28.09.-30.09.2016. panorama zagreb hotel -...

28.09.-30.09.2016. Panorama Zagreb Hotel

Trg Krešimira Ćosića 9 , Zagreb

2016

Remetinečka cesta 7a, 10 020 ZAGREB / centrala: 01/ 65 99 555 / www.spi.hr/ [email protected] poslovnice: LC Dalmacija - 021/314-265; LC Slavonija - 031/636 - 730; LC Istra - 052/757-021; LC Primorje - 051/614-040

U okviru LC Konferencije Panorama 2016 u suradnji s Udrugom gradova održava se 7. Savjetovanje pročelnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. www.lc-panorama.com/Savjetovanje

U okviru LC Konferencije Panorama 2016 u suradnji s Udrugom gradova i Hrvatskom zajednicom županija održava se stručni seminar - Upravljanje imovinom JLP(R)S. www.lc-panorama.com/Seminar

28. rujna 2016. godine, od 09:00 29. rujna 2016. godine, od 11:00

Stručni seminar “Upravljanje imovinom JLP(R)S”

Sustav lokalne riznice kod proračunskih korisnikaAnalitičke evidencije kupaca i dobavljačaPlaće, drugi dohodak i ostale evidencije zaposlenikaKOMIS za JLS Sustav Javne nabave i Registar ugovora Barcode inventura dugotrajne imovine i sitnog inventaraUredsko poslovanje


Analitičke evidencije kupaca i dobavljačaPlaće, drugi dohodak i ostale evidencije zaposlenikaIntegralno računovodstvo proračuna korisnika u sustavu proračunskog računovodstvaUpravljanje stambenim zgradamaUpravljanje imovinom JLP(R)SKOMIS za komunalna poduzećaPravna radionica za JLP(R)SSPI izvještajni sustav kao podloga poslovnom odlučivanjuwww.lc-panorama.com/Konferencija

Radionice

Savjetovanje pročelnika JLP(R)S

LC radionicečetvrtak i petak, 29. i 30. rujna

Stručni seminarUpravljanje imovinom JLP(R)S

srijeda, 28. rujna

Savjetovanje pročelnika JLP(R)Sčetvrtak, 29. rujna

TIM

4P

IN M

AG

AZ

IN •

ruja

n •

2016.

– za polugodišnju

pretplatu na

Postanite dio TIM4PIN-a i budite u toku sa svakodnevnim

Novosti putem e-newslettera

Posebno izdanje s poslovnim informacijama TIM4PIN INFO

) 600,00 kn

na TIM4PIN magazin za 2016. godinu

TIM4PIN MAGAZINTIM4PIN

Polugodišnja pretplata

NAZIV INSTITUCIJE

ADRESA

OIB

IBAN

E-POŠTA

DATUM

UKUPNO

OIB 00 HR3323400091110546815; Svrha uplate TIM4PIN

NAPOMENA:

Od 2016. POSEBNA POGODNOST za naše pretplatnike:

SPECIJALIZIRANE RUBRIKE PO DJELATNOSTIMA: komunalno

: 01/5532-755

01/5531-335

Impressum

TIM4PIN MAGAZINČasopis Centra za razvoj javnog i neprofi tnog sektora

Nakladnik:TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje Zagreb, Šumetlička 41tel: 01/553 1335, 01/553 1775, 099/ 303 7677, 099/ 303 7678 E-pošta: [email protected] 83718300522; MBS 2929236;www.tim4pin.hr

Adresa uredništva: Ulica grada Vukovara 237a, Zagreb

Za nakladnika: Kristina Kosor, mag.ing.oecoing.

Glavni urednik: izv.prof.dr.sc. Davor Vašiček

Urednice: Maja Butorac, mag.oec., Mila Copić, mag.oec.,Kristina Kosor, mag.ing.oecoing.

Tajnica uredništva: Antonija Havidić, mag. oec.

Uredništvo: izv.prof.dr.sc. Anto Bajo; Saša Buko-vac, dr.vet.med.; dr.sc. Ivan Čevizović; doc.dr.sc. Saša Drezgić; mr.sc. Ivana Maletić; mr.sc. Ivana Jakir-Bajo; Ante Loboja, mag.iur.; mr. sc. Nediljka Rogošić; mr.sc. Gorana Roje; Bernardica Rubčić, mag.iur.; Ana Zorić, mag.iur.; Danijela Stepić, mag.oec.; Desanka Sarvan, mag.iur.; Sabina Valić, mag.oec.; prof.dr.sc. Vesna Vašiček.

Lektura i korektura: Antonija Zavila Nemet, dipl. kroatolog i dipl. sociolog

Oblikovanje naslovnice: DIBS

Slika naslovnice: dollarphotoclub.com

Grafi čka priprema: Goga Vinter, Sveučilišna tiskara d.o.o.

Tisak: Sveučilišna tiskara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb

Riječ glavnog urednikaPoštovani čitatelji!

Nakon ljetne izdavačke stanke evo nas opet zajedno! Nadamo se da vam je ljeto napunilo baterije i osvježilo radni elan. Vremenske prilike bile su nam naklonjene, a prema najavama meteorologa i bablje ljeto potrajat će ove godine i u rujnu. Prem-da se radne obveze zahuktavaju, školska godina i ispitni rokovi su pred vratima, bit će to prilika mnogima da još poneki vikend provedu u prirodi, pa i na plažama.

Ovo ljeto, čini se bilo je napornije nego ikad samo našim političarima i onima koji imaju ambicija i gaje nadu da će se na predstojećim izborima, oni ili njihovi iza-branici, uspjeti izboriti za saborske mandate. A onda posljedično tome, u čitavom javnom sektoru sve do lokalne razine ostvariti ono što se uobičajeno događa pri promjenama vladajuće garniture.

Među građanima biračima, čini se, predizborna kampanja ipak je, za sada u nekom drugom, trećem fokusu interesa. Nekako se stječe dojam da prošlogodišnji izbori još nisu završili već da samo idu na doradu. Svega desetak dana do izbora, koji se održavaju na globalno prijelomnom datumu 11. rujna, stanje na političkoj sceni nije isprofi liralo neki bitno drugačiji scenarij od nedavno viđenoga. Očekuje nas zasigurno opet neka koalicija jednog velikog sudionika utrke s nekoliko manjih. Pritom, prisutne su tek promjene nekih, u nedavnoj prošlosti vrlo eksponiranih lica. U svakom slučaju, izborima valja pristupiti i dati svoj mali doprinos konačnom formiranju stabilnije i dugoročnije vlasti, koja će imati legitimitet i snagu za provo-đenje vitalnih strateških iskoraka koji su potrebni za ubrzavanje našega razvitka.

U međuvremenu, makroekonomski pokazatelji pokazuju da je Hrvatska i u uvje-tima nestabilne vlasti ostvarila pozitivne rezultate. Čak je i uobičajeno opreznija Hrvatska narodna banka, temeljem ostvarenih rezultata, podigla svoju procjenu gospodarskog rasta Hrvatske u ovoj godini s 1,8 % na 2,3 %, a u idućoj očekuje ubrzanje rasta realnog BDP-a na 2,5 %. Pritom, u hrvatskoj središnjoj banci očeku-ju da bi najveći doprinos gospodarskom rastu i ove godine mogla dati inozemna potražnja, no očekuju i porast svih elemenata domaće potražnje. Najsvježije in-formacije o vjerojatno rekordno uspješnoj turističkoj sezoni svakako daju osnove za takav optimizam.

U zakonodavnoj sferi, uslijed dobro poznatog i nepotpunog djelovanja Vlade i Sabora, 2016. godina nije donijela značajnije promjene. Tako i stručna literatura, pa i naš časopis, ne obiluje atraktivnim novinama, koje se izravno odražavaju na provođenje u praksi. Za praktičare je to relativno dobro, no to ujedno znači da su u primjeni i neke manjkavosti koje bi svakako trebalo otkloniti sustavnijim i jednostavnijim zakonskim rješenjima. Vjerujemo da će to učiniti nova, stručna, kompetentna i ideološki rasterećana vlast koju ćemo uskoro dobiti.

Do idućeg broja, kada ćemo puno više znati, srdačno vas i s poštovanjem pozdrav-ljamo!

Glavni urednik

Dr. sc. Davor Vašiček, izv. prof.

SEMINARI I RADIONICE U NAJAVI

Detaljnije informacije o pojedinoj radionici možete pronaći na www.tim4pin.hr.

16.9. Kako donirati i sponzorirati udruge

23.9. ESPD – europska jedinstvena dokumentacija o nabavi; Kako provoditi postupke nabave u prijelaznom razdoblju prema novim Direktivama; Prijedlog novog Zakona o javnoj nabavi

26.9. Osiguranje plaćanja i ovrha tražbina od domaćih i stranih pravnih i fi zičkih osoba

29.9. Aktualnosti u obračunu plaća i specifi čnosti JOPPD obrasca i primjena aplikacije SNU - specifi kacija nepovezanih uplata

Škola poreza u sustavu proračuna i neprofitnom sektoru:28.9. Porez na dohodak29.9. Porez na dobit30.9. Porez na dodanu vrijednost

30.9. ESPD – obrazac; Ekonomski najpovoljnija ponuda u praksi; Upravljanje ugovorima/OS

4.−5.10. Priprema i provedba projekata iz Erasmus+ programa

4.−6.10. Škola računovodstva za neprofi tne organizacije

7.10. Planiranje proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i izrada fi nancijskih planova korisnika za razdoblje 2017. - 2019.

19.−21.10. Škola računovodstva proračuna i proračunskih korisnika

25.−27.10. Specijalistička edukacija: upravljačko i troškovno računovodstvo u javnom sektoru

RAČUNOVODSTVO

9

Izrada fi nancijskih planova za korisnike JLP(R)S-a za razdoblje 2017. – 2019.Ivana Jakir-Bajo

14

Pripreme za izradu strateških planova i državnog proračuna za razdoblje 2017. – 2019. Ivana Jakir-Bajo

16

Izrada proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje 2017. – 2019.Ivana Jakir-Bajo

22

Pokazatelji uspješnosti kao element obrazloženja fi nancijskog plana – primjer ustanova u kulturiHana Zoričić

Iva Matijević

28

Evidencije bolovanja na teret HZZO-a kod proračunskih korisnika kojima se plaće isplaćuju preko državne rizniceAna Polić

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

33

Primjena numeričkih fi skalnih pravila u Hrvatskoj i novijim državama članicama EUDavor Galinec

39Regionalne potporeMartina Štorek

POREZI I DOPRINOSI

44

Izvješće o dospjelim a nenaplaćenim potraživanjima na Obrascu OPZ-STAT-1 do 1. rujna 2016.Mirjana Mahović Komljenović

INTERNA REVIZIJA I KONTROLA

52

Revizija nezavisnih zastupnika i članova predstavničkih tijela JLP(R)SNediljka Rogošić

Sanja Martinko

PLAĆE I NAKNADE

61

Plaćeni dopust državnih i javnih službenika i namještenikaVesna Šiklić Odak

JAVNA NABAVA

70

Postupci javne nabave do donošenja novog zakonaIva Šuler

Biljana Lerman

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

82

Istraživanje lokalnih samouprava u području pripreme i provedbe EU projekataAlen Halilović

85

Mogućnosti fi nanciranja projekata iz Programa prekogranične suradnje Slovenija – HrvatskaHrvoje Vargić

88

Prihvatljivost putnih troškova za mobilnosti u okviru KA1 Ivana Soža Savić

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

90

Zaštita osobnih podataka članova udrugeGordana Muraja

92Zastupanje i predstavljanje udruge Gordana Muraja

LOKALNA SAMOUPRAVA

95

Revizija učinkovitosti upravljanja i raspolaganja nekretninama lokalnih jedinica Ana Zorić

101Prava lokalnih izvršnih čelnika Katarina Serdar

ŠKOLSTVO

108

Prava ravnatelja u školskim ustanovamaFadila Bahović

TIM4PIN INFO

113Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina

114 Naknade korisnika državnog proračuna

115 Plaće

117Naknada plaće zbog bolovanja i druge nesposobnosti za rad

118 Drugi dohodak

119 Primici izuzeti od ovrhe

120 Financijske obavijesti

121 Ostale informacije

Sadržaj

4 godine poslovanja 3 ekspertna podru ja: EU fondovi, javna nabava, nancije i ra unovodstvo

300 stru nih seminara Više od 6000 polaznika 11 stru nih izdanja

Vaše narudžbe možete poslati: [email protected] www.tim4pin.hr 01/5531-755 01/5531-335

JAVNA NABAVA– službeni stavovi i sudska praksa –

Sažeti pregled rješenja Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave i presuda Europskog suda

Zašto kupiti priru nik?Provo enje postupaka javne nabave zahtjeva široko znanje i iskustvo svih dionika koji u njemu sudjeluju. Dvojbe koje se javljaju u praksi mogu se razli ito tuma iti, što zahtijeva vrijeme i samim time produžuje postupak javne nabave. Priru nik na jednom mjestu daje odgovore na pitanja iz prakse s kojima se suo avaju i naru itelji i ponuditelji.

Izdvajamo neka od podru ja koja su obra ena u priru niku: • Na ela u javnoj nabavi • Dokumentacija za nadmetanje • Predmet nabave • Razlozi isklju enja naru itelja ili ponuditelja • Uvjeti sposobnosti gospodarskih subjekata • Jamstva • Ponuda • Speci nosti pojedinog postupka javne nabave • Poništenje postupka • Pravna zaštita • Nebitne izmjene ugovora

Kome je priru nik namijenjen? • naru iteljima - prilikom izrade dokumentacije za nadmetanje

te pregleda i ocjene ponuda • ponuditeljima - prilikom izrade ponuda te uvida u mogu nosti

za izjavljivanje žalbe • svim sudionicima u sustavu javne nabave

Detaljan sadržaj pogledajte na:

www.tim4pin.hr

Cijena: 290,00 kn

30% popusta polaznicima radionica iz javne nabave

20% popusta za naru enih 5 i više primjeraka

Autori: Iva Šuler, Biljana Lerman, Kristina Zovko, Ivan Pal i , Urednici: Sabina Vali , Davor Vaši ek

4 godine poslovanja 3 ekspertna podru ja: EU fondovi, javna nabava, nancije i ra unovodstvo

300 stru nih seminara Više od 6000 polaznika 11 stru nih izdanja

Vaše narudžbe možete poslati: [email protected] www.tim4pin.hr 01/5531-755 01/5531-335

EU PROJEKTI– od ideje do realizacije –

Prakti an priru nik za pripremu i provedbu EU projekata

Kome je priru nik namijenjen?U nancijskom razdoblju 2014. – 2020. Republika Hrvatska na raspolaganju ima 10,7 milijardi eura. Prijavljivati projekte mogu korisnici državnog, lokalnog/regionalnog prora una, javne ustanove, javna trgova ka društva, nevladine i ne-pro tne organizacije, privatne obrazovne institucije, mi-kro, mali i srednji poduzetnici, start-upovi, poljoprivrednici, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, vjerske zajednice, zadruge, udruge i dr. Korisnici koji su do sada uspješno apli-cirali i povla ili sredstva kažu da je klju u pravovremenoj pripremi projekta i dokumentacije.

Što dobivam kupnjom priru nika?Sve na jednom mjestu o EU projektima od A do Ž: • Strateški dokumenti za korištenje ESI fondova (Europa 2020,

Partnerski sporazum, Operativni programi) • Pregled svih izvora nanciranja (EFRR, ESF, EPFRR, EFPR, ETS) • Sažeti prikaz usvojenih operativnih programa za ESI fondove

(prihvatljivi korisnici, aktivnosti, nancijske alokacije) • Pregled otvorenih natje aja i natje aja u najavi • Kako napisati projekt i pripremiti projektnu dokumentaciju? • Kako planirati i pripremiti prora un projekta (od aktivnosti do

kategorije troška u prora unu)? • Osiguravanje revizorskog traga • Javna nabava i podugovaranje u EU projektima • Pra enje projekata u sustavu prora una • Izvještavanje i pra enje provedbe.

Autori: Ivana Maleti , Kristina Kosor, Matilda Copi , Katarina Ivankovi Kneževi , Nada Zrinuši , Božana Bešli , Saša Bukovac, Nataša Kulakowski, Mladenka Kara i , Marija Rajakovi , Marija Tufek i , Ivana Petri ko, Sabina Vali ;Urednica: Ivana Maleti

Cijena: 300,00 kn

Pripremite se na vrijeme uz prakti an priru nik za pripremu i provedbu EU projekata!

Detaljnije o programu i prijavi na www.tim4pin.hr

Priprema i provedba projekata iz Erasmus+ programaZagreb, Trinom centar, 4. i 5. listopada 2016., 10.00 – 15.00 h

ORGANIZIRA PRAKTIČNU RADIONICU NA TEMU:

Erasmus+ najveći je program Europske unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport te obuhvaća razdoblje od 2014. do 2020. godine. Obuhvaća sve europske i međunarodne programe i inicijative Europske unije u području obrazovanja (opće obrazovanje, visoko obrazovanje, obrazovanje odraslih), osposobljavanja (strukovno obrazovanje i osposobljavanje), mladih i sporta.

Osnovni cilj radionice je na jednostavan i sažet način upoznati polaznike s mogućnostima fi nanciranja projekata iz Erasmus+ programa, te ih praktično pripremiti za prijavu za nadolazeće natječaje i time osigurati snažnu osnovu za samostalan rad na pripremi projekata i njihovoj uspješnoj provedbi.

UPLATE

IBAN TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje: HR33 2340 0091 1105 4681 5 poziv na broj: OIB; model: 00; svrha uplate: ime i prezime polaznika

MATERIJAL

Radni materijal, prezentacije predavača, TIM4PIN magazin i ERASMUS+ - praktični priručnik za pripremu i provedbu projekata

PREDAVAČI

TIM4PIN savjetnici i suradnici iz nadležnih institucija

ODRŽAVANJE

MJESTO Trinom centar, Strojarska 24, Zagreb

KOTIZACIJA

2 dana - 1.500,00 kn (uključen PDV, materijal, ručak u pauzi),1 dan - 850,00 (uključen PDV, materijal, ručak u pauzi).

VRIJEME 4. i 5./10/2016., 10.00 – 15.00 h

PROGRAM RADIONICE:

1. dan – PRIPREMA PROJEKATA (4. listopada 2016.)

10:00 - 11:00 Erasmus+ radni program - pregled ključnih aktivnostiPrihvatljivih korisnika i aktivnostiPrimjeri dobre prakse

11:00 - 11:30 Registracija na URF portal (Unique Registration Facility)Dodjela PIC broja (Participant Identifi cation Code)

11:30 - 12:30 Upute za kvalitetno popunjavanje aplikacijskog obrasca (1. dio) 12:30 - 13:15 Pauza za ručak13:15 - 14:00 Upute za kvalitetno popunjavanje aplikacijskog obrasca (2. dio) 14:00 - 15:00 Proces odabira projekata i savjeti za provedbu

Pitanja i diskusija

2. dan – PROVEDBA PROJEKATA (5. listopada 2016.)10:00 -11:45 O programu Erasmus+

- projektni ciklus projekta- obveze korisnika projekta tijekom provedbe

11:45 - 12:30 Financijski aspekti provedbe projekata KA1/KA3- specifi čnosti , kriteriji prihvatljivosti troška - dokazna dokumentacija po proračunskim kategorijama

12:30 – 13:15 Pauza za ručak13:15 - 14:00 Financijski aspekti provedbe projekata KA2

- specifi čnosti , kriteriji prihvatljivosti troška - dokazna dokumentacija po proračunskim kategorijama

14:00 - 14:30 Računovodstveno evidentiranje poslovnih promjena kod korisnika- Specifi čnosti

14:30 - 15:00 Praktični primjeri: - vježba - pitanja i odgovori

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2016.

9

UDK 657.2 RAČUNOVODSTVO

1. UvodMinistarstvo fi nancija svake godine sastavlja upute za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regio-nalne) samouprave u kojima ključno mjesto zauzima i razrada propisane metodologije za izradu fi nancijskih planova proračunskih i izvanproračunskih korisnika jedi-nica lokalne i područne (regionalne) samouprave. I ovo-godišnje Upute za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje 2017. – 2019. (dalje u tekstu: Upute) nisu izuzetak. Upute su objavljene na internetskim stranicama Ministarstva fi -nancija (www.mfi n.hr – Lokalni proračuni) zajedno sa modelom fi nancijskog plana proračunskog korisnika je-dinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Metodologija za izradu fi nancijskog plana proračun-skog i izvanproračunskog korisnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave propisana je Za-konom o proračunu (NN, br. 87/08, 136/12 i 15/15) i podzakonskim ak ma kojima se regulira provedba Zakona, ponajprije Pravilnikom o proračunskim kla-sifi kacijama (NN, br. 26/10 i 120/13) i Pravilnikom o proračunskom računovodstvu i Računskom planu (NN, br. 124/14 i 115/15).

Iako se nakon parlamentarnih izbora, odnosno na-kon što Vlada usvoji Smjernice ekonomske i fi skalne poli ke za razdoblje 2017. – 2019. očekuju dopune spomenu h Uputa, Ministarstvo fi nancija je naglasilo kako se metodologija izrade fi nancijskih planova kori-snika neće mijenja u odnosu na propisanu i onu koja je primjenjivana prethodne godine.

Dopune Uputa bit će značajne ponajprije za decen-tralizirane proračunske korisnike (škole, domove za

starije i nemoćne osobe, javne vatrogasne postroj-be, ustanove u zdravstvu i centre za socijalnu skrb), a njima će se utvrdi konačni fi nancijski pokazatelji (preliminarni već dani Uputama iz kolovoza ove godi-ne) koje će županije, gradovi i općine, koji su preuzeli fi nanciranje decentraliziranih funkcija, kao i njihovi krajnji korisnici (ustanove), primjenjiva kod planira-nja sredstava potrebnih za osiguranje minimalnih fi -nancijskih standarda (bilančnih prava) u 2017. godini.

Više o metodologiji izrade fi nancijskih planova prora-čunskih i izvanproračunskih korisnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave daje se u nastav-ku teksta.

2. Sadržaj fi nancijskog planaPrijedlog fi nancijskog plana proračunskog i izvanpro-računskog korisnika jedinice lokalne i područne (re-gionalne) samouprave za razdoblje 2017. – 2019. u skladu s odredbama Zakona o proračunu sadrži:

• Procjene prihoda i primitaka iskazane po vrstama za razdoblje 2017. – 2019.

• Plan rashoda i izdataka za razdoblje 2017. – 2019., razvrstane prema proračunskim klasifi kacijama.

• I obrazloženje prijedloga fi nancijskog plana.

Ključna klasifi kacija koja se primjenjuje u izradi fi nan-cijskog plana je ekonomska klasifi kacija. Zbog uoče-nih nepravilnos u planiranju, potrebno je istaknu kako u slučaju da proračunski korisnik planira izrav-no ili preko nadležnog proračuna ostvari sredstva od proračuna koji mu nije nadležan, prihod planira u okviru podskupine računa 636 Pomoći proračun-skim korisnicima iz proračuna koji im nije nadležan. Ovaj račun koriste primjerice dječji vr ći ili škole koji su proračunski korisnici grada, a ostvaruju sredstva

Izrada fi nancijskih planova za korisnike JLP(R)S-a za razdoblje 2017. – 2019.Ivana Jakir-Bajo *

Vrijeme je izrade fi nancijskih planova za razdoblje 2017. – 2019. za dječje vr će, škole, ustanove u zdravstvu i kulturi te ostale proračunske korisnike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i županijske uprave za ceste. Iako se metodologija njihove izrade nije mijenjala u odnosu na prethodnu godinu, autorica u tekstu ukazuje na neke od specifi čnos .

* Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.

10

RAČUNOVODSTVO UDK 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

6.

iz općine za sufi nanciranje boravka djeteta u dječjem vr ću ili sufi naciranje kuhinje u školi.

Uz ekonomsku i programsku klasifi kaciju, proračunski i izvanproračunski korisnici jedinica lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave u izradi fi nancijskog pla-na primjenjuju i klasifi kaciju po izvorima fi nanciranja. Izvore fi nanciranja čine skupine prihoda i primitaka iz kojih se podmiruju rashodi i izdaci određene vrste i utvrđene namjene. Prihodi i primici proračuna pla-niraju se te raspoređuju i iskazuju prema izvorima iz kojih potječu. Rashodi i izdaci se planiraju, izvršavaju i računovodstveno prate prema izvorima fi nanciranja.

Osnovni izvori fi nanciranja proračunskih i izvanpro-računskih korisnika jedinica lokalne i područne (regi-onalne) samouprave jesu: opći prihodi i primici, vla-s prihodi, prihodi za posebne namjene, donacije, prihodi od nefi nancijske imovine i nadoknade štete s osnova osiguranja te namjenski primici.

Nadležna jedinica lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave treba da korisnicima upute čiji se prihodi

ekonomskoj, programskoj, funkcijskoj, organizacij-skoj, lokacijskoj klasifi kaciji te izvorima fi nanciranja.

Uputama Ministarstva fi nancija dan je primjer modela fi nancijskog plana proračunskog korisnika jedinice lo-kalne i područne (regionalne) samouprave kojeg pro-računski, ali i izvanproračunski korisnici trebaju slijedi u izradi svojih planova za razdoblje 2017.-2019.

Proračunski i izvanproračunski korisnik jedinice lo-kalne i područne (regionalne) samouprave prihode i primitke za 2017. godinu planira na razini podskupine (treća razina računskog plana), a za 2018. i 2019. na razini skupine (druga razina računskog plana).

U nastavku se daje primjer plana prihoda i primita-ka kod jednog proračunskog korisnika. Iz primjera je vidljivo kako proračunski korisnik planira u 2017. godini kao izvor fi nanciranja i podmirivanja obveza koris i preneseni višak iz 2016. godine (procje-njeni). I preneseni višak potrebno je veza uz izvor fi nanciranja iz kojeg je proistekao, kao što je u pri-mjeru to izvor: vlas prihodi.

PLAN PRIHODA I PRIMITAKA u kunama

Izvor prihoda i primitaka 2017.

Oznaka rač.iz računskog plana

Opći prihodi i primici

Vlas prihodi

Prihodi za posebne namjene

Pomoći Donacije Prihodi od nefi nancijske

imovine i nadoknade šteta s osnova osiguranja

Namjenski primici od

zaduživanja

632 74.000

641 150.000

661 5.606.020

671 2.345.580

683 25.000

652 49.400

922 2.071.300

Ukupno (po izvorima) 2.345.580 7.827.320 74.400 74.000 0 0 0Ukupno prihodi i primici za 2017. 10.321.300

vežu uz koje izvore fi nanciranja. Tako primjerice, ka-mate koje proračunski korisnici ostvaruju na svojim računima mogu se veza uz više izvora fi nanciranja. Najčešće je to izvor fi nanciranja: vlas prihodi, ali ovisno o različi m okolnos ma mogu pripada i na-mjenskom izvoru fi nanciranja.

To je posebice važno zbog zakonske obveze jedinica za uključivanjem svih prihoda i primitaka, rashoda i izdataka proračunskih korisnika (dakle i njihovih vla-s h te namjenskih prihoda) u proračun jedinice lo-kalne i područne (regionalne) samouprave, sukladno

Navedeni plan prihoda i primitaka povezan s izvo-rima fi nanciranja potrebno je napravi i za 2018. i 2019. godinu, ali na manje detaljnoj razini ekonom-ske klasifi kacije. Proračunski i izvanproračunski kori-snik jedinice lokalne i područne (regionalne) samo-uprave rashode i izdatke za 2017. godinu planira na razini podskupine (treća razina računskog plana), a za 2018. i 2019. na razini skupine (druga razina ra-čunskog plana). U nastavku se daje isječak iz pri-mjera plana rashoda i izdataka kod jednog prora-čunskog korisnika.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2016.

11


Brojčana oznaka i naziv programa P001 Redovna djelatnost Brojčana oznaka i naziv ak vnos /tekućeg ili kapitalnog projekta Axxxxx1 Administracija i upravljanje

Račun rashoda/ izdatka

Naziv računa Plan 2017.

Opći prihodi i primici

Vlas prihodi

Prihodi za posebne namjene

Pomoći Donacije

Prihodi od nefi nancijske

imovine i nadoknade

šteta s osnova

osiguranja

Namjenski primici od

zaduživanja

Procjena 2018.

Procjena 2019.

31 Rashodi za zaposlene 3.461.023 3.860.279 4.627.345311 Plaće 2.940.037 3.307.865 3.965.163312 Ostali rashodi za zaposlene 30.000

Pokaza iz kojih se izvora fi nancira svaki od ovih rashoda ekonomske klasifi kacije iskazan u stupcu plan 2017.

0 0313 Doprinosi na plaće 490.986 552.414 662.18232 Materijalni rashodi 1.322.000 1.454.200 1.598.166

321 Naknade troškova zaposlenima 185.000 0 0

322 Rashodi za materijal i energiju 760.000 0 0

323 Rashodi za usluge 190.000 0 0

329Ostali nespomenu rashodi poslovanja 187.000 0 0

34 Financijski rashodi 3.000 0 0343 Ostali fi nancijski rashodi 3.000 0 0

UKUPNO A/Tpr./Kpr. 4.786.023 5.314.479 6.225.511

Izuzev prihoda i rashoda (korisnici najčešće nemaju primitaka i izdataka), u fi nancijski plan je potrebno uključi i predviđeni manjak, odnosno višak priho-da, te i s navedenim bilančnim kategorijama pos ći uravnoteženje. Financijski plan koji uključuje isključi-vo plan prihoda i rashoda bez rezultata poslovanja ne

pruža cjelovit fi nancijski okvir za donošenje odluka o budućoj potrošnji i izvorima fi nanciranja. Evidentno je da izvori fi nanciranja poslovanja korisnika nisu is-ključivo prihodi tekuće godine, već i viškovi iz pret-hodnih godina (primjer u nastavku).

PRIJEDLOG FINANCIJSKOG PLANA PRORAČUNSKOG KORISNIKA ZA 2017. I PROJEKCIJA PLANA ZA 2018. I 2019. GODINUOPĆI DIO

Prijedlog plana za 2017. Projekcija plana za 2018. Projekcija plana za 2019.

PRIHODI UKUPNO 9.504.600 9.667.247 9.700.280PRIHODI POSLOVANJA 9.496.494 9.657.222 9.690.255PRIHODI OD PRODAJE NEFINANCIJSKE IMOVINE 8.106 10.025 10.025RASHODI UKUPNO 9.543.528 9.667.247 9.700.280RASHODI POSLOVANJA 9.323.357 9.456.222 9.650.280RASHODI ZA NEFINANCIJSKU IMOVINU 220.171 211.025 50.000RAZLIKA - VIŠAK / MANJAK -38.928 0 0


VIŠAK/MANJAK IZ PRETHODNE GODINE 38.928 0 0


PRIMICI OD FINANCIJSKE IMOVINE I ZADUŽIVANJA IZDACI ZA FINANCIJSKU IMOVINU I OTPLATE ZAJMOVA NETO FINANCIRANJE

VIŠAK / MANJAK + NETO FINANCIRANJE 0 0 0

12


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

6.

S druge strane, proračunski korisnici koji posluju s manjkom trebaju u fi nancijskom planu pokaza ko-rekcije pogrešnih odluka iz prošlos iz kojih su manj-kovi proizašli i iznaći načine za njihovo pokriće. Manj-kovi se mogu pokri ili na teret novih izvora fi nanci-ranja, odnosno rasta prihoda ili smanjenjem ukupne rashodovne strane u visini nastalih manjkova (primjer u nastavku).

PRIJEDLOG FINANCIJSKOG PLANA PRORAČUNSKOG KORISNIKA ZA 2017. I PROJEKCIJA PLANA ZA 2018. I 2019. GODINU

OPĆI DIO


PRIHODI UKUPNO 38.183.719 38.275.719 38.098.796PRIHODI POSLOVANJA 37.070.923 37.272.923 36.988.000PRIHODI OD PRODAJE NEFINANCIJSKE IMOVINE 1.112.796 1.002.796 1.110.796RASHODI UKUPNO 36.853.286 38.275.719 38.098.796RASHODI POSLOVANJA 36.460.931 37.275.710 37.350.271RASHODI ZA NEFINANCIJSKU IMOVINU 392.355 1.000.009 748.525RAZLIKA - VIŠAK / MANJAK 1.330.433 0 0

Prijedlog plana za 2017. Projekcija plana za 2018. Projekcija plana za 2019.VIŠAK/MANJAK IZ PRETHODNE GODINE -1.330.433 0 0

Prijedlog plana za 2017. Projekcija plana za 2018. Projekcija plana za 2019.PRIMICI OD FINANCIJSKE IMOVINE I ZADUŽIVANJA

IZDACI ZA FINANCIJSKU IMOVINU I OTPLATE ZAJMOVA

NETO FINANCIRANJE VIŠAK / MANJAK + NETO FINANCIRANJE 0 0 0

Uputom Ministarstva fi nancija prvi put se spominje mogućnost sukcesivnog i višegodišnjeg planiranja po-krića manjka iz prethodne(ih) godina. Iznimno, kada proračunski korisnici dođu u situaciju da im prenese-ni manjak čini značajan dio ukupnog fi nancijskog pla-na, odnosno da ga s obzirom na projekciju prihoda i stvorene obveze ne mogu realno pokri u jednoj godini (a da istodobno nastave pruža javnu uslugu zadovoljavajuće kvalitete), moguće je sukcesivno pla-nira pokriće manjka kroz godine.

To je moguće jedino pod uvjetom da se uz fi nancijski plan donese i akt koji će sadržava :

1) Analizu i ocjenu postojećeg fi nancijskog stanja in-s tucije.

2) Prijedlog mjera za otklanjanja utvrđenih uzroka na-stanka nega vnog poslovanja te mjera za stabilno održivo poslovanje (to je skup mjera za povećanja visine i/ili strukture prihoda, poboljšanje naplate

potraživanja, racionalizaciju poslovanja radi boljeg iskorištenja kapaciteta i snižavanja troškova, nova organizacijska struktura, promjene u razini zapo-šljavanja i sl.).

3) I akcijski plan provedbe navedenih mjera (s opisom mjere, načinom provedbe, rokom provedbe, ime-nom i prezimenom odgovorne osobe) s očekiva-nim fi nancijskim i ekonomskim učinkom.

S druge strane, proračunski korisnici svjesni su po-trebe uključivanja rezultata u fi nancijski plan, ali naj-češće ne znaju kako tehnički to proves . Rezultat o kojem govorimo je u računovodstvenim evidencija-ma iskazan na podskupini računa 922 Višak/manjak prihoda. Višak i manjak ne iskazuje se u fi nancijskom planu na računima razreda 6/7 i 3/4, već se u sam fi nancijski plan uključuje bilančna pozicija 922 Višak/manjak prihoda. Činjenica je da je konačni rezultat poslovanja poznat tek u siječnju godine za koju se donosi fi nancijski plan, pa se zbog toga prilikom pla-niranja tj. izrade fi nancijskog plana u obzir uzima pla-nirani rezultat poslovanja, odnosno njegova procjena rezultata poslovanja.

Ne zaboravimo, sastavni dio fi nancijskog plana je i obrazloženja čiji je sadržaj propisan člankom 30. Za-kona o proračunu. Način izrade obrazloženja detaljni-je je opisan u članku Izrada obrazloženja fi nancijskog

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2016.

13


plana – primjer izrade pokazatelja uspješnos usta-nova u kulturi, Hane Zoričić i Iva Ma jević u ovom broju časopisa.

3. Dostava fi nancijskih planovaUpravna vijeća, školski odbori i ostala upravljačka jela proračunskih korisnika jedinica (škole, vr ći,

knjižnice itd.) obvezni su usvoji fi nancijski plan do kraja godine, kako bi se od 1. siječnja 2017. mogle preuzima i izvršava nove obveze. Na temelju za-htjeva nadležne jedinice, proračunski korisnik može izrađiva i prijedlog fi nancijskog plana na razini odjeljka (četvrta razina računskog plana). Među m, upravno vijeće ili drugo upravljačko jelo obvezno je usvoji fi nancijski plan korisnika, a predstavničko -jelo proračun za 2017. godinu na razini podskupine (treća razina računskog plana), a projekcije za 2018. i 2019. godinu na razini skupine (druga razina račun-skog plana).

U vezi s rokovima usvajanja fi nancijskih planova, u praksi proračunskih korisnika čest je slučaj da imaju pripremljen prijedlog fi nancijskog plana, ali plan nije donesen na sjednici upravnog vijeća do kraja tekuće za sljedeću godinu. Još uvijek, kod dijela proračun-skih korisnika, upravna vijeća/školski odbori donose fi nancijske planove početkom godine za tu godinu. Takvo postupanje je velikim dijelom i rezultat objek- vnih razloga. Od nadležnog proračuna ne dobiju se

potrebni parametri za izradu fi nancijskog plana pri-je početka godine. Bez obzira na praksu i način rada nadležne jedinice, obveza je proračunskih korisnika po Zakonu o proračunu donije fi nancijski plan najka-snije do kraja godine za sljedeće tri godine, što bi ko-risnici trebali ima u vidu prilikom sastavljanja i dono-šenja fi nancijskih planova za razdoblje 2017. – 2019.

U skladu sa Zakonom o proračunu predstavničko -jelo daje suglasnost na prijedlog fi nancijskog plana županijske uprave za ceste zajedno s donošenjem proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

4. Upute za decentralizirane korisnikeU ovogodišnjim Uputama Ministarstva fi nancija po-sebno su apostrofi rane upute za izradu fi nancijskih planova decentraliziranim korisnicima (centrima za socijalnu skrb, ustanovama u zdravstvu, osnovnim i srednjim školama, domovima za starije i nemoćne osobe te javnim vatrogasnim postrojbama), kao i upute njihovim osnivačima – županijama, gradovima i općinama koji su preuzeli fi nanciranje decentralizi-ranih funkcija.

Zbog raspuštanja Hrvatskog sabora i raspisivanja prijevremenih parlamentarnih izbora, Vlada nije do-nijela smjernice ekonomske i fi skalne poli ke koji-ma se defi nira fi skalni okvir za naredno trogodišnje razdoblje. Stoga se Uputama preliminarno upućuje decentralizirane korisnike i nadležne jedinice na izno-se koji su bili raspoloživi u 2016. godini, a nakon što Vlada usvoji Smjernice ekonomske i fi skalne poli ke za razdoblje 2017. – 2019. utvrdit će se ukupan iznos sredstava potrebnih za osiguranje minimalnih fi nan-cijskih standarda (bilančnih prava), kao i ukupan iznos za svaku pojedinu decentraliziranu funkciju. Tijela (ministarstva i druga jela državne uprave), koja su nadležna za decentralizirane funkcije, samostalno će odredi strukturu rashoda unutar zadanih limita za svaku pojedinu decentraliziranu funkciju i u skladu s potrebama krajnjih korisnika (ustanova).

Osnovnoškolske i srednjoškolske ustanove, ustanove u zdravstvu u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, domovi za starije i nemoć-ne osobe te javne vatrogasne postrojbe svoje prijed-loge fi nancijskih planova izrađuju, kao i prethodnih godina, prema modelu prijedloga fi nancijskog plana koji je dan u Uputama, a koji je dodatno pojašnjen u ovom članku. Planove dostavljaju isključivo svojim osnivačima – jedinicama lokalne i područne (regio-nalne) samouprave, u rokovima koje utvrdi nadležna jedinica u svojim uputama o načinu i rokovima izrade i dostave fi nancijskih planova.

14


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

6.

1. UvodOvo je doba godine u kojem ministarstva, proračun-ski te izvanproračunski korisnici državnog proračuna uobičajeno kreću s izradom svojih fi nancijskih pla-nova za naredno trogodišnje razdoblje, a na temelju Uputa za izradu prijedloga državnog proračuna Repu-blike Hrvatske. Ipak, ove godine proračunski kalen-dar je nešto drugačiji. Raspuštanje Hrvatskog sabora i raspisivanje prijevremenih parlamentarnih izbora utjecalo je na promjene u procesu izrade državnog proračuna za naredno trogodišnje razdoblje. Smjerni-ce ekonomske i fi skalne poli ke za razdoblje 2017. – 2019., kao i spomenute Upute mogu se očekiva tek nakon održanja parlamentarnih izbora te formiranja Hrvatskog sabora i Hrvatske vlade.

U međuvremenu je Ministarstvo fi nancija objavi-lo Upute za izradu strateških planova za razdoblje 2017. – 2019. (raspoložive na h p://www.mfi n.hr/hr/stratesko-planiranje) o čijem se sadržaju više daje u nastavku teksta. Uputama je istaknu kako je u ovom trenutku potrebno isključivo proves pripre-mne radnje za izradu strateških planova, a da će se daljnji naputci o rokovima i načinu izrade strateških planova za 2017. – 2019. da nakon parlamentarnih izbora.

2. Strateški planovi ministarstava i drugih razdjela

Kao što je istaknuto u uvodnom dijelu, Ministarstvo fi nancija je u srpnju 2016. godine objavilo Upute za izradu strateških planova za razdoblje 2017. – 2019. Sadržaj navedenih Uputa odražava specifi čnu poli- čku situaciju u kojoj se trenutno nalazimo. U dosa-

dašnjim ciklusima strateškog planiranja obveznici su

defi nirali svoje vizije i misije, opće i posebne ciljeve te načine ostvarenja is h. Također, uvedeni su pokaza-telji uspješnos i prepozna rizici koji mogu utjeca na ostvarenje postavljenih ciljeva. Ujedno, obveznici su uspostavili sustav praćenja kako bi se osigurale in-formacije o pos zanju postavljenih ciljeva.

Na temelju ovih informacija izrađuju se polugodiš-nji i godišnji izvještaji o provedbi strateških planova koji se dostavljaju Ministarstvu fi nancija. Radi jača-nja sustava odgovornos , uz utvrđivanje pokazate-lja uspješnos i uspostavu sustava praćenja, čelnik donosi odluku o prijenosu ovlas i odgovornos za provedbu strateškog plana i upravljanje proračun-skim sredstvima osiguranim u fi nancijskom planu za određenu fi skalnu godinu na odgovorne osobe, i to navedene imenom i funkcijom.

Strateški planovi su, u međuvremenu, postali osnova za izradu nacionalnog programa reformi i programa konvergencije, koji su ključni dokumen Europskog semestra. Europski semestar je instrument koordi-nacije ekonomskih poli ka država članica s ekonom-skom poli kom EU, utemeljenoj na strategiji Europa 2020 i usmjerenoj ka pos zanju pametnog, održivog i uključivog rasta. Države članice u okviru Europskog semestra usklađuju svoje ekonomske i fi skalne po-li ke s ciljevima i pravilima dogovorenima na razini EU, te defi niraju i provode reforme koje po ču rast. Kako bi nam strateški planovi poslužili za izradu naci-onalnog programa reformi i programa konvergencije, načini ostvarenja iz strateških planova grupirani su u dvije skupine – postojeće načine ostvarenja (odnosno ak vnos čijim provođenjem se i do sada doprinosilo ostvarenju određenog posebnog cilja) i nove ak vno-s koje možemo smatra svojevrsnim reformama.

U ciklusu strateškog planiranja za razdoblje 2016. – 2018. dijelovi strateškog plana, koji se odnose na

Pripreme za izradu strateških planova i državnog proračuna za razdoblje 2017. – 2019. Ivana Jakir-Bajo *

Autorica u tekstu ukazuje na promjene u jeku procesa planiranja na državnoj razini za naredno trogodišnje razdoblje uzrokovane raspisivanjem prijevremenih parlamentarnih izbora.


TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2016.

15


postojeće načine ostvarenja pojednostavljuju se radi preglednos i jasnoće, dok se dio koji se odnosi na nove načine ostvarenja u potpunos usklađuje s po-trebama izrade nacionalnog programa reformi i pro-grama konvergencije.

Sadržaj Uputa za izradu strateških planova za raz-doblje 2017. – 2019. uključuje, uz uvodni dio, pre-gled potrebnih pripremnih radnji za izradu strateš-kih planova za razdoblje 2017. – 2019., te tehničke karakteris ke i strukturu strateškog plana. Podsje- mo da većina ciljeva i načina ostvarenja utvrđenih

strateškim planovima proizlazi ili iz utvrđenog za-konodavnog okvira ili iz već preuze h višegodišnjih ugovornih obveza. Stoga je u ovom trenutku, prema preporukama iz Upute, potrebno iste ponovo sagle-da i revidira .

U tom procesu uzimaju se u obzir rezulta iskazani u polugodišnjem izvještaju o provedbi načina ostvare-nja i reformskih mjera iz Strateškog plana za razdoblje 2016. – 2018. Polugodišnji izvještaj za 2016. bilo je potrebno izradi i dostavi Ministarstvu fi nancija do 20. srpnja 2016. Također, kao pripremu za naredno trogodišnje razdoblje strateškog planiranja potrebno je još jednom pregleda i po potrebi korigira pripa-dajuće pokazatelje rezultata i njihove ciljane vrijed-nos , ako se za navedeno pokaže potreba.

Ovo je pregled kratkih preporuka danih u objavljenim Uputama. Ipak, Ministarstvo fi nancija naglašava kako će se prije izrade državnog proračuna za 2017. godinu objavi daljnje upute i rokovi za izradu i dostavu stra-teških planova za razdoblje 2017. – 2019., a koje će bi potrebno dostavi Ministarstvu fi nancija.

U vezi s pregledom strukture strateškog plana su-kladno kojoj je potrebno započe pripremu strateš-kog plana za razdoblje 2017. – 2019., treba istaknu kako se ona nije mijenjala u odnosu sadržaj i struktu-ru strateških planova koji su se sastavljali za razdoblje 2016. – 2018.

PLANIRANJE PRORAČUNA JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE I IZRADA FINANCIJSKIH

PLANOVA KORISNIKA ZA RAZDOBLJE 2017.-2019.

Zagreb, hotel Palace, 7. listopada 2016.

Raspuštanje Hrvatskog sabora i raspisivanje pri-jevremenih parlamentarnih izbora utjecalo je na promjene u dinamici izrade državnog proraču-na za naredno trogodišnje razdoblje. Među m, proces planiranja za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihove korisnike ide svojim uobičajnim jekom.

Ministarstvo fi nancija objavilo je Upute za izra-du proračuna jedinica lokalne i područne (regi-onalne) samouprave za razdoblje 2017. - 2019.

Metodologija izrade proračuna jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave te fi nancijskih pla-nova proračunskih i izvanproračunskih korisnika jedi-nica s konkretnim primjerima bit će okosnica ovoga seminara.

Na seminaru vas očekuju još teme iz područja raču-novodstva, poreza i sustava unutarnjih kontrola.

Detaljan program pročitajte na našim internetskim stranicama.

NOVO! Priručnik za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i fi nancijskih planova proračunskih i izvanpro-r ačunskih korisnika jedinica (s konkretnim pri-mjerima)

16


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

6.

1. UvodPrema proračunskom kalendaru, sredinom kolovoza, uobičajeno očekujemo objavu Uputa za izradu prijed-loga državnog proračuna Republike Hrvatske za na-redno trogodišnje razdoblje, a temeljene na Smjerni-cama ekonomske i fi skalne poli ke za isto razdoblje. Među m, raspuštanje Hrvatskog sabora i raspisiva-nje prijevremenih parlamentarnih izbora utjecalo je na promjene u procesu izrade državnog proračuna za naredno trogodišnje razdoblje. Bez obzira na to što se Smjernice i Upute mogu očekiva tek nakon održa-vanja parlamentarnih izbora te formiranja Hrvatskog sabora i Hrvatske vlade, Ministarstvo fi nancija elek-tronički je dostavilo u drugoj polovini kolovoza 2016. godine svim jedinicama lokalne i područne (regional-ne) samouprave Upute za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za raz-doblje 2017. – 2019. (dalje u tekstu: Upute).

Upute su objavljene i na internetskim stranicama Ministarstva fi nancija (www.mfi n.hr – Lokalni prora-čuni) zajedno sa modelom fi nancijskog plana prora-čunskog korisnika jedinice lokalne i područne (regio-nalne) samouprave. Ove Upute prvenstveno sadrže metodologiju izrade proračuna jedinica i fi nancij-skih planova njihovih korisnika, a koja je temeljena na odredbama Zakona o proračunu (NN, br. 87/08, 136/12 i 15/15.) i pripadajućih pravilnika koji se za-sigurno neće mijenja do kraja ove godine. Ipak, u uvodnom dijelu samih Uputa je navedeno kako će iste bi dopunjene nakon što Vlada usvoji Smjerni-ce ekonomske i fi skalne poli ke za razdoblje 2017. – 2019., i to makroekonomskim i fi skalnim okvirom opće države za to razdoblje te konačnim fi nancijskim pokazateljima koje će županije, gradovi i općine koji su preuzeli fi nanciranje decentraliziranih funkcija, kao

i njihovi krajnji korisnici (ustanove), primjenjiva kod planiranja sredstava potrebnih za osiguranje mini-malnih fi nancijskih standarda (bilančnih prava). Više o sadržaju samih Uputa daje se u nastavku teksta.

2. Sadržaj uputa za izradu prijedloga proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Ministarstvo fi nancija svake godine sastavlja upu-te za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u kojima ključno mjesto zauzima i razrada propisane metodologije za izradu proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i fi nancijskih planova proračunskih i izvanproračunskih korisnika jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave. Metodologija za izradu proračuna propisana je Zakonom o proračunu i podzakonskim ak ma kojima se regulira provedba Zakona, ponajprije Pravilnikom o proračunskim kla-sifi kacijama (NN, br. 26/10 i 120/13) i Pravilnikom o proračunskom računovodstvu i Računskom planu (NN, br. 124/14 i 115/15).

Već na samom početku ovogodišnjih Uputa naznače-no je kako nema značajnijih metodoloških promjena u izradi proračuna i fi nancijskih planova u odnosu na prethodnu godinu. Upravo zato, ovogodišnje Upute ukazuju na određene slabos i nepravilnos koje su uočene u izradi proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i fi nancijskih planova prora-čunskih i izvanproračunskih korisnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

U Uputama se osvrnu na Izvješće Europske komisi-je za Hrvatsku za 2016. godinu1, u kojem su između ostaloga istaknu elemen javnih fi nancija, odnosno

1 Country Report.

Izrada proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje 2017. – 2019.Ivana Jakir-Bajo *

Autorica u nastavku teksta daje vrlo aktualan osvrt na proces izrade proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za iduće trogodišnje razdoblje i ključne dokumente u tom procesu.


TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2016.

17


fi skalnog okvira na kojem je potrebno dodatno pora-di . Na državnoj i lokalnoj te područnoj (regionalnoj) razini prisutna je nepotpuna i nedovoljna korelacija između višegodišnjeg proračunskog okvira, odnosno projekcija koje su usvojene za godine n + 1 i n + 2, te samog godišnjeg proračuna koji se potom izrađuje u m godinama.

Dakle, projekcije koje se usvajaju uz proračune i fi nancijske planove nisu obvezujuće, ni se njima rukovodi u idućim godinama. Za navedeni problem pokušat će se pronaći adekvatna rješenja, a teme-ljena na najboljoj europskoj praksi, izmjenama i do-punama Zakona o proračunu (koje su u jeku). Me-đu m, u međuvremenu i same lokalne i područne (regionalne) jedinice trebaju poradi na kvalite projekcija svojih proračuna. Uz spomenuto, srednjo-ročni proračunski okvir potrebno je jača i izradom tzv. dvojnih limita.

Nadalje, Uputama se ponovo ukazuje na potrebne promjene u procesu planiranja, koje su po prvi puta uvedene prethodne godine, a u vezi su s uključiva-njem vlas h i namjenskih prihoda i primitaka svih proračunskih korisnika u proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Odredbe Zakona o proračunu koje propisuju ovakvo postupanje nisu se adekvatno primjenjivale, ni na državnoj, ni na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini, na što je, u svojim preporukama u prethodnim godinama ukazi-vao Državni ured za reviziju.

Još uvijek postoji dosta problema s primjenom eko-nomske klasifi kacije zasnovane na Računskom planu, koji se koris od 2015. godine, posebice zbog uvođe-nja nove podskupina računa 367 Prijenosi proračun-skim korisnicima iz nadležnog proračuna za fi nanci-ranje redovne djelatnos sa pripadajućim podsku-pinama. Među m, ovaj račun koris se isključivo u sustavu računovodstva i fi nancijskog izvještavanja. U proračunu se rashodi proračunskih korisnika i nadalje planiraju i izvršavaju po prirodnoj vrs prihoda, od-nosno rashoda. Dakle, u planu proračuna i procesu izvršavanja istoga ne koriste se tzv. transferni računi podskupine 367. Time se dodatno ukazuje na činjeni-cu kaka su procesi planiranja i izvršavanja proračuna te računovodstvo povezani, ali odvojeni procesi od kojih se očekuju različi izlazni dokumen .

Plan razvojnih programa koji sadrži ciljeve i prioritete razvoja i nadalje jedan broj jedinica lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave ne dostavlja predstav-ničkom jelu na usvajanje. Uz spomenuto, jedinice se vrlo učestalo ne drže ni , Zakonom o proračunu, propisanog roka za dostavu prijedloga proračuna i projekcija predstavničkom jelu na usvajanje, a on je 15. studeni.

3. Uključivanje vlas h i namjenskih prihoda i primitaka svih proračunskih korisnika u proračun

Dio prošlogodišnjih Uputa koji je utvrđivao obvezu uključivanja vlas h i namjenskih prihoda i primita-ka svih proračunskih korisnika u proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave izazvao je najveću reakciju jedinica lokalne i područne (regio-nalne) samouprave. Jedinice koje su već ranije uvele sustave rizničnog poslovanja, na čiju se potrebu uka-zivalo svih ovih godina, nisu imale dodatnih obveza u vezi s primjenom dolje navedenih odredbi Zakona o proračunu i preporuka Državnog ureda za reviziju.

Među m, jedinice koje su svih prethodnih godina tra-žile opravdanje, u poli čkim odlukama i u značajnim troškovima uspostave riznica, za neuključivaju vlas - h i namjenskih prihoda i primitaka svojih proračun-

skih korisnika u proračun, u potpunos su ga izgubile. Dakle, bez obzira imaju li jedinice sustave riznica ili ne, obvezne su uključi vlas te i namjenske prihode i primitke svih proračunskih korisnika u proračun jedi-nice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Člankom 48. Zakona o proračunu propisana je obve-za uplate namjenskih prihoda i primitaka koje ostvare proračunski korisnici jedinica lokalne i područne (re-gionalne) samouprave u proračun nadležne jedinice. Namjenski prihodi i primici jesu pomoći, donacije, prihodi za posebne namjene, prihodi od prodaje ili zamjene imovine u vlasništvu jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave, naknade s naslova osiguranja i namjenski primici od zaduživanja i pro-daje dionica i udjela. Nadalje, člankom 52. Zakona o proračunu utvrđuje se obveza uplate vlas h priho-da proračunskih korisnika u proračun jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Odlukom o izvršavanju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dana je moguć-nost propisivanja izuzeća od obveze uplate namjen-skih prihoda i primitaka te vlas h prihoda korisnika u proračun, ako jedinica nije stvorila informa čke preduvjete za praćenje prihoda i primitaka svo-jih korisnika te izvršavanje rashoda iz h izvora. Do prethodne godine je izuzeće od uplate vlas h i na-mjenskih prihoda i primitaka proračunskih korisnika u proračun bilo povezano s izuzećem od planiranja navedenih prihoda u proračunu jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave.

Među m, Državni ured za reviziju je u svojim prepo-rukama ukazao kako mogućnost izuzeća od uplate navedenih prihoda i primitaka proračunskih korisni-ka u nadležni proračun ne isključuje obvezu njihova planiranja u proračunu jedinice lokalne i područne

18


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

6.

(regionalne) samouprave. Ta obveza proizlazi iz čla-naka 16., 17. i 29. Zakona o proračunu. Proračun je-dinice lokalne i područne (regionalne) samouprave sastoji se, sukladno članku 16. Zakona o proračunu, od općeg i posebnog dijela te plana razvojnih pro-grama. Posebni dio proračuna sastoji se od plana rashoda i izdataka proračunskih korisnika iskazanih po vrstama, raspoređenih u programe koji se sasto-je od ak vnos i projekata. Prema članku 17. Zakona o proračunu, fi nancijski plan proračunskih korisnika čine prihodi i primici te rashodi i izdaci raspoređeni u programe, koji se sastoje od ak vnos i projekata. Fi-nancijski plan proračunskog korisnika mora obuhva- sve izvore fi nanciranja, što proizlazi iz članka 29.

Zakona o proračunu.

Iz navedenoga proizlazi obveza uključivanja svih pri-hoda i primitaka, rashoda i izdataka proračunskih korisnika u proračun jedinice lokalne i područne (re-gionalne) samouprave, sukladno ekonomskoj, pro-gramskoj, funkcijskoj, organizacijskoj, lokacijskoj kla-sifi kaciji te izvorima fi nanciranja. Prethodne godine iznimka je napravljena za vlas te i namjenske priho-de i primitke ustanova u zdravstvu u sanaciji, te plaće i ostale rashode za zaposlene osnovnih i srednjih ško-la koji se u državnom proračunu iskazuju po prirod-noj vrs troška. Među m, kako je jekom ove godine došlo do prekida postupka sanacije ustanova u zdrav-stvu koje su me vraćene u okrilje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunom je-dinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje 2017. – 2019. trebaju bi obuhvaćene i ove ustanove sa svim svojim prihodima i rashodima.

Sve vlas te i namjenske prihode ustanova u zdrav-stvu u vlasništvu jedinica, uključujući i prihode ostva-rene od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, potrebno je planira u proračunu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i vlas te te namjenske prihode škola, izuzev i nadalje plaća te ostalih rashoda za zaposlene. Ako jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave odlukama o izvr-šavanju proračuna propišu izuzeće od obveze uplate vlas h i namjenskih prihoda i primitaka korisnika u proračun, moraju osigura izvještajno praćenje ostvarivanja vlas h i namjenskih prihoda i primi-taka, kao i njihova trošenja. Ovi podaci moraju bi uključeni u polugodišnji i godišnji izvještaj o izvršenju proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

One jedinice koje posluju preko riznice, izvršavanje tog dijela proračuna prate po riznici, a one koje nisu razvile sustave rizničnog poslovanja izvršenje prate izvještajno i to ručnim evidencijama. Jasno, navede-no praćenje nije jednostavno uspostavi , a posebi-

ce u dijelu prenesenih viškova, odnosno manjkova korisnika iz prethodnih godina koje treba uključi u proračun na is način kao i viškove, odnosno manj-kove same jedinice. Moguće je pra ostvarivanje i trošenje vlas h i namjenskih prihoda i primitaka proračunskih korisnika, izuze h od uplate na račun proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, na dva načina:

• provođenjem knjigovodstvenih evidencija u glav-noj knjizi proračuna ili

• samo izvještajno.

Dakle, da zaključimo: nekoliko je važnih preduvjeta za cjelovito i kvalitetno uključivanje vlas h i namjen-skih prihoda i primitaka proračunskih korisnika u proračun jedinice:

1) Utvrdi vrste poslovnih događaja i transakcija koje eviden raju proračunski korisnici i preispita is-pravnost njihovih evidencija. To primjerice znači da sve škole jedne županije is poslovni događaj moraju eviden ra na is način i na istom računu računskog plana.

2) Napravi vezne tablice u kojima će se poveza vrsta prihoda s izvorom fi nanciranja. Iz Pravilnika o proračunskim klasifi kacijama proizlaze neke od poveznica, među m dio ovisi i o uputama i speci-fi čnos ma same jedinice. Primjerice, kamate koje proračunski korisnici ostvaruju na svojim računima mogu se poveza s više izvora fi nanciranja. Najče-šće je to izvor fi nanciranja: vlas prihodi, ali ovi-sno o različi m okolnos ma mogu bi i drugi izvo-ri fi nanciranja. Primjer veznih tablica izrađenih za proračunske korisnike državnog proračuna za koje se prikupljanje i potrošnja vlas h i namjenskih prihoda i primitaka pra izvještajno, raspoložive su na internetskoj stranici: h p://www.mfi n.hr/hr/upute-obrasci-zahtjeva-suglasnost.

3) Defi nira programsku klasifi kaciju (ak vnos i pro-jekte) za proračunske korisnike iz svoje nadležno-s , jer se uključivanjem vlas h i namjenskih pri-hoda i primitaka korisnika može ukaza potreba za novim ak vnos ma i projek ma od onih koji su do sada bili sadržani u proračunu.

4) Utvrdi način praćenja ostvarivanja vlas h i na-mjenskih prihoda i primitaka, kao i njihova trošenja.

4. Uključivanje viška/manjka u proračunUpute Ministarstva fi nancija osvrću se i na obvezu te način uključivanja (procijenjenog) prenesenog re-zultata iz 2016. godine u fi nancijski plan korisnika za razdoblje 2017. – 2019. Postavlja se pitanje primjene navedene metodologije i u dijelu izrade proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Izuzev prihoda, primitaka, rashoda i izdataka, u prora-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2016.

19


čun je potrebno uključi i predviđeni manjak, odno-sno višak prihoda, te i s navedenim bilančnim katego-rijama pos ći uravnoteženje. Proračun koji uključuje isključivo plan prihoda, primitaka, rashoda i izdataka bez rezultata poslovanja ne pruža cjelovit fi nancijski okvir za donošenje odluka o budućoj potrošnji i izvo-rima fi nanciranja.

Evidentno je da izvori fi nanciranja proračuna nisu is-ključivo prihodi tekuće godine, već i viškovi iz pret-hodnih godina. S druge strane, jedinice koje stvara-ju manjkove trebaju proračunom pokaza korekcije pogrešnih odluka iz prošlos iz kojih su manjkovi proizašli i iznaći načine za njihovo pokriće. Manjkovi se mogu pokri ili na teret novih izvora fi nanciranja, odnosno rasta prihoda ili smanjenjem ukupne rasho-dovne strane u visini nastalih manjkova.

Uputom Ministarstva fi nancija prvi put se spomi-nje mogućnost sukcesivnog i višegodišnjeg planira-nja pokrića manjka iz prethodne(ih) godina, ali za proračunske korisnike. Postavlja se pitanje mogu li navedeno postupanje primijeni i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Mogu, ali izni-mno i to kada jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dođu u situaciju da im preneseni manjak čini značajan dio ukupnog proračuna, odnosno da ga s obzirom na projekciju prihoda i stvorene obveze ne mogu realno pokri u jednoj godini (a da istodobno nastave pruža javna dobra i usluge zadovoljavajuće količine i kvalitete). U takvim situacijama moguće je sukcesivno planira pokriće manjka kroz godine.

U praksi već imamo primjere takvih postupanja. Važ-no je pri tome da se uz proračun jedinice donese i akt koji će sadržava :

1) Analizu i ocjenu postojećeg fi nancijskog stanja jedi-nice.

2) Prijedlog mjera za otklanjanja utvrđenih uzroka na-stanka nega vnog poslovanja te mjera za stabilno održivo poslovanje (to je skup mjera za povećanja visine i/ili strukture prihoda, poboljšanje naplate potraživanja, racionalizaciju poslovanja radi boljeg iskorištenja kapaciteta i snižavanja troškova, nova organizacijska struktura, promjene u razini zapo-šljavanja i sl.).

3) I akcijski plan provedbe navedenih mjera (s opisom mjere, načinom provedbe, rokom provedbe, ime-nom i prezimenom odgovorne osobe) s očekiva-nim fi nancijskim i ekonomskim učinkom.

S druge strane, jedinice lokalne i područne (regional-ne) samouprave su svjesne potrebe uključivanja re-zultata u fi nancijski plan, ali najčešće ne znaju na koji način tehnički to proves . Rezultat o kojem govorimo je u računovodstvenim evidencijama iskazan na pod-

skupini računa 922 Višak/manjak prihoda. Višak i ma-njak ne iskazuje se u proračunu na računima razreda 6/7 i 3/4, već se u sam proračun uključuje bilančna pozicija 922 Višak/manjak prihoda. Činjenica je da je konačni rezultat poslovanja poznat tek u siječnju godine za koju se donosi proračun, pa se zbog toga prilikom planiranja tj. izrade proračuna u obzir uzima planirani rezultat poslovanja, odnosno njegova pro-cjena rezultata poslovanja.

5. Izrada dvojnih limitaPrema članku 27. Zakona o proračunu upravno jelo za fi nancije nakon primitka Uputa Ministarstva fi nan-cija za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izrađuje svoje upute za izradu proračuna i dostavlja ih proračunskim i izvan-proračunskim korisnicima jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave su, prvi put prethodne go-dine, imale obvezu u navedenim uputama svojim pro-računskim korisnicima utvrđivali tzv. dvojne limite. To su dodijeljeni iznosi sredstava unutar kojih bi korisnici izrađivali prijedloge fi nancijskih planova.

Jedan limit se utvrđuje ovisno o sredstvima potreb-nim za provedbu postojećih programa, odnosno ak- vnos (koje proizlaze iz trenutno važećih propisa), a

drugi limit ovisno o sredstvima potrebnim za proved-bu novih ili promjenu postojećih programa, odnosno ak vnos . Troškovi provođenja postojećih programa, odnosno ak vnos obuhvaćaju troškove održavanja postojeće razine usluga, uzimajući u obzir očekivane promjene u broju korisnika i primjerice tekuće troš-kove kapitalnih projekata, koji će se završi jekom planiranog razdoblja. Troškovi novih programa uklju-čuju i troškove promjene razine i vrste usluge primje-rice u školama uvođenje boravka za djecu.

Iako ovakav pristup izradi limita dodatno:

• jača sustav odgovornos proračunskih korisnika za dodijeljena sredstva potrebna za provedbu posto-jećih programa, odnosno ak vnos

• povećava transparentnost u utvrđivanju troškova provedbe novih programa.

• smanjuje broj situacija u kojima se otvaraju nove ak- vnos i stvaraju nove obveze u uvje ma u kojima

su sredstva osigurana isključivo u visini potrebnoj za provođenje postojećih ak vnos i projekata,

is nije u potpunos zaživio u praksi. Stoga se Upu-tama ponovo ukazuje na važnost njegove primjene.

Jasno, nije za očekiva da će se za svakog proračun-skog korisnika utvrđiva dva limita, odnosno da će proračunski okvir omogućava uvođenje novih pro-grama ili projekata kod svih korisnika. Tako ako pri-

20


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

6.

mjerice općina ima dva proračunska korisnika kojima se u iduće tri godine neće osigurava iz proračuna sredstva za nove projekte, važno je da je isto u sa-mim Uputama vidljivo. U nastavku je primjer isječka iz Upute Općine XY namijenjene proračunskim kori-snicima iz njene nadležnos :

vima razvojnih programa sa sredstvima u proračunu. Ta neusklađenost najviše se očituje nedonošenjem izmjena planova razvojnih programa iako se izmje-nama proračuna mijenja visina sredstava planirana za te programe. Uputama se skreće pozornost na osiguranje povezanos iznosa u planovima razvoj-

RKPOpćina XY /

Proračunski korisnik Općine XY

2017. 2018. 2019.

1. limit 2. limit Plan 2017. 1. limit 2. limit Plan 2018. 1. limit 2. limit Plan 2019.

11111 OPĆINA XY

22222 Javna vatrogasna postrojba XY 5.244.533 - 5.244.533 5.244.533 1.235.000 6.479.533 5.084.533 - 5.084.533

33333 Muzey XY 1.279.179 30.000 1.309.179 1.310.241 - 1.310.241 1.311.241 - 1.311.24144444 Dječji vr ć XY 9.444.254 - 9.444.254 9.797.010 - 9.797.010 9.883.221 - 9.883.221

55555 Dom za starije i nemoćne osobe XY 6.072.700 - 6.072.700 6.286.200 - 6.286.200 6.136.200 - 6.136.200

Obrazloženje:

U 2017. godini iz proračunskih prihoda Općine XY dodijeljen je limit za sve proračunske korisnike Opći-ne za fi nanciranje redovne djelatnos . Prvi (1.) limit obuhvaća troškove provođenja postojećih progra-ma, odnosno ak vnos . Kod proračunskog korisni-ka Muzej XY defi niran je i drugi (2.) limit u iznosu od 30.000,00 kuna za provedbu nove ak vnos (izrada i troškovi održavanja web-stranice). U 2018. godini osim dodijeljenog prvog limita za obavljanje redov-ne djelatnos proračunskih korisnika Općine XY, Jav-noj vatrogasnoj postrojbi XY dodijeljena su dodatna sredstva (2. limit) u iznosu od 1.235.000,00 kuna za nabavu vatrogasnog vozila (cisterne). Napominjemo, premda su u 2017. sredstva dodijeljena Muzeju XY za troškove izrade i održavanja web-stranice uključena u drugi limit, u 2018. godini troškovi daljnjeg održava-nja web-stranice sadržani su u prvom limitu.

6. Plan razvojnih programaProvođenjem suš nskih kontrola Izjava o fi skalnoj odgovornos jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave za 2015. godinu, na odabranom uzorku pitanja iz Upitnika o fi skalnoj odgovornos , Ministar-stvo fi nancija je uočilo kako je 47 jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nije izradio pla-nove razvojnih programa prema odredbama Zakona o proračunu, odnosno predstavničkom jelu nije do-stavilo plan razvojnih programa, koji sadrži ciljeve i prioritete razvoja predstavničkom jelu na usvajanje.

Državni ured za reviziju u Izvješću o radu Državnog ureda za reviziju za 2015. godinu upozorava na čest problem neusklađenos sredstava sadržanih u plano-

nih programa sa sredstvima u proračunu jedinice. U slučajevima izmjena proračuna, odnosno promjene sredstava planiranih za razvojne programe, potrebno je izmijeni i planove razvojnih programa.

7. Dostava proračunskih dokumenata Ministarstvu fi nancija

Uputom se daju instrukcije jedinicama lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave o načinu i obliku dostave proračunskih dokumenata Ministarstvu fi -nancija. Sukladno članku 40. Zakona o proračunu, načelnik, gradonačelnik i župan obvezni su dostavi Ministarstvu fi nancija proračun i projekcije, odluke o izvršavanju proračuna te izmjene i dopune proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u roku od 15 dana od njihova stupanja na snagu.

Više ne postoji obveza dostave navedenih dokume-nata Ministarstvu fi nancija u papirnatom obliku, već se sam postupak bitno pojednostavljuje. Kako se, sukladno članku 12. Zakona o proračunu, proračun i projekcije, izmjene i dopune proračuna, te odluka o privremenom fi nanciranju objavljuju u službenom glasilu jedinice lokalne i područne (regionalne) samo-uprave, jedinice su u obvezi na adresi e-pošte Mini-starstva fi nancija: lokalni.proracuni@mfi n.hr posla link na navedene dokumente objavljene u službenom glasilu, u roku od 15 dana od dana njihova stupanja na snagu.

Sve izmjene i dopune proračuna jedinice lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave za 2017. godinu koje stupe na snagu jekom 2017. godine dostavljaju se također u roku od 15 dana od dana njihova stupanja na snagu i na istu adresu e-pošte.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2016.

21


Za potrebe planiranja defi cita opće države, u koju ulaze i sve jedinice lokalne i područne (regional-ne) samouprave, sukladno metodologiji Europskog sustava nacionalnih i regionalnih računa ESA 2010 (koju od nas traži EU), a radi učinkovitos korištenja podataka, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave unosile su podatke po ekonomskoj kla-sifi kaciji iz proračuna za 2015. i projekcija za 2016. i 2017. godinu u posebnu web-aplikaciji Ministarstva fi nancija Financijski planovi JLP(R)S (raspoloživu na stranci: h ps://www3.apis-it.hr/wab/servlet/proweb/webjlprs/LogIN). Ažurirane upute za pri-stup i korištenje aplikacije dostupne su na mrežnoj stranici Ministarstva fi nancija, na adresi: h p://www.mfin.hr/hr/elektronicka-dostava-plano-va-proracuna-jlprs-upute.

U istu aplikaciju i na is način unosit će se podaci iz dokumenata:

• proračuna za 2017. i projekcija za 2018. i 2019.• privremenog fi nanciranja za 2017. (u slučaju dono-

šenja odluke o privremenom fi nanciranju) i• svih izmjena i dopuna proračuna za 2017.

U međuvremenu je u web-aplikaciju potrebno unosi sve eventualne izmjene i dopune proračuna za 2016. godinu. Dakle, podatke u aplikaciju treba unosi kon- nuirano, najkasnije 15 dana od dana stupanja na

snagu svakog pojedinog dokumenta planiranja.

Uputom se također promiče i načelo transparentno-s . Fiskalnom transparentnošću građanima se osigu-rava pristup informacijama koje su im potrebne kako bi mogli ocijeni poli čke odluke vlas , praćenjem i analizom h informacija. Da bi se osiguralo ostva-

renje načela transparentnos i slobodan pristup in-formacijama kao i njihovo povezivanje, preuzimanje i ponovno korištenje, preporučujemo da se svi na-vedeni materijali povezani s proračunom i njegove izmjene objavljuju u formatu pogodnom za daljnju obradu (word i excel).

Zakon o pravu na pristup informacijama (NN, br. 25/13) u članku 11. obvezuje jedinice lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave na internetsku obja-vu nacrta općih akata jedinice, kojima uređuju pitanja iz svog djelokruga, a kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana ili druga pitanja od interesa za opću dobrobit građana i pravnih osoba na njihovu područ-ju, odnosno na području njihove djelatnos (uređe-nje naselja i stanovanja, prostorno planiranje, komu-nalna djelatnost i druge javne službe, zaš ta okoliša, i drugo), radi provođenja javnog savjetovanja sa zain-teresiranom javnos , u pravilu u trajanju od 30 dana. Iz navedenoga proizlazi da bi se i prijedlog proračuna jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i odluka o izvršavanju proračuna trebali objavi na internetskim stranicama jedinice 30 dana prije do-stave is h predstavničkom jelu.

