NASTAVNIK U VISOKOM OBRAZOVANJU

NASTAVNIKPosao sveuilinog nastavnika specifian je u odnosu na predavae i nastavnike na razinama obrazovanja utoliko to je samostalan u kreiranju sadraja pouavanja, te i sam sudjeluje svojim istraivakim radom u proizvodnji spoznaja o kojima pouava. U terminima Maslowljeve teorije potreba to mu prua irok prostor za samoaktualizaciju, ali s druge strane i visok stupanj odgovornosti za kvalitetu pouavanja i ishode uenja.

Profesionalni razvoj sveuilinog nastavnika ukljuuje paralelno stjecanje i razvijanje nastavnikih vjetina, praenje razvoja znanstvenog podruja i istraivaki angaman.

NASTAVNIKPitanje uspjenog nastavnika dugo je predmet istraivanja na razini kolskih uitelja i nastavnika no danas se zbog vanosti i sloenosti sustava visokog obrazovanja sve vei broj istraivaa bavi pitanjima vezanim uz pedagoki rad u visokom obrazovanju. Glavne teme koje se prouavaju u tom kontekstu jesu: osobine uspjenog nastavnika, nastavnika uvjerenja o pouavanju, oekivanja prema studentima te mnogostrukost nastavnike uloge.

Poeljne osobine i kompetencije uspjenog nastavnika

Nastavnika uvjerenja Nastavnika oekivanja Fleksibilnost nastavnike uloge s obzirom na faze uenja

STUDENTI - POELJNE OSOBINE I KOMPETENCIJE USPJENOG NASTAVNIKA entuzijazam nastavnik pokazuje da mu je vano ono to pouava te u nastavu unosi emocije, ivahnost i energiju poznavanje materije strunost se ogleda u tome da onaj tko posjeduje mnogo korisnih znanja i spreman ih je prenijeti onima koji ue organiziranost nastavnik pri izlaganju ima jasno strukturiran materijal, pri govoru ne ini digresije, te povremeno saima kljune izriaje jasnou izraavanja odnosi se na upotrebu jezika koji studenti mogu lako razumjeti, upotrebu primjera i metafora pri objanjenju apstraktnih i nepoznatih pojmova, te spremnost na davanje dodatnih objanjenja empatiju koja ukljuuje razumijevanje i uvaavanje studenata, odnosno oni koji je posjeduju razumiju potrebe i oekivanja studenata, pa prema tome prilagoavaju pouavanje i vode rauna o njihovu razvoju

Analiza nastavnikog posla - trebaju razvijati kompetencije u sljedeim podrujima: planiranju kurikuluma te izradi silabusa pojedinih kolegija i planiranju izvedbe nastavnih jedinica osiguravanju potrebnih informacija studentima kroz izravnu nastavu ili upuivanjem u razliite izvore mentorskom radu i davanju povratnih informacija tijekom nastave predstavljanju modela za profesionalno ponaanje i primjenu etinosti u struci poticanju aktivnog ukljuivanja studenata u grupni rad, samostalnom uenju i radu na projektima praenju i vrednovanju studentskog postignua i ishoda uenja kritikoj refleksiji i evaluaciji svog rada te spremnosti za profesionalni rad razvoju nastavnih materijala i nastavnih metoda empatinosti i socijalnoj osjetljivosti za raznovrsnost meu studentima

NASTAVNIKA UVJERENJAUVJERENJA O PRIRODI POUAVANJADVOJBA je li uspjeno pouavanje posljedica uroenih dispozicija ili je rije o vjetini koja se moe stjecati i unaprjeivati. Prvo uvjerenje povezano je i sa stavom da je dovoljno biti dobar znanstvenik te da je dobro poznavanje materije dovoljan uvjet za uspjean nastavniki rad. Idobro poznavanje grae jest nuan preduvjet za kvalitetu nastave, ali ne i dovoljan. Openito se smatra da neke osobine nastavnika poput otvorenosti, empatije, fleksibilnosti mogu pridonijeti uspjenijoj izvedbi nastave, ali stjecanje sloenih nastavnikih vjetina moe se znatno olakati posebnom strunom podrkom. U stjecanju tih vjetina ili kako ih neki nazivaju nastavnikih umijea vanu ulogu ima i razmjena iskustava s kolegama koja je u svijetu uobiajena praksa u smislu zajednikog planiranja i analize aktivnosti, kolaborativne nastave ili meusobnog povremenog posjeivanja.

