7/29/2019 4448-AUTORSKO

1/31

AUTORSKOPRAVO

7/29/2019 4448-AUTORSKO

2/31

PRAVO INTELEKTUALNE SVOJINE (I)Pravo industrijske svojine Doc.Dr.Slobodan Stanii

Pravo intelektualne svojine terminologija, znaenje i izvoriTermin intelektualna svojina se prvi put spominje u presudi okrunog suda amerike savezne draveMassachussets iz 1845.godine koja se ujedno smatra i prvim pisanim izvorom koji sadri naziv

intelektualna svojina. Isti termin nalazimo u francuskoj pravnoj literaturi, u djelu Alfreda Niona kojedatira iz 1846 godine. Sintagma pravo intelektualne svojine (vlasnitva) se koristi da se oznaiodreena grana prava, subjektivno pravo ili posebna disciplina u pravnoj nauci.

Kao grana prava pravo intelektualne svojineureuje drutvene odnose koji nastaju povodom stvaranja (materijalizacije) intelektualnih tvorevimakojima drutvo priznaje odreenu vrijednost. Pravo industrijske svojine ine opte pravne normesadrane u domaim i meunarodnim pravnim aktima koje nazivamo formalnim izvorima pravaindustrijske svojine, te pojedinani pravni akti i pojedinani pravni poslovi koji su na osnovu njihnastali, koje nazivamo materijalnim izvorima prava industrijske svojine.

Izvori

Formalni izvori prava industrijske svojinesu Ustav Bosne i Hercegovine, Ustav Republike Srpske, Ustav Federacihje BiH, Zakon o autorskom isrodnim pravima u Bosni i Hercegovini, Zakon o kolektivnom ostvarivanju autorskog i srodnih prava,Zakon o industrijskom vlasnitvu u Bosni i Hercegovini, Zakon o osnivanju instituta za intelektualnovlasnitvo Bosne i Hercegovine, Zakon o igu, Zakon o patentu, Zakon o industrijskom dizajnu,Zakon o zatiti oznaka geografskog porijekla, Zakon o zatiti topografije integriranog kola, Zakon ozatiti novih sorti biljaka Bosne i Hercegovine, entitetski Zakoni o obligacionim odnosima i Zakoni oradu, meunarodne konvencije i ugovori koje je prihvatila Bosna i Hercegovina, te podzakonski akti i

drugi propisi.

Materijalni izvori pravaintelektualne svojine su pojedinani pravni akti i pravni poslovi kojima se reguliu pojedini pravniodnosi u vezi sa nastankom, zatitom i iskoritavanjem intelektualnih tvorevina koje imaju priznatuimovinsku i moralnu vrijednost. Takvi pojedinani pravni akti su, na primjer odluka nadlenog organao priznanju patenta, sudska odluka kojom se titi autorsko ili srodno pravo. Pravni poslovi u vezi sazasnivanjem, zatitom i iskoritavanjem intelektualnih tvorevina su najee ugovori (ugovor olicenci, o cesiji) i jednostrane izjave volje potput testamenta, legata.

Kao subjektivno pravo, pravo intelektualne svojinepredstavlja ovlatenje koje postojei pravni poredak (objektivno pravo) priznaje subjektima prava(fizikim i pravnim licima). Na osnovu takvog ovlatenja titutlar prava intelektualne svojine ima pravo imogunost da angaovanjem dravnog aparata prinude sankcionie svako nepotovanje njegovogsubjektivnog prava. Angaman dravne prinude se najee inicira pokretanjem postupka pred sudom ilinekim drugim nadlenim organom. Pravo intelektualne svojine je predmet pravnog prometa meupravnim subjektima putem pravnih poslova ili po samom zakonu.

7/29/2019 4448-AUTORSKO

3/31

Kao nauna disciplina Pravo intelektualne svojineprouava pravo intelektualne svojine kao vaeu granu prava (de lege lata), te koristei se naunimmetodama ...sistematizira njegove ope pravne norme i propise, sagledava i vrednuje njihov uinakna razvoj drutvenih odnosa, ispituje i analizira subjektivna prava i nain kako se ona ostvaruju iprenose, te daje upute za budue izmjene zakonodavstva (de lege ferenda) i poduzima neformalne

inicijative za unifikaciju prava na meunarodnom planu.

Istorijski razvoj prava intelektulane svojine

Doba starih civilizacijaIako sam pojam intelektualne svojine nije stariji od dva vijeka, neke od najstarijih civilizacijaposjedovale su fragmente pravila o zatiti intelektualnih tvorevina koja e kasnije biti sastavni diosistema prava intelektualne svojine kojega poznajemo danas.Vjerovatno najstariji oblici intelektualne svojine u vidu zatite patenata (izuma, pronalazaka), datirajujo iz vremena grkih gradova-drava. Tako, na primjer, stari jevrejski (idovski) Talmud koji

datira iz otprilike istog vremena, regulie sluajeve krae ideja .

Sredni vijekIpak, tek od sredine prolog milenijuma postoje dokumentovani podatci o prvim patentima ili pravilijereeno, monopolima za ekonomsko iskoritavanje izuma koji su dodjeljivali vladari. Jedan odnajstarijih je monopol dodijeljen izvjesnom Johnu iz Utynama. Naime, njemu je 1449. godineengleski kralj Henry VI dodijelio iskljuivo pravo iskoritavanja nove tehnologije proizvodnjeobojenog stakla na rok od dvadeset godina.Prvim zakonom, koji je regulisao pravne odnose iz oblasti oistvarivanja i zatite prava intelektualnesvojine smatra se Venecijanski statut iz 1474. godine koji je pronalazaima davao mogunost da svojpronalazak registruju i zatite tako to e ga prijaviti organima Venecijanske Republike.

Razvoj intelektualnog vlasnitva do kraja 19 vijekaStatute of Monopolies (Statut o monopolima) donesen u Englesnoj 1623. godine bio je prvi propiskoji je regulisao zatitu pronalazaa. Do donoenja ovog propisa, engleske vlasti su donosile odluke ozatititi intelektualnih tvorevina od sluaja do sluaja upotrebljavajui posebna "patentna pisma".Patentna pisma su sadravala kraljev nalog da se nosiocu omogui dranje monopola na trinueksploataciju odreenog pronalska, odnosno u irem smislu, svake vrste robe. Prvo takvo patentnopismo, dao je kralj Henri VI. 1449. godine jednom flamanskom zanatliji staklaru iz Utynama.Ovakva vrsta zatite intelektualne svojine je esto zloupotrebljavana, jer su patentna pisma dobivala

samo lica od kraljevog povjerenja kao i ona koja su to bila spremna platiti.Ovakav sistem zatite intelektualne svojine je doveo do apsurdnih monopola na poznatu i vrloupotrebljavanu robu poput: soli, brana, eera i slino. Zbog pritiska od strane plemstva s jedne stranei buroazije u nastanku s druge strane, kralj James I je bio prisiljen da otkae sva patentna pismaograniavajui njihovu buduu upotrebu iskljuivo na nove izume, to je i ukljueno u tekst vespomenutog Statuta o monopolima. Uz kasnije izmjene i dopune, Statut o monopolima je bio uupotrebi sve do kraja dvadesetog vijeka kao dio britanskog common law sistema, a izvrio je i velikuticaj na druga srodna zakonodavstva, pogotovo ona u okviru Commonweltha.

7/29/2019 4448-AUTORSKO

4/31

Prvi patent dodijeljen u SAD-u datira jo iz 1790 godine. Amerika federacija oformila je Patentnukomisiju, ija su prva tri lana bili Thomas Jefferson, Henry Knox i Edmund Randolph. Kasnije je tukomisiju zamijenila dananja Patentna kancelarija (United States Patent Office ili USPTO). Prvipatentni zakon u SAD je zahtjevao da podnosilac patenta priloi i minijaturni prototip, a prihvaen je ijednostavan sistem registracije patenata na podruju SAD.

Intelektualno vlasnitvo danas

Multilateralni meunarodni ugovori iz 19. stoljea poput Madridske, Parike i Bernske konvencije,ubrazan razvoj nacionalnih zakonodavstva, te meunarodna saradnja u sklopu institucija poputSvjetske organizacije za intelektualno vlasnitvo (WIPO-a) ili Svjetske trgovinske organizacije (WTO-a ), utrli su put homogenizaciji pravne regulative na podruju intelektualne svojine na svjetskom nivou,ime je ovo podruje postalo zajednika tekovina mnogih pravnih sistema. Tehnoloki razvijenezemlje vode i na podruju intelektualne svojine. Podaci Svjetske organizacije za intelektualnovlasnitvo (WIPO-a) pokazuju kako je veina patenata i drugih oblika ekonomski interesantnogintelektualnog vlasnitva koncentrisana u nekoliko najrazvijenijih zemalja.

Pojam i vrste intelektualne svojinePod pravom industrijske svojine (vlasnitva) podrazumjevamo dvije vrste subjektivnih prava i to :pravo industrijske svojine i autorsko pravo.

Pravo industrijske svojinePravo ind.svojine je opti pojam za vie subjektivnih prava: Pronalazako pravo (pronalazak i know how) Pravo industrijskog dizajna (uzoraka i modela) Pravo znakova razlikovanja (robni i usluni igovi) Pravo topografija integrisanih kola Pravo zatite biljnih sorti

Pravo zatite geografskih oznaka Pravo zatite od nelojalne konkurencije

Autorsko pravoAutorsko pravo je opti pojam za vie subjektivnih prava i to: 1. pravo autora na njihovim djelima iz oblasti knjievnosti, nauke i

umjetnosti (tzv.isto autorsko pravo) 2. prava izvoaa, proizvoaa fonograma, filmskih producenata,

organizacija za radiodifuziju, izdavaa i proizvoaa baza podataka nanjihovim izvoenjima, fonogramima, videogramima, emisijama i bazama

podataka (tzv.srodna prava),

Pravo industrijske svojine i autorsko pravo slinostiPredmet zatite subjektivnih prava industrijske svojine i autorskog prava su odreene intelektualne iduhovne tvorevine koje su nastale kao rezultat kreativnog intelektualnog i duhovnog rada ovjeka odkojih zavisi tehniki, tehnoloki, duhovni i kulturni razvoj drutva u cjelini. Intelektualne i duhovnetvorevine mogu biti predmet pravne zatite tek od trenutka njihove materijalizacije, to znai odmomenta kada ideje, zamisli i koncepti njihovih stvaraoca, na bilo koji nain, budu izali iz psihikesfere njihovih stvaralaca u materijalni svijet. Ova materijalizacija ideja, zamisli i koncepata nastaje

http://edu-udzbenik.carnet.hr/1/wipo_pogl_01_lekc_03.htmhttp://edu-udzbenik.carnet.hr/1/wto_pogl_01_lekc_03.htmhttp://edu-udzbenik.carnet.hr/1/wto_pogl_01_lekc_03.htmhttp://edu-udzbenik.carnet.hr/1/wipo_pogl_01_lekc_03.htmhttp://edu-udzbenik.carnet.hr/1/wto_pogl_01_lekc_03.htmhttp://edu-udzbenik.carnet.hr/1/wto_pogl_01_lekc_03.htmhttp://edu-udzbenik.carnet.hr/1/wto_pogl_01_lekc_03.htm

7/29/2019 4448-AUTORSKO

5/31

izraavanjem istih u pisanoj, govornoj, pantomimskoj, elektronskoj ili nekoj drugoj formimaterijalizacije, odnosno koritenjem navedenih ideja, zamisli ili koncepata.

Monopol koji drutvo kroz objektivno pravo priznaje titularima prava industrijskog vlasnitva,autorskih i sriodnih prava je zajednika osobina navedenih subjektivnih prava. Na osnovu ovogmonopola priznatog objektivnim pravom, titulari ovih subjektivnih prava mogu sprijeiti svakoga daiskoritava njihove intelektualne i duhovne tvorevine. Monopol titulara prava industrijskog vlasnitva,

autorskih i srodnih prava je ogranien na izvjestan vremenski period, tako da nakon proteka zakonompropisanog perioda, predmet zatite (na primjer pronalazak, muziko djelo) postaje dostupan svakomeu pogledu koritenja, pod odreenim uslovima. Predmet zatite dolazi u tzv.javni domen. Meutim,dok traje, monopol predstavlja apsolutno subjektivno pravo njegovog titualara sa pravnim dejstvomerga omnes. Konano, samo moralno pravo stvaraoca ( na pprimjer , pronalazaa, autora i dr.) da budeoznaen tvorcem ili autorom intelektualne ili duhovne tvorevine, nikada ne zastarjeva, pa ni poslijenjegove smrti.