Primjena prethodno navedenih preporuka, ali i za-konskih odredbi, jača povjerenje građana u poli čke procese, omogućuje građanima pozivanje vlas na odgovornost te š od prevare i zlouporabe. Osim pozi vnih učinaka na kvalitetu upravljanja, prora-čunska transparentnost, donosi i značajne fi nancijske koris . Sukladno međunarodnoj dobroj praksi, ključ pos zanja otvorenih proračuna je u tome da se u ra-zliči m trenucima proračunskog procesa objavljuju ključni proračunski dokumen .

22


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

6.

1. UvodRaspuštanje Hrvatskog sabora i raspisivanje prijevre-menih parlamentarnih izbora utjecalo je na promjene u procesu izrade državnog proračuna za naredno tro-godišnje razdoblje. U navedenim okolnos ma, smjer-nice ekonomske i fi skalne poli ke i upute za izradu državnog proračuna za razdoblje 2017. – 2019. nisu mogle bi izrađene, ni usvojene. Bez obzira na to, žu-panije, gradovi i općine dužni su na temelju Upute za izradu proračuna jedinica lokalne i područne (regional-ne) samouprave za razdoblje 2017. – 2019., koje je izra-dilo Ministarstvo fi nancija (raspoložive na internetskoj stranici Ministarstva fi nancija), i u skladu s odredbama Zakona o proračunu (NN, br. 87/08, 136/12 i 15/15), izradi upute za izradu proračuna i dostavi ih svojim proračunskim i izvanproračunskim korisnicima.

Proračunski korisnici jedinica lokalne i područne (re-gionalne) samouprave obvezni su izrađiva fi nancij-ske planove, u skladu s odredbama Zakona o prora-čunu, koje dostavljaju jedinici lokalne i područne (re-gionalne) samouprave čiji su korisnici, odnosno nad-ležnom upravnom jelu. Osim Zakonom o proračunu, metodologija za izradu prijedloga fi nancijskog plana propisana je i podzakonskim ak ma kojima se regu-lira provedba Zakona o proračunu, ponajprije Pravil-

nikom o proračunskim klasifi kacijama (NN, br. 26/10 i 120/13) i Pravilnikom o proračunskom računovod-stvu i računskom planu (NN, br. 124/14 i 115/15). Prijedlog fi nancijskog plana proračunskog korisnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave za razdoblje 2017. – 2019. u skladu s odredbama Za-kona o proračunu mora sadržava , između ostaloga, i obrazloženje.

2. Sadržaj obrazloženja fi nancijskog plana Obrazloženje fi nancijskog plana proračunskog kori-snika podloga je za usmjeravanje djelovanja prora-čunskog korisnika i oblikovanje budućih ciljeva, ana-liziranje rezultata i, po toj osnovi, utvrđivanja odgo-vornos , a prema članku 30. Zakona o proračunu ono treba sadržava :

● Sažetak djelokruga rada proračunskog korisnika.● Obrazložene programe.● Zakonske i druge podloge na kojima se zasnivaju

programi.● Usklađene ciljeve, strategiju i programe s doku-

men ma dugoročnog razvoja.● Ishodište i pokazatelje na kojima se zasnivaju izra-

čuni i ocjene potrebnih sredstava za provođenje programa.

● Izvještaj o pos gnu m ciljevima i rezulta ma progra-ma temeljenim na pokazateljima uspješnos iz nad-ležnos proračunskog korisnika u prethodnoj godini.

● Ostala obrazloženja i dokumentaciju.

Pokazatelji uspješnos kao element obrazloženja fi nancijskog plana – primjer ustanova u kulturiHana Zoričić *

Iva Ma jević **

Vrijeme je izrade proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i fi nancijskih planova pro-računskih i izvanproračunskih korisnika jedinica za razdoblje 2017. – 2019. Autorice u nastavku teksta dono-se poseban osvrt na, za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihove proračunske korisnike, trenutno aktualnu problema ku defi niranja i oblikovanja pokazatelja uspješnost. Pokazatelji predstavljaju jedan od ključnih elemenata obrazloženja fi nancijskog plana, a u tekstu daju se primjeri pokazatelja za usta-nove u kulturi.

* Hana Zoričić, dipl. oec., Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.** Iva Ma jević, mag. oec. , Grad Karlovac.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2016.

23


O važnos obrazloženja govori i činjenica da se Upit-nikom o fi skalnoj odgovornos tes ra njegovo po-stojanje i sadržaj. Tako, pitanje 7. Financijski plan proračunskog korisnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave sadrži prihode i primitke iskazane po vrstama, rashode i izdatke predviđene za trogodišnje razdoblje, razvrstane prema prora-čunskim klasifi kacijama te obrazloženje prijedloga fi nancijskog plana utvrđuje je li obrazloženje izra-đeno uz fi nancijski plan, dok pitanje 8. Obrazloženje fi nancijskog plana proračunskog korisnika državnog proračuna i proračunskog korisnika jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave sadrži sažetak djelokruga rada proračunskog korisnika, obrazložene programe, zakonske i druge podloge na kojima se za-snivaju programi, usklađene ciljeve, strategiju i pro-grame s dokumen ma dugoročnog razvoja, ishodište i pokazatelje na kojima se zasnivaju izračuni i ocjene potrebnih sredstava za provođenje programa, izvje-štaj o pos gnu m ciljevima i rezulta ma programa temeljenim na pokazateljima uspješnos iz nadlež-nos proračunskog korisnika u prethodnoj godini te ostala obrazloženja i dokumentaciju propituje sadrži li obrazloženje fi nancijskog plana proračunskog kori-snika sve elemente sukladno Zakonu o proračunu.

S obzirom na to da obrazloženja proračunskih kori-snika moraju sadržava pokazatelje učinka i rezulta-ta, nadležna ministarstva, odnosno nadležne jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne su za pojedine grupe proračunskih korisnika iz svo-je nadležnos utvrdi bar tri jedinstvena pokazatelja rezultata. Stoga se u nastavku daju dobri primjeri po-kazatelja uspješnos za pojedine ustanove u kulturi koje nadležne jedinice lokalne i područne (regional-ne) samouprave mogu defi nira kao jedinstvene po-kazatelje, koje će ustanove u kulturi koris pri izradi obrazloženja fi nancijskog plana.

Praćenje ostvarenja ciljeva programa za trogodiš-nje razdoblje važno je kako za same ustanove u kulturi, tako i za nadležni upravni odjel jedinice lo-kalne i područne (regionalne) samouprave. Kako bi se navedeno što jednostavnije i uspješnije pra lo, potrebno je defi nira pokazatelje uspješnos . Po-kazatelji uspješnos trebaju bi integrirani u proces pripreme proračuna. Stoga se u članku 30. Zakona o proračunu obvezuju svi korisnici na upotrebu i razvoj pokazatelja uspješnos koje je potrebno na-ves u obrazloženju fi nancijskog plana. Integrirani pokazatelji mogu utjeca na rezultate pregovora jedinica lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve i proračunskih korisnika oko osiguranja dodatnih sredstava. Uz niz koris koje može donije upotreba pokazatelja uspješnos u procesu planiranja, jedna od najznačajnijih je poboljšano upravljanje, odno-sno gospodarenje resursima. Pokazatelji uspješnos

naglašavaju programe, ak vnos i projekte koji nisu dobri i po ču proračunske ins tucije da se upitaju: je li ova usluga neophodna? koji je cilj ove usluge? koji su željeni rezulta ? kako kreira uslugu da se ostvare rezulta ?

Dobro defi nirani pokazatelji uspješnos predstavljaju podlogu za mjerenje učinkovitos provedbe progra-ma. Dobri pokazatelji trebaju bi :

● Specifi čni – da zaista mjere ono što treba mjeri .● Mjerljivi – u pogledu kvalitete i/ili količine.● Dostupni – u okviru prihvatljivih troškova.● Relevantni – u odnosu na defi nirani cilj. ● I vremenski određeni – da se defi nirani ciljevi izvr-

še u zadanom vremenskom roku.

Dakle, glavna karakteris ka pokazatelja uspješnos je mjerljivost, stoga ih je potrebno brojčano iskaza ili jasno i nedvosmisleno izrazi . Is će omogući ko-risniku praćenje i izvještavanje o napretku i ostvare-nju zadanih programa.

U obrazloženju fi nancijskog plana koriste se dvije vr-ste pokazatelja: pokazatelj učinka (outcome) i pokaza-telj rezultata (output). Pokazatelj učinka treba da in-formaciju o učinkovitos , dugoročnim rezulta ma te društvenim promjenama koje se pos žu ostvarenjem cilja. Jedan od takvih pokazatelja je primjerice pos -zanje višeg stupnja pismenos . Ovakve pokazatelje je teže utvrdi zato se za početak preporuča utvrđiva-nje pokazatelja rezultata. Ovi pokazatelji odnose se na proizvedena dobra i usluge unutar ak vnos /pro-jekta i orijen rani su prema konkretnom rezultatu.

Preporuka Ministarstva fi nancija je da nadležne jedi-nice lokalne i područne (regionalne) za pojedine grupe svojih proračunskih korisnika utvrde nekoliko jedin-stvenih pokazatelja. Među m, ako isto ne učine, pro-računski korisnici su ih dužni samostalno defi nira .

3. Primjeri pokazatelja uspješnos ustanova u kulturi

Primjeri pokazatelja uspješnos navedeni u nastavku teksta mogu posluži jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave da ustanovama u kulturi iz svoje nadležnos , u sklopu upute za izradu proraču-na za razdoblje 2017. – 2019., pošalju kao jedinstvene pokazatelje rezultata koji će bi uvršteni u obrazlo-ženje fi nancijskog plana. Tako će jedinica moći uspo-redno pra rezultate svojih proračunskih korisnika, ocijeni opravdanost i važnost pojedinih programa/ak vnos i u konačnici omogući bolju raspodjelu fi -nancijskih sredstava u narednim godinama.

3.1. Knjižnica

Opseg usluga koje knjižnice nude ovisi o veličini knjiž-nice i zajednice unutar koje djeluje. Neke od njih su

24


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

6.

posudba knjiga i druge građe, obrazovanje korisnika u sklopu programa opismenjavanja, međuknjižnična posudba, pristup Internetu i slično. Usluge koje knjiž-nica nudi razvijaju se tako da prate promjene u druš-tvu i načinima komuniciranja. Tradicionalna kultura se čuva, ali se vodi računa i o uvođenju novih tehno-logija. Održavanjem ak vnos u svojim prostorima, knjižnica promiče svoj rad te pos že jedan od svojih osnovnih ciljeva, a to je pomaganje pri oblikovanju i održavanju kulturnog iden teta zajednice i promica-nju kulture u svoj njenoj raznolikos .

Cilj: Promocija i po canje čitanja, knjige i pismenos

Jedna od ak vnos kojom se planira pos ći ovaj cilj jest organiziranje čitateljskih klubova u kojima sudio-nici dobivaju priliku iznije svoje vlas te doživljaje i mišljenja o pročitanom, što pozi vno utječe na razvi-janje sposobnos izražavanja, samopouzdanja u izno-šenju mišljenja pred drugima i argumen ranja.

Pokazatelj rezultata Defi nicija Jedinica Polazna

vrijednostIzvor

podataka

Ciljana vrijednost

Ciljana vrijednost

Ciljana vrijednost

(2017.) (2018.) (2019.)Povećanje

broja susreta

čitateljskih klubova

Organiziranjem čitateljskih klubova

po če se sudionike na čitanje i razmišljanje

o pročitanom, podizanje razine

pismenos i po canje kulture

čitanja i razgovora o pročitanom

Broj susreta

čitateljskih klubova

0 Knjižnica Jednom mjesečno

2 puta mjesečno

4 puta mjesečno

Cilj: Zaš ta i dostupnost literarne kulturna baš ne

Ovaj cilj planira se pos ći digitalizacijom cjelokupnog fonda knjižnice kako bi se osigurala zaš ta originalnih zapisa te omogućila dostupnost građe širem krugu korisnika. Ovako se trajno š kulturna baš na, koja predstavlja izvor podataka o životu lokalne zajednice u određenim povijesnim razdobljima, a služi u obra-zovne, istraživačke i znanstvene svrhe.


vrijednostIzvor

podataka

Ciljana vrijednost

Ciljana vrijednost

Ciljana vrijednost

(2017.) (2018.) (2019.)Povećanje

udjela digitaliziranog

fonda knjižnice iz

perioda Prvog i Drugog svjetskog

rata

Digitalizacijom knjižničnog

fonda omogućuje se trajno čuvanje

vrijednih zapisa i onemogućuje

propadanje vrijedne građe koja svjedoči o

povijes

%digitalizirane

građe

10 % Knjižnica 30 % 60 % 100 %

Cilj: Obogaćivanje zavičajne zbirke

Ovaj cilj nastoji se pos ći izdavanjem pre saka vri-jednih i rijetkih knjiga o Gradu te izdavanjem i pro-mocijom knjiga domaćih autora o Gradu, njegovim ljudima i zbivanjima radi očuvanja baš ne i kulturnog iden teta.


vrijednostIzvor

podataka

Ciljana vrijednost

Ciljana vrijednost

Ciljana vrijednost

(2017.) (2018.) (2019.)Promocija domaćih autora i knjiga o zavičaju

Promocijom domaćih autora i knjiga nastoji se popularizira i

očuva zavičajna baš na i kulturni

iden tet kraja

Broj održanih

promocija godišnje

3 Knjižnica 4 5 5


vrijednostIzvor

podataka

Ciljana vrijednost

Ciljana vrijednost

Ciljana vrijednost

(2017.) (2018.) (2019.)Povećanje

broja vlas h izdanja knjiga o zavičaju

Povećanjem broja vlas h izdanja knjiga o zavičaju

nastoji se oboga zavičajna zbirka

Broj izdanja

3 Knjižnica 3 4 5

Cilj: Popularizacija hrvatske književnos

Jedna od ak vnos kojom se planira pos ći ovaj cilj je predstavljanje knjiga hrvatskih autora čime se nasto-je popularizira hrvatski autori i hrvatska književnost među svim dobnim skupinama, kako bi se mo viralo i zainteresiralo čitatelje za hrvatski književni svijet.


vrijednostIzvor

podataka

Ciljana vrijednost

Ciljana vrijednost

Ciljana vrijednost

(2017.) (2018.) (2019.)Povećanje

broja predstavljanja knjiga domaćih

autora

Povećanjem broja

predstavljanja knjiga domaćih

autora popularizira se hrvatska književnost

Broj održanih predstavljanja

godišnje

6 Knjižnica 10 12 20

Popularizacija hrvatske književnos nastoji se pos -ći povećanjem dostupnos vrijednih djela hrvatske književnos povećanjem broja otkupljenih naslova, kako bi svima bila dostupna velika dos gnuća hrvat-ske književnos .

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2016.

25



vrijednostIzvor

podataka

Ciljana vrijednost

Ciljana vrijednost

Ciljana vrijednost

(2017.) (2018.) (2019.)Povećanje

dostupnos vrijednih

djela hrvatske

književnos

Povećanjem broja

dostupnih djela omogućit će se zainteresiranim čitateljima lakša

dobavljivost traženih naslova

Broj dostupnih vrijednih

dijela


Cilj: Povećanje svijes o važnos čitanja i kulture čitanja

Organiziranjem tematskih književnih večeri pruža se mogućnost svim zainteresiranima da uživaju u razli-či m književnim žanrovima, odnosno da s drugim čitateljima stvaraju dojmove o književnos na inte-rak van način.


vrijednostIzvor

podataka

Ciljana vrijednost

Ciljana vrijednost

Ciljana vrijednost

(2017.) (2018.) (2019.)Povećanje

broja tematskih književnih

večeri

Organiziranjem tematskih

književnih večeri popularizira se

književnost i po če ljude na čitanje, promišljanje o pročitanom te

stvaranje

Broj književnih

večeri godišnje


3.2. Muzej

Muzeji kao ustanove u kulturi koje se bave čuvanjem, proučavanjem i izlaganjem zbirki starina i umjetnina te prirodoslovnih, tehničkih i sličnih predmeta uvelike se razlikuju ovisno o svojoj veličini i tema ci kojom se bave. Bez obzira na veličinu, muzeji unutar svojih zajednica imaju važnu ulogu i utjecaj na popularizaciju različi h vrsta umjetnos među građanima svih skupina.

Cilj: Promicanje umjetnos među djecom i mladima

Ovaj cilj planira se pos ći između ostalog povećanjem broja organiziranih posjeta muzejima dječjih vr ća i škola. Tako se djecu i mlade nastoji zainteresira za pojedine vrste umjetnos , ali i umjetnost općenito.


vrijednostIzvor

podataka

Ciljana vrijednost

Ciljana vrijednost

Ciljana vrijednost

(2017.) (2018.) (2019.)Povećanje

broja organiziranih

posjeta muzejima

dječjih vr ća i škola

Organiziranjem posjeta dječjih vr ća i škola

nastoji se djecu zainteresira

za likovno stvaralaštvo

Broj organiziranih

posjeta

0 Muzej 3 4 4

Pokazatelj rezultata za is cilj može bi i Povećanje broja izložbi ograničenog trajanja prilagođene djeci i mladima


vrijednostIzvor

podataka

Ciljana vrijednost

Ciljana vrijednost

Ciljana vrijednost

(2017.) (2018.) (2019.)Povećanje

broja izložbi ograničenog

trajanja prilagođene

djeci i mladima

Organiziranjem posebnih

tematskih izložbi zanimljivih

djeci i mladima popularizira se kultura i

umjetnost među najmlađima

Broj organiziranih

izložbi godišnje

0 Muzej 1 1 2

Cilj: Popularizacija likovne umjetnos zavičajnog karaktera

Ovaj cilj nastoji se pos ći organiziranjem izložbi s te-mama povezanim sa zavičajem, čime se posje telje educira o kulturi i običajima područja. Povećanjem broja takvih tematskih izložbi stvaraju se preduvje za kvalitetno očuvanje regionalnih i zavičajnih baš n-skih vrijednos .


vrijednostIzvor

podataka

Ciljana vrijednost

Ciljana vrijednost

Ciljana vrijednost

(2017.) (2018.) (2019.)Povećanje

broja izložbi

zavičajnog karaktera

Organiziranjem izložbi s temama

povezanim sa zavičajem nastoji se posje teljima približi kultura i običaji područja

Broj organiziranih

izložbi godišnje

0 Muzej 1 1 2

3.3. Kazalište

Kazališta koja za osnovnu djelatnost imaju pripremu i organizaciju te javno izvođenje dramskih, glazbeno scenskih i drugih scenskih djela imaju itekako bitnu ulogu u živo ma građana na određenom području. Mnoge jedinice lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave promiču upravo kazališta kao mjesta su-sreta i dijaloga, dostupna širokom krugu zainteresira-nih posje telja.

Cilj: Povećanje kvalitete glumačkog ansambla

Ovaj cilj planira se ostvari povećanjem suradnje s kazališnim umjetnicima iz zemlje i inozemstva i su-djelovanjem glumaca vlas tog ansambla na različi m programima usavršavanja.

26


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

6.


vrijednostIzvor

podataka

Ciljana vrijednost

Ciljana vrijednost

Ciljana vrijednost

(2017) (2018.) (2019)Broj

posjećenih stručnih seminara

Sudjelovanjem glumaca vlas tog

ansambla na različi m programima usavršavanja

povećava se njihova kvaliteta.

Broj seminara

1 Kazalište 3 4 4

Cilj: Promicanje kazališne umjetnos među starijom populacijom

Ovaj cilj nastoji se pos ći uključivanjem starijih čla-nova društva u različite kulturne ak vnos , čime će se poveća socijalna uključenost ove dobne skupine, poboljša kvaliteta života, osnaži ak vno kulturno djelovanja te pozicija u javnom prostoru.


vrijednostIzvor

podataka

Ciljana vrijednost

Ciljana vrijednost

Ciljana vrijednost

(2017) (2018.) (2019)Povećanje

broja umirovljenika

uključenih u kazališne ak vnos

Povećanjem broja

umirovljenika povećat će se

interes ove dobne skupine za umjetnost i

kulturu

Broj umirovljenika

0 Kazalište 10 20 25

Cilj: Povećanje potpore razvoju interesa za kazališ-nu umjetnost u manjim i nedostupnim sredinama

Ovaj cilj nastoji se pos ći izvođenjem kazališnih pred-stava izvan kazališta, primjerice u mjesnim odborima manjih mjesta ili zatvorima, kako bi se kultura kaza-lišta razvila i održala i među zainteresiranima koji iz različi h razloga nisu u mogućnos posje kazalište.


vrijednostIzvor

podataka

Ciljana vrijednost

Ciljana vrijednost

Ciljana vrijednost

(2017.) (2018.) (2019.)Povećanje

broja izvedenih predstava

izvan kazališta

Povećanjem broja predstava izvan

kazališta omogućio bi se kvalitetniji

pristup kazališnim sadržajima svim

osobama kojima je iz bilo kojih razloga

onemogućen dolazak u kazalište

Broj programa

0 Kazalište 1 1 2

Ovaj cilj nastoji se pos ći po canjem gostovanja u manjim sredinama, kako bi se ostvarila ravnoteža kul-turne ponude u svim dijelovima Hrvatske.


vrijednostIzvor

podataka

Ciljana vrijednost

Ciljana vrijednost

Ciljana vrijednost

(2017.) (2018.) (2019.)Povećanje

broja gostovanja

u malim sredinama

Povećanjem broja gostovanja u

malim sredinama omogućuje se

uživanje njihovih stanovnika u kazališnoj umjetnos

Broj gostavanja

godišnje

0 Kazalište 3 4 5

3.4. Primjeri pokazatelja uspješnos primjenjivi za sve ustanove u kulturi

Iz prethodno navedenih pokazatelja uspješnos ja-sno je vidljivo kako njihovo defi niranje uvelike ovisi o tome na kojem području određena ustanova u kulturi djeluje, o veličini same ustanove i naravno o tema ci kojom se bave. U velikom broju slučajeva pokazatelji uspješnos koji su osmišljeni za primjerice jedan mu-zej ili kazalište nisu primjenjivi za drugi muzej ili kaza-lište. Ipak, barem dio djelatnos svih ustanova u kul-turi sličan je i usporediv, pa se tako u nastavku daju primjeri pokazatelja uspješnos koji su primjenjivi za sve ustanove u kulturi.

Cilj: Povećanje broja projekata sufi nanciranih od drugih subjekata

Ovaj cilj nastoji se pos ći povećanjem broja projekata prijavljenih za Program javnih potreba u kulturi, kako bi se osigurala veća potpora Ministarstva kulture za dalji rad i promicanje kulturne umjetnos .


vrijednostIzvor

podataka

Ciljana vrijednost

Ciljana vrijednost

Ciljana vrijednost

(2017.) (2018.) (2019.)Povećanje

broja prijavljenih projakata

za Program javnih

potreba u kulturi

Povećanjem broja prijavljenih

projekata uspješnije će se

fi nancijski, stručno i organizacijski

promica kultura i umjetnost

Broj prijavljenih projekata

1 Ustanova u kulturi

2 2 3

Ovaj cilj nastoji se pos ći i pripremom i provedbom projekata koji potencijalno mogu bi fi nancirani sred-stvima Europske unije, kako bi se kulturno ostvarenje provelo uz minimalna vlas ta sredstva.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2016.

27



vrijednostIzvor

podataka

Ciljana vrijednost

Ciljana vrijednost

Ciljana vrijednost

(2017.) (2018.) (2019.)Povećanje

broja kulturnih projekata fi nanciranih

iz EU sredstava

Kulturni programi fi nancirani sredstvima

Europske unije pomoći će

razvoju kulture općenito te

smanji udjel fi nancijskih sredstava iz proračuna

nadležne JLP(R)S

Broj kulturnih programa fi nanciranih sredstvima Europske

unije

0 Ustanova u kulturi

1 2 2

Cilj: Povećanje kvalitete i stručnos zaposlenika

Ovaj cilj planira se ostvari sudjelovanjem zaposleni-ka na većem broju različi h stručnih seminara, kako bi se educirali i nadograđivali u znanju i vješ nama i tako podizali razinu usluge koju ustanova pruža.


vrijednostIzvor

podataka

Ciljana vrijednost

Ciljana vrijednost

Ciljana vrijednost

(2017.) (2018.) (2019.)Sudjelovanje zaposlenika na stručnim seminarima

Sudjelovanjem zaposlenika na stručnim seminarima

zadržava se i/ili povećava

kvaliteta usluge koju ustanova u

kulturi pruža

Broj posjećenih

stručnih seminara

10 godišnje(1 seminar

po zaposleniku svake dvije

godine)

Ustanova u kulturi

13 16 20 (1 seminar

po zaposleniku

godišnje)

SEMINARI I RADIONICE

- FINANCIJE IRAČUNOVODSTVO -

16.9. Kako donirati i sponzorirati udruge

26.9. Osiguranje plaćanja i ovrha tražbina od domaćih i stranih

pravnih i fi zičkih osoba

29.9. Aktualnosti u obračunu plaća i specifi čnosti JOPPD obrasca

i primjena aplikacije SNU - specifi kacija nepovezanih uplata

Škola poreza u sustavu proračuna i neprofitnom sektoru:

28.9. Porez na dohodak29.9. Porez na dobit

30.9. Porez na dodanu vrijednost

4.−6.10. Škola računovodstva za neprofi tne organizacije

7.10. Planiranje proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne)

samouprave i izrada fi nancijskih planova korisnika za razdoblje

2017. - 2019.

19.−21.10. Škola računovodstva proračuna i proračunskih korisnika

25.−27.10. Specijalistička edukacija: upravljačko i troškovno računovodstvo u javnom sektoru

*više o pojedinom seminaru pročitajte na www.tim4pin.hr

28


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

6.

1. UvodPrema odredbama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, br. 80/13 i 137/13) bolovanjem se smatra odsutnost s rada zbog boles , ozljede ili drugih okolnos koje se defi niraju samim zakonom, uslijed čega radnik nije u mogućnos ispunjava svoje obveze prema poslodavcu, a za vrijeme kojeg radnik ima pra-vo na naknadu plaće. Način izračuna iznosa bolovanja propisan je navedenim zakonom. Pravo na naknadu plaće imaju radnici u slučaju kada je radnik:

• Privremeno nesposoban za rad zbog boles ili oz-ljede, odnosno ako je radi liječenja ili medicinskih ispi vanja smješten u zdravstvenu ustanovu.

• Privremeno spriječen obavlja rad zbog određe-nog liječenja ili medicinskog ispi vanja koje se ne može obavi izvan radnog vremena osiguranika.

• Izoliran kao kliconoša ili zbog pojave zaraze u nje-govoj okolini, odnosno privremeno nesposoban za rad zbog transplantacije živog tkiva i organa u korist druge osigurane osobe Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (dalje u tekstu: HZZO).

• Određen za pra telja osigurane osobe upućene na liječenje ili liječnički pregled ugovornom subjektu HZZO-a izvan mjesta prebivališta, odnosno boravi-šta osigurane osobe koja se upućuje.

• Određen da njeguje oboljelog člana uže obitelji (di-jete i supružnika) uz uvjete propisane Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju.

• Privremeno nesposobna za rad zbog boles i kom-plikacija u vezi s trudnoćom i porodom.

• Privremeno spriječen za rad zbog korištenja ro-diljnog dopusta i prava na rad u polovici punoga radnog vremena, sukladno propisima o rodiljnim i roditeljskim potporama.

• Privremeno nesposoban za rad zbog korištenja do-pusta za slučaj smr djeteta, u slučaju mrtvorođe-nog djeteta ili smr djeteta za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta.

• Privremeno nesposoban za rad zbog rane, ozljede ili boles koja je neposredna posljedica sudjelova-nja u Domovinskom ratu.

• Privremeno nesposoban za rad zbog priznate ozlje-de na radu, odnosno profesionalne boles .

Tablica 1. Pregled obveznika isplate naknade za bolovanje

Slučajevi kada radnik ima pravo na naknadu

Vrijeme isplate

naknade

Naknadu isplaćuje

Naknada tere

Boles ili ozljede, odnosno ako je radi liječenja ili medicinskih ispi vanja smješten u zdravstvenu ustanovu, liječenje ili medicinsko ispi vanje koje se ne može obavi izvan radnog vremena osiguranika

Do 42. dana ili 7. dana za invalida rada

PoslodavacPoslodavca

Od 43. dana ili 8. dana za invalida rada

Poslodavac HZZO

Pra telja osigurane osobe izvan mjesta prebivališta, odnosno boravišta

Od prvog dana Poslodavac HZZO

Priznate ozljede na radu, odnosno profesionalne boles


Evidencije bolovanja na teret HZZO-a kod proračunskih korisnika kojima se plaće isplaćuju preko državne rizniceAna Polić *

Autorica u članku daje vrlo detaljan pregled načina eviden ranja bolovanja koja se isplaćuju s jedinstve-nog računa državne riznice, a koja idu na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Osim samog eviden ranja dani su i primjeri kako navedeno treba pra i usklađiva u poslovnim evidencijama, kako u državnoj riznici, tako i kod proračunskih korisnika poput ministarstava, sudova, zavoda, škola i sl.

* Ana Polić, dipl. oec., Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2016.

29


Slučajevi kada radnik ima pravo na naknadu

Vrijeme isplate

naknade

Naknadu isplaćuje

Naknada tere

Njega oboljelog člana uže obitelji (dijete i supružnika)


Izoliran kao kliconoša ili zbog pojave zaraze u njegovoj okolini, transplantacije živog tkiva i organa

Od prvog dana HZZO HZZO

Boles i komplikacija u vezi s trudnoćom i porodom


Korištenja rodiljnog dopusta i prava na rad u polovici punoga radnog vremena


Korištenje dopusta za slučaj smr djeteta


Ozljeda ili boles koja je neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu

Od prvog dana HZZO Državni

proračun

Pod razdobljem od 42 dana, odnosno 7 dana za in-valide rada, smatraju se kalendarski dani (subota i nedjelja), ali se naknada plaće obračunava za radne dane. Plaće proračunskih korisnika državnog prora-čuna i dijela proračunskih korisnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (primjerice ško-la) isplaćuju se s jedinstvenog računa državne riznice. Zajedno s plaćama, s jedinstvenog računa državne riznice isplaćuju se i bolovanja koja idu na teret po-slodavca odnosno na teret državnog proračuna, kao i bolovanja na teret HZZO-a. Napominjemo da se za potrebe ovog članka pod pojmom bolovanja na teret HZZO-a podrazumijevaju bolovanja kod kojih radni-cima naknadu isplaćuje poslodavac, odnosno kada se naknada isplaćuje s jedinstvenog računa državne riznice, a kada ta naknada tere HZZO.

2. Unos zahtjeva i eviden ranje bolovanja u sustavu državne riznice

Naknadu za boles ili ozljede, odnosno ako je radi liječenja ili medicinskih ispi vanja radnik smješten u zdravstvenu ustanovu te za liječenje ili medicinsko ispi vanje koje se ne može obavi izvan radnog vre-mena osiguranika u trajanju do 42 dana, odnosno 7 dana za invalide rada isplaćuje poslodavac na svoj teret, odnosno na svoj trošak. Naknada se smatra plaćom te podliježe obračunu i plaćanju svih propisa-nih doprinosa, poreza i prireza. U zahtjev za plaćanje, kojim se povlači novac iz državne riznice, s obzirom na to da je u tom slučaju bolovanje u cijelos na teret državnog proračuna, unosi se ukupan iznos bolovanja

i plaće u brutoiznosu. I knjigovodstveno se eviden -ra na istom osnovnom računu, kao i redovna plaća – 31111 – Plaća za redovan rad.

Tablica 2. Eviden ranje bolovanja na teret državnog pro-računa

OpisRačun

Duguje Potražuje

Obračun plaće:

• plaća za redovan rad 3111123111, 23151, 23141, 23412,

23162, 23163, 23164

• naknada za bolest na teret poslodavca 31111

23121, 23151, 23141, 23412,

23162, 23163, 23164Plaćanje državne riznice 11111 67111Isplata plaće i naknade za bolest na teret poslodavca 231 11111

Naknada za boles ili ozljede, koje se isplaćuju iz dr-žavnog proračuna, a koje terete HZZO korisnik povlači zahtjevom za plaćanje s jedinstvenog računa državne riznice, zajedno sa zahtjevom za isplatu plaće. Sredstva se doznačuju s jedinstvenog računa državne riznice na račune za isplatu plaća otvorene kod Hrvatske narodne banke. Pri tome se na utvrđeni iznos bolovanja ne obra-čunavaju doprinosi, kao ni porezi i prirezi. Upute Unos 12911 Potraživanja za naknade koje se refundiraju u zahtjev za plaćanje, a u kojima se nalaze instrukcije za povlačenje sredstava za isplatu naknade za bolovanje, nalaze se u dokumentu Potraživanja za naknade koje se refundiraju na stranici Ministarstva fi nancija h p://www.mfi n.hr/hr/upute-nalozi-i-ostalo.

Ministarstvo fi nancija bolovanja na teret HZZO-a naziva bolovanjem iznad 42 dana, iako se pod na-vedenim podrazumijevaju sva bolovanja, izuzev bo-lovanja za ozljede na radu i profesionalne boles , koja se prate i iskazuju odvojeno, a koja se isplaćuju iz državnog proračuna i na teret su HZZO-a. Račun-ski plan propisuje eviden ranje navedenih bolovanja na osnovnom računu 12911 – Potraživanja za na-knade koje se refundiraju, no proračunski korisnici u svojim evidencijama moraju vodi potraživanja za bolovanja tako da anali čki omogućavaju odvojeno praćenje tzv. bolovanja iznad 42 dana od bolovanja za ozljede na radu i profesionalnih boles . Kako se u glavnoj knjizi državne riznice bolovanja iznad 42 dana eviden raju na anali čkom kontu 129110011, a bolovanja za ozljede na radu i profesionalne boles na 129110012 prilikom unosa zahtjeva za plaćanje za isplatu naknade za bolovanje, od strane korisnika, ko-risnici iste trebaju razlikova .

Proračunski korisnici koji podnose zahtjev u sustav kolekcije za isplatu plaća na naloge u polje: poziv na

30


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

6.

broj zaduženja, kao podatak P1 upisuju račun pete razine s kontrolnim brojem. Da bi razlikovali bolova-nje preko 42 dana u odnosu na bolovanje zbog ozlje-de na radu koriste se računi:

• za bolovanja preko 42 dana u sustavu Kolekcije ra-čun 12911 s kontrolnim brojem 4 i

• za bolovanja zbog ozljede na radu račun 12912 s kontrolnim brojem 2.

Kada Financijska agencija dostavi izvješće Sume po kon ma u Ministarstvo za koje se radi obuhvat na-loga u sustavu Kolekcije ono će za sumu po računu:

• 129114 u SAP da zahtjev na računu 129110011 i• 129122 u SAP da zahtjev na računu 129110012.

Dakle, kod unosa zahtjeva za plaćanje za naknade za bolovanje potrebno je razlikova radi li se o ozljeda-ma na radu i profesionalnoj boles ili ostalim boles -ma koje terete HZZO. Naime ranijih godina naknade za bolovanje za ozljede na radu i profesionalne bole-s tere le su Hrvatski zavod za zaš tu zdravlja i sigur-nost na radu, no kako je od 1. siječnja 2011. navedeni zavod pripojen HZZO-u, bolovanje za ozljede na radu i profesionalne boles nastavile su se vodi odvojeno od ostalih bolovanja.

Nakon isplate naknade za bolovanje, proračunski korisnici podnose zahtjev HZZO-u za refundacijom sredstava po istoj namjeni pri tome dostavljajući, sukladno odredbama Pravilnika o uvje ma i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osigura-nja (NN, br. 49/14, 51/14 , 11/15, 17/15):

• zahtjev za povrat sredstava• skanicu Potvrda o plaći• Izvješće o privremenoj nesposobnos / spriječeno-

s za rad, koju radnik dostavlja od liječnika• dokumente koje dokazuju da su izvršene isplate

naknade plaće za koje se traži povrat.

Zakon o obveznom osiguranju propisuje kako zahtjev za povrat isplaćene naknade plaće zastarijeva iste-kom roka od tri godine od dana dospijeća naknade plaće kod poslodavca za mjesec u kojem je ostva-rena naknada, te je najkasnije u tom roku potrebno HZZO-u podnije zahtjev. Na temelju dostavljenih zahtjeva HZZO u svojim poslovnim knjigama iskazuje obveze. U tablici 2. daje se način evidencije bolovanja na teret HZZO-a kod proračunskog korisnika koji dje-luje u sustavu državne riznice. Kod plaće se, prilikom plaćanja državne riznice, iskazuju prihodi iz nadležnog proračuna za fi nanciranje poslovanja. Među m, pri-likom isplate bolovanja na teret HZZO-a proračunski korisnik u svojim poslovnim knjigama iskazuje obvezu proračunskih korisnika za povrat u proračun nakon refundacije.

Tablica 2. Eviden ranje bolovanja na teret HZZO-a kod proračunskog korisnika

OpisRačun

Duguje PotražujeObračun plaće i naknade:• plaća za redovan rad 311 231

• naknada za bolest na teret HZZO-a 129110011/129110012 23122

Plaćanje državne riznice za plaću 111 67111Plaćanje državne riznice za bolovanje na teret HZZO- a 111 23958

Isplata plaće 231 111Isplata naknade za bolest na teret HZZO-a 23122 111

3. Usklađivanje iskazanih iznosa potraživanja

Potraživanje za isplaćene naknade za bolovanje na teret HZZO-a eviden rane kod proračunskih korisni-ka trebaju odgovara stanju na anali čkim računima 129110011 i 129110012 u glavnoj knjizi državne riznice i obvezama prema proračunskim korisnicima državnog proračuna za naknade za bolovanja eviden rane u po-slovnim knjigama HZZO-a. Do 1. siječnja 2015., odno-sno do izlaska HZZO-a iz sustava državne riznice bolo-vanja su se pra la na anali čkim računima 129110001 za bolovanja iznad 42 dana i 129110002 za bolovanja za ozljede na radu i profesionalne boles .

Kako se zahtjev za refundacijom sredstava podnosi HZZO-u nakon što je provedeno knjiženje i u poslov-nim knjigama korisnika i u glavnoj knjizi državne rizni-ce, naknadno mogu nasta razlike. Naime, HZZO može utvrdi kako se iznos naknade koji je izračunao pro-računski korisnik razlikuje od njihovog obračuna, bilo zbog pogrešno obračunatog trajanja bolovanja (pri-mjerice – bolovanje je trajalo 41 dan, pa je trebalo ići na teret državnog proračuna ili je utvrđeno kako je bo-lovanje trajalo dan duže/kraće nego je korisnik obraču-nao), bilo da se utvrdi da sukladno Zakonu o obveznom osiguranju radnik nema pravo na naknadu plaće itd.

HZZO

PRORAČUNSKI DRŽAVNA KORISNIK DP RIZNICA

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2016.

31


Primjeri nastalih razlika i načini ispravljanja:

U slučaju da HZZO utvrdi da je iznos naknade za bo-lovanje veći od onoga koji je isplaćen, proračunski korisnik prilikom unosa zahtjeva za plaćanje plaće u idućem mjesecu treba zatraži isplatu razlike bo-lovanja radniku. Ako je utvrđeno da je bolovanje bilo isplaćeno na teret državnog proračuna, kao po-slodavca, a trebalo je na teret HZZO-a, potrebno je sljedeći mjesec napravi korekciju Obrasca JOPPD za poreze i prireze te doprinose. Također, u poslovnim knjigama proračunskog korisnika iskazat će se iznos potraživanja za bolovanje na računu 129110011, od-nosno 129110012, a kao protustavka eviden rat će se račun 23958 – Obveza proračunskih korisnika za povrat u proračun.

Nadalje, za is iznos proračunski korisnik je dužan po-puni Nalog za preknjiženje – naknada za bolovanje koji se nalazi na stranici Ministarstva fi nancija h p://www.mfi n.hr/hr/nalozi-za-preknjizenje, te ga dostavi Ministarstvu fi nancija na knjiženje kako bi se promjene provele i u glavnoj knjizi državne riznice. Pri tome se u Nalogu dugovno iskazuje račun 129110011, odnosno 129110012, a potražno 31111. Potrebno je napomenu- da bi se oni proračunski korisnici, za koje zahtjeve za

isplatu plaće unose njihovi nadležni razdjeli, kod utvr-đenih razlika naknada za bolovanje i kod korekcija na računima 129110011 i 129110012 trebali obra nad-

ležnom razdjelu. Navedeno se posebno odnosi na zajed-ničke glave unutar kojih je više proračunskih korisnika, kako ne bi dolazilo do pogrešaka prilikom provođenja refundacije, o čemu će bi riječ dalje u članku.

Ako je utvrđeno da je isplaćeno veći iznos naknade nego je Zakonom i drugima ak ma propisano, ovisno o razlozima nastanka razlika moguće je da se:

• Razlika prizna kao plaća, pri čemu je prilikom slje-deće plaće potrebno napravi korekciju u Obrascu JOPPD zbog naknadno obračunanog poreza i pri-reza te doprinosa. Ministarstvu fi nancija potreb-no je dostavi Nalog za preknjiženje – naknada za bolovanje u kojem će se dugovno tere 31111, a potražno će se umanji iznos na odgovarajućem anali čkom računu osnovnog računa 12911.

• Od radnika zatraži povrat više isplaćenog bolova-nja kako je dano u dokumentu Potraživanja za na-knade koje se refundiraju, koji se može pronaći na stranici Ministarstva fi nancija h p://www.mfi n.hr/hr/upute-nalozi-i-ostalo.

Na nalogu za povrat sredstava na račun državnog pro-računa za bolovanje preko 42 dana i ozljede na radu, proračunski korisnici koriste model 33, a u polju poziv na broj odobrenja, podatak prvi je račun s kontrol-nim brojem, podatak drugi razdjel/glava s kontrolnim brojem i podatak treći RKP. Primjerice za razdjel/gla-vu 08005 (MZOŠ – Osnovne škole) i RKP 12349 (O.Š.):

MINISTARSTVO FINANCIJA DRŽAVNA RIZNICA(razdjel/glava - naziv korisnika) Sekor za izvršavanje državnog proračuna Katančićeva 5, 10000 Zagreb(broj tel./faksa i e-mail adresa)

datum podnošenja zahtjeva

NALOG ZA PREKNJIŽENJE naknada za bolovanjeDokument knjiženja broj ____________ popunjava MFIN

Razlog preknjiženja

Datum knjiženja

DVP* Razdjel/glava

Ak vnost/projekt Konto GR st. izd/pr FP Regija Izvor Iznos (KN)

* ključ knjiženja 40 = duguje (D) ključ knjiženja 50 = potražuje (P) Služba za državno računovodstvo i računovodstvo neprofi tnih organizacijaKontrolor:

(ime i prezime kontrolora i njegov potpis) M.P. potpis osobe koja je pregledala nalog

Ovjerovitelj:

(ime i prezime ovjerovitelja i njegov potpis) datum knjiženja i potpis osobe koja je knjižila nalog

32


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

6.

• 33 129114-080050-14275

Nalog koji je tako obilježen u glavnu knjigu SAP-a knjiži se na račun 129110011 za korisnika proračuna – razdjel/glava 08005. Za ozljede na radu povrat se provodi na is način, ali se umjesto 129114 koris 129122. Također, kako se ozljede na radu i profesi-onalne boles eviden raju na različitom računu od bolovanja, dok HZZO ne prizna da je bolovanje na-stalo uslijed ozljede na radu ili se radi o profesional-noj boles , iznad 42 dana korisnici često naknadu za bolovanje za ozljede na radu i profesionalne boles prvo iskažu ili na računu 31111 ili 129110011. Po pri-mitku potvrde od HZZO-a (da se navedeno priznaje kao takvo), proračunski korisnici u svojim poslovnim knjigama ispravljaju knjiženja.

Ako su bolovanje za ozljede na radu i profesionalne boles eviden rali na 31111, te na iznos naknade obračunali doprinose te poreze i prireze, korisnici moraju naknadno radi korekciju Obrasca JOPPD te iskaza bolovanje na ispravnom računu. Isto tako, ako su ranije naknade za ozljede na radu iskazali na 129110011 potrebno je preknjiži obračuna iznos na 129110012. U oba slučaja potrebno je popuni Nalog za preknjiženje – naknada za bolovanje, te ga dostavi u Ministarstvo fi nancija kako bi se promjene mogle napravi i u glavnoj knjizi državne riznice.

U slučaju kada se u tekućoj godini ustanove pogrešno iskazana potraživanja za naknade za bolovanja, koja su u prethodnim godinama bila iskazana na osnov-nom računu 31111, a s obzirom na to da je rashod za plaće utjecao na poslovni rezultat prethodnih godina, u Naloge za preknjiženje – naknada za bolovanje ne unosi se račun 31111, nego se kao protustavka računu 12911 unosi rezultat poslovanja 922. Kako bi se odmah iz Naloga moglo vidje odnosi li se preknjiženje (kada je potrebno preknjižava s 311, odnosno 922) na teku-ću godinu ili prethodne godine, poželjno je u Nalogu u polje Razlog preknjiženja, naves i godinu u kojoj je naknada, odnosno plaća isplaćena radniku.

Kao što je već navedeno, stanje kod proračunskih ko-risnika, osim što moraju odgovara stanju obveza kod HZZO-a, moraju odgovara i stanju na računima 129110011 i 129110012 u glavnoj knjizi državne riznice (u kojoj se navedeni računi vode po glavama, odnosno RKP broju za one korisnike koji se iskazuju u proraču-nu prema RKP broju, poput primjerice korisnika koji se vode unutar glave 05565 Ostali proračunski korisnici iz područja kulture). Proračunski korisnici mogu uvidom u stanja na navedenim računima u SAP sustavu sami provjeri jesu li njihove poslovne knjige usklađene s glavnom knjigom državne riznice, a oni korisnici koji ne-maju tu mogućnost mogu se javi Službi za državno ra-čunovodstvo i računovodstvo neprofi tnih organizacija Ministarstva fi nancija i zatraži kar ce za svoju glavu.

Navedeno trenutno nije moguće za tzv. zajedničke gla-ve, poput primjerice glave 11010 Zatvori i kaznionice.

Osim anali čkih računa 129110011 i 129110012, za potrebe usklađivanja treba uze i račune 129110001 i 129110002 iz glavne knjige državne riznice s obzi-rom na to da neki korisnici na njima još uvijek imaju eviden rana otvorena potraživanja. U slučaju utvr-đenih razlika, osobito ako je riječ o većim iznosima koji se odnose na prethodne godine, preporuka je sa-stavi tzv. zapisnik s objašnjenjima nastalih razlika te iste, zajedno s Nalogom za preknjiženje – naknada za bolovanje, dostavi Ministarstvu fi nancija.

4. Refundacija naknada za bolovanjeIzlaskom HZZO-a iz državne riznice, za proračunske korisnike kojima se naknade za bolovanje na teret HZZO-a isplaćuju iz državnog proračuna način za-tvaranja potraživanja ostaje nepromijenjen. Mini-starstvo fi nancija međusobno prebija potraživanja proračunskih korisnika iskazanih u glavnoj knjizi dr-žavne riznice i obveze HZZO-a prema proračunskim korisnicima, koje za potrebe refundacije HZZO do-stavlja Ministarstvu fi nancija. Nakon uplate HZZO-a na račun državnog proračuna, Ministarstvo fi nancija dostavlja korisnicima Uputu o zatvaranju potraživa-nja od HZZO-a i smanjenje obveza prema državnoj riznici nakon refundacije bolovanja iznad 42 dana, bolovanja za ozljede na radu i profesionalne boles te ostalih bolovanja na teret HZZO-a.

Tablica 3. Eviden ranje kod korisnika po primitku Upute

OpisRačun

Duguje Potražuje

Stanje u glavnoj knjizi kod proračunskog korisnika 12911 23958

Smanjenje obveze prema državnoj riznici i zatvaranje potraživanja od HZZO-a 23958 12911

Nadležni razdjeli i glave uputu prosljeđuju proračunskim korisnicima iz svoje nadležnos čija potraživanja/obveze ulaze u refundaciju, a kada se unutar glave nalazi više korisnika uz uputu potrebno je dostavi i anali čke po-datke po svakom korisniku. Navedena uputa je vjerodo-stojni dokument na osnovi kojeg proračunski korisnici u svojim poslovnim knjigama smanjuju potraživanja od HZZO-a. Potvrda stanja koji se dobije od HZZO-a nije do-kument na temelju kojeg se provodi refundacija nego služi isključivo za usporedbu stanja i kao podloga za uskladu, ako postoji potreba. U slučaju da proračunski korisnik utvrdi da postoje razlike u iznosima refundaci-ja iz prethodnih godina knjiženje u njegovim poslovnim knjigama i glavnoj knjizi državne riznice potrebno je javi- se Ministarstvu fi nancija radi utvrđivanja razloga na-

stanka razlika i eventualnog ispravka.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2016.

33

UDK 336.2 FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

1. Uvod Prema općoj defi niciji, fi skalna pravila su zakonom ili ustavom propisana ograničenja na vođenje fi skal-ne poli ke. Primjena fi skalnih pravila treba osigura okvir za vođenje stabilne, predvidive i održive fi skal-ne poli ke, pravednu i održivu raspodjelu troškova i koris između sadašnjih i budućih generacija te po-većanje kredibiliteta makroekonomske poli ke. Isto tako, dosljednom primjenom fi skalnih pravila utječe se i na smanjenje zloupotreba u (planiranom) vođe-nju fi skalne poli ke za vrijeme izbornih ciklusa.

Europska unija je vrlo specifi čna u domeni vođenja ekonomske poli ke jer je vođenje monetarne poli -ke centralizirano (Europska središnja banka, Europski sustav središnjih banaka i Eurosustav), dok je vođe-nje ostalih makroekonomskih poli ka (prije svega fi skalne poli ke) decentralizirano. U takvim uvje ma provedba fi skalne poli ke na razini EU predstavlja u bi sumarni učinak provedbi 28 nacionalnih fi skalnih poli ka na razini država članica, gdje najveći izazov predstavlja međusobna koordinacija fi skalnih poli -ka država članica. Pravna osnova za vođenje fi skalne poli ke EU defi nirana je o stabilnos i rastu, Člancima 3., 119. − 144., 136., 219. i 282. − 284. Ugovora o funk-

cioniranju Europske unije (UFEU), kao i Protokolom (br. 12) o postupku u slučaju prekomjernog defi cita i Protokolom (br. 13) o konvergencijskim kriterijima priloženom UFEU-u.

Pojava Europske dužničke krize prije nekoliko godi-na zaprije la je stabilnos gospodarske i monetarne unije i bilo je neophodno hitno uves strože propise s obzirom na učinke prelijevanja neodrživih javnih fi -nancija u Europodručju i poboljša okvir za fi skalnu poli ku. Suš nska reforma (dio takozvanoga Paketa od šest mjera, tzv. six pack), kojom se izmjenjuje Pakt o stabilnos i rastu te utvrđuju važni propisi i instru-men za nadzor nacionalnih fi skalnih poli ka, stupila je na snagu 13. prosinca 2011. Još jedna važna refor-ma, međuins tucionalni Ugovor o stabilnos , koordi-naciji i upravljanju u ekonomskoj i monetarnoj Uniji, čija je fi skalna sastavnica Fiskalni ugovor, stupila je na snagu 1. siječnja 2013. Fiskalnim ugovorom dopunjen je Paket od šest mjera.

Fiskalni ugovor državama potpisnicama propisuje tzv. zlatno pravilo uravnoteženog proračuna, s nižom granicom strukturnog defi cita od 0,5 % BDP-a (ako je javni dug niži od 60 % BDP-a ta je niža granica po-stavljena na 1 % BDP-a) u nacionalno pravo, po mo-gućnos na ustavnoj razini (pravilo kočnice duga). Države članice mogu tuži druge države članice pred Sudom Europske unije u slučajevima kada propis nije ispravno proveden. Dodatne odredbe između ostalo-ga obuhvaćaju i automatsko pokretanje korek vnog mehanizma i pooštrene propise za države u postupku u slučaju prekomjernog defi cita. Osim toga, fi nancij-

Primjena numeričkih fi skalnih pravila u Hrvatskoj i novijim državama članicama EUDavor Galinec *

U prošlom broju TIM4PIN Magazina pisali smo o sadržaju prijedloga pet Specifi čnih preporuka Komisije državama članicama (tzv. country specifi c recommenda ons – CSR) koje se odnose na Republiku Hrvatsku, a koje je Vijeće EU formalno i usvojilo na kraju ovogodišnjeg ciklusa Europskog semestra. U sklopu prve preporuke (koja se odnosi na mjere koje je potrebno poduze u svrhu fi skalne konsolidacije) navodi se da Hrvatska treba do rujna 2016. ojača numerička fi skalna pravila te neovisnost i mandat Povjerenstva za fi skalnu poli ku. Kako je ova tema u kratkom vremenu (do izlaska ovog broja) postala aktualna, u nastavku slijedi prikaz osnovnih pojmova vezanih uz primjenu numeričkih fi skalnih pravila i ocjena trenutnog stanja na tom području usporedbi sa skupinom novijih država članica EU iz zadnjeg vala proširenja.

* Dr. sc. Davor Galinec, glavni savjetnik, Sektor sta s ke, Hrvatska narodna banka, Zagreb.Stavovi autora izneseni u ovom radu isključivo su osobni i stručni stavovi autora i ne odražavaju nužno stavove ins tucije u kojoj je zaposlen ni drugih ins tucija koje se spominju u radu, ni ih na bilo koji način obvezuju.

34

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

6.

ska pomoć iz Europskoga stabilizacijskog mehanizma pruža se samo državama članicama koje su potpisale Fiskalni ugovor.

Fiskalni ugovor potpisale su sve države članice EU osim Velike Britanije i Češke (koja je to učinila 2014. Što se če Republike Hrvatske, ona nije potpisala Fi-skalni ugovor, ni prije ni poslije pristupanja EU-u 1. srpnja 2013. Važna Uredba br. 472/2013 (dio tako-zvanoga Paketa od dvije mjere, two pack) stupila je na snagu 30. svibnja 2013, čime je dodatno osnažen fi skalni i ekonomski nadzor uspostavljanjem zajed-ničkih propisa za praćenje i ocjenjivanje nacionalnih proračunskih nacrta u sklopu ciklusa Europskog se-mestra. Kao logičan put pri ostvarenju ciljeva fi skal-nih poli ka na razini EU i na nacionalnim razinama nameće se uvođenje i primjena numeričkih fi skalnih pravila.

2. Što su numerička fi skalna pravila?Prema opće usvojenoj defi niciji, numerička fi skalna pravila predstavljaju brojčano iskazane ciljeve koji se postavljaju na određenim proračunskim pokazatelji-ma (kao što su fi skalni defi cit, dug, prihodi i rashodi) i na određeni ins tucionalni obuhvat (pod)sektora države jekom duljeg vremenskog razdoblja. Tako primjena numeričkih fi skalnih pravila predstavlja i dugotrajnije ograničenje u vođenju fi skalne poli ke. Osnovni cilj uvođenja fi skalnih pravila je poboljšanje proračunske discipline, ali i po canje koordinacije fi -skalnih poli ka između različi h razina sektora opće države (središnja država, lokalna država, fondovi so-cijalne sigurnos ).

Osim toga, fi skalna pravila mogu dodatno doprinije smanjenju neizvjesnos oko budućih kretanja fi skal-ne poli ke. Među m, da bi se ostvarila potpuna ko-rist od primjene zacrtanih fi skalnih pravila, nužno je i postojanje odgovarajućih ins tucija i mehanizama za praćenje provedbe, kao i šira i usuglašena poli čka potpora njihovom radu. U nekim su državama kori-štenje fi skalnih pravila samostalno propisale nacio-nalne vlade, a u nekim državama njihova obvezatnost primjene proizlazi iz međunarodnih ugovora (kao što je Pakt o stabilnos i rastu u EU) ili uvjeta koje na-meću međunarodne fi nancijske organizacije (najče-šće MMF). U nekim slučajevima su numerička fi skal-na pravila ugrađena u nacionalne zakone o fi skalnoj odgovornos (koji od nacionalnih vlada zah jevaju uspostavu fi skalnih ciljeva prije izrade godišnjih pro-računa), a u nekim slučajevima se kreiraju ad hoc je-kom procesa pripreme i prihvaćanja proračuna.

Fiskalna pravila djeluju efi kasno ako su podržana po-li čkim konsenzusom za njihovu primjenu, ako su podržana još nekim promjenama u proračunskim po-

li kama (uključujući produljenje vremenskog okvira od jedne godine na srednjoročno razdoblje), donoše-njem projekcija (ili procjena) okvira budućih proraču-na, izradom procjene utjecaja poli čkih promjena na buduće proračune, postojanjem postupaka za praće-nje izvršenja proračuna i mogućnos ma poduzimanja korek vnih mjera u slučaju potrebe te mehanizmima provedbe pravila (kako bi se spriječilo oportunis čko kršenje pravila od strane poli čara). U svakom sluča-ju, donošenjem (i pridržavanjem) fi skalnih pravila vla-da signalizira tržiš ma da vodi i da će ubuduće vodi razboritu fi skalnu poli ku. Nadzor nad adekvatnošću primjene fi skalnih pravila i ocjenjivanje jesu li pravila zadovoljena u pojedinoj godini u domeni su rada na-cionalnih fi skalnih odbora / povjerenstava.

3. Pregled primjene numeričkih fi skalnih pravila u novijim državama članicama EU u razdoblju 2007. – 2014.

Ciljevi numeričkih fi skalnih pravila koja se primjenjuju u EU na neki su način defi nirani maastrichtškim kri-terijima konvergencije iz područja javnih fi nancija, prema kojima država članica ne smije ostvariva fi -skalni defi cit veći od 3 % BDP-a i javni dug veći od 60 % BDP-a. Shodno namjeri ostvarivanja h ciljeva, vrijednos numeričkih parametara koje neka država članica defi nira kod uspostave svojih nacionalnih fi -skalnih pravila moraju bi postavljene u opsegu koji jamči ispunjenje navedenih maastrichtških kriterija konvergencije iz područja javnih fi nancija.

U svrhu međusobne usporedbe i praćenja razvoja fi -skalnih pravila u državama članicama, službe Komisije redovno sastavljanju skupove podataka o nacional-nim fi skalnim pravilima koja su na snazi u razdoblju od 1990. godine na dalje u svim državama članicama EU. Podaci i popratne informacije se prikupljaju izrav-no od država članica. Komisija u anketnim Upitnicima prikuplja vrlo detaljne podatke i popratne informacije koje se odnose na opise korištenih vrsta fi skalnih pra-vila, način njihova defi niranja i širinu njihove primjene (pokrivenost sektora države / podsektora u % od nje-govog fi skalnog značaja u ukupnim javnim fi nancijama neke države), pravnu osnovu, mehanizme praćenja i izvršenja, kao i iskustva s provođenjem pravila.

Prvo istraživanje provedeno je 2006. godine, a od 2008. godine (pojava širenja globalne krize iz SAD-a prema Europi) redovno se provodi na godišnjoj razini. Najnoviji dostupni podaci odnose se na 2014. godinu. Na temelju podataka iz baze numeričkih fi skalnih pra-vila1 (koja sadrži i metodološka objašnjenja izračuna

1 Dostupno na: h p://ec.europa.eu/economy_fi nance/db_indica-tors/fi scal_governance/documents/fi scal_rules_database_en.xls .

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2016.

35


za oba indeksa), stručne službe Komisije izračunavaju za sve države članice EU dvije vrste anali čkih poka-zatelja: Indeks snage fi skalnog pravila (ISFP, engl. Fis-cal Rule Strength Index – FRSI) i kompozitni Indeks fi skalnog pravila (IFP, engl. Fiscal Rule Index – FRI). Kako bi se mogle obuzdava proračunske neravnote-že, vrlo je bitno poštuju li se stvarno fi skalna pravila, a to ovisi u velikoj mjeri o ins tucionalnim značajkama.

Kako bi se ocijenio utjecaj ins tucionalnih značajki, Opća uprava za gospodarske i fi nancijske poslove (DG ECFIN) Europske Komisije konstruirala je Indekse snage fi skalnih pravila (ISFP), pri čijoj izradi se koriste prikupljeni podaci o:

1) Pravnom okviru za primjenu fi skalnog pravila (ras-pon bodova iznosi 1 – 4, pri čemu 4 boda donosi činjenica da su pravila ugrađena u nacionalni ustav, a 1 bod pripisuje se u slučaju da se fi skalna pravila primjenjuju na temelju činjenice da su propisana poli čkom odlukom ili odlukom ministra fi nancija).

2) Mogućnos ma za povremene revizije unaprijed zacrtanih ciljnih veličina (raspon bodova 1 – 3, gdje 3 boda donosi činjenica da uopće ne postoji pro-stor revidiranje ciljeva, a 1 bod se dobiva u slučaju postojanja potpune slobode promjene ciljnih veli-čina).

3) Vrs jela zaduženog za nadzor poš vanja i pro-vedbe fi skalnih pravila (raspon bodova 1 – 3, gdje se 3 boda dobivaju ako nadzor provodi nezavisno jelo (nacionalni fi skalni savjet, revizorski sud ili

parlament), odnosno 1 bod ako ne postoji nikakvo jelo za nadzor).

4) Mehanizmima za provedbu pravila (raspon bodova 1 – 4, gdje 4 boda donosi postojanje automatskog mehanizma za sankcioniranje kršenja pravila, a 1 bod donosi nepostojanje ex-ante defi niranih akcija u slučaju kršenja pravila).

5) Medijskoj vidljivos (engl. media visibility) nacio-nalnih fi skalnih pravila (raspon bodova 1 – 3, pri čemu 3 boda donosi praksa da se poš vanje pravi-la ak vno medijski pra i da se u slučaju nepoš -vanja pravila pokreće javna debata, a 1 bod se do-djeljuje u slučaju da postoji slab ili nikakav interes medija za praćenje tema ke fi skalnih pravila).

Spomenu indeksi računaju se pojedinačno za svaku vrstu numeričkog fi skalnog pravila (npr. pravila defi -cita, duga, prihoda i rashoda) koja se primjenjuje u nekoj državi. Na temelju ISFP-ova izračuna h za sva-ku vrstu fi skalnog pravila koja se koris u nekoj državi članici, izračunava se sveobuhvatan kompozitni In-deks fi skalnog pravila (IFP), pri čemu se za utežavanje (ponderiranje) koriste podaci o fi skalnoj pokrivenos sektora/podsektora države na koji(e) se numeričko fi skalno pravilo primjenjuje (npr. ako se primjenjuje

vrsta numeričkog fi skalnog pravila koja se odnosi na fi skalne rashode podsektora lokalne države, tada se pri utežavanju uzima u obzir postotni udio rashoda lokalne države u ukupnim rashodima sektora opće države).

U slučajevima kada se više vrsta numeričkih fi skalnih pravila primjenjuje na is podsektor države, tada se drugom, trećem ili četvrtom pravilu dodjeljuju pon-deri 1/2, 1/3 i 1/4, kako bi se naglasio utjecaj opada-juće granične korisnos primjene višestrukih pravila na is podsektor. Na primjer, ako se za podsektor lo-kalne države u nekoj zemlji istovremeno primjenjuju: pravilo proračunskih rashoda i pravilo duga, tada njihov zajednički ponder iznosi 1,5. Baza fi skalnih pra-vila Komisije sadrži kompilaciju ulaznih podataka pri-kupljenih od država članica, kao i vremenske serije IS-FP-a i IFP-a za razdoblje 1990. – 2014. godine. U ovom članku obra t ćemo pažnju na kretanje vremenskih serija ISFP-a i IFP-a u razdoblju od početka global-ne krize do zadnje raspoložive opservacije (2007. – 2014.) za novije države članice EU, koje su pristupile u punopravno članstvo od 2004. godine na dalje.

4. Kretanje Indeksa snage fi skalnog pravila (ISFP) za novije države članice EU u razdoblju 2007. – 2014.

Promatramo li skupinu od 13 novijih država članica EU, sve če ri vrste fi skalnih pravila jekom proma-tranog razdoblja bile su u upotrebi jedino u Litvi, dok su se po tri vrste fi skalnih pravila koris le u Bugar-skoj, Latviji, Poljskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj. Češka, Estonija, Mađarska, Malta i Slovenija koris le su po dvije vrste fi skalnih pravila, dok je samo jedno pravilo korišteno na Cipru (PPS) i u Hrvatskoj (PR). Što se če učestalos korištenja pojedinih vrsta fi skalnih pravila u promatranom uzorku od 13 država članica (i sve-ukupno 31 korištenog pravila), najčešće je korišteno pravilo duga (PD, u 11 od 13 država članica, uz izuze-tak Cipra i Hrvatske), slijedi pravilo proračunskog sal-da (PPS), koje je korišteno u 10 od 13 država članica (izuzetak su Češka, Hrvatska i Slovenija).

Pravilo rashoda (PR) korišteno je jekom promatra-nog razdoblja u 8 od 13 država članica, a Hrvatska je jedina država članica koja je koris la samo ovo pra-vilo. Najmanje je korišteno pravilo prihoda (PD), koje se koris samo u Litvi i Latviji. Do 2013. godine na Cipru nije korišteno ni jedno fi skalno pravilo, iako je Cipar bio jako pogođen nega vnim učincima krize Europodručja i uz Grčku je jedina država članica koja se oporavlja od posljedica krize korištenjem sredsta-va iz Europskog stabilizacijskog mehanizma. S druge strane, Malta je fi skalna pravila (PPS i PD) uvela tek 2014. godine.

36


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

6.

Tablica 1. Indeksi snage fi skalnog pravila (ISFP) za novije države članice EU 2007. – 2014. 2

Država (Broj vrsta FP u upotrebi) Vrsta FP2 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

Bugarska (3)PPS - - - - 5.24 7.06 7.06 7.45PD 7.74 7.74 7.74 7.74 7.74 7.74 7.74 7.73PR 4.72 4.72 4.72 4.72 4.72 5.72 5.72 5.72

Cipar (1) PPS - - - - - - 6.52 7.78

Češka (2)PD 6.6 6.6 6.12 6.12 6.12 6.12 6.12 6.12PR 5.74 5.74 5.74 5.74 5.74 5.74 5.74 5.74

Estonija (2)PPS 6.95 6.95 6.95 6.95 6.95 6.3 6.3 6.3PD 6.67 6.67 6.67 6.67 6.67 5.05 5.05 5.05

Hrvatska (1) PR - - 5.81 5.81 7.47 7.47 7.47 7.47

Mađarska (2)PPS 5.05 5.05 - - - - - -PD - - 5.05 5.05 5.05 7.2 7.2 7.2

Litva (4)PPS 6.01 6.01 6.01 6.01 6.01 6.01 6.01 6.01PD 6.7 6.7 6.7 6.7 6.7 8.02 8.02 8.02PR - 7.64 7.64 7.64 7.64 7.64 7.64 7.64PP - 7.62 7.62 7.62 7.62 6.3 6.3 6.3

Latvija (3)PPS - - - - - - 7.21 7.87PD 6.07 6.07 6.07 6.07 6.07 6.07 6.01 6.67PP 6.67 6.67 6.67 6.67 6.67 6.67 6.67 6.67

Malta (2)PPS - - - - - - - 7.64PD - - - - - - - 7.24

Poljska (3)PPS 6.51 - - - 7.24 6.58 6.58 6.58PD 9.05 9.05 9.05 9.05 9.05 9.05 9.05 9.71PR - - - - 6.81 7.47 7.47 -

Rumunjska (3)PPS 5.05 5.05 5.05 5.05 5.05 5.05 5.05 7.07PD 5.72 5.72 5.72 5.72 5.72 5.72 5.72 6.98PR - - - - - - - 6.01

Slovenija (2)PD 4.84 4.84 4.84 7.62 7.62 6.96 6.96 6.96PR - - - 5.51 5.51 - - -

Slovačka (3)

PPS 5.44 5.44 6.64 6.64 6.64 6.64 6.64 7.36

PD 6.01 6.01 6.01 6.01 6.01 6.01 6.01 6.01

PR 8.04 8.04 8.04 8.04 8.04 7.38 7.38 7.38

Izvor: EK / DG ECFIN, Fiscal Rule Database

2 PPS – pravilo proračunskog salda; PR – pravilo rashoda; PP – pravilo prihoda; PD – pravilo duga.

Gotovo sve promatrane države članice (osim Estoni-je) prošle su u postkriznom razdoblju Postupak pre-komjernog proračunskog defi cita (PPPD / EDP) koji im je nametnut od strane Vijeća EU na prijedlog Komisije te su nakon smanjenja defi cita na razinu nižu od 3% BDP-a uspješno i izašle iz Postupka. Cipar i Slovenija izašli su iz EDP Postupka sredinom ove godine, a za

Hrvatsku se očekuje da će formalno izaći sredinom 2017. godine. Iz tablice 1 vidljivo je da su u velikom broju slučajeva vrijednos indeksa snage za pojedina fi skalna pravila rasle jekom vremena (ako nisu bile inicijalno visoke u početnoj 2007. godini), što upućuje na sve efi kasniju primjenu numeričkih fi skalnih pravi-la od strane država članica.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2016.

37


5. Kretanje kompozitnog standardiziranog Indeksa fi skalnog pravila (IFP) za novije države članice EU u razdoblju 2007. – 2014.

Kao što je već ranije spomenuto, Indeks fi skalnog pra-vila (IFP) za svaku državu članicu obuhvaća sve vrste indeksa snage fi skalnog pravila (ISFP) koje ta država primjenjuje, što se dodatno ponderira s udjelom pod-sektora na kojem se pravilo primjenjuje u ukupnom agregatu sektora opće države. Ako se više pravila pri-mjenjuje na jedan podsektor, pravilo s najjačim djelo-vanjem dobiva jedinični ponder, a za svako dodatno pravilo dodatno se primjenjuje ponder 1/2, 1/3 ili 1/4. Iz tablice 2 vidljivo je da neke države imaju nega vnu vrijednost (– 1.0081) u godinama kada fi skalnih pravila nije bilo u primjeni (Cipar, Hrvatska i Malta).

Zanimljiv je primjer Češke koja ima konstantnu vrijed-nost snage kod pravila rashoda (tablica 1) jekom ci-jelog promatranog razdoblja (5,74), dok je vrijednost snage kod pravila duga smanjena s 6.6 u 2007. i 2008. godini na 6.12 u razdoblju od 2009. godine na dalje, što je uzrokovalo promjenu vrijednos Indeksa fi skal-nog pravila s 0.1096 na – 0.1299. Isto tako, na slučaju Latvije se vidi da su unatoč primjeni dvije vrste pravi-la u razdoblju do 2012. godine imali konačnu ocjenu IFP-a nega vnu (– 0.0725), koja je od 2013. promi-jenjena u visoku pozi vnu i rastuću. To je uvođenja trećeg pravila (fi skalnog salda) u 2013. godini, a čija je snaga ocijenjena u tablici 1 vrlo visokom ocjenom (7.21. u 2013. i 7.87 u 2014. godini).

Ocjena IFP-a za Sloveniju je prešla u nega vno pod-ručje od 2012. godine na dalje, tj. od trenutka kada je ukinuto pravilo proračunskih rashoda. Vrijednost IFP-a za Hrvatsku je po uvođenju pravila rashoda iznosila 0.1211 u 2009. i 2010. godini, a od 2011. go-dine na dalje povećana je i konstantno iznosi 1.6232.

6. Zaključna razmatranjaPorast vrijednos Indeksa fi skalnog pravila (IFP) za Hrvatsku na razinu od 1.6232 u razdoblju od 2011. godine na dalje, posljedica je promjena u zakonodav-stvu i uspostavi jela za nadzor poš vanja i proved-be fi skalnih pravila. Naime, krajem studenoga 2010. godine donesen je Zakon o fi skalnoj odgovornos , a u ožujku 2011. osnovan je Odbor za fi skalnu poli ku. Taj je Odbor u veljači 2014. transformiran u Povjeren-stvo za fi skalnu poli ku, odnosno u jelo zaduženo za praćenje provedbe Zakona o fi skalnoj odgovornos odvojeno od Ministarstva fi nancija (kao izvršne vla-s ). Kako se Hrvatska nalazi u Postupku prekomjer-nog defi cita i provodi se određena fi skalna konsolida-cija, cijeli taj proces bi mogao bi mnogo učinkovi ji daljnjim jačanjem uloge Povjerenstva za fi skalnu po-li ku, ali i uvođenjem dodatnih vrsta fi skalnih pravila (na čemu Komisija već neko vrijeme inzis ra).

U veljači 2014. godine donesene su izmjene i dopune Zakona o fi skalnoj odgovornos , kojima je uvedeno je pravilo (strukturnog) proračunskog salda. Među- m, to pravilo nije stupilo na snagu, jer Vlada Repu-

blike Hrvatske nije odredila plan prilagodbe u svrhu ostvarivanja srednjoročnog proračunskog cilja, a na preporuku Vijeća Europske unije. Sredinom 2015. go-dine proveden je postupak javne rasprave o Prijed-logu novog Zakona o fi skalnoj odgovornos kojim su se htjela dodatno dopuni fi skalna pravila s pravilom duga, uz jačanje neovisnos i proširenje nadležnos Povjerenstva za fi skalnu poli ku. Iako je javna raspra-va provedena, novi Zakon o fi skalnoj odgovornos do danas nije stupio na snagu.

U takvim okolnos ma, za 2015. godinu primjenjivalo se je Privremeno fi skalno pravilo (pravilo rashoda), koje propisuje da međugodišnja stopa rasta rashoda

Tablica 2: Standardizirani Indeksi fi skalnog pravila (IFP) za novije države članice EU u razdoblju 2007. – 2014.

