230

Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu

IZVEDBENI PLAN NASTAVE DIPLOMSKOG STUDIJSKOG PROGRAMA

Elektrotehnike

Split, 30. rujna 2011.

Sveuilite u Splitu

Izvedbeni plan nastave diplomskog studija Elektrotehnike za 2011/12. ak. god.

1/60

1


2/60

2

ISPITNE GRUPE - DIPLOMSKI STUDIJ ELEKTROTEHNIKE

Studij ifra

studija Kolegij Sem.

Ispitna grupa

Elektrotehnika 230 Opa energetika 1 11

Elektrotehnika 230 Teorijska elektrotehnika 1 12

Elektrotehnika 230 Numerike metode i simulacije 1 13

Elektrotehnika 230 Osnove mehanikih konstrukcija 1 14

Elektrotehnika 230 Mjerenje i obrada signala 1 15

Automatizacija i pogoni 231 Digitalni sustavi upravljanja 2 21

Automatizacija i pogoni 231 Modeliranje elektromehanikih sustava 2 22

Automatizacija i pogoni 231 Poluvodiki energetski pretvarai 2 23

Automatizacija i pogoni 231 Regulacija elektrinih strojeva 2 24

Automatizacija i pogoni 231 Ugradbeni raunalni sustavi 2 25

Automatizacija i pogoni 231 Mjerenje procesnih veliina 3 11

Automatizacija i pogoni 231 Automatizacija industrijskih postrojenja 3 12

Automatizacija i pogoni 231 Inenjerska ekonomika 3 13

Elektroenerg. sustavi 232 Elektrane 2 21

Elektroenerg. sustavi 232 Elektroenergetske mree 2 22

Elektroenerg. sustavi 232 Planiranje u EES-u 2 23

Elektroenerg. sustavi 232 Rasklopna postrojenja i transf. Stanice 2 24

Elektroenerg. sustavi 232 Tehnika visokog napona 2 25

Elektroenerg. sustavi 232 Upravljanje i voenje u EES-u 3 11

Elektroenerg. sustavi 232 Zatita u elektrinim postrojenjima 3 12

Elektroenerg. sustavi 232 Inenjerska ekonomika 3 13


3

1. Popis obveznih i izbornih predmeta

ZIMSKI SEMESTAR

I. semestar

Kod Naziv predmeta Nastava*P+V+ L

ECTS Nastavnici

FENI36 Opa energetika 30+0+15 4 Dr. sc. Ranko Goi, izv. prof. Jakov Krstulovi-Opara, zn. novak

FENI01 Teorijska elektrotehnika 45+30+0 8 Prof. dr. sc. Slavko Vujevi (predavanja i auditorne vjebe)

FENI02 Numerike metode i simulacije

30+0+30 6 Dr. sc. Rino Luci (predavanja) Dino Lovri, dipl. ing (laboratorijske vjebe)

FESI01 Osnove mehanikih konstrukcija

45+15+0 6 Dr. sc. eljko Domazet, red. prof., Dr.sc. Lovre Krstulovi-Opara, izv. prof.

FENI03 Mjerenja i obrada signala 30+0+30 6 Dr. sc. Stanko Milun, red. prof. Dr. sc. Goran Petrovi * P=predavanja, V=auditorne vjebe, L=laboratorijske vjebe

Smjer: Automatizacija i pogoni

III. semestar

Kod Naziv predmeta Nastava

* P+V+ L

ECTS Nastavnici

FENI15 Digitalni sustavi upravljanja

45+0+15 6 Dr. sc. Ozren Bego, doc Danijel Jolevski, dipl. in.

FENA19 Automatizacija industrijskih postrojenja

30+0+30 7

Dr. sc. Ozren Bego, doc. Dr. sc. Alojz Slutej, doc Dr. sc. Marin Despalatovi, doc. Danijel Jolevski, asistent

FENI37 Inenjerska ekonomika 30+0+30 5 Dr. sc. Ranko Goi, izv. prof. Damir Jakus, dipl.ing.

Izborni predmet 1.** 30+0+15 4


4

Smjer: Elektroenergetski sustavi - 232

III. semestar

Kod Naziv predmeta Nastava

* P+V+ L

ECTS Nastavnici

FENI09 Upravljanje i voenje u elektroenergetskom sustavu

30+15+15 6

Dr. sc. Elis Sutlovi, red. prof (predavanja i vjebe) Ivan Vjeko Tomi, dipl.ing. (laboratorijske vjebe)

FENI10 Zatita u elektrinim postrojenjima

45+0+15 7 Dr. sc. Petar Sarajev, doc. Rober Kosor, dipl. in.

FENI37 Inenjerska ekonomika 30+0+30 5 Dr. sc. Ranko Goi, izv. prof. Damir Jakus, dipl.ing.

IZBORNI PREDMETI: Usmjerenje: 231; 232

Izborni predmet 30+0+15 4

FENI16 Automatizirani elektromotorni pogoni

30+0+15 4 Dr. sc. Terzi Boo, red. prof. Goran Maji, zn. novak

FENI23 Zatita od munje i uzemljenje

30+0+15 4

Dr. sc. Slavko Vujevi, red. prof. (predavanja)

Dino Lovri, dipl. ing. (laboratorijske vjebe)

FENI27 Praktikum regulacije elektrinih strojeva

30+0+15 4 Dr. sc. Dinko Vukadinovi, izv. prof. Mateo Bai, dipl. ing.

FENI29 Ispitivanje elektrinih instalacija

30+0+15 4 Dr. sc. Rino Luci, red. prof., Toni Modri, dipl. ing.

FEMI01 Moderna fizika 30+0+15 4 Dr. sc. Nikola Godinovi Karlo Lelas znanstveni novak Roko Pletina znanstveni novak

FENI50 Elektrini sklopni aparati 30+0+15 4 Dr. sc. Rino Luci, red. prof. * P=predavanja, V=auditorne vjebe, L=laboratorijske vjebe


5

LJETNI SEMESTAR Smjer: Automatizacija i pogoni

II. semestar

Kod Naziv predmeta Nastava * P+V+ L

ECTS Nastavnici

FENI11 Regulacija elektrinih strojeva

30+0+30 6 Dr. sc. Dinko Vukadinovi, izv. prof. Mateo Bai, dipl. in.

FENI12 Modeliranje elektromehanikih sustava

30+0+30 6 Dr. sc. Marin Despalatovi, doc

FENI13 Ugradbeni raunalni sustavi

30+0+30 6 Dr. sc. Ozren Bego, doc. Danijel Jolevski, dipl. in.

FENI14 Poluvodiki energetski pretvarai

30+0+30 6 Dr. sc. Boo Terzi, red. prof. Mr. sc. Ljubomir Kulii, v. pred. Goran Maji, dipl. in.

FENI34 Mjerenja procesnih veliina

30+0+30 6 Dr. sc. Goran Petrovi, doc.

* P=predavanja, V=auditorne vjebe, L=laboratorijske vjebe Smjer: Elektroenergetski sustavi - 232

II. semestar

Kod Naziv predmeta Nastava * P+V+ L ECTS Nastavnici

FENI04 Planiranje u EES-u 45+0+15 6 Dr. sc. Elis Sutlovi, red. prof

FENI05 Elektroenergetske mree 45+0+15 6 Dr. sc. Ranko Goi, izv. prof. Dr. sc. Petar Sarajev, doc. Josip Vasilje, zn. novak

FENI06 Tehnika visokog napona 45+0+15 6 Dr. sc. Petar Sarajev, doc.

FENI07 Rasklopna postrojenja i transformatorske stanice

45+0+15 6 Dr. sc. Ivan Medi, red. prof. Dr. sc. Elis Sutlovi, red. prof.