NASTAVNIKA UVJERENJAUVJERENJA O PRIRODI UENJAodnose se na to je li sposobnost uenja ili kapacitet za uenje fiksan, unaprijed odreen ili je rije o dispoziciji koja se moe unapreivati i razvijati stjecanjem razliitih strategija uenja. Ta uvjerenja o uenju odreuju i nastavnikovu percepciju o tome kako se informacije procesiraju, tj. kako studenti pristupaju uenju. Istraivanja u tome podruju pokazala su da se ta razliita nastavnika uvjerenja mogu saeti u dva pristupa pouavanju: jedan je pristup usmjeren na akademsku disciplinu i nastavnika, a drugi na studenta i ishode uenja. U tablici 1. prikazane su osobine ta dva pristupa (prema Ramsden, 1992).

1. Pouavanje kao prijenos informacija pouavanje usmjereno na prijenos sadraja jednosmjerni prijenos znanja postupkom ulijevanja u glavu Gradivo kao konano i neupitno: studenti su pasivni primatelji Glavni problem: koliina informacija koja se mora prenijeti Student je odgovoran za svoj neuspjeh: studenti su nemotivirani, lijeni, ne znaju uiti Osobine nastavnika: superioran stav prema studentima, dobro poznavanje podruja, daje oskudne i nejasne povratne informacije studentima Krajnji proizvod takva pristupa pouavanju jest strunjak - zanatlija koji posjeduje puno znanja u podruju, ali rutinski obavlja posao

2. Pouavanje kao poticanje otkrivanja smisla pouavanje usmjereno na oblikovanje iskustva studenta usmjereno na promjenu studentova razumijevanja nastavnik potie studenta da sam konstruira znaenja i smisao sadraj je vaan, ali je vaniji aktivni stav prema uenju i mogunost primjene nastavnik je usmjeren na prepoznavanje i uklanjanje prepreka u postizanju razumijevanja: korektivne primjedbe potpune i jasne osobine nastavnika su: struna kompetencija, entuzijazam i empatinost podravajui stav prema studentu: studenti su partneri krajnji proizvod je strunjak spreman na cjeloivotno uenje, sposoban za rjeavanje problema u podruju i kreativne ideje.

1. ZADATAK: OEKIVANJANastavnik svojim ponaanjem odailje poruke o tome to oekuje od studenata:

NASTAVNIKA OEKIVANJANastavnika oekivanja su pretpostavke o studenskim mogunostima i postignuima. Veina istraivanja provedena su u kolskom okruenju, ali autori dre da se rezultati mogu generalizirati i na visokokolsku razinu. Nastavnik svojim ponaanjem odailje poruke o tome to oekuje od studenata: nainom formiranja grupa, vrstom zadataka, povratnim informacijama, neverbalnim znakovima odobravanja ili neodobravanja, motivacijskim strategijama, autonomijom koju im doputa u radu. Uoeno je kako nastavnikova oekivanja mogu imati nepovoljne posljedice za one studente prema kojima nastavnik ima niska oekivanja. Jedan efekt se naziva uinak samoispunjavajueg proroanstva ili pigmalionski efekt.

NASTAVNIKA OEKIVANJADruga vrsta nepovoljnog efekta jest fiksiranost na poetna oekivanja i nespremnost da se ona mijenjaju premda ponaanje studenta i njegova postignua govore suprotno od nastavnikovih oekivanja. U podlozi nefleksibilnosti oekivanja nalaze se najee duboko ukorijenjeni stereotipi i predrasude prema nekim kategorijama ljudi ovisno o njihovu rodu, etnikoj pripadnosti i socijalnom i kulturnom podrijetlu, religiji i izgledu. 2. ZADATAK:to moe poduzeti nastavnik da smanji takve nepovoljne uinke svojih niskih oekivanja prema odreenim studentima?

osvijestiti vlastite stereotipe i predrasudepratiti i kontrolirati komunikaciju vlastitih oekivanjapreispitivati vlastita oekivanja na temelju studenstkog ponaanjaujednaiti uvjete odgovaranja na nastavnika pitanjadavati konkretne i specifine povratne informacije o ponaanju i uincimapaljivo sluati odgovor i obrazloiti pohvalupokazati interes i brigu za studenta

