3. javna dobra i vanjski ucinci
DESCRIPTION
internacionalTRANSCRIPT
9.2.2009
1
Dr.sc. Hrvoje Šimović
Javna dobra i vanjski učinci
Javna dobra
Javna dobra - definicija Čisto javno dobro – dobro koje nije konkurentno u potrošnji => kada je
raspoloživo, dodatni troškovi resursa druge osobe koja troši to dobro = 0.
Privatno dobro – konkurentno u potrošnji.
Javna dobra, dobra ili usluge koje se pružaju jednoj osobi, ali mogu biti
dostupne i drugima bez dodatnih troškova. Javno dobro je dobro koje ima
osobinu nesuparništva (nekonkurentnosti) u potrošnji, što znači da potrošnja
jedne osobe ne utječe na količinu koja je raspoloživa za potrošnju drugim
osobama. Osobina nesuparništva u potrošnji često se naziva i osobinom
neumanjivosti.
P.A. Samuelson definirao je ekstremni primjer j.d. To je čisto javno dobro koje
osim značajke nesuparništva u potrošnji pokazuje i značajke neisključivosti,
što znači da je isključivanje iz potrošnje pojedinaca koji ne plaćaju za dobro ili
uslugu vrlo skupo ili gotovo nemoguće.
Primjer čistog j.d. je nacionalna obrana i kontrola zagađenja.
9.2.2009
2
Javna dobra - razgraničenje
Međutim:
čak i kada svi troše jednaku količinu javnog dobra, tu potrošnju ne moraju svi jednako vrednovati (npr. naoružanje)
klasifikacija javnog dobra nije apsolutna – ona ovisi o tržišnim uvjetima i stanju tehnologije (potrošnja “nečistog” javnog dobra u određenoj je mjeri konkurentna, npr. svaki pojedinac se koristi jednakom “količinom” biblioteke, no zbog prenatrpanosti kvaliteta usluge se smanjuje s brojem korisnika)
s pojmom javnog dobra često je povezan pojam isključivosti (npr. svjetionik nije isključiv, no gužva u centru grada može biti isključiva)
mnoge stvari imaju obilježja javnog dobra (poštenje, raspodjela dohotka) –cijelo društvo ima koristi
privatni sektor ne mora isključivo nuditi privatna dobra (npr. medicinske usluge i stanogradnja, u njihovu ponudu se uključuje i javni sektor)
javna ponuda dobara ne treba nužno značiti da javna dobra proizvodi samo javni sektor (npr. odvoz smeća, vatrogasna zaštita, uglavnom SAD)
Vrste dobara
KONKURENTNOST
DA NE
ISKLJUČIVOST
DA Privatna dobra Prirodni monopol
NE Zajednički resursi Javna dobra
•Čisto privatno dobro
•Prirodni monopol i dobra s plaćanjem naknade
•Zajednički resursi (okoliš, čisti zrak i voda, nafta, riblji fond, zakrčene ceste…)
•Čisto javno dobro (obrana, programi protiv siromaštva, znanje…)
Primjer javnog dobra
Zadatak: PronaĎite primjer za javno dobro i
objasnite što to dobro čini javnim dobrom!
Obrana i obrazovanje – knjiga i prezentacije
Obratiti pozornost na prethodno navedene karakteristike
javnih dobara (neisključivost i nekonkurentnost u potrošnji)
9.2.2009
3
Učinkovita opskrba privatnim dobrima (1)
Izvođenje tržišne krivulje potražnje za privatnim dobrom – vodoravno zbrajanje krivulja potražnje
(pretpostavka: društvo se sastoji od dvoje ljudi, postoje dva privatna dobra)
Ps Ps Ps
s u godini s u godini s u godini
5 5 5
1 2 3
DAs
DEs
DE+As
Učinkovita opskrba privatnim dobrima (2)Uspostavljanje ravnoteže na tržištu privatnog dobra - uspostavlja se kada su potražnja i
ponuda jednake.