FENI08 Elektrane 45+0+15 6 Dr. sc. Ivan Medi, red. prof. Josip Vasilj, zn. novak

* P=predavanja, V=auditorne vjebe, L=laboratorijske vjebe


6

2. Izvedba nastave po predmetima

Naziv predmeta Opa energetika

Kod FENI36

ECTS 4 ECTS 30 sati predavanja i 15 sati vjebi (1,5 ECTS) 75 sati samostalno uenje (2,5 ECTS)

Nastavnici i/ili suradnici

Dr. sc. Ranko Goi, izv. prof. Jakov Krstulovi-Opara, zn. novak

Kompetencije koje se stjeu

Student stjee temeljna znanja iz kompleksne energetike: karakteristike, transformacije i nain iskoritavanja konvencionalnih i obnovljivih izvora energije. Upoznaje znaenje energetske efikasnosti i racionalnog koritenja energije. Akceptira meuodnos energetike i okolia, energetike i ekonomije i openito znaaj energetike za gospodarski i drutveni razvoj.

Preporuena literatura

1. R. Goi: Opa energetika predavanja, vjebe (skripta) 2. B. Udovii: Osnove energetike, kolska knjiga, Zagreb, 1991.

Dopunska literatura

1. http://powerlab.fsb.hr/OsnoveEnergetike/udzbenik/ 2. H. Poar: Osnove energetike I, II i III, kolska knjiga, Zagreb, 1992. 3. B. Udovii: Neodrivost odrivog razvoja energetski sustavi u globalizaciji i

slobodnom tritu, Kigen d.o.o., Zagreb, 2004.

Nastava

(satnica, poetak i zavretak, mjesto izvoenja, oblici nastave, mogunost nastave na stranom jeziku, i drugo)

Predavanja: 30 sati u razdoblju 10 tjedana ravnomjerno rasporeeno (po 3 sata tjedno)

Laboratorijske vjebe: 9 sati priprema i izrada seminarskih radova 6 sati. prezentacija i diskusija seminarskih radova

Ispit

(nain polaganja, ispitni rokovi)

Tijekom semestra odrati e se jedan kolokvij koji pokriva nastavu sa predavanja i jedan kolokvij iz laboratorijskih vjebi u formi prezentacije izraenog seminarskog rada. Termin prvog kolokvija je u sijenju 2010., u terminu predavanja. Termin drugog kolokvija je takoer na terminu predavanja, kada se odrava prezentacija izraenih seminarskih radova. Na dva zavrna ispita u sijenju i veljai 2010. godine, studenti polau ispit iz predavanja ako nisu uspjeno poloili odgovarajui kolokvij. Takoer, moraju izraditi seminarski rad ukoliko to nisu obavili za vrijeme nastave.

Uvjet za pozitivnu ocjenu je da student ima najmanje 50% bodova iz kolokvija s predavanja, te izraen i pozitivno ocijenjen seminarski rad. Konana se ocjena (u postocima) formira na temelju svih aktivnosti prema formuli:

Ocjena (%) = 0,5xKP+0,25xS1+0,15xS2+0,1xP,

gdje su aktivnosti izraene u postocima: KP - bodovi iz kolokvija s predavanja S1 bodovi iz seminarskog rada S2 bodovi iz prezentacije seminarskog rada P prisutnost na predavanjima

Studenti koji nisu poloili ispit nakon dva zavrna ispita mogu ispit poloiti na tzv. popravnom ispitu u prvom dijelu jesenskog ispitnog roka ili na komisijskom ispitu koji e biti u drugom dijelu jesenskog ispitnog roka, po istom principu polaganja i ocjenjivanja kao u zavrnim ispitima. Konana se ocjena utvruje na slijedei nain: Postotak Ocjena 50 % do 6 1% dovoljan (2) 62 % do 74 % dobar (3)


7

75 % do 87 % vrlo dobar (4) 88 % do 100 % izvrstan (5) Ispiti e se odrati u terminima definiranim u Kalendaru nastavne djelatnosti

Prvi i drugi zavrni ispit Popravni i komisijski ispit

Prema lanku 65. Statuta Fakulteta, student je duan sudjelovati u radu svih oblika nastave te prisustvovati: predavanjima najmanje 70% nastavnih sati te laboratorijskim vjebama 100% nastavnih sati. Ako ne ispuni navedene uvjete, student nee moi pristupiti ispitu. Ispiti e se odrati u terminima definiranim u Kalendaru nastavne djelatnosti

Nastavne jedinice Trajanje

Predavanja

1. Izvori i oblici energije. Primarni, transformirani i korisni oblici energije. 3 sata

2. Rezerve, vrste i osnovne karakteristike neobnovljivih izvora energije. 3 sata 3. Pretvorbe neobnovljivih izvora energije. 3 sata 4. Vrste i osnovne karakteristike obnovljivih izvora energije. 3 sata

5. Pretvorbe obnovljivih izvora energije. 3 sata 6. Energetske bilance. Energetika i okoli. Globalno zagrijavanje i utjecaj na energetiku. 3 sata

7. Cijene i raspoloivost energenata. Energetska efikasnost i racionalno koritenje energije. Kogeneracija. 3 sata

8. Principi tarifnih sustava u energetici. Planiranje i gospodarenje u energetici. 3 sata 9. Umreeni energetski sustavi i njihove specifinosti: elektrina energija, prirodni plin i centralizirani toplinski sustavi. 3 sata

10. Zakonska regulativa. Energetska trita. 3 sata

Popis laboratorijskih vjebi

1. Priprema i izrada seminarskih radova 9 sata

2. Seminar 1: prezentacije 3 sata

3. Seminar 2: prezentacije 3 sata


8

Naziv predmeta Teorijska elektrotehnika

Kod FENI01

ECTS

8 45 sati predavanja: 2,5 ECTS boda 30 sati auditornih vjebi: 1,5 ECTS bodova 120 sati samostalnog uenja: 4 ECTS boda


Prof. dr. sc. Slavko Vujevi (predavanja i auditorne vjebe)


Vjetine potrebne za razumijevanje elektromagnetskih pojavau podruju elektroenergetike.


1. Vujevi, S., "Predavanja iz Teorijske elektrotehnike", Sveuilite u Splitu, FESB, Split, 2011. (interna skripta u elektronikom obliku) 2. Kurtovi, M.: "Teorijska elektrotehnika, Predavanja", Sveuilite u Splitu, FESB, Split, 2004. (interna skripta u elektronikom obliku) 3. Vujevi, S.: "Auditorne vjebe iz Teorijske elektrotehnike", Sveuilite u Splitu, FESB, Split, 2011. (interna skripta u elektronikom obliku)

Dopunska literatura 1. Bosanac, T.: "Teoretska elektrotehnika", Tehnika knjiga, Zagreb, 1973. 2. Haznadar, Z.; Stih, .: "Elektromagnetizam, svezak 1, 2", kolska knjiga, 1997. 3. Berberovi, S.: "Teorijska elektrotehnika - odabrani primjeri", Graphis, Zagreb, 1998.

Nastava


Predavanja: 42 sata 14 tjedana ravnomjerno rasporeeno (po 3 sata tjedno) - prema rasporedu Auditorne vjebe: 28 sati 14 tjedana ravnomjerno rasporeeno (2 sata tjedno) - prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra bit e tri kolokvija. Student moe putem kolokvija poloiti cjelokupni ispit. Na dva zavrna ispita studenti polau dijelove gradiva koje nisu poloili na kolokvijima. Ako na prvom zavrnom ispitu student poloi neki od dijelova gradiva, taj dio gradiva student ne mora polagati na drugom zavrnom ispitu. Pod zasebnim dijelom gradiva se podrazumijevaju teorija ili zadaci pojedinog kolokvija. Dakle, na svakom od kolokvija se polae jedan dio teorije i jedan dio zadataka.