DržavaDržava 2007.2007. 2008.2008. 2009.2009. 2010.2010. 2011.2011. 2012.2012. 2013.2013. 2014.2014.Bugarska 1.1555 1.1555 1.1555 1.1555 1.5429 1.8056 1.8056 3.5475Cipar -1.0081 -1.0081 -1.0081 -1.0081 -1.0081 -1.0081 0.2656 0.5117Češka 0.1096 0.1096 -0.1299 -0.1299 -0.1299 -0.1299 -0.1299 -0.1299Estonija 0.7805 0.7805 0.7805 0.9011 0.9011 0.4443 0.7618 0.7618Hrvatska -1.0081 -1.0081 0.1211 0.1211 1.6232 1.6232 1.6232 1.6232Mađarska 0.2947 0.2947 0.0643 0.0643 0.0643 0.7780 0.7780 0.7780Litva -0.0454 0.5402 0.5402 0.5402 0.5402 0.5595 0.5595 0.5595Latvija -0.0725 -0.0725 -0.0725 -0.0725 -0.0725 -0.0725 2.1437 2.8405Malta -1.0081 -1.0081 -1.0081 -1.0081 -1.0081 -1.0081 -1.0081 1.4360Poljska 1.6841 0.9072 1.3130 1.3130 1.6501 1.6103 1.4483 1.7633Rumunjska -0.6183 -0.6183 -0.6183 -0.6183 -0.6183 -0.6183 -0.6183 2.0679Slovenija 0.2430 0.2430 0.2430 0.2584 0.3591 -0.8242 -0.8242 -0.8242Slovačka 0.1119 0.1119 0.0895 0.0895 0.0895 2.1516 2.1516 2.9496

Izvor: EK / DG ECFIN, Fiscal Rule Database

38


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

6.

općeg proračuna ne smije bi veća od međugodiš-nje stope rasta projiciranog, odnosno procijenjenog BDP-a u tekućim cijenama, pri čemu se dozvoljavaju izuzeća za pojedine kategorije rashoda (nisu uključeni rashodi za kamate, za programe EU i promjene ras-hoda zbog promjene u ins tucionalnom obuhvatu općeg proračuna). Vlada RH je u Prijedlogu godišnjeg izvještaja o primjeni fi skalnih pravila za 2015. godinu ustvrdila da su ovi korigirani rashodi smanjeni za 3,6 % BDP-a, dok je nominalni BDP u 2015. porastao za 1,8 %.

Stoga je Vlada u Prijedlogu izvještaja zaključila kako je fi skalno pravilo za 2015. godinu ispunjeno3. Hrvatska treba što je prije moguće krenu u proces donošenja dopuna i izmjena Zakona o fi skalnoj odgovornos , kako bi se ojačala neovisnost Povjerenstva za fi skalnu poli ku i redefi nirala numerička fi skalna pravila, što je bila jedna od Specifi čnih preporuka po državama članicama. Kako je izmjenama Zakona o proračunu iz veljače 2015. (NN 15/2015) Hrvatska ostala bez ikakve zakonske kontrole javnog duga (jer su ukinute odredbe koje su uređivale dopuštenu visinu javnog duga), neophodno je zakonsko uvođenje fi skalnog pravila duga. Kako je u prvoj Preporuci Vijeća EU Hr-vatskoj po završetku ovogodišnjeg ciklusa Europskog semestra navedeno da je potrebno: ojača okvir za upravljanje javnim dugom te donije i poče provodi- strategiju za upravljanje javnim dugom za razdoblje

2016. – 2018., uvođenjem numeričkog fi skalnog pra-vila duga uvelike bi poduprlo ostvarenje preporuče-nih ciljeva na području javnog duga.

Isto tako, u Zakon o fi skalnoj odgovornos ili u od-govarajući ustavni zakon trebalo bi ugradi i pravilo proračunskog salda, kojim bi se uvela obveza o pridr-žavanju strukturnog manjka proračuna opće države na odgovarajućoj razini. Mnoge Europske zemlje ima-ju strukturni manjak proračuna koji ne može bi veći od 1 % ugrađen u zakon, a zemlje potpisnice Fiskal-nog ugovora (koji Hrvatska još nije potpisala) imaju i stroža pravila o strukturnom manjku od najviše 0,5 %. U svakom slučaju, započete inicija ve oko izmjene (ili donošenje novog) Zakona o fi skalnoj odgovornos potrebno je što prije završi : ne samo zbog Prepo-ruke koju je Hrvatska primila od Vijeća EU na kraju Europskog semestra, nego i zbog unaprjeđenja pro-cesa vođenja sveukupne fi skalne poli ke u Republici Hrvatskoj.

3 Izvor: 8. stajalište Povjerenstva za fi skalnu poli ku o primjeni fi skalnih pravila za 2015. godinu, od 3. lipnja 2016. Dostupno na: h p://www.sabor.hr/fgs.axd?id=46102.

ŠKOLA RAČUNOVODSTVA PRORAČUNA I PRORAČUNSKIH

KORISNIKA

Zagreb, 19.-21.10.2016.

OVLADAJTE RAČUNOVODSTVENIM PRAVILIMA, UPOTPUNITE SVOJE ZNANJE, RAZMIJENITE

ISKUSTVA I POTRAŽITE ODGOVORE NA VAŠE POSLOVNE DILEME!

Cilj školeUpoznati i usavršiti polaznike u znanjima o sustavu proračuna, proračunskim procesima, ekonomskim i fi nancijskim kategorijama u javnom sektoru, ra-čunovodstvenim praćenjem poslovanja proračuna i proračunskih korisnika, fi nancijskim izvještava-njem, fi nancijskim upravljanjem, fi skalnom odgo-vornošću i poreznim sustavom.

Kome je škola namijenjena?

Računovođama i fi nancijskim djelatnicima prora-čunskih subjekata, čelnicima na operativnim razi-nama, internim revizorima i kontrolorima, ostalim zainteresiranima.

Raspored škole

I. DAN Obilježja proračuna i proračunskih procesa

II. DAN Računovodstvo - primjeri knjiženja poslovnih događaja

III. DAN Financijsko izvještavanje i oporezivanje u sustavu proračuna

Trajanje škole: 3 dana, 9.30 – 16.30h, u traja-nju 8 školskih sati.

Cijena: 3.000,00 kn (uključen PDV, nastavni materijal, ručak i kava u pauzi)

Sudionici po završetku škole dobivaju uvjerenje o pohađanju programa stručnog

usavršavanja.

* detaljnije o programu i prijavi na www.tim4pin

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2016.

39


1. UvodRegionalne potpore su državne potpore koje se do-djeljuju za promicanje gospodarskog razvoja određe-nih manje razvijenih područja/potpomognu h pod-ručja u Europskoj uniji (dalje u tekstu: EU) (točka 1. Smjernica o regionalnim potporama za 2014. – 2020. (SL EU, C209, od 23.7.2013.), stvaranje radnih mjesta te za promicanje gospodarske kohezije Europske uni-je (dalje u tekstu: EU). Članak 107. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (dalje: UFEU) propisuje da je nespojiva s unutarnjim tržištem u mjeri u kojoj utječe na trgovinu među državama članicama, svaka potpora koju dodijeli država članica EU ili koja se do-djeljuje po državnim sredstvima u bilo kojem obliku kojim se narušava ili prije narušavanjem tržišnog natjecanja stavljanjem u povoljniji položaj određenih poduzetnika ili proizvodnju određene robe.

Budući da su namijenjene potpomognu m područji-ma, regionalne potpore mogu se smatra spojivima sa zajedničkim tržištem pod uvjetom iz članka 107. stavka 3. a) i c) UFEU. Članak 107. stavak 3. a) UFEU-a odnosi se na potpore za promicanje gospodarskog razvoja područja na kojima je životni standard ne-uobičajeno nizak ili na kojima postoji velika pod-zaposlenost, dok se članak 107. stavak 3. c) UFEU-a odnosi na potpore za olakšavanje razvoja određenih gospodarskih područja, ako takve potpore ne utje-ču nega vno na trgovinske uvjete u mjeru u kojoj bi to bilo suprotno zajedničkom interesu.

Pozi vni učinci dodjele svih potpora pa tako i regi-onalnih moraju prevlada nad nega vnim učincima, no može se zaključi da je u slučaju dodjele regional-ne potpore sukladno članku 107. stavku 3 a) UFEU-a tržišno natjecanje moguće naruši u većoj mjeri nego

u slučaju dodjele regionalne potpore iz članka 107. stavka 3. c) UFEU-a koji propisuje da je dodjela regi-onalne potpore moguća, ako ne utječe nega vno na trgovinske uvjete u mjeru u kojoj bi to bilo suprotno zajedničkom interesu, dok je za dodjelu regionalne potpore iz članka 107. stavak 3. a) UFEU-a presudna karakteris ka područja kojem se dodjeljuje – pod-ručja na kojima je životni standard neuobičajeno ni-zak ili na kojima postoji velika podzaposlenost.

Mogućnost dodjele regionalnih potpora samo na pot pomognu m područjima razlikuje regionalne pot pore od ostalih horizontalnih potpora, primjerI-ce potpora za zaš tu okoliša, potpora za istraživanje razvoj i inovacije i sl., koje se dodjeljuju korisnicima/poduzetnicima na čitavom području EU, odnosno ne-ovisno o tome imaju li sjedište na potpomognutom području ili ne.

2. Smjernice o regionalnim potporama za 2014. – 2020. – Karta regionalnih potpora

Provedba Modernizacije državnih potpora (COM 2012) 209, od 8. 5. 2012.), tj. opsežne revizije pravila o državnim potporama koja je započela 2012. te os-tvarenje njenih bitnih ciljeva – usmjeravanje ex ante kontrole Europske komisije (dalje u tekstu: EK) na slu-čajeve s najvećim utjecajem na unutarnje tržište te pojednostavljenje pravila o potporama i brže dono-šenje odluka, pri čemu se naročito is če Uredba Ko-misije br. 651/2014 od 17. lipnja 2014. o ocjenjivanju određenih kategorija potpora spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora (SL EU, L187, od 26. 6. 2014.; dalje u tekstu: Uredba), re-zul rala je činjenicom da davatelji državnih potpora u EU maksimalno koriste potpore iz Uredbe koje su u slučaju ispunjenja uvjeta iz Uredbe izuzete od ob-

Regionalne potporeMar na Štorek *

Tema ovog članka su posebni uvje (intenzite potpore i prihvatljivi troškovi) za dodjelu regionalne potpore iz Uredbe Komisije br. 651/2014, od 17. lipnja 2014., o ocjenjivanju određenih kategorija potpora spojivima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora. Riječ je o Uredbi koja propisuje opće uvjete (opći uvje za dodjelu državne potpore iz Uredbe opisani su u članku pod nazivom Opći uvje za izuzeće od prijave državne potpore Europskoj komisiji objavljenom u magazinu Tim4pin broj 4/2016.) i posebne uvjete za dodjelu 43 kategorija (uključujući i regionalne potpore) koje davatelji potpore moraju ispuni da bi pot-pore koje dodjeljuju bile izuzete od obveze prijave Europskoj komisiji. Pravila za dodjelu regionalnih potpora iz Uredbe sadržana su primjerice u Zakonu o po canju ulaganja (NN, br. 102/15).

* Mar na Štorek, dipl. iur., Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.

40


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

6.

veze prijave EK, što u konačnici omogućuje i bržu dodjelu potpora.

Preostala pravila o državnim potporama sadržana u različi m Smjernicama, Okvirima Zajednice i sl. pro-pisuju uvjete za dodjelu potpore koje je potrebno pri-javi EK. Obično se u ovom slučaju radi o potporama koje ne ispunjavaju uvjete iz Uredbe. Uredba, Smjer-nice kao i većina pravila usvojena jekom provedbe Modernizacije državnih potpora primjenjuju se do 31. 12. 2020. Način postupanja s programima/pojedi-načnim potporama za koje postoji obveza prijave EK propisan je člankom 8. Zakona o državnim potpora-ma (NN, br. 47/14; dalje u tekstu: ZDP).

Davatelji takvih potpora program/pojedinačnu dr-žavnu potporu dostavljaju Ministarstvu fi nancija radi izdavanja mišljenja o usklađenos s pravilima o državnim potporama. Nakon izdavanja mišljenja Mi-nistarstvo fi nancija prijavljuje program/pojedinačnu potporu EK preko posebnog elektroničkog sustava (SANI sustav – engl. State Aid No fi ca on Interac ve, dalje u tekstu: SANI sustav) i u ovom slučaju isključivo EK odnosi odluku o spojivos potpore za zajedničkim tržištem, odnosno odobrenju potpore.

Iako zbog navedenih karakteris ka Uredbe, davatelji iz država članica EU uključujući i Republiku Hrvatsku dodjeljuju potpore, uključujući i regionalne potpore, na temelju Uredbe, a ne Smjernica o regionalnim pot-porama za 2014. – 2020. (dalje u tekstu: Smjernice), pravila iz Smjernica primjenjivala je EK prilikom odo-bravanja karte regionalnih potpora za svaku državu članicu EU, nakon što su sve države članice EU na temelju točke 178. Smjernica prijavile EK svoje kar-te regionalnih potpora. Kartom regionalnih potpora određeni su intenzite za dodjelu regionalne potpore za svaku državu članicu EU.

Dakle, primjenom Smjernica, EK je odlukom od 11. 6. 2014., odobrila Kartu regionalnih potpora za Hrvat-sku (2014. – 2020.). (Odluka EK od 11. lipnja 2014., C(2014)3577; izvor: h p://ec.europa.eu/compe on/state_aid/cases/252579/252579_1556439_73_2.pdf; dalje u tekstu: Odluka EK o kar regionalnih potpora), za razdoblje od 1. 7. 2014. do 31. 12. 2020.

Iako se regionalne potpore mogu dodijeli i za već spomenuta „c“ područja – (potpore za olakšavanje razvoja određenih gospodarskih područja, ako ta-kve potpore ne utječu nega vno na trgovinske uv-jete u mjeru u kojoj bi to bilo suprotno zajedničkom interesu, odnosno na regionalne potpore EK može primijeni izuzeće iz čl. 107., st. 3.c) UFEU-a).

Republika Hrvatska je prilikom prijave karte regional-nih potpora, EK predložila prihvatljivost cijelog držav-nog područja za dodjelu regionalne potpore u skladu

s izuzećem iz članka 107. stavka 3.a) UFEU-a (točka 3. Odluke EK o kar regionalnih potpora), odnosno cijelo područje Republike Hrvatske smatra se potpo-mognu m područjem „a“ za koja su predviđeni viši intenzite potpore. Područjem „a“ prema Smjernica-ma (t. 150. i 151.) smatraju se NUTS2 područja (fran. Nomenclature des unités territoriales sta s ques) – Nacionalna prostorna jedinica za sta s ku 2. razine koja ima od 800.000 do 3 mil. stanovnika) u kojima je bruto domaći proizvod (BDP) po glavi stanovnika ispod ili jednak 75 % prosjeka EU.

Prema odobrenoj Kar regionalnih potpora Republi-ka Hrvatska sastoji se od dvije NUTS2 regije, Kon -nentalne Hrvatske i Jadranske Hrvatske. BDP Kon -nentalne Hrvatske iznosi 61,67 % prosjeka Europske unije – 27, dok BDP Jadranske Hrvatske iznosi 60 % prosjeka Europske unije – 27, pa prema Smjernicama intenzitet regionalne potpore u Kon nentalnoj Hr-vatskoj iznosi 25 % bruto ekvivalenta potpore, dok u Jadranskoj Hrvatskoj iznosi 35 % (t. 172. Smjerni-ca). Navedeni postoci odnose se na sve poduzetnike neovisno o njihovoj veličini, a moguće ih je poveća za 20 % u slučaju malih poduzetnika i 10 % u slučaju srednjih poduzetnika.

Jadransku Hrvatsku čine: Primorska-goranska župa-nija, Ličko-senjska, Zadarska, Šibensko-kninska, Split-sko-dalma nska, Istarska i Dubrovačko-neretvanska županija. Dok Kon nentalnu Hrvatsku čine: Grad Za-greb – Zagrebačka, Krapinsko-zagorska, Varaždinska, Koprivničko-križevačka, Međimurska, Bjelovarsko-bi-logorska, Virovi čko-podravska, Požeško-slavonska, Brodsko-posavska, Osječko-baranjska, Vukovarsko-sri-jemska, Karlovačka te Sisačko-moslavačka županija.

Među m, u slučaju dodjele potpora namijenjenih za velike projekte ulaganja, povećanje intenziteta za male i srednje poduzetnike nije moguće. Veliki pro-jekt ulaganja znači početno ulaganje, čiji prihvatljivi troškovi premašuju 50 mil. eura a izračunavaju se pre-ma cijenama i tečajevima na datum dodjele potpore (čl. 2. st. 52. Uredbe). Datum dodjele potpore znači datum na koji je na temelju primjenjivog nacionalnog pravnog režima korisniku dodijeljeno zakonsko pravo na primanje potpore (čl. 2. st. 28. Uredbe). Činjenica da je poduzetnik smješten na potpomognutom po-dručju „a“ omogućuje povećanje intenziteta potpore i za neke vrste ostalih državnih potpora, primjerice državnih potpora za zaš tu okoliša.

3. Regionalne potpore iz Uredbe3.1. Područje primjene regionalnih potpora

Isključenje od dodjele regionalnih potpora propisano je člankom 13. Uredbe i odnosi se na sljedeće:

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2016.

41


• Sektor čelika, ugljena, brodogradnje, umjetnih vlaka-na, prometa te povezane infrastrukture, proizvodnju i distribucije energije te energetsku infrastrukturu za koju postoji posebna pravila. Glavni kriterij pri odlu-čivanja dodjeljuje li se potpora proizvodnji energije, distribuciji energije ili energetskoj infrastrukturi, je namjena inves cije/sredstava (t. 60. Vodiča o Uredbi; engl. – General Block Exemtpion Regula on (GBER) - Frequently Asked Ques ons; dalje u tekstu: Vodič; izvor: h p://ec.europa.eu/compe on/state_aid/le-gisla on/prac cal_guide_gber_en.pdf)

• Regionalne potpore koje su programima usmjere-ne na ograničen broj posebnih sektora ekonomske djelatnos , uz izuzetak programa koji se odnose na turis čke djelatnos , širokopojasne infrastruk-ture ili preradu i stavljanje na tržište poljoprivred-nih proizvoda.

• Na pojedinačne regionalne potpore za ulaganje dodijeljene korisniku koji je zatvorio istu ili sličnu djelatnost u Europskom gospodarskom prostoru u razdoblju od dvije godine prije podnošenja zahtjeva za regionalnu potporu za ulaganje ili koji u vrijeme podnošenja zahtjeva ima konkretan plan za zatva-ranje iste ili slične djelatnos u roku od najviše dvije godine nakon dovršetka početnog ulaganja za koje se traži potpora u do čnom području. Postojanje konkretnog plana ocjenjuje se od slučaja do slu-čaja. Davatelj regionalne potpore može zatraži od korisnika potpore izjavu o eventualnog postojanju konkretnog plana za zatvaranje te može uspostavi mehanizam nadzora kojim je moguće utvrdi je li ri-ječ o relokaciji sredstava (t. 62. Vodiča).

U vezi s pojmom brodogradnje potrebno je istaknu da taj pojam nije određen Uredbom, pa se prilikom njegovog određenja primjenjuje točka 12. Okvira o brodogradnji (SL EU, C 364, od 14. 12. 2011.), prema kojoj se brodogradnja odnosi na trgovačka plovila na vlas pogon. Budući da se jahte ne smatraju trgo-vačkim plovilima na vlas pogon, regionalne potpo-re moguće je dodijeli za izgradnju jah .

3.2. Regionalne potpore za ulaganje

Pod pojmom regionalne potpore za ulaganje misli se na potpore dodijeljene za početno ulaganje ili počet-no ulaganje u korist nove ekonomske djelatnos (čl. 2. st. 41. Uredbe). U potpomognu m područjima „a“ (kao što je Republika Hrvatska) regionalne potpore moguće je dodijeli za početno ulaganje svim vrsta-ma poduzetnika bez obzira na njihovu veličinu (čl. 14. stavak 3. Uredbe).

Početno ulaganje znači:

• Ulaganje u materijalnu (zemljišta, građevine, po-strojenja, strojevi i oprema) i nematerijalnu imo-

vinu (imovina koja nema fi zički ili fi nancijski oblik, npr. paten , licencije, znanje i iskustvo ili druga vrsta intelektualnog vlasništva), koje je povezano s osnivanjem nove poslovne jedinice, proširenje kapaciteta postojeće poslovne jedinice, diversifi -kacija proizvodnje poslovne jedinice na proizvode, koje do čna poslovna jedinica prethodno nije pro-izvodila ili temeljita promjena u sveukupnom proi-zvodnom procesu postojeće poslovne jedinice.

• Ili stjecanje imovine poslovne jedinice koja se ugasi-la ili bi bila ugašena da nije bila kupljena, a mora bi kupljena od strane ulagača koji nije povezan s proda-vateljem, s m da je jednostavno stjecanje udjela u poduzetniku isključeno (čl. 2., st. 49. Uredbe).

Prihvatljivi troškovi jesu (čl. 14., st. 4. Uredbe): • Troškovi ulaganja u materijalnu i nematerijalnu

imovinu.• procijenjeni troškovi plaća proizašli iz otvaranja

radnih mjesta uslijed početnog ulaganja, izračuna u razdoblje od dvije godine.

• Ili kombinacija troškova ulaganja u materijalnu/ne-materijalnu imovinu i procijenjenih troškova plaća, pod uvjetom da iznos ne premašuje iznos troškova ulaganja ili iznos procijenjenih troškova plaća ovi-sno o tome koji je viši.

Trošak plaća znači ukupni iznos kojeg korisnik pot-pore stvarno mora pla za do čna radna mjesta, a koji se za određeno razdoblje sastoji od iznosa od brutoplaće prije poreza i obveznih doprinosa kao što su doprinos za socijalno osiguranje, troškovi skrbi za djecu i skrbi za roditelje (čl. 2., st. 31. Uredbe).

U slučaju velikih poduzetnika dodjela regionalne pot-pore moguća je, ako ulaganje ostaje u području koje prima potporu jekom najmanje pet godina nakon dovršetka ulaganja, a u slučaju malih i srednjih po-duzetnik to razdoblje iznosi tri godine. Među m, to ne sprječava zamjenu postrojenja ili opreme koji su u tom razdoblju zastarjeli ili su se pokvarili, pod uvje-tom da je ekonomska djelatnost ostala u do čnom području jekom razdoblja čije trajanje ovisi o veličini poduzetnika (čl. 14., st. 5. Uredbe).

3.2.1. Prihvatljivost materijalne imovineU vezi s imovinom, potrebno je istaknu da steče-na imovina mora bi nova, osim ako je stječu mali i srednji poduzetnici, i ako je riječ o stjecanju poslovne jedinice. Troškovi povezani sa zakupom materijalne imovine prihvatljivi su pod sljedećim uvje ma:

• Za zemljišta i zgrade trajanje zakupa mora bi nastavljeno najmanje pet godina nakon očekiva-nog datuma dovršetka projekta ulaganja za velike poduzetnike, odnosno tri godine u slučaju malih i srednjih poduzetnika.

42


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

6.

• Za postrojenja ili strojeve zakup mora bi sklopljen u obliku fi nancijskog leasinga i sadržava obvezu korisnika potpore na kupnju imovine nakon isteka ugovora u zakupu.

U slučaju stjecanja imovine poslovne jedinice u obzir se uzimaju isključivo troškovi kupnje imovine od tre-će osobe koja nije povezana s kupcem (uvjet se ne smatra ispunjenim ako malog poduzetnika preuzme član obitelji prvotnog vlasnika ili zaposlenik). Tran-sakcija mora bi izvršena po tržišnim uvje ma. Ako je potpora za stjecanje imovine dodijeljena prije kupnje imovine, troškovi za tu imovinu oduzimaju se od pri-hvatljivih troškova povezanih sa stjecanjem poslovne jedinice (čl. 14. st. 6. Uredbe).

Za potpore koje se dodjeljuju za temeljitu promjenu u proizvodnom procesu prihvatljivi troškovi moraju premašiva amor zaciju imovine povezane s dje-latnošću koja se modernizira jekom tri prethodne porezne godine. A prihvatljivi troškovi za potpore za diversifi kaciju postojeće poslovne jedinice, moraju premašiva najmanje 200 % knjigovodstvene vrijed-nos imovine koja se ponovno upotrebljava, uknjiže-ne u poreznoj godini koja prethodi početku radova (čl. 14., st. 7. Uredbe).

Početak radova znači početak građevinskih radova povezanih s ulaganjem ili prva zakonski obvezujuća obveza za naručivanje opreme ili bilo koja druga ob-veza koja ulaganje čini neopozivim, ovisno o tome što nastupi prije. Kupnja zemljišta i pripremni radovi, primjerice ishođenje dozvola i provedba studija izve-divos ne smatraju se početkom radova. U slučaju preuzimanja, početak radova znači trenutak stjecanja imovine koja je izravno povezana sa stečenom po-slovnom jedinicom (čl. 2., st. 23. Uredbe).

3.2.2. Prihvatljivost nematerijalne imovineDa bi nematerijalna imovina bila prihvatljiva za izračun troškova ulaganja mora ispunjava sljedeće uvjete:

• Mora bi upotrijebljena isključivo u poslovnoj jedi-nici koja prima potporu.

• Mora se vodi kao imovina koja se amor zira.• Mora bi kupljena po tržišnim uvje ma od treće

osobe nepovezane s kupcem. • I mora bi uključena u imovinu poduzetnika koji

prima potporu i osta povezana s projektom za koji se dodjeljuje potpore jekom najmanje pet godina u slučaju velikih poduzetnika ili tri godine u slučaju malih i srednjih poduzetnika.

Za velike poduzetnike troškovi nematerijalne imovine prihvatljivi su isključivo do granice 50 % ukupnih pri-hvatljivih troškova ulaganja za početno ulaganje. (čl. 14., st. 8. Uredbe).

3.2.3. Procijenjeni troškovi plaća kao prihvatljivi troškovi

Ako se prihvatljivi troškovi izračunavaju u odnosu na procijenjene troškove plaća moraju bi ispunjeni slje-deći uvje :

• Projekt ulaganja mora doves do neto povećanja broja zaposlenih u do čnoj poslovnoj jedinici u od-nosu na prosjek za proteklih 12 mjeseci, što znači da će se eventualna radna mjesta izgubljena je-kom tog razdoblja oduze od prividnog broja no-vootvorenih radnih mjesta.

• Svako radno mjesto mora bi popunjeno u roku od tri godine od dovršetka radova.

• Svako radno mjesto otvoreno kao posljedica ula-ganja mora, u slučaju velikih poduzetnika, osta u do čnom području jekom razdoblja od najmanje pet godine od dana kada je prvi put popunjeno u slučaju velikih poduzetnika, a u slučaju malih i sred-njih poduzetnika tri godine (čl. 14., st. 9. Uredbe).

3.3. Intenzitet regionalne potpore

Intenzitet potpore u bruto ekvivalentu bespovrat-nog sredstva ne smije premaši maksimalni inten-zitet potpore utvrđen u kar regionalnih potpora. A prema Kar regionalnih potpora Republike Hrvatske intenzitet regionalne potpore Kon nentalnoj Hrvat-skoj iznosi 25 % dok u Jadranskoj Hrvatskoj iznosi 35 % bruto ekvivalenta potpore. Bruto ekvivalent bes-povratnog sredstva znači iznos potpore koja je ko-risniku dodijeljena u obliku bespovratnog sredstva, prije odbitka poreza ili drugih naknada (čl. 2., st. 22. Uredbe).

Ako se intenzitet potpore izračunava na temelju kom-binacije troškova ulaganja u materijalnu i nemateri-jalnu imovinu i procijenjenih troškova plaća, maksi-malni intenzitet ne smije premaši najpovoljniji iznos koji proizlazi iz primjene tog intenziteta na temelju troškova ulaganja ili troškova plaća. Za velike projek-te ulaganja iznos potpore ne smije premaši prilago-đeni iznos potpore.

Prilagođeni iznos potpore znači maksimalni dopus -vi iznos potpore za veliki projekt ulaganja koji se izra-čunava prema sljedećoj formuli:

Maksimalni iznos potpore = R x (A + 0,50 x B + 0 x C),

pri čemu je R maksimalni intenzitet potpore, A se od-nosi na početnih 50 milijuna eura prihvatljivih troško-va, B se odnosi na dio prihvatljivih troškova između 50 i 100 milijuna eura, a C na dio prihvatljivih troškova koji premašuje 100 milijuna eura (čl. 2., st. 20. i čl. 14., st. 12. Uredbe). Kao što je već prethodno istaknuto kod velikih projekata ulaganja povećanje intenziteta potpore za male i srednje poduzetnike nije moguće.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2016.

43


Kako bi se spriječilo razdvajanje projekta ulaganja na manje projekte radi dobivanja viših iznosa potpore, dijelom istog projekta ulaganja smatraju se sva po-četna ulaganja koja je pokrenuo is korisnik (na razini grupe) u razdoblju od tri godine od datuma počet-ka radova na drugom ulaganju kojem je dodijeljena potpora u istoj regiji na razini NUTS3 (čl. 14., st. 13. Uredbe).

Za početno ulaganje povezano s projek ma europske teritorijalne suradnje u smislu Uredbe br. 1299/2013, intenzitet potpore na području u kojem je smješteno početno ulaganje primjenjuje se na sve korisnike koji sudjeluju u projektu. Ako se početno ulaganje nalazi na dva ili više potpomognuta područja, maksimalni intenzitet potpore je onaj koji se primjenjuje u potpo-mognutom području u kojem je nastao najveći iznos prihvatljivih troškova (čl. 14. st. 15. Uredbe).

4. Regionalne potpore i Strukturni fondoviSredstva za potpomognuta područja dodjeljuju se ne samo u okviru regionalnih potpora nego i preko Strukturnih fondova EU (dalje u tekstu: SF fondovi). Pojam Strukturni fondovi generički je pojam za Ko-hezijski fond, Europski fond za regionalni razvoj i Eu-ropski socijalni fond, a pojam ESI fondova uključuje SF fondove te Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj i Europski fond za pomorstvo i ribarstvo. Sred-stva iz SF fondova predstavljaju državna sredstva, ako nadležna nacionalna jela imaju pravo odluči kako će ta sredstva koris (to se posebno odnosi na korisnika sredstava – ako je korisnik poduzetnik koji obavlja gospodarsku djelatnost sudjelujući u pro-metu roba i usluga), pa posljedično tome sredstva iz SF fondova predstavljaju državnu potporu. Za razliku od sredstava koja EU dodjeljuje izravno, bez ikakvog utjecaja nacionalnih jela, pa se ta sredstva zbog te činjenice ne smatraju državnom potporom.

S obzirom na sagledavanje sredstava iz SF fondova u kontekstu državnih potpora, na njihovu dodjelu pri-mjenjuju se pravilima o potporama. Naime, Uredba EU br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo i o utvrđivanju općih odredbi o Europskom fondu za regionalni razvoj, Eu-ropskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Eu-ropskom fondu za pomorstvo i ribarstvo, te o stavlja-nju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (SL EU, L347, od 20. 12. 2013.; dalje u tekstu: Uredba br.

1303/2013), propisuje da će operacije koje podupiru ESI fondovi bi u skladu s primjenjivim pravom Uni-je i nacionalnim pravom koji se če njegove primje-ne (čl. 6. Uredbe br. 1303/2012).

Budući da su pravila o državnim potporama sadr-žana u Uredbi, smjernicama i okvirima EK dio prava EU, operacije koje podupiru ESI fondovi moraju bi usklađene sa pravilima o državnim potporama, te države članice EU, sukladno Prilogu XI, Dijelu II Ured-be br. 1303/2012 moraju ima uspostavljene mjere za pravilnu primjenu i kontrolu državnih potpora.

U smislu pravila o ESI fondovima pod pojmom držav-ne potpore nisu obuhvaćene samo državne potpo-re iz članka 107. stavka 1. UFEU već i potpore male vrijednos / de minimis potpore (čl. 6. Uredbe br. 1303/2013). Ova činjenica ima za posljedicu nemo-gućnost dodjele potpore male vrijednos / de mini-mis potpora iz sredstava Kohezijskog fonda i Europskog fonda za poduzetnike u teškoćama, iako Ureda Komi-sije br. 1407/2013, od 18. prosinca 2013. o primjeni članaka 107. i 108. Ugovora o funkcioniranju Europske unije na de minimis potpore (SL EU, L352, od 24.12. 2013.) ne zabranjuje dodjelu potpora male vrijednos / de minimis potpora poduzetnicima u teškoćama, ako je riječ o isključivo nacionalnim sredstvima.

5. Umjesto zaključkaDržavne potpore su u stvari novac poreznih obvezni-ka, ali jer su regionalne potpore usmjerene na po ca-nje ulaganja i stvaranje radnim mjesta njihova dodje-la trebala bi ima pozi van odjek u javnos . No bez obzira na postojanje infrastrukture, pod infrastruktu-rom se u ovom slučaju misli na pravila o regionalnim potporama, njihova dodjela ovisi, osim o mogućno-s ma potencijalnih davatelja potpora i o interesu po-tencijalnih ulagača/korisnika.

Pod pretpostavkom postojanja sredstava za dodje-lu regionalne potpore i interesa ulagača, vremenski razmak od kreiranja programa/pojedinačne regional-ne potpore na temelju Uredbe od strane davatelja potpore i njihove dodjele korisnicima ne bi trebao bi dugačak, jer je riječ o potpori izuzetoj od obve-ze prijave EK. Način postupanja s takvim programi-ma/pojedinačnim potporama propisan je člankom 9. ZDP-a. Nakon što davatelj regionalne potpore dostavi Ministarstvu fi nancija program/pojedinačne potpore ono izdaje mišljenje u njihovoj usklađenos s općim uvje ma i posebnim uvje ma za dodjelu regionalne potpore iz Uredbe opisanim u ovom članku i nakon toga njegova realizacija može započe , a EK se oba-vještava o takvoj potpori također sustavom SANI.

44

POREZI I DOPRINOSI UDK 326.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

6.

1. UvodZa potrebe utvrđivanja činjenica bitnih za oporeziva-nje, Pravilnikom o obvezujućim mišljenjima, isprav-ku prijave, sta s čkim izvješćima i poreznoj nagod-bi (NN, br. 78/15 i 16/16, dalje u tekstu: Pravilnik), razrađuje se provedba članka 69. OPZ-a (NN, br. od 147/08 do 44/16), o vrs , oblicima, načinu i rokovima podnošenja tromjesečnih sta s čkih izvješća Pore-znoj upravi na Obrascu OPZ-STAT-1. Obveznici sastav-ljanja sta s čkih izvješća o dospjelim, a nenaplaće-nim potraživanjima, dužni su Poreznoj upravi dostav-lja podatke na način, u obliku i u rokovima koji su posebno propisani Pravnikom. Prema čl. 207. OPZ-a, ako se Poreznoj upravi ne podnese sta s čko izvje-šće za potrebe utvrđivanja činjenica bitnih za opore-zivanje (iz čl. 69., st. 9. OPZ-a), propisane su visoke novčane kazne u iznosu od 2.000,00 do 200.000,00 kn za pravnu osobu te 2.000,00 do 20.000,00 za od-govornu osobu.

Radi poboljšanja odnosa između poreznih obveznika i Porezne uprave, osim obveze dostavljanja sta s čkih izvješća, Pravilnikom su detaljnije razrađeni i drugi novi ins tu koji su uvedeni u naš porezni sustav, a to su: područje primjene obvezujućih mišljenja koja su značajna za porezni tretman budućih i namjerava-nih transakcija, ispravak porezne prijave na poziv po-reznog jela do isteka roka zastare, te mogućnost za sklapanje porezne nagodbe za novoutvrđene obveze u postupku poreznog nadzora kao i rokovima izvrše-nja obveza iz porezne nagodbe.

2. Obveznici sastavljanja izvješća na Obrascu OPZ-STAT-1

Obveznici sastavljanja sta s čkih izvješća o dospje-lim, a nenaplaćenim potraživanjima su porezni ob-veznici koji su upisani u registar obveznika PDV-a, i to obvezno radi visine ostvarenog prometa u pret-hodnoj godini u vrijednos većoj od 230.000,00 kn, ili dobrovoljno na temelju vlas tog zahtjeva, a neovisno od ostvarenog prometa na godišnjoj razini, a koji na dan sastavljanja izvješća imaju u svojim poslovnim

Izvješće o dospjelim a nenaplaćenim potraživanjima na Obrascu OPZ-STAT-1 do 1. rujna 2016.Mirjana Mahović Komljenović *

Pravilnikom o obvezujućim mišljenjima, ispravku prijave, sta s čkim izvješćima i poreznoj nagodbi (NN, br. 78/15.) propisana je obveza podnošenja sta s čkog izvješća o dospjelim a nenaplaćenim potraživanja na Obrascu OPZ-STAT-1, koji se podnosi tromjesečno nadležnoj ispostavi Porezne uprave.

U Obrascu OPZ-STAT-1 iskazuju se samo računi koje su izdali porezni obveznici upisani u registar obveznika PDV-a, a sukladno odredbama Zakona o PDV-u (računi izdani drugim poreznim obveznicima PDV-a ili prav-nim osobama) ili računi koji su izdani prema odredbama OPZ-a građanima odnosno osobama koje nisu upisane u registar obveznika PDV-a, uz uvjet da računi na dan sastavljanja nisu stariji od šest godina.

Navedenim Pravilnikom bilo je predviđeno da se prvo sta s čko izvješće na Obrascu OPZ-STAT-1, sa stanjem na dan 31. 12. 2015., elektronički dostavi Poreznoj upravi najkasnije do 20. veljače 2016.

Među m, Izmjenama i dopunama Pravilnika koje su objavljene u Narodnim novinama br. 16/16., odgođen je rok za dostavu prvih obrazaca najkasnije do 1. rujna 2016., do kojeg je roka potrebno dostavi tri Obrasca OPZ-STAT-1, i to za dospjele a neplaćene račune sa stanjem na dan 31. prosinca 2015., 31. ožujka 2016. i 30. lipnja 2016., a koji nisu naplaćeni do 31.siječnja 2016., 30.travnja 2016. te 31.srpnja 2016.

* Mr. sc. Mirjana Mahović Komljenović, dipl. oec., Ministarstvo fi -nancija – Porezna uprava, Zagreb.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2016.

45

UDK 326.2 POREZI I DOPRINOSI

knjigama eviden rana dospjela a nenaplaćena potra-živanja:

• prema izdanim računima sukladno članku 78., stav-ku 1. Zakona o PDV-u (NN, br. od 73/13 do 143/14)

• prema izdanim računima sukladno odredbama čl. 54.a OPZ-a,

a koja potraživanja su dospjela prema rokovima ispu-njenja novčanih obveza propisanim posebnim propi-sima, odnosno Zakonom o fi nancijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi (NN, br. od 108/12 do 112/13, 71/15 – Stečajni zakon).

Među m, obveznici sastavljanja sta s čkog izvješća nisu:

• Mali porezni obveznici iz članka 90., stavka 1. Za-kona o PDV-u koji nisu upisani u registar obveznika PDV-a, već su se samo registrirali za potrebe PDV-a radi obavljanja poslovnih transakcija s EU i dobiva-nja PDV iden fi kacijskog broja, a neovisno od toga što kao mali porezni obveznici mogu ima izdanih a nenaplaćenih računa.

• Porezni obveznici koji prema odredbi članka 78., stavka 3. Zakona o PDV-u nisu obvezni izdava račune za obavljene usluge koje su oslobođene PDV-a prema članku 40., stavku 1. točkama od a) do g) Zakona o PDV-u, osim u slučaju obavljanja mjenjačkih poslova u tuzemstvu.

• Porezni obveznici koji nisu obvezni izdava račune prema odredbama OPZ-a i Zakona o fi skalizaciji.

• Porezni obveznici koji nisu reziden Republike Hr-vatske.

2.1. Proračunski korisnici i neprofi tne organizacije u sustavu PDV-a

Neprofi tne organizacije te proračunske pravne osobe ne osnivaju se radi trajnog i samostalnog obavljanja određene gospodarske djelatnos radi ostvarivanja dobi , dohotka ili drugih gospodarsko procjenjivih koris , već radi provođenja ak vnos od interesa za opće dobro te općekorisnih društvenih potreba ili zbog obavljanja određenih javnih ovlas , zbog čega se, u pravilu, ne smatraju poreznim obveznicima.

Među m, proračunski korisnici i neprofi tne prav-ne osobe u skladu s posebnim propisima, mogu obavlja određenu djelatnost razmjenom dobara i usluga na tržištu, a koja se smatra gospodarskom djelatnošću zbog ostvarivanja dobi ili drugih gos-podarstveno procjenjivih koris , kada se prora-čunske osobe i neprofi tne organizacije smatraju poreznim obveznicima u skladu s odredbama Za-kona o PDV-u, ako su u prethodnoj godini ostvarili prihode od gospodarske djelatnos u iznosu ve-ćem od 230.000,00 kn.

U tom slučaju se na proračunske korisnike i neprofi tne organizacije, koje se smatraju poreznim obveznicima prema odredbama Zakona o PDV-u, jednako primje-njuju sve odredbe Zakona o PDV-u (NN, br. od 73/13 do 143/14), koje se primjenjuju i na poslovanje trgo-vačkih društava i drugih pravnih i fi zičkih osoba koje obavljaju gospodarsku djelatnost samostalno i trajno radi ostvarivanja dobi . Radi navedenog, proračunski korisnici su kao i trgovačka društva dužni vodi poslov-ne knjige i evidencije, i to: knjige I-RA i U-RA, evidencije za stjecanje dobara iz EU, evidencije za stjecanje usluga iz EU, evidencije za stjecanje dobara i usluga od pore-znih obveznika bez sjedišta u RH, evidencije za tuzemni prijenos porezne obveze te evidencije za uvoz dobara iz trećih zemalja, izdava račune sa svim propisanim elemen ma, podnosi mjesečne ili tromjesečne PDV Obrasce, primjenjiva temeljna pravila za priznavanje pretporeza vodeći računa o posebnos ma oporezivih i oslobođenih prometa.

Radi navedenog, ako proračunski korisnici kao obve-znici PDV-a imaju nenaplaćena potraživanja na teme-lju računa koje su izdali radi isporuke dobara i usluga u okviru svoje gospodarske djelatnos , dužni su kao i svi drugi obveznici PDV-a podnije prva sta s čka iz-vješća na Obrascu OPZ-STAT-1, najkasnije do 1. rujna 2016. Među m, u Obrascu OPZ-STAT-1 ne iskazuju ne-plaćena a dospjela potraživanja za doprinose te komu-nalne naknade za obavljanje određenih javnih ovlas .

3. Što su dospjela a nenaplaćena potraživanja?

Dospjelim a nenaplaćenim potraživanjima smatraju se:

• Potraživanja na temelju dospjelih a nenaplaćenih računa koji su izdani prema odredbama Zakona o PDV-u.

• Potraživanja na temelju dospjelih a nenaplaćenih računa koji su izdani prema odredbama OPZ-a.

Sukladno članku 78., stavku 7. Zakona o PDV-u, ra-čunom se smatra svaka isprava prema kojoj porezni obveznik ili osoba kojoj on naloži, zaračunava isporu-čena dobra i obavljene usluge, bez obzira na to kako se ta isprava naziva u poslovnom prometu, pa to može bi kupoprodajni ugovor obračunska situacija ili neka druga poslovna dokumentacija. U Obrazac OPZ-STAT-1 iskazuju se računi za obavljene isporuke tuzemnim kupcima te kupcima iz EU i trećih zemalja.

3.1. Elemen računa prema odredbama Zakona o PDV-u, OPZ-a te Zakona o fi skalizaciji u prometu gotovinom

Porezni obveznici koji su upisani u registar obvezni-ka PDV-a, obvezni su drugom poreznom obvezniku

46


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

6.

izdava račune za obavljene isporuke dobara i usluga te za primljene predujmove, sa svim propisanim ele-men ma računa prema članku 79., stavku 1. Zakona o PDV-u, a to su:

1) Broj računa i datum izdavanja. 2) Ime i prezime (naziv), adresu, osobni iden fi kacij-

ski broj ili PDV iden fi kacijski broj poreznog ob-veznika, koji je isporučio dobra ili obavio usluge (prodavatelja).

3) Ime i prezime (naziv), adresu, osobni iden fi kacij-ski broj ili PDV iden fi kacijski broj poreznog ob-veznika kome su isporučena dobra ili obavljene usluge (kupca).

4) Količinu i uobičajeni trgovački naziv isporučenih dobara te vrstu i količinu obavljenih usluga.

5) Datum isporuke dobara ili obavljenih usluga ili datum primitka predujma u računu za predujam, ako se taj datum može odredi i razlikuje se od datuma izdavanja računa.

6) Jediničnu cijenu bez PDV-a, odnosno iznos nakna-de za isporučena dobra ili obavljene usluge, raz-vrstane po stopi PDV-a.

7) Popuste ili rabate ako nisu uključeni u jediničnu cijenu.

8) Stopu PDV-a. 9) Iznos PDV-a razvrstan po stopi PDV-a, osim ako

se primjenjuje posebni postupak za koji je u smi-slu ovoga Zakona taj podatak isključen.

10) Zbrojni iznos naknade i PDV-a.

Ako obveznici koji su u sustavu PDV-a, izdaju račun drugim fi zičkim osobama kao krajnjim potrošačima, takav račun naziva se računom za gotovinski pro-met, a njegov sadržaj uređen je odredbama Općeg poreznog zakona (NN, br. od 147/08 do 25/15). Pre-ma članku 54.a OPZ-a, račun za gotovinski promet, isječci vrpce ili potvrdnice iz naplatnih uređaja, mora-ju sadržava najmanje sljedeće podatke:

• Broj i nadnevak izdavanja.• Ime (naziv), adresu i OIB poduzetnika koji je isporu-

čio dobra ili obavio usluge, te naznaku mjesta gdje je isporuka dobara ili usluga obavljena.

• Količinu, cijenu i uobičajeni trgovački naziv isporu-čenih dobara, te vrstu, količinu i cijenu obavljenih usluga.

• Ukupan iznos naknade i poreza razvrstan po pore-znoj stopi.

Prema članku 9., stavku 1. Zakona o fi skalizaciji u prometu gotovinom (NN, br. 133/12.), za potrebe provedbe postupka fi skalizacije osim podataka pro-pisanih posebnim propisima, račun mora sadržava i sljedeće podatke:

1) Vrijeme izdavanja računa (sat i minuta).

2) Oznaku operatera (osobe) na naplatnom uređaju.3) Oznaku načina plaćanja računa – novčanice, kar -

ca, ček, transakcijski račun, ostalo.4) Jedinstveni iden fi kator računa. 5) I zaš tni kod izdavatelja obveznika fi skalizacije.

Prema članku 21., stavku 1. Pravilnika, propisano je da su porezni obveznici koji su upisani u registar obveznika PDV-a, te izdaju račune sukladno odred-bama Zakona o PDV-u → drugim poreznim obve-znicima ili pravnim osobama ili prema odredbama OPZ-a kada izdaju račune → osobama koje nisu po-rezni obveznici (građanima), izvješće o dospjelim a nenaplaćenim potraživanjima dužni dostavi Pore-znoj upravi sve do naplate u cijelos ili cjelokupnog iznosa, uz uvjet da na dan sastavljanja izvješća ne-naplaćena potraživanja nisu starija od šest godina.

Budući da je porezni obveznik prema članku 79. Zako-na o PDV-u obvezan u računu iskaziva osobni iden -fi kacijski broj, a za transakcije unutar Europske unije PDV iden fi kacijski broj, ili iden fi kacijski broj pore-znog obveznika iz trećih država, navedene oznake po-reznog broja iskazuju se i u Obrascu OPZ-STAT-1. Pre-ma tome, sve dok na temelju izdanog računa postoji eviden rano neplaćeno a dospjelo potraživanje, o takvim potraživanjima postoji potreba izvješćivanja, neovisno o tome što su možda potraživanja prijavlje-na u stečajnu masu ili se nalaze u postupku predste-čajne nagodbe. Ako su po nekim računima dana odo-brenja, u Obrascu se iskazuje potraživanje umanjeno za odobreni popust. U Obrazac se upisuju i dospjela a nenaplaćena potraživanja po osnovi isporuke dobara i usluga koje su oslobođene od plaćanja PDV-a.

Među m, obveza izvješćivanja prestaje zatvaranjem potraživanja i otpisom u poslovnim knjigama, neo-visno je li se otpis smatra porezno prizna m ili ne-prizna m izdatkom i neovisno o činjenici duguje li porezni obveznik i nadalje PDV po izdanom računu. U Obrascu OPZ-STAT-1, ne iskazuju se ni dospjela a neplaćena potraživanja koja su prodana drugom po-reznom obvezniku i koja se kao takva smatraju napla-ćenom od kupca, dok proračunski korisnici koji su u sustavu PDV-a po osnovi obavljanja gospodarske dje-latnos , u Obrascu ne iskazuju dospjela a nenaplaće-na potraživanja koja se odnose na obavljanje njihove javne djelatnos .

U Obrascu OPZ-STAT-1, ne iskazuju se potraživanja za koja nije propisana obveza izdavanja računa. Prema članku 78., stavku 3. Zakona o PDV-u, porezni obve-znik nije obvezan izdava račun za obavljene usluge koje su oslobođene PDV-a prema članku 40., stavku 1., točkama od a) do g) Zakona, osim u slučaju obav-ljanja mjenjačkih poslova u tuzemstvu.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2016.

47


4. Rokovi ispunjenja novčanih obvezaIspunjenje novčanih obveza te rokovi plaćanja u po-slovnim transakcijama između poduzetnika te između poduzetnika i osoba javnog prava (a to su naručitelji prema propisima o javnoj nabavi i sektorski naručite-lji) uređeni su Zakonom o fi nancijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi kao posebnom propisu. Na-vedenim zakonskim odredbama nastoji se pridonije pravnoj sigurnos poduzetnika te osigura fi nancij-ska disciplina u plaćanju, a razlikuju se rokovi plaća-nja među poduzetnicima, te rokovi plaćanja između poduzetnika i osoba javnog prava.

4.1. Rokovi ispunjenja novčanih obveza u poslovnim transakcijama između poduzetnika

Prema članku 11. Zakona o fi nancijskom poslovanju i predstečjanoj nagodbi, u poslovnim transakcijama među poduzetnicima može se ugovori rok ispunje-nja novčane obveze do 60 dana. Iznimno, može se u pisanom obliku ugovori i dulji rok ispunjenja nov-čane obveze, a koji ni u kojem slučaju ne može bi dulji od 360 dana, u slučaju robno trgovačkog kredita i pod uvjetom da je dužnik novčane obveze izdao vje-rovniku sredstvo osiguranja tražbine koja ima učinak ovršne isprave. Među m, ako ugovorom među podu-zetnicima nije ugovoren rok za ispunjenje novčane obveze, dužnik je dužan, bez potrebe da ga vjerovnik na to pozove, ispuni novčanu obvezu u roku od 30 dana.

4.2. Rokovi ispunjenja novčanih obveza u poslovnim transakcijama između poduzetnika i osoba javnog prava

Prema članku 12. Zakona o fi nancijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, u poslovnim transakcijama između poduzetnika i osoba javnog prava u kojima je osoba javnog prava dužnik novčane obveze, može se ugovori rok ispunjenja novčane obveze do 30 dana. Iznimno, može se u pismenom obliku ugovori i dulji rok ispunjenja novčane obveze ako je to objek vno opravdano posebnim značajkama i naravi ugovora, ali ne duži od 60 dana. Ako ugovorom između podu-zetnika i osobe javnog prava, u kojem je osoba javnog prava dužnik novčane obveze, nije ugovoren rok za ispunjenje novčane obveze, dužnik je dužan bez po-trebe da ga vjerovnik na to pozove, ispuni novčanu obvezu u roku od 30 dana.

Iz navedenog proizlazi da bi državne ins tucije kao dužnici trebale sve svoje novčane obveze prema po-duzetnicima podmiri u roku od 30 do maksimalno 60 dana. U nastavku se daje tablični prikaz rokova is-punjenja novčanih obveza prema člancima 11. i 12.

Zakona o fi nancijskom poslovanju i predstečajnoj na-godbi.

Vrsta ugovora i sudionici

Rok za ispunjenje

nije ugovoren

Ugovoreni dulji rok

ispunjenja Iznimni rokovi

Ugovori između poduzetnika

Ispunjenje u roku od 30 dana

Može se ugovori ispunjenje u roku do 60 dana

Može se ugovori ispunjenje u roku do 360 dana u slučaju trgovačkog kredita i izdavanja sredstava osiguranja naplate

Ugovori između poduzetnika i osoba javnog prava kada je osoba javnog prava dužnik novčane obveze

Ispunjenje u roku od 30 dana

Može se ugovori ispunjenje u roku do 30 dana

Može se ugovori ispunjenje do 60 dana, ako je objek vno opravdano

Posebno se is če da je ništetna odredba ugovora među poduzetnicima kojom je ugovoren rok ispu-njenja novčane obveze duži od 360 dana i odredba ugovora između poduzetnika i osobe javnog prava u kojem je osoba javnog prava dužnik novčane obveze, a kojom je ugovoren rok ispunjenja novčane obveze duži od 60 dana, sukladno odredbi članka 14., stavka 3. Zakona o fi nancijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi.

Rok za ispunjenje novčane obveze počinje teći od:

a) Dana kad je dužnik primio račun ili neki drugi odgo-varajući zahtjev za isplatu.

b) Ili dana kad je vjerovnik ispunio svoju obvezu:• ako nije moguće sa sigurnošću utvrdi dan pri-

mitka računa ili drugog odgovarajućeg zahtjeva za isplatom, ili

• ako je dužnik primio račun ili drugi odgovarajuću zahtjev za isplatom prije negoli je vjerovnik ispu-nio svoju obvezu, ili

• dana isteka roka za pregled predmeta obveze, ako je ugovorom ili zakonom previđen određeni rok za takav pregled, a dužnik je primio račun ili drugi odgovarajući zahtjev za isplatu prije isteka tog roka.

5. Propisani rokovi za dostavu sta s čkih izvješća

Za sva dospjela a nenaplaćena potraživanja do napla-te u cijelos ili cjelokupnog otpisa, porezni obveznici su dužni sastavlja sta s čka izvješća sa stanjem na dan tekuće godine, i to: 31. ožujka, 30. lipnja, 31. ruj-na, te 31. prosinca, uz uvjet da na dan sastavljanja, sta s čkog izvješća nenaplaćena potraživanja nisu

48


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

6.

starija od šest godina. To znači da je u nenaplaćena potraživanja potrebno uključi potraživanja koja su dospjela na naplatu od 1. siječnja 2010. i nadalje, sve dok u poslovnim knjigama postoji eviden rano nenaplaćeno potraživanje. Tek zatvaranjem potraži-vanja plaćanjem ili otpisom, prestaje obveza izvješći-vanja o dospjelim a nenaplaćenim potraživanjima.

Sta s čko izvješće dostavlja se na Obrascu Sta s čko izvješće o dospjelim, a nenaplaćenim računima na dan |__|__| |__|__| god. |__|__|__|__| koji nisu naplaćeni do |__|__| |__|__| god. |__|__|__|__| – Obrazac OPZ-STAT-1, a kojeg su porezni obveznici dužni elektronički dostavi Poreznoj upravi, korište-njem sustava ePorezna, kako je propisano posebnim propisima te tehničkim i ostalim uputama, i to u slje-dećim rokovima:

Dospjeli a nenaplaćeni računi (koji su izdani

prema Zakonu o PDV-u ili OPZ-u), sa stanjem na dan

Dospjeli a nenaplaćeni

računi koji nisu naplaćeni do

dana

Rok za dostavu obrasca OPZ-

STAT-1

31. 12. 2015. 31. 1. 2016. 1. 9. 201631. 3. 2016. 30. 4. 2016. 1. 9. 2016.30. 6. 2016. 31. 7. 2016. 1. 9. 2016.30. 9. 2016. 31. 10. 2016. 20. 11. 2016.

31. 12. 2016. 31. 1. 2017. 20. 2. 2017.

Prema izmijenjenim odredbama Pravilnika, prva tri sta s čka izvješća o dospjelim a nenaplaćenim po-traživanima na Obrascu OPZ-STAT-1.:

• sa stanjem na dan 31. prosinca 2015. koja nisu na-plaćena do 31. siječnja 2016.

• sa stanjem na dan 31. ožujka 2016. koja nisu napla-ćena do 31. travnja 2016., te

• sa stanjem na dan 30. lipnja 2016. koja nisu napla-ćena do 31. srpnja 2016., potrebno je elektronički dostavi nadležnoj ispostavi Porezne uprave naj-kasnije do 1. rujna 2016.

Obrazac OPZ-STAT-1 za 2015. i prva dva kvartala 2016. mogao se preda Poreznoj upravi i prije 1. ruj-na 2016., stoga svi porezni obveznici koji su predali Obrasce ranije, ispunili su svoju obvezu.

5.1. Sadržaj Obrasca OPZ-STAT-1

Obrazac OPZ-STAT-1 sastavni je dio Pravilnika a sadr-žava podatke o:

1) Danu, mjesecu i godini na koju se izvješće odnosi i danu mjesecu i godini do kojega računi nisu napla-ćeni.

2) Poreznom obvezniku/podnositelju izvješća (pod I.), i to:• naziv/ime i prezime• OIB

• adresa sjedišta ili prebivališta odnosno uobičaje-nog boravišta.

3) Dospjelim, a nenaplaćenim računima koji su izdani sukladno odredbama Zakona o PDV-u (pod II.), i to:3.1.) dospjelom, a nenaplaćenom računu za poje-

dinog kupca prema datumu izdavanja računa:• redni broj kupca (pod II.1)• oznaka broja – unosi se oznaka 1 ako se upisuje

OIB kupca, oznaka 2 – ako se unosi PDV iden fi -kacijski broj, oznaka 3 ako se unose ostali pore-zni brojevi (pod II.2.)

• porezni broj – PDV iden fi kacijski broj ili pore-zni broj ili OIB kupca – ako pojedini kupac koji se vodi pod jednim poreznim brojem nije podmirio više od jednog dospjelog računa, porezni broj se upisuje jedanput za sve račune (pod II.3.)

• naziv/ime i prezime kupca – ako pojedini kupac nije podmirio više od jednog dospjelog računa, naziv/ime i prezime upisuje se jedanput za sve račune (pod II.4.)

• redni broj računa (pod II.5.)• broj izdanog računa (pod II.6.)• datum izdanog računa (pod II.7.)• valuta plaćanja računa – upisuje se datum dospi-

jeća plaćanja računa (pod II.8)• broj dana kašnjenja u plaćanju – upisuje se broj

dana od dana valute plaćanja do zadnjeg dana u mjesecu koji prethodi mjesecu podnošenja sta- s čkog izvješća (uključujući i taj dan) (pod II.9)

• iznos računa bez PDV-a (pod II.10.)• iznos PDV-a ili 0,00 ako na računu, sukladno

odredbama Zakona o PDV-u nije iskazan iznos PDV-a (pod II.11.)

• ukupan iznos računa s PDV-om (pod II.12.)• plaćeni iznos računa – upisuje se ukupan iznos

plaćenog dijela računa koji je naplaćen do za-dnjeg dana u mjesecu koji prethodi mjesecu podnošenja sta s čkog izvješća – uključujući i taj dan (pod II.13)

• neplaćeni dio računa – upisuje se ukupan iznos neplaćenog dijela računa koji je ostao nenapla-ćen do zadnjeg dana u mjesecu koji prethodi mjesecu podnošenja sta s čkog izvješća – uk-ljučujući i taj dan (pod II.14),

3.2.) ukupnom iznosu svih dospjelih, a nenaplaće-nih računa za pojedinog kupca:

• zbrojeni iznos svih nenaplaćenih računa bez PDV-a, za pojedinog kupca (zbroj kolone II.10. za pojedinog kupca)

• zbrojeni iznos PDV-a prema svim nenaplaćenim računima za pojedinog kupca (zbroj kolone II.11. za pojedinog kupca)

• zbrojeni iznos računa sa PDV-om prema svim ne-naplaćenim računima za pojedinog kupca (zbroj kolone II.12. za pojedinog kupca)

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2016.

49


• zbrojeni iznos svih plaćenih iznosa računa za po-jedinog kupca (zbroj kolone II.13. za pojedinog kupca)

• zbrojeni iznos svih neplaćenih iznosa računa za pojedinog kupca (zbroj kolone II.14. za pojedi-nog kupca)

3.3.) ukupnom iznosu svih dospjelih, a nenaplaće-nih računa:

• zbrojeni iznos svih nenaplaćenih računa bez PDV-a, (zbroj kolone II.10. za sve kupce)

• zbrojeni iznos PDV-a prema svim nenaplaćenim računima (zbroj kolone II.11. za sve kupce)

• zbrojeni iznos računa sa PDV-om prema svim ne-naplaćenim računima (zbroj kolone II.12. za sve kupce)

• zbrojeni iznos svih plaćenih iznosa računa (zbroj kolone II.13. za sve kupce)

• zbrojeni iznos svih neplaćenih iznosa računa (zbroj kolone II.14. za sve kupce),

4. Dospjelim, a nenaplaćenim računima koji su izdani sukladno odredbama OPZ-a, a koji nisu naplaćeni od dana valute plaćanja do zadnjeg dana u mjese-cu koji prethodi mjesecu podnošenja sta s čkog izvješća (uključujući i taj dan), i to:• ukupan iznos računa s PDV-om (pod III.2.)• iznos PDV-a – upisuje se ukupan iznos obračuna-

nog PDV-a koji je kao takav posebno iskazan na izdanom računu (pod III.3.).

5) Datumu i mjestu sastavljanja sta s čkog izvješća (pod IV.)

6) Ime i prezime osobe koja je sastavila sta s čki iz-vještaj (pod V.)

7) Potpis (pod VI.).

Obrazac OPZ-STAT-1 potpisuje odgovorna osoba pod-nositelja sta s čkog izvješća, koja naprednim elek-troničkim potpisom jamči za is nitost i točnost iska-zanih podataka.

Prema članku 22., stavku 2. Pravilnika, gotovinski ra-čuni koji su izdani prema odredbama OPZ-a, upisuju se pod III. Obrasca OPZ-STAT-1, u jednom iznosu svih dospjelih, a nenaplaćenih računa sa stanjem na dan tekuće godine, i to: 31. ožujka, 30. lipnja, 31. rujna, te 31. prosinca, ako na dan sastavljanja, sta s č-kog izvješća nenaplaćena potraživanja nisu starija od šest godina. Kako bi se olakšalo izvješćivanje, u jednom iznosu pod III. Obrasca OPZ-STAT-1, mogu se iskaza i potraživanja temeljem dospjelih, a nena-plaćenih računa koji su sastavljeni sukladno odred-

bama Zakona o PDV-u, a koji su izdani osobama koji nisu porezni obveznici PDV-a, odnosno nisu pravne osobe, te računi izdani kupcima u trećim zemljama (potraživanja od kupaca koji imaju sjedište izvan Eu-ropske unije).

Obrazac OPZ-STAT-1 ne predaje se Poreznoj upra-vi, ako porezni obveznik prema vlas toj knjigovod-stvenoj evidenciji nema dospjelih, a nenaplaćenih potraživanja, odnosno ako u svojim poslovnim knji-gama ima potraživanja koja su dospjela prije 31. prosinca 2009.

• Primjer popunjenog obrasca OPZ-STAT-1 za komu-nalno poduzeće Komunalac d.o.o. iz Samobora, OIB:11111111113, za dospjela i nenaplaćena potra-živanja na dan 30. ožujka 2016., po računima koji nisu naplaćeni do 30. travnja 2016., a koji računi na dan sastavljanja nisu stariji od šest godina.

Izračun broja dana kašnjenja za iskazana potraživanja na Obrascu OPZ- STAT-1:

Datum izdavanja

računa

Datum valute plaćanja računa

Broj dana kašnjenja u plaćanju do 30. 3. 2016.

11. 8. 2015. 10. 10. 2015.

listopad 2015. →21 danstudeni 2015.→ 30 danaprosinac 2015.→ 31 dansiječanj 2016. → 31 danveljača 2016. → 29 danaožujak 2016. → 31 dan

travanj 2016. → 30 danaUKUPNO = 203 dana

05. 10. 2015. 4. 11. 2015.

studeni 2015.→26 danaprosinac 2015. →31 dansiječanj 2016. →31 dan

veljača 2016. → 29 danaožujak 2016. → 31 dan


11. 6. 2015. 10. 8. 2015.

kolovoz 2015. → 21 danrujan 2015.→30 dana

listopad 2015. →31 danstudeni 2015. →30 danaprosinac 2015.→31 dansiječanj 2016.→31 dan

veljača 2016. → 29 danaožujak 2016. → 31 dan


30. 1. 2016. 30. 3. 2016. travanj 2016.→31 danUKUPNO = 31 dan

50


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

6.

O

PZ-S

TAT-

1

S T

A T

I S

T I Č

K O

I Z

V J

E Š Ć

E

O D

OSP

JELI

M, A

NEN

APLA

ĆEN

IM R

AČU

NIM

A N

A DA

N

|3|1

| |0

|3|

god.

|2|0

|1|6

|

A K

OJI

NIS

U P

LAĆE

NI D

O

|3

|0|

|0|4

| go

d. |2

|0|1

|6|

I. PO

DACI

O P

OREZ

NOM

OBV

EZNI

KU/P

ODNO

SITE

LJU

IZVJ

EŠĆA

1. N

AZIV

/IME

I PRE

ZIM

E: K

omun

alno

pod

uzeć

e “K

omun

alac

” d.o

.o.

2. O

IB: 1

1111

1111

133.

ADR

ESA:

Str

ma

ulic

a 5,

Sam

obor

II. P

ODAC

I O D

OSPJ

ELIM

, A N

ENAP

LAĆE

NIM

RAČ

UNIM

A KO

JI SU

IZDA

NI SU

KLAD

NO O

DRED

BAM

A ZA

KONA

O P

DV-U

R.B.

OZ

NAKA

PO

REZN

OG

BROJ

APO

REZN

I BRO

JNA

ZIV/

IME

I PR

EZIM

E KU

PCA

REDN

I BRO

J RA

ČUNA

BROJ

IZDA

NOG

RAČU

NA

DATU

MIZ

DANO

G RA

ČUNA

VALU

TA

PLAĆ

ANJA

RA

ČUNA

BROJ

DAN

A KA

ŠNJE

NJA

U PL

AĆAN

JU

IZNO

S RA

ČUNA

IZ

NOS

PDV-

a

UKUP

AN

IZNO

S RA

ČUNA

SAPD

V-om

PLAĆ

ENI

IZNO

S RA

ČUNA

NEPL

AĆEN

I DI

O RA

ČUNA

12

34

56

78

910

1112

(10

+ 11

)13

14 (1

2 - 1

3)

1.

112

1212

1212

1An

a d.o

.o.

1.12

5-01

-111

.08.

2015

.10

.10.

2015

.20

330

.000

,00

7.500

,00

37.5

00,0

020

.000

,00

17.5

00,0

02.

155-

01-2

05.1

0.20

15.

04.1

1.20

15.

178

10.0

00,0

02.

500,

0012

.500

,00

-12

.500

,00

n Ukup

no40

.000

,00

10.0

00,0

050

.000

,00

20.0

00,0

030

.000

,00

2.

122

2222

2222

5M

IMAH

d.o

.o.

1.21

-01-

111

.06.

2015

.10

.08.

2015

.26

410

.000

,00

2.50

0,00

12.5

00,0

02.

500,

0010

.000

,00

2.73

-01-

230

.01.

2016

.30

.03.

2016

.31

9.0

00,0

02.

250,

0011

.250

,00

-11

.250

,00

n Ukup

no19

.000

,00

4.75

0,00

23.7

50,0

02.

500,

0021

.250

,00

UKUP

NO

:59

.000

,00

14.7

50,0

073

.750

,00

22.5

00,0

051

.250

,00

III. P

ODAC

I O U

KUPN

O DO

SPJE

LIM A

NEN

APLA

ĆENI

M R

AČUN

IMA

KOJI

SU IZ

DANI

SUKL

ADNO

ODR

EDBA

MA

OPZ-

A

R.B.

UKUP

AN IZ

NOS R

AČUN

A SA

PDV

-om

IZNO

S PDV

-a

1.2

31

37.5

00,0

07.

500,

00IV

. Dat

um :

01.0

9.20

16.

V. O

brač

un sa

stav

io (i

me

i pre

zime)

:IV

AN B

ABIĆ

VI. P

otpi

s:

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2016.

51


5.2. Odgovornost poreznog obveznika kao jamca platca za plaćanje PDV-a

Svrha izvještavanja na Obrascu OPZ-STAT-1 o dospje-lim a nenaplaćenim računima, određena je člankom 127. Zakona o PDV-u, prema kojim je odredbama propisana odgovornost poreznog obveznika. Naime, Porezni obveznik kojemu je obavljena isporuka doba-ra ili usluga u tuzemstvu odgovara za plaćanje PDV-a u bilo kojem od sljedećih slučajeva:

a) Kada račun ili druga isprava kojom se zaračunava-ju isporučena dobra ili obavljene usluge, čije je izda-vanje propisano člancima 78. i 79. ovoga Zakona, nije izdana ili je u njoj netočno obračunan PDV.

b) Kada poreznom obvezniku koji mu je obavio ispo-ruku nije pla o najmanje iznos PDV-a obračunanog u računu u roku propisanom posebnim propisom o fi nancijskom poslovanju od dana izdavanja računa.

Nadalje, odredbom članka 194.a. Pravilnika o PDV-u propisano je da primatelj isporuke neovisno o tome obračunava li PDV prema obavljenim isporukama ili primjenjuje postupak oporezivanja prema napla-ćenim naknadama, odgovara za plaćanje PDV-a kao porezni jamac, ako nije u roku propisanom poseb-nim propisom isporučitelju koji PDV obračunava pre-ma obavljenim isporukama pla o račun najmanje u iznosu PDV-a obračunanog u računu. Iz navedenog proizlazi da su porezni obveznici primatelji računa po obavljenim isporukama dobara i usluga, odgovorni za plaćanje PDV-a na osnovu jamstva, kada nije izdan račun ili je PDV netočno obračunan, kao i u slučaju neplaćanja najmanje iznosa PDV-a obračunanog na računu, i to u rokovima koji su propisani posebnim propisom o fi nancijskom poslovanju. Stoga će Pore-zna uprava na temelju prikupljenih podataka poduzi-ma radnje za plaćanje PDV-a u državni proračun od isporučitelja, te ako se PDV ne može tako napla , tada se obveza plaćanja PDV-a može utvrdi i prima-telju isporuke.

6. ZaključakObrazac OPZ-STAT-1 podnosi se elektronički nadlež-noj ispostavi Poreznoj upravi korištenjem sustava ePorezna, a XML shema i poslovna pravila mogu se pronaći na Internet stranicama Porezne uprave. Ob-veznici sastavljanja sta s čkih izvješća o dospjelim,

a nenaplaćenim potraživanjima su porezni obveznici koji izdaju račune prema odredbama Zakona o PDV-u odnosno OPZ-a, i koji na dan sastavljanja izvješća imaju u svojim poslovnim knjigama eviden rana do-spjela a nenaplaćena potraživanja, sukladno rokovi-ma ispunjenja novčanih obveza propisanim poseb-nim propisima.

Obveznici sastavljanja Obrasca OPZ-STAST-1 su po-rezni obveznici koji su dobrovoljno ili po sili zakona upisani u registar obveznika PDV-a, jela državne vlas , jela državne uprave, jela i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, komore te druga jela s javnim ovlas ma kada obavljaju gospodarsku

djelatnost za koju izdaju račune kao obveznici PDV-a, te neprofi tne organizacije koje uz djelatnost oslobo-đenu PDV-a obavljaju i neku drugu oporezivu gospo-darsku djelatnost za koju izdaju račune kao obveznici PDV-a (bolnice, škole, privatne obrazovne ustanove i dr.)

U Obrazac OPZ-STAT-1 potrebno je uključi nenapla-ćena potraživanja koja su dospjela na naplatu od 1. siječnja 2010. i nadalje, sve dok u poslovnim knjiga-ma postoji eviden rano nenaplaćeno potraživanje, uz uvjet da na dan sastavljanja nisu starija od šest go-dina. Obveza izvješćivanja prestaje tek po zatvaranju potraživanja plaćanjem ili otpisom. Pod III. Obrasca OPZ-STAT-1, mogu se u jednom iznosu iskaza potra-živanja na temelju dospjelih, a nenaplaćenih računa koji su sastavljeni sukladno odredbama Zakona o PDV-u, a koji su izdani osobama koje nisu porezni ob-veznici odnosno nisu pravne osobe, kao i računi koji su izdani kupcima u trećim zemljama. No, omoguće-no je da se takvi računi mogu iskaza i pojedinačno sa svim propisanim elemen ma pod II. Obrasca OPZ-STAT-1.

Obveza izvješćivanja po Obrascu OPZ-STAT-1 ne po-stoji za obavljene usluge koje su oslobođene PDV-a, a za koje porezni obveznici nisu bili obvezni izda račun. Prikaz pitanja i odgovora koji se odnose na dostavlja-nje prvih sta s čkih izvješća o dospjelim a nenapla-ćenim potraživanjima po obrascu OPZ-STAT-1, a koja pitanja i odgovore je Ministarstvo fi nancija objavilo i na internetskim stranicama Porezne uprave www.porezna-uprava.hr, radi pomoći u izvješćivanju po-reznim obveznicima, dan je i u časopisu TIM4PIN br. 1/2016.

52

REVIZIJA UDK 657.21 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

6.