Takva je raspodjela Pareto učinkovita - u ravnotežnoj točki vrijedi: MRTjs =
MRSjsAdam= MRSjs
Eva
(krivuljama tržišne potražnje dodaje se krivulja tržišne ponude)
Ps Ps Ps
s u godini s u godini s u godini
5 5 5
1 2 3
DAs
DEs
DE+As
4 4 4
1½ 3 4½
Ss
Učinkovita opskrba javnim dobrima (1)
Užitak promatranja raketa – javno dobro –MORA se trošiti u JEDNAKIM iznosima.
Ako Adam “troši” 20 raketa, Eva također mora “trošiti” 20 raketa
Da bi se pronašla zajednička spremnost za plaćanje javnog dobra treba zbrojiti cijene koje su dvije osobe spremne platiti za određenu količinu –
okomito zbrajanje krivulja potražnje
(pretpostavka: društvo se sastoji od
dvoje ljudi, postoji jedno javno dobro)
Svatko troši jednaku količinu, ali postoje
različite granične stope supstitucije.
r u godini
r u godini
r u godini
Pr
Pr
Pr
6
4
10
20
20
20
DAr
DEr
DE+Ar
9.2.2009
4
Učinkovita opskrba javnim dobrima (2)
r u godini
r u godini
r u godini
Pr
Pr
Pr
6
4
10
20
20
20
DAr
DEr
DE+Ar
45
45
45
6
4
2
Sr
Učinkovita količina ponude - u točki u kojoj je spremnost dvije osobe da plate dodatnu količinu dobra upravo jednaka graničnom trošku proizvodnje te jedinice.
Ravnoteža je zadana uvjetom:
MRTra = MRSraAdam+ MRSra
Eva
Učinkovita ponuda zahtijeva da ukupna ocjena posljednje ponuđene jedinice bude jednaka trošku društva da ponudi tu jedinicu. Ako zbroj pojedinačnih spremnosti za
plaćanje dodatne jedinice javnog dobra prelazi granični trošak, učinkovitost zahtjeva da dodatna jedinica bude kupljena
Privatna vs. javna dobra Privatna dobra – svatko ima isti MRS ali se mogu trošiti
različite količine
Vodoravno zbrajanje
Javna dobra – svatko troši jednaku količinu, ali postoje
različiti MRS-ovi
Okomito zbrajanje
Učinkovita opskrba javnim dobrima (3) Tržište će voditi učinkovitoj razmjeni javnih dobara (r=45) ako
osobe otvoreno pokazuju svoje sklonosti prema njemu.
Za javno dobro koje nije isključivo, ljudi mogu nastojati sakritisvoje stvarne sklonosti (ulična rasvjeta, liftovi, nacionalna obrana, vanjska politika). Npr. Adam se može lažno izjašnjavati tome da za njega vatromet ništa ne znači, i nagovoriti Evu da plati cijeli račun. On će uživati u vatrometu, a ostati će mu više novaca za jabuke i smokvine listove
Problem švercera/slijepog putnika (eng. free rider problem) –situacija u kojoj pojedinac dopušta da netko drugi plaća korištenje javnog dobra, a on uživa u njegovim koristima.
Budući da svi imaju sklonosti ponašati se kao slijepi putnici, tržište nije učinkovito u ponudi javnih dobara.
9.2.2009
5
Učinkovita opskrba javnim dobrima (4) Tržišna ponuda javnog dobra vjerojatno će biti neučinkovita i ako je
potrošnja isključiva.
Paretova učinkovitost zahtijeva jednakost između cijena i graničnog troška (P=MC).
Budući da je granični trošak jednak nuli (jer nije konkurentno u potrošnji), učinkovitost zahtijeva da cijena javnog dobra bude jednaka nuli.
Ako poduzetnik koji maksimizira profit kupce optereti cijenom koja je jednaka nuli, neće moći opstati u poslu.
Izlaz – savršena cjenovna diskriminacija – situacija u kojoj poduzetnik opterećuje svaku osobu pojedinačnom cijenom utemeljenom na spremnosti za plaćanje, te diferencijacija cijena u vremenu (eng. peak-load pricing).
No, problem i dalje ostaje zbog nepoznavanja sklonosti svih pojedinaca.
Vanjski učinci (eksternalije)
Vanjski učinci (1) Eksternalija ili eksterni/vanjski učinak - učinak koji
je posljedica djelovanja jedne jedinke izravno na blagostanje druge jedinke, pri čemu se to djelovanje ne ostvaruje putem tržišnih cijena.