Uvjet za pozitivnu ocjenu je da student ima najmanje 50 % bodova iz pojedinog dijela teorije i 50 % bodova iz pojedinog dijela zadataka na kolokviju ili na zavrnom ispitu, a konana se ocjena (u postocima) formira na temelju svih aktivnosti prema formuli:

332211 ZTZTZT61

(%)Ocjena

gdje su aktivnosti izraene u postocima: Ti, i =1, 2, 3 - bodovi iz pojedinog dijela teorije, Zi, i =1, 2, 3 - bodovi iz pojedinog dijela zadataka.

Studenti koji nisu poloili ispit nakon dva zavrna ispita mogu ispit poloiti na tzv. popravnom ispitu. Samo studentima koji su prethodno poloili kompletnu teoriju ili kompletne zadatke bit e priznato da su poloili taj dio gradiva. Na popravnom ispitu studenti mogu poloiti cjelokupni ispit ili pak samo teoriju ili samo zadatke. Zadnja prilika za polaganje ispita u ovoj kolskoj godini je tzv. komisijski ispit. Uvjet za pozitivnu ocjenu na popravnom i komisijskom ispitu je da student ima najmanje 50 % bodova iz cjelokupne teorije i 50 % bodova iz cjelokupnih zadataka, a konana se ocjena (u postocima) formira na temelju svih aktivnosti prema formuli:


9

ZT5,0(%)Ocjena

gdje su aktivnosti izraene u postocima: T - bodovi iz cjelokupne teorije, Z - bodovi iz cjelokupnih zadataka.

Ova se pravila podjednako odnose na studente koji su ovaj kolegij upisali prvi put i na one studente koji su kolegij upisali po drugi put.

Konana se ocjena utvruje na sljedei nain:

Postotak Ocjena 50 % do 61 % dovoljan (2) 62 % do 74 % dobar (3) 75 % do 87 % vrlo dobar (4) 88 % do 100 % izvrstan (5) Na svakom od kolokvija bit e 3 teorijska pitanja i 2 zadatka. Na zavrnim ispitima bit e ukupno 9 teorijskih pitanja i 6 zadatka, a na popravnom i komisijskom ispitu 5 teorijskih pitanja i 4 zadatka. Ispiti e se odrati u terminima definiranim u Kalendaru nastavne djelatnosti

Prema lanku 65. Statuta Fakulteta, student je duan sudjelovati u radu svih oblika nastave te prisustvovati: predavanjima najmanje 70 % nastavnih sati, auditornim vjebama najmanje 70 % nastavnih sati. Ako ne ispuni navedene uvjete, student nee moi pristupiti ispitu.


Predavanja A. vjebe

Osnovni pojmovi. Maxwellove jednadbe u diferencijalnom i integralnom obliku. 3 sata 2 sata Elektrostatiko polje. 12 sati 8 sati Stacionarno strujno polje. 6 sati 4 sata Statiko magnetsko polje. 9 sati 6 sati Dinamiko elektromagnetsko polje. 9 sati 6 sati Valovi na elektroenergetskim vodovima. 3 sata 2 sata


10

Naziv predmeta Numerike metode i simulacije

Kod FENI02

ECTS

6 ECTS 28 sati predavanja: 1 ECTS bod 28 sati laboratorijskih vjebi: 1 ECTS bod 120 sati samostalnog uenja: 4 ECTS boda


Dr. sc. Rino Luci (predavanja) Dino Lovri, dipl. ing (laboratorijske vjebe)


Znanja potrebna za numeriko modeliranje elektromagnetskih polja i krugova.


1. Luci, R.: Predavanja iz predmeta Numerike metode i simulacije, FESB, Split, 2010. (ppt prezentacija u pdf formatu) 2. Kurtovi, M.: Numeriko modeliranje, Predavanja, Skripta, 2005.

Dopunska literatura 1. Jovi, V.: Uvod u inenjersko numeriko modeliranje, Aquarius Engineering Split, 1993.

Nastava


Predavanja: 28 sati 3. 10. 2011. 31. 1. 2012. 14 tjedana ravnomjerno rasporeeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu

Laboratorijske vjebe (laboratorij B318): 28 sati 3. 10. 2011. 31. 1. 2012. 10 tjedana ravnomjerno rasporeeno (po 3 sata tjedno) - prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra bit e dva kolokvija. Prvi kolokvij je u 8. tjednu nastave, a drugi u tjednu prije zavrnih ispita. Student moe putem kolokvija poloiti cjelokupni ispit.

Na dva zavrna ispita u veljai 2012. godine, studenti polau dijelove gradiva koje nisu poloili na kolokvijima. Ako na prvom zavrnom ispitu student poloi neki od dijelova gradiva, taj dio gradiva student ne mora polagati na drugom zavrnom ispitu. Uvjet za pozitivnu ocjenu je da student ima najmanje 50 % bodova iz pojedinog dijela teorije, a konana se ocjena (u postocima) formira na temelju svih aktivnosti prema formuli:

1 2Ocjena (%) 0.1 LV 0,45 G G

gdje su aktivnosti izraene u postocima: Gi, i =1, 2 - bodovi iz pojedinog dijela gradiva,

Studenti koji nisu poloili ispit nakon dva zavrna ispita mogu ispit poloiti u rujnu 2012. godine na tzv. popravnom ispitu. Zadnja prilika za polaganje ispita u ovoj kolskoj godini je tzv. komisijski ispit koji e biti u krajem rujna 2012. godine.

Uvjet za pozitivnu ocjenu na popravnom i komisijskom ispitu je da student ima najmanje 50 % bodova iz teorije. Ocjena se rauna prema formuli:

Ocjena (%) 0.1 LV 0,9 G

gdje su aktivnosti izraene u postocima: G - bodovi iz cjelokupnog gradiva obraenog na predavanjima.

Konana se ocjena utvruje na slijedei nain: Postotak Ocjena 50 % do 61 % dovoljan (2)


11

62 % do 74 % dobar (3) 75 % do 87 % vrlo dobar (4) 88 % do 100 % izvrstan (5) Na prvom kolokviju bit e 4 pitanja, a na drugom kolokviju e biti takoer 4 pitanja. Na zavrnim ispitima bit e ukupno 6 pitanja, a na popravnom i komisijskom ispitu e biti 4 pitanja. Prema lanku 65. Statuta Fakulteta, student je duan sudjelovati u radu svih oblika nastave te prisustvovati: predavanjima najmanje 70 % nastavnih sati te laboratorijskim vjebama 100 % nastavnih sati. Ako ne ispuni navedene uvjete, student nee moi pristupiti ispitu.


Predavanja

1) Uvod u inenjersko numeriko modeliranje. Namjena predmeta i njegova lokacija u struci. 1 sata 2) Numeriko rjeavanje nelinearnih jednadbi. Numeriko rjeavanje sustava linearnih jednadbi. 5 sata

3) Interpolacija. Lagrangeovi polinomi. 2 sata

4).Numerika integracija. Gaussove kvadraturne formule. 2 sata 5) Osnovi tehnike konanih elemenata. Lokalni sustav jednadbi. Asembliranje. Jednodimenzionalni konani elementi i strujni krugovi. 3 sata

6) OSNOVNA LEMA VARIJACIONOG RAUNA. METODA TEINSKIH OSTATAKA. APROKSIMACIJA FUNKCIJE. 3 sata

7) Metoda teinskih ostataka. Slaba i jaka formulacija. Numeriko rjeavanje obinih diferencijalnih jednadbi metodom konanih elemenata. Metoda momenata. Metoda kolokacije u toki. Metoda najmanjih kvadrata. Galerkinova metoda. Numeriko rjeavanje 1D elektromagnetskog polja.