1. UvodOdredbama Zakona o fi nanciranju poli čkih ak- vnos i izborne promidžbe (NN, br. 24/11, 61/11,

27/13, 48/13 – pročišćeni tekst i br. 2/14), uređen je način fi nanciranja nezavisnih zastupnika i članova predstavničkih jela jedinica lokalne i područne (re-gionalne) samouprave izabranih s liste grupe birača, stjecanje i trošenje sredstava te nadzor i revizija. Ne-zavisni zastupnici i članovi predstavničkog jela lo-kalne i područne (regionalne) samouprave izabrani s liste grupe birača, ostvaruju prihode iz različi h izvo-ra u skladu s propisima, a mogu ih koris isključivo za ostvarenje ciljeva utvrđenih vlas m programom rada i fi nancijskim planom. Nezavisni zastupnici i čla-novi predstavničkog jela lokalne i područne (regio-nalne) samouprave izabrani s liste grupe birača imaju određenu ulogu u poli čkom i javnom životu te odgo-vornost prema svojem izbornom jelu i široj javnos .

Reviziju nezavisnih zastupnika i članova predstav-ničkih jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabranih s liste grupe birača, obavlja Državni ured za reviziju, a nadzor nad fi nancijskim poslovanjem i fi nanciranjem izborne promidžbe obavlja Državno izborno povjerenstvo. Nezavisni za-stupnici i članovi predstavničkih jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabrani s liste grupe birača, dužni su sastavlja fi nancijske izvještaje u skladu s propisima koji uređuju računovodstvo ne-

profi tnih organizacija, neovisno o vrijednos njihove imovine i visini ostvarenih prihoda.

S obzirom na to da nezavisni zastupnici ostvaruju prihode veće od 230.000,00 kn, obvezni su vodi poslovne knjige i sastavlja fi nancijske izvještaje na način koji je utvrđen propisima o vođenju računovod-stva neprofi tnih organizacija, odnosno kao i poli čke stranke te se kod revizije fi nancijskih izvještaja i po-slovanja nezavisnih zastupnika postupa na is način kao i kod revizije poli čkih stranaka. Od 1. siječnja 2015., u primjeni je Zakon o fi nancijskom poslovanju i računovodstvu neprofi tnih organizacija (NN, br. 121/14), kojim je uređen okvir fi nancijskog poslova-nja i elemen računovodstvenog sustava neprofi tnih organizacija, te se prema odredbama članka 46. na-vedenog Zakona, prvi fi nancijski izvještaji propisani ovim Zakonom, sastavljaju za izvještajna razdoblja od 1. siječnja 2015. U primjeni su također i Pravilnik o neprofi tnom računovodstvu i računskom planu (NN, br. 1/15), Pravilnik o izvještavanju u neprofi tnom ra-čunovodstvu i Registru neprofi tnih organizacija (NN, br. 31/15), te Pravilnik o sustavu fi nancijskog upravlja-nja i kontrola te izradi i izvršavanju fi nancijskih plano-va neprofi tnih organizacija (NN, br. 119/15).

Temeljni fi nancijski izvještaji nezavisnih zastupnika su: Bilanca (obrazac BIL-NPF), Izvještaj o prihodima i rashodima (obrazac PR-RAS-NPF) i Bilješke (čl. 9. Pra-vilnika o izvještavanju u neprofi tnom računovodstvu i Registru neprofi tnih organizacija), a sastavljaju se za poslovnu godinu (od 1. siječnja do 31. prosinca). Članovi predstavničkih jela jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave izabrani s liste gru-

Revizija nezavisnih zastupnika i članova predstavničkih jela JLP(R)SNediljka Rogošić *

Sanja Mar nko **

Nezavisni zastupnici i članovi predstavničkih jela JLP(R)S izabrani s liste grupe birača, dužni su sastavlja fi nancijske izvještaje u skladu s propisima koji uređuju računovodstvo neprofi tnih organizacija, neovisno o vrijednos njihove imovine i visini ostvarenih prihoda. U obavljanju revizije fi nancijskih izvještaja i fi nancij-skog poslovanja navedenih subjekata, primjenjuje se ista metodologija i postupci, kao i kod revizije poli čkih stranaka. O nalazima pišu autorice u nastavku.

* Mr. sc. Nediljka Rogošić, Središnji ured Državne revizije.** Sanja Mar nko, dipl. oec., Središnji ured Državne revizije.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2016.

53

UDK 657.21 REVIZIJA

pe birača, obvezni su prema odredbama članka 29. Zakona o fi nanciranju poli čkih ak vnos i izborne promidžbe, vodi Knjigu blagajne te Knjigu prihoda i rashoda, primjenom jednostavnog knjigovodstva i novčanog računovodstvenog načela u skladu s propi-sima koji uređuju neprofi tno računovodstvo.

Članovi predstavničkih jela jedinica lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave izabrani s liste grupe bi-rača, sastavljaju Godišnji fi nancijski izvještaj (obrazac G-FIN-IZVJ), prema Pravilniku o načinu vođenja evi-dencija i izdavanja potvrda o primitku dobrovoljnih priloga (donacija) i članarina, izvješćima o primljenim donacijama za fi nanciranje izborne promidžbe i izvje-šćima o troškovima (rashodima) izborne promidžbe te fi nancijskim izvještajima za fi nanciranje izborne promidžbe (NN, br. 50/11, 93/11 i 55/13). Navedeni fi nancijski izvještaji se sastavljaju za razdoblje od si-ječnja do prosinca te dostavljaju Državnom uredu za reviziju i Državnom izbornom povjerenstvu u roku 60 dana nakon isteka obračunskog razdoblja. Uz temelj-ne fi nancijske izvještaje, nezavisni zastupnici i članovi predstavničkih jela jedinica lokalne i područne (re-gionalne) samouprave izabrani s liste grupe birača, dužni su dostavi i godišnji program rada i fi nancijski plan, te izvješće o donacijama primljenima jekom godine (na početku mandata i program rada za man-datno razdoblje).

Revizija nezavisnih zastupnika i članova predstav-ničkih jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabranih s liste grupe birača, provodi se svake kalendarske godine za prethodnu godinu, osim za nezavisne zastupnike i članove predstav-ničkih jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabrane s liste grupe birača, čiji je go-dišnji prihod i vrijednost imovine iskazan u godišnjim fi nancijskim izvještajima, manji od 100.000,00 kn (čl. 31. Zakona o fi nanciranju poli čkih ak vnos i izbor-ne promidžbe). Reviziju navedenih nezavisnih zastu-pnika i članova predstavničkih jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabranih s liste grupe birača, Državni ured za reviziju nije obvezan obavlja , ali je može obavlja u skladu sa svojim pla-nom i programom rada, odnosno prema kriterijima utvrđenim Zakonom o Državnom uredu za reviziju (NN, br. 80/11). U obavljanju revizije fi nancijskih izvje-štaja i fi nancijskog poslovanja navedenih subjekata, primjenjuje se ista metodologija i postupci kao i kod revizije poli čkih stranaka.

2. Ciljevi i djelokrug revizijeCiljevi revizije se određuju prije početka svake revi-zije. Za reviziju fi nancijskih izvještaja i fi nancijskog poslovanja nezavisnih zastupnika i članova predstav-

ničkih jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabranih s liste grupe birača, određeni su sljedeći ciljevi:

• provjeri is nitost i vjerodostojnost fi nancijskih iz-vještaja

• provjeri primjenu zakona i drugih propisa u vezi s računovodstvenim i fi nancijskim poslovanjem

• provjeri pravilnost stjecanja prihoda• provjeri pravilnost ostvarenja rashoda, odnosno

provjeri jesu li fi nancijska sredstva korištena is-ključivo za ostvarenje ciljeva utvrđenih godišnjim programom rada i u skladu s fi nancijskim planom te

• provjeri pravilnost izvršenja drugih transakcija.

Ciljevi revizije utječu na opseg i vrstu revizijskih ak v-nos koje je potrebno obavi . S obzirom na postav-ljene ciljeve, revizija obuhvaća sljedeća područja:

• planiranje i računovodstveno poslovanje• fi nancijske izvještaje• prihode• rashode• imovinu i obveze te• vlas te izvore.

3. Kriteriji za ocjenu pravilnos Kriteriji za ocjenu pravilnos fi nancijskih izvještaja i fi nancijskog poslovanja predstavljaju mjerne veličine s kojima se uspoređuju stvarni pokazatelji poslova-nja, a na temelju ocjene se izražava mišljenje o fi nan-cijskim izvještajima i fi nancijskom poslovanju članova predstavničkih jela jedinica lokalne i područne (re-gionalne) samouprave izabranih s liste grupe birača, kao subjekata revizije. Kriteriji proizlaze iz zakona i drugih propisa te njihovih fi nancijskih planova i pro-grama rada. Kriteriji za ocjenu pravilnos poslovanja nezavisnih zastupnika i članova predstavničkih jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve izabranih s liste grupe birača proizlaze iz sljedećih propisa i unutarnjih akata:

• Zakona o fi nanciranju poli čkih ak vnos i izborne promidžbe.

• Pravilnika o načinu vođenja evidencija i izdavanja potvrda o primitku dobrovoljnih priloga (donacija) i članarina, izvješćima o primljenim donacijama za fi nanciranje izborne promidžbe i izvješćima o troš-kovima (rashodima) izborne promidžbe te fi nancij-skim izvještajima za fi nanciranje izborne promidž-be (NN, br. 50/11, 93/11 i 55/13).

• Zakona o fi nancijskom poslovanju i računovodstvu neprofi tnih organizacija.

• Pravilnika o neprofi tnom računovodstvu i račun-skom planu.

54


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

6.

• Pravilnika o izvještavanju u neprofi tnom računo-vodstvu i Registru neprofi tnih organizacija.

• Pravilnika o sustavu fi nancijskog upravljanja i kon-trola te izradi i izvršavanju fi nancijskih planova ne-profi tnih organizacija.

• Godišnjeg programa rada i fi nancijskog plana.• Programa rada za mandatno razdoblje (za nezavi-

sne zastupnike i članove predstavničkih jela na početku mandata).

Nakon što su određeni ciljevi revizije, kriteriji za ocje-nu pravilnos i područja revizije, obavlja se provjera, odnosno ispi vanje dokumentacije u vezi sa svakim područjem revizije radi utvrđivanja činjenica, odno-sno radi usporedbe jesu li poslovni događaji i transak-cije obavljeni u skladu s propisima i programima rada, davanja ocjene jesu li podaci iskazani u fi nancijskim izvještajima točni, te pružaju li objek vnu i realnu sliku o fi nancijskom poslovanju nezavisnih zastupni-ka i članova predstavničkih jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabranih s liste grupe birača. Također se ocjenjuje, jesu li nezavisni zastupnici i članovi predstavničkih jela jedinica lo-kalne i područne (regionalne) samouprave izabrani s liste grupe birača, koris li fi nancijska sredstva samo radi ostvarenja ciljeva utvrđenih fi nancijskim planom i godišnjim programom rada.

4. Postupci revizijeS obzirom na odredbe Zakona o fi nanciranju poli č-kih ak vnos i izborne promidžbe, postupci revizije se odnose na ispi vanje:

• fi nancijskih izvještaja• objave podataka na mrežnim stranicama• vođenja poslovnih knjiga• popisa imovine i obveza• pravilnos stjecanja prihoda • ostvarenja rashoda te• provjeru jesu li nezavisni zastupnici i članovi pred-

stavničkih jela jedinica lokalne i područne (regi-onalne) samouprave izabrani s liste grupe birača, koji nakon isteka mandata nisu ponovno izabrani za zastupnike u Hrvatski sabor, odnosno za člana predstavničkog jela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ili im mandat prestane prije isteka vremena na koji su izabrani, postupili u skladu s odredbama članka 8. Zakona o fi nancira-nju poli čkih ak vnos i izborne promidžbe.

Uključuju provedbu više anali čkih postupaka kao što je analiza značajnih pokazatelja i kretanja te ana-liza i provjera promjena i odnosa koji nisu dosljedni ili koji odstupaju od određenih predviđenih iznosa. Revizija se provodi na način i prema postupcima utvr-đenim okvirom revizijskih standarda Međunarodne

organizacije vrhovnih revIzijskih ins tucija (INTOSAI) i Kodeksom profesionalne e ke državnih revizora.

4.1. Financijski izvještaji

Revizijom fi nancijskih izvještaja se provjerava:

• Jesu li nezavisni zastupnici i članovi predstavnič-kih jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabrani s liste grupe birača sastavili fi nancijske izvještaje u skladu s odredbama Zakona o fi nanciranju poli čkih ak vnos i izborne pro-midžbe te propisa koji određuju računovodstveno poslovanje neprofi tnih organizacija?

• Jesu li fi nancijski izvještaji dostavljeni Državnom uredu za reviziju i Državnom izbornom povjeren-stvu u skladu s propisima?

• Jesu li podaci iskazani u fi nancijskim izvještaji-ma jednaki podacima eviden ranim u poslovnim knjigama, odnosno pružaju li fi nancijski izvješta-ji objek vnu i realnu sliku fi nancijskog položaja i poslovanja nezavisnog zastupnika, odnosno člana predstavničkog jela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave izabranom s liste grupe birača?

• Jesu li uz fi nancijske izvještaje priloženi godišnji program rada, fi nancijski plan, te izvještaj o dona-cijama primljenim jekom godine sa specifi čnim podacima o fi zičkim i pravnim osobama koje su dale donacije, datumu uplate donacije, odnosno davanja proizvoda ili pružanja usluga bez naknade, o uplaćenom iznosu donacije, odnosno o tržišnoj vrijednos darovanog proizvoda ili usluge nazna-čenoj na računu koji ne podliježe napla , vrs sva-ke pojedine donacije te drugim podacima u skladu s odredbama Zakona o fi nanciranju poli čkih ak v-nos i izbore promidžbe.

4.2. Objava podataka

U vezi s objavljivanjem podataka na mrežnim strani-cama, potrebno je provjeri :

• Jesu li nezavisni zastupnici i članovi predstavničkih jela jedinica lokalne i područne (regionalne) sa-

mouprave izabrani s liste grupe birača u skladu s odredbom članka 39. Zakona o fi nanciranju poli č-kih ak vnos i izborne promidžbe, objavili godiš-nje fi nancijske izvještaje na svojim mrežnim strani-cama ili na mrežnim stranicama jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave u kojoj poli čki djeluju, najkasnije do 1. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu, te je li objava trajala najmanje 90 dana?


mouprave izabrani s liste grupe birača koji su u pr-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2016.

55

UDK 657.21 REVIZIJA

vih šest mjeseci tekuće godine primili donacije za potporu njihova poli čkog djelovanja, javno obja-vili izvješće o donacijama (polugodišnje izvješće) na svojim mrežnim stranicama ili mrežnim strani-cama jedinice lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave u kojoj poli čki djeluju, najkasnije do 15. srpnja tekuće godine, odnosno jesu li objavili obavijest na navedenim mrežnim stranicama, ako u navedenom razdoblju nisu primili donacije, te je li objava trajala najmanje 30 dana (članak 26. Za-kona o fi nanciranju poli čkih ak vnos i izborne promidžbe)?

4.3. Poslovne knjige

U skladu s odredbama članka 29. Zakona o fi nanci-ranju poli čkih ak vnos i izborne promidžbe, ne-zavisni zastupnici su dužni vodi poslovne knjige, na način koji je utvrđen propisima o vođenju računovod-stva neprofi tnih organizacija. Prema odredbi članka 15. Zakona o fi nancijskom poslovanju i računovod-stvu neprofi tnih organizacija, poslovne knjige se vode tako da osiguraju ispravnost i kontrolu unesenih po-dataka, čuvanje i mogućnost korištenja podataka, do-bivanje uvida u promet i stanja na računima glavne knjige te vremenski slijed obavljenog unosa poslov-nih događaja.

Is m člankom Zakona o fi nanciranju poli čkih ak v-nos i izborne promidžbe je propisano da su, članovi predstavničkih jela jedinica lokalne i područne (re-gionalne) samouprave izabrani s liste grupe birača, dužni vodi Knjigu blagajne te Knjigu prihoda i rasho-da, primjenom jednostavnog knjigovodstva i novča-nog računovodstvenog načela, u skladu s propisima o vođenju računovodstva neprofi tnih organizacija.

Revizija poslovnih knjiga se odnosi na provjeru:

• Jesu li nezavisni zastupnici i članovi predstavnič-kih jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabrani s liste grupe birača vodili po-slovne knjige (glavne i pomoćne) u skladu s odred-bama Zakona o fi nanciranju poli čkih ak vnos i izborne promidžbe te propisima o vođenju računo-vodstva neprofi tnih organizacija?

• Jesu li poslovni događaji u poslovnim knjigama evi-den rani prema odgovarajućim računovodstve-nim načelima?

• Je li unos podataka u poslovne knjige temeljen na urednim i vjerodostojnim knjigovodstvenim ispra-vama, te jesu li knjigovodstvene isprave kontroli-rane prije unosa u poslovne knjige; je li knjigovod-stvena isprava uredna, odnosno može li se iz nje nedvosmisleno utvrdi mjesto i vrijeme njezina nastanka i njezin materijalni sadržaj, što znači na-rav, vrijednost i vrijeme nastanka poslovnog doga-

đaja povodom kojeg je sastavljena; knjigovodstve-na isprava je vjerodostojna ako potpuno i is nito odražava nastali poslovni događaj?

• Jesu li vođene evidencije o primitku dobrovoljnih priloga (donacija) i jesu li izdavane potvrde o pri-mitku dobrovoljnih priloga (donacija).

4.4. Popis imovine i obveza

Popis imovine i obveza je propisan odredbama čla-naka 19., 20. i 21. Zakona o fi nancijskom poslovanju i računovodstvu neprofi tnih organizacija. Neprofi tne organizacije pa tako i poli čke stranke su dužne naj-manje jednom i to na kraju svake poslovne godine popisa imovinu i obveze sa stanjem na datum bi-lance radi usklađenja knjigovodstvenog sa stvarnim stanjem. S obzirom na to da nezavisni zastupnici i čla-novi predstavničkih jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabrani s liste grupe birača vode poslovne knjige na način koji je utvrđen propisi-ma o vođenju računovodstva neprofi tnih organizaci-ja, dužni su obavi popis imovine i obveza u skladu s navedenim propisima.

Revizijom se provjerava:

• Je li obavljen popis imovine i obveza?• Je li popisom obuhvaćena sva imovina i obveze?• I je li knjigovodstveno stanje imovine, obveza i vla-

s h izvora usklađeno sa stvarnim stanjem utvr-đenim popisom?

4.5. Stjecanje prihoda

U skladu s odredbama Zakona o fi nanciranju poli č-kih ak vnos i izborne promidžbe, nezavisni zastu-pnici i članovi predstavničkih jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabrani s liste grupe birača, mogu stjeca prihode:

• iz proračuna (državnog proračuna, odnosno pro-računa jedinica lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave)

• od dobrovoljnih priloga (donacija)• od izdavačke djelatnos • od prodaje propagandnog materijala• od imovine nabavljene iz sredstava proračuna ili

donacija, odnosno iz drugih zakonom dopuštenih izvora

• i iz drugih zakonom dopuštenih izvora.

Pravo na redovito godišnje fi nanciranje iz sredstava državnog proračuna imaju nezavisni zastupnici, koji su izabrani s nezavisnih lista, a iz sredstava proraču-na jedinica lokalne i područne (regionalne) samou-prave članovi predstavničkih jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabrani s liste grupe birača. Odluku o raspoređivanju sredstava iz

56


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

6.

državnog proračuna donosi Odbor za Ustav, Poslov-nik i poli čki sustav Hrvatskoga sabora, a iz proraču-na jedinice lokalne i područne (regionalne) samou-prave predstavničko jelo jedinice lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave. Raspoređena sredstva se uplaćuju na poseban račun nezavisnog zastupnika, odnosno poseban račun člana predstavničkog jela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave izabranog s liste grupe birača, tromjesečno u jedna-kim iznosima.

Revizija stjecanja prihoda se odnosi na provjeru jesu li nezavisni zastupnici i članovi predstavničkih jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabrani s liste grupe birača ostvarili i iskazali prihode iz proračuna u skladu s propisima te potraživanja u slučaju kada navedena sredstava nisu doznačena u skladu s navedenim odlukama (primjerice, u slučaju kada jedinica lokalne i područne (regionalne) samou-prave nije upla la sredstva u skladu s odlukom pred-stavničkog jela, član predstavničkog jela navedene lokalne jedinice treba iskaza potraživanje za nave-dene prihode).

Revizija prihoda od dobrovoljnih priloga (donacija) se odnosi na provjeru:

• Jesu li u poslovnim knjigama eviden rani i u fi nan-cijskim izvještajima iskazani ostvareni prihodi od dobrovoljnih priloga (donacija)?

• Je li iznos ostvarenih prihoda od dobrovoljnih pri-loga (donacija) istovjetan iznosu objavljenom na mrežnim stranicama?

• Jesu li za dobrovoljne priloge (donacije) dane u obliku proizvoda ili usluga, fi zičke i pravne osobe ispostavile račune na kojima je naznačena tržišna vrijednost darovanog proizvoda ili usluge, te na kojem je naznačeno da glasi na nezavisnog zastu-pnika i člana predstavničkih jela jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave izabranog s liste grupe birača i da ne podliježe napla ?

• Je li iznos dobrovoljnih priloga (donacija) fi zič-kih osoba uplaćen nezavisnom zastupniku i članu predstavničkog jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabranom s liste grupe birača prelazio 30.000,00 kn u kalendarskoj godi-ni?

• Je li iznos dobrovoljnih priloga (donacija) pravnih osoba uplaćen nezavisnom zastupniku prelazio 100.000,00 kn, a iznos uplaćen članu predstav-ničkog jela jedinice lokalne i područne (regio-nalne) samouprave izabranom s liste grupe birača 30.000,00 kn u kalendarskoj godini?

• Je li iznos dobrovoljnog priloga (donacija), koji nije stečen u skladu s propisima, uplaćen u državni pro-račun, te jesu li Državnom uredu za reviziju i Dr-

žavnom izbornom povjerenstvu prijavljeni iznosi donacija koji prelaze iznose utvrđene odredbama članka 11., stavaka 3. i 4. Zakona o fi nanciranju po-li čkih ak vnos i izborne promidžbe?


mouprave izabrani s liste grupe birača ostvarili do-brovoljne priloge (donacije) iz neimenovanih (ano-nimnih) izvora, od pravnih osoba ili drugih osoba i ins tucija?

U vezi sa stjecanjem prihoda od izdavačke djelatno-s , prodaje propagandnog materijala, od imovine u vlasništvu te iz drugih zakonom dopuštenih izvo-ra, provjerava se jesu li navedeni prihodi ostvareni i iskazani u skladu s propisima i godišnjim programom rada.

4.6. Ostvarenje rashoda

Revizija rashoda se odnosi na provjeru rashoda za za-poslene, materijalne rashode, rashode amor zacije, fi nancijske rashode, rashode za donacije (pomoći) te druge rashode. U okviru materijalnih rashoda se provjeravaju rashodi za promidžbu i informiranje, koji su u pravilu vrijednosno značajniji u razdoblju održa-vanja parlamentarnih izbora (nezavisni zastupnici), odnosno lokalnih izbora (članovi predstavničkih jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabrani s liste grupe birača).

Provjerava se i ocjenjuje jesu li nezavisni zastupnici i članovi predstavničkih jela jedinica lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave izabrani s liste gru-pe birača koris li ostvarene prihode za fi nanciranje rashoda u skladu s godišnjim programima rada i fi -nancijskim planovima.

4.7. Financiranje izborne promidžbe

Odredbe Zakona o fi nanciranju poli čkih ak vnos i izborne promidžbe, primjenjuju se i na fi nanciranje iz-borne promidžbe poli čkih stranaka, nezavisnih lista, odnosno lista grupe birača i kandidata na izborima za Predsjednika Republike Hrvatske, za zastupnike u Hrvatski sabor, za članove u Europski parlament, za općinske načelnike, gradonačelnike, župane i grado-načelnika Grada Zagreba te za članove predstavnič-kih jela jedinica lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave. Poš vanje odredbi ovoga Zakona koje se odnose na izbornu promidžbu, fi nancijske račune koji se odnose na fi nanciranje izborne promidžbe, priku-pljanje donacija i troškove izborne promidžbe, izvje-štavanje o fi nanciranju izborne promidžbe te ostale ak vnos u vezi s fi nanciranjem izborne promidžbe poli čkih stranaka, nezavisnih lista, odnosno lista grupe birača i kandidata, u suradnji s nadležnim iz-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2016.

57

UDK 657.21 REVIZIJA

bornim povjerenstvima nadzire Državno izborno po-vjerenstvo Republike Hrvatske (www.izbori.hr).

Nakon provedenog nadzora fi nanciranja izborne pro-midžbe jekom provedbe izbora zastupnika u Hrvat-ski sabor, održanih 7., 8. i 15. studenoga 2015., Držav-no izborno povjerenstvo je donijelo Izvješće o prove-denom nadzoru fi nanciranja izborne promidžbe na izborima zastupnika u Hrvatski sabor, koje je objav-ljeno na mrežnim stranicama Državnog izbornog povjerenstva (www.izbori.hr). Nadzor fi nanciranja izborne promidžbe je proveden nad 61 izbornim su-dionikom, koji su bili u obvezi otvori poseban račun za fi nanciranje izborne promidžbe te dostavi i obja-vi fi nancijska izvješća u vezi s fi nanciranjem izborne promidžbe. Izvješće, između ostalog, sadrži i detaljno pojašnjene utvrđene povrede Zakona o fi nanciranju poli čkih ak vnos i izborne promidžbe (revizorski m provjerava dio nadzora koji se odnosi na nezavi-

snog zastupnika za kojeg se obavlja revizija). Na mrež-nim stranicama Državnog izbornog povjerenstva, ta-kođer se mogu provjeri podaci o svim redovnim i prijevremenim lokalnim izborima, u vezi s članovima predstavničkih jela jedinica lokalne i područne (re-gionalne) samouprave izabranih s liste grupe birača.

Državni ured za reviziju, jekom obavljanja revizije redovnog poslovanja nezavisnog zastupnika i članova predstavničkih jela jedinica lokalne i područne (re-gionalne) samouprave izabranih s liste grupe birača, provjerava i uspoređuje podatke iskazane u fi nancij-skim izvještajima i eviden rane u poslovnim knjiga-ma s podacima iskazanim u fi nancijskim izvještajima o fi nanciranju izborne promidžbe (obrazac FIN-IZVJ), izvješćima o primljenim donacijama za fi nanciranje izborne promidžbe (obrazac IZ-DP) te izvješćima o primljenim donacijama za potporu poli čkog djelova-nja (obrazac IZ-D), ako su nezavisni zastupnici i čla-novi predstavničkih jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabrani s liste grupe birača, uplaćivali sredstva s redovnog žiroračuna na poseban žiroračun za fi nanciranje izborne promidžbe, te ako su nakon izbora, ponovno izabrani za nezavisnog za-stupnika i člana predstavničkog jela, a neutrošena sredstva ili višak sredstava s posebnog žiroračuna za fi nanciranje izborne promidžbe upla li, odnosno vra- li na redovni žiroračun.

Ako na posebnom žiroračunu za fi nanciranje izborne promidžbe, nakon završetka svih transakcija u skla-du s odredbama Zakona o fi nanciranju poli čkih ak- vnos i izborne promidžbe, preostanu neutrošena

sredstava donacija, nositelj nezavisne liste odnosno nositelj liste grupe birača dužan je do dana zatvara-nja računa neutrošena sredstva upla u jednakim dijelovima na posebne račune za redovito godišnje

fi nanciranje nezavisnih zastupnika, odnosno člano-va predstavničkih jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koji su izabrani s h lista. U slučaju kada nisu dobile zastupnika u Hrvatskom sa-boru, odnosno člana u predstavničkom jelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, dužni su neutrošena sredstva s posebnih računa za fi nancira-nje izborne promidžbe vra upla ocima, razmjerno doniranom iznosu (članak 14. Zakona).

Prema mišljenju Ministarstva uprave (od 12. ožujka i 9. svibnja 2013.), nezavisni zastupnik može iz sredsta-va za redovito godišnje fi nanciranje (koje kao nezavi-sni zastupnik u Hrvatskom saboru dobiva iz državnog proračuna), fi nancira vlas tu izbornu promidžbu, uz uvjet da je navedeno predviđeno fi nancijskim pla-nom i programom rada. Financiranje vlas te izborne promidžbe iz navedenih sredstava se smatra fi nanci-ranjem iz vlas h sredstava, te u tom slučaju ne po-stoje ograničenja u visini iznosa koje nezavisni zastu-pnik uplaćuje na vlas račun za fi nanciranje izborne promidžbe koji je otvorio kao kandidat ili kao nositelj nezavisne liste.

4.8. Nalozi i preporuke

Nakon provjere fi nancijskih izvještaja i poslovanja neza-visnih zastupnika, odnosno članova predstavničkih je-la jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabranih s liste grupe birača te utvrđenih činjenica, Dr-žavni ured za reviziju sastavlja Izvješće o obavljenoj re-viziji u kojem navodi činjenice povezane s poslovanjem. Ako se jekom revizije utvrde nepravilnos i propus , Državni ured za reviziju u navedenom izvješću daje na-loge i/ili preporuke nezavisnom zastupniku, odnosno članu predstavničkog jela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izabranom s liste grupe birača radi otklanjanja nepravilnos i propusta.

• Nalog ⬌ se daje ako je jekom reviziju utvrđeno da poslovanje nije obavljeno u skladu sa zakonom ili drugim propisom.

• Preporuka ⬌ se daje na temelju utvrđenih činje-nica u poslovanju/poslovnim procesima za koje nema izravnog uporišta u propisu, ali bi se izvrše-njem preporuke pos gli bolji učinci ili učinkovi je poslovanje subjekta revizije.

U tablici u nastavku daju se pitanja za provjeru fi nan-cijskih izvještaja i fi nancijskog poslovanja, po područ-jima revizije. Predlaže se nezavisnim zastupnicima, odnosno članovima predstavničkih jela jedinica lo-kalne i područne (regionalne) samouprave izabranih s liste grupe birača, da na njih odgovore i ocjene je li njihovo poslovanje usklađeno s propisima te prema potrebi poduzmu ak vnos radi otklanjanja nepravil-nos ili propusta.

58


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

6.

Tabl

ica

1: P

itan

ja z

a pr

ovje

ru fi

nanc

ijski

h iz

vješ

taja

i fi n

anci

jsko

g po

slov

anja

Redn

i br

oj

Podr

učje

obuh

vaće

no

reviz

ijom

Pitan

ja

12

1.Dj

elokru

g •

Provje

ri os

novn

e pod

atke o

nezav

isnom

zastu

pniku

, odn

osno

član

u pred

stavn

ičkog

jela

jedin

ice lo

kalne

i pod

ručne

(reg

ionaln

e) sam

oupra

ve iz

abran

om s

liste g

rupe b

irača

(djel

okrug

, sjed

ište u

reda,

status

i prom

jene

mand

ata i s

lično).

2.Su

stav u

nutar

njih

kont

rola

• Je

li usp

ostav

ljen u

činko

vit su

stav k

ontro

la (ka

ko se

prov

odi ko

ntrola

i ovje

ravan

je do

kume

ntacije

, plać

anja,

ak vn

os i

drugo

)?•

Jesu l

i dok

umen

o po

slovn

im pr

omjen

ama,

na te

melju

kojih

je ob

avlje

no ev

iden

ranje

poslo

vnih

događa

ja, pr

ethod

no ov

jeren

i i kon

trolira

ni (je

li neza

visni

zastup

nik od

nosn

o član

pred

stavn

ičkog

jela

potvr

dio da

je isp

rava

is ni

ta i d

a rea

lno po

kazuj

e pos

lovni

događa

j)?

3.pla

niran

je i

raču

novo

dstve

no

poslo

vanje

3.1.

Progra

m rad

a i

fi nan

cijski

plan

• Je

li don

esen p

rogram

rada

za m

anda

tno ra

zdob

lje (n

a poč

etku m

anda

ta)?

• Je

li don

esen g

odišn

ji prog

ram ra

da i fi

nanc

ijski p

lan?

• Jes

u li u

godiš

njem

progra

mu ra

da ut

vrđen

i cilje

vi koje

nezav

isni za

stupn

ik, od

nosno

član p

redsta

vničk

og j

ela je

dinice

loka

lne i p

odruč

ne (re

giona

lne) sa

moup

rave i

zabran

s list

e grup

e bira

ča, pl

anira

ostva

ri ?

• Jes

u li u

z plan

irane

ak vn

os n

aved

eni ra

shod

i za nj

ihovo

ostva

renje

te izv

ori fi n

ancir

anja?

• Jes

u li a

k vn

os o

bavlj

ene u

sklad

u s go

dišnji

m pro

gramo

m rad

a?

3.2.

Poslo

vne k

njige

• Jes

u li u

stroje

ne po

slovn

e knji

ge u

sklad

u s pr

opisim

a (čl.

29. Z

akon

a o fi n

ancir

anju

poli

čkih a

k vn

os i

izborn

e prom

idžbe

i prop

isi o v

ođen

ju rač

unov

odstv

a nep

rofi tn

ih org

aniza

cija)?

• Jes

u li p

oslov

ni do

gađa

ji evid

en ra

ni u p

oslov

nim kn

jigam

a prem

a odg

ovara

jućim

raču

novo

dstve

nim na

čelim

a?•

Jesu l

i pos

lovni

događa

ji evid

en ra

ni na

teme

lju ur

ednih

i vjer

odos

tojnih

knjig

ovod

stven

ih isp

rava k

oje ne

sumn

jivo p

okazu

ju na

stalu

poslo

vnu p

romjen

u te j

esu li

knjig

ovod

stven

e isp

rave k

ontro

lirane

prije

unos

a u po

slovn

e kn

jige?

• Jes

u li ko

d vođ

enja

poslo

vnih

knjig

a prim

ijenje

na ra

čuno

vods

tvena

nače

la toč

nos

, is ni

tos , p

ouzd

anos

i po

jedina

čnog

iskazi

vanja

poslo

vnih

događa

ja?

3.3.

Finan

cijski

izvješ

taji

• Jes

u li sa

stavlj

eni sv

i teme

ljni fi

nanc

ijski iz

vješta

ji?•

Jesu l

i fi na

ncijsk

i izvje

štaji s

astav

ljeni

u skla

du s o

dredb

ama Z

akon

a o fi n

ancir

anju

poli

čkih a

k vn

os i i

zborn

e prom

idžbe

Zako

na o fi n

ancijs

kom

poslo

vanju

i rač

unov

odstv

u nep

rofi tn

ih org

aniza

cija te

Prav

ilnika

o izvj

eštav

anju

u nep

rofi tn

om ra

čuno

vods

tvu i R

egist

ru ne

profi tn

ih org

aniza

cija (P

R-RAS

-NPF,

BIL-N

PF i B

ilješke

– ne

zavisn

i zastu

pnici,

odno

sno G

-FIN-

IZVJ –

člano

vi pre

dstav

ničkih

jela

jedin

ica lo

kalne

i pod

ručne

(regio

nalne

) sam

oupra

ve

izabra

ni s li

ste gr

upe b

irača)

?•

Jesu l

i uz fi

nanc

ijske i

zvješt

aje, d

ostav

ljeni

i sasta

vni d

ijelov

i (god

išnji p

rogram

rada

, fi na

ncijsk

i plan

, izvje

šće o

dona

cijama

– čl.

30. Z

akon

a o fi n

ancir

anju

poli

čkih a

k vn

os i

izborn

e prom

idžbe

)?•

Jesu l

i pod

aci is

kazan

i u fi n

ancijs

kim izv

ještaj

ima i

stovje

tni po

dacim

a iska

zanim

u po

slovn

im kn

jigam

a, od

nosn

o pruž

aju li

objek

vnu i

realn

u slik

u fi na

ncijsk

og po

ložaja

i pos

lovan

ja ne

zavisn

og za

stupn

ika, o

dnos

no čla

na

preds

tavnič

kog

jela

jedini

ce lo

kalne

i pod

ručne

(regio

nalne

) sam

oupra

ve iza

brano

g s lis

te gru

pe bi

rača?

• Sa

drže l

i bilje

ške uz

fi nan

cijske

izvje

štaje

detal

jniju

razrad

u i do

punu

poda

taka i

z bila

nce i

raču

na pr

ihoda

i rash

oda (

nezav

isni za

stupn

ik, čl

. 9. P

raviln

ika o

izvješ

tavan

ju u n

eprofi

tnom

raču

novo

dstvu

i Reg

istru

nepro

fi tnih

organ

izacija

)?•

Jesu l

i fi na

ncijsk

i izvje

štaji,

sa sas

tavnim

dijel

ovim

a dos

tavlje

ni Dr

žavno

m ure

du za

reviz

iju u

propis

anom

roku

?

3.4.

Popis

imov

ine i

obve

za•

Je li o

bavlj

en po

pis im

ovine

i obv

eza te

je li

popis

om ob

uhvaće

na sv

a imo

vina i

obve

ze?•

Je li k

njigo

vods

tveno

stan

je us

klađe

no sa

stva

rnim

stanje

m utv

rđenim

popis

om?

3.5.

Potra

živan

ja i

obve

ze

• Jes

u li u

poslo

vnim

knjig

ama o

sigura

ni po

daci o

potra

živan

jima i

obve

zama z

a sva

kog p

ojedin

og po

slovn

og pa

rtnera

i za s

vaki

poslo

vni d

ogađ

aj?•

Jesu l

i pod

uzete

mjere

za na

platu

potra

živan

ja?•

Jesu l

i obv

eze po

dmiriv

ane u

sklad

u s ug

ovori

ma?

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2016.

59

UDK 657.21 REVIZIJA

Redn

i br

oj

Podr

učje

obuh

vaće

no

reviz

ijom

Pitan

ja

4.No

včan

a sre

dstva

• Je

li neza

visni

zastup

nik i č

lan pr

edsta

vničk

og j

ela je

dinice

loka

lne i p

odruč

ne (re

giona

lne) s

amou

prave

izabra

n s lis

te gru

pe bi

rača o

tvorio

poseb

an ra

čun z

a red

ovito

fi nan

ciran

je svo

je dje

latno

s (p

rema o

dredb

ama č

l. 7., s

t. 3.

Zako

na o fi n

ancir

anju

poli

čkih a

k vn

os i

izborn

e prom

idžbe

– na

jkasn

ije u

roku 1

5 dan

a od p

očetk

a man

data)

?•

Je li i

znos

novča

nih sr

edsta

va isk

azan u

glav

noj k

njizi i

stovje

tan izn

osu n

ovča

nih sr

edsta

va isk

azano

m na

izvod

u pos

lovne

bank

e i u

blaga

jničko

m izv

ještaj

u?•

Jesu l

i pos

lovni

događa

ji u ve

zi s up

latom

novca

na žir

oraču

n i u

blaga

jnu pr

aviln

o iska

zani u

poslo

vnim

knjig

ama?

5.Pr

ihodi

• Jes

u li p

rihod

i stjec

ani u

sklad

u s od

redba

ma Za

kona

o fi n

ancir

anju

poli

čkih a

k vn

os i

izborn

e prom

idžbe

? (Čl.

od 29

. do 3

7. Prav

ilnika

o ne

profi tn

om ra

čuno

vods

tvu i r

ačun

skom

planu

)

5.1.

Priho

di iz

prorač

una

• Jes

u li p

rihod

i iz pr

oraču

na os

tvaren

i u sk

ladu s

odred

bama

od 3.

do 8.

Zako

na o fi n

ancir

anju

poli

čkih a

k vn

os i

izborn

e prom

idžbe

?•

Jesu l

i sred

stva iz

držav

nog p

roraču

na do

značav

ana n

a pose

ban r

ačun n

ezavis

nog z

astup

nika, o

dnosn

o iz p

roraču

na jed

inica

lokaln

e i po

dručn

e (reg

ionaln

e) sam

oupra

ve na

poseb

an ra

čun č

lana p

redsta

vničk

og j

ela jed

inice

lokaln

e i p

odruč

ne (re

giona

lne) sa

moup

rave i

zabran

og s l

iste g

rupe b

irača,

tromj

esečn

o u je

dnak

im izn

osima

? (Čl.

32., o

dnosn

o u po

jedini

m slu

čajev

ima i

čl. 34

. Prav

ilnika

o ne

profi tn

om ra

čuno

vods

tvu i r

ačunsk

om pl

anu)

• Pro

vjeri

je li

ostva

reno p

ravo n

a nak

nadu

troš

kova

izborn

e prom

idžbe

iz drž

avno

g pror

ačuna

Repu

blike

Hrva

tske i

/ili pr

oraču

na je

dinica

loka

lne i p

odruč

ne (re

giona

lne) s

amou

prave

u skl

adu s

odred

bama

člank

a 18.

Zako

na

o fi na

ncira

nju po

li čki

h ak

vnos

i izb

orne p

romidž

be te

je li

nave

dena

nakn

ada i

splać

ena u

sklad

u s pr

opisim

a? (Vi

sinu n

akna

de tr

oško

va iz

nave

deno

g član

ka Za

kona

utvrđ

uje Vl

ada R

epub

like Hr

vatsk

e odlu

kom,

najka

snije

7 d

ana o

d dan

a obja

ve od

luke o

rasp

isivan

ju izb

ora te

objav

ljuje

u Naro

dnim

novin

ama).

5.2.

Priho

di od

do

brovo

ljnih

prilog

a (do

nacija

)

• Jes

u li o

stvare

ni pri

hodi

od do

brovo

ljnih

prilog

a (do

nacija

)?•

Jesu l

i don

acije

u no

vcu up

laćen

e na p

oseb

an ra

čun n

ezavis

nog z

astup

nika i

člano

va pr

edsta

vničk

ih je

la jed

inica

loka

lne i p

odruč

ne (re

giona

lne) iz

abran

ih s li

ste gr

upe b

irača?

• Jes

u li vo

đene

evide

ncije

te izd

avan

e potv

rde o

primi

tku do

brovo

ljnih

prilog

a (do

nacija

)?•

Jesu l

i fi zič

ke i p

ravne

osob

e za d

ane d

obrov

oljne

prilo

ge (d

onac

ije) u

oblik

u proi

zvoda

ili us

luge,

prilož

ile od

nosn

o izd

ale ra

čune

na ko

jima j

e nazn

ačen

a trži

šna v

rijedn

ost d

arova

nog p

roizvo

da ili

uslug

e, na

ziv ne

zavisn

og

zastup

nika i

li član

a pred

stavn

ičkog

jela

jedin

ica lo

kalne

i pod

ručne

(regio

nalne

) sam

oupra

ve iza

brano

g s lis

te gru

pe bi

rača i

da ne

podli

ježu n

apla

?•

Jesu l

i god

išnji d

obrov

oljni

priloz

i (don

acije

) poje

dinih fi z

ičkih

osob

a prel

azili 3

0.000

,00 kn

?•

Jesu l

i god

išnji d

obrov

oljni

priloz

i (don

acije

) prav

nih os

oba u

plaće

ni ne

zavisn

im za

stupn

icima p

relazi

li 100

.000,0

0 kn,

odno

sno č

lanov

ima p

redsta

vničk

ih je

la jed

inica

loka

lne i p

odruč

ne (re

giona

lne) s

amou

prave

izabra

nim s

liste g

rupe b

irača

30.00

0,00 k

n u ka

lenda

rskoj

godin

i?•

Jesu l

i prim

ani d

obrov

oljni

priloz

i (don

acije

) od n

eimen

ovan

ih (an

onim

nih) iz

vora?

• Jes

u li iz

nosi d

obrov

oljnih

prilo

ga (d

onac

ija) p

ojedin

ih fi z

ičkih

i prav

nih os

oba k

oji su

godiš

nje pr

elazili

nave

dene

iznos

e i izn

osi n

eimen

ovan

ih (an

onim

nih) iz

vora

prijav

ljivan

i Drža

vnom

ured

u za r

evizij

u i Dr

žavno

m izb

ornom

po

vjeren

stvu t

e upla

ćivan

i u ko

rist d

ržavn

og pr

oraču

na, n

ajkasn

ije u

roku o

sam da

na od

dana

prim

ljene

uplat

e? (č

lanak

34. P

raviln

ika o

nepro

fi tnom

raču

novo

dstvu

i rač

unsko

m pla

nu)

5.3.

Priho

di od

prod

aje

propa

gand

nog

mater

ijala

• Jes

u li o

stvare

ni pri

hodi

od pr

odaje

prop

agan

dnog

mate

rijala

u skla

du s g

odišn

jim pr

ogram

om ra

da?

5.4.

Priho

di od

imov

ine•

Jesu l

i ostv

areni

priho

di od

imov

ine u

sklad

u s go

dišnji

m pro

gramo

m rad

a?

5.5.

Priho

di iz d

rugih

izvora

• Jes

u li o

stvare

ni pri

hodi

iz drug

ih izv

ora u

sklad

u s go

dišnji

m pro

gramo

m rad

a?

6.Ra

shod

i

• Jes

u li fi

nanc

ijska s

redstv

a kori

štena

isklju

čivo z

a ostv

ariva

nje cil

jeva u

tvrđe

nih go

dišnji

m pro

gramo

m rad

a i fi n

ancijs

kim pl

anom

?•

Jesu l

i fi na

ncijsk

a sred

stva k

orište

na za

osob

ne po

trebe

nezav

isnih

zastup

nika i

člano

va pr

edsta

vničk

ih je

la jed

inica

loka

lne i p

odruč

ne (re

giona

lne) s

amou

prave

izabra

nih s l

iste g

rupe b

irača

ili dr

ugih

osob

a?•

Jesu l

i rash

odi is

kazan

i prem

a nač

elu na

stank

a pos

lovno

g dog

ađaja

?•

Je li n

a rač

unim

a nav

eden

o na k

oje se

ak vn

os ra

shod

i odn

ose,

odno

sno j

esu li

rasho

di po

vezan

i s ak

vnos

ma n

aved

enim

u go

dišnje

m pro

gramu

rada

?•

Jesu l

i rash

odi o

stvare

ni u s

kladu

s fi na

ncijsk

im pl

anom

?

6.1.

Rash

odi za

zap

oslen

e•

Jesu l

i utvr

đeni

i iska

zani ra

shod

i za za

posle

ne u

sklad

u s pr

opisim

a (čl.

39. P

raviln

ika o

nepro

fi tnom

raču

novo

dstvu

i rač

unsko

m pla

nu)?

6.2.

Mater

ijalni

rash

odi

• Ob

uhvaća

ju li m

aterija

lni ra

shod

i troš

kove

koriš

tenja

uslug

a i do

bara

potre

bnih

za red

ovno

funk

cionir

anje

i oba

vljan

je ak

vnos

(čl. 4

0. Pra

vilnik

a o ne

profi tn

om ra

čuno

vods

tvu i r

ačun

skom

planu

)?

60


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

6.

Redn

i br

oj

Podr

učje

obuh

vaće

no

reviz

ijom

Pitan

ja

6.3.

Rash

odi

amor

zacije

• Jes

u li u

tvrđe

ni i is

kazan

i rash

odi a

mor

zacije

u skl

adu s

prop

isima (

čl. 41

. Prav

ilnika

o ne

profi tn

om ra

čuno

vods

tvu i r

ačun

skom

planu

)?

6.4.

Finan

cijski

rasho

di•

Jesu l

i utvr

đeni

i iska

zani ra

shod

i u sk

ladu s

prop

isima (

čl. 44

. Prav

ilnika

o ne

profi tn

om ra

čuno

vods

tvu i r

ačun

skom

planu

)?

6.5.

Rash

odi za

do

nacije

(pom

oći)

• Jes

u li ra

shod

i za do

nacije

(pom

oći) i

skazan

i u sk

ladu s

prop

isima (

čl. 45

. Prav

ilnika

o ne

profi tn

om ra

čuno

vods

tvu i r

ačun

skom

planu

)?•

Jesu l

i don

acije

(pom

oći) o

dobre

ne na

teme

lju vj

erodo

stojne

doku

menta

cije?

6.6.

Drug

i rash

odi

• Jes

u li d

rugi ra

shod

i iska

zani u

sklad

u s pr

opisim

a (čl.

46. i

47. Pr

aviln

ika o

nepro

fi tnom

raču

novo

dstvu

i rač

unsko

m pla

nu)?

7.Za

bran

a fi n

ancir

anja

i po

godo

vanja

• Je

li neza

visni

zastup

nik i č

lan pr

edsta

vničk

og j

ela je

dinica

loka

lne i p

odruč

ne (re

giona

lne) s

amou

prave

izabra

n s lis

te gru

pe bi

rača fi

nanc

iran o

d stra

ne:

a) Str

anih

držav

a, str

anih

poli

čkih s

trana

ka, st

ranih

pravn

ih os

oba?

b) Dr

žavnih

jela

, javn

ih po

duzeć

a, pra

vnih

osob

a s ja

vnim

ovlas

ma,

trgov

ačkih

druš

tava i

drug

ih pra

vnih

osob

a u ko

jima R

epub

lika H

rvatsk

a, od

nosn

o jed

inica

loka

lne i p

odruč

ne (re

giona

lne) s

amou

prave

ima u

djele

ili dion

ice

te jav

nih i d

rugih

ustan

ova u

vlasn

ištvu

Repu

blike

Hrva

tske,

odno

sno j

edini

ce lo

kalne

i pod

ručne

(regio

nalne

) sam

oupra

ve?c)

Udrug

a rad

nika i

poslo

dava

ca?d)

Udrug

a, zak

lada i

fond

acija

koje

zastup

aju ili

pred

stavlj

aju dr

žavni

dužn

osnic

i ili d

užno

snici

lokaln

e i po

dručn

e (reg

ionaln

e) sam

oupra

ve?e)

Vjersk

ih zaj

ednic

a, hu

manit

arnih

te dru

gih ne

profi tn

ih ud

ruga i

orga

nizac

ija?f)

Fizičk

ih i p

ravnih

osob

a pro

v ko

jih se

vodi

postu

pak z

a nap

latu d

ospje

lih, a

nepo

dmire

nih ob

veza

prema

prora

čunu

ili za

posle

nicim

a?•

Jesu l

i don

acije

iz ne

dopu

štenih

izvora

prija

vljen

e Drža

vnom

ured

u za r

evizij

u i Dr

žavno

m izb

ornom

povje

renstv

u, te

jesu l

i upla

ćena

sred

stva d

označ

ena u

držav

ni pro

račun

?

8.Ob

javljiv

anje

poda

taka

• Je

li neza

visni

zastup

nik i č

lan pr

edsta

vničk

og j

ela je

dinica

loka

lne i p

odruč

ne (re

giona

lne) sa

moup

rave i

zabran

s list

e grup

e bira

ča ob

javio fi n

ancijs

ke izv

ještaj

e na m

režnim

stran

icama

u skl

adu s

odred

bama

člank

a 39.

Zako

na

o fi na

ncira

nju po

li čki

h ak

vnos

i izb

orne p

romidž

be?

• Je

li neza

visni

zastup

nik i č

lan pr

edsta

vničk

og j

ela je

dinica

loka

lne i p

odruč

ne (re

giona

lne) s

amou

prave

objav

io izv

ješće

o do

nacija

ma na

mrež

nim st

ranica

ma u

sklad

u s od

redba

ma čla

nka 2

6. Za

kona

o fi n

ancir

anju

poli

č-kih

ak vn

os i

izborn

e prom

idžbe

?

9.Po

stupa

nje na

kon

istek

a man

data

Je

li neza

visni

zastup

nik i č

lan pr

edsta

vničk

og j

ela je

dinice

loka

lne i p

odruč

ne (re

giona

lne) s

amou

prave

izabra

n s lis

te gru

pe bi

rača k

oji na

kon i

steka

man

data

nije p

onov

no iza

bran z

a zast

upnik

a u Hr

vatsk

i sabo

r, odn

osno

za

člana

pred

stavn

ičkog

jela

jedin

ice lo

kalne

i pod

ručne

(regio

nalne

) sam

oupra

ve ili

mu m

anda

t pres

tane p

rije ist

eka v

remen

a na k

oji je

izabra

ni, u

roku o

d 60 d

ana o

d dan

a kon

s tui

ranja

novo

g sazi

va Hr

vatsk

oga s

abora

, od

nosn

o pred

stavn

ičkog

jela

jedin

ice lo

kalne

i pod

ručne

(regio

nalne

) sam

oupra

ve, o

dnos

no od

prest

anka

man

data

prije

istek

a vrem

ena n

a koji

su iza

brani,

vra

o u dr

žavni

prorač

un, o

dnos

no pr

oraču

n jed

inice

loka

lne i

podru

čne (

region

alne)

samou

prave

: •

Neutr

ošen

a fi na

ncijsk

a sred

stva d

obive

na iz

držav

nog p

rorač

una,

odno

sno p

rorač

una j

edini

ce lo

kalne

i pod

ručne

(regio

nalne

) sam

oupra

ve za

redo

vito g

odišn

je fi n

ancir

anje

njiho

ve dj

elatno

s .

• No

včani

iznos

tržiš

ne pr

otuvri

jedno

s im

ovine

naba

vljen

e sred

stvim

a dob

ivenim

iz dr

žavno

g pror

ačun

a, od

nosn

o pror

ačun

a jed

inice

loka

lne i p

odruč

ne (r

egion

alne)

samou

prave

za re

dovit

o god

išnje

fi nan

ciran

je nji

hove

dje

latno

s (č

l. 8. Z

akon

a o fi n

ancir

anju

poli

čkih a

k vn

os i

izborn

e prom

idžbe

).Je

li neza

visni

zastup

nik i č

lan pr

edsta

vničk

og j

ela je

dinice

loka

lne i p

odruč

ne (re

giona

lne) s

amou

prave

izabra

n s lis

te gru

pe bi

rača z

atvori

o pos

eban

raču

n za r

edov

ito fi n

ancir

anje

svoje

djelat

nos

, najk

asnije

u rok

u od š

est

mjese

ci od d

ana k

ons

tuiran

ja no

vog s

aziva

Hrva

tskog

a sab

ora, o

dnos

no pr

edsta

vničk

og j

ela je

dinice

loka

lne i p

odruč

ne (re

giona

lne) s

amou

prave

, odn

osno

od pr

estan

ka m

anda

ta pri

je ist

eka v

remen

a na k

oji su

izabra

ni (čl

. 8.

Zako

na o fi n

ancir

anju

poli

čkih a

k vn

os i

izborn

e prom

idžbe

)?Je

li neza

visni

zastup

nik i č

lan pr

edsta

vničk

og j

ela je

dinice

loka

lne i p

odruč

ne (re

giona

lne) s

amou

prave

izabra

n s lis

te gru

pe bi

rača s

astav

io i d

ostav

io fi n

ancijs

ki izv

ještaj

u pro

pisan

om ro

ku na

kon i

steka

man

data

(član

ak 30

. Za

kona

o fi n

ancir

anju

poli

čkih a

k vn

os i

izborn

e prom

idžbe

– u r

oku 3

0 dan

a od z

atvara

nja po

sebno

g rač

una z

a red

ovito

fi nan

ciran

je svo

je dje

latno

s )?

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2016.

61

UDK 347.1 PLAĆE I NAKNADE

1. UvodnoIns tut plaćenog dopusta predstavljao je pravo rad-nika na oslobođenje od obveze rada uz naknadu pla-će (plaćeni dopust) jekom kalendarske godine, za važne osobne potrebe radnika, a osobito u svezi sa sklapanjem braka, rođenjem djeteta, težom boles ili smrću člana uže obitelji. Plaćeni dopust treba razliko-va od drugih dana kada radnik nije u obvezi radi i ima pravo na naknadu plaće, kao što su npr. slobodni dani, bolovanje i godišnji odmor, a koji se koriste po drugoj osnovi i drugim uvje ma. Razdoblja plaćenog dopusta smatraju se vremenom provedenim na radu, što znači da se u smislu plaćanja naknade plaće za plaćeni dopust smatra kao da je radnik bio za to vrije-me na poslu i radio, i to samo za one dane, odnosno sate u tjednu kada radnik ima obvezu rada.

Za državne službenike i namještenike plaćeni dopust reguliran je Kolek vnim ugovorom za državne služ-benike i namještenike, koji je istekao s 1. kolovozom 2016. godine, ali se u njemu sadržana pravna pravila kojima se uređuje sklapanje, sadržaj i prestanak rad-nog odnosa, pa tako i odredbe o plaćenom dopustu i dalje primjenjuju sukladno ins tutu produžene pri-mjene iz članka 199. Zakona o radu (NN, br. 93/14) i to tri mjeseca nakon njegova isteka, odnosno do stude-

nog 2016. Među m, s obzirom na izvanredne izbore 11. rujna 2016., te kako će pregovori s novom izabra-nom Vladom RH kasno započe i možda se neće s ći zaključi novi Kolek vni ugovor u tom produženom razdoblju, vjerojatno je da će se primjenom jednakog postupanja prema državnim i javnim službenicima pos ći daljnje produženje pravila iz Kolek vnog ugo-vora, sve do zaključenja novog Kolek vnog ugovora.

Za službenike i namještenike u javnim službama plaćeni dopust reguliran je Temeljnim kolek vnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 141/12 osnovni tekst; dalje u tekstu: TKU) i Dodat-kom I i Dodatkom II TKU (NN, br. 153/13), ali i granskim kolek vnim ugovorima za pojedine djelatnos javnih službi, i to: Kolek vnim ugovorom za djelatnost soci-jalne skrbi (NN, br. 42/14), Kolek vnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (NN, br. 143/13 i 96/15), Kolek vnim ugovorom za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (NN, br. 63/14), te Ko-lek vnim ugovorom za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama (NN, br. 72/14). Za zaposlenike u ustano-vama kulture plaćeni dopust nije ugovoren Granskim kolek vnim ugovorom za zaposlenike u ustanovama kulture koje se fi nanciraju iz državnog proračuna (NN, br. 70/14), te se u odnosu na ostvarivanje prava na pla-ćeni dopust primjenjuju odredbe TKU-a.

Također se odredbe TKU-a primjenjuju i na zaposle-

Plaćeni dopust državnih i javnih službenika i namještenikaVesna Šiklić Odak *

Okvirna prava za plaćeni dopust uređena su Zakonom o radu (NN, br. 93/14), a konkretna prava i broj dana u pojedinim situacijama razrađena su autonomnim izvorima radnog prava odnosno kolek vnim ugovorima i pravilnicima o radu. Za državne službenike i namještenike plaćeni dopust reguliran je Kolek vnim ugovo-rom za državne službenike i namještenike (NN, br. 104/2013, 150/13, 153/13 – ispravak), koji je istekao s 1. kolovozom 2016. godine, ali se njegove odredbe, primjenom ins tuta produžene primjene pravnih pravila kojima se uređuje sklapanje, sadržaj i prestanak radnog odnosa, pa tako i odredbe o plaćenom dopustu i dalje primjenjuju, i to tri mjeseca nakon njegova isteka, odnosno do studenog 2016. sukladno ins tutu pro-dužene primjene iz članka 199. ZOR-a. Za službenike i namještenike u javnim službama plaćeni dopust re-guliran je Temeljnim kolek vnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 141/12 osnovni tekst i Dodatak I i Dodatak II TKU (NN, br. 153/13), ali i granskim kolek vnim ugovorima za pojedine djelatnos javnih službi. Kako smo u broju 5/2016. ovog časopisa objavili članak o neplaćenom dopustu državnih i javih službenika i namještenika u nastavku ovog članka daje se pregled prava na plaćeni dopust državnih i javnih službenika i namještenika ugovoren njihovim Kolek vnim ugovorom i granskim kolek vnim ugovorom po pojedinim djelatnos ma javnih službi.

* Vesna Šiklić Odak, dipl. iur., Zagreb.

62

PLAĆE I NAKNADE UDK 347.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

6.

ne u djelatnos znanos i visokog obrazovanja1, koji iako nije popisan od strane nezavisnog sindikata zna-nos i obrazovanja, ins tutom proširene primjene vrijedi za sve zaposlene u javnim službama. Također je bitno naglasi da za razliku od Kolek vnog ugovo-ra za državne službenike i namještenike, TKU-om kao i nizom granskih kolek vnih ugovora za djelatnos , poput osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja, koji is ču početkom prosinca 2016. godine, da je u njima je ugrađena odredba o produženoj primjeni sadržaja pravnih pravila od tri mjeseca nakon prestanka važe-nja is h. U nastavku ovog članka daje pregled prava na plaćeni dopust državnih i javnih službenika i na-mještenika ugovoren njihovim Kolek vnim ugovo-rom i granskim kolek vnim ugovorom po pojedinim djelatnos ma javnih službi.

2. Plaćeni dopust prema ZOR-uOkvirna prava za plaćeni dopust uređena su Zakonom o radu (NN, br. 93/14), a konkretna prava i broj dana u pojedinim situacijama razrađena su autonomnim izvorima radnog prava odnosno kolek vnim ugovori-ma i pravilnicima o radu. Prema Zakonu o radu (čl. 86) radnik ima pravo na plaćeni dopust uz naknadu plaće (plaćeni dopust) za važne osobne potrebe u ukupnom trajanju od sedam radnih dana godišnje, ako to nije drukčije uređeno kolek vnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. Dakle, Zakonom o radu ne određuje se točno trajanje plaćenog dopusta za pojedine važne osobne potrebe radnika ni određuje pojedinačne slučajeve, već određuje maksimalan broj radnih dana koje radnik može koris kao plaćeni do-pust. Upravo zbog tog ograničenja od sedam radnih dana godišnje ZOR-om se daje mogućnost da se au-tonomnim izvorima radnog prava to pravo drugačije defi nira, što znači da se is ma mogu odredi iznimke od ograničenja, posebice u najtežim i ponovljenim ži-votnim situacijama u jednoj kalendarskoj godini.

3. Plaćeni dopust državnih službenika i namještenika

Za državne službenike i namještenike pravo na plaće-ni dopust ugovoreno je od članka 31. do 35. Kolek v-nog ugovora te se pravo na plaćeni dopust razlikuje u događaju na osnovi kojeg se to pravo ostvaruje. Tako je člankom 31. Kolek vnog ugovora razrađena odredba članka 86. ZOR, koja utvrđuje pravo na pla-ćeni dopust za važne osobne potrebe radnika, a oso-bito u vezi sa sklapanjem braka, rođenjem djeteta, težom boles ili smrću člana uže obitelji, a člancima

1 Vidi: Odluku o otkazivanju Kolek vnog ugovora za znanost i vi-soko obrazovanje (NN, br. 159/13), Kolek vni ugovor za znanost i visoko obrazovanje (NN, br. 142/10), vrijedio je do 27. 3. 2014.

32. i 33. Kolek vnog ugovora pravo na plaćeni dopust za vrijeme obrazovanja ili stručnog osposobljavanja i usavršavanja. Pravo na plaćeni dopust službenik ili namještenik može koris isključivo u vrijeme nastu-pa okolnos odnosno u vrijeme događaja na osnovi kojih ima pravo na plaćeni dopust, osim u slučaju do-brovoljnog davanja krvi.

Bitno je naglasi da se korištenje plaćenog dopusta vremenski vezuje za konkretni događaj, kao npr. u vrijeme sklapanja braka, rođenja djeteta odnosno neposredno nakon rođenja djeteta, smr člana uže obitelji i dr., što znači da se plaćeni dopust ne bi smio koris nakon proteka određenog vremena od doga-đaja ili okolnos zbog kojih službenik i namještenik koris plaćeni dopust (npr. službenik traži da mu se nakon dva mjeseca od selidbe u drugo mjesto stano-vanja da plaćeni dopust u trajanju od če ri dana).

3.1. Plaćeni dopust za osobne potrebe

Prema članku 31. Kolek vnog ugovora službenik i namještenik ima pravo na dopust uz naknadu plaće (plaćeni dopust) u jednoj kalendarskoj godini u slje-dećim slučajevima:

• zaključenje braka 5 radnih dana• rođenje djeteta 5 radnih dana• smr supružnika, roditelja, očuha i maćehe, djeteta, posvojitelja, posvojenika i unuka 5 radnih dana• smr ostalih krvnih srodnika zaključno s četvr m stupnjem srodstva, odnosno tazbinskih srodnika zaključno s drugim stupnjem srodstva 2 radna dana• selidbe u istom mjestu stanovanja 2 radna dana• selidbe u drugo mjesto stanovanja 4 radna dana• za dobrovoljno davanje krvi 2 radna dana• teške boles supružnika, djeteta ili roditelja 3 radna dana• nastupanja u kulturnim i športskim priredbama 1 radni dan• sudjelovanje na sindikalnim susre ma, seminarima, obrazovanju za sindikalne ak vnos i dr. 2 radna dana• elementarne nepogode koja je neposredno zadesila službenika i namještenika 5 radnih dana.

Službenik i namještenik ima pravo na plaćeni dopust za svaki navedeni smrtni slučaj i za svako dobrovolj-no davanje krvi. Iako izričito nije propisano, može se zaključi da službenik ili namještenik ima pravo na plaćeni dopust iz članka 31. stavka 1. Kolek vnog ugovora za svaki od navedenih slučajeva samo jedan

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2016.

63


put u kalendarskoj godini, osim za slučajeve iz stavka 2. navedenog članka Kolek vnog ugovora, kada služ-benik ili namještenik ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni slučaj, te pravo na plaćeni dopust za sva-ko dobrovoljno davanje krvi.

Navedena odredba o pravu na plaćeni dopust iziskuje rješavanje brojnih nedoumica s kojim se sreću služ-benici i namještenici u ostvarivanju toga prava, kao i različite prakse u primjeni tog prava, posebno u kori-štenju plaćenog dopusta u slučaju dobrovoljnog da-vanja krvi, zbog teške boles supružnika, djeteta ili roditelja ili npr. zbog elementarne nepogode. Stoga se u nastavku daje pregled pojedinih slučajeva kada državni službenik i namještenik može koris plaćeni dopust, a koji izazivaju najviše dvojbi u praksi.

3.1.1. Dobrovoljno davanje krviZa svako dobrovoljno davanje krvi službenik ili namje-štenik ima pravo na plaćeni dopust u trajanju od dva radna dana. Među m, nejasno je koriste li se dani u kon nuitetu i to nakon dana kada je službenik dao krv ili te dane može koris po svojoj želji i u dogovoru s čelnikom jela. Stoga je odredbu članka 31. stavka 1. alineje 7. Kolek vnog ugovora trebalo precizira , a radi jednakog postupanja odnosno ostvarivanja na-vedenog prava na plaćeni dopust u slučaju dobrovolj-nog davanja krvi. S obzirom na intenciju potpisnika Kolek vnog ugovora, da se plaćeni dopust koris radi pomoći službenicima i namještenicima u izvanrednim i ponekad nepredvidivim situacijama, i to u kon nu-itetu, logika stvari nalaže da se i plaćeni dopust za dobrovoljno davanje krvi koris u kon nuitetu, i to u pravilu nakon dana kada je službenik dao krv, a u slučaju nemogućnos korištenja neposredno nakon davanja krvi dani plaćenog dopusta koris li bi se u dogovoru s čelnikom jela državnog jela.

U vezi s korištenjem plaćenog dopusta Zajednička komisija za tumačenje i praćenje primjene Kolek v-nog ugovora za državne službenike dala je tumače-nje: (vidi: w.w.w. uprava.hr).

Tumačenje br. 5/31 od 4. travnja 2014.

U slučaju dobrovoljnog davanja krvi službenik ili na-mještenik ima pravo na plaćeni dopust u trajanju od dva radna dana, s m da se dani plaćenog dopusta koriste u pravilu neposredno nakon davanja krvi, a u slučaju nemogućnos korištenja neposredno nakon davanja krvi dani plaćenog dopusta koris t će se u dogovoru s čelnikom državnog jela.

3.1.2. Teška bolest supružnika, djeteta ili roditeljaU slučaju teške boles supružnika, djeteta ili roditelja službenik ili namještenik ima pravo na tri radna dana

plaćenog dopusta. Jedno od pitanja iz prakse je što se podrazumijeva pod teškom bolešću supružnika, dje-teta ili roditelja, kao i pitanje na koliko dana plaćenog dopusta službenik i namještenik imaju pravo u slučaju boles oba roditelja ili boles više djece ili roditelja i djeteta odnosno supružnika, s obzirom na to da na-vedenim člankom to pitanje nije precizirano (u st. 2. čl. 31. propisano je samo da službenik i namještenik ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni slučaj i za dobrovoljno davanje krvi). S obzirom na razne vr-ste boles , koje su u svakom slučaju uvijek teške za bolesnu osobu, a kako je uzimanje plaćenog dopusta potrebno službeniku i namješteniku da pomogne bo-lesnoj osobi (supružniku, djetetu i roditelju) za zaklju-či je da se pod teškom bolešću u smislu članka 31. stavka 1. alineje 8. Kolek vnog ugovora podrazumije-va bolest koja zah jeva dodatnu njegu za održavanje života i osnovnih životnih funkcija supružnika djeteta ili roditelja.

U vezi s pojmom teške boles Zajednička komisija za tumačenje i praćenje primjene Kolek vnog ugo-vora za državne službenike dala je tumačenje: (vidi: w.w.w. uprava.hr).

Tumačenje br. 7/31 od 3. lipnja 2014.

Pojam teške boles nije defi niran ni jednim propi-som i nije ga moguće poveza s pojedinom dijagno-zom već uz individualno stanje pacijenta i pojedinu fazu boles . Stoga pravo na plaćeni dopust u slučaju teške boles supružnika, djeteta ili roditelja odobra-va čelnik državnog jela, uvažavajući okolnos kon-kretnog slučaja.

Također is m člankom trebalo je propisa da služ-benik ili namještenik ima pravo na plaćeni dopust u jednoj kalendarskoj godini posebno za svaki slučaj naveden u članku 31. stavku 1. alineji 8. Kolek vnog ugovora, odnosno pravo na plaćeni dopust zbog teš-ke boles supružnika u trajanju od tri dana i djeteta u trajanju od tri dana i pravo na plaćeni dopust zbog teške boles roditelja u trajanju od tri dana (posebno za svakog roditelja – za majku tri dana, te za oca tri dana).

3.1.3. Elementarne nepogodeSlužbenik ili namještenik ima pravo na plaćeni dopust u trajanju od pet radnih dana u slučaju elementarne nepogode koja ga je neposredno zadesila. Nejasno je u kojim slučajevima i kada (s obzirom na to da se po-sljedice elementarne nepogode mogu javi i kasnije npr. nakon suše ili poplava) službenik i namještenik to pravo može ostvari . Kako je intencija plaćenog do-pusta zbog elementarne nepogode saniranje nastale štete na imovini službenika i namještenika za ostva-

64


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

6.

renje tog prava nužno je da je nastala šteta, ali i bitna činjenica da je prema Zakonu o zaš od elementar-nih nepogoda (NN, br. 73/97 i 174/04) proglašena ele-mentarna nepogoda i da je službenik i namještenik uslijed elementarne nepogode korisnik fi nancijske pomoći na temelju tog Zakona.

3.1.4. Rođenje djetetaOdredbu članka 31., stavka 1. alineje 2. Kolek vnog ugovora temeljem koje službenik ili namještenik ostvaruje pravo na pet radnih dana za plaćeni dopust za rođenje djeteta trebalo bi precizira u smislu odre-đivanja ukupnog broja radnih dana plaćenog dopu-sta po rođenom djetetu, npr. za blizance. Među m, s obzirom na upotrijebljen termin rođenje djeteta možemo navedenu odredbu tumači da službenik ili namještenik ima pravo na plaćeni dopust za svako ro-đeno dijete u trajanju od pet radnih dana, što bi npr. za blizance ukupno iznosilo 10 radnih dana. Nadalje, kako se to pravo koris u vrijeme rođenja djeteta od-nosno neposredno nakon rođenja djeteta, kada se majka nalazi na porodnom dopustu, jedno od pitanja koje se postavlja je pitanje može li majka prekinu porodni dopust i koris plaćeni dopust te kasnije nastavi porodni dopust.

U vezi s navedenim pitanjem Zajednička komisija za tumačenje i praćenje primjene Kolek vnog ugo-vora za državne službenike dala je tumačenje: (vidi: w.w.w. uprava.hr).

Tumačenje br. 10/31 od 19. ožujka 2015.

Pravo na plaćeni dopust za rođenje djeteta iz član-ka 31. Kolek vnog ugovora može se koris u vri-jeme rođenja djeteta, odnosno neposredno nakon rođenja djeteta. Dakle, ovo pravo ne može koris majka rođenog djeteta koja u tom razdoblju ne radi, nego koris neko od prava prema posebnom propi-su o rodiljnim i roditeljskim potporama.

3.2. Plaćeni dopust za vrijeme obrazovanja ili stručnog osposobljavanja i usavršavanja

Prema odredbama članaka 32. i 33. Kolek vnog ugo-vora službenici imaju pravo na plaćeni dopust za pri-premu polaganja državnog stručnog ispita i pravosud-nog ispita te službenici i namještenici imaju pravo na plaćeni dopust za polaganje ispita za vrijeme struč-nog ili općeg školovanja ili usavršavanja. Broj radnih dana plaćenog dopusta za polaganje ispita za vrijeme stručnog ili općeg školovanja, osposobljavanja ili usa-vršavanja razlikuje se ovisno o tome je li na stručno ili opće školovanje, osposobljavanje ili usavršavanje upućen od strane čelnika državnog jela ili se školuje za vlas te potrebe.

3.2.1. Polaganje državnog stručnog ispita i pravosudnog ispita

Prema članku 32. Kolek vnog ugovora, službenici imaju pravo na plaćeni dopust od 7 dana za pripre-mu polaganja državnog stručnog ispita (bez obzira na stručnu spremu), koji uključuje i dan polaganja ispita. Kako Ministarstvo uprave uglavnom (iznimno radnim danom) održava polaganje državnog stručnog ispita u neradne dane (subotom) jedno od osnovnih pitanja koje se nameće je odnosili li se plaćeni dopust od 7 dana za pripremu polaganja državnog stručnog ispi-ta na kalendarske ili radne dane? Prema ranijem tu-mačenju Zajedničke komisije za tumačenje i praćenje primjene Kolek vnog ugovora dani smatrali su se kalendarskim danima, pa su službenici za pripremu polaganja državnog stručnog ispita imali 6 dana, s ob-zirom na to da se dan polaganja uključuje u 7 dana plaćenog dopusta.