Za razliku od učinaka koji se prenose putem tržišnih cijena, eksternalije nepovoljno djeluju na ekonomsku učinkovitost.
Eksternalije su posljedica pogreške ili nemogućnosti da se uspostave vlasnička prava.
Jedna od najvažnijih primjena teorije eksternalija – u raspravi o kvaliteti okoliša.
9.2.2009
6
Vanjski učinci (2)
Vanjski učinci (eksternalije), poznate i pod nazivom eksterni efekti prelijevanja i efekt susjedstva. Ponekad se umjesto eksternalija koristi pojam tehnološki eksterni efekti u cilju razlikovanja od novačnih eksternih efekata.
pojavljuju se uvijek kada odluka pojedinca o proizvodnji ili potrošnji izravno utječe na proizvodnju ili potrošnju drugih jedinki, ali ne posredstvom tržišnih mehanizama.
predstavljaju situaciju u kojoj su narušeni uvjeti Pareto optimalnosti, a cijene ne odražavaju sve troškove i koristi, tj. ne postoji podudarnost između privatnih i društvenih troškova i koristi.
U situaciji postojanja eksternalija, uvjet za društveno optimalnu proizvodnju je jednakost graničnog društvenog troška i granične društvene koristi. U uvjetima postojanja eksternalija tržišni mehanizmi ne dovode do optimalnog rješenja i zato je nužna intervencija države bilo mjerama regulative, porezima ili uspostavljanjem vlasničkih prava.
Dvije vrste vanjskih učinaka
1. Pozitivni vanjski učinci ili eksterne ekonomije
aktivnosti donositelja ekonomskih odluka stvaraju koristi za
druge, koji za njih ne plaćaju.
2. Negativni vanjski učinci ili eksterne disekonomije
dok u uvjetima eksternih disekonomija aktivnosti donositeljaekonomskih odluka drugima stvaraju trošak koji im se ne
nadoknađuje.
Osnovna obilježja – Zadatak! Mogu ih stvarati i potrošači i proizvođači (npr.osoba-potrošač koja
u sobi puši cigaretu)
Po svojoj prirodi su recipročni (npr.Lisa može kao ribić“onečišćivati” rijeku povećavajući društveni trošak odlaganja Bartova otpada)
Mogu biti pozitivni
Javna dobra se promatraju kao posebna vrsta vanjskog učinka (npr. privatni uređaj protiv komaraca; ako cijelu zajednicu oslobodi od komaraca onda je čisto javno dobro, ako samo nekolicinu susjeda onda je pozitivni vanjski učinak)
9.2.2009
7
Grafički primjer vanjskih učinaka
(primjer tvornice koja zagađuje rijeku)
Q godišnje
$
MB
0
MD
MPC
MSC = MPC + MD
Q1Q*
Stvarna proizvodnjaDruštveno učinkovita proizvodnja
a
b
c
d
f
e
g
h
Dobici i gubici prelaska na
učinkovitu razinu proizvodnje
proizvođačgubi dobit u iznosu dcg
potrošačostvaruje dobitak u zbog smanjenja štete u
iznosu abef što je jednako cdgh
neto dobit za društvo je razlika između cdgh i dcg,
odnosno dgh
Vanjski učinci
Nulto onečišćenje uglavnom nije društveno poželjno!
(ono bi impliciralo sprječavanje proizvodnje, što je neučinkovito rješenje)
pri ocjeni stvarnih graničnih šteta (MC) i graničnih koristi (MB) treba otkriti i ocijeniti štetu od onečišćenja, tj.
identificirati vrste i količinu onečišćenja
odrediti štetu uzrokovanu onečišćenjem
odrediti kolika je vrijednost nastale štete
9.2.2009
8
Izbjegavanje neučinkovitosti nastalih (negativnim)
vanjskim učincima
Privatna rješenja:
spajanja poduzeća i internalizacija eksternalija (ako Bart i Lisa usklade svoja
djelovanja, onda je profit zajedničkog poduzeća veći od zbroja njihovih
pojedinačnih profita bez usklađivanja; Bart tako mora uzeti u obzir Lisinu štetu)
primjena društvenih konvencija i moralnih pravila (vrijede za pojedince, npr.