6 sata

8) Metoda teinskih ostataka. Numeriko rjeavanje parcijalnih diferencijalnih jednadbi metodom konanih elemenata. Jednadbe potencijala. Trokutni konani element. Numeriko rjeavanje 2D elektromagnetskog polja.

6 sata

Popis laboratorijskih vjebi Trajanje

1. Uvod u Matlab 4 sata

2. Rjeavanje sustava diferencijalnih i algebarskih jednadbi pomou programa Matlab 3 sata

3. Harmonijska analiza linearnih strujnih krugova tehnikom konanih elemenata dio 1(Simulacija)

2 sata

4. Harmonijska analiza linearnih strujnih krugova tehnikom konanih elemenata dio 2(Simulacija)

2 sata

5. Tranzijentna analiza linearnih strujnih krugova tehnikom konanih elemenata dio 1(Simulacija)

3 sata

6. Tranzijentna analiza linearnih strujnih krugova tehnikom konanih elemenata dio 2(Simulacija)

2 sata

7. Rjeavanje Laplasove diferencijalne jednadbe u jednodimenzionalnom prostoru metodom konanih elemenata dio 1 (Matlab)

3 sata

8. Rjeavanje Laplasove diferencijalne jednadbe u jednodimenzionalnom prostoru metodom konanih elemenata dio 2 (Matlab)

3 sata

9. Rjeavanje Laplasove diferencijalne jednadbe u dvodimenzionalnom prostoru metodom konanih elemenata dio 1 (Matlab)

3 sata

10. Rjeavanje Laplasove diferencijalne jednadbe u dvodimenzionalnom prostoru metodom konanih elemenata dio 2 (Matlab)

3 sata


12

Naziv predmeta Osnove mehanikih konstrukcija

Kod FESI01

Vrsta Predavanja / Vjebe / Seminar Obvezatni

Razina Predmet temeljne razine

Godina 1 Semestar/trimestar I

ECTS (uz odgovarajue obrazloenje)

6 (45 sati predavanja i 15 sati vjebi ekvivalentno je 2 ECTS-a, za seminarski rad potrebno je 30 sati rada - 1 ECTS te za samostalno uenje 90 sati 3 ECTS-a)

Nastavnik Dr. sc. eljko Domazet, red. prof., Dr.sc. Lovre Krstulovi-Opara, izv. prof.


Predmetom se stie pregled nad osnovama tehnikog crtanja, dimenzioniranja te elemenata strojeva vezanih za potrebe u elektroenergetici.

Preduvjeti za upis Nema.

Sadraj

Uvod u konstrukcije i konstruiranje. Norme. Tehniko crtanje koje ukljuuje osnove crtanja, klasifikaciju hrapavosti, tolerancije i dosijede. Osnove mehanike (statika, kinematika, dinamika) kao nuno predznanje za osnove vrstoe, dimenzioniranja konstrukcija, problem vrnih naprezanja. Pregled osnovnih materijala u strojogradnji. Elementi strojeva vezani za elektroenergetiku (vijani spojevi, opruge, zavareni spojevi, elementi okretnog gibanja i elementi za prijenos okretnog gibanja).


1. Domazet, ., Krstulovi-Opara, L."Skripta iz osnova mehanikih konstrukcija", mrena besplatna interna skripta dostupna na e-learning portalu.

Dopunska literatura

1. V. Hrgei i J. Baldani, "Mehanike Konstrukcije", Sveuilite u Zagrebu - Elektrotehniki Fakultet, Zagreb, 1990.

2. E. Hercigonja, Tehnika grafika, kolska knjiga, Zagreb, 1994. 3. D. Marjanovi, "Izrada tehnike dokumentacije pomou raunala", Inenjerski

prirunik IP1. Temelj inenjerskih znanja, kolska knjiga, Zagreb, 1996. 4. O. Mufti, "Mehanika I.;. Statika", kolska knjiga, Zagreb, 1983. 5. S. Jeci, "Mehanika II.; Kinematika i dinamika", kolska knjiga, Zagreb, 1989 6. I. Alfirevi, Nauka o vrstoi I, Tehnika knjiga, Zagreb, 1989. 7. B. Kraut, Strojarski prirunik, Tehnika knjiga, Zagreb. 8. K.-H. Decker, Elementi strojeva, Tehnika knjiga, Zagreb, 1980

Oblici provoenja nastave

Predavanja. Auditorne vjebe. Izrada seminara. Konzultacije.

Nain provjere znanja i polaganja ispita

Kontinuirana provjera znanja tijekom nastave (koklokviji, seminarski radovi) Ispit: pismeni/usmeni/prezentacija seminarskog rada

Jezik poduke Nastava se provodi na hrvatskom jeziku

Nain praenja kvalitete i uspjenosti izvedbe svakog predmeta i /ili modula

Miljenja studenata o kvaliteti nastave putem anketa.

Nastava

(satinica, poetak i zavretak, mjesto izvoenja, oblici nastave, mogunost nastave na stranom jeziku, i drugo)

45 sati predavana 15 sati auditornih vjebi 15 tjedana ravnomjerno rasporeeno (4 sata tjedno) Predavanja i vjebe odravaju se u uioni B-315.


13

Ispit


Tijekom semestra bit e organizirana dva kolokvija koja ukljuuju teorijski dio te predaja programskih zadataka koji s teorijskim dijelom sainjavaju ukupnu ocjenu. Prvi kolokvij je estom tjednu nastave, a drugi u skupa s prvim ispitnim rokom Predaja programskih zadataka vri se u posljednjem tjednu nastave, a programi se ne primaju nakon prvog ispitnog roka. Uvjet za pozitivnu ocjenu je 50% bodova iz teorijskog dijela, 70% prisustvovanja ukupnoj nastavi te predaja programskog zadatka. Prvi kolokvij obuhvaa pismenu provjeru teorijskog dijela do elemenata strojeva, drugi dio obuhvaa elemente strojeva. Ocjena teorijskog dijela se utvruje na sljedei nain: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Ocjena programskog zadatka se ocjenjuje ocjenama od dovoljan (2) do izvrstan (5). Ukupna ocjena rauna se kao prosjek ocjene teorijskog dijela i programskog zadatka. Ispiti e se odrati u terminima definiranim u Kalendaru nastavne djelatnosti

Nastavne jedinice - predavanje Trajanje

Uvod u konstruiranje, tehniko pismo, vrste crta i njihova primjena 3 sata

Tehniko crtanje. Klasifikacija hrapavosti. Tolerancije 3 sata

Uvod u mehaniku. 3 sata

vrstoa. 3 sata

Materijali u strojogradnji 3 sata

Vijani spojevi s proraunom. Opruge. 3 sata

Zavareni spojevi s proraunom. Spajanje lemljenjem. 3 sata

Osovine i vratila. Spajanje okretnih dijelova s osovinama i vratilima. 3 sata

Spojke 3 sata

Klizni leajevi 3 sata

Kotrljajui leajevi 3 sata

Elementi za prijenos okretnog gibanja. Tarni prijenosnici. 3 sata

Zupanici 3 sata

Remenski prijenos 3 sata

Lanani prijenos 3 sata

Laboratorijske vjebe Trajanje

Uvod u tehniko pismo i tehniko crtanje 3 sati

Programski zadatak tablica simbola (definiranje, komentiranje) 1 sati

Programski zadatak ortogonalno projiciranje (definirane, komentiranje) 2 sati

Rjeavanje zadataka iz odabranih poglavlja iz mehanike i nauke o vrstoi 9 sati


14

Naziv predmeta Mjerenja i obrada signala

Kod FENI03

ECTS 6 30sati predavanja i 30 sati vjebi ekvivalentno je 2 ECTS-a, za samostalan rad i uenje 120 sati - 4 ECTS-a


Dr. sc. Stanko Milun, red. prof. dr. sc. Goran Petrovi, doc.