Među m, prema sadašnjem važećem tumačenju za pripremu polaganja državnog stručnog ispita uračuna-vaju se dani u koje bi službenik trebao radi po tjed-nom rasporedu radnog vremena. Stoga, ako se državni stručni ispit polaže u neradnim danom, službenik ima pravo na sedam dana za pripremu polaganja.

U vezi s polaganjem državnog stručnog ispita i pra-va na plaćeni dopust Zajednička komisija za tuma-čenje i praćenje primjene Kolek vnog ugovora za državne službenike dala je tumačenja: (vidi: w.w.w. uprava.hr )

Tumačenje br. 1/32 od 20. studenoga 2012. (plaćeni dopust za pripremu polaganja državnog stručnog ispita)

U plaćeni dopust za pripremu polaganja državnog stručnog ispita uračunavaju se dani u koje bi službe-nik trebao radi po tjednom rasporedu radnog vre-mena. U plaćeni dopust uračunava se i dan polaga-nja državnog stručnog ispita, ako je taj dan službenik trebao radi prema tjednom rasporedu radnog vre-mena. Ako se državni stručni ispit polaže više dana, u plaćeni dopust uračunavaju se svi dani polaganja ispita, ako je službenik u te dane trebao radi .

Tumačenje br. 2/32 od 3. lipnja 2014.

Kolek vnim ugovorom utvrđeno je da se plaćeni dopust odobrava radi pripreme polaganja državnog stručnog ispita. S obzirom na to da se pripremni se-minar održava radi pripreme za polaganje državnog stručnog ispita, sudjelovanje na tom seminaru ura-čunava se u plaćeni dopust iz članka 32. stavka 1. Kolek vnog ugovora.

Službenici također za pripremu polaganja pravosud-nog ispita imaju pravo na plaćeni dopust i to:

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2016.

65


• 7 dana, ako službenik nema obvezu polaganja ispita• 30 dana, ako je službenik obvezan polaga ispit.

Navedena obveza polaganja pravosudnog ispita mora proizlazi iz važećih propisa, kao npr. za vjež-benike u pravosudnim jelima, za osobe koje vode prekršajni postupak itd., a prema tumačenju Za-jedničke komisije pravo na plaćeni dopust za pri-premu može se koris samo jedanput jekom službe (Tumačenje br. 3/32 od 17. listopada 2014.)

3.2.2. Polaganje ispita za vrijeme stručnog ili općeg školovanja, osposobljavanja ili usavršavanja

Prema članku 33. Kolek vnog ugovora službenik i na-mještenik za vrijeme stručnog ili općeg školovanja, osposobljavanja ili usavršavanja na koje je upućen od strane čelnika državnog jela, ima pravo na plaćeni dopust, i to:

• za svaki ispit po predmetu 2 dana i• za završni rad 5 dana.

Službenik i namještenik, za vrijeme stručnog ili općeg školovanja, osposobljavanja ili usavršavanja za vlas -te potrebe, ima pravo na plaćeni dopust

• za svaki ispit po predmetu 1 dan i• za završni rad 2 dana.

Navedena odredba Kolek vnog ugovora je nejasna i neprecizna s obzirom na pitanja iz prakse, kao npr. ostvarivanje prava na plaćeni dopust za popravni is-pit, za polaganje kolokvija, kao i za polaganje ispita koji se sastoji od pismenog i usmenog dijela pred-meta. Naime postavlja se pitanje odnosi li se pravo na plaćeni dopust iz čl. 33., st. 1., al. 1. Kolek vnog ugovora samo na jedno polaganje ispita po predmetu (odlazak na prvi ispit po predmetu) ili službenik ima pravo i na plaćeni dopust i za polaganje popravnog ispita, smatra li se polaganje kolokvija polaganjem ispita s obzirom na to da se ovisno o predmetu ispit ne može položi bez provjere znanja na dva ili više kolokvija, te ima li službenik za polaganje pismenog dijela ispita (kao dio ispita) pravo na plaćeni dopust?

U vezi s polaganjem kolokvija i prava na dopust Zajed-nička komisija za tumačenje i praćenje primjene Ko-lek vnog ugovora za državne službenike dala je tuma-čenje: (Tumačenje br. 4/33, vidi: w.w.w. uprava.hr )

Sukladno članku 33. stavku 2. alineji 1. Kolek vnog ugovora službenik i namještenik ima pravo na jedan dan plaćenog dopusta za svaki ispit po predmetu. Polaganje kolokvija koji je uvjet za pristupanje za-vršnom ispitu ne smatra se polaganjem ispita u smi-slu članka 33. stavka 2. alineje 1. Kolek vnog ugo-vora pa stoga službenik i namještenik nema pravo na plaćeni dopust za polaganje kolokvija.

Također je potrebno razlikova plaćeni dopust za pripremu za polaganje ispita (čl. 32.) od plaćenog dopusta za polaganje ispita po predmetu (čl. 33.), te se sudjelovanje na seminarima, radionicama, nasta-vi ne smatra ispitom u smislu članka 33. Kolek vnog ugovora pa stoga službenik i namještenik nema pra-vo na plaćeni dopust u dane kada su bili organizirani oblici nastave. U praksi se događaju situacije da

službenik ili namještenik u jednom danu polaže dva i više različi h predmeta, pa se postavlja pitanje, ko-liko dana u takvom slučaju ima pravo koris kao plaćeni dopust.

U vezi s navedenom dvojbom Zajednička komisija za tumačenje i praćenje primjene Kolek vnog ugovo-ra za državne službenike dala je tumačenje: (Tuma-čenje br. 1/33 od 30. studenoga 2012. , vidi: w.w.w. uprava.hr).

Člankom 33. stavcima 1. i 2. Kolek vnog ugovora propisano je pravo službenika i namještenika na plaćeni dopust za svaki ispit po predmetu (u slu-čaju stavka iz 1. na dva dana, a u slučaju iz stavka 2. na jedan dan plaćenog dopusta). S obzirom na to da je u navedenom članku jasno navedeno za svaki ispit po predmetu, u konkretnom slučaju službenik i namještenik ima pravo na plaćeni dopust u trajanju od dva puta po jedan dan, tj. na dva dana plaćenog dopusta bez obzira na to što je dan polaganja dva različita ispita bio is kalendarski dan.

4. Plaćeni dopust zaposlenika u javnim službama prema TKU

Za službenike i namještenike u javnim službama pra-vo na plaćeni dopust ugovoreno je člancima 44. i 45. TKU-a, te se pravo na plaćeni dopust razlikuje u do-gađaju na osnovi kojeg se to pravo ostvaruje. Tako je TKU-om ugovoreno pravo na plaćeni dopust za važ-ne osobne potrebe zaposlenika, a osobito u vezi sa sklapanjem braka, rođenjem djeteta, težom boles ili smrću člana uže obitelji te pravo na neplaćeni dopust za potrebe vlas tog školovanja i stručnog usavršava-nja i plaćeni dopust za vrijeme školovanja na koje ga je upu o poslodavac.

4.1. Slučajevi plaćenog dopusta za osobne potrebe

Iako je ZOR-om propisano (čl. 86) da radnik ima pravo na plaćeni dopust uz naknadu plaće (plaćeni dopust) za važne osobne potrebe u ukupnom trajanju od sedam radnih dana godišnje, TKU-om je ugovoreno pravo na plaćeni dopust jekom jedne kalendarske godine u ukupnom trajanju od najviše 10 radnih dana u određenim slučajevima iz članka 44. TKU-a.

66


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

6.

Prema članku 44. TKU-a zaposlenik ima pravo na plaćeni dopust jekom jedne kalendarske godine do ukupno najviše 10 radnih dana u sljedećim slu-čajevima:

• sklapanja braka – 5 radnih dana• rođenja djeteta – 5 radnih dana• smr supružnika, djeteta, roditelja, očuha, ma-ćehe, posvojenika, posvojitelja i unuka – 5 rad-nih dana

• smr brata ili sestre, djeda ili bake, te roditelja supružnika – 2 radna dana

• selidbe u istom mjestu stanovanja – 2 radna da-na

• selidbe u drugo mjesto stanovanja – 4 radna da-na

• teške boles roditelja ili djeteta izvan mjesta sta novanja – 3 radna dana

• nastupanja u kulturnim i športskim priredbama – 1 radni dan

• sudjelovanja na sindikalnim susre ma, semina-rima i obrazovanju za sindikalne ak vnos – 2 radna dana

• elementarne nepogode – 5 radnih dana i• darivanja krvi – 2 radna dana.

Zaposlenik ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrt-ni slučaj i za svako darivanje krvi, neovisno o broju dana koje je jekom iste godine iskoris o po drugim osnovama. Ako slučaj naveden u članku 44. TKU-a nastane za vrijeme dok je zaposlenik na godišnjem odmoru, na zahtjev zaposlenika korištenje godišnjeg odmora se prekida te zaposlenik koris plaćeni do-pust. U odnosu na ukupan broj radnih dana od 10 dana plaćenog dopusta u jednoj kalendarskoj godini, koje zaposlenik može ostvari može se zaključi da zaposlenik ima pravo na plaćeni dopust iz članka 44. stavka 1. Kolek vnog ugovora za svaki od navedenih slučajeva samo jedan put u kalendarskoj godini, osim za slučajeve iz stavka 2. navedenog članka TKU-a, kada ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni slučaj te pravo na plaćeni dopust za svako darivanje krvi. U nastavku se daje pregled dvojbenih slučajeva i tumačenja Povjerenstva za tumačenje TKU-a u vezi s korištenjem plaćenog dopusta za osobne potrebe.

4.1.1. Darivanje krviZa svako darivanje krvi službenik ili namještenik ima pravo na plaćeni dopust u trajanju od dva radna dana, što znači bez ograničenja dana plaćenog dopusta od 10 dana u jednoj kalendarskoj godini. Među m, kao i kod državnih službenika i namještenika, nejasno je koriste li se dani u kon nuitetu, i to nakon dana kada je službenik dao krv ili te dane može koris po svojoj želji i u dogovoru s čelnikom jela. Također se

postavlja i pitanje ima li zaposlenik pravo u slučaju darivanja krvi u neradne dane na plaćeni dopust u trajanju od dva radna dana?

U vezi s korištenjem plaćenog dopusta za darivanje krvi Povjerenstvo za tumačenje TKU dalo je sljedeće tumačenje: (vidi: h p://www.mrms.hr/pitanje/cla-nak-44-tku/).

Tumačenje br. 141/15

Svaki zaposlenik ima pravo na dva dana plaćenog dopusta za svako darivanje krvi jekom jedne kalen-darske godine. U pravilu su to dva dana neposredno nakon darivanja krvi, a u slučaju nemogućnos nji-hovog korištenja, prema dogovoru s poslodavcem.

Ako radnik na dan darivanja krvi zbog darivanja krvi nije radio, taj dan se računa kao slobodni dan odno-sno plaćeni dopust.

Među m, ako ta dva dana padaju na neradne dane radnik ima pravo na plaćeni dopust u dane kada bi trebao radi o čemu je potrebno dogovori se s po-slodavcem.

4.1.2. Teška bolest djeteta ili roditelja izvan mjesta stanovanja

U slučaju teške boles djeteta ili roditelja izvan mje-sta stanovanja zaposlenik ima pravo na tri radna dana plaćenog dopusta. Kao što je prethodno navedeno za razliku od državnih službenika, TKU-om se ograničava plaćeni dopust tako da se teška bolest djeteta ili ro-ditelja u smislu priznavanja prava na plaćeni dopust priznaje samo ako dijete ili roditelj žive u drugom mjestu različitom od mjesta stanovanja zaposlenika, pri čemu zaposlenik u javnim službama nema pravo na plaćeni dopust zbog teške boles supružnika. S obzirom na to da je plaćeni dopust zbog teške bole-s potreban zaposleniku da pomogne bolesnoj osobi (konkretno djetetu ili roditelju) koja zah jeva dodat-nu njegu, nejasno je zašto to pravo ovisi o mjestu sta-novanja bolesne osobe.

Stoga navedenu odredbu o pravu na plaćeni dopust zbog teške boles treba mijenja tako da zaposlenik ima pravo na plaćeni dopust u slučaju teške boles supružnika, djeteta ili roditelja (kao i kod državnih službenika), bez bilo kakvog ograničavanja i zbog ujednačavanja prava državnih i javnih službenika i namještenika.

Pri tome se postavlja pitanje što se podrazumijeva pod teškom bolešću djeteta ili roditelja, s obzirom na to da navedenim člankom to pitanje nije precizirano. Kako pojam teške boles nije defi niran ni jednim propisom možemo samo procijeni zahtjeva li teška bolest dodatnu njegu za održavanje života i osnovnih

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2016.

67


životnih funkcija djeteta ili roditelja, a koju procjenu donosi poslodavac.

Također is m člankom trebalo je propisa da službenik ili namještenik ima pravo na plaćeni dopust u jednoj kalendarskoj godini posebno za svaki slučaj naveden u članku 44. stavku 1. alineji 7. TKU-a odnosno pravo na plaćeni dopust zbog teške boles djeteta u trajanju od tri dana i pravo na plaćeni dopust zbog teške boles roditelja u trajanju od tri dana (posebno za svakog ro-ditelja – za majku tri dana, te za oca tri dana).

4.1.3. Rođenje djetetaOdredbu članka 44. TKU-a na temelju koje zaposlenik ostvaruje pravo na pet radnih dana za plaćeni dopust za rođenje djeteta trebalo bi precizira u smislu odre-đivanja ukupnog broja radnih dana plaćenog dopu-sta po rođenom djetetu, npr. za blizance. S obzirom na upotrijebljen termin rođenje djeteta navedenu odredbu trebalo bi tumači da zaposlenik ima pravo na plaćeni dopust za svako rođeno dijete u trajanju od pet radnih dana, što bi npr. za blizance ukupno iznosilo 10 radnih dana. Među m, prema tumačenju Povjerenstva za tumačenje TKU-a u slučaju rođenja blizanaca i više djece, zaposlenik ima pravo na samo pet dana plaćenog dopusta.

Tumačenje broj 53/44 od 24. svibnja 2013.

Sukladno članku 44. TKU-a zaposlenik u slučaju ro-đenja djeteta ima pravo na plaćeni dopust u traja-nju od pet radnih dana, bez obzira na broj rođene djece.

Jedno od pitanja koje se postavlja u praksi je i slučaj rođenja mrtvog djeteta, odnosno ostvaruje li u tom slučaju zaposlenik pravo na plaćeni dopust za rođe-nje djeteta ili za plaćeni dopust za smrt djeteta ili ima pravo na plaćeni dopust za oba slučaja?

U vezi s m pitanjem Povjerenstvo za tumačenje TKU-a dalo je sljedeće tumačenje:

Tumačenje br. 142/15

Zaposlenik ima pravo na plaćeni dopust za smrt dje-teta i u slučaju rođenja mrtvog djeteta.

4.2. Dopust za školovanje

Članak 45. TKU-a ugovoreno je pravo na neplaćeni dopust u jeku jedne godine za potrebe vlas tog školovanja i stručnog usavršavanja, koje treba bi u vezi s poslovima koje zaposlenik obavlja ili njegovom profesijom ili djelatnošću poslodavca i pravo na pla-ćeni dopust uz uvjet da ga je na školovanje upu o poslodavac i da je to školovanje u vezi s poslovima koje zaposlenik obavlja ili njegovom profesijom ili dje-latnošću poslodavca.

Prema članku 45. TKU-a:

1. Zaposlenik ima pravo na neplaćeni dopust u -jeku jedne godine za potrebe vlas tog školova-nja i stručnog usavršavanja, i to:

• 5 dana za pripremanje i polaganje ispita u srednjoj školi

• 10 dana za polaganje ispita na stručnim i sve-učilišnim studijima, odnosno za polaganje pra-vosudnog ispita

• 5 dana za prisustvovanje stručnim seminarima i savjetovanjima i

• 2 dana za pripremanje i polaganje ispita radi stjecanja posebnih znanja i vješ na (informa- čko školovanje, učenje stranih jezika i sl.).

2. Školovanje i stručno usavršavanje iz stavka 1. ovoga članka treba bi u vezi s poslovima koje zaposlenik obavlja ili njegovom profesijom ili djelatnošću poslodavca.

3. Za školovanje na koje ga je upu o poslodavac, zaposlenik ima pravo na plaćeni dopust pod uvje ma iz stavka 1. i 2. ovoga članka.

4. Ako je za obavljanje poslova radnog mjesta, kao uvjet propisan stručni ispit, za pripremu i polaganje toga ispita zaposlenik ima pravo na plaćeni dopust u ukupnom trajanju od sedam radnih dana.

Pitanje plaćenog dopusta za vrijeme školovanja u javnim službama nepovoljnije je ugovoreno nego u državnim službama s obzirom na tp da im se dopust za školovanje i usavršavanje za vlas te potrebe omo-gućuje samo kao neplaćeni dopust.

4.3. Plaćeni dopust zaposlenika u javnim službama prema granskim kolek vnim ugovorima

Plaćeni dopust zaposlenika u pojedinim djelatnos ma unutar javnih službi (zaposleni u osnovnoškolskim i srednjoškolskim ustanovama, u djelatnos zdravstva, socijalne skrbi) uređena su i u njihovom granskom ko-lek vnom ugovoru određene djelatnos (osim u usta-novama kulture koje se fi nanciraju iz Državnog prora-čuna i ustanovama znanos i visokog obrazovanja). S obzirom na to da je to pitanje regulirano i TKU-om te kako je granskim kolek vnim ugovorima pojedine dje-latnos pitanje prava na plaćeni dopust drugačije ugo-voreno postavlja se pitanje primjene povoljnijeg prava odnosno koje ugovoreno pravo primijeni .

Iako TKU u javnim službama obvezuje sve ustanove javnih službi i predstavlja izvor prava za sve zaposle-ne u javnim službama Republike Hrvatske, kod primje-

68


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

6.

ne granskih kolek vnih ugovora određene djelatnos unutar javnih službi treba uze u obzir da se is primje-njuju neposredno i obvezno, osim ako su nekim dru-gim propisom, kolek vnim ugovorom ili općim aktom pojedina pitanja za zaposlenike povoljnije riješena. Na takvo rješenje, odnosno na primjenu načela primjene povoljnijeg prava upućuje i članak 9., stavak 3. ZOR-a, kojim je propisano da ako je neko pravo iz radnog od-nosa različito uređeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim između radničkog vi-jeća i poslodavca, kolek vnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije određeno.

Dakle, kod primjene prava na plaćeni dopust pri-mjenjuju se one odredbe TKU-a ili granskog kolek- vnog ugovora koje su povoljnije za službenika i

namještenika u javnim službama. U nastavku ovog članka daje se pregled prava na plaćeni dopust služ-benika i namještenika prema granskim kolek vnim ugovorima po pojedinim djelatnos ma u javnim služ-bama, kojima je to pravo ugovoreno.

4.3.1. Plaćeni dopust prema Kolek vnom ugovoru za djelatnost socijalne skrbi

Kolek vnim ugovorom za djelatnost socijalne skrbi (dalje u tekstu: GKU) utvrđuju se prava i obveze iz rada i po osnovi rada radnika u ustanovama socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj na koje se primjenjuje Za-kon o plaćama u javnim službama. GKU-om propisani su slučajevi na osnovu kojih zaposlenik socijalne skrbi ostvaruje pravo na plaćeni dopust za osobne potrebe i pravo na plaćeni dopust za školovanje.

Slučajevi plaćenog dopusta za osobne potrebe

Članak 23. Kolek vnog ugovora za djelatnost socijal-ne skrbi ugovorni su slučajevi na osnovu kojih zapo-slenik ostvaruje pravo na plaćeni dopust do ukupno najviše 10 radnih dana, i to:

• sklapanja braka 5 radnih dana• rođenja djeteta 5 radnih dana• smr supružnika, djeteta,

roditelja, posvojenika, posvojitelja, očuha, maćehe i unuka

5 radnih dana

• smr brata ili sestre, djeda ili bake te roditelja supružnika 2 radna dana

• selidbe u istom mjestu stanovanja 2 radna dana

• selidbe u drugo mjesto stanovanja 4 radna dana

• teške boles roditelja ili djeteta izvan mjesta stanovanja 3 radna dana

• nastupanja u kulturnim i športskim priredbama 1 radni dan

• sudjelovanja na sindikalnim susre ma, seminarima, obrazovanje za sindikalne ak vnos i dr.

3 radna dana

• elementarne nepogode 5 radnih dana• dobrovoljni davatelji krvi 2 radna dana za

svako darivanje.

Prema stavku 2. članka 23. KU-a radnik ima pravo na plaćeni dopust za svaki smrtni slučaj naveden u gornjoj tablici, neovisno o broju dana koje je jekom iste godi-ne iskoris o po drugim osnovama, a prema stavku 3., ako navedeni slučajevi članka nastanu za vrijeme dok je radnik na godišnjem odmoru, na zahtjev radnika ko-rištenje godišnjeg odmora se prekida te radnik koris plaćeni dopust. Iz navedene tablice, a u odnosu na slu-čajeve propisane TKU-om razvidno je da zaposlenici u djelatnos socijalne skrbi (na koje se primjenjuje GKU za djelatnost socijalne skrbi) za sudjelovanje u sindikal-nim susre ma, seminarima, obrazovanju za sindikalne ak vnos imaju pravo na tri radna dana plaćenog do-pusta, za razliku od odredbe članka 44. TKU-a na teme-lju kojeg imaju pravo na dva radna dana plaćenog do-pusta, pa se u tom slučaju primjenjuje odredba GKU-a.

Također u odnosu na dobrovoljno davanje krvi, s ob-zirom na to da GKU-om nije ugovoreno da zaposlenici u socijalnoj skrbi imaju pravo za svako darivanje krvi dva dana plaćenog dopusta neovisno o broju dana koje je jekom iste godine iskoris o po drugim osno-vama, navedeno pravo ostvaruju na temelju TKU-a, kojim je to pravo propisano.

Plaćeni dopust za školovanje

U odnosu na pravo na plaćeni dopust za školovanje GKU-om su predviđeni slučajevi samo kada je radnik upućen od strane poslodavca na školovanje, stručno osposoblja-vanje ili usavršavanje za pripremanje i polaganje ispita i za polaganje završnog ispita te za polaganje stručnog ispita. Dakle, nije ugovoreno pravo na neplaćeni dopust kao u TKU-u za školovanje za vlas te potrebe, što znači da se po tom pitanju primjenjuju odredbe TKU-a.

Dopust za školovanje i polaganje stručnog ispita

Članak 24.

1. Radnik koji je upućen na školovanje, stručno os-posobljavanje ili usavršavanje ima pravo na plaće-ni dopust do 15 radnih dana u jednoj kalendarskoj godini za pripremanje i polaganje ispita, a za pola-ganje završnog ispita još pet dana.

2. Poslodavac je obvezan sklopi s radnikom kojeg je upu o na školovanje, stručno osposobljavanje ili usavršavanje ugovor o međusobnim pravima i obvezama.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2016.

69


Članak 25.

1. Za polaganje stručnog ispita radnik ima pravo na plaćeni dopust, i to:• 5 radnih dana za radna mjesta III. vrste• 7 radnih dana za radna mjesta II. vrste i• 10 radnih dana za radna mjesta I. vrste.

2. Pripravnik i drugi stručni radnik kojim ima ob-vezu polaganja stručnog ispita ima pravo na pla-ćeni dopust i na dan kada polaže stručni ispit, a ako putuje u mjesto polaganja ispita još jedan dan te plaćene troškove puta što uključuje put i prema potrebi smještaj.

4.3.2. Plaćeni dopust prema Kolek vnom ugovoru za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja

Kolek vnim ugovorom za djelatnost zdravstva i zdrav-stvenog osiguranja uređuju se prava i obveze iz rada i po osnovi rada radnika u djelatnos zdravstva i zdrav-stvenog osiguranja za koja se sredstva u iznosu većem od 50 % troškova za plaće i druga materijalna prava radnika osiguravaju u državnom proračunu. Člankom 3. tog Ugovora propisano je da se prava i obveze rad-nika u zdravstvu i zdravstvenom osiguranju utvrđuju m Ugovorom, Temeljnim kolek vnim ugovorom za

službenike i namještenike u javnim službama i Doda-cima Temeljnom kolek vnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama, te da čine jedinstven sustav, pa se njihove odredbe primjenjuju neposredno i obvezno, osim ako su nekim drugim propisom pojedi-na pitanja za radnike povoljnije riješena.

Slučajevi plaćenog dopusta za osobne potrebe

U odnosu na pravo korištenja plaćenog dopusta za osobne potrebe zaposlenika člankom 38. GKU-a za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ugo-voreni su is slučajevi i broj radnih dana plaćenog dopusta kao i u TKU, osim što je ovim GKU-om pred-viđen i slučaj darivanja organa (za svako darivanje – dva radna dana).

Dopust za školovanje

Iden čno kao i u TKU, člankom 42. ovog GKU-a ugo-voreno je pravo na neplaćeni dopust u jeku jedne godine za potrebe vlas tog školovanja i stručnog usavršavanja, koje treba bi u vezi s poslovima koje zaposlenik obavlja ili njegovom profesijom ili djelat-nošću poslodavca i pravo na plaćeni dopust, uz uvjet da ga je na školovanje upu o poslodavac i da je to školovanje u vezi s poslovima koje zaposlenik obavlja ili njegovom profesijom ili djelatnošću poslodavca.

Među m, GKU-om (čl. 39.) se predviđaju posebni slučajevi prava na plaćeni dopust za potrebe usavr-šavanja ili obrazovanja za potrebe poslodavca (oba-vezna edukacija za potrebe poslodavca), i to:

• polaganje stručnog ispita – 7 dana• polaganje specijalis čkog ispita – 15 dana• polaganje ispita iz uže specijalizacije – 10 dana• obvezno kon nuirano usavršavanje radi

stjecanja ili obnove odobrenja za samostalan rad – godišnje – 7 dana

• polaganje završnog ispita na veleučilištu ili fakultetu – 10 dana.

4.3.3. Plaćeni dopust prema Kolek vnom ugovoru za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama i prema Kolek vnom ugovoru za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama

U odnosu na pravo korištenja plaćenog dopusta za osob-ne potrebe zaposlenika članak 27. GKU-a za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama i članak 38. GKU-a za zapo-slenike u srednjoškolskim ustanovama ugovoreni su is slučajevi i broj radnih dana plaćenog dopusta kao i u TKU kao i pravo na neplaćeni i plaćeni dopust za školovanje.

Među m, u odnosu na polaganje stručnog ispita, ako je to propisano zakonom ili drugim propisom, za ra-zliku od TKU-a (kojim je propisano pravo na plaćeni dopust u ukupnom trajanju od sedam dana bez obzi-ra na stručnu spremu), člankom 29. GKU-a za osnov-noškolske ustanove i članak 39. GKU-a za srednjoš-kolske ustanove ugovoreno je sljedeće:

Za polaganje stručnog ispita pripravnik iz stavka 1. ovog članka ima pravo na plaćeni dopust u traja-nju od najmanje:

• 5 radnih dana za radna mjesta III. vrste• 7 radnih dana za radna mjesta II. vrste• 10 radnih dana za radna mjesta I. vrste.

Pripravnik ima pravo na plaćeni dopust i na dan kada polaže pripravnički ispit, a ako putuje u mjesto polaganja ispita još jedan dan, te plaćene troškove puta što uključuje i trošak smještaja prema potrebi.

Pri tome je člankom 39. stavkom 4. GKU-a za sred-njoškolske ustanove ugovoreno da zaposlenik koji je upućen na stručno usavršavanje ili osposobljavanje kao i stjecanje dopunskog pedagoško-psihološkog obrazovanja odlukom poslodavca, ima pravo na pla-ćeni dopust za pripremanje i polaganje ispita u traja-nju najmanje 10 radnih dana godišnje, a stavkom 5. istog članka ograničava se ukupni broj dana u godini na 15 dana plaćenog dopusta za navedene slučajeve.

70

JAVNA NABAVA UDK 347.7 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

6.

1. UvodU Službenom listu Europske unije (dalje u tekstu: SLEU) L 94 od 28. ožujka 2014. godine, objavljene su tri nove direk ve iz područja javne nabave1, i to:

1) Direk va 2014/23/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o dodjeli ugovora o koncesiji2.

2) Direk va 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vije-ća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direk ve 2004/18/EZ.

3) Direk va 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vije-ća od 26. veljače 2014. o nabavi subjekata koji dje-luju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga i stavljanju izvan snage Direk ve 2004/17/EZ.

Osim novih direk va u EU zakonodavstvu javne na-bave donesena je Provedbena Uredba Komisije (EU) 2016/7 оd 6. 1. 2016. o utvrđivanju standardnog obrasca za europsku jedinstvenu dokumentaciju o nabavi – ESPD (dalje u tekstu: Uredba o ESPD-u) kao i Provedbena uredba Komisije (EU) 2015/1986 od 11. 11. 2015. o utvrđivanju standardnih obrazaca za objavljivanje obavijes u području javne nabave i stavljanju izvan snage Provedbene uredbe (EU) broj 842/2011 (dalje u tekstu: Uredba o objavama). Ured-bom o objavama od 18. 4. 2016. u postupcima javne nabave velike vrijednos uvedena je obvezna upora-ba novih standardnih obrazaca. S obzirom na to da Elektronički oglasnik javne nabave Narodnih novina (dalje u tekstu: EOJN) nije prilagođen novim obras-

* Iva Šuler, dipl. iur., Zagreb.** Biljana Lerman, dipl. iur., Zagreb1 Dostupno na h p://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=OJ:L:2014:094:FULL&from=HR. 2 Novom Direk vom regulirani su svi ugovori o koncesiji (dakle i usluge), za razliku od dosadašnje koja je regulirala samo radove.

cima, naručitelji u ovom trenutku nisu u mogućnos objavljiva postupke nabave sukladno novim obras-cima, te će bi potrebno pričeka da se u EOJN-u za to ostvare uvje .

Nove Direk ve u javnoj nabavi stupaju na snagu dva-desetog dana od dana objave u SLEU. S obzirom na to da je objava bila 28. 3. 2014., Direk ve su stupile na snagu 17. 4. 2014., te je rok državama članicama za implementaciju novih direk va bio 18. travnja 2016. godine. Mogući slučajevi odgode implementacije po-jedinih odredbi direk va predviđeni su člankom 90. Direk ve 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direk ve 2004/18/EZ 3, odnosno člankom 106. Direk ve 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o nabavi subjekata koji djeluju u sektoru vodnog gospodarstva, energetskom i pro-metnom sektoru te sektoru poštanskih usluga i stav-ljanju izvan snage Direk ve 2004/17/EZ4.

Uredba o ESPD-u stupa na snagu 20. dana od dana objave u SLEU. Kako je objava bila 6. 1. 2016. Uredba je stupila na snagu 26. 1. 2016. godine. Uredba kao takva je u cijelos obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama, dakle, ista se primjenju-je bez implementacije u nacionalno zakonodavstvo. S obzirom na to da je rok za implementaciju novih direk va u nacionalno zakonodavstvo istekao, te da se Uredba o ESPD-u izravno primjenjuje postavilo se pitanje kako provodi postupke javne nabave velike

3 V. čl. 90. Direk ve 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direk ve 2004/18/EZ.4 V. čl. 106. Direk ve 2014/25/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o nabavi subjekata koji djeluju u sektoru vod-nog gospodarstva, energetskom i prometnom sektoru te sektoru poštanskih usluga i stavljanju izvan snage Direk ve 2004/17/EZ.

Postupci javne nabave do donošenja novog zakonaIva Šuler *

Biljana Lerman **

Europski pravni okvir javne nabave dopunjen je s nekoliko Direk va koje je potrebno implemen ra u naše zakonodavstvo ili primjenjiva izravno. S obzirom na to da u našim propisima, uslijed nedonošenja novog Zakon o javnoj nabavi, nisu osigurane sve pretpostavke za njihovu izravni primjenu, to stvara određene dvoj-be i iznalaženje primjerenih rješenja. Više o aktualnim pitanjima iz ove domene obrađuju autorice u članku.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2016.

71

UDK 347.7 JAVNA NABAVA

vrijednos s obzirom na to da trenutno važeći Zakon o javnoj nabavi (NN, br. 90/11, 83/13, 143/13 i 13/14 – Odluka Ustavnog suda RH; dalje u tekstu: ZJN) nije usklađen s novim EU zakonodavstvom.

U ovom članku nastoji se razjasni pitanje kako po-stupa u ovom tzv. prijelaznom razdoblju, te kako je potrebno pripremi dokumentaciju za nadmetanje u postupcima nabave velike vrijednos . U davanju odgovora na postavljeno pitanje najprije moramo utvrdi koja je razlika između uredbi i direk va, te na koji način iste proizvode učinke, što obrazlažemo u nastavku. Ovdje se napominje da se nabave male vrijednos koje su ispod EU pragova i dalje provode sukladno trenutno važećem ZJN-u, s obzirom na to da se EU propisi iz javne nabave primjenjuju na nabave iznad EU pragova.

2. O uredbama i direk vama U europskom zakonodavstvu postoji primarno i se-kundarno zakonodavstvo. Primarno zakonodavstvo predstavljaju Osnivački ugovori i opća načela prava, dok se pod sekundarnim izvorima prava podrazumi-jevaju pravni ak ins tucija koji se donose na temelju osnivačkih ugovora. Sukladno navedenom, sekun-darni izvori su uredbe, smjernice i odluke kao pravno obvezujući ak te preporuke i mišljenja kao pravno neobvezujući ak .

Uredba ima opću primjenu, što je propisano člankom 288. Ugovora o funkcioniranju Europske unije te je obvezujuća u cijelos i izravno primjenjiva u svim dr-žavama članicama. Njezina najvažnija uloga je upra-vo ujednačavanje prava, što proizlazi iz same izravne primjenjivos uredbe. To znači da se njezine norme ne trebaju, odnosno dapače, ne smiju prenosi u za-konodavstvo pojedine države članice, što je karakte-ris čno za drugu vrstu pravnih akata, tzv. smjernice (direk ve). Smjernice, dakle, nemaju opću primjenu, nego obvezuju, u pogledu rezultata koji se ima ostva-ri , svaku državu članicu kojoj su upućene.

Moraju se prenije , odnosno proves u nacionalno zakonodavstvo, a svakoj pojedinoj državi ostavlja se pravo izbora forme i metode kojima će se naci-onalno pravo približi zakonodavstvu EU. Uredba, napro v, počinje proizvodi učinke stupanjem na snagu, a na pojedinoj državi članici je da svoje zako-nodavstvo uskladi s objavljenom uredbom. To kon-kretno znači da se norme nacionalnog prava koje su u suprotnos s donesenom uredbom moraju uki-nu , odnosno da prestaju važi norme nacionalnog prava koje uređuju istu materiju kao i uredba, kako bi se spriječilo dupliranje normi. Dakle, uredbe EU u potpunos zamjenjuju nacionalne norme u područ-ju koje reguliraju.

Uvje za izravan učinak izvora europskog zakono-davstva su da odredbe moraju bi jasne i nedvo-smislene te bezuvjetne, kao i to da njihov učinak ne smije ovisi o daljnjem djelovanju Zajednice ili nacionalnih vlas . Navedeno podrazumijeva da se iz njih može lako utvrdi tko su nositelji prava i ob-veza te koji je sadržaj konkretnog prava odnosno na-metnu h obveza kao i to da je ona primjenjiva bez dodatnih implementacijskih mjera od strane država članica. Dapače, zakonska odredba nacionalnog pra-va ne može staja na putu izravnoj primjeni uredaba EU. To znači da se ins tucijama u državama članica-ma nameće obveza primjene takve norme prilikom rješavanja u određenoj stvari. Izravan učinak uredba ostvaruje kako u ver kalnim odnosima – odnosima između pojedinca i države, tako i u horizontalnim od-nosima, dakle, u odnosima između fi zičkih i pravnih osoba međusobno.

Zbog svega navedenog uredbe se u pravu EU često uspoređuju sa zakonima u nacionalnom zakonodav-stvu u smislu važnos njihovih normi, samostalnos , generalne primjenjivos i izravnog učinka.

3. Postupci javne nabave velike vrijednos od 18. travnja 2016.

S obzirom na to da nove direk ve nisu prenesene u hrvatsko nacionalno zakonodavstvo te postojeće za-konodavstvo nije usklađeno s odredbama novih di-rek va, ispunili su se uvje za izravnu primjenu EU zakonodavstva pod prethodno navedenim pretpo-stavkama. Središnje jelo državne uprave nadležno za sustav javne nabave (dalje u tekstu: Uprava za su-stav javne nabave) na Portalu javne nabave objavilo je Uputu kako postupa u ovom prijelaznom periodu. U nastavku iznosimo relevantne dijelove Upute Upra-ve za sustav javne nabave.

Uputa Uprave za sustav javne nabave5

Postupci javne nabave velike vrijednos od 18. travnja 2016. – izravan učinak Direk ve

2014/24/EU i 2014/25/EU

Obveze naručitelja nakon 18. 4. 2016. u odnosu na primjenu direk va

• Ministarstvo gospodarstva je mišljenja da bi na-ručitelji u smislu Zakona o javnoj nabavi u postup-cima javne nabave velike vrijednos započe m od 18. travnja 2016. uz odredbe Zakona o javnoj nabavi morali uze u obzir i odredbe Direk ve 2014/24/EU i Direk ve 2014/25/EU koje su bezu-vjetne i dovoljno određene.

5 Dostupno na: h p://javnanabava.hr/default.aspx?id=5107.

72


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

6.

Prava ponuditelja/obveze naručitelja nakon 18. 4. 2016. u odnosu na ESPD

• Ministarstvo gospodarstva cijeni da gospodarski subjek u postupcima javne nabave velike vrijed-nos započe m od 18. travnja 2016. godine mogu dostavi ESPD umjesto potvrda koje izdaju nad-ležna jela, a naručitelji su ESPD dužni prihva , odnosno ne smiju odbi ponudu ili zahtjev za su-djelovanjem koji sadrži ESPD samo iz tog razloga.

• Shodno tome, Ministarstvo gospodarstva je mi-šljenja da bi naručitelji morali priloži obrazac ESPD-a u dokumentaciji za nadmetanje.

Iz Upute jasno je da bi ponuditelji mogli priloži ESPD obrazac te da su naručitelji is dužni prihva , no nije jasno kako će naručitelji izradi dokumentaciju za nadmetanje. Naime, ESPD obrazac svojim sadržajem odstupa od odredaba trenutno važećeg ZJN-a. Ako bi se u dokumentaciji dopus lo dostavljanje ESPD obrasca bez usklađivanja odredaba dokumentacije za nadmetanje, dokumentacija bi bila nejasna i pro-turječna. Dijelovi dokumentacije koje je prema na-šem mišljenju potrebno uskladi zbog primjene ESPD obrasca su odredbe koje se ču nekažnjavanos kao obveznog razloga isključenja, ins tuta samokorigira-nja te odredbi koje se odnose na oslanjanje na tuđu sposobnost. Osim toga, jer nove direk ve uvode nova pravila za podjelu predmeta nabave na grupe, te mogućnost isključenja gospodarskog subjekta iz postupka nabave u svakom trenutku u jeku postup-ka javne nabave, smatramo da je nužna prilagodba dokumentacije za nadmetanje i u tom smislu.

3.1. ESPD obrazac

Sukladno odredbama Provedbene Uredbe i novih direk va ESPD je osobna izjava gospodarskih subje-kata koja predstavlja preliminarni dokaz kojim se zamjenjuju potvrde koje izdaju jela javne vlas ili treće osobe. Kako je predviđeno člankom 59. Direk- ve 2014/24/EU, to je službena izjava gospodarskog

subjekta da se ne nalazi u jednoj od situacija u ko-joj se gospodarski subjek isključuju ili se mogu is-ključi , da ispunjava odgovarajuće kriterije za odabir gospodarskog subjekta i da, prema potrebi, ispunjava objek vna pravila i kriterije koji su određeni u svrhu ograničavanja broja inače kvalifi ciranih natjecatelja koji će se pozva na sudjelovanje. Cilj joj je smanji administra vno opterećenje koje nastaje zbog za-htjeva za izradu znatnog broja potvrda i drugih doku-menata povezanih s kriterijima za isključivanje i oda-bir gospodarskog subjekta.

Ako su nabave podijeljene u grupe i kriteriji za odabir gospodarskog subjekta se razlikuju od grupe do gru-

pe, za svaku grupu (ili skupinu grupa s is m kriteriji-ma za odabir) treba ispuni zaseban ESPD. Osim toga u ESPD-u se utvrđuje jelo javne vlas ili treća osoba nadležna za utvrđivanje popratnih dokumenata i on sadržava službenu izjavu da će gospodarski subjekt, na zahtjev i bez odlaganja, moći dostavi te popratne dokumente.

Javni naručitelji ili naručitelji, samoinicija vno ili na zahtjev država članica, mogu ograniči podatke koje će zah jeva u vezi s kriterijima za odabir na samo jedno pitanje: ispunjavaju li gospodarski subjek sve tražene kriterije za odabir (da ili ne). Iako to mogu popra zahtjevima za dodatne podatke i/ili doku-mentaciju, treba pazi kako bi se izbjeglo pretjerano administra vno opterećenje za gospodarske subjek-te sustavnim traženjem od svih sudionika da dosta-ve potvrde ili druge oblike dokazne dokumentacije u određenom postupku nabave ili praksom utvrđiva-nja, na diskriminirajući način, gospodarskih subjekata od kojih se takva dokumentacija traži.

Kako bi se gospodarskim subjek ma olakšalo ispunja-vanje ESPD-a, države članice mogu objavi smjernice o upotrebi ESPD-a, primjerice kako bi objasnile koje su odredbe nacionalnog prava važne za dio III., odje-ljak A te ustanovile da se službeni popisi odobrenih gospodarskih subjekata ili jednakovrijedne potvrde ne mogu utvrdi ili izda u određenim državama čla-nicama, ili kako bi defi nirale koja se upućivanja i po-daci moraju naves kako bi se javnim naručiteljima ili naručiteljima omogućilo elektroničko dobivanje određene potvrde.

Pri pripremi dokumentacije za određeni postupak na-bave, u pozivu na nadmetanje, dokumentaciji o naba-vi navedenoj u pozivu na nadmetanje ili u pozivu na potvrdu interesa javni naručitelji i naručitelji moraju naves koje će podatke zah jeva od gospodarskih subjekata, uključujući izričitu izjavu o tome trebaju li se podaci utvrđeni dijelovima II. i III. naves u po-gledu podugovaratelja na čije se sposobnos gospo-darski subjekt ne oslanja. Gospodarskim subjek ma mogu olakša ispunjavanje i navođenjem ove infor-macije izravno u elektroničkoj verziji ESPD-a, na pri-mjer pomoću servisa ESPD-a6, koji će službe Komisije besplatno stavi na raspolaganje javnim naručitelji-ma ili naručiteljima, gospodarskim subjek ma, pruža-teljima elektroničkih usluga i drugim zainteresiranim stranama.

Uz ponude u otvorenim postupcima i zahtjeve za su-djelovanje u ograničenim postupcima, natjecateljskim postupcima uz pregovore, natjecateljskim dijalozima

6 Dostupno na: h ps://webgate.acceptance.ec.europa.eu/growth/toolsdatabases/ecer s2/resources/espd/index.html.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2016.

73


i partnerstvima za inovacije mora se priloži ESPD-i, koji su gospodarski subjek ispunili kako bi dostavili tražene podatke. Osim u slučaju određenih ugovora koji se temelje na okvirnim sporazumima, ponuditelj kojem se namjerava dodijeli ugovor morat će dosta-vi ažurirane potvrde i popratne dokumente.

Države članice mogu propisa upotrebu ESPD-a ili prepus tu odluku javnim naručiteljima i naručite-ljima, i u okviru postupaka nabave koji ne podliježu detaljnim postupovnim pravilima Direk va 2014/24/EU ili 2014/25/EU ili im podliježu djelomično, primje-rice za nabavu ispod odgovarajućih pragova ili naba-ve podložne posebnim pravilima koja se primjenjuju na socijalne i druge posebne usluge (tzv. blagi režim). Slično tome, države članice mogu propisa upotrebu ESPD-a ili prepus tu odluku javnim naručiteljima i naručiteljima, i u vezi s dodjelom ugovora o konce-sijama, bez obzira na to podliježu li oni odredbama Direk ve 2014/23/EU ili ne.

3.1.1. Sadržaj ESPD-a

ESPD sadržava sljedeće dijelove i odjeljke:

• Dio I. Podaci o postupku nabave i javnom naručite-lju ili naručitelju.

• Dio II. Podaci o gospodarskom subjektu. • Dio III. Kriteriji za isključenje:

o A: Osnove povezane s kaznenim presudama (nji-hova je primjena obvezna na temelju članka 57., stavka 1. Direk ve 2014/24/EU. Njihova je pri-mjena obvezna i za javne naručitelje u skladu s člankom 80. stavkom 1. drugim podstavkom Di-rek ve 2014/25/EU, dok naručitelji koji nisu jav-ni naručitelji mogu odluči hoće li primjenjiva ove kriterije za isključivanje).

o B: Osnove povezane s plaćanjem poreza ili do-prinosa za socijalno osiguranje (njihova je pri-mjena obvezna na temelju članka 57. stavka 2. Direk ve 2014/24/EU u slučaju konačne i obve-zujuće odluke. Pod is m uvje ma, njihova je pri-mjena obvezna i za javne naručitelje na temelju članka 80., stavka 1. drugog podstavka Direk ve 2014/25/EU, dok naručitelji koji nisu javni na-ručitelji mogu odluči hoće li primjenjiva ove osnove za isključenje. Napominje se da na teme-lju nacionalnog zakonodavstva određenih drža-va članica isključenje može bi obvezno i kada odluka nije konačna i obvezujuća).

o C: Osnove povezane s insolventnošću, sukobima interesa ili poslovnim prekršajem (vidje članak 57., stavak 4. Direk ve 2014/24/EU), (slučajevi kada se gospodarski subjek mogu isključi ; dr-žave članice mogu učini primjenu ovih osnova za isključenje obvezujućom za javne naručite-

lje. U skladu s člankom 80. stavkom 1. Direk -ve 2014/25/EU svi naručitelji, bez obzira na to jesu li javni naručitelji ili ne, mogu odluči hoće li primjenjiva te osnove za isključenje ili država članica to od njih može zah jeva ).

o D: Ostale osnove za isključenje koje mogu bi predviđene u nacionalnom zakonodavstvu drža-ve članice javnog naručitelja ili naručitelja.

• Dio IV. Kriteriji za odab ir:o α: Opći navod za sve kriterije za odabir o A: Sposobnost za obavljanje profesionalne dje-

latnos . o B: Ekonomska i fi nancijska sposobnost. o C: Tehnička i stručna sposobnost. o D: Sustavi za osiguravanje kvalitete i norme

upravljanja okolišem.• Dio V. Smanjenje broja kvalifi ciranih natjecatelja.• Dio VI. Završne izjave.

3.1.2. SamokorigiranjeUredba o ESPD-u uvodi novi termin samokorigira-nje. U članku 57. Direk ve 24/2014/EU predviđa se mogućnost da svaki gospodarski subjekt koji se na-lazi u nekoj od situacija koje predstavljaju razloge za isključenje može pruži dokaze kako bi dokazao da su mjere koje je poduzeo dovoljne da pokažu njego-vu pouzdanost bez obzira na postojanje nekog ključ-nog razloga za isključenje. Ako se takav dokaz sma-tra dovoljnim, do čni gospodarski subjekt neće bi isključen iz postupka nabave. U tu svrhu gospodarski subjekt dokazuje da je pla o ili poduzeo akciju pla-ćanja naknade bilo kakve moguće štete prouzročene kažnjivim djelom ili propustom, da je u potpunos razjasnio činjenice i okolnos uz ak vnu suradnju s jelima nadležnima za provedbu istrage, te da je po-

duzeo konkretne mjere tehnike i organizacijske pri-rode te mjere za osoblje primjerene za sprječavanje daljnjih kriminalnih djela ili propusta. Mjere koje po-duzimaju gospodarski subjek ocjenjuju se uzimajući u obzir težinu i posebne okolnos kriminalnog djela ili propusta. Ako se smatra da su mjere nedostatne, gospodarski subjekt prima izjavu o razlozima takve odluke.

Budući da se radi o novom ins tutu u sustavu javne nabave nije poznato kako će is i pod kojim uvje ma primjenjiva u praksi, te kako će pojedini nacionalni zakonodavac to pitanje riješi . Prema tome smatra-mo da treba pričeka donošenje novog ZJN-a, koji bi to trebao razjasni .

3.1.3. Dostava popratnih dokumenataJavni naručitelj ili naručitelj može od bilo kojeg po-nuditelja u bilo kojem trenutku postupka zatraži da dostavi sve tražene potvrde i popratne dokumente

74


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

6.

ili dio njih, ako je to potrebno kako bi se osiguralo pravilno provođenje postupka. Gospodarske se su-bjekte može isključi iz postupka nabave ili oni mogu bi predmet progona na temelju nacionalnog prava u slučajevima ozbiljnog lažnog prikazivanja činjenica pri ispunjavanju ESPD-a ili, općenito, pri dostavi po-dataka zatraženih radi provjere nepostojanja osnova za isključenje ili ispunjenja kriterija za odabir gospo-darskog subjekta, odnosno ako su podaci prikriveni ili gospodarski subjek ne mogu dostavi popratne dokumente.

Gospodarski subjek mogu ponovno upotrijebi po-datke iz ESPD-a koji su već upotrijebili u prethodnom postupku nabave sve dok su podaci točni i važni. To najlakše mogu učini unošenjem podataka u novi ESPD uz pomoć odgovarajućih funkcija predviđenih za tu svrhu u prethodno navedenom elektroničkom servisu ESPD-a. Naravno, bit će moguća i ponovna upotreba podataka uz pomoć drugih oblika kopiranja podataka, primjerice podataka pohranjenih u raču-nalnoj opremi gospodarskog subjekta (na računalima, table ma, poslužiteljima).

3.1.4. Besplatna nacionalna baza podatakaObveze javnih naručitelja i naručitelja da preuzmu po-pratnu dokumentaciju izravnim pristupom besplatnoj nacionalnoj bazi podataka u bilo kojoj državi članici primjenjuju se i kad su podaci koji su prvotno zatraže-ni u vezi s kriterijima za odabir ograničeni na odgovor da ili ne. Ako se zah jeva takva elektronička doku-mentacija, gospodarski će subjek u tu svrhu dostavi- javnom naručitelju ili naručitelju podatke potrebne

za dobivanje predmetne dokumentacije pri provjeri kriterija odabira, umjesto da ih izravno unose u ESPD.

Ako je javnom naručitelju ili naručitelju elektronič-kim putem dostupan izvod iz relevantnog registra, primjerice kaznene evidencije, gospodarski subjekt može naves mjesto na kojem se podaci mogu prona-ći (tj. naziv registra, internetsku adresu, iden fi kacijski broj predmeta ili dosjea itd.) kako bi javni naručitelj ili naručitelj mogao preuze te podatke. Navođenjem h podataka gospodarski subjekt daje suglasnost da javni naručitelj ili naručitelj preuzme relevantne podatke pre-ma nacionalnim pravilima za provedbu Direk ve 95/46/EZ o obradi osobnih podataka, a posebno posebnih ka-tegorija podataka poput onih o kaznenim djelima, ka-znenim presudama ili sigurnosnim mjerama.

3.1.4.1. E-cer s

Europska Komisija stavlja na raspolaganje i upravlja elektroničkim sustavom, odnosno e-Cer som, koji trenutačno na dobrovoljnoj osnovi ažuriraju i pro-vjeravaju nacionalna jela. Cilj sustava e-Cer s je

olakšavanje razmjene potvrda i ostale dokazne do-kumentacije koju javni naručitelji često zah jevaju. Dosadašnje iskustvo ukazuje na činjenicu da dobro-voljno ažuriranje i provjeravanje nije dovoljno kako bi se osiguralo da se e-Cer s u potpunos iskoris za pojednostavljivanje i olakšavanje razmjene dokume-nata posebno za dobrobit malih i srednjih poduzeća.

U skladu a člankom 59. stavak 6. Direk ve, države članice stavljaju na raspolaganje i ažuriraju u susta-vu e-Cer s potpuni popis baza podataka koje sadrže relevantne podatke o gospodarskim subjek ma koji-ma mogu pristupi javni naručitelji iz drugih država članica. Države članice dužne su, na zahtjev, priopći ostalim državama članice sve podatke povezane s ba-zom podataka iz navedenog članka.

Radi olakšavanja prekograničnog nadmetanja, države članice dužne su osigura da se podaci povezani s po-tvrdama i drugim oblicima dokazne dokumentacije, koji se unose u sustav e-Cer s stalno ažuriraju. Javni naručitelji mogu koris sustav e-Cer s te će traži prvenstveno one vrste potvrda ili oblika dokazne do-kumentacije, koji su obuhvaćeni sustavom e-Cer s. Komisija stavlja na raspolaganje sve jezične verzije ESPD-a u sustavu e-Cer s.

3.1.5. e- ESPD – odgodaU skladu s člankom 59. stavkom 2. drugim podstav-kom Direk ve 2014/24/EU, ESPD se dostavlja isklju-čivo u elektroničkom obliku. Među m, to se može odgodi najkasnije do 18. travnja 2018., što znači da elektroničke i papirnate verzije ESPD-a mogu posto-ja istodobno najkasnije do 18. travnja 2018. Spome-nu m će se servisom ESPD-a gospodarskim subjek- ma omogući da elektronički ispune svoj ESPD u

svim slučajevima, čime im se omogućuje da potpuno iskoriste sve mogućnos koje se nude (ne samo za ponovnu upotrebu podataka). Kad se upotrebljava u postupcima nabave u kojima je odgođena upotreba elektroničkih sredstava komunikacije (također mogu-će najkasnije do 18. travnja 2018.), servisom ESPD-a gospodarskim se subjek ma omogućuje da ispišu svoj elektronički ispunjen ESPD kao papirna doku-ment, koji se može proslijedi javnom naručitelju ili naručitelju drugim sredstvima komunikacije osim elektroničkih.

3.1.6. Tko sve mora ispuni i potpisa ESPD?Gospodarski subjekt koji sudjeluje sam i ne oslanja se na sposobnos drugih subjekata kako bi ispunio kriterije za odabir dužan je ispuni jedan ESPD. Gos-podarski subjekt koji sudjeluje sam, ali se oslanja na sposobnos najmanje jednog drugog subjekta mora osigura da javni naručitelj ili naručitelj zaprimi nje-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2016.

75


gov ESPD zajedno sa zasebnim ESPD-om u kojem su navedeni relevantni podaci za svaki subjekt na koji se oslanja. Napokon, ako skupine gospodarskih subjeka-ta, uključujući privremena udruženja, zajedno sudje-luju u postupku nabave, nužno je dostavi zaseban ESPD u kojem su utvrđeni podaci zatraženi na temelju dijelova II. – V. za svaki gospodarski subjekt koji sudje-luje u postupku.

U svim slučajevima u kojima su najmanje dvije oso-be članovi upravnog, upravljačkog ili nadzornog jela gospodarskog subjekta ili u njemu imaju ovlas za-stupanja, donošenja odluka ili kontrole, svaka će oso-ba možda mora potpisa is ESPD, ovisno o nacio-nalnim pravilima, uključujući ona kojima se uređuje zaš ta podataka. U pogledu potpisivanja ESPD-a na-pominje se da potpis na ESPD-u možda nije potreban, ako se ESPD prenosi kao dio skupa dokumenata čija se vjerodostojnost i cjelovitost osigurava obaveznim potpisom sredstva prijenosa.

Za postupke nabave u kojima je poziv na nadmetanje objavljen u SLEU, podaci koji se zah jevaju u dijelu I. automatski će se preuze pod uvjetom da se pret-hodno navedeni elektronički servis ESPD-a upotre-bljava za stvaranje i ispunjavanje ESPD-a. Ako poziv na nadmetanje nije objavljen u SLEU, javni naručitelj ili naručitelj mora unije podatke kojima se omogu-ćuje jasno utvrđivanje postupka nabave. Sve ostale podatke u svim dijelovima ESPD-a mora unije gos-podarski subjekt.

3.1.7. Kako propisa odredbe o ESPD obrascu u dokumentaciji?

Povezano s mogućnos prilaganja i prihvaćanje ESPD obrasca mišljenja samo da je u dokumentaciji za nad-metanje potrebno jasno naves tu mogućnost kao i da upute o načinu popunjavanja i potpisivanja ESPD obrasca. Također smo mišljenja da je obrazac ESPD preporučljivo priloži kao prilog dokumentaciji.

U nastavku je primjer kako bi odredbe o ESPD-u mo-gle bi navedene u dokumentaciji za nadmetanje:

ESPD obrazac

Ponuditelji imaju mogućnost da sukladno Proved-benoj Uredbi Komisije (EU) 2016/7 оd 5. siječnja 2016. o utvrđivanju standardnog obrasca za europ-sku jedinstvenu dokumentaciju o nabavi umjesto dokumenata koji su traženi kao razlozi isključenja i dokazi sposobnos (točke ___. ove DZN) prilože ESPD obrazac. ESPD je osobna izjava gospodarskih subjekata koja predstavlja preliminarni dokaz ko-jim se zamjenjuju potvrde koje izdaju jela javne vlas ili treće osobe. Kako je predviđeno člankom 59. Direk ve 2014/24/EU, to je službena izjava gos-

podarskog subjekta da se ne nalazi u jednoj od si-tuacija u kojoj se gospodarski subjek isključuju ili se mogu isključi , da ispunjava odgovarajuće kri-terije za odabir gospodarskog subjekta i da, prema potrebi, ispunjava objek vna pravila i kriterije koji su određeni u svrhu ograničavanja broja inače kva-lifi ciranih natjecatelja, koji će se pozva na sudje-lovanje.

ESPD obrazac se nalazi u Dodatku __ dokumenta-cije za nadmetanje. ESPD obrazac se prilaže ponudi tako da se is popuni, potpiše te ovjeri pečatom (ako pečat postoji u zemlji gospodarskog subjekta) te skenirani priloži u EOJN-u kao i ostali dokumen ponude.

Podaci utvrđeni u dijelovima II. i III. ESPD-a ne tre-baju se naves u pogledu podizvoditelja na čije se sposobnos gospodarski subjekt ne oslanja.

Gospodarske subjekte će se isključi iz postupka nabave u slučajevima ozbiljnog lažnog prikazivanja činjenica pri ispunjavanju ESPD-a ili, općenito, pri dostavi podataka zatraženih radi provjere nepo-stojanja osnova za isključenje ili ispunjenja uvjeta sposobnos gospodarskog subjekta, odnosno ako su podaci prikriveni ili gospodarski subjek ne mogu dostavi popratne dokumente.

Gospodarski subjekt koji sudjeluje sam i ne oslanja se na sposobnos drugih subjekata kako bi ispunio kriterije za odabir (uvjete sposobnos ) dužan je is-puni jedan ESPD.

Gospodarski subjekt koji sudjeluje sam, ali se osla-nja na sposobnos najmanje jednog drugog su-bjekta mora u zahtjevu za sudjelovanje priloži svoj ESPD zajedno sa zasebnim ESPD-om u kojem su navedeni relevantni podaci za svaki subjekt na koji se oslanja.

Ako zahtjev za sudjelovanje podnosi zajednica na-tjecatelja nužno je dostavi zaseban ESPD u kojem su utvrđeni podaci zatraženi na temelju dijelova II. – V. ESPD-a za svakog člana zajednice.

Dostava popratnih dokumenata

Prije donošenja odluke o odabiru, Naručitelj će od ponuditelja s kojim je odlučio sklopi ugovor, za-traži da podnese ažurne popratne dokumente u skladu s traženjem u točkama __. ove DZN. Naru-čitelj može pozva gospodarske subjekte da nado-pune ili pojasne zaprimljene potvrde/dokumente.

Gdje pronaći ESPD obrazac?

• Obrazac ESPD u elektroničkom obliku (.doc for-mat) i na hrvatskom jeziku dostupan za preu-zimanje na Portalu javne nabave h p://www.

76


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

6.

javnanabava.hr/userdocsimages/userfiles/file/EU%20ak /Prilog2-ESPD-obrazac.doc

• Europska komisija razvila servis za elektroničko popunjavanje ESPD-a (.xml format) koji je dostu-pan na internetskoj adresi h ps://ec.europa.eu/growth/tools-databases/espd/fi lter?lang=hr

3.2. Obvezni razlozi isključenja

Sukladno odredbama važećeg ZJN-a Naručitelj će po-nuditelja isključi iz postupka javne nabave, ako je gospodarski subjekt ili osoba ovlaštena po zakonu za zastupanje gospodarskog subjekta pravomoćno osu-đena za bilo koje od sljedećih kaznenih djela:

(I) Prijevara (čl. 236.), prijevara u gospodarskom po-slovanju (čl. 247.), primanje mita u gospodarskom poslovanju (čl. 252.), davanje mita u gospodar-skom poslovanju (čl. 253.), zlouporaba u postupku javne nabave (čl. 254.), utaja poreza ili carine (čl. 256.), subvencijska prijevara (čl. 258.), pranje nov-ca (čl. 265.), zlouporaba položaja i ovlas (čl. 291.), nezakonito pogodovanje (čl. 292.), primanje mita (čl. 293.), davanje mita (čl. 294.), trgovanje utjeca-jem (čl. 295.), davanje mita za trgovanje utjecajem (čl. 296.), zločinačko udruženje (čl. 328.) i počinje-nje kaznenog djela u sastavu zločinačkog udruže-nja (čl.329.) iz Kaznenog zakona,

(II) Prijevara (čl. 224.), pranje novca (čl. 279.), prijevara u gospodarskom poslovanju (čl. 293.), primanje mita u gospodarskom poslovanju (čl. 294.a), davanje mita u gospodarskom poslovanju (čl. 294.b), udruživanje za počinjenje kaznenih djela (čl. 333.), zlouporaba polo-žaja i ovlas (čl.337.), zlouporaba obavljanja dužnos državne vlas (čl. 338.), protuzakonito posredova-nje (čl. 343.), primanje mita (čl. 347.) i davanje mita (čl.348.) iz Kaznenog zakona (NN, br. 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03., 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08., 57/11., 77/11. i 143/12.), odnosno za odgovarajuća kaznena djela prema propisima države sjedišta gospodarskog su-bjekta ili države, čiji je državljanin osoba ovlaštena po zakonu za zastupanje gospodarskog subjekta.

Uvidom u ESPD obrazac razvidno je da je u dijelu III Osnove za isključenje, A: osnove povezane s kazne-nim presudama propisano kako slijedi:

Člankom 57. stavkom 1. Direk ve 2014/24/EU utvr-đene su sljedeće osnove za isključenje:

1) sudjelovanje u zločinačkoj organizaciji2) korupcija3) prijevare4) teroris čka kaznena djela ili kaznena djela poveza-

na s teroris čkim ak vnos ma

5) pranje novca ili fi nanciranje terorizma6) dječji rad i drugi oblici trgovanja ljudima.

Iz navedenog je razvidno da ESPD obrascem nisu obuhvaćena sva kaznena djela koja su navedena kao obvezni razlog za isključenje u članku 67. stavak 1. ZJN-a, te s druge strane kaznena djela koja se spo-minju u članku 67. stavak 1. ZJN-a nisu obuhvaćena ESPD obrascem. Kada bi se ostavila odredba iz ZJN-a u dokumentaciji i samo priložio ESPD obrazac kao prilog dokumentacije Naručitelj bi omogućio pod-nošenje različi h i neusporedivih ponuda, jer onaj ponuditelj koji dostavi ESPD obrazac neće dokaza nepostojanje svih obveznih razloga za isključenje koji su propisani dokumentacijom, te nije jasno kako će naručitelj ocijeni takvu ponudu posebice s obzirom na to da je sukladno članku 90. stavak 1. ZJN-a obve-zan nakon javnog otvaranja ponuda ocjenjiva ponu-de sukladno uvje ma i zahtjevima iz dokumentacije za nadmetanje.

Osim toga, u ZJN-u je propisano da se nekažnjavanost mora dokaza u odnosu na gospodarski subjekt i oso-bu ovlaštenu po zakonu za zastupanje gospodarskog subjekta dok se ESPD obrascem isto dokazuje u od-nosu na gospodarski subjekt i osobe koje su članovi njegova upravnog, upravljačkog ili nadzornog jela ili koje u njemu imaju ovlas zastupanja, donošenja odluka ili nadzora. Dakle, kod ESPD obrasca puno je širi krug odgovornih osoba koje moraju dokaza ne-kažnjavanost, te i u tom smislu možemo govori o neusklađenos dokumentacije koja može doves do neusporedivih ponuda.

Također is čemo da ESPD obrazac određuje vremen-ski rok za nekažnjavanost – presudom donesenom prije najviše pet godina ili u kojoj se i dalje primje-njuje razdoblje isključenja utvrđeno izravno u pre-sudi – dok isto vremensko trajanje nije propisano uopće u ZJN-u. Dakle, i u tom bi dijelu dokumentaci-ja bila neusklađena i nezakonita ako bi bila izrađena prema ZJN-u bez usklađivanja s odredbama Uredbe o ESPD-u. Ovdje podsjećamo da uredbe počinju pro-izvodi učinke stupanjem na snagu, te da je na poje-dinoj državi članici da svoje zakonodavstvo uskladi s objavljenom uredbom.

Ako uzmemo u obzir da bi naručitelji u smislu ZJN-a u postupcima javne nabave velike vrijednos započe- m od 18. travnja 2016. uz odredbe ZJN-a morali uze- u obzir i odredbe Direk ve 2014/24/EU i Direk ve

2014/25/EU, koje su bezuvjetne i dovoljno određene, a s obzirom na to je jasno određeno koji su to obvezni razlozi isključenja prema odredbama novih Direk va, jasno je da bi se odredbe kojima se utvrđuju kaznena djela kao razlozi isključenja trebale defi nira prema odredbama novih Direk va.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2016.

77


Slijedom navedenog, mišljenja smo da bi se u doku-mentaciji za nadmetanje nekažnjavanost kao obvezni razlog isključenja mogao defi nira na sljedeći način:

Naručitelj će isključi gospodarskog subjekta iz po-stupka javne nabave, ako utvrdi da:

1. je gospodarski subjekt koji ima poslovni nastan u Republici Hrvatskoj ili osoba koja je član upravnog, upravljačkog ili nadzornog jela ili ima ovlas za-stupanja, donošenja odluka ili nadzora tog gospo-darskog subjekta i koja je državljanin Republike Hr-vatske, pravomoćnom presudom donesenom prije najviše pet godina ili u kojoj se i dalje primjenjuje razdoblje isključenja utvrđeno izravno u presudi osuđena za:

a) sudjelovanje u zločinačkoj organizaciji, na te-melju

i. članka 328. (zločinačko udruženje) i članka 329. (počinjenje kaznenog djela u sastavu zločinačkog udruženja) Kaznenog zakona

ii. članka 333. (udruživanje za počinjenje kaznenih djela), iz Kaznenog zakona (NN, br. 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03., 105/04., 84/05., 71/06.,110/07., 152/08., 57/11., 77/11. i 143/12.)

b) korupciju, na temelju

i. članka 252. (primanje mita u gospodarskom poslovanju), članka 253. (davanje mita u gospo-darskom poslovanju), članka 254. (zlouporaba u postupku javne nabave), članka 291. (zlouporaba položaja i ovlas ), članka 292. (nezakonito pogo-dovanje), članka 293. (primanje mita), članka 294. (davanje mita), članka 295. (trgovanje utjecajem) i članka 296. (davanje mita za trgovanje utjecajem) Kaznenog zakona

ii. članka 294.a (primanje mita u gospodarskom po-slovanju, članka 294.b (davanje mita u gospodar-skom poslovanju, članka 337. (zlouporaba položaja i ovlas ), članka 338. (zlouporaba obavljanja duž-nos državne vlas ), članka 343. (protuzakonito posredovanje), članka 347. (primanje mita) i član-ka 348. (davanje mita) iz Kaznenog zakona (NN, br. 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03., 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08., 57/11., 77/11. i 143/12.)

c) prijevaru, na temelju

i. članka 236. (prijevara), članka 247. (prijevara u gospodarskom poslovanju), članka 256. (utaja po-reza ili carine) i članka 258. (subvencijska prijevara) Kaznenog zakona

ii. članka 224. (prijevara) i članka 293. (prijevara u gospodarskom poslovanju) i članka 286. (utaja po-reza i drugih davanja) iz Kaznenog zakona (NN, br. 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03., 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08., 57/11., 77/11. i 143/12.)

d) terorizam ili kaznena djela povezana s terori-s čkim ak vnos ma, na temelju

i. članka 97. (terorizam), članka 99. (javno po ca-nje na terorizam), članka 100. (novačenje za terori-zam), članka 101. (obuka za terorizam) i članka 102. (teroris čko udruženje) Kaznenog zakona

ii. članka 169. (terorizam), članka 169.a (javno po- canje na terorizam) i članka 169.b (novačenje za

terorizam) iz Kaznenog zakona (NN, br. 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03., 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08., 57/11., 77/11. i 143/12.)

e) pranje novca ili fi nanciranje terorizma, na te-melju

i. članka 98. (fi nanciranje terorizma) i članka 265. (pranje novca) Kaznenog zakona

ii. pranje novca (čl. 279.) iz Kaznenog zakona (NN, br. 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03., 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08., 57/11., 77/11. i 143/12.)

f) dječji rad ili druge oblike trgovanja ljudima, na temelju

i. članka 106. (trgovanje ljudima) Kaznenog zakona

ii. članka 175. (trgovanje ljudima i ropstvo) iz Ka-znenog zakona (NN, br. 110/97., 27/98., 50/00., 129/00., 51/01., 111/03., 190/03., 105/04., 84/05., 71/06., 110/07., 152/08., 57/11., 77/11. i 143/12.)

ili

2. je gospodarski subjekt koji nema poslovni na-stan u Republici Hrvatskoj ili osoba koja je član upravnog, upravljačkog ili nadzornog jela ili ima ovlas zastupanja, donošenja odluka ili nadzora tog gospodarskog subjekta i koja nije državljanin Republike Hrvatske pravomoćnom presudom do-nesenom prije najviše pet godina ili u kojoj se i da-lje primjenjuje razdoblje isključenja utvrđeno izrav-no u presudi osuđena za kaznena djela iz točke 1. podtočaka a) do f) i za odgovarajuća kaznena djela koja, prema nacionalnim propisima države poslov-nog nastana gospodarskog subjekta, odnosno dr-žave čiji je osoba državljanin, obuhvaćaju razloge za isključenje iz članka 57. stavka 1. točaka (a) do (f) Direk ve 2014/24/EU.

78


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

6.

Gospodarski subjekt dužan je u zahtjevu za sudje-lovanje dostavi izjavu. Izjavu daje svaka osoba koja je član upravnog, upravljačkog ili nadzornog jela ili ima ovlas zastupanja, donošenja odluka

ili nadzora gospodarskog subjekta.

Povezano s potpisnikom izjave o nekažnjavanju po-stavilo se pitanje tko će potpisa izjavu u ime gospo-darskog subjekta s obzirom na to da je proširen krug fi zičkih osoba u pravnoj osobi u odnosu na koje se utvrđuje ne postojanje obveznog razloga isključenja – nekažnjavanost, a sve od njih nemaju ovlast izjavlji-va /potvrđiva nekažnjavanost u ime gospodarskog subjekta. Sukladno članku 41. stavak 1. Zakona o tr-govačkim društvima (NN; dalje u tekstu: ZTD) ovlast za zastupanje trgovačkog društva po zakonu imaju osobe koje su za pojedini oblik tog društva određene odredbama ZTD-a, a sukladno stavku 2. istog članka, te se osobe i ograničenja njihovih ovlas ako djelu-ju prema trećima, upisuju u sudski registar. Mišljenja smo da izjavu u ime gospodarskog subjekta i u svoje ime treba da osoba koja je u sudskom registru upi-sana kao osoba po zakonu ovlaštena za zastupanje, dok ostale osobe izjavu trebaju da u svoje ime. U tom smislu prijedlog je u dokumentaciji da ogled-ni primjerak izjave za gospodarski subjekt te ogled-ni primjerak izjave za fi zičku osobu u pravnoj osobi. Predmetno se na odgovarajući način primjenjuje i na slučajeve kada je gospodarski subjekt obrtnik.

Na kraju napominjemo da sukladno članku 57., stavak 5. Direk ve 2014/24/EU javni naručitelji u bilo koje vrijeme jekom postupka isključuju gospodarski su-bjekt, ako se pokaže da se gospodarski subjekt, s ob-zirom na djela počinjena ili propuštena bilo prije ili -jekom postupka, nalazi u nekoj od situacija koja pred-stavlja obvezne razloge isključenja. U tom smislu, a kako se radi o bezuvjetnoj i nedvosmislenoj odredbi Direk ve, mišljenja smo da bi naručitelji u dokumen-tacijama za nadmetanje u postupcima velike vrijed-nos trebali predvidje ovakvu odredbu.

3.3. Oslanjanje na sposobnost

Kao što je prethodno navedeno, postoje odstupa-nja između odredaba ZJN-a i ESPD obrasca u vezi s oslanjanjem na sposobnost drugih subjekata, te bi i u tom smislu trebalo prilagodi odredbe dokumentaci-je za nadmetanje. Naime, sukladno novim propisima s obzirom na kriterije koji su povezani s obrazovnim i stručnim kvalifi kacijama ili na relevantno stručno iskustvo, gospodarski subjek mogu se osloni samo na sposobnos drugih subjekata, ako će oni obavi radove ili pruži usluge kod kojih se traže te spo-sobnos .