Iscrpljenje prava intelektualne svojine ili doktrina prve prodaje znai pravni kocept kojim seograniava iskljuivo pravo (monopol) titulara intelektualne tvorevine. Primjenjuje se u situaciji kadapatentirani proizvod ili autorsko djelo budu puteni u promet u skladu sa zakonom i izriitom ilipreutnom saglasnou autora. Od trenutka putanja u promet, sticatelj moe proizvod ili djelo i daljenuditi, putati u promet ili upotrebljavati bez saglasnosti titulara, ak i u sluaju kada se ugovoromobavezao da e takvu dozvolu traiti od titulara.

Sva prva intelektualne svojine su prenosiva i prenose se pravnim poslovima inter vivos (na pr.ugovorom, javnim obeanjem nagrade i sl), ili mortis causa (na pr. testamentom, legatom), odlukomnadlenog organa (na pr.prinudnom licencom, rjeenjem o izvrenju na imovinskim pravima) pa i posamom zakonu (na pr.nasljeivanjem). Moralna prava titulara intelektualne svojine su neprenosiva.Pravo intelektualne svojine je i prostorno ogranieno jer subjektivna prava intelektualne svojine vae,po pravilu, na teritoriji drave iji je titular prava dravljanin ili rezident, odnosno drave na ijoj jeteritoriji intelektualna tvorevina nastala.

Pravo industrijske svojine i autorsko pravo razlikePredmet zatite prava industrijske svojine je tehniko rjeenje, dizajn (oblik) ili znak razlikovanja kojije primjenljiv u industriji ili poljoprivredi, dok je predmet zatite autorskog prava autorsko djelo izoblasti knjievnosti, nauke i umjetnosti koje ne mora biti podesno za proizvodnju ve u sebi nosiodreene duhovne ili naune vrijednosti. Uslov za zatitu predmeta prava industrijske svojine jenovost, a predmeta autorskog prava je originalnost.Novost predmeta zatite prava industrijske svojine se ocjenjuje prema objektivnom, a originalnostautorskog djela prema subjektivnom kriteriju.Dok se autorska prava stiu i nastaju po samom zakonu im je autorsko djelo materijalizuje, prava

industrijske svojine stiu se tek od trenutka podnoenja uredne prijave.Zatita autorskih prava traje bez uslovljavanja bilo kakvih formalnosti ili koritenja, dok odravanjeprava industrijske svojine zavisi od plaanja taksa i koritenja.Objavljeno ili ustupljeno autorsko djelo se moe povui iz prometa i uskratiti njegovo dalje koritenje,a licencirano pravo industrijske svojine ne moe povui iz prometa, ako bi to znailo povredu ugovorai steenih prava.

7/29/2019 4448-AUTORSKO

6/31

Pronalazako pravo

Istorijski razvojPrvi zakoni kojim se ureuje pronalazako pravo doneseni su u Francuskoj 1791 godine i SAD 1792godine.Prvi propisi iz oblasti pronalazakog prava u jugoslovenskim zemljama datiraju jo izdvadesetih godina prolog stoljea. FNRJ je donijela Zakon o pronalascima i tehnikimusavravanjima. Osnovni instrument zatite pronalska je bilo tzv.pronalazako svjedoanstvo. Pravona patent je bilo namjenjeno jedino stranim pronalazaima u cilju zatite njihovih prava. Pravodomaih pronalazaa je bilo krajnje sueno, jer se titularom prava na pronalazak smatrala drava.Pronalaza je imao samo moralno pronalazako pravo i pravo na naknadu. Domai pronalazaidobijaju pravo na izdavanje patenata i patentnu zatitu tek na osnovu odluke Glavne dravne arbitrae1954 godine, kao i donoenjem Zakona o patentima i tehnikim unapreenjima 1960 godine. 1980godine u SFRJ se donosi novi Zakon o zatiti patenata, tehnikih unapreenja i znakova razlikovanja.

U BiH su na snazi su Zakon o industrijskom vlasnitvu u kojem su inkorporisani standardi zatiteindustrijske svojine iz potpisane i ratifikovane Konvencije Parike unije za zatitu ind.vlasnitva iz1883 godine. Tako je uspostavljen je jednak pravni tretman stranih pravnih subjekata sa domaimsubjektima u pogledu zatite prava industrijske svojine

Pojam pronalaska (izuma)

Pronalazak je odreeno rjeenje definisanog tehnikog problema koje je novo, ima inventivni nivo imoe se industrijski primjeniti.

Karakteristike pronalaska su: Novost pronalaska se ocjenjuje objektivno, prema stanju tehnike u svijetu. Podstanjem tehnike se podrazumjevaju svi pronalsaci koji su na bilo koji nain poznati svjetskoj javnosti.Poznatim se smatra tehniko rjeenje koje je ranije bilo opisano, izloeno ili upotrijebljeno na takav

nain da ga bilo koji strunjak na osnovu toga moe izvesti ili upotrijebiti. Trenutak prema kojem se toocjenjuje je trenutak podnoenja zahjteva za njegovou pravnu zatitu. Izuzetak postoji u sluajuizlaganja pronalska na slubeno priznatoj izlobi (sajmu) po Konvenciji o meunarodnim izlobama isluaju kada je pronalazak uinjen dostupnim javnosti bez pristanka pronalazaa, uz uslov da je doobjavljivanja dolo 6 mjeseci prije podnoenja prijave patenta. Pronalazak ima inventivni nivo ako se njime postie rjeenje odreenog tehnikog problema, kojeza prosjenog strunjaka ne proizlazi na oigledan nain iz postojeeg stanja tehnike. Pronalazak je industrijski primjenljiv ako je tehniki izvodljiv i ako se moe proizvesti iliupotrijebiti u bilo kojoj oblasti industrije i u poljoprivredi.

Ne smatraju se pronalaskom u smislu podobnosti za pravnu zatitu: otkria, naune teorije i matematike metode; estetske tvorevine, planovi, pravila i metode za izvoenje umnih aktivnosti, igara i privrednih aktivnosti, raunarski programi, prikazivanje informacija definisano samim sadrajem informacija.

7/29/2019 4448-AUTORSKO

7/31

Znanje i iskustvo (engl. KNOW HOW)je pravo industrijskog vlasnitva sui generis koje svom titularu prua faktiki monopol u odnosu nakonkurente koji ne raspolau odgovarajuim tehnikim znanjem i iskustvom, prouzvodnom tajnom,tehnolokim postupcima. Subjektivno pravo Know How se u sudskoj praksi sankcionie kroz institutposlovne tajne koja se regulie propisima o zabrani nelojalne konkurencije. Bitni element ovogsubjektivnog prava je tajnost, obzirom da know how ima svoju vrijednost i smisao samo dok je (znanje iiskustvo) poznato uskom krugu lica.

Pravna zatita pronalskaPravna zatita pronalska se obezbjeuje priznavanjem patenta i dodjelom konsensulanog patenta.

Pojam i vrste patenataU irem smislu patent (osnovni patent) je subjektivno pravo odreenog lica kojim se priznaje i titipronalazak koji ispunjava sve materijlano-pravne uslove zatite.Patent u materijalno-pravnom smislu je vremenski i teritorijalno ogranieno subjektivno pravo nosioca

patenta koje djeluje prema svima (erga omnes). Materijalno pravo nosioca patenta obuhvata iskljuivaprava privrednog iskoritavanja pronalaska i prava raspolaganja njime u skladu sa zakonom.Patent u formalnom smislu je isprava izdata po provedenom postupku potpunog ispitivanja i priznanjapatenta od nadlenog organa uprave koja predstavlja dokaz da je lice koje je navedeno u ispravi nosilacprava iz patenta. Patent (osnovni) traje 20 godina raunajui od podnoenja prijave.Konsensualni patent (patent sa skraenim trajanjem) je patent koji se dodjeluje licu koje je nazakonom propisan nain podnijelo Institutu za intelektualno vlasnitvo Bosne i Hercegovine (Institut), kaonadlenom organu, prijavu za priznanje patenta i koje je po proteku roka od 6 mjeseci od objavljivanjaprijave u slubenom glasniku Instituta podnijelo istom organu zahtjev za odgodu sprovoenja postupkapotpunog ispitivanja prijave patenta i dodjelu konsenzualnog patenta. Prijava za konsensualni patent tj.patent sa skraenim trajanjem najee se podnosi kada titular patetnta nema interesa za dugotrajnom

zatitom putem klasinog patenta u situacijama kada pojedine tehnologija brzo zastarjevaju (raunarskatehnika, elektronika), a naroito ako se ima u vidu da se za odranje patentne zatite moraju stalno plaativisoke takse. Konsensualni patnet traje 10 godina od dana podno enja prijave .Dopunski patent se izdaje u sluaju da je dopunjen ili usavren pronalazak za koji je ve izdat osnovnipatent. Moe postojati i vie dopunskih patenata. Dopunski patent dijeli sudbinu osnovnog patenta samo upogledu roka trajanja. Ako je osnovni patent prestao, dopunski patent se moe na zhtjev nosioca patentaproglasiti osnovnim patentom. Dopunski patent nije mogue traiti za dodijeljeni konsensualni patent saskraenim trajanjem.Zavisni patent je patent kojim se titi pronalazak koji se ne moe koristiti bez koritenja i upotreb nekogdrugog ve zatienog patenta. Zavisni patent nije regulisan naim pozitivnim pravom, ali ga poznajepravna teorija.

Povjerljivi patent ili patent za povjerljivi pronalazakje patent koji se izdaje za zatitu pronalazaka kojise odnose na odbranu drave. Ovaj patent utvruje nadleno ministarstvo odbrane ili ministarstvounutranjih poslova. Patent je tajan, a moe ga koristiti samo nadleni dravni organ, dok pronalazaupripada samo pravo na jednokratnu naknadu bez obzira na to da li se pronalazak koristi u odbrambenesvrhe ili ne.Patent za pronalazak ostvaren u radnom odnosu je pronalazak ostvaren u radu ili u vezi sa radom.Pronalaza je duan o pronalasku obavjestiti poslodavca i ponuditi ga na otkup (licencu). Poslodavac imapravo preeg otkupa, ukoliko se o ponudi zaposlenog izjasni u roku od 30 dana od dana obavjeenja.

7/29/2019 4448-AUTORSKO

8/31

Postupak patentiranja odnosno sticanja prava industrijske svojinepokree se podnoenjem prijave nadlenom Institutu za intelektualno vlasnitvo Bosne i Hercegovine.Prijavu podnosi zainteresovano lice koje moe biti kako sam pronalaza, tako i neko drugo lice koje steklopravo na zatitu pronalaska na osnovu zakona, pravnog posla ili pak nasljeivanjem. Za podnosiocaprijave vai oboriva pretpostavke da je on pronalaza ili njegov pravni sljednik , izuzev ukoliko iz prijaveili nekog drugog akta ne proistie to drugo. Prijava se podnosi za svaki pronalazak posebno. Jednomprijavom se moe zahtjevati zatita za vie pronalazaka samo u sluaju tzv.jedinstva pronalaska tj. ako su

pronalasci meusobno tako povezani da ostvaruju jedinstvenu pronalazaku zamisao.

Prijava mora da sadri:1. Zahtjev za priznanje patenta2. Opis pronalska3. Jedan ili vie patentnih zahtjeva4. Crtee na koje se pozivaju opis pronalska i patentni zahtjevi,5. Abstrakt6. Podatke o podnosiocu prijave i pravu za koje se trai zatita

Pravo prvenstvaje pravo podnosioca prijave patenta u odnosu na svakog drugog podnosioca koji za isti pronalaak, znak,oblik proizvoda ili njegov dio podnese prijavu kasnije sadglasno maksimiprior tempore potior iure. Pravoprvenstva se rauna od datuma podnesene uredne prijave patenta, iga ili industrijskog dizajna. Potvrda opravu prvenstva koja se u tu svrhu izdaje na zahtjev podnosioca zove se rubrum.Sajamski prioritet je pravo prvenstva lica koje na slubenoj ili slubeno priznatoj izlobi shodnoKonvenciji o meunarodnim izlobama u BiH, ili drugim drama lanicama Meunarodne unije zazatitiu industrijskog vlasnitva (Parike unije) ili Svjetske trgovinske organizacije (WTO) izloipronalazak odnosno oblik proizvoda ili njegovog dijela ili upotrijebi znak za oznaavanje roba i usluga,pod uslovom da je prijavu sa zahtjevom prava prvenstva i potvrdom o ueu i prvom danu izlaganjapodnijelo u roku od 3 mjseca od zatvaranja izlobe (sajma) .Unijsko pravo prvenstva (unionistiki prioritet) pripada pripadniku drave lanice Perike unije iliWTO koji je nekoj dravi lanici Parike unije ili WTO podnio prvu prijavu za isti pronalazak, oblikproizvoda ili znak. Takovom podnosiocu zahtjeva e se priznati unijski prioritet u BiH ako to zatrai i to:za patent u roku od 12 mjeseci, a za industrijski dizajn ili ig u roku od 6 mjeseci, raunajui rokoveod dana podnoenja prve prijave.