Student e biti sposoban matematiki opisati kontinuirane i diskretne signale te primjeniti algoritme i ureaje za obradu mjernih signala. Bit e osposobljen za primjenu sloenih ureaja za mjerenje, pohranjivanje i prijenos mjernih signala.


1. S. Milun: Pogreke mjerenja i metoda 'najmanjih kvadrata' u posrednim opaanjima, skripta.

2. D. Begui: Digitalna obradba signala, skripta 3.The fundamentals of signal analysis, Hewlett-Packard, AN 243, 4. S. Milun, Lj. Boikovi:Kompemzacija i vii harmonici-mjerenja i raunanja,

Elektrotehniko drutvo Zagreb, 1988.

Dopunska literatura J. G. Proakis, D. G. Manolakis: Digital Signal Processing, Prentice Hall,New Jersey, 1996.

Nastava


Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno rasporeeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vjebe (laboratorij 244): 30 sati 12 tjedana ravnomjerno rasporeeno (2,5 sati tjedno)

Ispit


Studenti polau ispit putem izrade seminarskih radova pod mentorstvom nastavnika, uz uvaavanje uspjeha u izradi laboratorijskih vjebi. Studenti koji ne poloe ispit preko seminarskih radova polau pismeni ispit koji sadri 10 pitanja i zadataka. Uvjet za prolaznost ispita je 50% bodova od ukupnog broja. Ispiti e se odrati u terminima definiranim u Kalendaru nastavne djelatnosti

Nastavne jedinice Predavanja

O signalima. Podjela i znaajke signala. Kontinuirani i diskretni (digitalni) zapis signala. Pogreke mjerenja i normirani nain iskazivanja mjerne nesigurnosti rezultata (GUM). 3 sata

Posredna mjerenja i metoda 'najmanjih kvadrata'. Matrica varijanci-kovarijanci i matrica teina posrednih mjerenja. Koeficijenti korelacija. Problem uvjetovanosti. 3 sata

Razvoj u red ortogonalnih funkcija. Ortogonalni polinomi, red potencija i Fourierov red. Stupanj slobode i Nyquistov kriterij. 3 sata

Kompleksni oblik Fourierovog reda i Fourierov integral. Spektar signala i Fourierov transformat. Spektar snsge. 3 sata

Diskretni signali i teorem uzorkovanja. Nyquistov kriterij i aliasing (prekrivanje spektra). Propusni opseg i prozori. 3 sata

Diskretni Fourierov transformat i naelo FFT algoritama. Viekanalna analiza i uzajmni spektri. Usrednjavanje spektara i funkcija koherencije. Povezanost koherencije i standardne devijacije (srednje kvadratne pogreke).

3 sata

z-transformacija i digitalno filtriranje. Antialiasing filtriranje. 3 sata Analogni analizatori spektra. Analizatori s paralelnim filtrima i sljedni analizatori. Dinamiki analizatori spektra i mrea zasnovani na FFT. Frekvencijski opseg i frekvencijski opseg ' u realnom vremenu'.

3 sata

Amplitudno prilagoenje strujnih i naponskih signala. Frekvencijske znaajke tansformatora i naponskih djelila. irokopojasni pretvornici struje. Ureaji za vremenski zapis signala. 3 sata

Izvori harmonikih izoblienja u elektroenergetskim i industrijskim mreama. Definicija pojmova i normiranje nazivlja. Praktini primjeri primjene metoda analize signala u identifikaciji znaajki 3 sata


15

elektroenergetskih mrea i postrojenja.


Osnovna pravila programiranja u Matlab-u (pisanje M- fileova) 2,5 sati

Kreiranje signala razliitih valnih oblika 2,5 sati

Statistika obrada mjerenih rezultata 2,5 sati

Metoda najmanjih kvadrata (linearni i nelinearni problem 2,5 sati

Mjerni pretvornici struje i napona 2,5 sati

Mjerenje signala AD pretvaraem 2,5 sati

Analiza signala Valnim analizatorom 2,5 sati

Odreivanje prijenosne funkcije 2,5 sati

Odreivanje maksimalne, srednje i efektivne vrijednosti mjernog signala 2,5 sati

Mnoenje signala, odreivanje djelatne snage i faktora snage 2,5 sati

Fourierova analiza i odreivanje THD-a 2,5 sati

Daljinsko praenje kakvoe elektrine energije 2,5 sati


16

Naziv predmeta Digitalni sustavi upravljanja

Kod FENI15

ECTS 6 45 sati predavanja i 15 sati vjebi ekvivalentno je 2 ECTS-a, za samostalan rad i uenje 120 sati - 4 ECTS-a


Dr. sc. Ozren Bego, doc Danijel Jolevski, dipl. in.


Sposobnost analize i sinteze digitalnih sustava upravljanja


1. Nedjeljko Peri, Ozren Bego: Predavanja iz predmeta Digitalni sustavi upravljanja,

Dopunska literatura

1. Franklin, F.; Powell, J.D.; Workman, M.L.: Digital Control of Dynamic Systems, Addison Wesley Pub.Co., 1990.

2. Isermann, R.: Digital Control Systems, Springer-Verlag, Berlin, 1981. 3. Ackermann: Sample Data Control Systems, Springer-Verlag, Berlin, 1985

Nastava


Predavanja: 45 sati 15 tjedana ravnomjerno rasporeeno (po 3 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vjebe: 15 sati 8 tjedana po 2 sata ravnomjerno rasporeeno prema rasporedu

Ispit


Tijekom semestra bit e tri meuispita (kolokvija). Prvi meuispit je nakon 5 tjedana nastave, drugi nakon 10 tjedana, a trei nakon 15 tjedana nastave. Na zavrnom ispitu u lipnji i srpnju studenti polau dijelove gradiva koje nisu poloili na meuispitima, a na ispitima u rujnu polae se cjelokupno gradivo. Uvjet za pozitivnu ocjenu na osnovi meuispita je najmanje 40% bodova na svakom meuispitu, te najmanje 50% bodova ukupno. Ocjena(%)= 0,3*L+0,7*(M1 + M2+M3)/3 L - ocjena laboratorijskih vjeni u postocima M1, M2, M3 - bodovi na meuispitima izraeni u postocima. Konana se ocjena utvruje na sljedei nain: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne poloe ispit preko kolokvija polau cjelokupni ispit. Ocjena ukupnog odreuje se na osnovi prethodno odreenih postotaka. Ispiti e se odrati u terminima definiranim u Kalendaru nastavne djelatnosti Ispitni rokovi: Prvi zavrni ispiti: Drugi zavrni ispiti: Popravni ispit: Komisijski ispit:


Klasifikacija diskretnih sustava. Elementi digitaslnih sustava upravljanja: mjerni lanovi, A/D i D/A pretvornici, digitalno raunalo. 2 sata

Struktura digitalnog sustava upravljanja. Proces uzorkovanja. 2 sata

Frekvencijski spektar uzorkovanog signala. Preklapanje spektra. 2 sata


17

Ekstrapolacija diskretnih signala. Ekstrapolator nultog reda. 2 sata

Opis linearnih diskretnih sustava pomou jednadbi diferencija i z-transformacije. 2 sata

Obrnuta z -transformacija. Svojstva z -transformacije. Diskretna prijenosna funkcija. 2 sata

