POLITIKA EKONOMIJA

POLITIKA EKONOMIJA

1. POELA EKONOMIJE

EKONOMIJA - izuavanje kako drutva koriste oskudne resurse da bi proizvela vrijedna dobra. Oskudnost stanje u kojem su dobra ograniena u odnosu na elje.

Uinkovitost = djelotvornost gospodarstvo proizvodi djelotvorno kada neiju ekonomsku situaciju ne moe uiniti boljom, a da neiju drugu ne uini gorom.

MIKROEKONOMIJA (Adam Smith 1776. Bogatstvo naroda) grana ekonomije koja se bavi ponaanjem individualnih entiteta, poput trita, poduzea i domainstava.

Ispituje:

a) kako se odreuju individualne cijene

b) odrednice cijena zemlje, rada i kapitala

c) snage i slabosti trinog mehanizma

MAKROEKONOMIJA (John Maynard Keynes 1936. Opa teorija zaposlenosti, kamata i novca) grana ekonomije koja se bavi ukupnim djelovanjem gospodarstva.

Ispituje:

a) kako se odreuju ukupne investicije

b) kako sredinje banke upravljanju novcem i kamatnim stopama

c) to uzrokuje meunarodne financijske krize

d) zato neke nacije brzo rastu dok druge zaostaju

POGREKE U EKONOMSKOM ZAKLJUIVANJU:

a) naknadna pogreka pretpostavka da je onaj dogaaj koji je dogodio prvi uzrokovao drugi dogaaj

b) neuspjeh dranja ostalih stvari konstantnima ne moe se procijeniti utjecaj varijable na ekonomski sustav, ako variraju i ostale stvari

c) pogreka poopavanja (kompozicijska pogreka) pretpostavka da ono to vrijedi za dio, vrijedi i za cjelinu.

TRI PROBLEMA EKONOMSKE ORGANIZACIJE:

a) TO? koja dobra proizvoditi i u kojim koliinama

b) KAKO? tko e proizvoditi, kojim resursima i kojim tehnikama

c) ZA KOGA? tko e koristiti dobra

POZITIVNA EKONOMIJA oslanja se na analizu i empirijske dokaze, dakle na injenice.

NORMATIVNA EKONOMIJA ukljuuje etika pravila i pravila pravednosti, a ne injenice.

TRINO GOSPODARSTVO sustav cijena, trita, dobiti i gubitka, poticaja i nagrada (dakle, pojedinci i privatna poduzea) odreuju to, kako i za koga?

NAREDBODAVNO GOSPODARSTVO drava donosi sve vane odluke o proizvodnji i potronji.

Sva drutva imaju elemente i trinog i naredbodavnog gospodarstva.

INPUTI = FAKTORI PROIZVODNJE = robe ili usluge koje poduzea upotrebljavaju u proizvodnim procesima.

PROIZVODI = korisne robe ili usluge koje su rezultat proizvodnog procesa. One se troe ili upotrebljavaju u daljnjoj proizvodnji.

FAKTORI PROIZVODNJE podjela

a) zemlja prirodni izvori

b) rad vrijeme koje ljudi provode u proizvodnji

c) kapital trajna dobra proizvedena da vi proizvodila druga dobra.

GPM = granica proizvodnih mogunosti = maksimalna koliina proizvodnje koju neko gospodarstvo moe dosegnuti = popis roba i usluga raspoloiv drutvu.

Drutva se nalaze unutar granice svojih proizvodnih mogunosti kada je nezaposlenost velika ili kad je poremeena gospodarska aktivnost.

OPORTUNITETNI TROAK = troak prilike koje smo se odrekli = vrijednost robe ili usluge koje smo se odrekli u svijetu oskudnosti odabirui neto znai odrei se ega drugog.

PROIZVODNA UINKOVITOST = situacija kada gospodarstvo ne moe proizvesti vie nekog dobra bez da proizvodni manje drugog dobra to znai da je gospodarstvo na granici proizvodnih mogunosti.