Ispitivanje patentne prijavese vodi po pravilima upravnog postupka, a postupak za sticanje, odravanje, promet i prestanak pravaindustrijske svojine vodi Institut za intelektualno vlasnitvo Bosne i Hercegovine. Po prijemu prijave

Institut ispituje da li je ita uredna, te ako nije , pozvat e podnosioca da otkloni nedostatke u roku od 90dana. Rok se moe produiti na traenje podnosioca prijave za jo 90 dana. Ako se nedostaci ne otklone,prijava se odbacuje odlukom u obliku zakljuka. Ako je potpuna i uredna , prijava se objavljuje i ostajedostupna javnosti 18 mjeseci od dana podnoenja. Ako se utvrdi da prijava ne ispunjava uslove zapatentiranje, donosi se rjeenje kojim se zahjtev odbija. Svako lice moe podnijeti zahtjev da se izvripotpuno ispitivanje uslova za priznanje patenta (novosti pronalaska), pa i sam podnosilac prijave. Rokiznosi 4 godine i za podnosioca prijave se rauna od dana podnoenja prijave, a za ostala lica od danaobjavljivanja prijave. Iz izloenog slijedi da je nae pravo prihvatilo tzv.sistem odloenog ispitivanjaprijave.

7/29/2019 4448-AUTORSKO

9/31

Prijave za priznanje patenta za povjeriljive pronalaske se podnose nadlenim organima drave,odnosno ministarstvu odbrane, ako se radi o pronalasku od znaaja za odbranu drave ili pak ministarstvuunutranjih poslova, ako se radi o pronalascima od znaaja za bezbjednost drave. Protiv odluka Institutadonesenih u I stepenu dozvoljena je alba Komisiji za albe Instituta u roku od 15 dana. Protiv rjeenjaKomisije institute donesenog u I stepenu moe pokrenuti upravni spor pred Sudom Bosne i Hercegovine.Patenti se upisuju u registar priznatih patenata.Instiutut vodi skijedee javne registre za pravo industrijske svojine:

registar prijava za priznanje prava industrijske svojine, registar priznatih prava industrijske svojine i registar zastupnika za zatitu industrijske svojine

Osporavanje patentase vri tubom, a aktivno legitimisana lica su pronalaza ili njegov pravni sljednik. Tuba se moepodnijeti za sve vriejme trajanja patentne zatite. U tubi se istie i zahtjev da tuilac bude oglaen zanosioca patenta. Teret dokazivanja je na tuiocu. Presuda donesena po tubi ima deklarativan karakter.

Nosioci pronalazakog pravasu pronalaza, odnosno njegov pravni sljednik, jer je pronalazako pravo nasljedivo i prenosivo. Stoga sekao nosioci pronalazakog prava mogu pojaviti nasljednici pronalazaa koji su to pravo nasljedili, a li istotako i lica na koje je pronalaza pravnim poslom prenio svoje pravo.Kao nosilac pronalazakog prava se moe, u izvjesnom smislu, pojaviti i preduzee u kojem je pronalazabio u radnom odnosu, ako je pronalazak nastao zajednikim radom, praksom i iskustvom lica koji su utom preduzeu radili, tako da se ne moe sa sigurnou utvrditi tano odreeno lice u preduzeu koje jestvorilo pronalazak. Radnici preduzea u kojem je stvoren pronalazak, ne smatraju se pronalazaima, aliim se priznaju odgovarajue naknade za rad na istraivakim projektima u okviru kojih je pronalazaknastao.

Promet pronalazakih prava

se vri nasljeivanjem s jedne strane i pravnim poslovima (ugovorm o cesiji i ugovorom o licenci) , sdruge strane.Sticanje pronalazakog imovinskog prava nasljeivanjem vri se po optim pravilima nasljednogprava kada su u pitanju fizika lica ili sukcesijom, prema propisima statusnog prava kojima se reguliesukcesija pravnih lica, kada su u pitanju pravna lica. Pronalazaka moralna prava su nenasljediva jer sustrogo vezana za linost pronalazaa.Sticanje i promet pronalazakog prava vri se cesijom tj. ugovorom o ustupanju pronalazakog

imovinskog prava . Potpunom cesijom se pravo ustupa u cjelini, a parcijalnom cesijom se pronalazakopravo ustupa samo za odreeno vrijeme. Ugovor o cesiji mora biti zakljuen u pismenoj formi i mora bitiupisan u odgovarajui registar jer u protivnom nee proizvoditi dejstvo prema treim licima.

Ugovor o licenci

Promet pronalazakog prava se najee vri ugovorom o licenci kojim se prenosi pravo upotrebe(iskoritavanaj) patenta, pronalska, kow how-a. Radi se o dvostarno obaveznom i teretnom ugovoru kojise zakljuuje intuitu personae. Bitni elementi ugovora o licenci su predmet ugovora i naknada. Davalac

7/29/2019 4448-AUTORSKO

10/31

licence ima obavezu da preda predmet licence, garantovati saobraznost i nepostojanje mana na predmetulicence, garantovati da postoji monopolsko prava davaoca licence na predmetu licence, te da predmetlicence nema pravnih neodostataka, odnosno da na njemu ne postoje prava treih lica (zatita od evikcije).Sticalac licence ima pravo da iskoritava predmet licence i obavezu da plati naknadu za koritenje licence.Naknada se obino ugovara u procentu od 1-10% ostvarenog prometa ili dobiti.

Obzirom na trajanje, ugovor o licenci moe biti vremenki ogranien ili neogranien, u kom sluaju traje

dok traje predmet ugovora.Obzirom na irinu teritorije na kojoj se predmet ugovora moe iskoritavati, ugovor o licenci moe bitiprostorno neogranien ili pak prostorno ogranien.Prema broju ovlatenja koja se prenose na sticaoca licence, ugovor moe biti iskljuivi i neiskljuiviugovor o licenci. Ugovorom o iskljuivoj licenci se pravo iskoritavanja predmeta ugovora iskljuivoprenosi na sticaoca. U suprotnom radi se o neiskljuivoj licenci.Prema koliini roba koje sticalac licence na osnovu ugovora moe proizvesti, razlikujemo kvantitaivnoogranieni ili neogranieni ugovor o licenci. Ustupanje licence moe se vriti po optim pravilimaugovornog prava i ima karakter cesije ukoliko se vri potpuno ustupanje.Podlicenca je djelimino ustupanje prava steenog ugovorom o licenci. Ustupanje vri sticalac licencetreim licima. Ukoliko nije to posebno ugovoreno sticalac licence nema pravo davati podlicence. Samosticalac iskljuive licence moe davati podlicence. Trajanje ugovora o licenci utvruje se ugovorom.

Ogranienje pronalazakog pravavri se institutom prava zasnovanog na osnovu ranije upotrebe. Ovim institutom se rjeava sukob interesanosica patenta i drugog lica koje je na savjestan nain ranije dolo do istog pronalaska i u tajnosti gaiskoritava. Prema naem pravu pravo na patent ili patent sa skraenim trajanjem ne djeluje prema licukoje je prije datuma priznatog prava prvenstva na teritoriji BiH, u dobroj vjeri, ve otpoelo koritenje uproizvodnji zatienog patenta odnosno izvrilo sve neophodne pripreme za otpoinjanje takvogkoritenja. To lice ima pravo pronalazak koristiti iskljuivo u proizvodne svrhe. Pravo na koritenje nemoe prenijeti, osim ako ga prenosi zajedno sa preduzeem u kojem je otpoelo koritenje tog pronalska.

Prinudna licencaje najvanija mjera ogranienja pronalazakog prava ija je svrha da se omogui pristup pronalascima,tehnologijama i proizvoaima, kada se ovi ne koriste, pa domaa ekonomija nema od istih nikakvekoristi. Za izdavanje prinudne licence iskljuivo je nadlean Sud BiH koji je izdaje na zahtjevzainteresovanog lica pod uslovima da nosilac patenta ne iskoritava zatieni pronalazak i kada odbija dazakljui ugovor o licenci ili za to postavlja neopravdane uslove.

Zatita pronalazakih pravase ostvaruje mjerama krivine, graanske i upravno-pravne zatite.Krivino pravna zatita obuhvata sankcije predviene krivinim i prekrajnim zakonodavstvom.Graanskopravna zatita se ostvaruje u parninom postupku podnoenjem tube kojom se moezahtjevati zabrana povrede patentnog prava u sadanjosti i budunosti, da se ukolni stanje nastalopovredom prava, naknada tete, da se sredstva i predmeti povrede prava unite i da se presuda objavi otroku tuenog. U upravnom postupku zatita se ostvaruje putem carinskih organa koji mogu narediti da seroba ijim bi uvozom bila povreena iskljuiva pronalazaka prava nosioca pronalska, oduzme ili uniti,te da nosilac prava moe pregledati robu koja se uvozi.

7/29/2019 4448-AUTORSKO

11/31

Meunarodna zatita pronalazakih prava je obezbjeena Konvencijom Parike unije za zatituindustrijskog vlasnitva iz 1883 godine i drugim konvencijama regionalnih unija. Takve regionalne unijepostoje kako u SAD tako i u Evropi.Osnovni(redovni) patent traje 20 godina, a konsensulani 10 godina. Trajanje se moe produiti najvieza 5 godina, to vai samo za osnovni patent. Pravo na patent prestaje: odricanjem,neplaanjempropisanih taksa i oglaavanjem nitavim rjeenja o priznavanju patenta

Pojam i predmet zatiteIndustrijski dizajn je izgled cijelog ili dijela proizvoda koji je nov, primjenljiv i originalan. Predmet zatite prava na industrijski dizajn jeste izgled cijelog ili dijela proizvoda koji je nov i iji jeindividualni katrakter rezultat posebnih obiljeja linije, boja, oblika, odnosno materijala proizvoda samogpo sebi ili njegovih ornamenata. Pod proizvodom treba razumjeti kako bilo koji kompletan industrijski ilizanatski proizvod (na primjer, automobil), tako i tako i dijelove namijenjene za ugraivanje (sastavljanje)u kompleksan proizvod (na primjer, auto dijelovi). Pod proizvodom podrazumjevamo i grupe ilikompozicije proizvoda, ambalau, modne krojeve, grafike simbole i topografske oznake, izuzevkompjuterskih progarma i poluprovodih proizvoda.

Uslovi zatite prava za industrijski dizajn: novost, primjenljivost ioriginalnost.

NovostIndustrijski dizjan tj. oblik cijelog ili dijela proizvoda se smatra novim ako identian oblik cijelog ilidijela proizvoda nije bio dostupan javnosti prije podnoenja prijave industrijskog dizjana odnosno ako jezahtjevano pravo prvenstva prije priznatog datuma prvenstva.Oblik cijelog ili dijela proizvoda smatra se identinim ako se njegov sprecifian oblik razlikuje samo uneznatnim detaljima, odnosno ako predstavlja samo kombinaciju poznatih oblika. Prema tome za zatitu

industrijskog dizajna je bitna distinktivnost vanjskih obiljeja, a ne naina primjene dizajna. Distinktivnostvanjskih obiljeja znai da se izgled jednog proizvoda bitno razlikuje od drugog upravo po specifinimvanjskim obiljejima koji su rezultat posebne kombinacije linija, boja, oblika i materijala.

Primjenljivostznai mogunost primjene industrijskog dizjana (izgleda) u industrijskoj ili zanatskoj proizvodnji.

OriginalnostIndustrijski dizajn je originalan ako je individualni karakter izgleda cijelog ili dijela proizvoda rezultat

posebnih karakteristika linija, kontura, boja oblika ili materijala samog proizvoda. U protivnom e sesmatrati identinim sa drugim dizjanom tj.plagijatom.

Pravo na industrijski dizjanUslovi zatite: novost, primjenljivost i originalnost.Industrijski dizjan tj. oblik cijelog ili dijela proizvoda se smatra novim ako identian oblik cijelog ilidijela proizvoda nije bio dostupan javnosti prije podnoenja prijave industrijskog dizjana odnosno ako jezahtjevano pravo prvenstva prije priznatog datuma prvenstva. Oblik cijelog ili dijela proizvoda smatra seidentinim ako se njegov sprecifian oblik razlikuje samo u neznatnim detaljima, odnosno ako predstavlja

7/29/2019 4448-AUTORSKO

12/31

samo kombinaciju poznatih oblika. Prema tome za zatitu industrijskog dizajna je bitna distinktivnostvanjskih obiljeja, a ne naina primjene dizajna. Distinktivnost znai da se izgled jednog proizvoda bitnorazlikuje od drugog upravo po specifinim vanjskim obiljejima koji su rezultat posebne kombinacijelinija, boja, oblika i materijala.Primjenljivost znai mogunost primjene industrijskog dizjana (izgleda) u industrijskoj ili zanatskojproizvodnji.Originalnost - Industrijski dizajn je originalan ako je individualni karakter izgleda cijelog ili dijela

proizvoda rezultat posebnih karakteristika linija, kontura, boja oblika ili materijala samog proizvoda. Uprotivnom e se smatrati identinim sa drugim dizjanom tj.plagijatom.