Osim toga, javni naručitelj dužan je, u skladu s član-cima 59. (ESPD), 60. (načini dokazivanja sposobno-s ) i 61. (e-Cer s) Direk ve 2014/24/EU, provjeri ispunjavaju li subjek , čiju sposobnost namjerava iskoris gospodarski subjekt relevantne kriterije za odabir te postoje li osnove za isključenje. Nave-dena obveza ne postoji sukladno ZJN-u no s obzirom na to ESPD obrazac je usklađen s odredbama novih direk va te u njemu postoji također ista obveza. Na-pominjemo da sukladno novim propisima, ako se gos-podarski subjekt oslanja na sposobnos drugih subje-kata u vezi s kriterijima koji se odnose na ekonomsku i fi nancijsku sposobnost, naručitelji mogu zah jeva da taj gospodarski subjekt i subjek budu zajednički odgovorni za izvršenje ugovora. U slučaju ugovora o radovima, ugovora o uslugama i poslovima postavlja-nja ili ugradnje u kontekstu ugovora o nabavi robe, javni naručitelji mogu zah jeva da određene kri č-ne poslove obavlja izravno sam ponuditelj, ili ako po-nudu dostavlja zajednica ponuditelja, član zajednice.

Slijedom navedenog, mišljenja smo da bi se u doku-mentaciju za nadmetanje u vezi s oslanjanjem na spo-sobnost moglo stavi odredbu kako slijedi:

Oslanjanje na sposobnost drugih subjekata

S obzirom na kriterije koji su povezani s fi nancij-skom te tehničkom i stručnom sposobnos , gospo-darski subjekt može se osloni , prema potrebi i za određeni ugovor, na sposobnos drugih subjekata, bez obzira na pravnu prirodu njihovog međusob-nog odnosa. S obzirom na kriterije koji su poveza-ni s obrazovnim i stručnim kvalifi kacijama ili rele-vantno stručno iskustvo (reference), gospodarski subjek mogu se, među m, osloni samo na spo-sobnos drugih subjekata, ako će oni pruži usluge kod kojih se traže te sposobnos . Ako se gospo-darski subjekt želi osloni na sposobnos drugih subjekata, mora dokaza javnom naručitelju da ima na raspolaganju potrebne resurse, na primjer, dostavljanjem obveze h subjekata u tu svrhu.

Naručitelj će provjeri ispunjavaju li subjek čije sposobnos namjerava iskoris gospodarski su-bjekt relevantne kriterije za odabir (uvjete spo-sobnos koje posuđuje), te postoje li osnove za isključenje iz točke __. dokumentacije za nadme-tanje. Ponuditelji su obvezni u ponudi dostavi do-kumente kojima se dokazuje nepostojanje razloga za isključenje za subjekt čiju sposobnost ponuditelj posuđuje te dokaze sposobnos koje posuđuje od tog subjekta.

Ako se gospodarski subjekt oslanja na sposobnos drugih subjekata u vezi s kriterijima koji se odno-se na fi nancijsku sposobnost, naručitelji zah je-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2016.

79


vaju da taj gospodarski subjekt i subjek budu zajednički odgovorni za izvršenje ugovora, te se u tom smislu predmetno mora potvrdi u zahtjevu za sudjelovanje (primjerice izjavom, sporazumom i sl. koji moraju bi potpisani od osobe ovlaštene za zastupanje subjekta koji posuđuje fi nancijsku spo-sobnost).

Pod is m uvje ma, zajednica ponuditelja može se osloni na sposobnost članova zajednice ili drugih subjekata.

3.4. Podjela predmeta nabave po grupama

Člankom 46. Direk ve za javne naručitelje koji nosi naslov Razdjela ugovora u grupe propisano je da jav-ni naručitelji mogu odluči dodijeli ugovor u obliku odvojenih grupa te da mogu odredi veličinu i pred-met takvih grupa. U slučaju da se predmet nabave ne podjeli u grupe naručitelji u dokumentaciji za nad-metanje stavljaju napomenu o glavnim razlozima za odluku da se ne izvrši razdioba u grupe. Uzimajući u obzir izričaj odredbe stavka 2. članka 46. Direk ve, za zaključi je da u slučaju da predmet nabave nije podijeljen po grupama naručitelj je obvezan da obrazloženje zašto nije predmet nabave podijelio po grupama.

Javni naručitelji navode, u objavi, mogu li se ponude podnije za jednu, nekoliko ili za sve grupe. Javni na-ručitelji mogu, čak i ako se ponude mogu podnije za nekoliko grupa ili sve, ograniči broj grupa koje se mogu dodijeli jednom ponuditelju, pod uvjetom da je maksimalan broj grupa po ponuditelju naveden u objavi.

Javni naručitelji navode u dokumentaciji za nadmeta-nje objek vne i nediskriminirajuće kriterije ili pravila koja namjeravaju primijeni kako bi odredili koje će grupe bi dodijeljene, ako primjena kriterija za do-djelu vodi tome da se pojedinom ponuditelju dodijeli više grupa od najvećeg mogućeg broja. Napominjemo da obveza obrazloženja ne podjele predmeta nabave na grupe ne postoji za sektorske naručitelje sukladno odredbi članka 65. Direk ve 2014/25/EU.

3.5. Kriterij odabira ponude

Člankom 67. Direk ve za javne naručitelje propisano je će naručitelji temelji dodjelu ugovora na ekonom-ski najpovoljnijoj ponudi (dalje u tekstu: ENP) ne do-vodeći u pitanje nacionalne zakone, propise i odredbe koje se odnose na cijene određenih predmeta nabave ili naknada za određene usluge. ENP sa stajališta na-ručitelja utvrdi će se na temelju cijena ili troškova, koristeći pristup troškovne učinkovitos , kao što su cjeloživotni troškovi u skladu s člankom 68. Direk ve,

a može uključiva i najbolji omjer cijene i kvalitete, što će se ocjenjiva na temelju kriterija, uključujući i kvalita vnih, ekoloških i/ili socijalnih aspekata, pove-zane s konkretnim predmetom nabave.

U praksi je bilo sporno pitanje proizlazi li iz odreda-ba novih direk va da je ENP primarni kriterij odabira, koji naručitelji mogu primijeni u postupcima javne nabave. Državna komisija za kontrolu postupaka jav-ne nabave (dalje u tekstu: DKOM) zauzela je stav da naručitelj ne mora dodjelu ugovora isključivo teme-lji na ekonomski najpovoljnijoj ponudi s obzirom na to da Direk va 2014/24/EU ne isključuje primjenu kriterija najniže cijene. Iz navedenog proizlazi da su naručitelji i dalje u mogućnos odluči hoće li primi-jeni kao kriterij odabira najnižu cijenu ili ekonomski najpovoljniju ponudu.

3.6. Relevantna praksa DKOM-a

Rješenje DKOM-a broj: 379 od 8. 6. 2016. – ESPD obrazac; oslanjanje na sposobnost; razlog isklju-čenja:

... Žalitelj navodi da naručitelj dokumentaciju za nadmetanje nije izradio sukladno važećem EU za-konodavstvu, i to Direk vi 2014/25/EU i Uredbi Ko-misije (EU) 2016/7, jer nije usklađena s razlozima isključenja (sudjelovanje u kriminalnoj organizaciji, korupcija, prijevara, terorizam, pranje novca ili fi -nanciranje terorizma, dječji rad ili drugi oblici trgo-vanja ljudima) i ostalim odredbama standardnog obrasca za europsku jedinstvenu dokumentaciju o nabavi (ESPD), s odredbama o oslanjanju na spo-sobnost drugih gospodarskih subjekata. Naime, su-kladno Direk vi i Uredbi, gospodarski subjekt koji se oslanja na sposobnost drugog subjekta dužan je dokaza nepostojanje razloga isključenja i pojedine dokaze sposobnos za sebe i subjekt na čiju se spo-sobnost oslanja ...

Naručitelj u odgovoru na žalbu navodi da nije po-stupio u suprotnos sa EU zakonodavstvom na koje se poziva žalitelj, s obzirom na to da je njegova obveza prihva europsku jedinstvenu dokumen-taciju o nabavi (ESPD), koja se sastoji od ažurirane osobne izjave. Naime, pravo je svih gospodarskih subjekata koji u postupcima javne nabave sudjelu-ju kao ponuditelji, da koriste ESPD umjesto potvrde koju izdaju jela javne vlas ili treće strane. Nada-lje, povezano s učinkom Direk ve, ako ista nije pre-nesena u pravni poredak države članice, obvezujući karakter direk ve postoji samo u odnosu na državu članicu kojoj je upućena. Direk va sama po sebi ne može pojedincu nameta obveze, pa se na nju kao takvu nije moguće poziva pred nacionalnim sudom pro v pojedinca.

80


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

6.

Direk va 2014/24/EU ... i Direk va 2014/25/EU ... stupile su na snagu 17. travnja 2014., a rok za nji-hovu transpoziciju u nacionalno zakonodavstvo dr-žava članica je do 18. travnja 2016. godine. Članak 288. Ugovora o funkcioniranju Europske unije koji uređuje pravne akte EU propisuje da radi izvršava-nja nadležnos EU, ins tucije donose uredbe, direk- ve, odluke, preporuke i mišljenja. Uredba ima opću

primjenu i obvezujuća je u cijelos i neposredno se primjenjuje u svim državama članicama. Direk va je obvezujuća, u pogledu rezultata koji je potrebno pos ći, za svaku državu članicu kojoj je upućena, a odabir oblika i metoda pos zanja tog rezultata pre-pušten je nacionalnim jelima. Povezano s učinkom direk ve u propisanom roku, ona ili je prenesena pogrešno, prema stalnoj praksi suda EU kad god se odredbe direk ve sadržajno gledajući čine be-zuvjetnima i dovoljno određenima, pojedinci se na te odredbe direk ve mogu poziva pred nacional-nim sudovima pro v države ako je ona propus la direk vu prenije u nacionalno pravo u propisanim rokovima ili ako ju je pogrešno prenijela. Dakle, na-ručitelji u smislu ZJN-a u postupcima nabave ve-like vrijednos započe ma od 18. travnja 2016. uz odredbe ZJN-a morali uze u obzir i odredbe Direk ve 2014/24/EU i Direk ve 2014/25/EU koje su bezuvjetne i dovoljno određene.

Glede europske jedinstvene dokumentacije o naba-vi (ESPD), pravni temelj za primjenu ESPD-a u po-stupku javne nabave utvrđen je člankom 59. Direk- ve 2014/24/EU. Stavak 1. istog članka Direk ve

2014/24/EU propisuje da su u vrijeme dostavljanja zahtjeva za sudjelovanje ili ponuda, javni naručitelji dužni prihva europsku jedinstvenu dokumenta-ciju o nabavi (ESPD,) koja se sastoji od ažurirane osobne izjave kao preliminarnog dokaza umjesto potvrda koje izdaju jela javne vlas ili treće strane, a kojima se potvrđuje da se gospodarski subjekt ne nalazi u jednoj od situacija u kojoj se gospodarski subjek isključuju ili se mogu isključi , da ispunjava kriterije za odabir ili da ispunjava, prema potrebi, objek vna pravila i kriterije koji su određeni član-kom 65. iste Direk ve. Nadalje, stavkom 2. istog članka defi nirano je da se ESPD sastavlja na teme-lju standardnog obrasca kojeg utvrđuje Europska komisija.

Dakle, gospodarski subjek u postupcima javne nabave velike vrijednos započe m od 18. travnja 2016. godine mogu dostavi ESPD umjesto potvr-da koje izdaju nadležna jela, a naručitelji su duž-ni ESPD prihva , odnosno ne smiju odbi ponudu ili zahtjev za sudjelovanje koji sadrži ESPD samo iz tog razloga. Shodno tome, u pravu je žalitelj kada

navodi da bi naručitelji morali priloži obrazac ESPD-a u dokumentaciji za nadmetanje i njime propisane razloge isključenja. Isto tako, sastavni dio dokumentacije za nadmetanje morala bi bi odredba o oslanjanju na sposobnost drugih subje-kata, prema kojoj ako se gospodarski subjekt osla-nja na sposobnost drugog/drugih subjekta naruči-telji moraju provjeri ispunjavaju li drugi subjek , na čije sposobnos se namjerava osloni određeni gospodarski subjekt, relevantne kriterije za odabir odnosno postoje li osnove za isključenje koje su na-ručitelji propisali dokumentacijom za nadmetanje (čl. 79. Direk ve 2014/24/EU). Slijedom navedenog, žalbeni navod se u tom dijelu ocjenjuje osnovanim.

Rješenje DKOM-a broj: 350 od 17. 6. 2016. – ESPD obrazac:

... Žalitelj navodi da je u dokumentaciji za nadme-tanje priložen ESPD obrazac – Prilog II, ali nisu navedeni podaci o načinu dostave obrasca ni o obvezi dostave obrasca uz ponudu. Dokumentaci-ja za nadmetanje je u tom dijelu nepotpuna, jer ne sadrži sve podatke koji su potrebni za podnošenje ponude te je me pro vna članku 2. stavak 1. Ured-be o načinu izrade i postupanju s dokumentacijom za nadmetanje i ponudama, odnosno nejasna i ne-razumljiva.

Očitujući se na žalbeni navod, naručitelj is če da je točkom 15.3.3. dokumentacije za nadmetanje propisao obvezu dostave izjave o prihvaćanju svih zahtjeva, koja se dostavlja na obrascu iz dokumen-tacije – Prilog II, a obrazac ESPD je potpuno nešto drugo, te je objavljen u EOJN-u kao Prilog 2 i do-stavlja se obvezno elektronički, kao uostalom i ci-jela ponuda. U tom smislu na obrazac ESPD treba primijeni točku 34. dokumentacije za nadmetanje.

Provjeravajući osnovanost žalbenog navoda, izvr-šen je uvid u dokumentaciju za nadmetanje. Toč-kom 15.3.3. naručitelj je propisao da ponuditelj u ponudi mora priloži izjavu o prihvaćanju svih za-htjeva naručitelja te općih i posebnih uvjeta, a tra-žena izjava se dostavlja na predlošku koji se nalazi u prilogu dokumentacije za nadmetanje – Prilog II. Nadalje, u pozivu na nadmetanje, naručitelj je uz dokumentaciju za nadmetanje između ostalog objavio i Prilog 2 – ESPD obrazac. Točkom 34. doku-mentacije za nadmetanje, Završne odredbe, naruči-telj je propisao da se za sve što nije regulirano do-kumentacijom za nadmetanje primjenjuju odredbe ZJN-a, Uredbe o objavama javne nabave, Uredbe o načinu izrade i postupanju s dokumentacijom za nadmetanje i ponudama te odredbe Provedbe-

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2016.

81


ne uredbe (EU) 2016/7 o utvrđivanju standardnog obrasca za europsku jedinstvenu dokumentaciju o nabavi. Naručitelj je u točci 20.1. dokumentacije za nadmetanje propisao obvezu elektroničke dostave ponuda.

Člankom 1. Provedbene uredbe propisano je da od trenutka stupanja na snagu nacionalnih mjera za provedbu Direk ve 2014/24/EU, a najkasnije od 18. 4. 2016., standardni obrazac utvrđen u Prilo-gu 2. te Uredbe upotrebljava se za potrebe izrade europske jedinstvene dokumentacije o nabavi iz članka 59. Direk ve 2014/24/EU, a upute za njego-vu upotrebu utvrđene su u Prilogu 1 ove Uredbe. U uputama iz Priloga 1 te Uredbe između ostalog je propisano da se uz ponude u otvorenim postupci-ma i zahtjeve za sudjelovanje u ograničenim po-stupcima, natjecateljske postupke uz pregovore, natjecateljske dijaloge i partnerstva za inovacije mora priloži ESPD, koji su gospodarski subjek ispunili kako bi dostavili tražene podatke. Član-kom 2. stavak 1. Uredbe o načinu izrade i postupa-nju s dokumentacijom za nadmetanje i ponudama propisano je da se dokumentacija za nadmetanje izrađuje tako da sadrži sve potrebne podatke koji gospodarskom subjektu omogućavaju izradu za-htjeva za sudjelovanje i/ili ponude.

Dakle, iz ci ranih odredbi dokumentacije za nad-metanje te relevantnih pravnih odredbi proizlazi da su ESPD obrazac (Prilog 2) ponuditelji obvezni dostavi uz ponudu, i to elektronički, jer je obve-zatna elektronička dostava ponuda. S druge strane, obrazac Prilog II se odnosi na izjavu o prihvaća-nju svih zahtjeva naručitelja te općih i posebnih uvjeta, koju obvezu dostave je naručitelj također propisao. Slijedom navedenog, dokumentacija za nadmetanje u izloženom smislu sadrži sve podat-ke koji su potrebni za podnošenje ponude stoga nije nepotpuna, nejasna ni nerazumljiva, pa je žalbeni navod ocijenjen kao neosnovan.

Rješenje DKOM-a broj: 379 od 8. 6. 2016. – ENP:

... Žalitelj navodi da naručitelj dokumentaciju za nad-metanje nije izradio sukladno važećem EU zakono-davstvu, i to Direk vi 2014/25/EU i Uredbi Komisije (EU) 2016/7 neusklađenost se očituje u tome što je kao kriterij odabira određena najniža cijena, dok je Direk vom propisano da će naručitelji dodjelu ugo-vora temelji na ekonomski najpovoljnijoj ponudi… nije u pravu žalitelj kada navodi da naručitelj dodjelu ugovora može isključivo temelji na ekonomski najpo-voljnijoj ponudi s obzirom na to da Direk va 2014/24/EU ne isključuje primjenu kriterija najniže cijene.

SEMINARI I RADIONICE- JAVNA NABAVA -

ESPD – europska jedinstvena dokumentacija o nabavi;

Kako provoditi postupke nabave u prijelaznom razdoblju

prema novim Direktivama; Prijedlog novog Zakona

o javnoj nabavi23.9.

ESPD – obrazac; Ekonomski najpovoljnija ponuda u praksi;

Upravljanje ugovorima/OS30.9.

* detaljnije o programu i prijavi na

www.tim4pin.hr

82

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI UDK 339.7 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

6.

Istraživanje stanja lokalnih samouprava u području sustavnog iden fi ciranja, pripreme i provedbe proje-kata fi nanciranih iz EU fondova provedeno je meto-dom online upitnika, koji se kao newsle er dostavio svim jedinicama lokalne samouprave na području Re-publike Hrvatske. Upitnik je ispunilo 75 jedinica lokal-ne samouprave (32 grada i 43 općine), odnosno 14 % od ukupnog broja jedinica u Republici Hrvatskoj.

Od ukupnog broja jedinica lokalne samouprave koje su ispunile online anketu, njih 55 (73 %) je bilo u ulozi nositelja ili partnera provedbe projekata (su)fi -nanciranih iz fondova i programa EU, i to najviše iz programa prekogranične i transnacionalne suradnje (Slovenija – Hrvatska, Mađarska – Hrvatska, Italija – Hrvatska, Hrvatska – Bosna i Hercegovina – Crna Gora, Hrvatska – Srbija, programi suradnje Central Europe, INTERREG Mediteran i INTERREG Dunav), te Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj, dok su najmanje provodile projekte (su)fi nancirane iz Europskog socijalnog fonda te Europskog fonda za regionalni razvoj.

Većina anke ranih lokalnih samouprava (65 %) uspješno1 je provela do tri projekta, dok su samo tri

* Alen Halilović, mag. oec., Zagreb.1 Pod uspješno provedenim projek ma smatraju se oni koji su se kandidirali za neki od natječaja u okviru fondova i programa EU, i koji su odobreni za sufi nanciranje, provedeni u okviru defi niranih resur-sa i vremenskih rokova te koji su ostvarili rezultat u obliku unaprijed defi niranih ciljeva.

grada uspješno provela više od 10 projekata. Najve-ći broj projekata realiziran je iz područja infrastruk-ture i prometa (32 projekta), te kulture i turizma (31 projekt); dok je najmanji broj projekata realiziran iz područja zdravstva i socijalne skrbi (3) te industrije i poduzetništva (5). Ovakvu razliku u područjima mo-žemo obrazloži i neprihvatljivos lokalne samoupra-ve kao nositelja projekta (pogotovo u području podu-zetništva, koji je većinom rezerviran za srednje i malo poduzetništvo dok se lokalne samouprave mogu na-tjeca u području izgradnje poduzetničkih zona).

Grafi kon 1. Broj uspješno provedenih projekata

Glavni razlog slabije apsorpcije europskih fondova predstavnici lokalnim samouprava vide u nedostatku osposobljenih kadrova za prijavu i izvedbu projekta, nedostatku vlas h fi nancijskih sredstava za preu-zimanje obaveza iz projekata, kompliciranoj proce-duri prijave na natječaj, nedostatku poli čke volje i

Istraživanje lokalnih samouprava u području pripreme i provedbe EU projekataAlen Halilović *

Lokalne samouprave su prepoznate kao jedan od ključnih aktera u povlačenju europskih sredstava u svim područjima od interesa za lokalnu zajednicu. Ins tut za javne fi nancije, u svojem newsle eru Pomoći Europ-ske unije županijama, gradovima i općinama od 2011. – 2014., koji potpisuju Katarina O , Mihaela Bronić i Branko Stanić, objavili su da od ukupno iskorištenih 309 milijuna kuna u navedenom razdoblju, gradovi su privukli više od polovice sredstava ili 155,8 milijuna kuna, a općine manje od pe ne ukupnih sredstava, od-nosno 58,4 milijuna kuna. Zabrinjavajući je podatak da čak 85 % hrvatskih općina i više od polovice gradova u navedenom razdoblju nije koris lo novac koji im je EU stavio na raspolaganje. Tijekom srpnja i kolovoza TIM4PIN je proveo istraživanje metodom online upitnika, čiji je cilj bioiden fi cira ključne izazove i moguć-nos lokalnih samouprava za kvalitetno i sustavno iden fi ciranje, pripremu i provedbu projekata fi nancira-nih iz EU fondova. Autor u nastavku donosi zaključke provedenog istraživanja.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2016.

83

UDK 339.7 EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

kvalitetnog sustava podrške. S druge strane većinom smatraju da im nedostatak iskustva u provođenju EU projekata nije prepreka pri apliciranju, da imaju od-govarajuću organizacijsku strukturu pri projektnom načinu rada, uspostavljenu suradnju s potencijalnim partnerima iz zemlje i inozemstva te dovoljnu razinu krea vnos i novih ideja.

Iako većina anke ranih lokalnih samouprava (77 %) nemaju ustrojenu posebnu organizacijsku jedinicu ni odgovornu osobu zaduženu za praćenje natječaja, planiranje projekata, realizaciju, vođenje fi nancijskog dijela, kontrolu i izvještavanje, jedan dio lokalnih sa-mouprava uspostavio je posebne upravne odjele ili odsjeke koji su zaduženi za sve poslove oko europskih projekata. Važno je napomenu da veliki broj grado-va imaju svoje razvojne agencije koje su potporne in-s tucije pri pripremi i provedbi EU projekata, te su preuzele posao povlačenja sredstava za potrebe svo-jeg osnivača, ali i ostalih dionika u lokalnoj zajednici.

Jedan od najvećih problema kvalitetnog pristupa EU projek ma nalazi se u nedostatku uspostavljenih mehanizama kontrole, koordinacije, informiranja i odlučivanja u području provedbe EU projekata. Iako je 73 % anke ranih lokalnih samouprava bilo u ulozi nositelja ili partnera provedbe projekata (su)fi nanci-ranih iz fondova i programa EU, samo 26 % zaista ima uspostavljene neke od oblika mehanizama kontrole, koordinacije, informiranja i odlučivanja.

Grafi kon 2. Uspostavljeni mehanizmi kontrole, koordinaci-je, informiranja i odlučivanja

Predstavnici lokalnih samouprava naveli su sljedeće ak- vnos kao dio svojih implemen ranih mehanizama:

• Godišnja izvješća i mjesečne specifi kacije odrađe-nih poslova.

• Ugovor s konzultantskom tvrtkom, pretplate na newsle ere s informacijama u vezi s EU fondovi-ma, praćenje objave natječaja svakodnevno na web-stranicama nadležnih jela.

• Integrirani sustav upravljanja projek ma – kon-

trola kvalitete prijave i provedbe projekata, infor-macijska sigurnost i transparentnost, društveno odgovorno poslovanje pri realizaciji projektnih ak- vnos , integrirani sustav učinkovitog odlučivanja.

• Unutar odjela je za svaki projekt zadužen svoj m.• Koordinacija i kontrola projekta skupa s nadzorom

i u suradnji s konzultantom.

Budući da većina lokalnih samouprava nema uspo-stavljene mehanizme kontrole, koordinacije, infor-miranja i odlučivanja te im nedostaje osposobljenih kadrova za prijavu i izvedbu projekta, razumijevanje procedura prijave na natječaj i kvalitetan sustav po-drške 85 % ih angažira vanjskog suradnika ili konzul-tanta prilikom prijave projekata, i to najviše za pomoć pripremi projekta (56), strateškom planiranju i izradi strateških i opera vnih programa (37) te provedbi projekta (35), dok najmanje u području osposoblja-vanja djelatnika (16), evaluacije projekata i programa (14) te izrade baze projekata i iden fi kacija izvora fi -nanciranja (11).

Grafi kon 3. Područje angažmana vanjskog suradnika ili konzultanta prilikom prijave projekta

Zadnje pitanje ankete bilo je defi niranje potrebe za primjenu outsourcinga u rješavanju organizacijskih ograničenja u području provedbe EU projekata, gdje je 77 % anke ranih lokalnih samouprava izrazilo po-trebu za angažmanom vanjskog suradnika ili konzul-tanta.

84


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

6.

Grafi kon 4. Potreba za primjenu outsourcinga u rješavanju organizacijskih ograničenja u području proved-be EU projekata

Rezulta istraživanja pokazali su da lokalne samou-prave bez obzira na iskustvo u EU projek ma imaju veliku potrebu za kvalitetnom podrškom u području razvoja internih sustava kontrole, koordinacije, infor-miranja i odlučivanja u području provedbe EU pro-jekata, te za sustavnom edukacijom u području os-posobljavanja kadrova za prijavu i izvedbu projekta. Lokalne samouprave koje su uspješne u povlačenju europskih sredstava na vrijeme su prepoznale svoju ulogu te pokazale spremnost za prilagođavanje svim uvje ma koji natječaji od njih traže.

Angažman vanjskih suradnik ili konzultanata treba bi bi fokusiran na rješavanje organizacijskih ograniče-nja te pružanje sveobuhvatne podrške radi stvaranja kadrovskih kapaciteta, koji su sposobni samostalno pra natječaje, prijavljiva projekte i u potpunos iskoris europska sredstva koja su im na raspola-ganju. Preporuka je za veće lokalne samouprave koji imaju dostatna fi nancijska sredstva da ustroje poseb-ne organizacijske jedinice (ili razvojne agencije) koje će se bavi pripremom projekata, dok je za manje jedinice lokalne samouprave preporuka da imaju naj-manje jednu osobu odgovornu za praćenje natječaja, planiranje projekata, realizaciju, vođenje fi nancijskog dijela, kontrolu i izvještavanje.

Istraživanje je provedeno samo na uzorku zaintere-siranih predstavnika lokalnih samouprava tako da predstavlja jedan dio lokalnih samouprava u Hrvat-skoj, ali je vrijedno iskustvo u kojem možemo zaklju-či da je potrebna brza prilagodba i vanjskih surad-nika i konzultanata za pružanje usluge u skladu sa stvarnim potrebama na terenu. TIM4PIN će nastavi za svoje pretplatnike redovito provodi istraživanja radi utvrđivanja problema, pronalaženja mogućih rje-šenja te uspostave sustava podrške za kvalitetan rad s projek ma fi nanciranih iz EU fondova.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2016.

85


1. UvodPrekogranični program suradnje Interreg SI – HR su-fi nancira Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) u sklopu cilja Europske teritorijalne suradnje (ETS), koja podupire prekograničnu suradnju između Slovenije i Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. Opći cilj progra-ma je promica održivo, sigurno i rezonantno granično područje usvajajući pametne pristupe za očuvanje, mo-bilizaciju i upravljanje prirodnim i kulturnim resursima radi dobrobi ljudi koji žive i rade na tom području ili ga posjećuju.

Programsko područje Programa suradnje Interreg SI – HR obuhvaća sljedeće teritorijalne jedinice na razini NUTS 3 regije:

• U Republici Sloveniji: Pomurska region, Podravska region, Savinjska region, Zasavska region, Posavska region, Jugovzhodna Slovenija region, Osrednjeslo-venska region, Primorsko-notranjska region, Obal-no-kraška region.

• U Republici Hrvatskoj: Primorsko-goranska županija, Istarska županija, Grad Zagreb, Zagrebačka županija, Krapinsko-zagorska županija, Varaždinska županija, Međimurska županija i Karlovačka županija.

Za regije koje sudjeluju u ovom programu, detaljne ana-lize pokazale su posebne potrebe u područjima regio-nalnih nejednakos i ruralno-urbanih podjela, nezapo-slenos i poboljšanja uvjeta za pametan rast, okoliša i prilagodbe klimatskim promjenama i jednakom pristu-pu socijalnim i zdravstvenim uslugama i uslugama služ-bi za spašavanje.

2. Struktura pozivaPredmet trenutnog Otvorenog poziva na dostavu pro-jektnih prijedloga jest sufi nanciranje projekata iz Eu-ropskoga fonda za regionalni razvoj koji su u skladu sa sljedećim prioritetnim osima / inves cijskim priorite -ma te povezanim specifi čnim ciljevima:

Prioritetna os 2: Očuvanje i održiva upotreba prirodnih i kulturnih resursa

• Inves cijski prioritet 6c: Konzervacija, zaš ta, promicanje i razvoj prirodne i kulturne baš ne.

Specifi čni cilj: Ak vno očuvanje baš ne održivim tu-rizmom

• Inves cijski prioritet 6d: Zaš ta i obnova biološke raznolikos i tla te promicanje usluga povezanih s ekosustavom, uključujući mreže Natura 2000 i zelene infrastrukture.

Specifi čni cilj: Zaš ta i obnova biološke raznolikos i promicanje usluga u vezi s ekosustavom.

Prioritetna os 3: Zdrava, sigurna i pristupačna granična područja

Specifi čni cilj: Razvoj partnerstva javnih nadležnih jela i dio-nika radi zdravih, sigurnih i pristupačnih graničnih područja.

3. Raspoloživa sredstva

Prioritetna os Potpora Unije

Nacionalno sufi nanciranje

Ukupna sredstva

Stopa sufi nanciranja

Prioritetna os 2 28.074.358 4.954.299 33.028.657 85 %Prioritetna os 3 5.013.278 884.697 5.897.975 85 %Ukupno 33.087.636 5.838.996 38.926.632 85 %

Program može sufi nancira samo prihvatljive troško-ve, pri čemu Unija sufi nancira sredstvima EFRR-a mak-

Mogućnos fi nanciranja projekata iz Programa prekogranične suradnje Slovenija – HrvatskaHrvoje Vargić *

Program suradnje Interreg V-A Slovenija – Hrvatska za programsko razdoblje 2014. – 2020. se izvodi na os-novi otvorenog javnog poziva, što znači da je projektne prijave moguće neprekidno podnosi od otvaranja poziva sve dok postoje raspoloživa sredstva. Prvi rok za podnošenje projektnih prijava bio je 11. ožujak 2016. Drugi rok za podnošenje projektnih prijava predviđa se krajem listopada 2016., a datum isteka 2. roka bit će javno objavljen dva mjeseca prije datuma isteka roka na stranici: www.si-hr.eu. Autor u članku donosi pre-gled prihvatljivih prijavitelja, ak vnos koje će se moći fi nancira , te raspoloživa sredstva u okviru pojedine prioritetne osi.

* Hrvoje Vargić, mag. oec., TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje.

86


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

6.

simalno 85 % od ukupno prihvatljivih troškova; barem 15 % mora se osigura iz drugih izvora. Projek pri-hvatljivi za sudjelovanje u programu su oni čiji ukupni iznos traženih sredstva EFRR-a iznosi od 100.000,00 EUR do 2.500.000,00 EUR za prioritetnu os 2 (Očuva-nje i održiva upotreba prirodnih i kulturnih resursa) i od 100.000,00 EUR do 1.000.000 EUR za prioritetnu os 3 (Zdrava, sigurna i pristupačna granična područja).

4. Prihvatljivi troškovi Prihvatljive kategorije troška za sve prioritetne osi su:

1) Troškovi za osoblje2) Uredski i administra vni troškovi3) Troškovi za putovanje i smještaj4) Troškovi za vanjske stručne usluge5) Troškovi za opremu6) Troškovi za infrastrukturu i radove

Troškovi su prihvatljivi samo jekom trajanja projekta (osim troškova za pripremu i troškova nastalih u po-sljednjem razdoblju izvještavanja koji se moraju pla u roku od 30 dana od datuma završetka projekta).

5. Prihvatljive ak vnos Prioritetna os 2. Očuvanje i održivo korištenje prirod-nih i kulturnih resursa

1) Razvoj prekograničnih turis čkih proizvoda i de-s nacija, na osnovi kulturne i prirodne baš ne sli-jedeći koncepte ak vne zaš te, održivog turizma, pristupa odozdo prema gore i integriranog pristupa• Ak vnos očuvanja malih razmjera, obnove i za-

š te registrirane kulturne i/ili prirodne baš ne uključujući obvezan razvoj sadržaja za pametno korištenje i održivo upravljanje (npr. obnova tradi-cionalnih etnografskih građevina za potrebe lokal-nih muzeja, poučnih prirodnih staza, arheoloških parkova, itd.).

• Inves cije u infrastrukturu malih razmjera za po-sje telje i opremu koja poboljšava dostupnost, protok posje telja i razinu iskustva posje telja registriranoj kulturnoj i/ili prirodnoj baš ni (npr. centri za posje telje, obrtni centri za proizvodnju i prostorije za izlaganje, biciklis čke staze i najam bicikala, mjesta za parkiranje, prilagodba za osobe s posebnim potrebama, putovi koji povezuju odre-dišta baš ne, itd.).

• Razvoj novih sadržaja i modela za tumačenje (pri-čanje priča) prirodne i/ili kulturne baš ne, uzi-majući u obzir razvoj nove ponude posje teljima i trendova (npr. inova vne izložbe, prekogranični događaji, itd.).

• Razvoj novog ili poboljšanog zajedničkog održivog turizma ili povezanih proizvoda i usluga u obliku tematskih tura, paketa, putopisa, ruta ili turis čke ponude povezujući prirodne i kulturne resurse s

obr ma i umjetnos , lokalnim dobavljačima, SME-om, turis čkim operaterima, itd., i koristeći ITI po-tencijale, ICT alate, e-usluge i/ili tržišne trendove.

2) Prekogranične des nacije ili proizvod suradnje struktura, upravljanja i promocije• Uspostava, pozicioniranje i promocija CB struktura

suradnje, temeljenih na teritoriju ili proizvodu, po-vezivanjem operatera odredišta kulturne i prirod-ne baš ne, poduzeća, organizacija koje upravljaju des nacijama i/ili ostalih partnera sa zajedničkim interesom za održivi turizam i ak vnu zaš tu CB-a (npr. klasteri, lanac vrijednos ili slične strukture koje partneri prihvaćaju kao najprikladnije za za-jednički postavljene ciljeve).

• Potpora internacionalizaciji i pristupu na tržišta prekograničnih turis čkih des nacija i proizvoda (npr. potpora ulaska na tržište, zajednički razvoj i pilo ranje marke nških koncepta i planova, sudje-lovanje na međunarodnim događanjima i sajmovi-ma na trećim tržiš ma, itd.)

• Izrada nacrta i provedba inova vne promocije prekograničnih des nacija i proizvoda, uključujući upotrebu ICT-a, pametnih tehnologija, društvenih medija, itd.

3) Poboljšanje razine znanja i kapaciteta za ak vnu za-š tu i održivi turizam

Osposobljavanje, mentorstvo, podizanje razine svije-s , razmjena dobre prakse, prak čni vodiči i stručne i slične ak vnos potpore.• Sve faze potrebne za zaš tu, očuvanje i održavanje

baš ne i tradicionalnih vješ na i jačanje kulturnog i krajobraznog iden teta područja (npr. info točke i vodiči za prak čnu obnovu baš ne, razmjena tra-dicionalnih znanja, itd.)

• Sve faze mobilizacije baš ne za održivi razvoj i stvaranje radnih mjesta u održivom turizmu i po-vezanim poduzećima (npr. start-up centri za obrte, programi obuke za nove vješ ne i razvoj kompe-tencija za subjekte uključene u održivi turizam i kulturu, interpretacijske vješ ne baš ne, vodiči za tematske ture, itd.)

• Razvoj i tes ranje novih poslovnih modela za upravljanje kulturnom i/ili prirodnom baš nom (npr. upravljanje i marke ng malih povijesnih gra-dova, itd.)

• Razvoj i predstavljanje zaš te okoliša ili drugih standarda kvalitete.

• Izrada i provedba planova za upravljanje posje te-ljima (npr. brojač posje telja, nadzor posje telja, koncep razvoja za posje telje, itd.).

Napomena: Prirodna i kulturna baš na pod specifi č-nim ciljem 6c treba se razumje u širem smislu; osim registrirane materijalne i nematerijalne baš ne treba razmotri ostale kulturne vrednote i staništa, prirodne resurse, tradicionalno znanje itd., koji tvore iden tet

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2016.

87


programskog područja. Među m, ak vnos očuvanja i infrastrukture malih razmjera prihvatljive su samo za registriranu prirodnu i kulturnu baš nu.

Prioritetna os 3. Zdrava, sigurna i pristupačna granič-na područja

Indika vne akcije koje će bi podržane na području:

i) javnog zdravstva i zdravstvene skrbiii) socijalne skrbi iii) sigurnos (civilna zaš ta, hitne službe i službe za

spašavanje),vi) prekograničnog javnog prijevoza i održivih usluga za

mobilnost:

1) Postavljanje novih ili jačanje postojećih prekogra-ničnih struktura suradnje javnih ins tucija, civilnog društva i drugih dionika kako bi se osigurala inte-grirana teritorijalna rješenja za pružanje usluga u odabranom podru čju (npr. zajednički tematski doga-đaji i radio nice; razmjena znanja, informacije i razvoj i razmjena baza podataka, upoznavanje s partnero-vim pravnim okvirom i administra vnim sustavima, bilateralni sporazumi radi iden fi ciranja zajedničkih razvojnih pitanja i struktura za dugoročne operacije).

2) Koordinacija, izrada i poboljšanje zajedničkih pla-nova, procedura i razmjena modela upravljanja za pružanje prekograničnih usluga i/ili usluga u gra-ničnim područjima u kojima nedostaju usluge (npr. izrada zajedničkih prekograničnih planova, strategi-ja i programa, op mizacija procesa isporuke usluga, smanjenje administra vnih barijera, usklađivanje protokola i postupaka intervencije, prijenos primjera dobre prakse).

3) Razvoj vješ na i kompetencija za pružanje odabra-nih javnih usluga (npr. zajednički programi obuke, tehničke obuke i kapacite za prekogranične inter-vencije, jezik i međukulturalne vješ ne, mentorstvo, prekogranična razmjena i obuka osoblja itd.).

4) Zajednički razvoj i isporuka (demonstracija) novih ili poboljšanih usluga unutar struktura suradnje (npr. inova vni organizacijski modeli za pružanje us-luge, organizacijske strukture za pružanje mobilnih usluga, diversifi kacija kanala za isporuku usluga, jača-nje organizacijskih i tehničkih kapaciteta za pružanje određenih usluga, prilagodba rasporeda i integracija javnih prijevoza preko granice itd.).

5) Promocija ak vnog uključivanja različi h skupina građana u prekograničnu suradnju i korištenje no-vih usluga (npr. specijalizirani događaji, kampanje podizanja svijes i promo vne kampanje itd.).

6) Promocija struktura suradnje, njihovih zajedničkih usluga i programa.

6. Prihvatljivi prijaviteljiU okviru Programa suradnje Interreg SI – HR, prihvatljivi prijavitelji su:

Prioritetna os 2: Očuvanje i održiva upotreba prirod-nih i kulturnih resursa

Inves cijski prioritet 6c: Konzervacija, zaš ta, promi-canje i razvoj prirodne i kulturne baš ne

• Lokalna, regionalna ili nacionalna jela javne vlas (npr. općina, županije itd.).

• Neprofi tne organizacije (privatne ili javno pravne osobe) koje djeluju na području kulturne ili prirod-ne baš ne, razvoja održivog turizma ili povezanih usluga (npr. muzeji, Natura 2000 i upravljačka jela za zaš ćena područja, agencije za regionalni razvoj, organizacije za upravljanje turis čkim odrediš ma, nevladine organizacije, udruge i dr.).

• Mali i srednji poduzetnici.

Inves cijski prioritet 6d: Zaš ta i obnova biološke raznolikos i tla te promicanje usluga povezanih s ekosustavom, uključujući mreže Natura 2000 i zelene infrastrukture

• Lokalna, regionalna ili nacionalna jela javne vlas (npr. općine, županije i dr.)

• Neprofi tne organizacije (privatne ili javno pravne osobe) koje djeluju na području zaš te prirode (npr. Natura 2000, upravljačka jela za zaš ćena područ-ja, nadležna jela za konzervaciju, nevladine organi-zacije, ins tucije za istraživanje i razvoj, agencije za regionalni razvoj, šumarski ins tu , centri za ruralni razvoj, itd.).

Prioritetna os 3: Zdrava, sigurna i pristupačna granič-na područja

• Nacionalna, regionalna i lokalna jela javne vlas .• Neprofi tne organizacije (privatne ili j avno pravne

osobe), (npr. zdravstveni centri, organizacije za so-cijalnu skrb, nevladine organizacije, starački domo-vi, agencije za regionalni razvoj, socijalna poduzeća, spasilačke službe i organizacije za civilnu zaš tu, itd.).

Minimalni uvje su barem jedan projektni partner iz Slovenije i jedan iz Hrvatske ili EGTC registriran u jed-noj od zemalja koje sudjeluju, a sastoji se od članova iz obje države članice. Vodeći partner mora se nalazi u programskom području; projektni partneri trebaju se na-lazi u programskom području; ako se projektni partner nalazi izvan programskog područja, u prijavnom obrascu se mora naves opravdanje za to.

Projektni partneri moraju ispunjava barem tri kriterija prekogranične suradnje: zajednički razvoj, zajednička provedba, zajedničko osoblje i zajedničko fi nanciranje.

88


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

6.

1. Prvi koraci nakon potpisa ugovora1

Kao što je i uobičajeno po potpisu ugovora, korisnik sredstva treba detaljno prouči svoju projektnu do-kumentaciju, projektnu prijavu i ugovor. Prije potroš-nje dodijeljenih sredstva važno utvrdi iznos fi nancij-ske potpore s kojim raspolaže tj. utvrdi predviđeni proračun po proračunskim kategorijama potpore i predviđene ak vnos . Sredstva fi nancijske potpore namijenjena sufi nanciranju putnog troška sudionika mobilnos (učenika, nastavnika) predstavljaju pot-poru za povratno putovanje između mjesta polaska i odredišta putovanja. Putna udaljenost računa se kal-kulatorom udaljenos Europske komisije, tako da se u alat mora naves udaljenost od sjedišta organizaci-je pošiljateljice do sjedišta organizacije primateljice, a nalazi se na lokaciji h p://ec.europa.eu/educa on/tools/distance_en.htm.

Iznos potpore dodjeljuje se prema udaljenos u ki-lometrima koja je podijeljena u šest razreda putne udaljenos (vidi tablicu 1.) za koje su određeni iznosi fi nancijske potpore u eurima po sudioniku mobilno-s . Potpora za putovanje utvrđuje se tako da se iznos fi nancijske potpore obračunava množenjem broja su-dionika ak vnos mobilnos , po putnoj udaljenos s jediničnim doprinosom koji se odnosi na do čnu putnu udaljenost.

* Ivana Soža Savić, voditeljica Odjela za fi nancijsko praćenje i kon-trolu EU projekata.1 Mobility Tool+ je online alat za izvješćivanje o projektu kojim je Korisnik ugovorno obvezan služi se pri upravljanju projektom i podnošenju izvješća Agenciji za mobilnost i programe EU.

2. Pravila fi nanciranja za izračun potpore za putovanje

Tablica 1. Iznosi fi nanciranja po sudioniku ovisno o putnoj udaljenos

Putne udaljenos Iznosod 100 do 499 KM: 180 EUR po sudionikuod 500 do 1999 KM: 275 EUR po sudioniku od 2000 do 2999 KM: 360 EUR po sudioniku od 3000 do 3999 KM: 530 EUR po sudioniku od 4000 do 7999 KM: 820 EUR po sudioniku 8000 KM i više: 1100 EUR po sudioniku

Izvor: Vodič za Program Erasmusa+, str. 70.

2.1. Ako jekom provedbe projekta nema odstu-panja u vezi s ugovorenom putnom udaljenos , tj. korisnik provodi projekt kako je i prijavom zatražio, odnosno nije se mijenjalo odredište (u polasku ili odlasku). Primjerice, školi je za provedbu projekta dodijeljen putni trošak u iznosu od 275,00 eura (put-na udaljenost od 500 do 1999 km) za mobilnost od Zagreba do Frankfurta (723,03 km). Ako je korisnik sudjelovao na ugovorenoj ak vnos , u alat Mobility Tool+ unosi grad pošiljatelj Zagreb te grad primatelj Frankfurt i odabire razred putne udaljenos : 500 – 1999 km.

No, kako je projektni ciklus pa tako i provedba projek-ta dinamični proces, tako se jekom provedbe često događaju različita odstupanja u promjeni mjesta odr-žavanja ak vnos u odnosu na projektnu prijavu, te se korisnici projekta mogu naći u dvojbi kako postupi- . Postavljaju se logična pitanja na koji iznos potpore

Prihvatljivost putnih troškova za mobilnos u okviru KA1 Ivana Soža Savić *

Ključna ak vnost 1(KA1) – Mobilnost u svrhu učenja za pojedince, jedna je od tri ključne ak vnos Erasmus+ programa Europske unije u području obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta, korisnicima daje niz mogućnos fi nanciranja. Posebnost programa Erasmus+ odlikuje se me da su troškovi provedbe ak vnos mobilnos paušalni (proračunske kategorije za putni trošak, pojedinačna potpora, potpora za organizaciju i jezična potpora), određeni prema različi m zemljama dok su troškovi puta defi nirani razredima putne udaljenos prema kalkulatoru Europske komisije tzv. Distance band kalkulatoru. Često prilikom provedbe projekta dolazi do promjena odredišta kako u polasku tako i mjesta održavanja mobilnos , pa korisnici nai-laze na različite nedoumice kao te promjene prikaza u alatu Mobility Tool+. Autorica odgovara na najčešća pitanja u vezi s prihvatljivos putnih troškova jekom provedbe projekta Ključne ak vnos 1, Usavršavanje pojedinaca u svrhu učenja u obrazovanju.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2016.

89


ostvaruju pravo. U nastavku se nalaze odgovori na naj-češće nedoumice u vezi s izračunom putnih troškova.

2.2. Korisniku je ugovorom odobren viši razred putne udaljenos , a ostvario je niži.

Korisniku je odobren razred putne udaljenos od 500 do 1999 kilometara u iznosu od 275,00 eura po sudi-oniku za predviđeno putovanje od Rijeke do Londo-na (1269,43 km). Tijekom provedbe projekta korisnik nije mogao ostvari putovanje u London uslijed pro-mjene odredišta održavanja edukacije. Novo odredi-šte ugovorene edukacije je Beč (351,91 km) gdje je korisnik upu o svoje nastavnike. Koji fi nancijski iznos pripada korisniku odnosno sudionicima mobilnos ?

Valja naglasi da se sve izmjene prilikom provedbe usuglase s Odjelom ili kontakt osobom nadležnom za praćenje provedbe projekta iz Agencije za mobilnost i programe EU. U ovom slučaju, a pod uvjetom da je izmjena odredišta opravdana i dozvoljena, korisniku pripada potpora za ostvareno putovanje od Rijeke do Beča (351,91 kilometra) u iznosu od 180,00 eura po sudioniku, što znači da je korisnik ostvario pravo na potporu za niži razred putne udaljenos nego što je ugovorom odobreno. Navedene mobilnos unose se u alat Mobility Tool+ tako da se kao grad pošiljatelj navodi Rijeka, a grad primatelj Beč i odabire razred putne udaljenos : 100 – 499 km. Razlika između vi-šeg razreda putne udaljenos za koji je predviđena potpora od 275,00 eura i ostvarenog putovanja ni-žeg razreda u iznosu od 180,00 eura nije prihvatljiva te će je korisnik mora vra ili će se završna isplata umanji za spomenutu razliku.

2.3. Korisniku je ugovorom odobrena niža putna udaljenost, a ostvario je višu

Korisniku odobrena putna udaljenost od 100 do 499 kilometara u iznosu od 180,00 eura za predviđeno putovanje od Dubrovnika do Rima (466,75 km). Tije-kom provedbe projekta organizacija primatelj je pro-mijenila mjesto održavanja od inicijalno planiranog, jer posluje u više gradova. Korisnik nije mogao ostva-ri ugovoreno putovanje uslijed promjene kod orga-nizacije primatelja. Novo odredište ugovorene edu-kacije je Milano (776,72 kilometara) gdje je korisnik upu o svoje sudionike. Koji iznos fi nancijske potpore ostvaruje korisnik, odnosno sudionici mobilnos ?

U ovome primjeru, korisnik ostvaruje pravo samo na ugovoren razred putne udaljenos u iznosu od 180,00 eura po sudioniku iako je ostvario putovanje višega razreda putne udaljenos na putnoj relaciji iz Dubrovnika u Milano. Navedene mobilnos unose se

u alat Mobility Tool+ tako da se za grad pošiljatelj na-vodi Dubrovnik, a grad primatelj Milano, ali se pritom odabire razred putne udaljenos : 100 – 499 km una-toč tome što udaljenost između Dubrovnika i Milana pripada u viši razred udaljenos .

2.4. Troškovi lokalnog prijevoza

Korisnik je putovao u Španjolsku tako da zrakoplo-vom le na relaciji iz Zagreba u Madrid. Među m u Madridu je unajmio rent-a-car do Toleda (1754,18 km – is razred putne udaljenos ) u kojemu se održavala mobilnost. Ostvaruje li korisnik pravo i na trošak rent-a-cara i kako? Prema pravilima Programa Erasmus+ neovisno o načinu organizacije putovanja, korisniku pripada ugovoreni razred putne udaljenost od Zagre-ba do Toleda od 1754,18 (od 500 – 1999 km) kilometra za koji ostvaruje potporu u iznosu 275,00 eura po su-dioniku. Troškovi lokalnog prijevoza (putne karte za lo-kalni autobus ili taksi) ne mogu se dodatno fi nancira .

3. Dokumentacija za proračunsku stavku putni troškovi

Korisnik svoje poslovanje jednako kao i provedbu projekta mora vodi sukladno nacionalnim propisima poštujući pri tome i načela Erasmus+ programa. Iznosi potpore i uvje organizacije mobilnos defi nirani ugo-vorima koje potpisuje korisnik sa sudionikom mobilno-s . Iako se prema načelima programa Erasmus+ trošak putovanja pravda ispravno ispunjenim potvrdama o sudjelovanju, valja naglasi da korisnik mora priku-plja i eviden ra svu dokumentaciju sukladno propi-sima RH u vezi s organizacijom putovanja npr. putne karte, propusnice, račun za smještaj, putni nalog.

3.1. Dokazna dokumentacija za pravdanje troškova putovanja predviđena programom Erasmus+

1) Za putovanje koje se odvija između organizacije pošiljatelja i organizacije primatelja – dokaz o su-djelovanju na ak vnos u inozemstvu u obliku izja-ve potpisane od strane organizacije primatelja s navedenim imenom sudionika, svrhom ak vnos u inozemstvu kao i datumom početka i završetka ak vnos .

2) U slučaju promjena na način putovanja iz mjesta koje nije boravište sudionika i/ili putovanja na mje-sto koje nije mjesto gdje se organizacija primatelj nalazi što rezul ra promjenom putne udaljenos , stvarni i nerar putovanja treba bi potkrijepljen putnim kartama ili drugim računima na kojima je navedeno mjesto polaska i dolaska.

90

POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA UDK 342.9 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

6.

1. Obveza udruge za vođenje popisa članovaČlanstvo u udrugama je dobrovoljno. Svatko od nas može sam odabra udrugu u koju se želi učlani te se udrugama priključujemo svojim slobodnim očitovanji-ma volje. Prilikom učlanjenja udruzi dajemo određeni skup svojih podataka ne samo radi toga da u udruzi bu-demo prepozna kao članovi, nego i radi ispunjavanja zakonske obveze, jer je vođenje popisa članova obve-za udruge propisana člankom 12. stavkom 3. Zakona o udrugama (NN, br. 74/14.). Popis članova vodi se elek-tronički ili na drugi prikladan način, a obavezno sadrži podatke o osobnom imenu, osobnom iden fi kacijskom broju, datumu rođenja, datumu pristupanja udruzi, ka-tegoriji članstva, ako su utvrđene statutom udruge te datumu prestanka članstva u udruzi. O svakom članu udruga mora eviden ra najmanje propisane podatke no popis članova može o članu sadržava i druge po-datke, u skladu sa statutom odnosno drugim općim ak-tom udruge.

2. Osnovni pojmoviZakon o udrugama nije jedini pravni izvor koji pred udrugu postavlja obveze koje se odnose na osobne po-datke članova. Danom upisa u registar udruga stječe pravnu osobnost te je od tog trenutka nadalje u obve-zi na popis članova primijeni i Zakon o zaš osobnih podataka (NN, br. 103/03, 118/06, 41/08 i 130/11), koji pobliže uređuje različita pitanja zaš te osobnih podata-ka fi zičkih osoba.

U svom uvodnom dijelu Zakon daje defi nicije osnovnih pojmova:

• Osobni podatak je svaka informacija koja se odnosi na iden fi ciranu fi zičku osobu ili fi zičku osobu čiji se iden tet može utvrdi izravno ili neizravno, posebno na osnovi iden fi kacijskog broja ili jednog ili više obi-lježja specifi čnih za njezin iden tet.

• Zbirka osobnih podataka je svaki strukturirani skup osobnih podataka bez obzira na to kojom se tehni-kom bilježi i obrađuje. U slučaju udruge, zbirku osob-nih podataka čine svi podaci prikupljeni o članovima.

• Voditelj zbirke osobnih podataka je fi zička ili prav-na osoba, državno ili drugo jelo koje utvrđuje svrhu i način obrade osobnih podataka, u našem slučaju udruga.

• Obrada osobnih podataka je svaka radnja ili skup radnji kao što je, primjerice, prikupljanje, uvid, ko-rištenje, svrstavanje itd. te provedba logičkih, mate-ma čkih i drugih operacija s m podacima. O obra-di podataka najčešće razmišljamo kao o postupku kojim se što obrađuje, pa je važno uoči da se pod izrazom obrada ovdje označava već i samo prikuplja-nje podataka, kao i uvid u podatke, a nijedan od h postupaka ne odgovara našoj predodžbi da je obrada ak van čin, kojim se s prikupljenim podacima nešto dalje radi.

• Službenik za zaš tu osobnih podataka je osoba ime-novana od strane voditelja zbirke osobnih podataka koja vodi brigu o zakonitos obrade osobnih podata-ka i ostvarivanju prava na zaš tu osobnih podataka.

• Agencija za zaš tu osobnih podataka je pravna osoba koja obavlja nadzor nad obradom osobnih podataka. U obavljanju poslova Agencija je samostalna i odgovara Hrvatskom saboru. Mrežne stranice Agencije pronaći ćete na mrežnoj adresi: www.azop.hr.

3. Obveze u zaš podatakaBez obzira na to u koje svrhe prikuplja podatke pravna osoba koja ih prikuplja mora vodi računa o tome da se osobni podaci mogu prikuplja samo u svrhu s kojom je ispitanik upoznat i koja je izričito navedena. Kad je u pitanju udruga jasno je da kod prikupljanja osobnih podataka treba jasno naves da se podaci prikupljaju sa svrhom učlanjenja. Udruge podatke najčešće prikuplja-ju tako da potencijalnim članovima ponude pristupnicu u kojoj je navedeno koji se podaci traže. U svjetlu svih propisa koji udrugu obvezuju na zakonito prikupljanje

Zaš ta osobnih podataka članova udrugeGordana Muraja *

Opća deklaracija o ljudskim pravima 1948. godine prvi put je međunarodnim pravnim aktom utvrdila pravo na zaš tu privatnog života pojedinca. Kako digitalna tehnologija omogućava lako prikupljanje i obradu, a onda i laku zlouporabu osobnih podataka, to je utjecalo na svijest o potrebi zaš te osobnih podataka, pa su odredbe o njihovoj zaš sastavni dio i hrvatskog zakonodavstva.

* Gordana Muraja, mag. iur., odvjetnica u Velikoj Gorici.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2016.

91

UDK 342.9 POSLOVANJE NEPROFITNIH ORGANIZACIJA

h podataka, neizostavni dio pristupnice je i potpis po-tencijalnog člana.

Kako bi situacija bila sasvim jasna, nije loše na pristu-pnici naves i izjavu koju potencijalni član daje prilikom učlanjenja, da podatke daje svojevoljno i da se ne pro vi da ih udruga koris radi evidencije članstva i ispunjava-nja zakonom propisanih obveza. Osim za ispunjavanje zakonskih obveza za vođenje popisa članova tako priku-pljene podatke udruga ne smije koris u druge svrhe. To slijedi iz odredbi koje kažu da se podaci mogu dalje obrađiva samo u svrhu za koju su prikupljeni, odnosno u svrhu, koja je podudarna sa svrhom prikupljanja.

4. Obveze voditelja zbirke podatakaMada Zakon o udrugama ne određuje uvjete pod kojima se o članovima mogu prikuplja i drugi podaci, iz zahtje-va da se statutom udruge uredi pitanje načina vođenja popisa članova, osobito ako uzmemo u obzir odredbe Zakona o zaš osobnih podataka, dolazimo do zaključ-ka da je svakako poželjno da se dodatni podaci o čla-novima i njihovo prikupljanje urede statutom. Također je korisno statutom udruge odredi način imenovanja službenika za zaš tu osobnih podatka, odnosno način imenovanja osobe koja vodi brigu o zakonitos obrade i ostvarivanju prava na zaš tu osobnih podataka.

Dužnos službenika za zaš tu osobnih podataka statu-tom mogu bi povjerene i nekoj od osoba u rukovod-stvu udruge, primjerice predsjedniku. Zbog svrhe takvih odredbi poželjno je da se dužnost zaš te odvoji od duž-nos prikupljanja i vođenja brige o evidenciji osobnih podataka. Tako se izbjegava situacija u kojoj osoba koja vodi podatke ujedno sama sebe nadzire.

5. Službenik za zaš tu osobnih podatakaVoditelj zbirke, dakle udruga, obavezan je imenova službenika za zaš tu osobnih podataka i Agenciju oba-vijes o imenovanju. Službenik za zaš tu osobnih po-dataka dužan je čuva povjerljivost svih informacija i podataka koje sazna u obavljanju svojih dužnos . Ova obveza traje i nakon prestanka obavljanja dužnos služ-benika za zaš tu osobnih podataka, što nije loše naves u odluci o imenovanju. Tako će imenovani službenik od-mah po imenovanju bi upoznat s me da je obavezan čuva povjerljivost podataka.

6. Evidencija s temeljnim informacijama o zbirci

Voditelj zbirke dužan je o svakoj zbirci osobnih poda-taka koju vodi, uspostavi i vodi evidenciju koja sadr-ži temeljne informacije o zbirci navedene u članku 14. Zakona o zaš osobnih podataka. Način vođenja, kao i obrazac te evidencije propisan je Uredbom o načinu vođenja i obrascu evidencije o zbirkama osobnih poda-

taka objavljenom u Narodnim novinama broj 105/04.Temeljni elemen evidencije su 1. naziv zbirke, 2. naziv, odnosno ime voditelja zbirke i njegovo sjedište, odno-sno adresa, 3. svrha obrade, 4. pravni temelj uspostave zbirke podataka, 5. kategorije osoba na koje se podaci odnose, 6. vrste podataka sadržanih u zbirci podataka, 7. način prikupljanja i čuvanja podataka, 8. vremensko razdoblje čuvanja i uporabe podataka, 9. osobno ime, odnosno naziv korisnika zbirke, njegovu adresu, odno-sno sjedište, 10. naznaka unošenja odnosno iznošenja podataka iz Republike Hrvatske s naznakom države, od-nosno međunarodne organizacije i inozemnog korisni-ka osobnih podataka te svrhe za to unošenje odnosno iznošenje propisano međunarodnim ugovorom, zako-nom ili drugim propisom, odnosno pisanim pristankom osobe na koju se podaci odnose, 11. naznaka poduze h mjera zaš te osobnih podataka.

Navedenom Uredbom neke su od ovih elemenata i detaljnije razrađeni. Voditelj zbirke obavezan je uspo-stavi evidenciju te je dostavi Agenciji u roku od 15 dana od dana uspostave zbirke. To bi zapravo značilo da je evidenciju potrebno dostavi Agenciji u roku od 15 dana od stjecanja pravne osobnos , odnosno dana upi-sa u registar udruga. Više podataka o vođenju eviden-cije možete pronaći na mrežnim stranicama Agencije.

7. Zaš ta zbirke osobnih podatakaUz ispunjavanje formalnih obveza na ustrojavanju evi-dencije i imenovanju službenika za zaš tu osobnih podataka, voditelj zbirke dužan je osobne podatke u zbirkama na odgovarajući način zaš od slučajne ili namjerne zlouporabe, uništenja, gubitka i neovlaštenih promjena. Voditelj zbirke također je dužan poduze tehničke, kadrovske i organizacijske mjere zaš te osob-nih podataka koje su potrebne da bi se osobni podaci zaš li od slučajnog gubitka ili uništenja i od nedopu-štenog pristupa, nedopuštene promjene, nedopušte-nog objavljivanja i svake druge zlouporabe, te utvrdi obvezu osoba koje su zaposlene u obradi podataka, na potpisivanje izjave o povjerljivos .

8. PrekršajiTreba zna da je za povredu načela i obveza propisanih Zakonom o zaš osobnih podataka za voditelja zbir-ke zapriječena prekršajna kazna u rasponu od 20.000 do 40.000 kn, a za odgovornu osobu moguće je izreći prekršajnu kaznu u rasponu od 5.000 do 10.000 kn. Za prekršaj je odgovoran voditelj zbirke koji: ne usposta-vi evidenciju koja sadrži temeljne informacije o zbirci; koji uspostavljenu evidenciju ne dostavi Agenciji u pro-pisanom roku; koji osobne podatke daje na korištenje pro vno svrsi njihova prikupljanja te voditelj koji nije osigurao odgovarajuću zaš tu osobnih podataka.

92

POSLOVANJE NEPROFITNIH UDK 342.9 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

6.

1. Pravna sposobnostSvaka fi zička osoba može bi nositelj prava i obve-za. To znači da može steći pravo, a i obvezu koja iz tog prava slijedi. Vlasnik imovine može posta i ne-rođeno dijete – pod uvjetom da se rodi živo, a sama činjenica vlasništva sa sobom donosi i obveze koje iz vlasništva slijede. Sposobnost da se bude nositelj pra-va i obveza zove se pravna sposobnost. Stječemo je čak i prije rođenja, imamo je sve do smr , i nitko nam je ne može oduze .

2. Poslovna sposobnostNo želi li maloljetnik, primjerice, proda vlas tu ne-kretninu, ugovor mora potpisa zakonski zastupnik ili skrbnik maloljetnika. Do punoljetnos fi zička osoba ne može vlas m očitovanjima volje stvara pravne učinke. (Postoje i iznimke kojima se nećemo bavi .) Da bi mogao zaključi ugovor, maloljetniku nedostaje poslovna sposobnost, što je sposobnost da se vlas - m očitovanjima volje stvaraju pravni učinci.

Razlika između pravne i poslovne sposobnos je u di-jelu u kojem mi sami, svojom odlukom i vlas m oči-tovanjima volje proizvodimo pravne učinke. Fizičke osobe poslovnu sposobnost stječu punoljetnošću, ali im ona može bi i oduzeta, kad se ocijeni da punoljet-na osoba zbog duševnih smetnji ili drugih uzroka nije sposobna brinu o svojim pravima i interesima. Ta-kvoj se osobi u sudskom postupku postavlja skrbnik, a njoj se u cijelos ili djelomično oduzima pravo da vlas m očitovanjima volje stvara pravne učinke.

3. Ovlaštenje za zastupanjeUdruge poslovnu sposobnost stječu u propisanom postupku, upisom u odgovarajući registar. Da bi udru-

ga mogla bi registrirana statut udruge mora sadrža-va odredbe o zastupanju te osnivači trebaju imeno-va osobu ovlaštenu za zastupanje, odnosno osobu koja će očitovanjima volje stvara pravne učinke koji će obaveziva udrugu.

4. Tko može bi osoba ovlaštena za zastupanje

Zakon propisuje da osoba ovlaštena za zastupanje udruge može bi samo punoljetna, poslovno sposob-na osoba kojoj nije oduzeta poslovna sposobnost u dijelu sklapanja pravnih poslova. Mada se u rad udru-ga mogu uključi i maloljetne osobe, pa i osobe koje su djelomično ili potpuno lišene poslovne sposobno-s , one ne mogu bi ovlaštene za zastupanje.

5. Značaj ovlaštenja za zastupanjeVidimo da Zakon posvećuje pozornost odredbama kojima je uređeno pitanje zastupanja udruge, a ra-zlog tome je u činjenici da svaka pravna osoba mora ima najmanje jednu osobu koja je zastupa i u tome da ovlaštenje za zastupanje ovlašteniku daje puno ovlaštenja i puno odgovornos . Ovlas osobe ovla-štene za zastupanje propisane su i Zakonom. Tako su člankom 19. nabrojani poslovi koje zastupnik obavlja: on vodi poslove udruge, podnosi skupš ni prijedlog fi nancijskih izvještaja, ispunjava obveze koje udru-ge imaju prema nadležnom uredu, koji vodi registar udruga, sklapa ugovore, poduzima druge pravne rad-nje i obavlja i ostale poslove u skladu sa zakonom, statutom i drugim ak ma udruge.

Pri zaključivanju pojedinih poslova udrugu može za-stupa ona osoba koja je izabrana za obnašanje duž-nos u udruzi, na položaj uz koji po statutu ide ovla-štenje za zastupanje i čije je ime upisano u registar udruga. U izvršavanju svojih poslova zastupnik mora postupa u skladu sa zakonom, statutom i internim pravilima udruge.

Zastupanje i predstavljanje udruge Gordana Muraja*

Zakon o udrugama (NN, br. 74/14) postavlja pravni okvir koji mora bi ispunjen kod imenovanja osoba ovlaštenih za zastupanje. Sagledavanje šire slike o zastupanju i predstavljanju daje potpunu sliku o značaju ovlaštenja za zastupanje za udrugu.

* Gordana Muraja, mag. iur., odvjetnica u Velikoj Gorici.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2016.

93

UDK 342.9 POSLOVANJE NEPROFITNIH

6. Ovlaštenje za donošenje odluka u odnosu na ovlaštenje za zastupanje

Mada su često spojeni u jednoj funkciji, ovlaštenje za donošenje odluka i ovlaštenje za zastupanje ne mora-ju bi spojeni u istom jelu udruge. U praksi se javlja model po kojem kolek vno jelo upravlja udrugom i donosi odluke, a čelnik kolek vnog jela ima dužnost izvršavanja odluka te je, radi izvršavanja odluka, nosi-telj ovlaštenja za zastupanje. To znači da zastupnik u vođenju poslovanja može samo izvršava odluke ko-lek vnog jela, da prak čno ne smije, primjerice, baš ništa kupi ako kolek vno jelo nije donijelo odluku o prihvaćanju tog ugovora, odnosno o kupnji. Kad treba rješava redovne poslove bez kojih udruga ne funkcionira, doslovna primjena ovog načela proizvodi različite prak čne probleme.

Rješenje je u tehnici kojom se zastupniku daju ovlas da donosi odluke potrebne za vođenje poslova, ali se to njegovo pravo i ograničava. Najčešće je ograniče-nje novčanim iznosom obveze koju zastupnik može preuze (primjerice: do 1.000 kn), ali može bi ogra-ničeno i vrstom poslova (primjerice: samo ugovori o nabavi uredskog pribora).

7. Zastupanje u granicama ovlaštenjaČak i kad nije ovlašten za donošenje odluke, ugovor koji je zastupnik zaključio ostaje na snazi, osim ako je druga strana znala da je sklopljeni ugovor ili dru-ga radnja poduzeta suprotno statutu. Kako je Zako-nom propisano da se statut obavezno objavljuje na mrežnim stranicama nadležnog državnog jela, ako je statut zaista objavljen i ako su svi prije zaključivanja ugovora mogli dozna ovlaštenja zastupnika, ugovor se može pobija , odnosno pred sudom dokaziva da nije zaključen u okviru ovlaštenja zastupnika. No ako statut nije objavljen na mrežnim stranicama nadlež-nog državnog jela, ugovori koje je zastupnik zaklju-čio preko granica svojih ovlaštenja ostaju na snazi i prak čno će ih bi teško ospori . Naime, u tom bi postupku trebalo dokaza da je druga strana znala da osoba koja je ugovor zaključila nije za to ovlaštena.

Suugovaratelji imaju obvezu vodi računa o ovlašte-njima osobe koja preuzima obvezu, zbog toga postoje uvidi u registar, zbog toga se kod zaključivanja ugovo-ra ponekad traži uvid u rješenja ili izvadak iz registra. No treba objek vno reći da to u mnogim situacijama i nije primjereno i da mnogi suugovaratelji neće uloži taj napor.

8. Odgovornost zastupnikaBudući da ne odgovara osobno za obveze udruge, sve obveze koje zastupnik prihva zapravo su obve-

ze udruge. Postupa li zastupnik nemarno prema ob-vezama koje treba ispuni udruga, vodi li poslovanje nesavjesno i bez dužne pažnje, to dovodi do slablje-nja udruge, a posljedica može bi i prestanak nje-nog rada. Pri tome treba zna da ako zastupnik nije počinio protupravno djelo, odnosno ako je njegovo ne-djelovanje svedeno na neukost i neupućenost, na povlačenje pogrešnih poteza u kojima ne postoje ele-men kaznene odgovornos ili stjecanja protupravne koris , udruga ga može jedino razriješi dužnos , ali i za razrješenje mora statutom bi osiguran postupak u kojem će se razrješenje proves .

9. Više zastupnika u jednoj udruziIzvanredna razrješenja sama po sebi proizvode pro-bleme u radu udruge, jer se provode kad je članstvo isprovocirano lošim radom ili neradom izabranih je-la. U takvoj situaciji nastupa još jedan problem: ako je samo jedna osoba ovlaštena za zastupanje dok ra-zrješenje ne bude provedeno i dok ne bude izabrana nova osoba, zastupnik kojeg članovi žele razriješi jedini je koji ima ovlast zastupanja. Kako je u jeku razrješenje, od njega ne treba očekiva suradnju, a ako nema suradnje udruga ne može rješava ni po-slove koje je neophodno riješi radi njezinog funkci-oniranja.

Moguć je i drugi slučaj: ako se zastupnik razboli, ako mora dulje izbiva i slično, te ne može obavlja svoje poslove. Zbog toga je korisno statutom razradi mo-del po kojem više osoba ima ovlaštenje za zastupanje, a Zakon ne sadrži prepreke da udruga za zastupanje ovlas više osoba. Mada ovdje govorimo o osoba-ma, ovlaštenje za zastupanje se statutom uređuje kao značajka poslova koju obavlja pojedino jelo u udruzi. Kod razrade unutarnje organizacije opisuje se jelo udruge, navode se njegovi poslovi, te da radi obavljanja h poslova to jelo zastupa udrugu, te se uređuje način izbora osoba koje će imenovanjem pre-uze obavljanje opisanih poslova. Tako se neka osoba bira i imenuje za obnašanje određenih poslova, a ona izborom i imenovanjem stječe prava koja su statutom predviđena.

Udruge koje žele ovlaštenje za zastupanje da većem broju osoba, trebaju njihove poslove i unutarnju or-ganizaciju udruge razradi po opisanom modelu, te kod prijave u registar udruga na odgovarajući način prijavi sve osobe ovlaštene za zastupanje.

10. Likvidator udrugeLikvidacija je postupak u kojem se završavaju svi prav-ni poslovi pravne osobe koja za sobom nije ostavila dugove. Likvidator je osoba koja će proves postupak likvidacije i koja će od početka postupka do likvidacije

94

POSLOVANJE NEPROFITNIH UDK 342.9 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

6.

bi ovlaštena za zastupanje udruge. Izbor likvidato-ra provodi se u skladu sa statutom, te Zakon navodi da su odredbe o izboru i opozivu likvidatora udruge obavezni sadržaj statuta, a iz odredbi o obaveznim sa-stojcima zahtjeva za upis slijedi da likvidator mora bi izabran već kod podnošenja prijave za upis u registar.

Likvidator ne mora bi član udruge, ali nema zabrane da to bude. Zakon ne sadrži pobliže uvjete ni ograni-čenja za izbor likvidatora, mada bi se i na njega mo-ralo primijeni pravilo da likvidatorom ne može bi imenovana osoba koja nema potpunu poslovnu spo-sobnost. Tako nema prepreke da se statutom pred-vidi da će, u slučaju potrebe, likvidator udruge bi osoba imenovana za obavljanje pojedinih poslova u udruzi.

11. Prijenos ovlas za zastupanjeOsoba ovlaštena za zastupanje može ovlast za zastu-panje prenije i na druge osobe. Kad se to dogodi, kažemo da je drugoj osobi dana punomoć. Ako nije ograničen u tome koliko ovlas može prenije na drugoga, zastupnik može na drugu osobu prenije- sve ovlas koje ima. To prak čno znači da čelnik

udruge sve svoje dužnos može prenije na drugoga jednostavnim izdavanjem punomoći. Zbog toga i na ovo područje treba obra pozornost, jer se statu-tom mogu propisa ograničenja.