2. TRITE I DRAVA U MODERNOM GOSPODARSTVU

DRAVA BLAGOSTANJA sustav u kojem trita usmjeravaju detaljne aktivnosti svakodnevnog gospodarskog ivota, dok drava ureuje socijalne uvjete i osigurava mirovine, zdravstvenu skrb i zadovoljavanje potreba siromanih obitelji.

TRITE = mehanizam putem kojeg se susreu kupci i prodavatelji kako bi odredili cijene i razmjenili dobra i usluge.

CIJENA = vrijednost dobra izraena u novcu. Cijene su usuglaavaju odrukama proizvoaa i potroaa na tritu. Vie cijene = manja kupovina = vea proizvodnja. Nie cijene = vea potronja = manja proizvodnja.

Cijene = ravnoteni kota trinog mehanizma.

RAVNOTENA CIJENA = cijena po kojoj kupci ele kupiti upravo onu koliinu koju prodavatelji ele prodati.

TRINA RAVNOTEA = uravnoteenost svih kupaca i prodavatelja.

TRITE RJEAVA 3 EKONOMSKA PROBLEMA:

a) to? dolarski glasovi potroaa i tenja poduzea da maksimiraju dobit. Dobit = neto prihod ili razlika izmeu ukupne prodaje i ukupnih trokova.

b) kako? konkurencija razliitih proizvoaa

c) za koga? tko troi i koliko. Uvelike ovisi o ponudi i potranji na tritima faktora proizvodnje.

TRITE FAKTORA PROIZVODNJE odreuje:

a) nadnice

b) zemljine rente

c) kamate

d) dobiti

Njihove cijene zovu se cijene faktora.

VLADARI TRITA:

a) ukus izraen u dolarskim glasovima

b) resursi i tehnologija drutvo ne moe izai izvan svog GPM-a

NEVIDLJIVA RUKA ADAMA SMITHA u uvjetima savrene konkurencije i bez trinih neuspjeha, trita e iz raspoloivih resursa istisnuti onoliko korisnih roba i usluga koliko je mogue. No, tamo gdje se pojave monopoli ili slini nedostaci trita, svojstva nevidljive ruke mogu biti unitena.

SVOJSTVA NAPREDNIH GOSPODARSTVA:

a) razgranata mrea trgovine ovisna o specijalizaciji i zamrenoj podjeli rada dakle, trgovina i specijalizacija

b) tok novca glavni je pokreta sustava i mjerilo dakle, novac

c) uporaba velike koliine kapitala strojeva, tvornica i zaliha sve je to pretoeni ljudski rad dakle, kapital

GLOBALIZACIJA = poveanje ekonomske povezanosti meu narodima. Prva odrednica poveanje uvoza i izvoza = rezultat smanjenja prijevoznih i komunikacijskih trokova, carina i drugih trgovinskih zapreka popraeno velikom specijalizacijom. Druga odrednica = povezivanje financijskih trita (posuivanje i konvergencija kamatnih stopa). Posljedica financijskog povezivanja - POZITIVNE: proboj trgovine (zemlje s vikom tednje posuuju onima s manjkom) kao rezultat niih cijena, uveane inovacije i bri gospodarski rast. NEGATIVNE: nezaposlenost, gubitak dobiti domaih proizvoaa (zbog jeftinijeg uvoza), zaraza (gospodarski problemi prelaze granice zemlje).

NOVAC = sredstvo plaanja u obliku gotovine i ekova koje se koristi za razmjenu. Sredstvo razmjene. Ponudom novca upravlja sredinja banka.

KAPITAL = sekundarni faktor proizvodnje (zemlja i rad su primarni), trajni input koji je i sam proizveden. On je rezultat rtvovanja sadanje potronje radi budue.