Iskljuenje zatiteIndustrijskim dizajnom se ne moe zatiti cijeli ili dio proizvoda u slijedeim sluajevima:

- kada je njegov izgled ili upotreba protivna zakonu ili moralu;- kada izgled proizvoda ili njegovog dijela sadri dravni ili drugi javni grb, zastavu ili amblem, naziv

ili skraenicu neke zemlje ili meunarodne organizacije ili njihovo podraavanje, izuzev u sluaju ako zatakav sadraj ima odobrenje.Zatiti se ne moe ni izgled cijelog ili dijela proizvoda koji u sebi sadre lik ili ime nekog lica ili poznate

linosti, izuzev ako se za to ne pribavi saglasnost toga lica ili njegovoh nasljednika, odnosno nadlenogorgana.Autor industrijskog dizajna je lice koje je u prvoj urednoj prijavi industrijskog dizajna navedeno u tomsvojstvu, ako iz same prijave ne proistie to drugo ili ako odlukom suda za autora nije odreeno drugolice.Titularem prava na industrijski dizajn se pored autora smatra i lice koje je to pravo steklo na osnovuzakona, pravnog posla ili nasljeivanja.Prenos prava na industrijski dizajn se vri pismenoim ugovorom o cesiji i ugovorm o licenci.

Postupak priznavanja prava na industrijski dizajnse pokree prijavom Institutu za intelektualnu svojinu koja sadri:- zahtjev za priznanje industrijskog dizajna,- ime, naziv i adresu podnosioca prijave,- podatke o autoru dizajna ili napomenu da autor ne li da bude naveden u prijavi,- oznaenje da li se radi o pojedinanoj ili viestrukoj prijavi,- stvaran i kratak naziv industrijskog dizajna i- dvodimenzionlni prikaz predmeta zatite (fotografija ili grafiki prikaz izgleda proizvoda za koji se

zahtjeva zatita iz kojeg se mora vidjeti u emu se sastoji novina i originalnost

Podnosiocu se na njegov zahtjev izdaje potvrda o datumu i vremenu podnoenja prijave.

Pravo prioritetase stie trenutkom podnoenja prijave Institutu, odnosno sajmskim i unionistikim nainom sticanjaprioriteta.Ispitivanje prijave vri Institut za intelektualnu svojinu u upravnom postupku. Ispitivanje obuhvataurednost i osnovanost prijave, nakon ega se donose odgovarajue odluke (zakljuak o dopuni prijave iliodbacivanju ili pak rjeenje o priznavanju ind dizajna ili odbijanju zahtjeva.Sticanje prava. Pravo industrijskog dizajna se stie upisom u Registar prava industrijskog vlasnitva kojiima dokaznu snagu javne knjige.

7/29/2019 4448-AUTORSKO

13/31

Osporavanje prava industrijskog dizajna se vri tubom za koju je aktivno legitimisan autor ind.dizajnaodnosno njegov pravni sljednik. Teret dokazivanja je na tuiocu. Pravosnana presuda koja bude donesenaje deklarativnog karaktera prema tuenom od trenutka dostavljanja, a konstitutivnog karaktera prematreim licima, od trenutka upisa u registar. Zahtjev za upis u registar se podnosi u roku od 3 mjeseca oddana pravosnanosti sudske odluke.Sadraj prava, ogranienje, trajanje Sadraj prava na industrijski dizajn ini imovinsko pravoiskoritavanaj predmeta dizajna i pravo da se iskoritavanje predmeta dizajna ustupi drugim licima. Pod

iskoritavanjem se podrazumjeva upotreba predmeta dizajna (obilika tijela, slike ili crtea) u privredne, ane i line svrhe.Pravo industrijskog dizajna (prava na uzorak ili model) je jednako kao i patentno pravo, apsolutno pravokoje je vremenski, prostorno i funkcionalno ogranieno. Pravo na industrijski dizajn traje 10 godinaraunajui od dana podnoenja prijave. Ono prestaje odricanjem, neplaanjem takse oglaavanjemnitavim rjeenja o priznavanju prava.

Meunarodna zatita industrijskog dizajnaMeunarodna zatita se ostvaruje odredbama meunarodnih konvencija ili na osnovu pravila ofaktikom reciprocitetu.Prema Konvenciji Prike unije priznaju se minimalna prava i to:

unionistiki prioritet, sajamski prioritet , nedoputenost predvianja nacionalnim zakodavstvima bilo kakvih sankcija zbog neiskoritavanja

ili uvoza predmeta saobraznih zatienim predmetima, nedozvoljenost uslovljaavanja priznanja zatite stavljanjem oznak e ili napomene o deponovanju

industrijskog uzorka ili modela i rok tolerancije

Pravo znakova razlikovanja(pravo robnih i uslunih igova)

IstorijatPravo znakova razlikovanja ili distinktivnih znakova dobija svoje jasne obrise tek u 19 vijeku, poetkomindustrijalizacije i uvoenjem kapitalistikog naina proizvodnje. Stvaranje velikog broja istih proizvodaod strane razliitih proizvoaa uslovljavalo je da se isti proizvodi pojedinih proizvoaa meusobnorazlikuju po karakteristinim oznakama. Materija distinktivnih znakova se prvi put, dodue samodjelimino, regulie u farncuskom Zakonu o manufakturama, fabrikama i radnicima koji je donesen 1802godine. Meutim, prvi zakonski propis koji je iskljuivo regulisao pravo znakova razlikovanja odnosnoigovno pravo, bio je francuski Zakon o fabrikim i trgovakim igovima iz 1857 godine.Biva SFRJ donosi svoj prvi Zakon o robnim i uslunim igovima 1961 godine koji je vaio sve do 1981godine, kada se ova materija ureuje Zakonom o zatiti pronalazaka, tehnikih unapreenja i znakova

razlikovanja. Danas je ova materija u Bosni i Hercegovini regulisana Zakonom o igu koji je u primjeniod 01.01.2011 godine.

Pojam znaka razlikovanja (iga), predmet i uslovi zatite prava na igZnak razlikovanja (distinktivni znak ili ig) je znak koji se moe grafiki prikazati i koji je podoban zaobiljeavanje i razlikovanje roba odnosno usluga jednog uesnika od istih ili slinih roba odnosno uslugadrugog uesnika u privrednom prometu. Osnovna osobina navedenih znakova (igova) je njihovapodobnost da u privrednom pravnom prometu roba i usluga slue za obiljeavanje i razlikovanje roba iusluga - tzv.distinktivnost. Rije je o pravnom standardu koji je namijenjen da zatiti interese titulara igai potroaa, jer se danas se ig smatra i dokazom kvaliteta proizvoda ili usluge. Takvi znakovi

7/29/2019 4448-AUTORSKO

14/31

razlikovanja su rijei, slova, brojevi, slogani, skraenice, grafiki prikazi, kombinacije boja i njihovihnijansi, trodimenzionalni oblici, ambalaa za proizvode, te kombinacije svih navedenih znakova. Rijei odkojih je sastavljen ig mogu imati odreeno znaenje ili biti proizvod mate. Odreene kombinacije rijei islova najee predstavljaju zatiene igove. Najei su trodimenzionalni igovi koje susreemo uautomobilskoj industriji (Mazda, Mercedes, Fiat i sl.) , industriji pia (Coca Cola, Pepsi Cola) ,kozmetikoj industriji (Dior, Paco Raban, Rexona) i tako dalje.

Razlike u odnosu na industrijski dizajnOd industrijskog dizajna, igovi se razlikuju po tome to industrijski modeli predstavljaju same proizvodetj.njihov oblik (dizajn), dok ig ne predstavlja sma proizvod ili uslugu, ve je to samo znak (simbol,tzv.trade mark, brand name) koji omoguava da se ti proizvodi na tritu razlikuju od istih takvih drugihproizvoda. Pokuaemo ovu razliku objasniti na primjeru flae Coca Cole. Flaa Coca Cole moe bitizatiena kao model i u tom sluaju moe se koristiti od strane svakog lica koji kupi tu flau, aki jeproizvoditi moe samo titular prava na industrijski dizajn koji takav oblik flae zatitio kao model. Ako jeoblik flae zatien kao ig, tako da se kao grafiki crte moe staviti na proizvod, onda samu flau moeproizvoditi bilo ko, ali staviti ig moe samo nisilac prava na takav ig ili neko drugi uz njegovusaglasnost. Prema naim propisima, igom se ne smatraju peat, tambilj ili punca (slubeni znak za

obiljeavanje dragocjenih metala, mjera i sl.)igom se ne smatraju peat, tambilj ili punca (slubeni znak za obiljeavanje dragocjenih metala, mjerai sl.)Ne mogu se zatiti igom: znaci koji se ne mogu grafiki prikazati, znaci koji svojim ukupnim izgledom nisu podobni za razlikovanje roba odnosno usluga u

privrednom prometu (dakle oni koji ne udovoljavaju standardu distinktivnosti), znaci koji u prometu slue za oznaavanje vrste, kvaliteta, koliine, namjene, vrijednosti, imena

mjesta odnosno geografsko porijeklo proizvoda. znaci koji se sastoje iskljuivo od oznaka ilipodataka koji su uobiajeni u svakodnevnom govoru ili strunom govoru ili koji su ustaljeni utrgovakoj praksi koji su dogogodinjom upotrebom postali generiki pojmovi (ilet, grisini,

bombone, vakae gume i sl.), znaci odreeni vrstom ili oblikom proizvoda koji je potreban za postizanje odreenog tehnikog

rezultata ili oblik proizvoda koji daje bitnu vrijednost, prevarni znaci koji svojim izgledom ili sadrajem mogu obmanuti javnost posebno u odnosu na

geo. porijeklo, vrstu, kvalitet ili neko drugo obiljeje robe ili usluge,Takoe se ne mogu zatiti igom: znaci koji sadre drani ili javni grb, zastavu ili amblem, naziv ili skraenicu naziva neke zemlje ili

meunarodne organizacije, osim ako postoji odobrenje za koritenje te drave ili organizacije, znaci koji sadre zvanine znakove ili punceve za kontrolu ili garanciju kvaliteta ili ih

podraavaju, znaci koji predstavljaju ili podraavaju nacionalni ili religiozni simbol, znaci koji su isti sa ranijim igog za istu vrstu roba ili usluga, znaci koji su za istu vrstu roba ili usluga isti sa ranijim igom ili su mu slini zbog ega postoji

opasnost izazivanja zabune u privrednom prometu, ukljuujui mogunost da javnost dovede uvezu prijavljeni znak sa ranijim igom,

znaci koji svojimizgledom ili sadrajem povreuju autorska prava ili druga prava industrijskesvojine,

znaci koji su u vrijeme podnoenja prijave, optepoznati u BiHLik ili ime nekog lica se moe zatititi samo uz pristanak toga lica ili njegovih nasljednika, a ime ili likpoznate istorijske linosti samo uz odobrenje nadlenog organa.

7/29/2019 4448-AUTORSKO

15/31

Materijalno-pravni uslovi zatite su:mogunost grafikog prikazivanja znaka, distinktivnost znaka tj. vezanost za odreenu vrstu robe iliusluge, vezanost za obavljanje odreene privredne djelatnosti, upotreba znaka u privrednom prometu (akose znak ne upotrebljava due od 5 godina, dolazi do prestanka prava na ig)

Sticanje iga, sadraj i pravna priroda prava na igU naem pravu pravo na ig se stie na osnovu rjeenja o priznavanju prava na ig i upsom praava uregistar igova. U aglosaksonskom pravu, pravo na ig se stie samom upotrebom iga u privrednomprometu. Postupak priznavanja prava na ig se pokree podnoenjem prijave Institutu za intelektualnusvojinu BiH. Za svaki znak se podnosi posebna prijava.

Prijava mora da sadri:- ime, prezime i adresu, odnosno naziv i sjedite podnosioca prijave,- izgled znaka koji se eli zatiti, ako se prijavljuje trodimenzionalni znak ili prikaz dvodimenzionalnog

znaka sa najmanje dvije meusobno okomite projekcije,- transliteraciju na latinino pismo,- popis roba odnosno usluga za koje je zatraena zatita znaka u skladu sa nianskim Aranmanom o

meunarodnoj klasifikaciji roba i usluga radi registracije igova,- naznaenje boje odnosno kombinacije boja, ako se trai zatita znaka u boji

Ispitivanje, odluivanje i upis u registar igovaPo prijemu uredne prijave Institut pristupa ispitivanju prijave u pogledu nejne urednosti i dokaza ouplaenoj taksi. Ako prijava nije uredna , Institut je moe odbaciti posebnim zakljukom ako ne budedopunjena u ostavljenom roku ili ako se podnosilac izjasni da od zahtjeva odustaje. Ako meritorno rjeavapo prijavi, Institut e donijeti rjeenje o priznanju iga ili odbijanju zahtjeva kao neosnovanog.