Pokazivanje visokih oekivanja prema studentima kao skupini vaan je initelj njihove motivacije za uenje. Nastavnik moe pokazivati visoka oekivanja u nastavi 3. ZADATAK: Na koje sve naine moe nastavnik pokazivati visoka oekivanja u nastavi?

proirivanjem ciljeva nastave i aktivnosti tako da posebno u poetku nastave svi studenti imaju priliku postii uspjehpostavljanjem izazovnih ciljeva primjerene teine i izraavanjem povjerenja u studentske mogunostiobraanjem panje na studentske ideje i interesepoveanjem mogunosti aktivnog ukljuivanjapoticajnim pitanjima vie razine miljenjausmjeravanjem na uspjehe i tretiranjem neuspjeha kao mogunosti za uenje provjeravanjem komunikacije vlastitih oekivanja u otvorenom razgovoru sa studentima i kolegama

FLEKSIBILNOST NASTAVNIKE ULOGE S OBZIROM NA FAZE UENJA Tijekom izvedbe nastave studenti mijenjaju svoj odnos prema gradivu postupno izgraujui razumijevanje i vjetine potrebne za primjenu steenih znanja.

Taj se razvoj od ovisnosti do autonomije u uenju moe poticati i nastavnikim ponaanjem koje je primjereno pojedinoj fazi studentskog uenja. Dinamika promjene nastavnike uloge tijekom pouavanja

STUDENT OVISANNASTAVNIK AUTORITET, TRENERFAZA PRIMJER praenje s neposrednom povratnom informacijom, vjebanje; informativno predavanje; prevladavanje nedostataka i otpora

STUDENT ZAINTERESIRANNASTAVNIK MOTIVATOR, VODITELJ2. FAZAPRIMJER inspirativno predavanje i voena diskusija; postavljanje ciljeva i odreivanje strategije uenja

STUDENT UKLJUENNASTAVNIK FACILITATOR3. FAZAPRIMJER olakavanje diskusije u kojoj nastavnik i student sudjeluju ravnopravno; seminar; grupni projekti

STUDENT - SAMOREGULIRANNASTAVNIK SAVJETNIK4. FAZAPRIMJER praksa (stairanje, npr.), individualni rad ili samoregulirana studijska grupa

STUDENT OVISANNASTAVNIK AUTORITET, TRENERPRIMJER praenje s neposrednom povratnom informacijom, vjebanje; informativno predavanje; prevladavanje nedostataka i otpora

LITERATURA:Bekavac, M., Grozdani, V. Kletzien, S. B. (2005) Iskustveno uenje, u priruniku: Aktivno uenje i kritiko miljenje u visokokolskoj nastavi, vol 3. (Suradniko i iskustveno uenje), Zagreb: Forum za slobodu odgoja. Dweck, C. (2000) Self-theories: Their Role in Motivation, Personality, and Development, Philadelphia: Frances and Taylor. Vizek-Vidovi, V., Rijavec, M., Vlahovi-teti, V. i Miljkovi, D. (2003) Psihologija obrazovanja, Zagreb: IEP VERN. Knight, P. (2002) Being a teacher in higher education, Buckinghma: SRHE i Open University Press.

NASTAVNIK- MEDIJI I OBRAZOVNE TEHNOLOGIJEMedije i tehnologiju koristimo u svakodnevnom ivotu. Njihova uloga u obrazovanju je vrlo vana jer pravilan nain njihova koritenja unaprjeuje kvalitetu obrazovanja, odnosno uenja i pouavanja i samim tim omoguava bolje ishode uenja. Svatko od nas ima svoje vienje znaenja tih rijei stoga je potrebno poblie objasniti njihovo znaenje.

Medije definiramo kao sredstvo komunikacije ili suvremeno sredstvo za prenoenje informacija (novine, radio, TV, Internet i sl.). Prema Zakonu o medijima iz 2003. godine mediji su: novine i drugi tisak, radijski i televizijski programi, programi novinskih agencija, elektronike publikacije, teletekst i ostali oblici dnevnog ili periodinog objavljivanja uredniki oblikovanih programskih sadraja prijenosom zapisa, glasa, zvuka ili slike.