Prikaz digitalnog sustava upravljanja u prostoru stanja. 2 sata

Stabilnost diskretnih sustava: Juryev kriterij i bilinearna transformacija. 2 sata

Sinteza digitalnih sustava upravljanja. Analitiki postupci. 2 sata

Digitalni PID regulator i naini podeavanja njegovih parametara. Empirijski postupci podeavanja. 2 sata

Napredne strukture sustava upravljanja. Unaprijedno upravljanje. 2 sata

Kaskadna regulacija. Tehniki i simetrini optimum. 2 sata

Sinteza nekonvencionalnih digitalnih regulatora. 2 sata

Kompenzacijski i predikcijski regulatori. 2 sata Primjeri realizacije digitalnih sustava upravljanja u industriji, energetici i transportu. Osvrt na izvedbu upravljanja u laboratorijskoj hidroelektrani na FESBu. 2 sata


1. Upoznavanje s programskim paketom MATLAB 2 sata

2. Simulacija postupka uzorkovanja i kvantizacija 2 sata

3. Ispitivanje rasprivanja spektra uslijed uzorkovanja signala (aliasing effect) 2 sata

4. Ispitivanje utjecaja vremena diskretizacije na kakvou sustava regulacije brzine vrtnje elektromotornog pogona s istosmjernim nezavisno uzbuenim motorom

2 sata

5. Sinteza parametara diskretnog PI regulatora brzine vrtnje elektromotornog pogona s istosmjernim nezavisnim motorom Prvi dio

2 sata

6. Sinteza parametara diskretnog PI regulatora brzine vrtnje elektromotornog pogona s istosmjernim nezavisnim motorom Drugi dio

2 sata

7. Relejni postupak podeavanja parametara PID regulatora 2 sata

8. Regulacija procesa s mrtvim vremenom primjenom Smith-ovog prediktivnog algoritma 2 sata


18

Naziv predmeta Automatizacija industrijskih postrojenja

Kod FENA19

ECTS 7 30 sati predavanja i 30 sati vjebi ekvivalentno je 2 ECTS-a, za samostalan rad i uenje120 sati - 4 ECTS-a i za izradu seminarskog rada 30 sati - 1 ECTS bod


Dr. sc. Ozren Bego, doc. Dr. sc. Alojz Slutej, doc Dr. sc. Marin Despalatovi, doc. Danijel Jolevski, asistent


Upoznavanje s modelima razliitih industrijskih procesa i postrojenja,te naprednim tehnologijama za njihovu automatiziraciji.


1. N. Peri, I. Petrovi, Automatizacija postrojenja i procesa predavanja, Zavod za APR, Zavodska skripta, FER, Zagreb 2000 2. O. Bego, A. Slutej: Predavanja iz predmeta Automatizacija industrijskih postrojenja

Dopunska literatura -

Nastava


Predavanja: 30 sati 12 tjedana ravnomjerno rasporeeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu posjet industrijskim postrojenjima (6 sati) Laboratorijske vjebe: 30 sati 12 tjedana ravnomjerno rasporeeno (2,5 sati tjedno)

Ispit


Tijekom semestra bit e dva meuispita. Prvi meuispit je nakon 7 tjedana nastave, drugi nakon 15 tjedana nastave. Na zavrnom ispitu u lipnji i srpnju studenti polau dijelove gradiva koje nisu poloili na meuispitima, na ispitima u rujnu polae se cjelokupno gradivo. Uvjet za pozitivnu ocjenu na osnovi meuispita je najmanjie 40% bodova na svakom meuispitu, te najmanje 50% bodova ukupno. Ocjena(%)= 0,3*L+0,6*(M1 + M2)/2 L - ocjena laboratorijskih vjeni u postocima M1, M2 - bodovi na meuispitima izraeni u postocima. Konana se ocjena utvruje na sljedei nain: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne poloe ispit preko kolokvija polau cjelokupni ispit. Ocjena ukupnog odreuje se na osnovi prethodno odreenih postotaka.


Dinamika procesa uvodna razmatranja . 2 sata

Procesi gibanja i skladitenja fluida spremnici. 2 sata

Procesi gibanja i skladitenja fluida crpke, kompresori, cijevni sustavi, modeli mjeanja. 2 sata

Dinamike toplinskih procesa. 2 sata

Dinamike procesa oblikovanja, gibanja i transporta. 2 sata Strukture i tehnoloke izvedbe modernih sustava za automatizaciju. Objektno orjentirani programi u industrijskoj automatizaciji. 2 sata

Sustavi za rad u realnom vremenu. Distribuirani sustavi upravljanja. 2 sata


19

Industrijske komunikacijske mree koncept i kriteriji. Komunikacijski standardi. OSI model. 2 sata

Komunikacijski protokoli uvod. Profibus i Modbus protokol. 2 sata

TCP/IP komunikacijski protokol. 2 sata

Primjeri izvedbe sustav automatizacije: dizalini sustavi. 2 sata

Primjeri izvedbe sustav automatizacije: betonare, hidroelektrane. 2 sata

Posjet industrijskom postrojenju. 6 sati


Modeliranje laboratorijske makete spremnika tekuine 2,5 sata

Identifikacija parametara laboratorijske makete spremnika tekuine 2,5 sata

Izgradnja sustava upravljanja laboratorijskom maketom spremnika tekuine 2,5 sata

Industrijske komunikacijske mree - Profibus 2,5 sata

Industrijske komunikacijske mree Ethernet 2,5 sata

Industrijske komunikacijske mree Modbus 2,5 sata

Sustavi za vizualizaciju industrijskih procesa OPC serveri. 2,5 sata

Sustavi za vizualizaciju industrijskih procesa SCADA sustavi. 2,5 sata

Seminarski rad - konzultacije 2,5 sata

Seminarski rad konzultacije 2,5 sata




20

Naziv predmeta Inenjerska ekonomika

Kod FENI37

ECTS

5 ECTS 30 sati predavanja i 30 sati vjebi (2 ECTS) 30 sati izrada seminarskog rada (1 ECTS) 60 sati domai radovi i samostalno uenje (2 ECTS)


Dr. sc. Ranko Goi, izv. prof. (predavanja) Damir Jakus, dipl.ing. (laboratorijske vjebe)


Osnovna znanja iz inenjerske ekonomike uz razumijevanje koncepta vremenske vrijednosti novca. Sposobnost primjene ekonomske analize investicijskih projekata, uz jasno formuliranje tehniko-tehnolokih ulaznih parametara. Samostalna izrada modela za ekonomsku analizu varijantnih rjeenja, analizu osjetljivosti i analizu rizika investicijskih i poslovnih odluka.


1. W.G. Sullivan, J.A. Bontadelli, E.M. Wicks: Engineering economy, Prentice Hall, 1999. 2. Goi, R.: Inenjerska ekonomika (skripta/materijali u pripremi)

Dopunska literatura

1. W. L. Winston, S. C. Albright: Practical Management Science, Duxbury Press, 2001. 2. F. Khan, R. Parra: Financing Large Projects: Using Project Finance Techniques and

Practices, Pearson Education Asia Pte., 2003. 3. Lj. Vidui: Financijski menadment, RRIF-plus d.o.o., 2002. 4. http://www.ise.ufl.edu/ein6357/downloads.html

Nastava


Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno rasporeeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu

Laboratorijske vjebe: 15 sati

Ispit


Tijekom semestra organiziraju se stalni kolokviji preko domaih radova temeljem baznih modela iz laboratorijskih vjebi. Polaganje ispita predvieno je na jedan od slijedea tri naina, po odabiru studenta:

1. Izrada seminarskog rada 2. Rjeavanje jednog od modela na raunalu, obraenog kroz laboratorijske vjebe ili

domae radove (max. ocjena 4)

3. Rjeavanje novog modela na raunalu, (max. ocjena 5) U drugoj i treoj varijanti studentima je omogueno polaganje ispita pri kraju nastave, kao kolokvija kojim se oslobaa polaganja ispita na redovnom ispitnom roku.