Upis prava na ig i pravo na firmuPriznato pravo na ig se upisuje u poseban registar igova koji ima svojstva javne knjige. Po izvrenomupisu podnosiocu prijave se izdaje isprava koja sadri sve relevantne podatke o igu i njegovom nosiocu.Pravo na firmu je jae od prava na ig, jer ig koji sadri natpise, rijei ili kombinacije slova, neiskljuuje pravo drugog lica da pod istim natpisom, rijeima ili kombinacijama slova stavlja u prometsvoju robu odnosno usluge, ako ti natpisi, rijei ili kombinacije slova predstavljaju njegovo ime, firmu ilinaziv koji nisu steeni na nesavjestan nain.

Upis prava na ig - Priznato pravo na ig se upisuje u poseban registar igova koji ima svojstva javneknjige. Po izvrenom upisu podnosiocu prijave se izdaje isprava koja sadri sve relevantne podatke o igu

i njegovom nosiocu.Pravo na firmu i pravo na ig - Pravo na firmu je jae od prava na ig, jer ig koji sadri natpise, rijei ilikombinacije slova, ne iskljuuje pravo drugog lica da pod istim natpisom, rijeima ili kombinacijamaslova stavlja u promet svoju robu odnosno usluge, ako ti natpisi, rijei ili kombinacije slova predstavljajunjegovo ime, firmu ili naziv koji nisu steeni na nesavjestan nain.Sadraj i pravna priroda prava na ig - Sadraj prava na ig je iskljuivo monopolsko ovlatenja nosiocaiga da svoju robu ili usluge obiljeava tim igom i tako obiljeene stavlja u pravni promet.

7/29/2019 4448-AUTORSKO

16/31

Vrste igova i promet prava na igIndividualnim igom se titi pravo pojedinca, pravnog ili fizikog lica oje stavlja u promet robu ili uslugena koju se ig odnosi.Kolektivnim igom titi znak odreenog udruenja proizvoaa odnosno preduzea koja pruaju usluge uprivrednom prometu.Promet prava na ig je slobodan, stim to je za valjanost prenosa potrebna pismena forma ugovorakojim se vri prenos.

Licenca igase ostvaruje pod istim uslovima kao i licenca ostalih prava industrijske svojine (patenta, ind. dizajna).Specifinost licence iga je u injenici to se pravo na ig i njegovo koritenje obino prenosi u okvirunekog ugovora robnog prometa (ugovor o poslovno-tehnikoj saradnji, ugovor o franizingu i sl).

Trajanje prava na igPravo na ig traje 10 godina raunajui od dana podnoenja prijave iga i moe se obnavljati

neogranieno. Pravo naig prestaje odricanjem od prava na ig, neplaanjem takse i ponitenjem iga.Ono moe prestati i smru, ako nije prelo na nasljednike.

Zatita prava na ig (domaa i meunarodna)U naem pravnom sistemu obezbjeena je krivino-pravna, graansko-pravna i upravno pravna zatitaprava na ig.Meunarodna zatita prava na ig se ostvaruje Konvencijom Parike unije za zatitu industrijskogvlasnitva, builateralnim sporazumima i pravilima o faktikom reciprocitetu. Uz Konvenciju parike unije,koriste i tri posebne Unije zasnovane na Konvenciji Parike unije. To su unije osnovane: - madridskimAranmanom, bekim Ugovorom i nianskim Aranmanom koji je potpisan u Nici 1957 godine.

Aranman se odnosi na klasifikaciju roba i usluga na koje se primjenjuju fabriki i trgovaki igovi .Njime je osnovana Nianska unija koja okuplja oko 30 zemalja.

Naela Konvencije su:Naelo asimilacije - na osnovu koga, kada je u pitanju zatita industrijske svojine, u svakoj lanici Unije,dravljani ostalih lanica uivaju isti tretman kao i dravljani te lanice.Naelo minimalne zatite ili unionistiki tretman podrazumjeva minimum prava koja su po ovomnaelu garantirana pripadnicima Unije koji obuhvata: pravo unionistikog prioriteta,

pravo sajamskog prioriteta, telle quelle zatitu igova (potpuno izjednaavanje stranih registrovanih igova sa domaima, ak ikada uslovi zatite nisu isti),

nezavisnost igova (ig koji je pravilno registrovan u nekoj zemlji smatra se nezavisnim odnjegovog registrovanja u drugim zemljama

rok tolerancije - naknadni rok u trajanju od najmanje 6 mjeseci koji zemlje lanice moraju ostavitiza plaanje takse za obnovu iga,

zabranu paralelnog uvoza i princip da priroda proizvoda ne smije uticati na registraciju igova,

7/29/2019 4448-AUTORSKO

17/31

zatitu notornih igova koja znai obavezu da se ex officio poniti ili odbije registarcija ili zabraniupotreba iga iji bitan dio predstavlja reprodukciju nesumnjivo poznatog iga, te zatitu uslunih ikolektivnih igova.

Pravo topografije integrisanih kola

Topografijaje na bilo koji nain prikazan trodimenzionalan raspored elemenata od kojih je najmanje jedanaktivan i meuveza i integrisanom kolu ili trodimenzionalan raspored pripremljen za proizvodnjuodreenog integrisanog kola.Pod integrisanim kolom se podrazumjeva gotov proizvod ili meuproizvod u kome se ostvaruje odreenaelektronska funkcija i u kome se elementi od kojih je najmanje jedan aktivan kao i meuveze, integralnoformirani u, ili na komadu materijala. Pravo topografije integrisanih kola je regulisano u BiH Zakonom ozatiti topografije integriranog kola.

Uslovi zatite su : novost kao objektivan kriterijum,

originalnost kao subjektivan kriterijum, primjenljivost kao objektivan kriterijum i razliitost kao subjektivno-objektivni kriterijum. Nosilac prava na topografiju integrisanog kola ima ovlatenje reprodukovati zatienu topografiju,

proizvoditi integrisana kola iz kojih se topografija sastoji i komercijalno upotrebljavati zatienutopografiju. Pravo prestaje nakon 10 godina.

Pravo zatite biljnih vrstaPravo zatite biljnih vrsta je pravo intelektualne svojine koje je izjednaeno sa patentom. Regulisano je

domaim zakonodavstvom i to Zakonom o zatiti novih sorti biljaka Bosne i Hercegovine.

Regulisano je i meunarodnim sporazumima i to:- Meunarodnom konvencija o zatiti novih biljnih sorti,- Sporazumom o trgovinskim aapektima intelektualne svoije (TRIPS)- odredbama Pravilnika EU.

Biljna vrsta mora ispunjavati sve uslove pronalska da bi dobila zatitu putem patenta, a to znai:- uslov novosti,- uslov distinktivnosti,- uslov stabilnosti i homogenosti i- uslov poljoprivrednu vrijednost.

Geografske oznake porijekla

Geografskom oznakom se registruju oznake koje oznaavaju porijeklo robe sa odreene teritorije, regijeili mjesta na toj teritoriji, na kojoj se odreeni kvalitet, reputacija ili neka druga karakteristika robe moedovesti u vezu sa njenim geografskim porijeklom.Geografska oznaka se moe registrovati i za naziv robe koji je dugom upotrebom u prometu postao poznatkao znak da roba potie sa odreenog lokaliteta ili regije. Ovo pravo industrijske svojine moe seupotrebljavati za oznaavanje prirodnih proizvoda, ukljuujui poljoprivredne, industrijske i zanatskeproizvode.

7/29/2019 4448-AUTORSKO

18/31

Predmet zatite je oznaka porijekla proizvoda se geografski nazivi proizvoda. Radi se o znacima koji se urobnom prometu koriste da oznae proizvode koji potiu sa odreenog geografskog podruja i koji suzahvaljujui odreenim prirodnim uslovima (geografski faktor) i znanju i iskustvu ljudi iz te sredine(ljudski faktor) stvorili posebnu reputaciju oznake na tritu za proizvode svojstvenog i izuzetnogkvaliteta.Na primjer, kada su u pitanju estoka pia tu spada naziv Konjak koji se nosi naziv jednog maloggradia u Francuskoj smjetenog u regiji koja takoe nosi isto ime.

Uslovi zatite su: distinktivnost, odreeno geografsko porijeklo i odreene osobine koje su uzronoj vgezi sa podrujem na koje upuuje oznaka

Sadraj prava i pravna atita

Subjektivno pravo na geografsku oznaku predstavljaju imovinsko-pravna ovlatenja korisnika, lanovaudruenja, optine ili dravnog organa da u privrednom prometu koriste zatienu geografsku oznaku zaobiljeavanje proizvoda, ambalae, poslovnih isprava i reklamnih sredstava za proizvode na koje se ona

odnosi, kao i da zabrane neovlatenim licima da koriste te oznake. Tuba za zatitu prava se podnosi usubjektivnom roku od 3 godine od saznanja za povredu i uinioca i u objektivnom roku od 5 godina oduinjene povrede tj. podraavanja oznake.Meunarodna zatita geografskih oznaka porijekla proizvoda je obezbjeena putem Konvencije Parikeunije, madridskog Aranmana o suzbijanju lanih i prevarnih oznaka porijekla proizvoda i lisabonskiAranman kojim je stvorena unija za potpunu zatitu geog.oznaka porijekla proizvoda. Priznavanje iregistraciju vri Institut za intelektualnu svojinu BiH.

Nelojalna konkurencijaCilj pravnih normi o zatiti od nelojalne konkurencije je suzbijanje nelojalne konkurencije koja naruava

konkurentske odnose na tritu i zatita potroaa od stihije na tritu i pekulativnih radnji. U naempravu, zatita konkurencije je ureena Zakonom o konkurenciji BiH. Nelojalna konkurencija je radnjatrgovca koja je protivna dobrim poslovnim obiajima i zakonima kojom se nanosi ili moe nanijeti tetadrugom trgovcu, drugom pravnom licu ili potroau.

Vrste nelojalne konkurencije su:

- nelojalna (neistinita, prevarna) reklama,- davanje podataka drugom trgovcu koji mogu biti tetni po njegovoposlovanje,

- prodaja robe sa oznakama koje modu stvoriti zabunu u pogledu porijekla, naina proizvodnje,koliine i kvaliteta robe,- prikrivanje mana robe ili dovoenje kupca u zabludu na rugi nain,- oglaavanje prividne rasprodaje ili prividnog snienja cijena robe itd.

Za utvrene sluajeve nelojalne utakmice predviena je krivino-pravna i graansko-pravna zatita, teinspekcijski nadzor, kao i meunarodna zatita po odredbama Konvencije Parike unije.

7/29/2019 4448-AUTORSKO

19/31

Pojam autorskog prava

Autorsko pravo je, graansko, subjektivno i iskljuivo (monopolsko) pravo odreenog lica (titularaautorskog prava) da bude oznaen tvorcem autorskog djela, da autorsko djelo iskoritava, kao i da njegovoiskoritavanje zabrani svim drugim licima. U naem pravu autorsko pravo predstavlja jedinstvo moralnih

i imovinskih prava autora. (monistika teorija autorskog prava).

U normativnom smislu, autorsko pravopredstavlja sistem pravnih pravila (propisa) kojima se reguliudrutveni odnosi u pogledu intelektualnog stvaralatva u knjievnosti, nauci i umjetnosti.

Istorijski razvoj autorskog pravaCopyright Act koji je donesen u Engleskoj 1709 godine je bio prvi propis koji je regulisao autorskopravo. Prema navedenom propisu, autor je imao iskljuivo pravo da svoje djelo iskoritava umnoavanjem14 godina, stim da se trajanje ovog prava moglo produiti za jo 14 godina pod uslovom da je prvi rokistekao za ivota autora.U Francuskoj, autorsko pravo se razvija poslije buroaske revolucije. U ovoj zemlji, autorsko pravo seprvi put regulie donoenjem zakona 1793 godine.Austrijski carski Patent o autorskom pravu iz 1846 godine je bio prvi propis koji je regulisao autorskopravo u BiH, a potom Zakon o autorskom pravu iz 1895 godne.Prvi jugoslovenski zakon koji je ureivao oblast autorskog prava je donesen u Kraljevini Jugoslaviji.26.12.1929 godine. Godine 1946, FNRJ je donijela Zakon o zatiti autorskog prava po kojem suimovinska prava autora bila u potpunosti suena. Do disolucije bive SFRJ, primjenjivao se Zakon oautorskom pravu iz 1978 godine.