12. PredstavljanjeZa razliku od zastupanja za koje je obavezan dio i po-slovna sposobnost, predstavnik udruge je ne mora ima . Predstavnik je osoba koja predstavlja udrugu. To čini i osoba ovlaštena za zastupanje no glavna je razlika u tome što predstavnik ne može za udrugu stvara obveze. Stvarno, udrugu predstavljaju svi njeni članovi. Nadležno jelo udruge može odluči i da je u nekim prilikama predstavlja i osoba koja nije njen član. U svakom slučaju, predstavljanje je puno širi pojam od zastupanja, ali predstavnik ima puno manje prava od zastupnika.

ŠKOLA RAČUNOVODSTVA ZA NEPROFITNE ORGANIZACIJE

Zagreb, 04.-06.10.2016.

NAUČITE, RAZMIJENITE ISKUSTVA I ZATRAŽITE ODGOVORE NA VAŠA PITANJA!

Cilj škole

Upoznati i usavršiti polaznike s ekonomskim i fi nancijskim kategorijama u poslovanju nepro-fi tnih organizacija, računovodstvenim praće-njem poslovanja, fi nancijskim izvještavanjem, fi nancijskim upravljanjem i planiranjem.

Kome je škola namijenjena?

Računovođama neprofi tnih organizacija, taj-nicima, predsjednicima ili članovima uprave neprofi tnih organizacija, računovodstvenim servisima.

Raspored škole

I. DAN Obilježja neprofi tnih organizacija i fi nancijsko upravljanje u neprofi tnim organizacijama

II. DAN Računovodstvo neprofi tnih organizacija

III. DAN Računovodstvo (nastavak), fi nancijsko izvještavanje i porezni status neprofi tnih organizacija

Trajanje škole: 3 dana, 9.30 – 16.30h, u traja-nju 8 školskih sati.


Sudionici po završetku škole dobivaju uvjerenje o pohađanju programa stručnog

usavršavanja.


TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2016.

95

UDK 657.21 LOKALNA SAMOUPRAVA

1. Uvod Za obavljanje poslova propisanih odredbama Zako-na o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13 – pročišćeni tekst i 137/15) je-dinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koriste, upravljaju i raspolažu pokretnim i nepokret-nim stvarima koje, uz imovinska prava, čine njihovu imovinu. Prema odredbama navedenog Zakona, op-ćine, gradovi i županije dužne su imovinom upravlja , koris se i raspolaga pažnjom dobrog gospodara, što znači da imovina treba bi u funkciji obavljanja poslova lokalnih i područnih (regionalnih) jedinica, ali i u funkciji stvaranja nove vrijednos i ostvarivanja veće ekonomske koris .

Kako je Državni ured za reviziju u obavljenim fi nancij-skim revizijama u jedinicama utvrdio niz nepravilnos i propusta u vezi s eviden ranjem, popisom i vrednova-njem te zakupom, nabavom i prodajom imovine, u raz-doblju od 23. veljače 2015. do 18. siječnja 2016. prove-dena je revizija učinkovitos upravljanja i raspolaganja nekretninama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Kao rezultat, Državni ured za reviziju je u ožujku ove godine Hrvatskom saboru dostavio Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitos upravljanja i raspo-laganja nekretninama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, i to kako skupno izvješće, tako i pojedinačna izvješća o obavljenoj reviziji za sve lokalne jedinice unutar 20 županija, kao i Grad Zagreb. Revizijom su obuhvaćene sve lokalne i područne (regi-onalne) jedinice u Republici Hrvatskoj (20 županija, 127 gradova, 428 općina i Grad Zagreb).

Predmet revizije bili su postupci i ak vnos jedinica u vezi s upravljanjem i raspolaganjem nekretninama tj.

građevinskim zemljiš ma i građevinskim objek ma, kao što su poslovni prostori i stanovi. Ak vnos koje su po-sebice razmatrane su vođenje evidencija, norma vno uređenje i usklađenost upravljanja i raspolaganja ne-kretninama sa zakonima i drugim propisima, te sustav kontrola upravljanja i raspolaganja nekretninama. Revi-zijom je obuhvaćeno poslovanje od 2012. do 2014., dok su za pojedina područja revizije, obuhvaćene i ak vnos u ranijim razdobljima, kao i u 2015. godini.

Ciljevi cjelokupnog postupka bili su:

• Ocijeni cjelovitost podataka o nekretninama. • Utvrdi kako je norma vno uređeno upravljanje i

raspolaganje nekretninama.• Utvrdi upravljaju li i raspolažu lokalne jedinice ne-

kretninama u skladu s propisima i djelotvorno. • I cijeni sustav unutarnjih kontrola pri upravljanju i

raspolaganju nekretninama učinkovit.

Kako bi se razumjelo koji je obuhvat ove revizije učin-kovitos , važno je zna , a to je i navedeno u samom Izvješću, kako su krajem 2014. godine općine, gradovi i županije upravljale i raspolagale s 22.425 poslovnih prostora površine 3.613.966 m², 18 371 stanom povr-šine 933.762 m² i s građevinskim zemljištem površine 338.174.458 m². Raspolaganjem poslovnim prostori-ma, stanovima i zemljištem od 2012. do 2014., jedinice ostvarile su prihode u iznosu 2.811.466.915,00 kn1.

U nastavku teksta osvrćemo se na najzanimljivije dije-love skupnog Izvješća o obavljenoj reviziji učinkovitos Upravljanje i raspolaganje nekretninama jedinica lo-

1 Navedeni su podaci s web-stranice i Izvješća o obavljenoj revi-ziji učinkovitos upravljanja i raspolaganja nekretninama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave objavljenog na linku-:http://www.revizija.hr/izvjesca/2016/rr-2016/revizije-ucinkovi-tos /upravljanje-i-raspolaganje-nekretninama-lokalnih-jedinica/upravljanje-i-raspolaganje-nekretninama-skupno-izvjesce.pdf .

Revizija učinkovitos upravljanja i raspolaganja nekretninama lokalnih jedinica Ana Zorić *

U tekstu autorica daje osvrt na Izvješće o obavljenoj reviziji učinkovitos upravljanja i raspolaganja nekret-ninama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koje je Državni ured za reviziju objavio u ožujku ove godine.

* Ana Zorić, dipl. iur., Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.

96

LOKALNA SAMOUPRAVA UDK 657.21 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

6.

kalne i područne (regionalne) samouprave (dalje u tek-stu: Izvješće) objavljenog na stranicama Državnog ureda za reviziju u rubrici Izvješća – Revizije učinkovitos 2.

2. Zakonodavni okvir Za defi niranje pojmova upravljanja i raspolaganja ne-kretninama mjerodavan je Zakon o upravljanju i raspo-laganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (NN, br. 94/13) i Strategija upravljanja i raspolaganja imovi-nom u vlasništvu Republike Hrvatske od 2013. do 2017. (NN, br. 76/13)3. Sve jedinice lokalne i područne (regio-nalne) samouprave trebaju upravlja i raspolaga ne-kretninama prema načelima javnos , predvidljivos , učinkovitos i odgovornos . Načelo javnos osigurava se propisivanjem jasnih pravila i kriterija u ak ma koji se odnose na upravljanje i raspolaganje nekretninama te njihovom javnom objavom, odnosno javnom obja-vom najvažnijih odluka o upravljanju i raspolaganju ne-kretninama i javnos dostupnom registru imovine.

Načelo predvidljivos osigurava se jednakim po-stupanjem u is m ili sličnim slučajevima raspolaga-nja nekretninama. Načelo učinkovitos osigurava upravljanje i raspolaganje nekretninama prema nače-lu dobrog gospodara radi ostvarivanja gospodarskih, infrastrukturnih i drugih ciljeva. Načelo odgovor-nos osigurava se propisivanjem ovlas i dužnos pojedinih nositelja funkcija upravljanja i raspolaga-nja nekretninama, nadzorom nad provedenim ak- vnos ma, izvještavanjem o pos gnu m ciljevima i

učincima upravljanja i raspolaganja nekretninama, te poduzimanjem mjera pro v onih koji ne postupaju u skladu s propisima.

Osnovna pravila raspolaganja nekretninama u vla-sništvu jedinica su utvrđena Zakonom o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN, br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 142/12, 152/14 i 81/15 – pro-čišćeni tekst) i Zakonom o lokalnoj i područnoj (re-gionalnoj) samoupravi, što je i navedeno u samom uvodu ovoga članka. Sukladno odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, nekretnine se mogu otuđi ili se njima na drugi način može raspo-laga samo na temelju javnog natječaja i uz naknadu utvrđenu po tržišnoj cijeni, ako Zakonom nije druga-čije određeno.

2 h p://www.revizija.hr/izvjesca/2016/rr-2016/revizije-ucinkovi-tosti/upravljanje-i-raspolaganje-nekretninama-lokalnih-jedinica/upravljanje-i-raspolaganje-nekretninama-skupno-izvjesce.pdf.3 Sukladno članku 72. Zakona o upravljanju i raspolaganju imovi-nom u vlasništvu Republike Hrvatske (NN, br. 94/13), iako je Strate-gija upravljanja i raspolaganja državnom imovinom za razdoblje od 2013. do 2017. godine (NN, br. 76/13) donesena na temelju Zakona o upravljanju državnom imovinom (NN, br. 145/10 i 70/12) ista osta-je na snazi do isteka razdoblja za koje je donesena.

Izuzeci od provedbe javnog natječaja su propisani za prodaju zemljišta radi potrebe formiranja građe-vinskih čes ca, i to odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i odredbama Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN, br. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12 i 55/12), koji se primjenjivao do siječnja 2014. te odredbama Zakona o prostornom uređenju (NN, br. 153/13) koji se primjenjuje od siječ-nja 2014. Odredbe o prodaji zemljišta radi formiranja građevinskih čes ca propisane spomenu m zakoni-ma reguliraju istu materiju na različite načine, odno-sno različito je propisana obveza postupanja jedinica u vezi s opisom nekretnina za čije potrebe se zemlji-šte prodaje, uvjete prodaje i površinu zemljišta koja se može proda .

Državni ured za reviziju u Izvješću navodi kako su lo-kalne i područne (regionalne) jedinice ovu materiju uredile na različite načine. Tako je dio jedinica u unu-tarnjim ak ma preuzeo odredbe Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, dio jedinica odredbe Zako-na o prostornom uređenju, dio odredbe oba zakona uz navođenje teksta ili samo upućivanjem na odred-be oba zakona, dok dio jedinica upućuje općenito na primjenu propisa ne navodeći o kojem zakonu se radi. Zbog činjenice da je ista materija u različi m jedinica-ma regulirana na različit način, jedinice u is m ili vrlo sličnim slučajevima postupaju potpuno različito.

Tu je potrebno napomenu kako je Zakonom o lokal-noj i područnoj (regionalnoj) samoupravi određena nadležnost jela za stjecanje i otuđivanje nekretnina. Tako, ovisno o visini vrijednos nekretnine u odnosu na prihode ostvarene u godini koja prethodi godini u kojoj se odlučuje o stjecanju i otuđivanju nekret-nina, ovisi i hoće li o njenom raspolaganju odlučiva općinski načelnik, gradonačelnik ili župan, odnosno predstavničko jelo tj. općinsko ili gradsko vijeće ili županijska skupš na. Uz navedeno, na zakup i kupo-prodaju poslovnih prostora primjenjuju se i odredbe Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora, a na najam stanova u vlasništvu lokalnih jedinica i odredbe Zakona o najmu stanova (NN, br. 91/96, 48/98, 66/98 i 22/06).

Uz primjenu spomenu h zakona i drugih propisa, je-dinice samostalno određuju uvjete i postupke za po-jedine oblike upravljanja i raspolaganja nekretninama (nabava, prodaja, zakup, najam, zamjena, darovanje). Navedeno je poželjno utvrdi donošenjem unutar-njih akata i njihovom objavom, kako bi pravila po-stupanja pri upravljanju i raspolaganju nekretninama bila unaprijed utvrđena i dostupna korisnicima, čime se ostvaruje jednako postupanje u is m ili sličnim slu-čajevima tj. u praksi se postupa u skladu s načelom javnos i načelom predvidljivos .

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2016.

97


3. Kriteriji za ocjenu učinkovitos Cjelokupna se revizija temeljila na pitanju jesu li opći-ne, gradovi i županije učinkovito upravljali i raspola-gali nekretninama, što je razrađeno u če ri potpita-nja koja su se odnosila na provjeru:

1) Ima li lokalna jedinica cjelovite podatke o nekretni-nama?

2) Je li lokalna jedinica norma vno uredila upravlja-nje i raspolaganje nekretninama?

3) Upravlja li i raspolaže lokalna jedinica nekretnina-ma pažnjom dobrog gospodara?

4) Je li uspostavljen efi kasan sustav unutarnjih kon-trola u svrhu praćenja upravljanja i raspolaganja nekretninama.

Na temelju navedenih pitanja Državni ured za reviziju je defi nirao različite stupnjeve tj. ocjene učinkovitos raspolaganja i upravljanja nekretninama.

Dakle, kako bi se upravljanje i raspolaganje nekret-ninama ocjenilo kao učinkovito, općine, gradovi i županije moraju:

• Ima cjelovite podatke o nekretninama, odnosno poduzima sve potrebne ak vnos radi utvrđiva-nja cjelovi h podataka o nekretninama.

• Norma vno uredi upravljanje i raspolaganje.• Nekretninama upravlja i raspolaga pažnjom

dobrog gospodara.• Uspostavi učinkovit sustav unutarnjih kontrola.

Kao djelomično učinkovito, ocjenjuje se upravljanje i raspolaganje nekretninama, ako su potrebna odre-đena poboljšanja u upravljanju i raspolaganju ne-kretninama, ako poduzete ak vnos za utvrđivanje cjelovi h podataka o nekretninama nisu dostatne, a upravljanje i raspolaganje nekretninama je djelomič-no norma vno uređeno. Upravljanje i raspolaganje nekretninama nije učinkovito, ako su potrebna znat-na poboljšanja, nisu poduzete ak vnos za utvrđiva-nje cjelovi h podataka o nekretninama te upravljanje i raspolaganje nije norma vno uređeno.

4. Saznanja o upravljanju nekretninamaU postupku revizije ispitana je dosljednost primjene zakona i drugih propisa te unutarnjih akata lokalnih i područnih (regionalnih) jedinica kojima su propisane procedure i ak vnos u vezi s nekretninama, provje-rene su poslovne knjige i knjigovodstvene isprave koje služe kao dokaz o nastalim poslovnim događajima. Uz to, analizirani su podaci prikupljeni upitnikom, obav-ljeni su razgovori s odgovornim osobama i pribavljena su obrazloženja pojedinih poslovnih događaja.

U okviru provedbe revizije učunkovitos utvrđeno je da je obavljanje poslova u vezi s upravljanjem i ras-

polaganjem nekretninama u općinama, gradovima i županijama organizirano na različite načine i uvelike ovisi o veličini jedinice, ali i o broju zaposlenika te o načinu unutarnjeg ustroja. U većini jedinica, navede-ne poslove obavljaju zaposlenici uz druge poslove iz samoupravnog djelokruga. U pravilu se to odnosi na općine i gradove u kojima je za obavljanje poslova iz njihovog samoupravnog djelokruga ustrojen jedinstve-ni upravni odjel. U jedinicama koje imaju više upravnih odjela, poslovi u vezi s upravljanjem i raspolaganjem nekretninama u nadležnos su nekoliko odjela, a u po-jedinim jedinicama je za obavljanje ovih poslova ustro-jen zasebni odjel ili odsjek unutar odjela.

Državni ured za reviziju u tom smislu is če kako je nužno unutarnje ustrojstvo prilagodi radi bolje koordinacije navedenih poslova kada se obavljaju u više odjela, naročito u dijelu dosljedne primjene procedura, protoka dokumentacije između odjela i usklađivanja podataka o nekretninama u evidenci-jama upravnih odjela.

5. Uočeni nedostaci u eviden ranju nefi nancijske imovine

Prema podacima iz fi nancijskih izvještaja, ukupna vrijed-nost nefi nancijske imovine svih jedinica s datumom 31. prosinca 2014. iskazana je u iznosu 86.268.356.225,00 kuna. Najznačajnija se vrijednost odnosi na:

• građevinske objekte koja iznosi 44.434.310.494,00 kuna s udjelom 51,5 %

• zemljište koje iznosi 28.557.353.273,00 kune s udjelom 33,1 % i

• imovina u pripremi koja iznosi 11.010.046.350,00 kuna s udjelom 12,8 % u ukupnoj vrijednos nefi -nancijske imovine4.

U vezi s evidencijama o nekretninama Državni ured za reviziju je mišljenja kako:

• Sve nekretnine moraju bi eviden rane u poslov-nim knjigama.

• U anali čkim evidencijama nekretnine moraju bi eviden rane po vrs , količini i vrijednos .

• Poslovne promjene u vezi s nekretninama moraju bi eviden rane prema propisima o proračunskom računovodstvu.

• Nekretnine moraju bi obuhvaćene godišnjim po-pisom imovine i obveza.

• Podaci o nekretninama u poslovnim knjigama mo-raju bi usklađeni s podacima koji su utvrđeni po-pisom imovine i obveza.

• Mora bi ustrojen registar imovine koji sadrži podatke i informacije propisane za registar državne imovine.

4 Podaci iz Izvješća.

98


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

6.

• Nekretnine moraju bi upisane u zemljišnim knji-gama i katastru, a podaci o nekretninama mojaju bi usklađeni u zemljišnim knjigama i u katastru.

Državni ured za reviziju u Izvješću je istaknuo sljedeće preporuke:

1) Kako bi se utjecalo na brže rješavanje zahtjeva za dodjelom državne imovine, a me i privođenje dr-žavne imovine namjeni za koju je zahtjev podne-sen, potrebno je organizira radionice i izrađiva vodiče o podnošenju zahtjeva za dodjelom imo-vine, odnosno na druge načine razvija suradnju između jedinica i Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom.

2) Poduze ak vnos za utvrđivanje stvarnog stanja imovine kojom upravljaju i raspolažu ili bi trebale upravlja i raspolaga (s obzirom na to da postoji i dio imovine koja se nalazi u posjedu nepoštenih posjednika tj. kojom osobe raspolažu bez valjane pravne osnove) u skladu sa zakonima i drugim pro-pisima, te za navedenu imovinu provjeri upis vla-sničkih prava u zemljišnim knjigama.

3) U poslovnim knjigama eviden ra , a u fi nancijskim izvještajima iskaza svu imovinu za koju su riješeni imovinskopravni odnosi, dok se za drugu imovinu predlaže poduzima ak vnos za rješavanje imo-vinskopravnih odnosa i eviden ranje navedene imovine u poslovne knjige.

4) Pokrenu postupak upisa prava vlasništva u korist jedinica u zemljišnim knjigama nad nekretninama koje im pripadaju, kao i postupak usklađivanja po-dataka u zemljišnim knjigama i katastru.

5) U poslovnim knjigama eviden ra sve poslovne promjene u vezi s nekretninama, eviden ra imo-vinu prema vrstama imovine na propisanim raču-nima, a imovinu čiji proces nabave traje duže raz-doblje eviden ra kao imovinu u pripremi.

6) Popis imovine i obveza provodi u skladu s propi-sima te uskladi podatke u anali čkoj evidenciji i glavnoj knjizi.

7) Ustroji i vodi registar imovine jedinice, kako je to propisano za državnu razinu, a sve radi osigu-ravanja dostupnos podataka o cjelokupnoj imovi-ni, odnosno resursima s kojima jedinica raspolaže. Time bi se stvorili osnovni preduvje za učinkovito upravljanje i raspolaganje imovinom te za donoše-nje planskih dokumenata za upravljanje i raspola-ganje imovinom (strategija i godišnji planovi uprav-ljanja i raspolaganja imovinom).

8) Vodi računa o programskom povezivanju anali- čke evidencije dugotrajne imovine s registrom

imovine, kako se istovrsni podaci ne bi višestruko unosili.

9) Donije plan ak vnos za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa te procjenu i eviden ranje do sada

neeviden rane imovine u poslovne knjige, s obzi-rom na složenost i dugotrajnost postupaka.

6. Uočeni nedostaci norma vnog uređenja

Kod norma vnog uređenja važno je sljedeće:

• Mora bi donesen plan (strategija) koja sadrži srednjoročne ciljeve i smjernice za upravljanje i raspolaganje nekretninama.

• Također mora bi donesen godišnji plan upravljanja i raspolaganja nekretninama koji treba sadržava krat-koročne ciljeve i smjernice upravljanja i raspolaganja.

• Moraju bi sastavljeni izvještaji o ostvarenju stra-tegije i godišnjeg plana upravljanja.

• Moraju postoja i bi doneseni unutarnji ak o raspolaganju i upravljanju nekretninama, koji su usklađeni s važećim propisima.

• Ak ma moraju bi uređeni svi oblici upravljanja i raspolaganja nekretninama, a ak moraju sadr-žava jasne kriterije i mjerila za donošenje odluka o upravljanju i raspolaganju nekretninama.

• Svi planovi, unutarnji ak i natječaji o raspolaganju nekretninama moraju bi javno objavljeni.

U vezi s navedenim, najvažnije preporuke Državnog ureda za reviziju jedinicama su:

1) Donije strategiju upravljanja i raspolaganja ne-kretninama, kojom je potrebno odredi srednjo-ročne ciljeve i smjernice upravljanja i raspolaganja, uvažavajući gospodarske i razvojne interese lokal-ne jedinice, godišnji plan s kratkoročnim ciljevima i smjernicama upravljanja i raspolaganja nekretni-nama i mjere u svrhu provedbe strategije.

2) Uredi ovlas , procedure i kriterije za sve oblike upravljanja i raspolaganja nekretninama planirane strateškim dokumen ma.

3) Radi utvrđivanja jednakih pravila postupanja, jedi-nica treba svojim unutarnjim ak ma uredi pojedi-ne segmente u vezi s upravljanjem i raspolaganjem nekretninama (cijene, rokovi, dokumentacija, obja-ve) koji nisu uređeni ili nisu precizno uređeni.

4) Postojeće akte o davanju u zakup poslovnih pro-stora potrebno uskladi s propisima o zakupu i ku-poprodaji poslovnog prostora.

5) Kod stjecanja nekretnina, propisa obvezu izrade analize, kako bi se prije donošenja odluke utvrdio najpovoljniji način nabave (stjecanja).

6) Donošenjem navedenih dokumenata, jedinice bi trebale utvrdi jednaka pravila postupanja pri upravljanju i raspolaganju nekretninama uz pri-mjenu propisanih načela upravljanja (jednakos , predvidljivos , učinkovitos i odgovornos ) i uva-žavajući dugoročne strateške ciljeve u upravljanju nekretninama.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2016.

99


7. Upravljanje poslovnim prostorima, stanovima i zemljištem

Kada govorimo o upravljanju i raspolaganju poslov-nim prostorima, stanovima i zemljištem važno je sljedeće:

• Upravljanje i raspolaganje poslovnim prostorima, stanovima i zemljištem mora se obavlja u skladu s propisima i unutarnjim ak ma.

• Od poslovnih prostora, stanova i zemljišta moraju se ostvariva prihodi.

• O prihodima i rashodima po svakoj jedinici nekret-nine moraju se vodi podaci.

• Analizom se mora utvrdi koji način nabave ne-kretnine je najpovoljniji za lokalnu jedinicu.

• Svi poslovni prostori, stanovi i zemljište moraju bi u uporabi.

• Za nekretnine koje se ne koriste moraju se poduzi-ma ak vnos kako bi se stavile u uporabu.

• U slučaju potrebe za unajmljivanjem poslovnog prostora, preispita mogućnost korištenja vlas h prostora.

S obzirom na prethodno navedenu značajnu vrijednost poslovnih prostora, stanova i zemljišta kojima raspolažu jedinice, prihodi od prodaje stanova i prihodi od drugih oblika raspolaganja nekretninama u zadnjih nekoliko godina kon nuirano rastu, dok prihodi od zakupa po-slovnih prostora i zemljišta te najma stanova i prihodi od prodaje zemljišta (bez prihoda Grada Zagreba) imaju tendenciju pada ili neznatne razlike u ostvarenju u od-nosu na prethodnu godinu. U tom smislu, Državni ured za reviziju je predložio utvrđivanje namjene nekretnina s kojima jedinice upravljaju i raspolažu te ustrojava-nje evidencije o ostvarenim prihodima i rashodima od upravljanja i raspolaganja nekretninama po svakoj jedi-nici nekretnina, kako bi se mogla utvrdi i pra učinko-vitost upravljanja i raspolaganja nekretninama.

U ovom dijelu se kao poseban problem istaknuo za-kup poslovnih prostora. U tom dijelu, Državni ured za reviziju je predložio sljedeće:

1) Davanje poslovnih prostora u zakup i zaključivanje ugovora o zakupu mora bi u skladu s odredbama Zakona o zakupu i kupoprodaji poslovnog prostora.

2) Pri davanju poslovnih prostora na korištenje udru-gama u obliku nefi nancijske podrške za fi nancira-nje programa i projekata, mora se provodi javni natječaj u skladu s odredbama Zakona o udruga-ma i Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupcima fi nanciranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge.

3) Potrebno je poduze ak vnos za naplatu potra-živanja u vezi sa zakupom poslovnih prostora i ak- vnije pra istek roka zaključenih ugovora i pra-

vodobno poduzima radnje u vezi s produljenjem

ugovora o zakupu odnosno provedbi natječaja za zakup, čime bi se smanjio broj poslovnih prostora koji se koriste bez ugovora odnosno pravne osnove.

4) U skladu s načelom dobrog gospodara i u svrhu učinkovitog raspolaganja imovinom i proračun-skim sredstvima, za poslovne prostore koji nisu u funkciji treba poduze ak vnos za njihovo stav-ljanje u funkciju prema utvrđenoj namjeni (davanje u zakup, obavljanje poslova iz samoupravnog dje-lokruga, prodaja i druge namjene).

5) Prije kupnje i uzimanja u zakup poslovnih prosto-ra potrebno je obavi analizu kojom bi se utvrdila ekonomska opravdanost navedenog oblika stjeca-nja i utvrdilo mogu li se djelatnos zbog kojih se kupuju ili uzimaju u zakup poslovni prostori obav-lja koristeći postojeće nekretnine jedinice.

U Izvješću se navodi kako su jedinice krajem 2014. go-dine imale 18 371 stan ukupne površine 933.762 m². Od toga zaš ćeni najmoprimci koriste 5.824 stana po-vršine 286.468 m², u najam po tržišnim uvje ma dana su 8.064 stana površine 426.115 m², u najam za službe-ne potrebe 463 stana površine 25.986 m², bespravno se koris 2.041 stan površine 91.059 m², a izvan upora-be bilo je 1.979 stanova površine 104.134 m².

Preporuke Državnog ureda za reviziju u području upravljanja i raspolaganja stanovima su sljedeće:

1) Stanovi se mogu dava u najam u skladu s odred-bama Zakona o najmu stanova tj. s korisnicima se trebaju zaključi ugovori o najmu i mora se obra-čunava i naplaćiva najamnina.

2) Prije obnavljanja ugovora o najmu stanova, od ko-risnika stanova potrebno je pribavi dokumentaci-ju iz koje bi se utvrdilo jesu li se uvje na temelju kojih su stanovi dani u najam izmijenili.

3) Pri utvrđivanju prodajne cijene stambenih objeka-ta na području posebne državne skrbi potrebno je primjenjiva propisanu osnovicu.

4) U skladu s načelom dobrog gospodara i u svrhu učinkovitog raspolaganja imovinom i proračun-skim sredstvima, za stanove koji nisu u funkciji treba poduze ak vnos za njihovo stavljanje u funkciju prema utvrđenoj namjeni (najam, prodaja, prenamjena i druge namjene).

U dijelu koji se odnosi na zemljišta zabrinjavajući je podatak da dio jedinica nema podatke o površini ze-mljišta kojom bi trebali upravlja i raspolaga . Uz to, većina jedinica nema podatke o izgrađenos građe-vinskog zemljišta (površini izgrađenog i neizgrađenog građevinskog zemljišta), kao ni o namjeni neizgra-đenog građevinskog zemljišta (za potrebe lokalne je-dinice, zakup, prodaja i druge namjene). Državni ured za reviziju je mišljenja kako je upravo to, uz još neke faktore, utjecalo na visinu ostvarenih prihoda od pro-

100


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

6.

daje i zakupa zemljišta. Postupci povezani s davanjem u zakup i prodaju provodili su se u većini slučajeva na temelju prethodno iskazanog interesa za navedene oblike raspolaganja.

Prijedlozi Državnog ureda za reviziju su kako slijedi:

1) Prije prodaje, odnosno kupnje zemljišta utvrdi ra-zloge (opravdanost) prodaje odnosno kupuje, a pri-je stjecanja zemljišta utvrdi mogu li se postojeća zemljišta lokalne jedinice koris za namjene radi kojih se zemljište kupuje ili uzima u zakup.

2) Prije početka gradnje uredi imovinskopravne od-nose i utvrdi ukupnu vrijednost ulaganja s izvorima fi nanciranja te osigura potrebna fi nancijska sred-stva radi završetka radova u planiranim rokovima, ali i poduze ak vnos za završetak izgradnje objekata koji nisu završeni, odnosno nisu stavljeni u funkciju, a ugovoreni rokovi za završetak radova su istekli.

3) U skladu s odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, natječaje za raspolaganje zemlji-štem objavi na mrežnim stranicama jedinice, a u sku i na oglasnoj ploči u skladu s unutarnjim ak -

ma jedinice.

8. Preporuke u dijelu unutarnje kontrole Osnovni ciljevi unutarnjih kontrola u vezi s nekretni-nama su osigura pouzdane i sveobuhvatne informa-cije o nekretninama te spriječi nepravilno i nezako-nito postupanje s nekretninama. Unutarnje kontrole, između ostalog, podrazumijevaju i detaljniju razradu postupaka, odnosno pravila ponašanja u pojedinim fazama upravljanja i raspolaganja nekretninama. U vezi s me, najčešće uočene nepravilnos odnose se na činjenicu da jedinice nisu pisanim procedurama uredile postupke u vezi s upravljanjem i raspolaga-njem nekretninama, kao što nisu ni utvrdile osobe koje obavljaju navedene poslove te njihove ovlas i nadležnos . Također, ni unutarnji ak jedinica, ko-jima su utvrđeni uvje i način raspolaganja i uprav-ljanja nekretninama, ne sadrže navedene kontrolne ak vnos .

Kod provjere funkcioniranja unutarnje kontrole važ-no je sljedeće:

• Moraju bi donesene jasne procedure s popisanim ak vnos ma, osobama i ovlaštenjima na temelju kojih se upravlja i raspolaže nekretninama.

• Mora bi osigurana koordinacija odjela u slučaju, ako se poslovi u vezi s eviden ranjem, procjenom i praćenjem nekretnina obavljaju u više odjela.

• Mora bi ustrojena unutarnja revizija.• Unutarnjom revizijom moraju bi obuhvaćene ak-

vnos u vezi s nekretninama. • Mora se pra provedba danih preporuka.

U ovom dijelu Državni ured za reviziju je, s obzirom na značajnu vrijednost imovine kojom raspolažu i upravlja-ju jedinice, dao mišljenje kako bi proširenje Upitnika o fi -skalnoj odgovornos s pitanjima iz područja upravljanja i raspolaganja imovinom pridonijelo unaprjeđenju sustava kontrola u ovom području. Uz ovu preporuku Ministar-stvu fi nancija, koje je predlagatelj propisa koji čine za-konodavni okvir sustava fi skalne odgovornos , Državni ured za reviziju je predložio da općine, gradovi i županije koje to do sada nisu učinile, dopune svoje unutarnje akte, odnosno donesu pisane procedure kojima treba detaljno utvrdi postupke upravljanja i raspolaganja nekretnina-ma, ovlas i nadležnos osoba zaduženih za pojedine ak vnos i rokove za izvršenje ak vnos , kako bi se una-prijedio način obavljanja navedenih poslova.

U jedinicama u kojima se spomenu poslovi obav-ljaju u više upravnih odjela, Državni ured za reviziju predložio je imenova osobu koja treba koordinira poslove u vezi s nekretninama, a u radu u potpunos primjenjiva donesene procedure. S obzirom na utvr-đene slabos u sustavima unutarnjih kontrola u dije-lu evidencija o nefi nancijskoj imovini, norma vnom uređenju te postupcima upravljanja i raspolaganja nekretninama, Državni ured za reviziju je predložio unutarnjim revizijama obuhva ak vnos u vezi s navedenim područjima.

9. Zaključno Na temelju prikupljenih podataka i utvrđenih činjenica, Državni ured za reviziju je ocijenio kako je u 32 jedinice upravljanje i raspolaganje nekretninama učinkovito. Upravljanje i raspolaganje nekretninama je učinkovito u sedam županija (Karlovačka, Koprivničko-križevač-ka, Međimurska, Primorsko-goranska, Virovi čko-po-dravska, Vukovarsko-srijemska i Zagrebačka), 19 gra-dova (Buzet, Čakovec, Duga Resa, Gospić, Karlovac, Kastav, Ivanec, Labin, Ludbreg, Opa ja, Ozalj, Prelog, Senj, Slavonski Brod, Slunj, Umag-Umago, Vinkovci, Virovi ca i Zaprešić) te šest općina (Domašinec, Koto-riba, Nedelišće, Orehovica, Rakovica i Sve Mar n na Muri). U svim je drugim lokalnim i područnim (regio-nalnim) jedinicama upravljanje i raspolaganje nekret-ninama ocijenjeno kao djelomično učinkovito.

Među m, Državni ured za reviziju je istaknuo kako bi provedba preporuka, koje su detaljno razrađene u ovom tekstu, pridonijela otklanjanju utvrđenih slabo-s i propusta u vezi sa stanjem, namjenom i korište-njem imovine jedinica, te utjecala na povećanje učin-kovitos upravljanja i raspolaganja nekretninama. U vezi s me kada jedinice budu provodile naloge i preporuke Državnog ureda za reviziju trebaju uze u obzir navode iz Izvješća kako bi što učinko vi je uredi-le područje upravljnje i raspolaganje nekretninama.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2016.

101


1. UvodOpćinski načelnici, gradonačelnici i župani su izvrš-no jelo u općinama, gradovima i županijama. Nakon posljednjih novela Zakona o lokalnoj i područnoj (re-gionalnoj) samoupravi iz 2012. godine (NN, br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12, 19/13 – pročišćeni tekst i 137/15 – ispravak; dalje u tekstu: ZLP(R)S), lokalno izvršno jelo može bi i za-mjenik koji obnaša dužnost općinskog načelnika, gra-donačelnika, odnosno župana. To je zamjenik koji je izabran na neposrednim izborima zajedno s općinskim načelnikom, gradonačelnikom, odnosno županom, a dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika, odno-sno župana obnaša, ako je mandat općinskog načel-nika, gradonačelnika tj. župana prestao nakon isteka dvije godine mandata. Taj zamjenik u slučaju kada obnaša dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana ima sva prava i dužnos općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana.

ZLP(R)S daje mogućnost općinskim načelnicima, gra-donačelnicima i županima, a također i njihovim za-mjenicima da odluče kako će obavlja dužnost na koju su izabrani: profesionalno ili volonterski. Duž-nosnici koji svoju dužnost obavljaju volonterski, imaju pravo na naknadu za rad. Oni dužnosnici koji odluče dužnost obavlja profesionalno, za vrijeme profesio-nalnog obavljanja dužnos ostvaruju pravo na plaću kao i druga prava iz rada, a vrijeme obavljanja dužno-s uračunava im se u staž osiguranja.

Kod profesionalnog obavljanja dužnos u pojedinim slučajevima govorilo se radnopravnom odnosu lokal-nog dužnosnika te su se pored navedenih prava utvr-đenih sustavnim zakonom, u m slučajevima izvodila i neka druga prava – primjerice pravo na regres, na-knadu za prekovremeni rad, dodatak na plaću zbog

stupnja obrazovanja i sl. No, prema pravnom shva-ćanje istaknu h pravnih teore čara, u tom se sluča-ju ne može govori o radnom odnosu: Za razliku od državnih službenika, u hrvatskom pravnom poretku, smatra se da dužnosnici nisu osobe u radnom odno-su. Iako se sa stajališta socijalnog prava (mirovinskog i zdravstvenog osiguranja) smatraju osiguranicima i imaju sva prava i obveze iz socijalnog osiguranja najmanje na razini na kojoj ta prava imaju osobe u radnom odnosu, na osnovna pitanja njihova odnosa s državom ne primjenjuju se pravila radnog prava1.

Također, i Visoki upravni sud Republike Hrvatske u svojoj Presudi Poslovni broj: Usoz-57/14-6 ustvrdio je da se radnopravni status lokalnih dužnosnika ne može izjednači s državnim službenicima, ni sa služ-benicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samou-pravi i namještenicima (NN, br. 36/15).

U ovom tekstu će se pojasni neka pitanja oko prava općinskih načelnika, gradonačelnik i župana te njiho-vih zamjenika koja im pripadaju s osnove dužnos koju obavljaju. A u uvodnom dijelu opisat će se spe-cifi čnos njihovog mandata (početak mandata i stu-panje na dužnost) te pojasni neke nedoumice oko nespojivos 2.

2. Priroda mandata i nespojive dužnos 2.1. Početak mandata i stupanje na dužnost

Redovni zbori za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana i njihove zamjenike, jednako kao i izbori za

1 Crnić, Ivica et al. (ur . Potočnjak, Željko). Radni odnosi u Republici Hrvatskoj. Organizator, 2007.2 Općinski načelnici, gradonačelnici i župani te njihovi zamjenici se smatraju dužnosnicima sukladno odredbama Zakona o sprječava-nju sukoba interesa (NN, br. 26/11, 12/12, 124/12, 48/13, 57/15), te se u ovom tekstu pod pojmom lokalni dužnosnici podrazumije-vaju navedene osobe.

Prava lokalnih izvršnih čelnika Katarina Serdar *

Lokalno izvršno jelo inicira proces kreiranja lokalnih poli ka, priprema poli čke odluke i brine o njihovom izvršavanju. Ono ima direk ve, koordina vne, integra vne i nadzorne ovlas . Te ovlas opisane su u TIM-4PIN Magazinu br. 6. U nastavku tog prikaza u ovom tekstu će se detaljnije prikaza prava i obveze općin-skih načelnika, gradonačelnika i župana. Radi se o pravima koje proizlaze iz dužnos na koju su navedene osobe izabrane. Ovom prilikom opisat će se priroda mandata nositelja izvršnih ovlas na lokalnoj razini (početak mandat i stupanje na dužnost), pojasnit će se i neke nedoumice oko nespojivos te naves prava koja proizlaze iz obavljanja dužnos općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika.

* Katarina Serdar, dipl. iur., Ministarstvo uprave, Zagreb.

102


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

6.

članove predstavničkih jela održavaju se istodobno, treće nedjelje u mjesecu svibnju, svake četvrte godi-ne. Što se če prijevremenih izbora, oni se raspisuju ovisno o tome kada je prestao mandat izvršnom čel-niku – prije ili nakon isteka dvije godine mandata. Na-ime, ako je prestanak mandata općinskog načelnika, gradonačelnika i župana nastupio prije isteka dvije godine mandata, u toj jedinici će se raspisa prijevre-meni izbori za općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika te će se održa u roku od 90 dana od dana prestanka mandata op-ćinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana.

Ako je pak prestanak mandata općinskog načelnika, gradonačelnika i župana nastupio nakon isteka dvije godine mandata, u toj jedinici se neće raspisa prije-vremeni izbori, već će dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana do kraja mandata obnaša njegov zamjenik koji je izabran zajedno s njim.

U skladu s Zakonom o lokalnim izborima (NN, br. 144/12, dalje u tekstu: ZLI) za općinskog načelnika, gra-donačelnika i župana te njihovog zamjenika ima pravo bi biran birač koji na dan stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora ima najmanje šest mjeseci prijavlje-no prebivalište na području jedinice za čije se jelo iz-bori provode. Prema istom Zakonu mandat općinskog načelnika, gradonačelnika i župana, te njihovih za-mjenika izabranih na redovnim ili na prijevremenim izborima počinje prvog radnog dana koji slijedi danu objave konačnih rezultata izbora i traje do prvog rad-nog dana koji slijedi danu objave konačnih rezultata izbora novoga nositelja izvršnih ovlas .

Ranije važećim propisima trenutak stupanja na duž-nost neposredno izabranih lokalnih izvršnih čelnika nije bio reguliran. Sada ZLI izrijekom propisuje taj trenutak pa tako općinski načelnik, gradonačelnik i župan te njihovi zamjenici stupaju na dužnost prvog radnog dana koji slijedi danu objave konačnih rezul-tata izbora. Ako u trenutku izbora lokalni dužnosnik obnaša nespojivu dužnost, onda stupa na dužnost tek danom podnošenja ostavke na nespojivu dužnost.

2.2. Nespojive dužnos

Dužnos nespojive s istovremenim obavljanjem duž-nos općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika defi nirane su u članku 89. ZLI-a. Kao prvo, općinski načelnik, gradonačelnik i župan te nji-hovi zamjenici za vrijeme obnašanja dužnos ne mogu bi članovi općinskog i gradskog vijeća, a župan i nje-govi zamjenici ne mogu bi ni članovi županijske skup-š ne. Navedeno znači da općinski načelnici i gradona-čelnici mogu bi članovi predstavničkog jela jedinice područne (regionalne) samouprave tj. županijske skup-š ne, dok župan i njegovi zamjenici ne mogu bi člano-

vi ni jednog predstavničkog jela (ni županijska skup-š ne, kao ni općinskog ili gradskog vijeća).

Pored navedene nespojivos , općinski načelnik, gra-donačelnik i župan te njihovi zamjenici istovremeno s obnašanjem te dužnos ne mogu obavlja čitav niz javnih dužnos koje su ZLI-om taksa vno pobrojane, a koje se ovom prilikom neće posebno navodi , osim onih koje su u praksi najučestalije. Pri tome je po-trebno naglasi da način obnašanja dužnos nije od značaja za pitanje nespojivos . Činjenica da pojedini dužnosnik dužnost obavlja volonterski ne isključuje primjenu odredbi o nespojivos .

U praksi su najčešći slučajevi nespojivos povezani s dužnos koje su u vezi s jedinicom o čijem izvršnom -jelu je riječ. Konkretno se radi o službeničkom mjestu u upravnim odjelima ili službama jedinica, članstvu u upravnim jelima i nadzornim odborima trgovačkih društava u vlasništvu jedinice ili u kojima jedinica ima većinski paket dionica ili udjela te ravnateljskoj pozici-ji, odnosno članstvu u upravnom vijeću ili zaposlenju u ustanovi ili drugoj neprofi tnoj pravnoj osobi kojoj je jedinica osnivač. U okviru h nespojivos postavila su se u praksi određena pitanja koja se ovom prilikom pokušavaju razjasni :

2.2.1. Istovremeno obavljanje dužnos u neprofi tnoj pravnoj osobi koju je osnovala jedinica

Postoji li nespojivost u slučaju istovremenog obavlja-nja dužnos predsjednika vatrogasne zajednice koja je osnovana kao neprofi tna pravna osoba? Za odgo-vor na to pitanje potrebno je šire razmotri ulogu va-trogasne zajednice i njezinog predsjednika. Za to su bitne odredbe posebnog zakona – Zakona o vatroga-stva (NN, br. 106/99, 117/01, 36/02, 96/03, 139/04, 174/04, 38/09 i 80/10 – čl. 1., st. 2.; čl. 3., st. 1.; čl. 6.; čl. 16. te čl. 17., st.: 1., 2. i 3.). Polazeći od odredbi predmetnog Zakona, a iz kojih proizlazi da je vatroga-sna djelatnost humanitarna djelatnost, da se vatroga-sne zajednice osnivaju i radi skrbi o razvoju, promidž-bi i unapređenju vatrogastva na području djelovanja vatrogasne zajednice, da su bitne za razvoj vatroga-stva na području jedinica te da općinski načelnik, gra-donačelnik i župan ima pravo i obvezu skrbi o po-trebama i interesima građana na svom području za organiziranjem učinkovite vatrogasne službe, smatra se da ne bi bilo prepreke da općinski načelnik, grado-načelnik, župan i njihovi zamjenici, predstavljaju inte-rese jedinice kao predsjednici vatrogasnih zajednica.

Opera vne i izvršne poslove u bi obavlja zapovjed-nik vatrogasnih postrojbi. Obavljajući dužnost pred-sjednika vatrogasne zajednice, dužnost koja je poča-sne naravi, izvršno jelo jedinice predstavlja interes

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2016.

103


jedinice i doprinosi interesima građana u pogledu organiziranja učinkovite vatrogasne službe. Stoga se nameće zaključak da se u slučaju istovremenog obnašanja dužnos općinskog načelnika, grado-načelnika, župana te njihovih zamjenika i dužnos predsjednika vatrogasne zajednice ne bi radilo o nespojivos istovremenog obnašanja h dužnos .

Između ove situacije postoji određena analogija s turis čkim zajednicama. Naime, turis čke zajednice se osnivaju radi promicanja i unapređenja turizma Republike Hrvatske i gospodarskih interesa pravnih i fi zičkih osoba koje pružaju turis čke usluge, a u čijim jelima dužnost po svojoj funkciji obnašaju nositelji

izvršnih ovlas koji su upozna s potrebama lokalne zajednice. Zakonom o turis čkim zajednicama i pro-micanju hrvatskog turizma (NN, br. 152/08) utvrđe-na su jela turis čke zajednice, a to su: skupš na, tu-ris čko vijeće, nadzorni odbor i predsjednik turis čke zajednice (čl.13.). Dužnost predsjednika turis čke zajednice jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave obnaša općinski načelnik, gradonačel-nik, odnosno župan (po svom položaju). Predsjednik turis čke zajednice predstavlja turis čku zajednicu, a ujedno je i predsjednik skupš ne turis čke zajednice i predsjednik turis čkog vijeća (čl. 18.).

Nadalje, u praksi se pojavilo i pitanje nespojivos s dužnošću povezanim sa lokalnim akcijskim grupama, tzv. LAG-ovima. LAG je partnerstvo predstavnika jav-nog, gospodarskog i civilnog sektora određenog ru-ralnog područja koje je osnovano s namjerom izrade i provedbe lokalne razvojne strategije tog područja, a čiji članovi mogu bi fi zičke i pravne osobe. Nave-dena partnerstva osnovana na temelju LEADER mje-re unutar IPARD programa predstavljaju mehanizam provedbe mjera poli ke ruralnog razvoja Europske unije, a temelje se na realizaciji lokalnih razvojnih strategija kojima upravljaju lokalne akcijske grupe. Radi se dakle, o jelu osnovanom radi podrške rural-nim područjima, a objedinjuje predstavnike malih i srednjih poduzeća, lokalne samouprave, neprofi tnih udruženja i drugih dionika iz različi h područja, koji se zajedno dogovaraju o zajedničkom pristupu radi razvoja njihove regije3.

S obzirom na to da LAG predstavlja partnerstvo razli-či h dionika (među kojima i lokalne samouprave), da je osnovan radi pozi vnih promjena u regiji, donoše-nja strategija razvoja, kao i razvoja ruralnih područ-ja, te je bitan za razvoj lokalnih jedinica, nema pre-

3 U upravljačkoj strukturi LAG-a sudjeluju predstavnici gospodar-skog sektora (trgovačka društva, zadruge, obrtnici, obiteljska poljo-privredna gospodarstva itd.) te civilnog sektora (građani, udruge, zaklade, fondacije i sl.) s najmanje 50 %, kao i predstavnici izvršnog ili upravnog jela jedinica lokalne samouprave s najmanje 20 %.

preke da izvršno jelo jedinice lokalne samouprave (općinski načelnik, gradonačelnik i njihovi zamjenici) predstavljaju interese jedinice u jelima LAG-a, a što ujedno i doprinosi jačanju povjerenja između pred-stavnika gospodarskog i civilnog sektora i lokalnih jedinica. Riječ je o specifi čnom jelu osnovanom na temelju programa i mjera Europske unije kao meha-nizma provedbe mjera poli ke ruralnog razvoja, pa stoga sudjelovanje u radu jela LAG-a nije nespojivo s obavljanjem izvršnih ovlas u lokalnoj jedinici.

2.2.2. Istovremeno obavljanje dužnos u trgovačkom društvu koje je u vlasništvu jedinice

Što se če nespojivos u vezi s trgovačkim društvi-ma, lokalni dužnosnik za vrijeme dok obnaša dužnost ne može bi član upravnih jela i nadzornih odbora trgovačkih društava u vlasništvu jedinice lokalne, od-nosno područne (regionalne) samouprave ili u kojima jedinica ima većinski paket dionica ili udjela. Ovdje se napominje da se pod upravnim jelom i nadzornim odborom trgovačkog društva u smislu mjerodavne zakonske odredbe ne podrazumijeva skupš na tr-govačkog društva. Pojašnjenja radi ukazuje se da su Zakonom o trgovačkim društvima (NN, br. 111/93, 34/99, 121/99, 52/00, 118/03, 107/07, 146/08, 137/09, 152/11, 111/12, 68/13 i 110/15) propisane vrste trgovačkih društava te njihova jela (organi).

Skupš na, odnosno glavna skupš na trgovačkog društva jelo je trgovačkog društva (ovisno o vrs ) u kojem dioničari, odnosno vlasnici ostvaruju svoja prava te stoga skupš nu čine vlasnici (ili dioničari). U tom smislu, ako je jedinica lokalne ili područne (re-gionalne) samouprave vlasnik trgovačkog društva, u skupš ni predmetnog trgovačkog društva nalaze se predstavnici te jedinice, pa stoga nema zapreke da taj predstavnik ne bude eventualno općinski načel-nik, gradonačelnik, odnosno župan ili njihov zamje-nik. Slijedom toga se ne može govori o nespojivos navedenih dužnos te ta nespojivost nije propisana uvodno spomenutom odredbom članka 89. ZLI-a.

Nadalje, postavlja se pitanje odnose li se nespojive dužnos samo na trgovačka društva u kojima je je-dinica lokalne samouprave u cijelos vlasnik ili tek preteži vlasnik. S pozicije primjene ZLI-a, nespoji-vost se odnosi na članstvo u upravnim jelima, od-nosno nadzornim odborima trgovačkih društava koja su u većinskom vlasništvu jedinice lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave u kojoj osoba ob-naša dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njihovog zamjenika. To znači da se odredbe o nespojivos ne odnose na trgovačka društva u ko-jima pojedina jedinica ima manjinski udio, odnosno koja nisu u pretežitom vlasništvu jedinice.

104


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

6.

U nastavku se is če da je smisao nespojivos glede članstva u odgovarajućim jelima trgovačkih društa-va sadržan u nemogućnos istovremenog obavljanja lokalnih izvršnih dužnos i dužnos u trgovačkim društvima u vlasništvu jedinice, a odnosi se na tr-govačka društva koja su u većinskom vlasništvu iste jedinice, tj. jedinice u kojoj osoba obavlja dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njiho-vog zamjenika. Znači, ako se u konkretnom slučaju ne radi o trgovačkom društvu u većinskom vlasništvu jedinice, tada se ne radi o nespojivim dužnos ma iz članka 89. ZLI-a, pa stoga osoba koja obavlja dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika ili župana, od-nosno njihovog zamjenika može istovremeno bi član upravnog jela ili nadzornog odbora trgovačkih društava kojima je osnivač druga jedinica, no ne i jedinica na čijem čelu je taj dužnosnik.

2.2.3. Istovremeno obavljanje dužnos u ustanovi osnivač koje je jedinica

Jednako kao i kod trgovačkih društava, u kontekstu nespojivos u vezi s ustanovama, osnivač kojih je je-dinica lokalne samouprave, odnosno jedinica područ-ne (regionalne) samouprave, bitno je da se ne radi o ustanovi koju je osnovala jedinica o čijem izvršnom čelniku je riječ. Dakle, ako je riječ o nositelju izvršnih ovlas u pojedinom gradu ili općini, nema zapreke da ta osoba bude ravnatelj, djelatnik ili član upravnog vijeća ustanove koju je osnovala županija. Isto vrije-di i obrnuto. Tako npr. općinski načelnik određene općine može istovremeno bi član školskog odbora škole kojoj je osnivač županija, među m ne može bi primjerice, predsjednik upravnog vijeća dječjeg vr ća kojem je ta općina osnivač. Isto tako, u slučaju osobe koja je izabrana primjerice za zamjenika gradonačel-nika, a djelatnik je ustanove čiji je osnivač županija (a ne grad), ne radi se o nespojivim dužnos ma itd.

2.3. Postupanje u slučaju nespojivos

Kod pitanja nespojivos potrebno je razlikova situaci-ju kada je za lokalnog dužnosnika izabrana osoba koja u trenutku izbora obavlja nespojivu dužnost od situaci-je kada jekom mandata lokalni dužnosnik bude ime-novan, odnosno izabran na nespojivu dužnost.

U vezi s prvom mogućnos , zakon ne predviđa nikakva ograničenja pasivnog biračkog prava. Osoba koja obna-ša neku od gore navedenih nespojivih dužnos , osim osoba kojima je prema ZLI-u zabranjeno kandidiranje, može se kandidira 4. Među m, ako bude izabrana na

4 Kandidiranje za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana i njihovog zamjenika zabranjeno je policijskim službenicima, djelat-nim vojnim osobama, službenicima i namještenicima u Oružanim snagama Republike Hrvatske. Također, nitko se ne može istovreme-

dužnost za koju se kandidirala, mora podnije ostavku na nespojivu dužnost i to u roku od 8 dana od dana koji slijedi danu proglašenja konačnih rezultata izbora.

S druge strane, moguće je da jekom mandata općin-ski načelnik, gradonačelnik ili župan, odnosno njihov zamjenik prihva obnašanje neke nespojive dužnos . U tom slučaju taj dužnosnik je dužan podnije ostav-ku na dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika, župana, odnosno njihovog zamjenika, također u roku od 8 dana od prihvaćanja nespojive dužnos .

Ako unatoč rečenom, navedeni dužnosnici ne bi pod-nijeli ostavku kako je to određeno Zakonom (bilo u prvoj, bilo u drugoj situaciji), prestaje im mandat iz-vršnog čelnika, odnosno njegovog zamjenik po sili zakona. U praksi je učestalo da su nositelji kandida-cijskih lista, odnosno kandida na kandidacijskim li-stama ujedno i kandida za općinskog načelnika, gra-donačelnika ili župana, odnosno njihovog zamjenika. Uvažavajući situaciju mogućeg istovremenog izbora na te dužnos , iznimno od prethodno opisanog pra-vila obveze podnošenja ostavke u slučaju obnašanja nespojive dužnos , ostavku nije potrebno podnije u slučaju kada je inkompa bilna dužnost – dužnost člana predstavničkog jela – tada mandat u predstav-ničkom jelu miruje po sili zakona.

3. Način obavljanja dužnos Dok je ranije način obavljanja dužnos bio povezan s veličinom lokalne jedince, sukladno novim pravilima ZLP(R)S-a od lokalnih izbora 2013. pravo odlučivanja o načinu obavljanja dužnos nije ni s čim povezano. Svi lokalni dužnosnici, neovisno o veličini svoje lo-kalne jedinice ili nekom drugom kriteriju, slobodno odlučuju hoće li dužnost na koju su izabrani obavlja profesionalno. Radi se o diskrecionoj odluci koja pred-stavlja izraz osobne volje. Navedeni dužnosnici dužni su u roku od osam dana od dana stupanja na dužnost (danom stupanja na dužnost smatra se dan početka mandata, a to je prvi radni dan koji slijedi danu objave konačnih rezultata izbora) dostavi pisanu obavijest nadležnom upravnom jelu općine, grada, odnosno županije o tome kako će obnaša dužnost. Ako ne bi bilo postupljeno na taj način, predmnijeva se da se dužnost obavlja volonterski.

ZLP(R)S dopušta da se jekom mandata promijeni način obavljanja dužnos . U tom slučaju potrebno je dostavi pisanu obavijest o promjeni načina obav-ljanja dužnos nadležnom upravnom jelu jedinice.

no kandidira za općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika i za župana, a isto pravilo vrijedi i za zamjenike. Pored toga, zabranjeno je istovremeno kandidiranje za općinskog načelnika, gradonačelni-ka, odnosno župana i zamjenika općinskog načelnika, gradonačelni-ka, odnosno župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2016.

105


Novi način obavljanja dužnos započinje prvog dana sljedećeg mjeseca nakon dostave te obavijes .

U vezi s profesionalnim obavljanjem dužnos , treba istaknu da se obavljanje dužnos ne može veza uz rad u određenom radnom vremenu, jer sama priroda obavljanja te dužnos podrazumijeva rad i djelovanje lokalnog dužnosnika neovisno o satnici. Nijedan za-kon ne sadrži odredbe kojima bi bilo utvrđeno da se dužnost mora obavlja u punom radnom vre-menu ako se osoba opredijelila za profesionalno obavljanje dužnos nositelja izvršnih ovlas . U tom smislu, radno vrijeme lokalnog dužnosnika nije nad-zirano kao radno vrijeme službenika i namještenika, ni dužnosnik podliježe obvezi prisutnos na radu u točno određenom radnom vremenu, kao ni obvezi obavještavanja i opravdavanja svog izostanka s rada. To, naravno, ne znači da dužnosnik nema pravo na odsutnost radi odlaska na godišnji odmor u vrijeme dok obnaša dužnost (o pravu na godišnji odmor nešto više u sljedećem poglavlju).

4. Prava općinskih načelnika, gradonačelnika i župana

Lokalni dužnosnici obavljaju dužnost na koju su izabrani za vrijeme na koje su izabrani –ovisno jesu li izabrani na redovnim ili prijevremenim izborima. Vrijeme obavlja-nja te dužnos im se uračunava u staž, a zakonodavac im također priznaje pravo na plaću (ako dužnost obav-ljaju profesionalno), odnosno naknadu (ako dužnost obavljaju volonterski). Ono što je bitno je da lokalni dužnosnici nisu službenici jedinica lokalne samoupra-ve ni zasnivaju radni odnos. Iako se ponekad govori o radnopravnom odnosu općinskog načelnika, grado-načelnika, odnosno župana, tu se ne radi o radnom od-nosu. Lokalni dužnosnici nisu osobe u radnom odnosu. Oni su na lokalnim izborima izabrani na dužnost izvrš-nog čelnika jedinice lokalne, odnosno područne (regi-onalne) samouprave te dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i njihovog zamjenika obavlja-ju za cijelo vrijeme trajanja svog mandata. Ako lokalni dužnosnici obavljaju svoju dužnost profesionalno, oni ostvaruju prava i obveze iz socijalnog osiguranja, no na njih se ne primjenjuju se pravila radnog prava.

Ni jedan od mjerodavnih zakona ne propisuje da se na prava, obveze i odgovornos lokalnih dužnosnika primjenjuju odredbe Zakona o službenicima i namje-štenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samo-upravi (NN, br. 86/08 i 61/11) ili pravila radnog pra-va. Ovakav stav zauzeo je Visoki upravni sud u svojoj Presudi br. Usoz-57/14-6 od 27. veljače 2015. godine. Dakle, lokalni dužnosnici nisu u radnom odnosu na temelju ugovora o radu, nego ostvaruju prava iz rada (sukladno posebnom zakonu), i to na temelju

obavljanja dužnos na koju su izabrani na izborima. U tom smislu se još jednom is če da zakon ne propi-suje radno vrijeme u kojem dužnosnici obavljaju svoju dužnost stoga se obavljanje dužnos ne može veziva- uz rad u određenom radnom vremenu.

Sama priroda obavljanja dužnos lokalnog izvršnog čelnika ili njegovog zamjenika ne podrazumijeva rad u točno određeno radno vrijeme, već rad i djelovanje dužnosnika neovisno o satnici, odnosno vremenu u ko-jem će obavlja dužnost. Osoba izabrana za općinskog načelnika, gradonačelnika ili župana, odnosno njihova zamjenika je općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan tj. njihov zamjenik jekom cijelog svog mandata (u pravilu če ri godine, odnosno eventualno kraće, ako je dužnosnik izabran na prijevremenim izborima).

4.1. Pravo na plaću

Zakonodavac je dao mogućnost lokalnim dužnosnici-ma da samostalno i slobodno odluče o načinu obav-ljanja dužnos na koju su izabrani. Prema članku 90.a ZLP(R)S-a općinski načelnik, gradonačelnik, župan i njihovi zamjenici koji dužnost obavljaju profesio-nalno, za vrijeme profesionalnog obavljanja dužno-s ostvaruju pravo na plaću i druga prava iz rada, a vrijeme obavljanja dužnos uračunava im se u staž osiguranja, dok osobe koje dužnost obavljaju volon-terski imaju pravo na naknadu za rad.

Osnovna mjerila za određivanje plaće, odnosno na-knade za rad, određuju se posebnim zakonom – to je Zakon o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, br. 28/10). Tim Zakonom su plaća i naknada defi nirane na sljedeći način: Plaću čini umno-žak koefi cijenta i osnovice za obračun plaće, uvećan za 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža, ukupno najviše za 20 %. Osnovicu i koefi cijente za obračun plaće određuje odlukom predstavničko jelo na prijedlog općinskog načelnika, gradonačelnika, od-nosno župana. Zakon postavlja gornju granicu, odno-sno maksimalni iznos plaće s obzirom na koefi cijent i osnovicu. Ograničenja su u korelaciji s demografskom veličinom jedinice (čl. 4.). Što se če plaće zamjenika, koefi cijen za obračun plaće zamjenika mogu iznosi najviše do 85 % koefi cijenta općinskog načelnika, gra-donačelnika, odnosno župana čiji su zamjenici (čl. 5.). Ako se dužnost obavlja bez zasnivanja radnog odnosa, naknada može iznosi najviše do 50 % umnoška ko-efi cijenta za obračun plaće odgovarajućeg nositelja dužnos koji dužnost obavlja profesionalno i osnovi-ce za obračun plaće (čl. 6.). Odluku o visini naknade za rad također donosi predstavničko jelo.

Napominje se da dužnosnik dobiva plaću zato što ob-naša dužnost po osnovi koje mu pripada pravo na pla-ću, a ne zbog rada u određenom radnom vremenu.

106


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

6.

Općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan i njihovi zamjenici nisu službenička radna mjesta, nego dužnos na koju je neka osoba izabrana na lokalnim izborima u skladu sa zakonom koji regulira postupak izbora. Slijedom toga, na dužnosnike koji su izabra-ni na mandat i dužnost obavljaju za vrijeme trajanja mandata nisu primjenjiva sva pravila koja se odnose na lokalne službenike. Pravo na plaću i druga prava iz rada zajamčena ZLP(R)S-om posljedica su profesio-nalnog obnašanja dužnos , a sama plaća i mjerila za njeno određivanje defi nirana odredbama već spome-nutog Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regi-onalnoj) samoupravi. Lokalnim dužnosnicima ne pri-pada pravo ni na bilo kakve dodatke na plaću (osim uvećanja od 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža, ukupno najviše za 20 %).

Odredbom članka 7. Zakona o plaćama u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi propisano je da pojedinačna rješenja o visini plaće, odnosno nakna-de za rad župana, gradonačelnika i općinskih načelni-ka i njihovih zamjenika, utvrđene prema odredbama predmetnog Zakona, donosi pročelnik upravnog jela nadležnog za kadrovske poslove u jedinici lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave. Nerijetka je situacija, posebno u malim jedinicama da nema imenovanog nadležnog pročelnika, odnosno pročelnika jedinstve-nog upravnog odjela. Tko tada donosi rješenja o visini plaće, odnosno naknade za rad? Ako jedinica lokalne, odnosno područne (regionalne) samouprave nema nadležnog pročelnika, općinski načelnik, gradonačel-nik, odnosno župan mora što prije raspisa javni natje-čaj za imenovanje pročelnika upravnog jela, a do ime-novanja pročelnika po provedenom natječaju, općinski načelnik, gradonačelnik, odnosno župan može ovlas osobu koja će te poslove privremeno obavlja .

4.1.1. Pravo na plaću zamjenika koji obnaša dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana

Kao što je prethodno istaknuto, ako je prestanak mandata izvršnog čelnika nastupio nakon isteka dvije godine mandata, u toj jedinici se neće raspisa pri-jevremeni izbori za općinskog načelnika, gradona-čelnika i župana već će dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika i župana do kraja mandata obnaša njegov zamjenik koji je izabran zajedno s njim. Ako se radi o jedinici u kojoj općinski načelnik, gradonačel-nik, odnosno župan ima više zamjenika, dužnost će obnaša zamjenik koji je na kandidaturi za izbor op-ćinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana bio prvi naveden iza kandidata za općinskog načelni-ka, gradonačelnika, odnosno župana.

Na temelju članka 39. stavka 4. ZLP(R)S-a zamjenik koji obnaša dužnost općinskog načelnika, gradonačelni-

ka, odnosno župana ima sva prava i dužnos općin-skog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana. Iz navedene zakonske odredbe nedvojbeno proizlazi da zamjeniku koji obnaša dužnost izvršnog čelnika jer je mandat općinskog načelnika, gradonačelnika ili župana prestao, pripadaju sva prava i dužnos koje pripadaju izvršnom čelniku pa tako i pravo na plaću općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana. Iako za-mjenik koji obnaša dužnost općinskog načelnika, gra-donačelnika ili župana nije izabran na tu dužnost, u si-tuaciji kad je osoba koja je izabrana na izvršnu dužnost prestala obnaša tu dužnost, zamjeniku koji obnaša izvršnu dužnost, pripada i pravo na plaću općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana.

Od te situacije je potrebno razlikova situaciju kada je općinskom načelniku, gradonačelniku, odnosno žu-panu mandat prestao prije isteka dvije godine man-data. Naime, ako je prestanak mandata općinskog načelnika, gradonačelnika i župana nastupio prije isteka dvije godine mandata, u toj jedinici će se ras-pisa prijevremeni izbori za općinskog načelnika, gra-donačelnika, odnosno župana i njihovog zamjenika, a do provedbe prijevremenih izbora dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana obnašat će njegov zamjenik koji je izabran zajedno s njim. U tom slučaju se radi o zamjeniku koji je neposredno izabran na dužnost zamjenika, ali koji zbog nastale si-tuacije obnaša izvršnu dužnost u jedinici (do proved-be prijevremenih izbora). Među m, i dalje se radi o zamjeniku te mu se stoga plaća obračunava sukladno posebnom zakonu kao plaća zamjenika, a ne plaća općinskog načelnika, gradonačelnika ili župana.

4.2. Druga materijalna prava

Zakonom o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi uređuje se prijam u službu te prava, obveze i odgovornos službenika i namještenika u upravnim odjelima i službama jedini-ca lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i druga pitanja od značaja za ostvarivanje prava i ob-veza službenika i namještenika. Odredbama članka 3. toga Zakona propisano je da se prava, obveze i odgo-vornos službenika i namještenika u upravnim jelima lokalnih jedinica uređuju zakonom i na temelju zakona donesenim propisima. Također je propisano da se ko-lek vnim ugovorom mogu uredi materijalna i druga prava službenika i namještenika, da kolek vni ugovor sklapaju ovlašteni predstavnici sindikata i općinski na-čelnik, gradonačelnik, odnosno župan, kao i da se na pitanja koja nisu uređena m ili posebnim zakonom, propisima donesenim na temelju zakona ili kolek v-nim ugovorom primjenjuju opći propisi o radu.

Na navedeno je ukazano iz razloga što se odredbe Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2016.

107


i područnoj (regionalnoj) samoupravi ne odnose ni se mogu primjenjiva na dužnosnike, neovisno o tome obavljaju li općinski načelnici, gradonačelnici, župani ili njihovi zamjenici svoju dužnost profesional-no ili volonterski. Neupitno je da na dužnosnike koji su izabrani i tu dužnost obavljaju za vrijeme trajanja man-data (u pravilu če ri godine) nisu primjenjiva sva pravi-la koja se odnose na službenike u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Tako primjerice, lokalni duž-nosnici nemaju pravo dodatak na plaću zbog stupnja obrazovanja, jer za obavljanje dužnos zamjenika gradonačelnika nisu propisani uvje povezani sa stupnjem obrazovanja. Također, nemaju pravo na plaćeni i neplaćeni dopust, regres, jubilarnu nagradu, otpremninu. Navedena prava općinski načelnici, gra-donačelnici i župani te njihovi zamjenici ne mogu kao lokalni dužnosnici ostvari po bilo kojoj osnovi.

Među m, lokalni dužnosnici, osim zakonom utvrđe-nog prava na plaću i staž osiguranja, imaju među m, pravo na naknadu stvarnih materijalnih troškova nastalih u vezi s obnašanjem dužnos . Radi se dakle, o pravima koja su neposredno u vezi s obavljanjem njihove izabrane dužnos . To bi npr. bili putni i drugi troškovi nastali u vezi s obnašanjem dužnos , znači troškovi prijevoza, dnevnica za službeno putovanje i sl. Tu također, spadaju i neka druga prava, kao primje-rice pravo na korištenje službenog automobila i sl. Postavlja se pitanje kako defi nira i utvrdi ta prava lokalnih dužnosnika? Nema jednoobraznog odgovo-ra jer se radi o pitanju koje spada u isključivi samou-pravni djelokrug. Materijalna prava lokalnih dužno-snika nastala u vezi s obnašanjem dužnos trebalo bi uredi općim aktom. Kako će se ta prava uredi – u kojem obliku i opsegu, stvar je svake pojedine jedi-nice sukladno njezinim potrebama i mogućnos ma. Pri tome nema zapreke da se aktom kojim se uređuje plaća općinskog načelnika, gradonačelnika i župana te njihovih zamjenika urede i ta prava.

I na kraju još nešto o korištenju godišnjeg odmora. Pravo na godišnji odmor imaju službenici upravnih jela, kojima se za korištenje godišnjeg odmora iz-

daje rješenje pod propisanim uvje ma. Pravo na godišnji odmor lokalnih dužnosnika ne proizlazi iz odredbi važećih propisa, a zbog prirode obnašanja dužnos koja nije u vezi s radom u određenom rad-nom vremenu, pravo na godišnji ne može se teme-lji ni na toj osnovi. Kao što je već ranije rečeno, radno vrijeme lokalnog dužnosnika nije nadzirano kao radno vrijeme službenika i namještenika. Lokal-ni dužnosnik ne podliježe obvezi prisutnos na radu u točno određenom radnom vremenu, ni ima ob-vezu obavještavanja i opravdavanja svog izostanka s rada. To, naravno, ne znači da dužnosnik nema pravo na odsutnost radi odlaska na godišnji odmor u vrije-

me dok obnaša dužnost, no nije dužan opravdava svoju odsutnost ni mu se izdaje rješenje o pravu na godišnji odmor (kao službeniku). Tu se ukazuje na analogiju u odnosu na prava pojedinih državnih duž-nosnika koji također profesionalno obavljaju svoju dužnost, a kojima se isto tako ne izdaju rješenja o korištenju godišnjeg odmora. Za vrijeme odsutnos dužnosnik ostvaruje pravo na svoju plaću, no ni po kojoj osnovi nema pravo na naknadu za neiskori-šteni godišnji odmor.

5. Umjesto zaključkaLokalni dužnosnici i po prestanku obavljanja svoje dužnos ostvaruju određena prava.

Prema članku 90.a stavku 4. ZLP(R)S-a općinski na-čelnici, gradonačelnici i župani te njihovi zamjenici koji su dužnost obavljali profesionalno ostvaruju i prava na naknadu plaće i staž osiguranja za vrijeme od 6 mjeseci po prestanku dužnos , i to u visini pro-sječne plaće koja im je isplaćivana za vrijeme posljed-njih šest mjeseci prije prestanka dužnos . Kako bi se spriječile eventualne zloupotrebe mijenjanja načina obavljanja dužnos koje nije ničim ograničeno, a radi mogućeg korištenja predmetnog prava po prestanku dužnos , Zakonom je propisano da to pravo mogu ostvari osobe koje su dužnost obavljale profesional-no posljednjih šest mjeseci prije prestanka dužnos .

Osobe koje su dužnost obavljale profesionalno manje od šest mjeseci prije prestanka obavljanja dužnos , po prestanku dužnos ostvaruju prava na naknadu plaće i staž osiguranja za vrijeme od onoliko mjese-ci koliko su dužnost obavljali profesionalno, također, u visini prosječne plaće koja im je isplaćivana za vri-jeme prije prestanka profesionalnog obavljanja duž-nos . Ostvarivanje navedenog prava prestaje prije isteka roka na vlas zahtjev, zapošljavanjem, umi-rovljenjem ili izborom na drugu dužnost koju obavlja profesionalno. Osobe koje dužnost nisu obavljale profesionalno nemaju pravo na naknadu po pre-stanku obavljanja dužnos .

Zakonom nisu propisani slučajevi u kojima izabrane osobe ostvaruju prava po prestanku dužnos , odno-sno ovisi li ostvarivanje h prava o načinu prestanka dužnos . To znači da bi navedene osobe ta prava mo-gla ostvariva bez obzira na način na koji im je duž-nost prestala: istekom mandata, podnošenjem ostav-ke, opozivom ili na drugi način. Pri tome se is če da je smisao odredbe članka 90.a ZLP(R)S-a upravo u pro-pisivanju točno određenih prava lokalnih dužnosnika po prestanku profesionalnog obavljanja dužnos te da, slijedom te odredbe, nije moguće širi prava duž-nosnika izvan propisanih okvira ni im omogućava ostvarivanje prava koja im ne pripadaju.

108

ŠKOLSTVO UDK 331.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

6.

