HOLOKAUST27. siječanj,

Međunarodni

dan sjećanja na

žrtve

holokausta

Slika 1. Memorijalni zid žrtava holokausta u Yad Vashemu

♦HOLOKAUST

■ SADRŽAJ:

– Obilježavanje holokausta

■ Dan međunarodnog sjećanja na žrtve

– Pojam holokausta

■ Sho´ah (šoa)

– Antisemitizam

– Konačno rješenje

– Posljedice

– Popis literature27.01. Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta

♦OBILJEŽAVANJE HOLOKAUSTA■ Republika Hrvatska je od 2005.g. članica Međunarodnog saveza za sjećanje na holokaust

(International Holocaust Remembrance Alliance, vidi više na: https://www.holocaustremembrance.com/)

– Međunarodna je to organizacija koja ima za cilj poticanje aktivnosti u obrazovanju o holokaustu, sjećanju i istraživanju

– Organizacija postoji od 1998.g.

– Države članice organizacije moraju se pridržavati Deklaracije Mađunarodnog foruma o holokaustu

■ Danas se kroz obilježavanje Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta nastoji očuvati sjećanje na sve nepravedno nestale živote Židova za vrijeme trajanja Drugog svjetskog rata u okviru politike konačnog rješenja

■ Osim navedenog, obilježava se i Jom hašoa - Dan sjećanja na holokaust ili Dan holokausta, (izraelski dan komemoracije za približno šest milijuna židova koji su stradali u holokaustu)

– U Izraelu je ovaj dan nacionalni spomendan i javni praznik. Održava se 27. nisana(travnja/svibnja)

– U ostalim zemljama postoje različiti komemorativni dani

♦HOLOKAUST, POJAM

■ Što je holokaust?

– Prema židovskom pravniku Raphaelu Lemkinu koji je pojam i skovao 1943./1944., to je sustavan i planski pokušaj istrebljenja Židova od strane nacista od 1933.-1945. godine

■ Riječ genocid nije bila dovoljna da bi opisala sve što se događalo

■ Genocidi su od strane nacista provođeni i spram pripadnika drugih naroda (Poljaka, Roma…)

■ Pojam holokaust dolazi od riječi holokauston, što dolazi od grčkog prijevoda hebrejske riječi olah, (grč. ὁλόϰαυστον: potpuno spaljen)

– Biblijski olah je vrsta žrtve Bogu koja je potpuno spaljena

■ Postoje pripadnici koji smatraju da pojam holokaust nije dovoljan da bi se njime u potpunosti moglo opisati stradanje Židova

– Vidi više na: https://www.britannica.com/event/Holocaust

♦SHO´AH (ŠOA)■ Sho´ah (šoa) na hebrejskom označava potpuno uništenje ili

katastrofu

■ Pojam je 1942. počeo koristiti jeruzalemski povjesničar Ben-ZionDinur

■ U to se vrijeme među Židovima proširio pojam churban (u smislu uništenja i katastrofe)

– Churban se izvorno koristio kao pojam za uništenje oba hrama u Jeruzalemu (587. g. pr. Kr. i 70. g. n. e.)

▪ Shoah je i francuski dokumentarni film o holokaustu iz 1985. u režiji Claudea Lanzmanna

▪ Vidi više o filmu na: https://www.imdb.com/title/tt0090015/Slika 2. Plakat filma

Shoah iz 1985.g.

♦ANTISEMITIZAM

■ njem. Antisemitismus - neprijateljski stav, mržnja prema Židovima

– Isključivo mržnja prema samo jednomu od semitskih naroda (Židovima)

■ Oblik je rasne, nacionalne, vjerske i socijalne nesnošljivosti koji je u povijesti bio povezan s kršenjem građanskih i ljudskih prava, nasiljem i pogromima

– Pojam je uveo Wilhelm Marr (1879. u pamfletu Pobjeda židovstva nad germanstvom) u značenju rasnoga, vjerskog i socijalno-ekonomskog antagonizma

– Antisemitizam je postojao u određenoj mjeri svuda gdje su Židovi živjeli izvan Palestine