Predmet autorskog prava i prava srodnih autorskom pravu

U Bosni i Hercegovini, od 01.01.2011 godine se primjenjuje Zakon o autorskom i srodnim pravima koji jedonijela Parlamentarna Skutina BiH 13.07.2010 godine koji, ratione materiae, ureuje:

1. Autorsko pravo - pod kojim se podrazumjevaju prava autora na djelima iz oblasti knjievnosti,nauke i umjetnosti;2. Prava srodna autorskom pravu (srodna prava) - pod kojima se podrazumjevaju prava izvoaa,proizvoa fonograma, filmskih producenata, organizacija za radiodifuziju, izdavaa i proizvoaabaza podataka na njihovim izvoenjima, fonogramima, videogramima, emisijama i bazama podataka.

Pojam autorskog djelaAutorskim djelom smatra se individualna duhovna tvorevina iz oblasti knjievnosti, nauke i umjetnostibez obzira na vrstu, nain i oblik izraavanja, a naroito:

a) pisana djela (na pr.knjievni tekstovi, studije, prirunici, lanci iostali napisi, kao i kompjuterski programi),

b) govorna djela (na pr. govori, predavanja, propovijedi i drugadjela iste prirode),

c) dramska, dramsko-muzika i lutkarska djela - su specifina po tome to se mogu izvoditi nasceni, tako da pod zatitu spada svako zasebno izvoenje koje je originalno, stim to se moguzatiti i kao pisana djela

7/29/2019 4448-AUTORSKO

20/31

d) koreografska i pantomimska djela,e) muzika djela s rijeima ili bez rijei- Uivaju zatitu bez obzira na to da li su zabiljeena putemnota ili na neki drugi nain. Mogu biti izvorna ili izvedena muzika djela. Pod izvedenim muzikimdjelima se smatraju aranmani, varijacije ili imitacije.f) audiovizuelna djela (filmska djela i djela stvorena na nain

slian filmskom stvaranju),g) djela likovnih umjetnosti (crtei, slike, grafike, kipovi i druga djela iste prirode) mogu biti kako

izvorna, tako i izvedena (aranmani i varijacije, skraenja,imitacije) uz uslov da su originalna, u komsluaju uivaju zaitu kao da su izvorna.Ako je preneseno vlasnitvo na djelu likovne umjetnosti ( na pr. prodajom), autor ima pravo bitiobavjeten o tome, kao i pravo da uestvuje u dobiti u procentu od 5% od prodajne cijene (tzv.pravosljeenja).

h) djela arhitekture (skice, planovi, nacrti i izgraeni objekti),i) djela svih grana primijenjenih umjetnosti, grafikog i

industrijskog oblikovanja,j) fotografska djela i djela proizvedena postupkom slinim fotografskom,k) kartografska djela,l) prezentacije naune, obrazovne ili tehnike prirode (tehnike skice, planovi, grafikoni,formulari, ekspertize, nalazi vjetaka, prezentacije u plastinom obliku i druga djela iste prirode).m) zbirke autorskih djela ili druge grae (enciklopedije, zbornici, ntologije, zbirke narodnihknjievnih i umjetnikih tvorevina,zbirke dokumenata, zbirke sudskih odluka, baze podataka i sl

koje, s obzirom na izbor, raspored ili nain izlaganja svog sadraja, predstavljaju samostalne individualneduhovne tvorevine. Dakle, autorsko djelo je svaka originalna duhovna tvorevina materijalizovana izpsihikog svijeta autora u spoljni svijet, izraena u bilo kojoj formi, pa ak i kada je djelo nedovreno.

Autorskim pravom nisu zatiene slijedee tvorevine:a) ideje, koncepti, postupci, radne metode, matematike operacije, naela ili otkria,b) slubeni tekstovi iz oblasti zakonodavstva, uprave i sudstva (zakoni, uredbe, odluke, izvjetaji,

zapisnici, sudske odluke i slino),c) politiki govori i govori odrani tokom sudskih rasprava ,d) dnevne vijesti ili razne informacije, koje imaju karakter kratke vijesti sadrane uobavjetenju za tampu,e) narodne knjievne i umjetnike tvorevine.

Uslovi zatite autorskog djelaDa bi autorsko djelo imalo pravnu zatitu mora ispuniti slijedee uslove:

a). materijalizacija djela (izraajna forma) Uslov materijalizacije, odnosno izraajne forme jeostvaren, prije svega, kada autorsko djelo postoji u trajnom fizikom obliku (tekst, elektronski

zapis). Meutim, uslov postoji i kada je autorsko djelo izraeno u govornom obliku kao to je sluaj sapredavanjima ili u formi muzikog djela bez nota (tzv.muziko djelo unplugged). Djelo ne mora bitidovreno.b). Originalnost je pravni standard koji se primjenjuje u autorskom pravu za autorska djela kaoduhovne tvorevine, za razliku od pravnog stadarda novosti koji se primjenjuje u pravu industrijskogvlasnitva za pronalaske, uzorke i modele, igove i druge predmete zatite industrijske svojine.Originalno je ono autorsko djelo koje je njegov tvorac (autor) ostvario sam, ne podraavajui djeladrugih autora. Originalnost autorskog djela se procjenjuje prema individualuziranim, umjetnikim,dakle subjektivnim kriterijumima, za razliku od novosti predmeta industrijske svojine (pronalska,dizajna, iga i dr.), koja se procjenjuje prema objektivnim, tehnikim kriterijumima. Ako inicijalni

7/29/2019 4448-AUTORSKO

21/31

autor nekog autorskog djela da saglasnost za reinterpretaciju njegovog djela, onda e se i takvo djelosmatrati autorskim djelom koje udovolajva pravnom standardu originalnosti.

Moemo rei, da kod autorskih djela, umjetnika originalnost dozvoljava imitaciju tuih djela, stim tonova kreacija tueg autorskog djela mora sadravati znatne izmjene koje odraavaju linost njenog autora.Prema tome autorsko-pravnu zatitu uiva svaka materijalizovana ideja, bez obzira na svoju literarnu iliumjetniku vrijednost.

Titulari autorskih pravaTitulari autorskih prava mogu biti autori, koautori, nepoznati autori ( za nepoznata i djela podpseudonimom), autori filmskih i djela slinih filmskim djelima, autori djela stvorenih u radnom odnosu ipo ugovoru o djelu.Autor je fiziko lice koje je stvorilo autorsko djelo. Autor ne moe biti pravno lice.Koautori su lica koja su zajedniki stvorila autorsko djelo kojima pripada nedjeljivo autorsko pravo nadjelu koje su stvorili. Udio pojedinog koautora se utvruje prema njihovom doprinosu u stvaranju djela.Koautorsko djelo sadri tri kljune osobine zajedniku inspiraciju, isti cilj i jedinstvenu cjelinu.Autorianonimnog djela i djela pod pseudonimom su lica koja nisu poznata. U tom sluaju autorsko pravo nanavedenim djelima vri lice koje je djelo izdalo.Autori filmskog djela su: pisac scenarija, reiser, glavni snimatelj. Autorom crtanog filmskog djela se,

pored pisca senarija, simatelja, smatra i glavni crta.Titulari autorskog prava na djela stvorena u radnom odnosu i po ugovoru o djelu su takoe lice ililica koja su stvorila djelo, stim to je pravo iskoritavanje djela u ogranienom trajanju preneseno naposlodavca. Nakon proteka zakonskog roka za iskoritavanje djela od strane poslodavca, pravoiskoritavanja pripada samo autoru ili autorima. Izuzetak od od ovog pravila postoji u sluaju autorstva naraunarskom programu stvorenog u okviru radnog odnosa, u kojem sluaju pravo iskoritavanja pripadaposlodavcu. U sluaju ugovora o radu, sva autorska prava, pa i pravo iskoritavanja djela, ukoliko todrugo nije ugovoreno, pripada samo autoru koji je djelo stvorio.Kolektivno autorsko djelo je djelo koje je stvoreno na podsticaj i u organizaciji nekog fizikog ilipravnog lica ali tako da je u njegovom stvaranju uestvovao vei broj lica i da se koristi pod imenomnaruioca. To je sluaj sa enciklopedijama, zbornicima, raunarskim programima, bazama podataka.

Uesnici u stvaranju kolektivnog autorskog djela imaju poloaj koautora i nosilaca zajednikog autorskogprava na tom djelu, osim ako zakonom nije drugaije odreeno. Za ostvarivanje i prenoenje koautorskihprava potrebna je saglasnost svih koautora. Njihovi meusobni odnosi u pogledu podjele ekonomskedobiti se raspravljaju u skladu sa srazmjerom doprinosa svakog koautora u nastanku kolektivnogautorskog djela.

Sadraj autorskih pravaU sadrajnom smislu, autorsko pravo je jedinstveno pravo na autorskom djelu koje sadri:1. iskljuiva lino-pravna ovlatenja (autorska moralna prava),2. iskljuiva imovinskopravna ovlatenja (autorska imovinska prava) i3. druga ovlatenja autora (druga prava autora).

Iskljuiva lino-pravna ovlatenja ili autorska moralna pravatite autora u pogledu njegovih duhovnih i linih veza s njegovim djelom. Autorsko moralno pravopodrazumjeva pravo autora da bude priznat i oznaen kao stvaralac konkretnog autorskog djela.

Karakteristike autorskog moralnog prava su:- nezastarivost (autorsko moralno pravo ne moe zastariti)- ne prestaje nevrenjem prava- neprenosivost (moe se prenijeti samo vrenje moralnog prava, ali ne i samo pravo)

7/29/2019 4448-AUTORSKO

22/31

- nemogunost sprovoenja izvrenja nad moralniom pr. autora- autor se ne moe odrei svojih moralnih autorskih prava.

Sadraj autorskog moralnog pravaAutorsko moralno pravo se sastoji od : prava objavljivanja, prava na potovanje nepovredivosti djela iautora, prava pokajanja i prava na priznanje autorstva.

Pravo objavljivanja je iskljuivo pravo autora da donese odluku o prvom objavljivanju autorskog djela.Objavljivanje u irem smislu postoji kada se djelo uini pristupanim javnosti. Pravo na prvo objavljivanjepripada autoru i u sluaju naruenih autorskih djela, u skladu sa naelom savjesnosti i potenja.Pravo na potovanje nepovredivosti djela i autora - podrazumjeva ovlatenje autora da od treih licazahtjeva potovanje integriteta njegovog djela i da se usprotivi bilo kakvoj izmjeni djela, kao i svakojupotrebi djela koja vrijea njegovu ast i ugled.Pravo pokajanja znai iskljuivo pravo autora da autorsko djelo koje je povukao iz prometa ponovostavi u promet. Raniji vlasnik primjerka autorskog djela odnosno raniji korisnik prava iskoritavanja djela,u tom sluaju ima pravo prvenstva iskoritavanja u roku 30 dana od saznanja, a najkasnije u roku odgodinu dana od dana ponovnog stavljanja djela u promet. Pravo pokajanja se ne odnosi na kompjuterskeprograme, filmska djela i baze podataka.

Pravo na priznanje autorstva je pravo autora da bude priznat i oznaen kao stvaralac autorskog djela ito pod vlastitim imenom, pseudonimom ili anonimno. Ovo pravo se zove jo i pravo paterniteta iliduhovnog oinstva na djelu i sastoji se iz slijedeih ovlatenja:- pravo autora da bude priznat i oznaen kao stvaralac djela prilikom

svakog saoptavanja autorskog djela javnosti;- pravo autora na sudsku zatitu u sluaju uzurpiranja autorstva, izmjene djela ili upotrebe djela na nainda se vrijea njegova

ast i ugled

Imovinsko pravna ovlatenja (imovinska prava autora)Imovinska autorska prava podrazumjevaju iskljuivo pravo autora na iskoritavanje djela, tako daautorsko djelo moe iskoritavati drugo lice samo uz odobrenje autora i uz ugovorenu naknadu kojapripada autoru.Imovisnko pravna ovlatenja autora su :

- Pravo na objavljivanje djela- Pravo na reprodukciju djela podrazumjeva pravo autora da odobri umnoavanje i pohranjivanje

djela u elektronskoj formi.- Pravo na stavljanje u promet originala ili umnoavanje ukljuujui uvoz i izvoz podrazumjeva

pravo autora da odobri preputanje originala ili kopjia djela javnosti putem prodaje ili drugihoblika prenosa svojine

- Pravo na iznajmljivanje dje la pravo autora kompjuterskih programa, autora filmskih djela i djela

ugraenih na nosae zvuka da daju odobrenje za iznajmljivanje originala ili umnoenih primjerakadjela,

- Pravo na predstavljanje djela i javno izvoenje pravo autora da odobre javno predstavljanje iizvoenje, te da odobre prenos predstavljanja ili izvoenja njihovih djela bilo kojim sredstvima zaprenos

- Pravo na emitovanje djela - pravo autora da odobri emitovanje kao oblik javnog saoptavanja djelabeinim ili ianim prijenosom elektromagnetskih, elektrinih ili drugih signala na daljinu(radiodifuzija , kablovska difuzija)

- Pravo na saoptavnje javnosti - pravo autora da dozvoli stavljanje na raspolaganje javnostiautorskog djela

7/29/2019 4448-AUTORSKO

23/31

- Pravo na prevoenje- Pravo na recitovanje pravo autora knjievnog djela da odobri javno recitovanje i javno

prenoenje recitacije njegovog djela.- Pravo na iskoritavanje djela u bilo kojem drugom obliku

Ogranienja imovinskih autorsko-pravnih ovlatenjaBez odobrenja autora, uz plaanje odreene naknade i obavezu navoenja imena autora, nazivaoriginalnog djela i porijekla pozajmice, dozvoljeno je na teritoriji BiH:

- reprodukovanje i javno saoptavanje pojedinih dijelova knjievnog, naunog ili umjetnikog djelau itankama, udbenicima u svrhu nastave i naunog rada,

- reprodukovanje i javno saoptavanje pojedinih djela fotografije, likovne umjetnosti, arhitekture,primjenjene umjetnosti, industrijskog dizjana i kartografije, ako se radi o ve objavljenim djelimaveeg broja autora,

- pretampavanje u periodinoj tampi aktuelnih lanaka u kojima autor raspravlja o optimpitanjima od javnog interesa, ako to autor nije izriito zabranio.