1. Plaće ravnatelja1

Plaće svih zaposlenika školskih ustanova – pa tako i ravnatelja – propisane su Zakonom o plaćama u jav-nim službama (NN, br. 27/01 i 39/09), jer su škole javne službe, a izračunavaju se kao umnožak koefi cijenta slo-ženos poslova radnog mjesta i osnovice za obračun plaće u javnim službama, te se tako dobiven umnožak uvećava za 0,5 % po godini radnog staža. Dakle, za izra-čun plaće ravnatelja važno je zna tri elementa:

1) koefi cijent složenos poslova radnog mjesta2) osnovicu za obračun plaće u javnim službama3) godine radnog staža.

Prije nego se na oglednom primjeru prikaže izračun plaće ravnatelja, pojasnit će se uloga svakog od nave-dena tri elementa koja su bitna za obračun plaće. Ko-efi cijen složenos poslova za radno mjesto ravnate-lja (dalje u tekstu: koefi cijen ) propisani su Uredbom o nazivima radnih mjesta i koefi cijen ma složenos poslova u javnim službama (NN, br. 25/13 do 122/15; dalje u tekstu: Uredba). S obzirom na to da se radi o takvom radnom mjestu u školskoj ustanovi koje po-drazumijeva obavljanje najsloženijih poslova te nosi i najveću odgovornost u radu i upravljanju školskom ustanovom, razumljivo je da su i koefi cijen za radno mjesto ravnatelja veći od koefi cijenata drugih radnih mjesta u školskim ustanovama (veći od, primjerice, nastavnika, tajnika, voditelja računovodstva i slično).

Visina koefi cijenta složenos poslova radnog mje-sta ravnatelja ovisi o broju učenika škole i stručnoj

* Fadila Bahović, voditeljica Službe za rashode zaposlenih u sustavu osnovnog i srednjeg obrazovanja Ministarstvo znanos , obrazova-nja i sporta.1 Riječi i pojmovi korišteni u ovom članku koji imaju rodno znače-nje, odnose se jednako na muški i ženski rod.

spremi ravnatelja, a kod srednjih strukovnih škola i o broju programa koje provode. Slijedom toga, pla-će ravnatelja školskih ustanova obračunavaju se po-moću jednog od če ri koefi cijenta koja su propisana Uredbom.

Tablica 1. Koefi cijen složenos poslova za radno mjesto ravnatelja škole propisani Uredbom

Red. broj Naziv radnog mjesta – Položaji I. vrste

Koefi cijent složenos poslova

1.

• Ravnatelj osnovne škole s 851 i više učenika• Ravnatelj srednje škole sa 601 i više učenika• Ravnatelj srednje strukovne škole s najmanje 3

programa i s 451 i više učenika• Ravnatelj učeničkog doma s 231 i više učenika• Ravnatelj ustanove s posebnim programima za

djecu s teškoćama s 201 i više učenika• Ravnatelj srednje škole s učeničkim domom

2,076

2.

• Ravnatelj osnovne škole od 251 do 850 učenika• Ravnatelj srednje škole od 301 do 600 učenika• Ravnatelj ustanove s posebnim programima za

djecu s teškoćama od 101 do 200 učenika• Ravnatelj učeničkog doma od 151 do 230

učenika

1,920

3.

• Ravnatelj osnovne škole do 250 učenika• Ravnatelj srednje škole do 300 učenika• Ravnatelj ustanove s posebnim programima za

djecu s teškoćama do 100 učenika• Ravnatelj učeničkog doma do 150 učenika• Ravnatelj osnovne škole s 401 i više učenika

sa završenim preddiplomskim studijem, odnosno s višom stručnom spremom prema ranijim propisima

1,765

4.

• Ravnatelj osnovne škole do 400 učenika sa završenim preddiplomskim studijem, odnosno s višom stručnom spremom prema ranijim propisima

1,688

Prava ravnatelja u školskim ustanovamaFadila Bahović *

Na održanim stručnim skupovima za ravnatelje osnovnih i srednjih škola koje su organizirale njihove stru-kovne udruge, ravnatelji su izrazili veliki interes za predavanje o plaćama i ostalim svojim materijalnim pra-vima. Pokazalo se da ravnatelji žele više zna o toj temi, smatrajući da im je poznavanje osnova o plaćama nužno i zbog same činjenice što su kao ravnatelji odgovorni za zakonito poslovanje škole – između ostalog i fi nancijsko poslovanje – što na kraju svake godine potvrđuju i potpisivanjem Izjave o fi skalnoj odgovornos . Stoga se u ovom tekstu daje prikaz osnovnih pojmova u vezi s plaćom i materijalnim pravima ravnatelja školskih ustanova.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2016.

109

UDK 331.2 ŠKOLSTVO

Iz gornje je tablice vidljivo da će se plaća ravnatelja obračuna po većem koefi cijentu, ako škola/učenič-ki dom ima više učenika ili ako ravnatelj ima visoku stručnu spremu ili ako se radi o srednjoj strukovnoj školi, koja uz određeni broj učenika provodi najma-nje tri programa. Osnovica za obračun plaće u jav-nim službama iznosi 5.108,84 kn i primjenjuje se pri obračunu plaće zaposlenih u svim javnim službama (zdravstvo, socijala, kultura, obrazovanje), pa tako i pri obračunu plaće zaposlenih u osnovnim i srednjim ško-lama. Ova je osnovica utvrđena Zakonom o osnovici plaće u javnim službama (NN, br. 39/09 i 124/09), kao i Sporazumom o osnovici za plaće u javnim službama2 te njegovim dodacima, izmjenama i dopunama.

Radni staž ravnatelja – godine radnog staža evi-den rane su u radnoj knjižici svakog zaposlenika, a kako se ista prestala koris danom kada je Repu-blika Hrvatska postala punopravna članica Europske unije, danas se kao dokaz o godinama radnog staža koris Potvrda Hrvatskog zavoda za mirovinsko osi-guranje. Treba napomenu da je za obračun plaće relevantan ukupni radni staž ravnatelja, neovisno o tome gdje je is ostvaren. Dakle, ako je, primjerice, ravnatelj prije zaposlenja u školi radio i u privatnom sektoru, godine radnog staža ostvarene u privat-nom sektoru računat će se u radni staž za potrebe uvećanja plaće za 0,5 %.

2. Izračun plaćeZa primjer će se uze obračun plaće ravnatelja osnovne škole s 851 i više učenika, koji ima visoku stručnu spremu i 33 godine radnog staža. U uvod-nom dijelu članka rečeno je da svaki ravnatelj za obračun svoje plaće treba zna tri elementa: koefi -cijent, osnovicu za obračun plaće u javnim službama i svoje godine radnog staža. Budući da se u ovom primjeru radi o osnovnoj školi s 851 i više učenika i ravnatelju koji ima VSS, pripadajući koefi cijent za obračun plaće ravnatelja iznosi 2,076 (vidje tablicu 1.), trenutno važeća osnovica za obračun plaće je – kao što je već prethodno pojašnjeno – 5.108,84 kn, a ravnatelj u ovom primjeru ima 33 godine radnog staža. Znajući ta tri elementa, obračun brutoplaće ravnatelja vrlo je jednostavan: treba primijeni slje-deću formulu defi niranu Zakonom o plaćama u jav-nim službama:

(koefi cijent x osnovica) + 0,5 % po godini radnog staža = osnovna brutoplaća.

2 Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama od 23. 11. 2006. g. zajedno sa svim izmjenama i dopunama.

U ovom primjeru izračun će bi sljedeći:

Koefi cijent Osnovica u kn

Umnožak koefi cijenta i

osnovice

Uvećanje za minuli

rad (u ovom

primjeru za 16,5 %)

Osnovna brutoplaća ravnatelja

u kn

2,076 5.108,84 10.605,95 1.749,98 12.355,93

Na ovako izračunatu osnovnu brutoplaću treba obra-čuna i dodatak na plaću od ≈ 13,725 %, jer se radi o dodatku na plaću na koji ostvaruju pravo svi koji rade u školama, neovisno o tome na kojem radnom mjestu rade i neovisno o tome rade li na određeno ili neo-dređeno radno vrijeme. Taj se dodatak na plaću obra-čunava na temelju Sporazuma o dodacima na plaću u obrazovanju i znanos kojeg su Vlada RH i sindika iz područja znanos i obrazovanja potpisali još 2006. godine, te je is još uvijek na snazi. Na temelju nave-denoga, ukupna brutoplaća ravnatelja iznosit će:

Osnovna brutoplaća ravnatelja u kn

Dodatak na plaću od ≈ 13,725%

Ukupna brutoplaća ravnatelja u kn

12.355,93 1.695,85 14.051,78

Dakle, ravnatelj iz prikazanog primjera ima ukupnu brutoplaću u iznosu od 14.051,78 kn i taj je iznos pri-kazan na njegovoj platnoj lis . Naravno, pretpostavka je da je ravnatelj cijeli mjesec radio (nije bio na bolo-vanju) i da nije imao drugih dodataka na plaću poput dodatka za smjenski rad i slično. Ono što dalje slijedi je izračun netoplaće oduzimanjem doprinosa za mi-rovinsko osiguranje te poreza i prireza. Među m, u tom dijelu se vrlo rijetko događaju pogreške te je sto-ga najvažnije zna kako se obračunava brutoplaća.

Preporuka je svim ravnateljima (a i ostalim zaposle-nicima) da provjere svoje platne liste (ako ne svaki mjesec onda barem s vremena na vrijeme) i pri tome posebno kontroliraju svoj koefi cijent i godine radnog staža. Naime, s obzirom na to da koefi cijent ravnatelja ovisi o broju učenika škole koji se mijenja svake školske godine, važno je da ravnatelji početkom svake školske godine (najbolje u studenom – pri ispla plaće za listo-pad) provjere svoj koefi cijent, jer se može dogodi da se broj učenika s novom školskom godinom smanji ili poveća što potencijalno može znači i smanjenje tj. povećanje koefi cijenta za obračun plaće ravnatelju.

Također je važno provjeri i godine radnog staža, a s m u vezi, preporuka je to učini u mjesecu kada ravnatelj navršava punu godinu radnog staža, jer se me mijenja i njegovo uvećanje plaće za minuli rad.

Primjerice, ravnatelj u prethodnom primjeru ima 33 godine radnog staža pa njegovo uvećanje za minu-li rad (0,5% po godini radnog staža) iznosi 16,5 %, a kada is napuni 34 godine radnog staža, njegovo uve-

110


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

6.

ćanje plaće iznosit će 17 %. Na platnoj lis je postotak uvećanja po osnovi godina radnog staža vidljiv pod šifrom 1700-Minuli rad.

3. Ostala materijalna pravaPored plaće, ravnatelji – kao i drugi zaposlenici škol-skih ustanova – također imaju pravo i na određene naknade, pomoći, nagrade i slično. Uglavnom se radi o jednokratnim primicima, pa se u nastavku teksta detaljnije govori o onim važnijima uz napomenu da se pravo ravnatelja na određenu naknadu u nekim slučajevima razlikuje od prava ostalih zaposlenika.

Otpremnine

Ravnatelji imaju pravo na otpremninu pri odlasku u mirovinu u visini tri proračunske osnovice3, odnosno u iznosu od 9.978,00 kn neto. Što se če otpremnine za slučaj kada poslodavac otkazuje ugovor o radu za-posleniku nakon najmanje dvije godine neprekidnog rada kod poslodavca, a razlog otkaza nije skrivljeno ponašanje zaposlenika (nap. otpremnina prema Zako-nu o radu) kao i povlaštene otpremnine (otpremnina za zaposlenike s 30 i više godina staža kod istog po-slodavca kojima se otkazuje ugovor o radu), ravnatelji na iste ne ostvaruju pravo, jer je tako izrijekom propi-sano člankom 48. Temeljnog kolek vnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 141/12; dalje u tekstu: TKU). Dakle, pravo ravnate-lja na otpremnine razlikuje se od prava ostalih zapo-slenika na otpremnine, jer ostali zaposlenici školske ustanove imaju pravo i na otpremninu prema Zakonu o radu i na povlaštenu otpremninu, naravno – kada su ispunjeni propisani uvje za njihovu isplatu.

Jubilarne nagrade

Ravnatelji imaju pravo na jubilarne nagrade za nepre-kidni rad u javnim službama, koje se u 2016. godini isplaćuju po osnovici od 1.800,00 kn. Pravo na jubilar-ne nagrade ravnatelji stječu kada navrše:

• 5 godina – 1.800,00 kn (1 osnovica)• 10 godina – 2.250,00 kn (1,25 osnovica)• 15 godina – 2.700,00 kn (1,50 osnovica)• 20 godina – 3.150,00 kn (1,75 osnovica)• 25 godina – 3.600,00 kn (2 osnovice)• 30 godina – 4.500,00 kn (2,5 osnovice)• 35 godina – 5.400,00 kn (3 osnovice)• 40 godina – 7.200,00 kn (4 osnovice)• 45 godina – 9.000,00 kn (5 osnovica).

3 Proračunska osnovica služi za obračun naknada i drugih primanja na temelju posebnih propisa, a utvrđuje se Zakonom o izvršavanju državnog proračuna za svaku godinu pa je tako za 2016. godinu utvrđena u iznosu od 3.326,00 kuna. Jednako toliko je iznosila i u prethodnoj, 2015. godini.

Dar u prigodi dana sv. Nikole (dar za djecu)

Ravnatelju – roditelju djeteta mlađeg od 15 godina i djeteta koje je navršilo 15 godina u tekućoj godini u kojoj se isplaćuje dar – pripada pravo na dar u prigodi dana sv. Nikole (dar za djecu). U slučaju da i supruga ravnatelja radi u školi, oboje će dobi dar za dijete. O visini dara za djecu Vlada RH i sindika javnih služ-bi pregovaraju svake godine u postupku donošenja Prijedloga Državnog proračuna, a ako se dogovor ne pos gne, dar za dijete iznosi najmanje onoliko koliko je bila zadnja dogovorena isplata (zadnja isplata dara za dijete bila je 2015. godine i iznosila je 500,00 kn).

Božićnica i regres za godišnji odmor

Božićnica i regres za godišnji odmor su dva prava ugovorena Temeljnim kolek vnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama. O visini božićnice i regresa Vlada RH i sindika javnih službi pregovaraju svake godine u postupku donoše-nja Prijedloga Državnog proračuna, a ako se dogovor ne pos gne, tada regres i božićnica iznose najmanje onoliko kolika je bila zadnja dogovorena isplata (za-dnja isplata regresa bila je 2012. godine i iznosila je 1.250,00 kn, a zadnja isplata božićnice bila je 2011. godine i iznosila je 1.250,00 kn). Prethodne, 2015. godine božićnica i regres nisu isplaćeni zbog Zakona o uskra isplate pojedinih materijalnih prava zapo-slenima u javnim službama (NN, br. 36/15), kojim su ova prava uskraćena u 2015. godini. U slučaju da se navedeni Zakon prolongira i na 2016. godinu, zapo-sleni u javnim službama neće dobi božićnicu i regres ove godine.

Pomoć u slučaju smr

U slučaju smr ravnatelja (isto pravo odnosi se i na druge zaposlenike škole) njegova obitelj ima pravo na pomoć u visini dvije proračunske osnovice, što u 2016. godini iznosi 6.652,00 kn neto (čl. 62., t. 2. Te-meljnog kolek vnog ugovora za službenike i namje-štenike u javnim službama).

Pomoć u slučaju smr supružnika, djeteta i roditelja

Ravnatelji – jednako kao i drugi zaposlenici – imaju pravo na pomoć u slučaju smr supruge, djeteta i roditelja u visini jedne proračunske osnovice, što u 2016. godini iznosi 3.326,00 kn neto (čl. 62., t. 3. Te-meljnog kolek vnog ugovora za službenike i namje-štenike u javnim službama).

Pomoć za bolovanje

Ravnatelji – jednako kao i drugi zaposlenici – ima-ju pravo na pomoć za slučaj bolovanja dužeg od 90 dana, i to jednom godišnje u visini jedne proračunske

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2016.

111

UDK 331.2 ŠKOLSTVO

osnovice tj. u visini od 3.326,00 kuna neto (čl. 63., st. 1., t. 1. Temeljnog kolek vnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama).

Pomoć za slučaj nastanka teške invalidnos

Ravnatelji – jednako kao i drugi zaposlenici – ostvaru-ju pravo na pomoć u slučaju nastanka teške invalid-nos , ali isto tako i u slučaju nastanka teške invalid-nos svoje malodobne djece ili supruge. Jednokratna pomoć u ovom slučaju isplaćuje se u visini jedne pro-računske osnovice tj. u iznosu od 3.326,00 kuna neto (čl. 63., st. 1., t. 2. Temeljnog kolek vnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama).

Pomoć za novorođeno dijete

Ravnatelji – jednako kao i drugi zaposlenici – ostva-ruju pravo na pomoć za rođenje djeteta u visini 50 % jedne proračunske osnovice tj. u iznosu od 1.663,00 kn neto. Navedena se pomoć isplaćuje za svako novo-rođeno dijete, a u slučaju da i supruga ravnatelja radi u školi, ista također ima pravo na isplatu navedene pomoći (čl. 63., st. 1., t 3. Temeljnog kolek vnog ugo-vora za službenike i namještenike u javnim službama).

Pomoć za pokriće troškova liječenja, nabave medicinskih pomagala ili lijekova

Ravnatelji – jednako kao i drugi zaposlenici – imaju pravo jednom godišnje na pomoć za pokriće troškova liječenja, odnosno pokrića troškova prilikom naba-ve medicinskih pomagala, odnosno lijekova koja su prema preporuci nadležnog liječnika specijaliste po pravilima medicinske struke prijeko potrebni i nena-domjes vi za ravnatelja, njegovo dijete ili suprugu, a troškovi nisu odobreni od strane Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje na temelju obveznog i do-punskog zdravstvenog osiguranja – najviše do iznosa jedne proračunske osnovice koja u 2016. godini iznosi 3.326,00 kuna.

Pravo na osiguranje od posljedica nesretnog slučaja

Prema odredbama Temeljnog kolek vnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (čl. 73.) kao i odredbama granskih kolek vnih ugovora, poslodavac je dužan osigura zaposlenike od poslje-dica nesretnog slučaja za vrijeme obavljanja rada, kao i u slobodnom vremenu jekom 24 sata. Sukladno navedenom, svi su zaposlenici školskih ustanova – pa tako i ravnatelji – osigurani 24 sata dnevno poli-com Croa a osiguranja d.d. (Polica osiguranja broj 217700000001) koja vrijed i od 00:00 sa 1. 1. 2016. godine i traje do 24:00 sata 31. 3. 2016. godine, a koja bi se trebala prolongira do kraja 2016. godine.

Predmet osiguranja je:

1. Smrt uslijed nezgode 30.000,00 kn2. Smrt uslijed boles 15.000,00 kn3. Trajni invaliditet 60.000,00 kn

Korisnik za slučaj smr je bračni drug, a ako ga nema, onda osiguranikova djeca, a ako nema ni djece onda osiguranikovi roditelji, a ako nema ni roditelja onda ostali zakonski nasljednici.

Pravo na sistematske preglede

Svi ravnatelji (kao i drugi zaposlenici) do 50 godina staros svake tri godine, a iznad 50 godina staros svake dvije godine, imaju pravo na sistematski pre-gled u vrijednos od 500,00 kn po cijenama zdrav-stvenih usluga iz obveznog zdravstvenog osiguranja, organizirano po ministarstvu nadležnom za zdrav-stvo, a koje će se obavlja u zdravstvenim ustanova-ma iz mreže javne zdravstvene službe, u pravilu – pre-ma mjestu rada.

Pravo na sistematski pregled utvrđeno je Temeljnim kolek vnim ugovorom za službenike i namještenike u javnim službama (čl. 74.), a preciznije defi nirano gran-skim kolek vnim ugovorima, koji dodatno specifi ci-raju obveznu vrstu pregleda za žene i muškarce, pa je tako za žene obvezan sistematski liječnički pregled koji, između ostalog, uključuje i ginekološki pregled, Papa-test i pregled dojki, dok je za muškarce obvezan pregled prostate u skladu s liječničkim standardima, odnosno prema popisu sadržaja sistematskog pregle-da Hrvatskog zavoda za obvezno zdravstveno osigu-ranje (čl. 39. st. 2. Kolek vnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (NN, br. 63/14) i čl. 52., st. 2. Kolek vnog ugovora za zaposlenike u sred-njoškolskim ustanovama (NN, br. 72/14)).

4. Pitanja iz prakseSrednjoškolski učenički dom ima ukupni kapacitet za smještaj 294 korisnika. Trenutno je u domu smješte-no 210 učenika i 76 studenata. Po kojemu se koefi ci-jentu treba obračuna plaća ravnatelja doma?

Odgovor: Učenički dom može, ako ima slobodnih kapa-citeta, primi i studente, što će poveća broj korisnika usluga doma, ali to ne može utjeca na visinu plaće za radno mjesto ravnatelja doma, jer je odredbom članka 7. Uredbe o nazivima radnih mjesta i koefi cijen ma složenos poslova u javnim službama propisano da se koefi cijent složenos poslova za radno mjesto rav-natelja učeničkoga doma utvrđuje na temelju broja učenika koji koriste usluge smještaja i prehrane, a ne na temelju ukupnog broja korisnika. Dakle, koefi cijent složenos poslova radnog mjesta ravnatelja učeničko-ga doma ovisi isključivo o broju učenika.

112


IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

6.

Pojmove učenika i studenta treba razlikova , jer je pojam redovitoga učenika defi niran odredbom članka 60. stavka 1. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnov-noj i srednjoj školi (NN, br. 87/08 do 152/14) te se is status stječe upisom u školu. S druge strane, pojam studenta propisan je odredbom članka 86. Zakona o znanstvenoj djelatnos i visokom obrazovanju (NN, br. od 123/03 do 139/13), te se taj status stječe upisom na sveučilište, veleučilište ili visoku školu. Stoga u kon-kretnom primjeru, plaću ravnatelja učeničkog doma treba obračuna po koefi cijentu 1,920, jer se radi o učeničkom domu s 210 učenika tj. o radnom mjestu ravnatelja učeničkog doma od 151 do 230 učenika.

Imaju li i ravnatelji pravo na dodatke na plaću poput dodatka za smjenski i dvokratni rad te posebne uv-jete rada?

Odgovor: Da, i ravnatelji imaju pravo na dodatak na plaću za smjenski i dvokratni rad pod uvjetom da rade u smjenama ili dvokratno kako to propisuju va-žeći kolek vni ugovori i, podrazumijeva se, pod uvje-tom da školska ustanova radi u smjenama. Što se če dodataka na plaću za posebne uvjete rada, ravnatelji mogu ostvari samo pravo na dodatak na plaću od 10 %, ako rade u školi kojoj je granskim kolek vnim ugo-vorom priznat status škole s otežanim uvje ma rada te pravo na uvećanje osnovne plaće za 5 % (za osnov-ne škole) tj. dodatak na plaću od 5 % (za srednje ško-le), ako se radi o ravnateljima koji rade u školama do kojih moraju putova najmanje 100 km u oba smjera u jednom danu i to u vlas toj organizaciji.

Imaju li ravnatelji pravo na dodatak na plaću od 8 % za znanstveni stupanj magistra znanos tj. 15 % za znanstveni stupanj doktora znanos , ako su taj znanstveni stupanj stekli u području koje nije u vezi s njihovim radom u školi?

Odgovor: Da, ravnatelji imaju pravo na dodatak na plaću od 8 % za znanstveni stupanj magistra znanos ili 15 % za znanstveni stupanj doktora znanos neo-visno o tome u kojemu su području stekli znanstveni stupanj – is ne mora bi u vezi s njihovim radnim mjestom u školi.

Prije nego je ravnatelj imenovan na to radno mjesto, radio je kao učitelj u našoj školi i napredovao je u zvanje mentora. Ostvaruje li ravnatelj pravo na veći koefi cijent pri obračunu plaće radi toga što je kao učitelj napredovao u zvanje mentora?

Odgovor: Ne, ravnatelju se plaća obračunava po ko-efi cijentu za radno mjesto ravnatelja, a ne za radno mjesto učitelja. Činjenica da je osoba napredovala u zvanje mentora još dok je radila na radnom mjestu učitelja nema utjecaja na plaću na sadašnjem mjestu ravnatelja.

Specijalistička edukacija:

UPRAVLJAČKO I TROŠKOVNO RAČUNOVODSTVO U JAVNOM SEKTORU

Zagreb, 25.-27.10.2016.

BUDITE INOVATIVNI, STRUČNO UNAPRIJEDITE SVOJE POSLOVANJE I SEBE!

Program edukacije

I. DAN Međuzavisnost računovodstva i upravljačkih procesa proračunskih korisnika Međuzavisnost fi nancijskog, upravljačkog i troškovnog računovodstva - obilježja proračunskog računovodstva - obilježja upravljačkog i troškovnog računovodstva - područja primjene upravljačkog računovodstva u

sustavu proračuna Organizacijska struktura, procesni pristup i utjecaj na organizaciju računovodstva Interni obračun i izvještavanje po segmentimaII. DANTradicionalne i suvremene metode obračuna troškova- Tradicionalne metode- Suvremene metode (ABC, TDABC) Primjeri primjene raznih metoda obračuna troškova – prezentacije studije slučaja i izrada primjeraTroškovi kao instrument određivanja cijena javnih usluga- specifi čnosti implementacije u sektoru zdravstva i

visokog obrazovanja - metoda ciljanih troškova III. DANPokazatelji uspješnosti BSC model i njegova primjena u upravljanju proračunskim korisnikom Benchmarking u javnom sektoru Organizacijski i informacijski aspekti procesne orijentacije Studija slučaja

Trajanje škole: 3 dana, 10.00 – 16.00, u trajanju 7 škol-skih sati.


Polaznici po završetku specijalističke edukacije dobivaju potvrdu o pohađanju.


TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2016.

113

TIM4PIN INFO

1. Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina

Tablica 1. Pregled neoporezivih iznosa naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina

RB. Vrsta isplate Dopuštena isplataI. Naknade

1. Prijevozni troškovi na službenom putovanju

U visini stvarnih izdataka

2. Troškovi noćenja na službenom putovanju

U visini stvarnih izdataka

3. Troškovi prijevoza na posao i s posla (mjesni i međumjesni)

U visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne

odnosno pojedinačne prijevozne karte javnog prijevoza

4. Uporaba privatnog automobila u poslovne svrhe

2,00 kn po prijeđenom kilometru

II. Dnevnice, terenski dodatak i naknada za odvojeni život

1.

Dnevnice u zemlji (do osam sa se ne isplaćuje, 8 – 12 sa 1/2 dnevnice, preko 12 sa puna dnevnica, za udaljenos najmanje 30 km)

170,00 kn dnevno1

2.

Terenski dodatak u zemlji (mjesto rada mora bi udaljeno najmanje 30 kilometara od sjedišta poslodavca i boravišta zaposlenika)

170,00 kn dnevno2

3. Terenski dodatak u inozemstvu 250,00 kn dnevno4. Pomorski dodatak 250,00 kn dnevno5. Naknada za odvojeni život 1.600,00 kn mjesečno

6. Dnevnice u inozemstvu

Do propisanog iznosa za korisnike državnog

proračuna, prema Odluci Vlade RH (NN, br. 8/06, primjena od

18. siječnja 2006.)

7. Dnevni troškovi – per diemDo propisanog iznosa(objavljeno na www.

m4pin.hr)III. Otpremnine i darovi1. Otpremnina (pri odlasku u mirovinu) 8.000,00 kn

2.

Otpremnina zbog poslovno i osobno uvjetovanih otkaza ugovora o radu pre-ma Zakonu o radu (za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca)

6.400,00 kn8.000,00 kn za invalide rada

3.

Otpremnine zbog ozljede na radu i profesionalne boles (za svaku na vr šenu godinu rada kod toga poslodavca)

8.000,00 kn

4. Dar djetetu do 15 godina staros 600,00 kn godišnje5. Dar radniku u naravi (godišnje) 400,00 kn

6. Prigodne nagrade (božićnica, naknade za godišnji odmor i sl.) 2.500,00 kn godišnje

IV. Potpore1. Zbog invalidnos zaposlenika 2.500,00 kn godišnje

2.

U slučaju smr zaposlenika (osim potpora koje poslodavci isplaćuju djeci radnika – one su neoporezive u ukupnom iznosu)

7.500,00 kn

3.

Potpore koje djeci u slučaju smr roditelja isplaćuju pravne i fi zičke osobe te jedinice lokalne i područne (lokalne) samouprave na temelju svojih općih akata

U ukupnom iznosu isplate

4. U slučaju smr člana uže obitelji zaposlenika 3.000,00 kn

5. Zbog bolovanja zaposlenika duljeg od 90 dana 2.500,00 kn godišnje

6. Potpora za novorođeno dijete do visine proračunske osnovice3 3.326,00 kn

7. Djeci poginulih boraca Domovinskog rata4

8. Darovanje za zdravstvene potrebe5

9. Premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja6

10.

Sredstva koja se fi zičkim osobama dodjeljuju iz fondova i programa EU po jelima akredi ranim7 u skladu s pravilima EU, u svrhe obrazovanja i stručnog usavršavanja

Ukupan iznos primitaka8

V. Nagrade zaposlenicima

1.

Za navršenih:• 10 godina radnog staža• 15 godina radnog staža• 20 godina radnog staža• 25 godina radnog staža• 30 godina radnog staža• 35 godina radnog staža• 40 godina radnog staža i svakih

narednih pet godina

1.500,00 kn2.000,00 kn2.500,00 kn3.000,00 kn3.500,00 kn4.000,00 kn5.000,00 kn

1 Članak 13., stavak 3. Pravilnika o porezu na dohodak: Ako je na službenom putovanju osiguran jedan obrok (ručak ili večera), neoporezivi iznos dnevnice koji se isplaćuje u novcu umanjuje se za 30 % odnosno za 60 % ako su osigurana dva obroka (ručak i večera).2 Članak 13., stavak 3. Pravilnika o porezu na dohodak: Ako je radniku na terenu osiguran jedan obrok (ručak ili večera), neoporezivi iznos terenskog dodatka umanjuje se za 30 % odnosno za 60 %, ako su osigurana dva obroka (ručak i večera).3 Sukladno članku 21. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu (NN, br. 148/14 i 103A/15).4 Sukladno članku 9., stavku 2., točki 2.1.1. Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, Odluka USRH – 120/13,125/13, 148/13, Odluka USRH – 83/14, 143/14, 136/15), samo na temelju posebnih propisa.5 Sukladno članku 9., stavku 1., točki 4 Zakona o porezu na dohodak, svim zaposlenicima i nezaposlenicima u visini priložene dokumentacije. 6 Sukladno članku 10., točki 17. Zakona o porezu na dohodak poslodavac može upla u korist svojeg radnika uz njegov pristanak neopo-rezivo do 500,00 kn mjesečno.7 Agencija za mobilnost i programe EU.8 Sukladno članku 7., stavku 13. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 – ispravak, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13, 157/14, 137/15).

114

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

6.

VI. S pendije

1. S pendije (učenicima srednjih škola i redovnim studen ma) 1.600,00 kn mjesečno

2. S pendija koja se dodjeljuje studen ma za izvrsna pos gnuća 4.000,00 kn mjesečno

3. S pendije iz proračuna EU u ukupnom iznosu isplate

4.

S pendije na javnim natječajima koje isplaćuju zaklade, fondacije, ustanove i druge ins tucije, koje djeluju u skladu s posebnim propisima i osnovane su s namjenom s pendiranja

u ukupnom iznosu isplate

VII. S pendije, nagrade i naknade sportašima

1.

Sportske s pendije, koje se prema posebnim propisima isplaćuju sportašima za njihovo sportsko usavršavanje

1.600,00 kn mjesečno

2. Naknade sportašima amaterima, prema posebnim propisima 1.600,00 kn mjesečno

3. Nagrade za sportska ostvarenja9 20.000,00 kn godišnjeVIII. Primici učenika i studenata

1. Primici učenika i studenata za rad preko ovlaštenih posrednika 50.000,00 kn godišnje

2. Nagrade učenicima za vrijeme prak čnog rada 1.600,00 kn mjesečno

1.1. Isplate zaposlenicima

Iznose naknada, potpora i nagrada iz tablice 1. po-slodavac može ispla neoporezivo samo zaposleni-cima, bez obveze obračuna poreza i doprinosa. Ako ispla telj isplaćuje na ime naknada, potpora i nagra-da veće iznose zaposlenicima, razlika se pribraja plaći u tom mjesecu, obračunavaju se doprinosi te porez na dohodak i prirez (članak 14. Zakona o porezu na dohodak).

1.2. Isplate osobama koje nisu u radnom odnosu

Ako se prethodno navedeni iznosi isplaćuju osoba-ma koje nisu u radnom odnosu, ukupno isplaćeni iznos smatra se drugim dohotkom, prema članku 44. stavku 20. Pravilnika o porezu na dohodak.

Iznimka su neprofi tne organizacije i proračunski ko-risnici. Osobama koje nisu u radnom odnosu nepro-fi tne organizacije i proračunski korisnici mogu neopo-rezivo isplaćiva :• Naknade troškova službenog putovanja (troškovi

prijevoza, noćenja i dnevnica) i troškove korištenja osobnog automobila u službene svrhe, ako obav-ljaju poslove za potrebe h organizacija i ako ne ostvaruju naknadu za rad, dohodak po osnovi ne-

samostalnog rada ili drugi dohodak, prema članku 10., točki 11. Zakona o porezu na dohodak i članku 7., stavku 5. Pravilnika o porezu na dohodak.

• Troškove noćenja i prijevoza na službenom pu-tovanju osobama koje primaju naknadu, ali pod uvjetom da račun za noćenje i prijevoz gla-se na neprofi tnu organizaciju ili proračunskog korisnika.

2. Naknade korisnika državnog proračuna

2.1. Osnovica za obračun naknada, potpora i otpremnina za mirovinu za korisnike državnog proračuna

Na temelju članka 21. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu (NN, br. 26/16), osnovica za obračun naknada i drugih pri-manja na temelju posebnih propisa (tzv. proračunska osnovica) u 2016. godini iznosi 3.326,00 kn.

2.2. Materijalna prava prema kolek vnim ugovorima za državne i javne službenike i namještenike

Tablica 2. Pregled materijalnih prava u 2016. godini, prema dodacima kolek vnih ugovora*

Materijalno pravoDržavni

službenici i namještenici

Službenici i namještenici u javnim

službamaDnevnica za službeni

put u zemlji 150,00 kn 150,00 kn

Terenski dodatak 150,00 kn 150,00 knOsnovica za isplatu jubilarne nagrade 1.800,00 kn 1.800,00 kn

* Dodatak II Temeljnog kolek vnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 150/13 – isprav. 153/13) i Dodatak III. Kolek vnog ugovora za državne služ-benike i namještenike (NN, br. 71/16).

9 Pravilnik o dodjeli nagrada sportašima za sportska ostvarenja (NN, br. 46/14).

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2016.

115

TIM4PIN INFO

2.3. Jubilarna nagradaTablica 3. Iznosi jubilarnih nagrada u 2016. godini prema

dodacima kolek vnih ugovora do donošenja Od-luke i Sporazuma

Godine neprekidne službe/rada u državnim

jelima i jedinicama

lokalne i područne

(regionalne) samouprave

Isplaćeno prema

Dodatku II TKU i

Dodatku II KU

Sporazum i Odluka Vlade RH Razlika

za isplatu(3 – 2)

Neopore-zivi iznosi jubilarnih nagrada

Neopore-zivi iznos

razlike(4 – 5)

Oporezivi iznos

razlike(4 – 6)

Osnovica: 500,00 kn

Osnovica: 1.800,00

kn

1 2 3 4 5 6 7

5 500 1.800 1.300 Oporezivo u cijelos 0 1.300

10 625 2.250 1.625 1.500 875 75015 750 2.700 1.950 2.000 1.250 70020 875 3.150 2.275 2.500 1.625 65025 1.000 3.600 2.600 3.000 2.000 60030 1.250 4.500 3.250 3.500 2.250 1.00035 1.500 5.400 3.900 4.000 2.500 1.40040 2.000 7.200 5.200 5.000 3.000 2.20045 2.500 9.000 6.500 5.000 2.500 4.000

2.4. Zakonom o uskra prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža (NN, br. 41/14, 157/14, 36/15) u razdoblju od 1. travnja 2014. do 31. prosinca 2015. bilo je uskraćeno pravo na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža, koje je kolek vnim ugovorima za službenike i namještenike u javnim službama ugovoreno u visi-ni od 4, 8 i 10 %. U 2016. godini navedeno pravo se ostvaruje.

2.5. Prema Odluci o visini dnevnice za službeno pu-tovanje u zemlji i visini naknada za državne dužno-snike, suce i druge pravosudne dužnosnike te ostale zaposlene, koji se fi nanciraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolek vnim ugovorima (NN, br. 117/12), proračunskim korisnici-ma i izvanproračunskim fondovima, isplaćuju se izno-si naknada prikazani u tablici 4.

Tablica 4. Visina naknada za državne dužnosnike, suce i ostale zaposlene koji se fi nanciraju iz sredstava državnog proračuna

Vrsta naknade IznosDnevnice za službeni put u zemlji 150,00 kn dnevno

Troškovi noćenja Prema priloženom računuNaknada troškova za korištenje

privatnog automobila u službene svrhe2,00 kn po prijeđenom

kilometruTerenski dodatak 150,00 kn dnevno

Naknada za odvojeni život od obitelji 1.000,00 mjesečnoNaknada za odvojeni život kada je

osiguran smještaj na teret proračuna 500,00 kn mjesečno

2.6. Odlukom o visini dnevnice za službeno putovanje u inozemstvo za korisnike koji se fi nanciraju iz sred-stava državnog proračuna (NN, br. 8/06), a u skladu s člankom 13., stavkom 2., točkom 14. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 – ispravak, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13, 157/14 i 137/15) propisan je neoporezivi iznos dnevnica za službeni put u inozemstvo (visina dnevnica po državama objavljena je na www. m4pin.hr.).

3. Plaće3.1. Doprinosi

3.1.1. Osnovice za obračun doprinosa u 2016. godini

Doprinosi se obračunavaju prema stvarno isplaćenoj plaći, koja ne može bi manja od minimalne plaće. Pre-ma Uredbi o visini minimalne plaće (NN, br. 140/15), minimalna plaća za razdoblje od 1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2016. godine iznosi 3.120,00 kuna.

Najniža mjesečna osnovica

Ako je iznos isplaćene plaće (ili naknade bolovanja) manji od najniže osnovice za obračun doprinosa, tada doprinose treba obračuna na iznos najniže mjesečne osnovice, koja za 2016. godinu iznosi 2.812,95 kn (pre-ma Naredbi o iznosima osnovica za obračun doprinosa na obvezna osiguranja za 2016. godinu; NN, br. 125/15).

Najviša mjesečna osnovica

Najviša mjesečna osnovica iznosi 48.222,00 kuna. Na iznos plaće koja je veća od najviše mjesečne osnovice ne obračunava se doprinos za mirovinsko osiguranje (I. i II. stup), ali samo kod obračunavanja mjesečne plaće za određeni mjesec. Kod isplate bonusa, naknada, nagrada i otpremnina, doprinos za mirovinsko osiguranje (I. i II. stup) obračunava se na ukupan brutoiznos isplate.

Najviša godišnja osnovica

Najviša godišnja osnovica iznosi 578.664,00 kuna i primjenjuje se samo za doprinos za mirovinsko osigu-ranje za I. stup.

116

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

6.

3.1.2. Stope doprinosa iz plaće i na plaćuTablica 5. Doprinosi iz plaće i na plaću

Doprinosi iz plaće• Za mirovinsko osiguranje 20 %• I. stup 15 %• II. stup 5 %

Doprinosi na plaću• Za zdravstveno osiguranje 15 %• Za zaš tu zdravlja na radu 0,5 %• Za zapošljavanje* 1,7 %

* Prema odredbama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapo-šljavanju osoba s invaliditetom (NN, br. 157/13 i 152/14), za osnovi-ce staža osiguranja od 1. siječnja 2015., poseban doprinos za po -canje zapošljavanja osoba s invaliditetom se ne plaća.

Od 1. siječnja 2015. poslodavci koji zapošljavaju 20 i više radnika, ako nemaju određeni broj zaposlenih osoba s invaliditetom10, uz 1,7 % doprinosa za zapošlja-vanje, plaćaju posebnu novčanu naknadu koja se utvr-đuje u visini od 30 % od umnoška broja osoba s inva-liditetom, koje je obveznik bio dužan zaposli i iznosa minimalne plaće za razdoblje za koje se obveza odnosi.

Poslodavac je obvezan na plaće radnika, kojima se staž računa s povećanim trajanjem, upla i pove-ćani doprinos za mirovinsko osiguranje na brutoplaću radnika, prema stopama prikazanim u tablici 6.

Tablica 6. Staž osiguranja s povećanim trajanjem*

Za 12 mj. staža

priznaje se

Ukupna stopa

doprinosa

Stope doprinosa za radnike u I.

stupu

Stope doprinosa za radnike u II.

stupu14 mjeseci 4,86 % 3,61 % 1,25 %15 mjeseci 7,84 % 5,83 % 2,01 %16 mjeseci 11,28 % 8,39 % 2,89 %18 mjeseci 17,58 % 13,07 % 4,51 %

* Sukladno članku 1., točki 3., te članku 17, točki 2. Zakona o do-prinosima (NN, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14 i 143/14).

3.1.3. Posebni doprinos za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu

Posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaš te u inozemstvu plaćaju poslodavci i ispla telji drugog dohotka (članak 188. Zakona o doprinosima, NN, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14 i 143/14) za vrijeme izaslanja, službenog borav-ka ili službenog puta u inozemstvu. Doprinos se ne plaća za službena putovanja, boravak ili izaslanje u:

10 Osim stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava, inte-gra vnih i zaš tnih radionica.

• Države članice Europske unije.• Države s kojima je međunarodnim ugovorom o

socijalnom osiguranju uređeno pitanje korištenja zdravstvene zaš te u inozemstvu (Bosna i Herce-govina, Crna Gora, Makedonija, Srbija, Turska, Nor-veška, Island i Lihtenštajn).

Tablica 7. Osnovica i stopa za obračun posebnog doprino-sa za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu za cijeli mjesec*

Osnovica za obračun doprinosa u 2016. godini 2.812,95Stopa 20 %Iznos doprinosa 562,59

* Sukladno članku 14., stavku 3. Zakona o doprinosima (NN, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 26/14, 30/14, 41/14 i 143/14): Iznimno od odredbe stavka 1. točke 2. ovoga član-ka, za osiguranu osobu koja boravi u inozemstvu na službenom putu, posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaš te u inozem-stvu obračunava se po stopi od 20 %.

Tablica 8. Dnevne osnovice i obveze za različit broj kalen-darskih dana u mjesecu za uplatu posebnog do-prinosa za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu

Broj dana u mjesecu29 30 31

Dnevna osnovica u kn 97,00 93,77 90,74Dnevna obveza u kn 19,40 18,75 18,15

Obveza uplate ovog doprinosa je do 15. dana u mje-secu za prethodni mjesec, na račun

Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranjeHR6510010051550100001

poziv na broj: HR68 8508 – OIB ispla telja doprinosa – oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

Ako radnik boravi u inozemstvu duže od 30 dana ne-prekidno (radi obrazovanja, stručnog usavršavanja i sl.), tada se poseban doprinos za zdravstveno osigu-ranje plaća po stopi od 10 % na ugovorenu plaću u zemlji za jednake ili slične poslove u zemlji.

3.1.4. Oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaću

Prema Zakonu o doprinosima (NN, br. 84/08, 152/08, 94/09, 18/11, 22/12, 144/12, 148/13, 41/14 i 143/14):

a) Poslodavci koji zaposle radnika kojemu je to prvo zaposlenje, oslobođeni su prvu godinu plaćanja doprinosa na plaću (čl. 20., st. 2. Zako-na).

b) Poslodavci su oslobođeni pet godina plaćanja doprinosa na osnovicu, ako su 1. siječnja 2015. ili kasnije sklopili ugovor o radu na neodređeno vrijeme s osobom koja u trenutku sklapanja tog ugovora ima manje od 30 godina života (čl. 20., st. 5., čl. 7., st. 54. Zakona).

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2016.

117

TIM4PIN INFO

Prema Zakonu o po canju zapošljavanja (NN, br. 57/12 i 120/12), poslodavci koji zaposle osobe u niže navedenim situacijama, imaju pravo na oslobođe-nje od obveze plaćanja doprinosa na osnovicu u trajanju od dvije godine (doprinos za zdravstveno osiguranje, doprinos za zaš tu na radu, te doprinos za zapošljavanje i doprinos za zapošljavanje osoba s invaliditetom):

a) Nezaposlenu osobu, koja nema više od jedne go-dine eviden ranog staža u zvanju za koje se obra-zovala, a u evidenciji nezaposlenih osoba se vodi duže od 30 dana, ako se zapošljava na temelju ugovora o radu.

b) Dugotrajno nezaposlenu osobu, koja se kao neza-poslena osoba vodi neprekidno duže od dvije go-dine i zapošljava se na temelju ugovora o radu.

Kod podnošenja poreznih prijava za 2015., važno je naglasi da se uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom ne smatraju osobe, čiji opore-zivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi primici, koji se u smislu Zakona o porezu na dohodak ne smatraju dohotkom, prelaze iznos od 13.000,00 kn godišnje. Na temelju članka 36. stavka 5. Zakona o porezu na dohodak, u svotu od 13.000,00 kn ne ulaze samo primici isplaćeni prema posebnim propisima po osnovi:

• Socijalnih potpora• Doplatka za djecu• Primitaka za opremu novorođenog djeteta• Obiteljskih mirovina nakon smr roditelja.

3.2. Osnovice za obračun plaća u državnim i javnim službama za 2016. godinu

Tablica 9. Pregled osnovica za obračun plaća u državnim i javnim službama

Bruto osnovica PropisDržavni službenici i namještenici

5.108,84 knOdluka o visini osnovice za obračun plaće za državne službenike i namještenike (NN, br. 40/09)

Javne službe 5.108,84 kn Odluka o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama (NN, br. 40/09)

Državni dužnosnici 3.890,00 kn

Odluka o visini osnovice za obračun plaće državnih dužnosnika (NN, br. 151/14) primjenjuje se počevši s plaćom za prosinac 2014., koja je isplaćena u siječnju 2015. godine

Suci i drugi nositelji pravosudnih dužnos

4.443,958 kn

Odluka o visini osnovice za obračun plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika (NN, br. 31/14), primjenjuje se od 1. travnja 2014. godine

3.3. Minimalna plaća

Minimalna plaća je najniža plaća za rad radnika u punom radnom vremenu. Uredbom o visini minimalne plaće (NN, br. 140/15) utvrđena je minimalna plaća za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2016. u visini od 3.120,00 kuna. Primjenjuje se od 1. siječnja 2016. godine.

Tablica 10. Iznos minimalne plaće

Brutoiznos za puno radno vrijeme

Za razdobljeOd 1. 6.

2011. do 31. 5.

2012.

Od 1. 6. 2012.

do 31. 5. 2013.

Od 1. 6. 2013. do 31. 12. 2013.

Od 1. 1. 2014. do 31. 12. 2014.

Od 1. 1. 2015. do 31. 12. 2015.

Od 1.1.2016. do

31.12. 2016.

Iznos minimalne plaće

2.814,00 kn

2.814,00 kn

2.984,78 kn

3.017,61 kn

3.029,55 kn

3.120,00 kn

Objavljeno u NN, br.

58/11 i 60/11 – ispravak

60/12 51/13 156/13 151/14 140/15

4. Naknada plaće zbog bolovanja i druge nesposobnos za rad

Za prva 42 kalendarska dana bolovanja, odnosno se-dam dana za invalida rada, naknadu isplaćuje posloda-vac na svoj teret u visini utvrđenoj kolek vnim ugo-vorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, uz obvezu obračunavanja i plaćanja doprinosa iz plaće i na plaću, te poreza na dohodak i prireza. U skladu sa Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, br. 80/13 – 137/13), Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN, br. 85/08 – 152/14) u tablici 11., dan je pregled osnovica i naknada po vrstama bolovanja i ispla teljima, kada su zadovoljeni uvje prethodnog osiguranja, a isplaćuju se na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i državnog proračuna.

Tablica 11. Pregled osnovica i naknada po vrstama bolova-nja na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i državnog proračuna

RBPrivremena

nesposobnost za rad

Isplaćuje/na teret

Osnovica za naknadu Visina naknade

kod isplata prema

stupcu 4

Isplaćene barem dvije ili više plaća

Isplaćena jedna ili ni jedna plaća

1 2 3 4 5 61. Privremena nes-

posobnost za rad zbog boles – od 43. dana, odnosno od osmog dana za invalide rada

Isplaćuje poslodavac na teret HZZO-a

Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mjeseca

Najniža osnovica: 2.780,05 kn

70 %/ 80 %¹/ od osnovice, ne više od 4.257,28 kn

2. Njega oboljelog supružnika ili djeteta starijeg od tri godine – od prvog dana


Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mjeseci


70 % / 80 % /od osnovice, ne više od 4.257,28 kn

118

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

6.

3. Za njegu oboljelog djeteta do tri godine života – od prvog dana




100 % od osnovice, ne više od 4.257,28 kn

4. Privremena nesposobnost za rad zbog ozljede na radu ili profesionalne boles – od prvog dana




100 % od osnovice, bez ograničenja

5. Kada je radnik određen za pra telja bolesnika





6. Izoliran kao kliconoša ili zbog pojave zaraze, nesposoban za rad zbog transplantacije organa u korist druge osobe – od prvog dana

Isplaćuje HZZO na svoj teret




7. Komplikacije u vezi s trudnoćom i porođajem – od prvog dana





8. Rodiljni dopust², do 6 mjeseci djetetova života – od prvog dana


Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mjesec

-100 % od osnovice, bez ograničenja

9. Roditeljski dopust:od šest mjeseci do prve godine

Isplaćuje HZZO na teret proračuna

- -

100 % osnovice, ali ne više od 80 % proračunske osnovice = 2.660,80 kn

Roditeljski dopust:Od 12 mjeseci do 30 mjeseci za blizance, treće i svako sljedeće dijete

50 % proračunske osnovice = 1.663,00 kn

10. Roditeljski dopust:Od prve godine do iskorištenos (30 mjeseci)

Isplaćuje HZZO na teret proračuna

- -

Ne više od 50 % proračunske osnovice = 1.663,00 kn

11. Prenatalni pregled(slobodan dan)

Poslodavac na svoj teret

Redovna plaća 100 %

¹ Naknada u visini od 80 % isplaćuje se za razdoblje bolovanja od šest do 12 mjeseci.

² Prema članku 24., stavku 8. Zakona o rodiljnim i roditeljskim pot-porama (NN, br. 85/08, 110/08, 34/11, 54/13 i 152/14), zaposleni ili samozaposleni roditelj, koji ne ispunjava uvjet staža osiguranja

u trajanju od najmanje 12 mjeseci neprekidno ili 18 mjeseci s pre-kidima u posljednje dvije godine, za vrijeme korištenja rodiljnog/roditeljskog dopusta ima pravo na naknadu, koja iznosi 1.663,00 kuna (50 % proračunske osnovice).

Naknada na teret HZZO-a isplaćuje se u visini od:

70 % – za prvih šest mjeseci neprekidnog bolovanja.

80 % – od prvog dana nakon isteka šest mjeseci do 18 mjeseci.

50 % zadnje isplaćene naknade plaće – nakon isteka 18 mjeseci neprekidnog bolovanja do tri godine.

Zaposlenicima koji su na neprekidnom bolovanju du-ljem od 18 mjeseci zbog liječenja zloćudih boles i u drugim slučajevima iz članka 52., stavka 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, 80/13 i 137/13), naknada plaće neće se umanjiva na 50 %.

Uvjet za isplatu naknade: Prethodno osiguranje – najmanje devet mjeseci neprekidno ili 12 mjeseci s prekidima u posljednje dvije godine (članak 56. Zako-na o obveznom zdravstvenom osiguranju). Ako nije ispunjen uvjet: 25 % proračunske osnovice (831,50 kuna) za sve vrijeme trajanja bolovanja.

5. Drugi dohodakDrugi dohodak je razlika između svakog pojedinačnog primitka, što se ne smatra primitkom od nesamostal-nog rada (plaća i mirovina), od samostalne djelatno-s , od imovine i imovinskih prava, od kapitala, od osi-guranja i propisanih izdataka.

5.1. Izdaci koji se priznaju pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od drugog dohotka

• Svota što je iz primitka uplaćena za obvezne dopri-nose.

• Paušalni izdatak u visini od 30 % primitka od:a) Autorske naknade što je isplaćena prema Zako-

nu o autorskom pravu i srodnim pravima.b) Primitka za profesionalnu djelatnost novinara,

umjetnika i sportaša, koji su osigurani po toj os-novi i doprinose za obvezna osiguranja plaćaju prema rješenju Porezne uprave.

c) Primitka nerezidenta za obavljanje umjetničke, ar s čke, zabavne, sportske, književne i likov-ne djelatnos , djelatnos povezan s skom, ra-diom, televizijom i zabavnim priredbama.

Kod isplate drugog dohotka ne priznaje se osobni odbitak.

Obveznici koji ostvaruju drugi dohodak ne moraju vodi poslovne knjige i evidencije, osim kad se prijave u Regi-star poreznih obveznika s namjerom da dohodak utvr-đuju kako je propisano za samostalne djelatnos , kao razliku između poslovnih primitaka i izdataka na temelju podataka iz propisanih poslovnih knjiga i evidencija.

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2016.

119

TIM4PIN INFO

Tablica 12. Pregled koefi cijenata za preračunavanje neto iz nosa u bruto iznos drugog dohotka

Stopa prireza

Drugi dohodak*

Doprinos za MIO – 20 %

Stopa poreza 25 %

Drugi dohodak za koji ne

postoji obveza doprinosa**

Paušalni izdaci – ne

Doprinos za MIO – ne

Stopa poreza 25 %

Autorski honorarPaušalni izdaci –

30 %Stopa

poreza – 25 %

Umjetnički autorski honorar

uz potvrdu ovlaštene

udrugeNeoporezivi dio – 25 %Paušalni

izdaci – 30 %Stopa poreza

– 25 %1 2 3 4 5

0,00 1,666667 1,333333 1,212121 1,1267611,00 1,672241 1,337793 1,214698 1,1281912,00 1,677852 1,342282 1,217285 1,1296243,00 1,683502 1,346801 1,219884 1,1310624,00 1,689189 1,351351 1,222494 1,1325035,00 1,694915 1,355932 1,225115 1,1339486,00 1,700680 1,360544 1,227747 1,1353966,25 1,702128 1,361702 1,228407 1,1357596,50 1,703578 1,362862 1,229067 1,1361227,00 1,706485 1,365188 1,230391 1,1368487,50 1,709402 1,367521 1,231717 1,1375768,00 1,712329 1,369863 1,233046 1,1383049,00 1,718213 1,374570 1,235712 1,139763

10,00 1,724138 1,379310 1,238390 1,14122712,00 1,736111 1,388889 1,243781 1,14416513,00 1,742160 1,393728 1,246494 1,14563914,00 1,748252 1,398601 1,249219 1,14711815,00 1,754386 1,403509 1,251956 1,14860018,00 1,773050 1,418440 1,260239 1,153070

* Za drugi dohodak za koji se plaćaju doprinosi za obvezna osigu-ranja (stupac 2.) ispla telj obračunava i plaća doprinos za osnovno zdravstveno osiguranje po stopi od 15 %.** Drugi dohodak umirovljenika, potpora obitelji u slučaju smr radnika, s pendije iznad neoporezivih iznosa i dr.

Tablica 13. Pregled uplatnih računa i poziva na broj za do-prinose, poreza i prireza na drugi dohodak

DoprinosiBroj i naziv uplatnog

računa/IBAN konstrukcija računa

Poziv na broj primatelja

Doprinos za zdravstveno osiguranja

HR6510010051550100001Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

HR688540-OIB ispla telja doprinosa – oznaka Izvješća JOPPD (GGXXX)

Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos

HR1210010051863000160 Državni proračun RH

HR68 8176-OIB ispla telja doprinosa – oznaka Izvješća JOPPD (GGXXX)

Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

HR761001005170003601Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

HR68 2291-OIB ispla telja doprinosa – oznaka Izvješća JOPPD (GGXXX)

Porez i prirezRačun grada/općine prema prebivalištu primatelja dohotka

Poziv na broj primatelja

Za sve vrste isplate drugog dohotka

Prema Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za fi nanciranje drugih javnih potreba u 2015. godini (NN, br. 12/15 i 103/15)

HR 681945-OIB ispla telja poreza – oznaka Izvješća JOPPD (GGXXX)

6. Primici izuze od ovrheČlanak 172. Ovršnog zakona (NN, br. 112/12 i 25/13, 93/14)11 uređuje izuzimanja od ovrhe. Odredbama na-vedenog članka propisano je da su od ovrhe izuzeta:

• Primanja po osnovi zakonskog uzdržavanja, nakna-de štete zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, od-nosno gubitka radne sposobnos i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje, zbog smr davatelja uz-državanja.

• Primanja po osnovi naknade, zbog tjelesnoga ošte-ćenja prema propisima o invalidskom osiguranju.

• Primanja po osnovi socijalne skrbi.• Primanja po osnovi privremene nezaposlenos .• Primanja po osnovi doplatka za djecu, osim ako po-

sebnim propisom nije drugačije određeno.• Primanja po osnovi s pendije i pomoći učenicima i

studen ma.• Naknada za rad osuđenika, osim za tražbine po os-

novi zakonskog uzdržavanja te za tražbine naknade štete prouzročene kaznenim djelom osuđenika.

11 Izmjene i dopune Ovršnog zakona stupile su na snagu 1. rujna 2014.

120

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 9

/201

6.

• Primanja po osnovi odličja i priznanja.• Rodiljne i roditeljske novčane potpore, osim ako

posebnim propisom nije drugačije određeno.• Utvrđeni iznosi za uzdržavanje djeteta uplaćeni na

poseban račun kod banke.• Naknada troškova za službeno putovanje i naknada

troškova prijevoza na posao i s posla do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primici-ma po osnovi nesamostalnog rada.

• Dar za djecu do 15. godine života i potpore za no-vorođenče do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi nesamo-stalnog rada.

• Naknada za saniranje posljedica štete od katastro-fa i elementarnih nepogoda.

• Potpore zbog invalidnos radnika i neprekidnog bolovanja radnika duljeg od 90 dana, potpore za slučaj smr radnika i smr člana uže obitelji rad-nika, do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada.

• Ostala primanja izuzeta od ovrhe po posebnim propisima.

Primitke izuzete od ovrhe po posebnim propisima provjeri u članku Izuzimanja i ograničenja u ovrsi u br. 4/2015 te članku Ovrha na plaći i novčanoj na-knadi u broju 11/2015 TIM4PIN magazina.

7. Financijske obavijes Tablica 14. Stope zateznih kamata od 11. rujna 1996. do

29. lipnja 2013.

Razdoblje Subjek Godišnja stopa Propis

11. 9. 1996. – 30. 6. 2002.

Svi subjek

18 %Uredba o visini stope

zatezne kamate (NN, br. 76/96)

1. 7. 2002. – 31. 12. 2007. 15 %

Uredba o visini stope zatezne kamate (NN, br.

72/02. i 153/04)

1. 1. 2008. – 30. 6. 2011.

Trgovački ugovori i ugovori između trgovaca i osoba

javnog prava

17 %¹

Zakon o obveznim odnosima (NN, br. 35/05 i 41/08) i Eskontna stopa

HNB-a (NN, br. 1/08, 75/08, 1/09, 76/09, 82/10

i 1/11)Ostali odnosi 14 %

1. 7. 2011. – 29. 6. 2013.

Trgovački ugovori i ugovori između trgovaca i osoba

javnog prava

15 %²

Zakon o obveznim odnosima (NN, br.

35/05, 41/08 i 125/11.) i Eskontna stopa HNB-a (NN, br. 74/11, 11/12,

1/13 i 83/13)Ostali odnosi 12 %

¹ U ovom razdoblju bilo je moguće između navedenih subjekata ugovori stopu zatezne kamate, ali najviše do 21 % godišnje.

² U ovom razdoblju bilo je moguće između navedenih subjekata ugovori stopu zatezne kamate, ali najviše do 18 % godišnje.

Tablica 15. Stope zateznih kamata od 30. lipnja 2013.

Ugovorni odnosi

Stope zateznih kamata (zakonskih i ugovornih) za isporuke robe ili usluge obavljene nakon 30. lipnja 2013.

Od 30. 6. do

31. 12. 2013.

Od 1. 1. do 30. 6. 2014.

Od 1. 7. do

31. 12. 2014.

Od 1. 1. do 30. 6. 2015.

Od 1. 7. do 31. 7. 2015.

Od 1. 8. do

31. 12. 2015.

Od 1. 1. do 30. 6. 2016.

Od 1.7. do 31.12. 2016.

Između trgovaca (poduzetnika) međusobno

12,40 %

12,35 %

12,29 %

12,14 %

12,13 %

10,14 %

10,05 % 9,88 %

Između trgovca (poduzetnika) i osoba javnog prava kada je osoba javnog prava (grad, općina, županija, RH i dr.) dužnik novčane obveze

12,40 %

12,35 %

12,29 %

12,14 %

12,13 %

10,14 %

10,05 % 9,88 %

Između trgovca (poduzetnika) i osoba javnog prava kada je osoba javnog prava vjerovnik novčane obveze

15 % 15 % 15 % 15 % 15 % 10,14 %

10,05 % 9,88 %

• Potrošački ugovori (dužnici su građani kao potrošači)

• Trgovci kada sklapaju ugovore izvan svoje gospodarske djelatnos

• Građanskopravni ugovori između građana međusobno

• Izvanugovorni odnosi

12 % 12 % 12 % 12 % 12 % 8,14 % 8,05 % 7,88 %

Tablica 16. Prosječna plaća po zaposlenom u pravnim oso-bama RH

Tromjesečno razdobljeIznos u kunama

MjesecIznos u kunama

GodinaIznos u kunama

bruto neto bruto neto bruto NetoXI/2014. – I/2015. 8.028 5.668 I/2015. 7.977 5.656 2004. 5.985 4.173XII/2014. – II/2015. 7.961 5.646 II/2015. 7.837 5.565 2005. 6.248 4.376I/2015. – III/2015. 7.974 5.648 III/2015. 8.108 5.723 2006. 6.634 4.603II/2015. – IV/2015. 7.985 5.655 IV/2015. 8.011 5.676 2007. 7.047 4.841III/2015. – V/2015. 8.045 5.693 V/2015. 8.017 5.679 2008. 7.544 5.178IV/2015. – VI/2015. 8.078 5.722 VI/2015. 8.207 5.810 2009. 7.711 5.311V/2015.-VII/2015. 8.098 5.735 VII/2015. 8.069 5.716 2010. 7.679 5.443VI/2015.-VIII/2015. 8.112 5.746 VIII/2015. 8.058 5.712 2011. 7.796 5.441VII/2015.-IX/2015. 8.024 5.689 IX/2015. 7.945 5.640 2012. 7.875 5.478VIII/2015.-X/2015. 8.026 5.691 X/2015. 8.076 5.720 2013. 7.939 5.515IX/2015.-XI/2015. 8.069 5.738 XI/2015. 8.185 5.855 2014. 7.953 5.533X/2015.-XII/2015. 8.139 5.782 XII/2015. 8.157 5.772 2015. 8.055 5.711XI/2015.-I/2016. 8.017 5.758 I/2016. 7.709 5.646XII/2015.-II/2016. 7.867 5.690 II/2016. 7.735 5.652I/2016.-III/2016. 7.756 5.673 III/2016. 7.825 5.722II/2016.-IV/2016. 7.064 6.354 IV/2016. 5.633 7.688III/2016.-V/2016. 7.768 5.687 V/2016. 7.791 5.706IV/2016.-VI/2016. 7.746 5.675 VI/2016. 7.759 5.686

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 9/2016.

121

TIM4PIN INFO

8. Ostale informacijeTablica 17. Otpremnine prema poreznim propisima i pre-

ma Zakonu o radu

RBPrestanak ugovora o

radu

Pravo na otpremninu

Pravo na otpremninu prema Zakonu o radu; NN, br. 93/14 (čl. 126.) – nakon

dvije godine neprekidnog rada

Mogućnost neoporezive

isplate

1.Poslovno

uvjetovani otkaz

Pravo radnika na

otpremninu određuje se kolek vnim ugovorom, ugovorom

o radu, pravilnikom

o radu, internim ak ma

poslodavca te Zakonom

o radu

Najmanje: Otpremnina za svaku navršenu godinu rada = 1/3 prosječne brutoplaće ostvarene u posljednja tri mjeseca prije prekida radnog odnosa.

Najviše: Prosječna brutoplaća ostvarena u posljednja tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa 6.

Do visine 6.400,00 kuna za svaku navršenu godinu neprekidnog rada kod istog poslodavca*2.

Osobno uvjetovani

otkaz

3.

Osobno uvjetovani otkaz zbog ozljede na

radu ili pro-fesionalne

boles

Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne boles , te nakon završenog liječenja ne bude

vraćen na posao pravo na otpremninu ostvaruje u najmanje dvostrukoj svo

od svote koja bi mu inače pripadala (čl. 42. Zakona o radu; NN, br. 93/14)

Do visine 8.000,00 kuna za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca*

4. Odlazak u mirovinu

Najviše 8.000,00 kuna *

5.

Sporazumni prestanak ugovora o

radu

Svota koja se isplaćuje u cijelos podliježe plaćanju poreza i doprinosa (kao dohodak od nesamostalnog rada)

* Čl. 13., st. 2. Pravilnika o porezu na dohodak.

Tablica 18. Pregled radnih sa po mjesecima u 2016. godini

Siječanj 168 Srpanj 168Veljača 168 Kolovoz 184Ožujak 184 Rujan 176Travanj 168 Listopad 168Svibanj 176 Studeni 176Lipanj 176 Prosinac 176

Ukupan broj radnih sa u 2016. godini iznosi 2088. Ovaj pregled sa vrijedi za 40 satni radni tjedan, u ko-jem je radno vrijeme raspoređeno u pet radnih dana.

Tablica 19. Oznake izvješća na obrascu JOPPD za dane u srpnju 2016.

Datum u mjesecu

Oznaka Obrasca JOPPD

Datum u mjesecu


Datum u mjesecu


1. 16245 11. 16255 21. 162652. 16246 12. 16256 22. 162663. 16247 13. 16257 23. 162674. 16248 14. 16258 24. 162685. 16249 15. 16259 25. 162696. 16250 16. 16260 26. 162707. 16251 17. 16261 27. 162718. 16252 18. 16262 28. 162729. 16253 19. 16263 29. 16273

10. 16254 20. 16264 30. 16274

U rujnu 2016. godine nema blagdana ni neradnih dana.

Tablica 20. Rokovi za podnošenje poreznih izvještaja u srp-nju i kolovozu 2016. godine za proračune, pro-računske korisnike, JLP(R)S i neprofi tne organi-zacije

Obrasci u srpnju i kolovozu

Obrazac JOPPD• na dan isplate primitka ili sljedeći dan• u roku od 8 dana od primitka dohotka

iz inozemstvaPDV za mjesečne obveznike do 20. rujna 2016. za kolovoz 2016.Prijave za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica EU (PDV-S)

do 20. rujna 2016. za kolovoz 2016.

Tablica 21. Novi ekonomsko-fi nancijski propisi

Naziv propisaNarodne novine,

br.:

Stupanje na snagu

Pravilnik o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru 58/16 29.7.2106.

Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o uvje ma korištenja službenih osobnih automobila, mobilnih telefona, sredstava za službena putovanja, poslovnih kreditnih kar ca i sredstava reprezentacije

59/16 17.6.2016.

Prosječna kamatna stopa na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefi nancijskim trgovačkim društvima

50/16

Prosječna kamatna stopa za referentno razdoblje od 1. studenoga 2015. do 30. travnja 2016. iznosi 4,88 %

60/16 1.7.2016.

Odluka o nabavnim kategorijama (Državnog ureda za središnju javnu nabavu)

64/16 23.6.2016.

Odluka o zabrani novog zapošljavanja državnih službenika i namještenika u jelima državne uprave te stručnim

službama i uredima Vlade Republike Hrvatske

55/16

Odluka o zabrani novog zapošljavanja službenika i namještenika u javnim službama

70/16 7.8.2016.

Dodatak III. Kolek vnom ugovoru za državne službenike i namještenike 71/16 29.7.2016.

Odluka o kriterijima i načinu fi nanciranja troškova javnog prijevoza redovi h učenika srednjih škola u razdoblju rujan – prosinac 2016. godine

76/16 25.8.2016.

Odaberite jedno od izdanja iz naše ponude i pošaljite nam ispunjenu narudžbenicu.

TIM4PIN MAGAZINTIM4PIN Magazin je specijalizirani asopis u cjelosti usmjeren na aktualne nancijske, ekonomske i pravne teme s podru ja poslovanja javnog i nepro tnog sektora

Godišnja pretplata 1.100,00 kn Polugodišnja pretplata 600,00 kn

NAŠA IZDANJA

Ra unovodstvo prora unskih i nepro tnih organizacija 290,00 kn Udžbenik za sustavno sagledavanje i ra unovodstveno pra enje poslovanja prora unskih i nepro tnih organizacija. Teorijske postavke sustava s primjerima knjiženja

EU PROJEKTI – od ideje do realizacije 300,00 knPregled strateških dokumenata, skra eni prikaz usvojenih operativnih programa s naglaskom na prihvatljive aktivnosti i korisnike, sastavnice projektne aplikacije, prakti ne upute za izradu projektnog prijedloga i prora una, javna nabava, izvještavanje

JAVNA NABAVA – službeni stavovi i sudska praksa 290,00 knSažeti pregled rješenja Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave i presuda Europskog suda

Fiskalna odgovornost 150,00 knZa sve obaveznike – popunjavanje upitnika, sastavljanje planova i izvješ a

Primjena kolektivnih ugovora u državnim i javnim službama 150,00 knSpeci na pitanja i službeni stavovi

Ra unski plan prora una 2015. 60,00 knPravilnik o prora unskom ra unovodstvu i ra unskom planu

Ra unski plan za nepro tne organizacije 2015. 50,00 knAnaliti ki ra unski plan za nepro tne organizacije i propisi

NAZIV INSTITUCIJE NARUDŽBENICA BROJ

ADRESA NAZIV IZDANJA

POŠTANSKI BROJ KOMADA

IME I PREZIME NARU ITELJA JEDINI NA CIJENA

KONTAKT TELEFON UKUPNO

FAX NAPOMENA Za naru enih 5 i više primjeraka istog izdanja ostvaruje se popust od 20%. Navedene cijene izdanja uklju uju PDV.Prilikom pla anja: “poziv na broj” OIB PRAVNE OSOBE, “model” 00; IBAN HR3323400091110546815Svrha uplate Kupnja _____________________________________________Naru ene primjerke izdanja u vrijednosti od __________________kn

OIB

IBAN

E-POŠTA

DATUM

UKUPNO

– za polugodišnju

pretplatu na

Postanite dio TIM4PIN-a i budite u toku sa svakodnevnim

Novosti putem e-newslettera

Posebno izdanje s poslovnim informacijama TIM4PIN INFO

) 600,00 kn

na TIM4PIN magazin za 2016. godinu

TIM4PIN MAGAZINTIM4PIN

Polugodišnja pretplata

NAZIV INSTITUCIJE

ADRESA

OIB

IBAN

E-POŠTA

DATUM

UKUPNO

OIB 00 HR3323400091110546815; Svrha uplate TIM4PIN

NAPOMENA:

Od 2016. POSEBNA POGODNOST za naše pretplatnike:

SPECIJALIZIRANE RUBRIKE PO DJELATNOSTIMA: komunalno

: 01/5532-755

01/5531-335

28.09.-30.09.2016. Panorama Zagreb Hotel

Trg Krešimira Ćosića 9 , Zagreb

2016

Remetinečka cesta 7a, 10 020 ZAGREB / centrala: 01/ 65 99 555 / www.spi.hr/ [email protected] poslovnice: LC Dalmacija - 021/314-265; LC Slavonija - 031/636 - 730; LC Istra - 052/757-021; LC Primorje - 051/614-040

U okviru LC Konferencije Panorama 2016 u suradnji s Udrugom gradova održava se 7. Savjetovanje pročelnika jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. www.lc-panorama.com/Savjetovanje

U okviru LC Konferencije Panorama 2016 u suradnji s Udrugom gradova i Hrvatskom zajednicom županija održava se stručni seminar - Upravljanje imovinom JLP(R)S. www.lc-panorama.com/Seminar


Stručni seminar “Upravljanje imovinom JLP(R)S”

Sustav lokalne riznice kod proračunskih korisnikaAnalitičke evidencije kupaca i dobavljačaPlaće, drugi dohodak i ostale evidencije zaposlenikaKOMIS za JLS Sustav Javne nabave i Registar ugovora Barcode inventura dugotrajne imovine i sitnog inventaraUredsko poslovanje


Analitičke evidencije kupaca i dobavljačaPlaće, drugi dohodak i ostale evidencije zaposlenikaIntegralno računovodstvo proračuna korisnika u sustavu proračunskog računovodstvaUpravljanje stambenim zgradamaUpravljanje imovinom JLP(R)SKOMIS za komunalna poduzećaPravna radionica za JLP(R)SSPI izvještajni sustav kao podloga poslovnom odlučivanjuwww.lc-panorama.com/Konferencija

Radionice

Savjetovanje pročelnika JLP(R)S

LC radionicečetvrtak i petak, 29. i 30. rujna

Stručni seminarUpravljanje imovinom JLP(R)S

srijeda, 28. rujna

Savjetovanje pročelnika JLP(R)Sčetvrtak, 29. rujna

TIM

4P

IN M

AG

AZ

IN •

ruja

n •

2016.

28.09.-30.09.2016. panorama zagreb hotel -...

Documents