TEHNOLOGIJAest termin u svakodnevnom ivotu i najee asocira na odreene postupke, procedure i aktivnosti koje su meusobno povezane uzrono-posljedinim vezama. Pod tehnologijom navodimo: uionice, knjige, kazalite, kino, kablove, satelite, televizijske monitore, softver i mrea. Tehnologije su fizike stvari i same kao takve ne komuniciraju dok su mediji sredstva komunikacije. Iako se obino smatra da e mediji koristiti tehnologiju kao nain prijenosa i komunikacije, oni ne moraju nuno biti povezani s nekom od tehnologija.

UENJE PUTEM RAUNALAnije isto kao uenje iz knjige ili na predavanju. Rezultat koji postiemo (stjecanje znanja) je isti, ali oblici uenja su razliiti. Vie razliitih naina stjecanja znanja vodi k boljem razumijevanju. Uenje s pomou tehnologije nije nuno bolje ili loije od nastave u uionici, ali je drugaije, i kada to prihvatimo, dolazi do promjene naina gledanja na tehnologiju u uenju.

kod izrade nastavnoga programa u kojem e se koristiti novi mediji i tehnologija potrebno je razmiljati o tome kako iskoristiti potencijale medija te kada i u koju svrhu koristiti tehnologiju da bi se postigli najbolji ishodi uenja pri odabiru medija vrlo vano znati koje su njegove osobine, zatim koje ishode uenja elimo postii te imati predodbu o tome kako mediji mogu poboljati te ishode uenja

Jedan od razloga zato obrazovne tehnologije esto ne daju eljeni rezultat jest taj to nastavnici kopiraju nain rada u uionici na nove medije. Koritenje tehnologija u nastavi zahtjeva drugaije promiljanje i definiranje. Nove tehnologije potiu nas da radimo stvari drugaije nego to ih inae radimo, to ujedno predstavlja i rizik, jer to znai raditi neto novo s nesigurnim/nepoznatim ishodom. Ne treba zaboraviti i na to da korisnik (nastavnik, student) treba nauiti nove naine interpretacije medija.

MEDIJI U OBRAZOVANJUNove bi tehnologije trebalo procjenjivati prema tome kako rade te koliko su korisne u nastavi. Vano je poznavati razlike izmeu medija u predstavljanju, prijenosu i pohrani znanja. Pet dominantnih medija u obrazovanju (prema Batesu i Poolu) jesu: - klasina nastava (face-to-face f2f) - tekst - audio - video - digitalna multimedija.

Podjela tehnologija u obrazovanjuJednosmjerne i dvosmjerne tehnologije

Knjige, radio, TV, kazete, CD-ROM mediji, internetske stranice primjeri su jednosmjerne tehnologije, odnosno tehnologije emitiranja. Te tehnologije su dobre za prijenos informacija.

Dvosmjerne (komunikacijske) tehnologije omoguavaju jednaku komunikaciju meu svim sudionicima (nastavnici, studenti). To su telefon, mobitel, videokonferencija, internetski forumi. Te tehnologije su dobre za pojanjenje, dijagnozu, potekoe u e-uenju, povratnu informaciju studenata, diskusije i argumente.

Asinkrone i sinkrone tehnologije Sinkrone tehnologije zahtijevaju od svih sudionika da sudjeluju u isto vrijeme. Asinkrone tehnologije omoguavaju sudionicima pristup tehnologiji u bilo koje vrijeme koje odaberu.

Sama po sebi nameu se tri osnovna pitanja kada se govori o tehnologiji u obrazovanju: Koje su jedinstvene osobine klasine nastave koje ne moe zamijeniti tehnologija? U kojim uvjetima tehnologija moe zamijeniti klasinu nastavu u cilju poboljanja ishoda uenja? Kada i kako klasinu nastavu i uenje temeljeno na tehnologiji kombinirati na najbolji nain?

POJAVA INTERNETA prirodan je napredak u evoluciji tehnologije za koritenje u klasinoj nastavi i obrazovanju na daljinu. treba prepoznati da tehnologija omoguava nastavnicima da rade stvari koje nisu bile mogue u tradicionalnoj nastavi. najvei izazov nastavnicima u koritenju tehnologije jest kreativno razmiljanje o tome Kako koristiti tehnologiju za uenje i pouavanje?