EKONOMSKA ULOGA DRAVE:

a) poveava uinkovitost promiui konkurenciju, smanjujui eksternalije poput zagaenja i osiguravajui javna dobra.

neprijatelji uinkovitosti: nesavrena konkurencija (monopol), eksternalije (zagaenje) i javna dobra (obrana)

b) promovira jednakost koritenjem poreza ili programa rashoda kako bi preraspodijelila dohodak odreenim skupinama trita nuno ne dovode do pravedne raspodjele dohotka. Lijekovi: progresivno oporezivanje, transferna plaanja pojedincima, bonovi za hranu, besplano zdravstveno osiguranje, jeftino stanovanje...

c) jaa makroekonomsku stabilnost i rast smanjenjem nezaposlenosti i inflacije te poticanjem ekonomskog rasta putem fiskalne i monetarne politike FISKALNE POLITIKE = mo oporezivanja i mo potronje (dravne). MONETARNA POLITIKA = odreivanje ponude novca i kamatnih stopa . Monetarna i fiskalna politika utjeu na investicije i drugu potronju osjetljivu na kamatne stope. Tako se utjee na: a) razinu ukupnog troenja, b) stopu rasta i razinu proizvodnje, c) razinu zaposlenosti i nezaposlenosti i d) razinu cijena i stopu inflacije.

NEUSPJEH TRINOG GOSPODARSTVADRAVNA INTERVENCIJADRAVNA POLITIKA

NEEFIKASNOST:

MonopolPoticanje konkurencijeAntitrustovski zakoni, deregulacija

EksternalijeIntervencije na trituZakoni protiv zagaivanja, naredbe o nepuenju

Javna dobraPoticanje korisnih aktivnostiIzgradnja sustava navoenja, javno obrazovanje

NEJEDNAKOST:

Neprihvatljiva nejednakost dohotka i bogatstvaPreraspodjela dohotkaProgresivno oporezivanje dohotka i bogatstva

Programi potpore dohotka ili programi transfera (npr. markice za hranu)

MAKROEKONOMSKI PROBLEMI:

Poslovni ciklusi (nezaposlenost i inflacija)Stabilizacija putem makroekonomskih politikaMonetarne politike: promjene ponude novca i kamatnih stopa

Fiskalne politike: porezi i programi potronje

Spor ekonomski rastPoticanje rastaUinkovitiji porezni sustav

Podizanje nacionalne stope tednje smanjujui proraunski manjak ili poveavajui proraunski viak

NESAVRENA KONKURENCIJA = kupac ili prodava mogu utjecati na cijenu dobara.

EKSTERNALIJE = poduzea ili ljudi drugima nameu trokove (npr. zagaenje) ili koristi.

JAVNA DOBRA = pozitivna eksternalija = robe u kojima mogu uivati svi.

NEUSPJESI DRAVE:

a) visoki porezi naruena raspodjela resursa

b) socijalno osiguranje budue preoptereenje radnika

c) ekoloke uredbe slabi duh poduzetnitva

d) pokuaji stabilizacije ekonomije neuspjeh, ak i poveanje inflacije

3. OSNOVNI ELEMENTI PONUDE I POTRANJE

ZAKON NEGATIVNO NAGNUTE POTRANJE kada se cijena dobra povea (a drugi su imbenici ostali isti), kupci kupuju manje tog dobra. Kada se cijena spusti, potranja raste - dakle, u odnos su stavljeni cijena (os y) i koliina potranje (os x)

SILE KOJE UTJEU NA POTRANJU:

a) prosjeni dohodak (ako raste, ljudi vie kupuju)

b) veliina trita (veliina stanovnitva)

c) povezana dobra (njihove cijene i ponuda, automobil - benzin)

d) ukusi ili preferencije (ovisnost, statusni simbol, navika)

e) posebni utjecaji (vruina klima ureaji, kia kiobrani...)

Kada se mijenjaju imbenici koji utjeu na kupljenu koliinu, osim same cijene dobra, te promjene zovemo pomacima potranje. Treba razlikovati pomake du krivulje od pomaka krivulje.