U redovnim ispitnim rokovima takoer je omogueno polaganje ispita u jednoj od tri navedene varijante.

Studenti koji nisu poloili ispit nakon dva zavrna ispita mogu ispit poloiti na tzv. popravnom ispitu u prvom dijelu jesenskog ispitnog roka ili na komisijskom ispitu koji e biti u drugom dijelu jesenskog ispitnog roka (u varijantama 2 i 3). Ocjena u svim varijantama se utvruje na slijedei nain: Postotak Ocjena 50 % do 6 1% dovoljan (2) 62 % do 74 % dobar (3) 75 % do 87 % vrlo dobar (4) 88 % do 100 % izvrstan (5) Izuzetak je varijanta 2, u kojoj je najvia ocjena vrlo dobar (4). Ispiti e se odrati u terminima definiranim u Kalendaru nastavne djelatnosti u akademskoj godini 2009./2010.:

Prvi i drugi zavrni ispit veljaa 2010. Popravni i komisijski ispit rujan 2010.

Ispiti e se odrati u terminima definiranim u Kalendaru nastavne djelatnosti


21

Prema lanku 65. Statuta Fakulteta, student je duan sudjelovati u radu svih oblika nastave te prisustvovati: predavanjima najmanje 70% nastavnih sati te laboratorijskim vjebama 100% nastavnih sati. Ako ne ispuni navedene uvjete, student nee moi pristupiti ispitu.


Predavanja

1. Uvod osnove inenjerske ekonomike 2 sata

2. Osnovna teorija trokova 2 sata

3. Vremenska vrijednost novca (1. dio - teorija) 2 sata

4. Vremenska vrijednost novca (1. dio - primjer) 2 sata

5. Metode za izraun isplativosti ulaganja (1. dio teorija) 2 sata

6. Metode za izraun isplativosti ulaganja (1. dio primjer) 2 sata

7. Usporedba alternativa 2 sata

8. Analiza zamjene opreme 2 sata

9. Primjer: kompenzacija jalove energije 2 sata

10. Tarifni sustavi (1. dio teorija) 2 sata

11. Tarifni sustavi (2. dio primjer 1) 2 sata

12. Tarifni sustavi (3. dio primjer 2) 2 sata

13. Analiza osjetljivosti i analiza rizika 2 sata

14. Porezni sustav, amortizacija opreme 2 sata

15. Modeli odluivanja, ugovaranje, izrada trokovnika 2 sata


1. Obraun potronje elektrine energije 2 sata

2. Primjer analize trokova 2 sata

3. Sloeni kamatni raun, 1. dio 2 sata

4. Model otplate kredita, 2. dio 2 sata

5. Model otplate kredita 2 sata

6. Primjer modela za proraun isplativosti ulaganja 2 sata

7. Proraun isplativosti izgradnje VE 2 sata

8. Model odabira transformatora analiza alternativa 2 sata

9. Model isplativosti zamjene niskonaponskog voda 2 sata

10. Model za proraun kompenzacije jalove energije 2 sata

11. Model za izraun trokova elektrine energije industrijskog potroaa 2 sata

12. Model za analizu isplativosti koritenja vlastitog agregata 2 sata

13. Model za analizu osjetljivosti i analizu rizika 2 sata

14. Model za analizu isplativosti ulaganja uz uvaavanje amortizacije 2 sata

15. Izrada trokovnika 2 sata


22

Naziv predmeta Upravljanje i voenje u elektroenergetskom sustavu

Kod FENI09

ECTS 6 (30 sati predavanja i 30 sati vjebi ekvivalentno je 2 ECTS-a, te za samostalno uenje 120 sati - 4 ECTS-a)


Dr. sc. Elis Sutlovi, red. prof (predavanja i vjebe) Ivan Vjeko Tomi, dipl.ing. (laboratorijske vjebe)


Studenti stjeu znanja o problematici voenja elektroenergetskih sustava. Takoer, studenti stjeu znanja o klasinim i modernim sustavima upravljanja u elektrinim postrojenjima. Studenti se osposobljavaju za rjeavanje problema upravljanja i voenja u elektroenergetskom sustavu.


1. E. Mariani and S.S. Murthy: Advanced Load Dispatch for Power System: Principles, Practices and Economies, Springer-Verlag, London, 1997.

2. alovi, M.S.: Eksploatacija elektroenergetskih sistema, Beopres, Beograd, 1999.

Dopunska literatura

1. Wood, B. Wollenberg: Power Generation, Operation and Control, ISBN 0-471-09182-0, John Wiley &Sons, 1984.

2. M. i K. Oegovi: Elektrine mree II, FESB, Split, 1980. 3. UCTE Operation Handbook, 2004

Nastava


Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno rasporeeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu + 2 kolokvija. Auditorne vjebe: 15 sati 15 tjedana ravnomjerno rasporeeno (po 1 sat tjedno) - prema rasporedu. Laboratorijske vjebe: 15 sati 7 tjedana rasporeeno na 6 tjedana po dva sata te 7. tjedan 3 sata.

Ispit


Tijekom semestra bit e dva meuispita (kolokvija) i zavrni ispit. Prvi meuispit je nakon 8 tjedana nastave, drugi nakon 15 tjedna nastave. Na zavrnom ispitu studenti polau cjelovito gradivo ili dijelove gradiva koje nisu poloili na meuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je 50% bodova na svakom meuispitu i pozitivna ocjena iz laboratorijskih vjebi. Ocjena(%)= 0,05A+ 0,50M1 + 0,45M2 A nazonost i aktivnost na nastavi M1, M2 - bodovi na meuispitima izraeni u postocima. Konana se ocjena utvruje na sljedei nain: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Prvi meuispit se sastoje od 4 teoretska pitanja i dva kraa zadatka, a drugi meuispit od est teoretskih pitanja. Zavrni ispit sastoji se od dva zadatka i deset teoretskih pitanja. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od ukupnog broja pitanja iz svake skupine zadataka. Ispiti e se odrati u terminima definiranim u Kalendaru nastavne djelatnosti u akademskoj godini 2010./2011.: Prema lanku 65. Statuta Fakulteta, student je duan sudjelovati u radu svih oblika nastave te prisustvovati: predavanjima i auditornim vjebama najmanje 70% nastavnih sati. Ako ne ispuni navedene uvjete, student nee moi pristupiti ispitu.