Bez odobrenja autora i bez plaanja naknade dozvoljeno je na teritoriji BiH:

- javno predstavljanje i javno izvoenje knjievnih ili umjetnikih djela u svrhu i u obliku nastave,uz uslov da umjetnici izvoai ne dobijaju nikakvu naknadu;- sekundarno emitovanje kolskih emisija putem radiodifuzije;- javno predstavljanje i javno izvoenje objavljenih djela na besplatnim kolskim sveanostima, uz

uslov da umjetnici izvoai ne dobijaju nikakvu naknadu;- objavljivanje izvjetaja o objavljenim knjievnim, umjetnikim i naunim djelima u kojima se

sadraj tih djela reprodukuje na originalan i skraen nain;- reprodukcija umjetnikih djela izloenih u parkovima, na ulicama i trgovima, pod uslovom da se

ne koriste u trodimenzionalnom obliku ili za iste svrhe kao i prvobitno djelo, ili pak za postizanjeekonomske koristi;

- reprodukcija ve objavljenog djela izvreno u svrhu linog usavravanja ukoliko reprodukcija nije

namjenjena i pristupana javnosti i ako posredno ne slui drugom licu za postizanje dobiti.(Ovo ogranienje se ne donosi na djela arhitekture, djela kompjuterskih programa, baze podataka kojarade pomou sredstava raunarske tenike, ka ni na fiksiranje javnog saoptavanja na nosa slike ili zvuka,te na cijelu knjigu.)

- djela koja se nalaze na javnim izlobama, sajmovima, aukcijama ili zbikama koja prireiva moeslobodno umnoiti u katalozima izdatim u te svrhe;

- reprodukcija djela slikarstva putem vajarstva i obratno, te reprodukcija djela arhitekture putemslikarstva ili vajarstva;

- doslovno navoenje odlomaka (citata) uz uslov naznaenja izvora i autora i da navoenje citatabude u skladu sa dobrim obiajima i u mjeri opravdanoj svrhom koja se eli postii;

- koritenje djela pred arbitraom, sudskim, upravnim ili dravnim organima u obimu koji zahtjeva

svrha izvoenja dokaza;- objavljivanje govora namjenjenih javnosti koji su odrani u parlamentima, sudovima i drugimdravnim organima, naunim, umjetnikim, vjerskim i drugim organizacijama, na javnimsastancima i slubenim sveanostima putem tampe i RTV radi obavjetavanja o tekuimdogaajima;

- krai izvjetaji o drugim govorima, predavanjima i ostalim djelima iste prirode koji su dati udnevnoj i povremenoj tampi i putem radiodifuzije.

- Ako je djelo raunarski program dozvoljeno je licu koje je na zakonit nain pribavilo program daisti bez dozvole autora i plaanja naknade:

- instalira u memoriju raunara i pusti ga u rad,

7/29/2019 4448-AUTORSKO

24/31

- otklanja greke na programu i vri druge nune izmjene u njemu,- saini rezevni prmjerak programa na trajnom tjelesnom nosau,- izvri dekompilaciju programa iskljuivo radi pribavljanja neophodnih podataka radi postizanja

interoperabilnosti tog programa sa drugim programom ili drugom raunarskom opremom, pdouslovom da taj podatak nije bio dostupan na drugi nain. Podataci koji su ovako dobijeni ne smisjuse saoptavati drugima ili koristiti u druge svrhe, a posebno za stvaranje ili plasman drugograunasrkog programa kojim bi se povrijedilo autorsko pravo na prvom.

- Za iskoriavanje narodnih knjievnih i umjetnikih tvroevina putem javnog izvoenja se plaanaknada kao za javno izvoenje autorskih djela. U svakom drugom obliku, osim javnogizvoenja, iskoritavanje pomenutih djela je slobodno.

Prenoenje i zalaganje autorskih prava i izvrenje na autorskom pravuPrenoenje autorskih prava nije mogue zbog toga to su moralna autorska prava neprenosiva. Prenijeti(ustupiti) se moe samo iskoritavanje autorskih djela, odnosno vrenje tzv.imovinsko-pravnih ovlatenja.Prenos autorskih imovinskih prava (imovinsko-pravnih ovlatenja) moe se vriti pravnim poslovimainter vivos i mortis causa. Imovinsko-pravna ovlatenja se mogu prenositi u cjelini ili djelimino bilodobroinim ili pak teretnim pravnim poslovima. Ustupljeno pravo moe biti iskljuivog ili neiskljuivog

karaktera.Ako je ustupljeno pravo iskljuivog karaktera, autor je duan da se uzdri naknadnog daljegustupanja ve ustupljenog ovlatenja treem licu. Sticalac prava iskoritavanja autorskog djela nijeovlaten da vri dalja ustupanja naveenog prava, bez ovlatenja ustupioca, osim ako je drugaijeugovoreno.

18. Autorski ugovori - osobineAutorski ugovori su ugovori kojim autor prenosi svoje iskljuivo pravo na iskoritavanje autorskog djelana druga lica. Navedeni ugovori su posebno reguliosani Zakonom o autorskom i srodnim pravima, kojipropis je lex specialis u odnosu na ZOO.Autorski ugovori su, po pravilu, formalni ugovori i moraju biti zakljueni u pismenoj formi. Izuzetak

postoji u sluaju ugovora o objavljivanju lanaka, crtea, biljeki u novinama, asopisima i drugojperiodinoj tampi, koji ne moraju biti zakljueni u pismenoj formi.Autorski ugovori su imenovani, kauzalni, dvostrano obavezni i po pravilu, teretni i formalni.Ugovori sadri imena ugovornih strana, naziv autorskog djela koji je predmet ugovora, nain koritenjaautorskog djela, visina, rokovi i nain plaanja naknade za koritenje djela, osim u sluaju ako je rije odobroinom autorskom ugovoru (autorski ugovor u ustupanju prava iskoritavnja bez naknade). Predmetautorskog ugovora moe biti i budue autorsko djelo, ali je nitav autorski ugovor kojim autor prenosipravo iskoritavanja svih svojih buduih djela.Zakonodavac, primjera radi, predvia slijedee vrste autorskih ugovora:

- Izdavaki ugovor,- Ugovor o prikazivanju,

- Ugovor o izvoenju,- Ugovor o filmskom djelu,- Ugovor o emitovanju djela preko radija i televizije,- Ugovor o snimanju djela ureajima za registraciju zvukova i slika,- Ugvoor o preraivanju (adaptaciji) djela,- Ugovor o ustupanju prava na prevoenje djela

7/29/2019 4448-AUTORSKO

25/31

Autorski ugovori Izdavaki ugovorIzdavaki ugovor je ugovor kojim titular prenosi na izdavaa pravo objavljivanja autorskog djelatampanjem odnosno umnoavanjem i to uz naknadu ili bez naknade. Rukopis i drugi originali ostajuvlasnitvo autora, ako drugaije nije ugovoreno. Ako autorsko djelo propadne zbog vie sil nakon njegovepredaje izdavau, autor ima pravo na naknadu koja bi mu pripala da je djelo bilo objavljeno. Izdavakiugovor mora biti zakljuen u pismenoj formi i sadravati slijedee klauzule:

- obim i vrijeme koritenja prava koja autor prenosi na izdavaa,

- rok u kojem je izdava duan objaviti djelo- visinu naknade za objavljivanje, ako je naknada ugovorena

Ako se naknada za koritenje djela utvruje u procentu od maloprodajne cijene prodatih primjerakaautorskog djela, izdavakim ugovorm se mora odrediti i najnii iznos naknade koji je izdava duanplatiti,bez obzira na broj prodatih primjeraka i rok isplate. Ugovor o objavljivanju lanaka, crtea i biljekiu periodinoj tampi i novinama ne mora biti zakljen u pismenoj formi.

Prava i obaveze ugovornih strana

Ako nije drugaije ugovoreno smatra se da izdavakim ugovorom preneseno na izdavaa samo pravoizdavanja jednog bibliografskog izdanja djdla, odnosno pravo na samo jedno umnoavanje. Isto tako, unedostaku drugaije ugovorne odredbe, izdava je duan u sluaju novih izdanja omoguiti autoruunoenje izmjena ili poboljanja djela pod uslovom da to ne stvraa poveane trokove i ne mijenjakarakter djela. Izdava nije ovlaten svoje pravo prenijeti na drugog izdavaa bez saglasnoti autora, jer seradi o ugovoru intuitu personae. Ukoliko nije to drugo ugovoreno, pretpostavlja se da je zakljuenizdavai ugovor iskljuivog karaktera, to znai da za vrijeme vaenja ugovora autor ne moe ustupitipravo objavljivanja djela na istom jeziku ustupiti treem licu.

Obaveze izdavaa su :

da djelo objavi (u primjerenom roku, a najkasnije od 1 godine dana od dana predaje rukopisa),

da na svakom primjerku na vidnom mjestu stavi ime i prezime autora, osim ako autor ne eli dadjelo bude anonimno ili oznaeno pseudonimom;

platiti autoru naknadu (ako se radi o ugovoru sa naknadom); starati se o uspjenom rasturanju primjeraka autorskog djela

Obaveze autora su: da preda predmet ugovora u ugovorenom roku, obimu i obliku; da garantuje izdavau za pravo koje mu je ustupio tj. da mu obezbjeti mirno i nesmetano koritenje

prava steenih ugovorom,

da se uzdri se od uznemiravanja izdavaa, da zatiti izdavaa od uznemiravanja treih lica

Autorski ugovori Izdavaki ugovor Izdavaki ugovor prestaje: smru autora prije zavretka autorskog djela, jer je rije o ugovoru intuitu personae, iscpljenjem tiraa svih ugovorenih izdanja, istekom vaenja ugovora, raskidom ugovora

7/29/2019 4448-AUTORSKO

26/31

Autorski ugovori Ugovori o prikazivanju i izvoenjuOvim ugovorima, autor djela prenosi na korisnika pravo jednog prikazivanja ili izvoenja autorskog djela,a korisnik se obavezuje platiti cijenu, djelo prikazati odnosno izvesti u odreenom roku, na nain i poduslovima koji utveni ugovorom. Ugovor je neiskljuive prirode, pa stoga autor moe ovlatenje zaprikazivanje odnosno izvoenje prenijeti na vei broj korisnika, izuzev ako se ugovorom nije toga prava

odrekao. Ugovor obavezno sadri klauzule o nainu prikazivanja odnosno izvoenja i podruje na kojemse djelo moe koristiti.

Prava i obaveze ugovornih stranaKorisnik ugovora o prikazivanju odnosno izvoenju duan je autoru:

-omoguiti uvid prikazivanje odnosno izvoenje,-osigurati tehnike uslove prikazivanja odnosno izvoenja djela koji omoguuju potovanje moralnihautorskih prava,-autoru dostavljati program i povremeno obavjetavati o prihodimaod prikazivanja odnosno izvoenja djela,-isplatiti mu ugovorenu naknadu

Autor ili njegov zastupnik duan je djelo predati korisniku i obezbjediti zatitu od uznemiravanja.Rukopis, partitura ili drugi original djela ostaje vlasnitvo autora, osim ako nij ugovoreno drugaije.Ugovor se moe raskinuti ako ugovorn strane ne ispunjavaju ugovorene obaveze. Ako se ugovor raskinekrivicom korisnika, autor ima pravo zadrati primljenui naknadu ili pak traiti isplatu naknade, ako mu jekorisnik ranije nije isplatio.