– Dolaskom A. Hitlera na vlast 1933. antisemitizam je u Njemačkoj, a i u mnogim drugim državama dosegnuo najveće razmjere u modernoj povijesti

– Temelj antisemitizmu dao je Hitler u svojoj knjizi Moja borba (Mein Kampf)

– Vidi više na: https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=3110

♦KONAČNO RJEŠENJE

■ 1935. Nurnberškim zakonima Židovima su oduzeta građanska prava te su proganjani i zatvarani

■ U noći 9–10. XI. 1938. u događaju poznatom pod nazivom Kristalna noć (njem. Kristallnacht), nacisti su proveli teror nad Židovima (ubijen 91 Židov, tisuće ih je ranjeno, oko 7500 trgovina u židovskom vlasništvu je oštećeno, više od sto sinagoga zapaljeno i uništeno, a oko 25 000 Židova je zatvoreno)

– Židovima je od tada bio zabranjen boravak na javnim mjestima, morali su su preseliti u geta (posebne dijelove gradova), djeca nisu smjela pohađati javne škole, a svi stariji od šest godina morali su nositi žute Davidove zvijezde

■ Od ljeta 1941. započelo je provođenje „konačnog rješenja židovskoga pitanja” (Endlösung der Judenfrage); sustavno masovno istrjebljenje koje je trebalo uključiti oko 11 milijuna europskih Židova

■ Od početka 1942. započinje organiziranje koncentracijskih logora

■ Tijekom holokausta stradalo je oko 6 milijuna Židova (oko dvije trećine ukupnoga broja europskih Židova)

– U holokaustu je stradalo i 5 milijuna pripadnika drugih naroda

■ Na 50. obljetnicu početka ustanka u Varšavskome getu

otvoren je u travnju 1993. United States Holocaust

Memorial Museum u Washingtonu,

gdje se čuvaju dokumenti, fotografije, filmovi i

drugi dokazi holokaustaSlika 3. Prikaz oznake s Davidovom zvijezdom

koja je bila obavezna na odjeći Židova

♦KONAČNO RJEŠENJE

Slika 5. Izlog trgovine nakon Kristalne noći u Berlinu,

preuzeto s https://www.britannica.com/event/Holocaust/From-Kristallnacht-to-the-final-solution, 22.01.2021.

♦KONAČNO RJEŠENJE

Slika 6. Dolazak mađarskih Židova u logor Auschwitz-Birkenau

Slika preuzeta s: https://www.britannica.com/event/Holocaust/The-Einsatzgruppen-and-their-fellow-mobile-killers, 22.01.2021.

♦KONAČNO RJEŠENJE■ Provođenje konačnog rješenja od strane nacista možda najbolje

opisuju događanja u okviru koncentracijskih logora („mjesta masovnoga zatočenja domaćega ili stranoga civilnog stanovništva (katkad i vojnika) u izoliranim većim ograđenim prostorima”)

■ Oni upamćeni kao najzloglasniji, organizirani pod upravom nacista, svakako su:

– Dachau, Sachsenhausen, Buchenwald, Mauthausen, Ravensbrück, Flossenbürg, Chelmno (njemački Kulmhof), Treblinka, Sobibór, Bełzyecu (njemački Belzec), Oświęcim-Brzezinka (njemački Auschwitz-Birkenau), Majdan (njemački Maidanek, Lublin-Majdanek)

– Pritom treba razlikovati logore na prostoru Njemačke, logore na prostoru država koje su nacisti zauzeli te u okviru toga koncentracijske i radne logore

■ Izgled logora Auschwitz možete pogledati u sljedećem video zapisu: https://www.youtube.com/watch?v=V76jjzo-U4E&feature=emb_logo

Slika 7. Ulaz u logor Auschwitz, privatna arhiva

Slika 8. Prikaz osoba stradalih u Auschwitzu, privatna arhiva

♦POSLJEDICE■ Oslobođenjem logora Aushwitz 27.01.1945. od strane sovjetske vojske, započelo je

oslobođenje zarobljenih Židova diljem prostora koji je bio pod upravom nacista

■ Dan 27.01. prema tome je i odabran za obilježavanje Međunarodnog dana sjećanja na žrtve holokausta