TABLICA PONUDE (KRIVULJA PONUDE) za neko dobro pokazuje odnos izmeu trine cijene i koliine toga dobra koje su proizvoai spremni proizvesti i prodati, ako ostali imbenici ostanu jednaki dakle, u odnos su stavljeni cijena (os y) i koliina ponude (os x).

SILE KOJE UTJEU NA PONUDU:

a) tehnologija (novija sniava trokove proizvodnje i poveava ponudu)

b) cijene inputa (smanjenje nadnica sniava trokove)

c) cijene povezanih dobara (ako cijena auta raste, ponuda kamineta se smanjuje)

d) dravne politike (ukidanje kvota i carina)

e) posebni utjecaji (vremenske prilike)

Kada se mijenjaju imbenici koji utjeu na ponuenu koliinu, osim same cijene dobra, te promjene zovemo pomacima ponude. Treba razlikovati pomake du krivulje od pomaka krivulje.

TRINA RAVNOTEA javlja se kod cijene kod koje je traena koliina jednaka ponuenoj koliini. Ne postoji tendencija rasta ili opadanja cijene. Ravnotena cijena zove se cijena koja isti trite. To znai da su sve ponude i narudbe ispunjene, a potraivai i ponuai zadovoljni.

RAVNOTENA CIJENA i koliina javljaju se kada je dobrovoljno ponuena koliina jednaka dobrovoljno traenoj koliini. Na konkurentnom tritu ta se ravnotea javlja u sjecitu krivulja ponude i potranje. Pri toj cijeni nema vikova i manjkova.

Potranja raste cijena raste proizvodnja raste

Potranja pada cijena pada proizvodnja pada

4. NESAVRENA KONKURENCIJA I MONOPOL

NESAVRENA KONKURENCIJA prevladava u sektoru kad god pojedini prodavatelji imaju neku mjeru nadzora nad cijenom svog proizvoda. Za poduzee elastinost potranje ima neku konanu veliinu.

SAVRENA KONKURENCIJA za poduzee je potranja savreno elastina.

Glavni oblici nesavrene konkurencije:

a) monopol

b) oligopol

c) monopolistika konkurencija

MONOPOL = jedan prodavatelj s potpunim nadzorom nad cijelim sektorom (monopolist).

OLIGOPOL = nekolicina prodavatelja, od kojih svaki moe utjecati na trinu cijenu.

MONOPOLISTIKA KONKURENCIJA = velik broj prodavatelja nudi razluene proizvode. Razlueni proizvodi = oni ije se vane karakteristike razlikuju (npr. raunala s razliitim karakteristikama prodaju se po razliitim cijenama.

UKUPNA CIJENA DOBRA = cijena izraena u novcu + oportunitetni troak traenja + vrijeme putovanja + drugi nenovani trokovi

IZVORI TRINIH NESAVRENOSTI (nesavrene konkurencije):

a) kad postoje znaajne utede pri proizvodnji u velikom opsegu i uz opadajue trokove (mala poduzea ne mogu opstati)

b) kad postoje prepreke ulasku koje oteavaju ulazak novim konkurentima u sektor (pravna ogranienja npr. carine, visoki trokovi ulaska, oglaavanje i razluivanje proizvoda).

Ekonomija obujma poveanje proizvodnosti ili smanjenje prosjenih trokova proizvodnje koji proizlaze iz proporcionalnog poveanja svih faktora proizvodnje.

GRANINI PRIHOD = promjena prihoda do koje dolazi kad koliina prodaje poraste za jedan. GP moe biti pozitivan i negativan. Negativan GP znai da poduzee mora, eli li prodati dodatne jedinice, toliko sniziti cijenu prethodnih jedinica da mu ukupni prihod pada. GP je pozitivan kad je potranja elastina, jednak nuli kad je potranja jedinino elastina i negativan kad je potranja neelastina.

Elastina protranja (EP>1) - % promjene koliine > % promjene cijene vea koliina povisuje cijenu GP > 0

Jedinino elastina potranja (EP = 1) - % promjene koliine = % promjene vea koliina ne mijenja cijenu - GP = 0

Neelastina potranja (EP