Autorski ugovori Ugovor o filmskom djeluPod ugovorima o filmskom djelu smatramo ugovore o scenariju, ugovore o filmskoj reiji, ugovore o

filmskoj muzici, ugovore o filmskom djelu koji se zakljuuju saglavnim crtaem, kao i ugovore opojednim autorskim doprinosima filmskom djelu.Ugovorom o filmskom djelu autor prenosi na proizvoaa prava snimanja, reprodukcije, stavljanja upromet, javnog prikazivanja i emitovanja filmskog djela.

Prava i obavezeProizvoa ima obavezu filmsko djelo staviti u promet i autore djela obavjetavati o ostvarenom prometudjela, kao i plaati im ugovorenu naknadu. Za vrijem trajanja ugovora autori ne mogu prava snimanja,reprodukcije,stavljanja u promet, javnog prikazivanja, emitovanja i obavjetavanja javnosti, titlovanja idubligaranja filmskog djela prenijeti na tere lice niti se usprotiviti koritenju tih prava od proizvoaa,

ako ugovorom nije drugaije odreeno.

Zalaganje i zatita autorskog pravaAutorsko pravo se moe zaloiti, kao i originalni primjerci autorskih djela (slike, skulpture, rukopisi i sl.).Autorsko pravo ne moe biti predmet izvrenja , ve samo imovinska korist koja se ostvaruje koritenjemautorskog djela. Sam original autorskog djela moe biti izloeno prodaji u izvrnom postupku poduslovom da je djelo bilo objavljeno i da autor nije iskoristio pravo pokajanja prije pokretanja izvrnogpostupka.

7/29/2019 4448-AUTORSKO

27/31

Autorsko pravo traje za ivota autora i 70 godina poslije njegove smrti. U sluaju koautorstva, navedenirok se rauna od smarti koautora koji je posljednji umro. Ako je nosilac imovinskog autorskog pravapravno lice, autorsko pravo prestaj po isteku 70 godina od objavljivanja djela.

Ostvarivanje i zatita autorskih prava:Autorsko-pravnu zatitu autori ostvarju lino ili preko zastupnika. Najee, oni to vre preko organizacije

autora ili specilizovanog pravnog lica koj se bavi zatitom autorskih prava u vidu osnovne djelatnosti.U naem pravnom sistemu obezbjeena je krivino-pravna i graansko-pravna zatita autorskih prava. Zapovredu autorskih prava zakonom su predviena krivina djela i prekraji, kao i odgovarajue krivine iprekrajne sankcije.Zakon o autorskom i srodnim pravima predvia graansko-pravnu zatitu autorskih prava koja seostvaruje u parninom postupku. Specifinost je zakonsko ureenje po kojima su za povreu autorskogprava predvieni tzv.kazneni (punitivni) iznosi naknade tete u novcu. Ovo zakonsko rjreenje je preuzetoiz Common Law.Usvajajui tubeni zahtjev sud moe u presudi naloiti ne samo isplatu naknade tete proopisanezakonom, nego i uspostavu ranijeg stanja, unitenje ili preinaenje protivpravno proizvedenih primjerakaautorskog djela, unitenje matrica, negativa, ploa i kalupa, sprava za proizvodnju, da se presuda objavi o

troku tuenog. U postupku se mogu izricati i privremen mjere.Meunarodna zatita autorskih prava je obezbjeena Bernskoj konvenciji za zatitu knjievnih iumjetnikih djela iz 1886 godine po naelu asimilacije ili nacionalnog tretmana, naelu zatite bezformalnosti to znai da zatita nije uslovljena ispunjenjem formalnosti, naelu minimalne zatite koje predvia minimalno trajanje zatite autorskih prava od 50 godin

nakon smrti autora (25 godina ako je rije o filmskim i fotografskim djelima)Zatita autorskim prava je obezbjeena i po Univerzalnoj (svjetskoj) konvenciji potpisanoj u enevi 1955godine. Okuplja 70 zemalja. Zasniva se na istim principima kao i Bernska konvencija.

Prava srodna autorskom pravu

Srodna prava autorskim pravima su subjektivna prava koja su bliskoj vezi sa originalnim autorskimdjelom, ali koja ne spadaju u autorska prava. To su : izvoako pravo, pravo proizvoaa fonograma iradio difuzno pravo.

Izvoako pravo ili pravo umjetnika izvoaaIzvoako pravo je subjektivno pravo umjetnika izvoaa na izvoenje knjievnog ili umjetnikog djela.Umjetnik izvoa ima imovinska prava i to pravo na iskoritavanje izvoenja, tj. pravo na naknadu zaizvoenje djela. On ima i moralna prava po standardima utvrenim nacionalnim zakonodavstvom imeunarodnim konvencijama. Umjetnicima izvoaima se smatraju: glumci, pjevai, plesai, recitatori,pantomimiari, pozorini reiseri, dirigenti orkestra i hora, ton majstori i cirkuski i varijete umjetnici.

Umjetnik - izvoa ima monopolsko imovinsko pravo na izvoenje kao intelektualnu tvorevinu tako da jeovlaten da daje odobrenje za: emitovanje izvoenja preko radija ili TV, saoptavnje javnosti izvoenja, zvuno, vizuelno ili zvuno i vizuelno snimanje izvoenja , direktno ili indirektvo umnoavanje sniljenog izvoenja u cjelini i dijelimino, stavljanje u promet originala ili umnoenih primjeraka snimljenig izvoenja ukljuujui tu i njihov

uvoz i iznajmljivanje

7/29/2019 4448-AUTORSKO

28/31

Moralnim pravima umjetnika-izvoaa smatrajue se: pravo da njegovo ime odnosno pseudonim beude saopten javnosti njegovog izvoenja, na svakom

snimku ili omotu snimka izvoenja; pravo da se suprostavi deformaciji, skraivanju ili drugoj izmjeni njegovog izvoenja i sr. pravo na naknadu, ako se izvoenje koje je puteno u prodaju koristi preko radija i TV ili drugog

saoptavanja javnosti (sekundarno koritenje) , kao to je sluaj sa putanjem muzike uugostiteljskim objektima

pravo na naknadu, ako se izvoenje koje je puteno u prodaju koristi preko radija i TV ili drugogsaoptavanja javnosti (sekundarno koritenje) , kao to je sluaj sa putanjem muzike uugostiteljskim objektima.

U sluaju kada je umjetnik izvoa u radnom odnosu, poslodavac moe koristiti njegovo izvoenje bezdozvole izvoaa, ako je izvoenje nastalo u okviru radne obaveze koja proistie iz radnog odnosa kodposlodavca. Izuzetno, koritenje izvoenja bez dozvole izvoaa je dozvoljeno i slobodno bez naknade usluaju upotrebe izvoenja radi nastave ili koritenja kratkih odlomaka prilikom izvjetavnja o tekuimdogaajima, kao i us luaju snimanja izvoenja od organizacije za radiodifuziju vlastitim sredstvimasnimanja i samo za vlastitiu emisiju, pod uslovom da ima dozvolu za emitovanje.

Umjetnik-izvoa moe svoje pravo iskoritavanja izvoenja u potpunosti i djelimino, uz naknadu ilibez naknade, prenijeti izdavakim ugovorom na drugo lice. Ugovor mora biti zakljuen u pismenoj formi,a ako ova forma nije ispunejna, onda ugovor ne prozvodi pravno dejstvo. Pismena forma je bitan sastojakugovora. Ugovor sadri i nazive ugovornih strana, vrstu i nain koritenja izvoenja, ima autora, nazivautorskog djela koje se izvodi visinu naknade, nain i rokove plaanja.Pravo umjetnika izvoaa traje 50 godina raunajui:

- za snimljena izvoenja- 5o godina od proteka godine u kojoj su snimljena,- za izvoenja koja nisu sniljena 50 godina od proteka godine u kojoj su izvedena.

U pogledu zatite prava umjetnika izvoaa vai sve ono to je reeno za zatitu autorskoh djela tj. da jeobezbjeena krivino-pravna i graansko-.pravna zatita u domaem zakonodatvstvu, te meunarodnazatita po odredbama Rimske konvencije na naelima nacionalnog tretmana (similacije) i naelu zatite

minimalnih prava. atita moralnih prava umjetnika izvoaa nije obuhvaena ovom konvencijom.Minimalni rok zatite izvoakih imovinskih prava iznosi 2o godina od snimanja odnosno izvoenja.

Pravo proizvoaa fonogramaje subjektivno pravo svakog fizikog ili pravnog lica koje prvo snimi zvukove izvoenja ili drugezvukove. Pravo proizvoaa fonograma je subjektivno pravo na osnovu kojeg isti imaju iskljuivo pravodavanja odobrenja za:

- umnoavanje fonograma u potpunosti ili djelimino,- stavljanje u promet originala ili umnoenih primjeraka svojih fonograma ukljuujui tu i njihov uvozi iznajmljivanje, u kom sluaju proizvoai fonograma imaju pravno na naknadu, kao i sluaju kada jefonogram iskoriten za emitovanje preko radija i TV ili drugog oblika saoptavanja. Polovina

navedene naknade pripada izvoau ija su izvonja snimljena za koriteni fonogram.Prava proizvoaa fonograma traju 50 godina raunajui od kraja godine u kojoj je fonogram izdat, a akonije izdat , onda raunajui od kraja godine u kojoj je snimanje izvreno.I zatita proizvoaa fonogramaobezbjeena Rimskog konvencijom uz primjenu naela nacionalnog tretmana i naela minimalne zatite.Prema naelu minimalnog tretmana svaka drava ugovornica je duna pruiti zatitu proizvoaimafonograma pod uslovom:

- da je prozvoa fonograma dravljanin neke od drava ugovornica,- da je prvo snimanje izvreno u nekoj od drava ugovornica,- da je fonogram prvi put objavljen u nekoj od drava ugovornica.

7/29/2019 4448-AUTORSKO

29/31

Prema naelu minimalne zatite proizvoai fonograma imaju ptravo zabraniti umnoavanje njihovihfonograma. Trajanje zatite je 20 godina od istela godine u kojoj je izvreno snimanje.Pored Rimske konvencije, poznata je i enevska Konvencija za zatitu proizvoaa fonograma odneovlatenog reprodukovanja fonograma. Sadri iste odredbe koje sadri i Rimska konvencija, ali zatitupo Konvenciji uivaju samo dravljani proizvoai fonograma sa teritorije lanica konvencije.

Radio-difuzno pravo

Radio difuzija je medijum za objavljivanje i saoptavanje autorskih djela javnosti. Preduzea koja se baveradio-difuzijom emiesija i drugih autorskih djela imaju pravni zatitu od nedozvoljenog reemitovanja,snimanja programa, te od nedozvoljenog javnog saoptavanja (prijema) emisij u salama, ugostitetljskimobjektima, bioskopima i slino. Preduzea za radi-difuziju imaju iskljuivo pravo da daju odobrenje za:- reemitovanje svojih emisija ianim ili beinim putem,- snimanje svojih emisija,- unmoavanje i stavljanje u promet tako umnoenih primjeraka snimaka svojih emisija,- saoptavanje javnosti svojih televizijskih emitovanja, ako takvo saoptavanje pristupano javnosti uzplaanje ulazniceRadio-difuzno pravo traje 5o godina raunajui od kraja godine emitovanja. Meunarodno-pravna zatitase ostvaruje putem Rimske konvencije koja predvia standard nacionalnog tretmana i standard

minimalnih prava za strane radio-difuzne ustanove . Uslov za zatitu je da je sjedite ustanove na teritorijineke druge zemlje ugovornice, i ako se emisija prenosi putem stanice koja se nalazi na teritoriji nekedruge drave ugovornice. Zatita se iscrpljuje kroz pravo ustanova da dozvole ili zabrane reemitovanje,snimanje, umnoavanje i stavljanje u promet snimaka, te saoptavanje javnosti TV emisija za koje senaplauju ulaznice. Meunarodna zatita radio-difuznih prava ustanova za radiodifuziju se ostvaruje ikroz Aranman o razmjeni programa putem TV filmova iz 1958 godine i Aranmanom za zatitu TVemisija iz 1960 godine. Tu spada i Evropski sporazum za sprjeavanje radio-difuznih emisija izvrenih odstrane radio-difuznih stanica van nacionalne teritorije iz 1965 godine. Radio-difuzno pravo traje 5o godinaraunajui od kraja godine emitovanja.Meunarodno-pravna zatita se ostvaruje putem Rimske konvencije koja predvia standard nacionalnogtretmana i standard minimalnih prava za strane radio-difuzne ustanove .

Uslov za zatitu je da je sjedite ustanove na teritoriji neke druge zemlje ugovornice, i ako se emisijaprenosi putem stanice koja se nalazi na teritoriji neke druge drave ugovornice. Zatit