Vano je pomno prouiti razliite naine na koje mediji prezentiraju, pohranjuju i prenose znanje. Razliite tehnologije znatno se razlikuju po svojim kljunim strukturalnim osobinama koje su potencijalno vane za obrazovne svrhe. Vano je analizirati temelje i ogranienja razliitih medija, njihovu prikladnost za razliite nastavne kontekste te njihov utjecaj na organizaciju i vrednovanje uenja. PITANJE: PREDNOSTI MEDIJA I NOVIH TEHNOLOGIJA?

poboljanje kvalitete uenja postizanje novih ili razliitih ciljeva uenja primjerenih posebnim potrebama pojedinaca osiguranje vee fleksibilnosti za studenta i za nastavnika efikasnije i vremenski kontrolirano koritenje vremena za pouavanje osiguranje najbolje kombinacije nastave u uionici i uenja podranoga tehnologijom za razliite predmete i korisnike

BILL GATES Bill Gates nedavno jeodrao govor u Srednjoj koli o 11 stvari koje nisu i nee nauiti u koli.Govorio je o tome kako politiki korektni uitelji stvaraju generacije djece bez koncepta realnosti i kako ih taj koncept vodi u neuspjeh u pravomsvijetu.**Pravilo 1: ivot nije fer, navikni se na to.Pravilo 2: Svijet nije briga za tvoje samopotovanje. Svijet prihvaa akopostigne neto prije nego se pone osjeati dobro u svojoj koi.Pravilo 3: Nee zaraivati $60,000 godinje im izae iz srednje kole.Nee biti potpredsjednik sa slubenim telefonom, sve dok to ne zaradi.Pravilo 4: Ako misli da ti je uitelj strog, ekaj dok ne dobije efa.Pravilo 5: Peenje hamburgera nije ti ispod asti. Tvoji preci imali sudrugu rije za peenje hamburgera: zvali su to prilikom.

Pravilo 6: ako pogrijei, nisu tvoji roditelji krivi, ne kukaj nad svojimgrekama, ui iz njih.**Pravilo 7: prije tvog roenja, tvoji roditelji nisu bili dosadni kao sada.Postali su takvi zbog plaanja tvojih rauna, ienja tvoje odjee isluanja tebe kako pria kako si cool. Pravilo 8: Tvoja kola ima nain za rjeavanje i pobjednika i gubitnika,ivot nema. U nekim kolama ukinuli su negativne ocijene i daju ti bezbrojprilika da da pravi odgovor. Ovo nema nikakve slinosti sa stvarnimivotom.**Pravilo 9: ivot nije podijeljen u semestre. Nema slobodnog ljeta i vrlomalo zaposlenika je zainteresirano da ti pomogne da nae sebe. To ini usvoje slobodno vrijeme.**Pravilo10: Televizija nije pravi ivot. U pravom ivotu ljudi morajunapustiti kafi i otii na posao.Pravilo11: Budi ljubazan prema treberima. Velike su anse da e raditi zajednog.*

Viestrukost i sloenost zahtjeva moe pridonijeti i smanjenju kvalitete izvedbe te stanju psiholokog stresa i sagorijevanja. pritisci za znanstvenim napredovanjem i kvalitetom znanstvene proizvodnje ponekad narue kvalitetu znanstvenog rada veina sveuilinih nastavnika, osim onih s nastavnikih fakulteta, ulazi u nastavu nepripremljena za pedagoki rad i to s vrlo zahtjevnom i heterogenom populacijom studenata koji su ponekad gotovo njihovi vrnjaci

ubrzani razvoj obrazovne tehnologije ija upotreba postaje dio standardne izvedbe nastave za iju primjenu veina nastavnika nije dovoljno osposobljena. na sveuilitima jaaju struna sredita u kojima sveuilini nastavnici mogu dobiti podrku u stjecanju nastavnikih vjetina, primjeni informacijske tehnologije i savjete u rjeavanju konkretnih osobina

LITERATURABates, T. (2004) Upravljanje tehnolokim promjenama, Zagreb ; Lokve :Bates, T., Poole, G. (2003) Effective Teaching with Technology in Higher Education, San Francisco, Jossey-Bass. Garrison, D. R. i Vaughan, N. D. (2007) Blended Learning in Higher Education: Framework, Principles, and Guidelines , San Francisco. Wiley. Koumi, J. (2006) Designing Video and Multimedia for open and flexible learning, London, Routledge. Pallof, R. M, i Pratt, R. (2007) Building Online Learning Communities: Effective Strategies for the