■ Procjenjuje se da tijekom progona nacista od 1933.-1945. stradalo oko 6 milijuna Židova

■ Većina preživjelih poslije rata otišla je u SAD ili Palestinu, gdje je stvorena židovska nacionalna država Izrael

■ Demografska slika u Europi se značajno promijenila, pogotovo u Istočnoj i Srednjoj Europi, gdje su židovske zajednice prestale postojati

■ Neka od svjedočanstava osoba koje su preživjele holokaust, možete pogledati na sljedećoj poveznici: https://rgshistory.com/holocaust/

■ Zahvaljujući pojedincima, neki su životi spašeni tijekom trajanja rata, njihova imena su: Oskar Schindler, Irene Sendler, Diana Budisavljević, Nicholas Winton…

– (na imenima se nalaze poveznice za saznati više o osobama)

■ Danas živo sjećanja na žrtve holokausta nastoji održati Yad Vashem, izraelski službeni memorijalni centar posvećen žrtvama holokausta koji je osnovan 1953.g.

Vidi više na: https://www.yadvashem.org/

♦FILMOVI I KNJIGE S TEMATIKOM HOLOKAUSTA

■ FILMOVI:

– Schindlerova lista (1993.) (i knjiga)

(film moguće pogledati 27.01.2021. na HRT-u 2 u 21:00 sat)

– Pijanist (2002.)

– Život je lijep (1997.)

– Dječak u prugastoj pidžami (2008.) (i knjiga)

– Hrabro srce Irene Sendler (2009.)

(film moguće pogledati 27.01.2021. na HRT-u 2 u 13:30 sati)

– Dnevnik Diane Budisavljević (2019.)

(film moguće pogledati 28.01.2021. na HRT-u 2 u 21:00 sat) (i knjiga)

– Vidi više na: https://www.imdb.com/?ref_=nv_home

■ KNJIGE:

– Maria Ángels Anglada: Violina iz Aushwitza

– Heather Morris: Tetovier iz Auschwitza

– Dnevnik Anne Frank

– Jussi Adler-Olsen: Kuća abecede

– Imre Kertész: Likvidacija

– Affinity Konar: Moja druga polovica

– Gerald Green: Holokaust

Ukoliko želite, ovdje se nalazi popis samo nekih filmova i knjiga utemeljenih na stvarnim pričama pa pogledajte ili pročitajte:

♦POPIS LITERATURE:

■ https://www.britannica.com/event/Holocaust, preuzeto 22.01.2021.

■ https://rgshistory.com/holocaust/, preuzeto 22.01.2021.

■ https://www.history.com/topics/world-war-ii/the-holocaust, preuzeto 22.01.2021.

■ https://www.yadvashem.org/, preuzeto 22.01.2021.

■ https://www.holocaustremembrance.com/, preuzeto 22.01.2021.

■ https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=32708, preuzeto 22.01.2021.

■ https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=3110, preuzeto 22.01.2021.

■ https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=25975, preuzeto 22.01.2021.

■ https://www.imdb.com/?ref_=nv_home, preuzeto 22.01.2021.

■ https://en.wikipedia.org/wiki/Irena_Sendler, preuzeto 26.01.2021.

■ https://en.wikipedia.org/wiki/Diana_Budisavljevi%C4%87, preuzeto 26.01.2021.

■ https://en.wikipedia.org/wiki/Nicholas_Winton, preuzeto 26.01.2021.

■ https://en.wikipedia.org/wiki/Oskar_Schindler, preuzeto 26.01.2021.

ZA VIŠE SAZNANJA O TEMI, SVAKAKO POGLEDAJTE POVEZNICE U POPISU

LITERATURE ILI ONE KOJE SU POSTAVLJENE KROZ PREZENTACIJU

U Zagrebu 26.01.2021.

Tihana Lalić, mag. geogr. et hist.