učenje u ranoj fazi da je bacanje smeća neodgovorno i nepristojno)
Državna rješenja:
porezi
potpore
stvaranje tržišta
utvrđivanje vlasničkih prava
regulacija
Državno rješenje: Porezi (I)
Pigou (1930-te): onečišćivaći proizvode previše jer se
susreću s preniskim troškovima proizvodnje – kako bi se
to ispravilo, mogu se nametnuti porezi i time povećati
cijene inputa Pigouov porez
Pigouov porez – porez nametnut na svaku jedinicu
onečišćivačeve proizvodnje u iznosu jednakom graničnoj
šteti (cd) pri učinkovitoj razini proizvodnje
(MB=(MPC+cd))
Pigouov porez (cd)
Q godišnje
$
MB
0
MD
MPC
MSC = MPC + MD
Q1Q*
c
d
(MPC + cd)
Porezni prihod
i
j
9.2.2009
9
Državno rješenje: Porezi (II)
za postizanje učinkovitosti nije nužno davati nadoknade
žrtvama onečišćenja
teško je pronaći odgovarajuću stopu poreza
primjena poreza pretpostavlja da je poznat onečišćivač i
stupanj onečišćenja
Državno rješenje: Potpore (I)
Učinkovita razine proizvodnje može se postići plaćanjem
onečišćivaču zato što ne onečišćuje (uz pretpostavku
fiksnog broja onečišćivača) potpora za onečišćenje
Pri Q1 granični trošak ek (eg+gk) veći je od granične koristi ge
Za razine proizvodnje veće od Q* oportunitetni trošak proizvodnje (MPC+cd) je veći od granične koristi (MB)
Pogouova potpora (cd) za svaku jedinicu koja se ne proizvede
Pigouova potpora (cd)
Q godišnje
$
MB
0
MD
MPC
MSC = MPC + MD
Q1Q*
c
d
(MPC + cd)
i
jg
k
h
f
e
Pigouova
potpora
9.2.2009
10
Državno rješenje: Potpore (II)
posljedice poreza i potpora na raspodjelu se razlikuju – umjesto
plaćanja poreza ijcd onečišćivač prima potporu dkhc
potpora vodi većim profitima, pa će na dulji rok proizvodnja koja
dovodi do onečišćenja postati atraktivna za veći broj poduzeća –
to može dovesti do porasta ukupnog onečišćenja
za isplatu potpore treba prikupiti poreze. Porezi izazivaju troškove
(smanjuju poticaje za rad i ulaganja) koji mogu premašivati koristi
od uklanjanja eksternalija.
potpore mogu biti etički nepoželjne
Državno rješenje: Stvaranje tržišta
država može potaknuti učinkovitost prodajući dozvole za onečišćenje i stvarajući tržište čistog zraka ili vode (pritom se obvezuje prodati dozvola za stvaranje Z* količine onečišćenja što je adekvatno učinkovitoj proizvodnji Q*)
cijena koja se plaća za dozvolu za onečišćenje naknada za onečišćenje (P1)
država može dodijeliti pravo na onečišćenje aukcijom, ili ih dodijeliti poduzećima koja ih dalje mogu slobodno prodati razlikuju se posljedice na raspodjelu
Oni koji nisu voljni platiti P1 moraju ili obustaviti proizvodnju ili primijeniti čišću tehnologiju
naknade za onečišćenje smanjuju neizvjesnost u pogledu konačne količine onečišćenja, za razliku od Pigouova poreza
Tržište prava na
onečišćenje
SZ
Z*
P1
Prava na proizvodnju sumporovih oksida (dijelovi na 100 milijuna) u godini
Dola
ri u
godin
i
DZ
Državno rješenje: Utvrđivanje vlasničkih prava
Coaseov teorem
(jednom kada se utvrde vlasnička prava nije više potrebna državna
intervencija za rješavanje problema
eksternalija)
Q godišnje
$
Q*0
MSC=MPC+MD
MPC
MD
MB
Q1
Osnovni uzrok eksternalija –
nedostatak vlasničkih prava
prirodni način rješavanja problema je
privatizacija odgovarajućih resursa.
Razlozi za pregovaranje postoje sve
dok je MD > (MB – MPC).
(“prostor” između Q* i Q1)
Učinkovito rješenje može se postići
neovisno o tome kome su dodijeljena
vlasnička prava (Bart ili Lisa). O tome
govori Coaseov teorem.
9.2.2009
11
Coaseov teorem (1960)
teorem prema kojem eksternalije ne doprinose pogrešnoj alokaciji sredstava, pod
uvjetom da ne postoje transakcijski troškovi i da su vlasnička prava u potpunosti
definirana. Obje će strane u toj situaciji, i strana koja proizvodi eksternalije i strana
na koju eksternalije djeluju, imati tržišni poticaj pregovarati o obostrano korisnoj
trgovini. Ishod pregovora bit će isti bez obzira tko ima pravo veta nad korištenjem
sredstava.
Dva razloga zašto se društvo ne može uvijek osloniti na Coaseov teorem pri
rješavanju problema eksternalija:
1. teorem zahtijeva da troškovi pregovaranja budu dovoljno niski da ga ne
sprečavaju,
2. teorem pretpostavlja da vlasnici resursa mogu utvrditi izvor koji uzrokuje štetu
na njihovu vlasništvu i zakonski spriječiti štetu
Dodjela vlasničkih prava utječe na raspodjelu dohotka.
Državno rješenje: Regulacija
Reguliranje dvaju
onečišćivača
Q godišnje
$
Z*X1=Z1
0
MPCx = MPCz
MBx
(MPCx+d) = (MPCz+d)
MBz
X*
poznata granična šteta (d) pri učinkovitoj razini ukupne proizvodnje
d
Kod primjene regulacije svaki
onečišćivač mora pristati na smanjenje
onečišćenja za određeni iznos ili snositi
zakonske sankcije. (Bartu će
jednostavno biti naređeno da smanji
proizvodnju na Q*)
Npr. Jednak standard ispuštanja ispušnih
plinova za automobile
Takva regulacija vodi tome da neka
poduzeća proizvode premalo, a neka
previše.
Vjerojatnije je da će tržišno usmjerena
rješenja postići učinkovite ishode nego
izravna regulacija.
Pozitivne eksternalije (I) Poduzeće koje se bavi R&D izabire razinu istraživanja R1 gdje je
granični trošak (MC) jednak graničnoj privatnoj koristi (MPB)
R&D tog poduzeća omogućuje drugima da proizvode jeftinije, ali ta poduzeća ne moraju platiti primjenu tih znanstvenih rezultata
granična vanjska korist (MEB)
Učinkovitost zahtjeva da se istraživanja vrše na R* gdje je MC
jednak graničnoj društvenoj koristi (MSB=MPB+MEB)
Nedovoljno se ulaže u R&D – Pigouove potpore učinkovite
Potpora ab je jednaka MEB u optimumu R*
Kada poduzeće proizvodi pozitivne vanjske učinke, tržište pruža
nedovoljnu količinu te djelatnosti, onda odgovarajuća potpora može
poboljšati stanje
9.2.2009
12
Pozitivne eksternalije (II)
Istraživanje godišnje
$
MPB
MC
MEB
MSB = MPB + MEB
R*R1
a
b
Oprez s potporama
Zahtjevi za potporama
Izvori su financiranja porezni obveznici
Tržište nije uvijek neučinkovito
Potpora može biti odgovarajuća samo ako tržište ne omogućuje onima koji stvaraju društvenu koristi (djelatnost) da ostvare potpunu graničnu dobit.
Izbjegavanje neučinkovitosti nastalih
eksternalijama: Hrvatska U Hrvatskoj su propisane naknade koje plaćaju obveznici plaćanja za zaštitu okoliša i
energetsku učinkovitost, a propisane su Zakonom o Fondu za zaštitu okoliša i
energetsku učinkovitost (www.fzoeu.hr):
naknada onečišćivača okoliša
naknade korisnika okoliša
naknada za opterećivanje okoliša otpadom
posebna naknada za okoliš na vozila na motorni pogon
Primjenjuju se još i:
namjenske naknade (naknada za zaštitu voda, naknada za korištenje općekorisnih funkcija šuma, naknada za eksploataciju mineralnih sirovina)
trošarine
kazne