23


Predavanja A. vjebe

Funkcije voenja elektroenergetskog sustavu. Problematika regulacija u elektroenergetskom sustavu 2 sata 0 sati

Regulacija frekvencije i djelatne snage karakteristika turbinskog regulatora, samoregulacija turbine, sumarne karakteristike proizvodnje 2 sata 2 sata

Regulacija frekvencije i djelatne snage raspodjela optereenja na agregate, karakteristika potronje, sumarna karakteristika sustava 2 sata 4 sata

Regulacija frekvencije i djelatne snage paralelan rad vie sustava, regulacija frekvencije i snaga razmjene 2 sata 4 sata

Regulacija frekvencije i djelatne snage tijek regulacije, oscilacije snage na spojnim vodovima, potrebna snaga regulacije, upotreba frekventnih releja 2 sata 0 sati

Regulacija napona i jalove snage karakteristike elemenata mree i uestvovanje u regulaciji 2 sata 0 sati

Regulacija napona i jalove snage zajedniki dijagram potronje i proizvodnje, efekti regulacije, hijerarhijska organizacija regulacije u EES-u 2 sata 3 sata

Raspodjela optereenja na agregate opi principi 2 sata 2 sata

Priuve u elektroenergetskom sustavu 2 sata 0 sati

Pomone usluge sustava u trinim uvjetima, pomone usluge sustava u Hrvatskoj 2 sata 0 sati

Daljinsko upravljanje, daljinsko mjerenje. Nivoi upravljanja u HEP-u 2 sata 0 sati Sustav daljinskog voenja i upravljanja unutar HEP-a , trenutni model i novi model. Centri daljinskog upravljanja i mreni centri. 2 sata 0 sati

Sekundarni sustavi upravljanja unutar HEP-a na proizvodno prijenosnoj i distribucijskoj razini. 2 sata 0 sati

Sustav procesne informatike, SCADA. 2 sata 0 sati

Norme i ureaji za mjerenje nadzora i kvalitete elektrine energije 2 sata 0 sati


Program Power World Simulation karakteristike i mogunosti 2 sata Program Power World Simulation crtanje u unoenje podataka pojedinih elemenata mree 2 sata

Program Power World Simulation crtanje i simulacje na maloj test mree za P-f regulaciju 2 sata

Program Power World Simulation simulacije P-f regulaciju na modelu mree Dalmacije 2 sata

Program Power World Simulation crtanje i simulacje na maloj test mree za Q-U regulaciju 2 sata

Program Power World Simulation simulacije Q-U regulacije na modelu mree Dalmacije 2 sata

Posjet Mrenom centru upravljanja Split 3 sata


24

Naziv predmeta Zatita u elektrinim postrojenjima

Kod FENI10

ECTS 7 30 sata predavanja i 15 sati laboratorijskih vjebi (2 ECTS) 150 sati samostalno uenje (5 ECTS)


Dr. sc. Petar Sarajev, doc. Rober Kosor, dipl. in.


Znanja o temeljnim principima rada relejne zatite. Vrste relejnih zatita. Primjena i projektiranje relejne zatite u distributivnim mreama. Nadstrujna zatita u odnosu na meufazne kratke spojeve i kratke spojeve sa zemljom. Relejna zatite dvonamotnih i tronamotnih energetskih transformatora. Diferencijalna zatita. Primjena i projektiranje relejne zatite u visokonaponskim prijenosnim mreama. Distantna zatita.


1. Bouta, F.: Automatski zatitni ureaji elektroenergetskih postrojenja, Drugo izdanje, Svjetlost, Sarajevo, 1989.

Dopunska literatura Nema

Nastava


Predavanja: 30 sati u razdoblju 15 tjedana ravnomjerno rasporeeno (po 3 sata tjedno) prema rasporedu

Laboratorijske vjebe: 15 sati u razdoblju 5 laboratorijskih vjebi (po 3 sata)

Ispit


Tijekom semestra bit e tri kolokvija. Prvi kolokvij je u 5. tjednu nastave, drugi u 12. tjedana nastave, a trei u okviru prvog zavrnog ispita. Student moe putem kolokvija poloiti cjelokupni ispit. Na dva zavrna ispita u veljai 2010. godine, studenti polau dijelove gradiva koje nisu poloili na kolokvijima. Ako na prvom zavrnom ispitu student poloi neki od dijelova gradiva, taj dio gradiva student ne mora polagati na drugom zavrnom ispitu. Pod zasebnim dijelom gradiva se podrazumijevaju teorija ili zadaci pojedinog kolokvija. Dakle, na svakom od kolokvija se polae jedan dio teorije i jedan dio zadataka.

Uvjet za pozitivnu ocjenu je da student ima najmanje 50 % bodova iz pojedinog dijela teorije i 50 % bodova iz pojedinog dijela zadataka na kolokviju ili na zavrnom ispitu, a konana se ocjena (u postocima) formira na temelju svih aktivnosti prema formuli:

1 1 2 2 3 3Ocjena (%) 0,08 NP NV 0,14 T Z T Z T Z

gdje su aktivnosti izraene u postocima: NP nazonost na predavanjima, NV nazonost na auditornim vjebama, Ti, i =1, 2, 3 bodovi iz pojedinog dijela teorije, Zi, i =1, 2, 3 bodovi iz pojedinog dijela zadataka.

Studenti koji nisu poloili ispit nakon dva zavrna ispita mogu ispit poloiti u rujnu 2009. godine na tzv. popravnom ispitu. Samo studentima koji su prethodno poloili kompletnu teoriju ili kompletne zadatke bit e priznato da su poloili taj dio gradiva. Na popravnom ispitu studenti mogu poloiti cjelokupni ispit ili pak samo teoriju ili samo zadatke. Zadnja prilika za polaganje ispita u ovoj kolskoj godini je tzv. komisijski ispit koji e biti krajem rujna 2010. godine.

Uvjet za pozitivnu ocjenu na popravnom i komisijskom ispitu je da student ima najmanje 50 % bodova iz cjelokupne teorije i 50 % bodova iz cjelokupnih zadataka, a konana se ocjena (u postocima) formira na temelju svih aktivnosti prema formuli:

Ocjena (%) 0,08 NP NV 0,42 T Z


25

gdje su aktivnosti izraene u postocima:

NP nazonost na predavanjima, NV nazonost na auditornim vjebama, T bodovi iz cjelokupne teorije, Z bodovi iz cjelokupnih zadataka.

Ova se pravila podjednako odnose na studente koji su ovaj kolegij upisali prvi put n a one studente koji su kolegij upisali po drugi put. Konana se ocjena utvruje na slijedei nain: Postotak Ocjena 50 % do 61 % dovoljan (2) 62 % do 74 % dobar (3) 75 % do 87 % vrlo dobar (4) 88 % do 100 % izvrstan (5) Na svakom od kolokvija bit e 10 teorijskih pitanja i 2 zadatka. Na zavrnim ispitima bit e ukupno 15 teorijskih pitanja i 6 zadatka, a na popravnom i komisijskom ispitu 10 teorijskih pitanja i 4 zadatka. Na prvom kolokviju e se polagati gradivo iz elektrostatike, na drugom kolokviju gradivo iz istosmjernih elektrinih struja i magnetizma, a na treem kolokviju gradivo iz izmjeninih elektrinih strojeva. Ispitni rokovi se odravaju u terminima predvienim kalendarom nastave Prema lanku 65. Statuta Fakulteta, student je duan sudjelovati u radu svih oblika nastave te prisustvovati: predavanjima najmanje 70 % nastavnih sati, auditornim vjebama najmanje 70 % nastavnih sati. Ako ne ispuni navedene uvjete, student nee moi pristupiti ispitu.


26

IZBORNI PREDMETI

Naziv predmeta Zatita od munje i uzemljenje

Kod FENI23

ECTS

4 ECTS 30 sati predavanja: 1,5 ECTS bod 15 sati laboratorijskih vjebi: 0,5 ECTS bodova 60 sati samostalnog uenja: 2 ECTS boda


Dr. sc. Slavko Vujevi, red. prof. (predavanja)

Dino Lovri, dipl. ing. ( laboratorijske vjebe)


Specijalistika znanja o zatiti od munje i uzemljivakim sustavima te osnovne spoznaje o znaajkama i primjeni profesionalnih programskih paketa za tranzijentnu analizu.


1. Vujevi, S.: "Predavanja iz predmeta Zatita od munje i uzemljenje", Sveuilite u Splitu, FESB, Split, 2010. (interna skripta u elektronikom obliku)

2. Hasse, P.; Wiesinger, J. and Zischank, W., "Prirunik za zatitu od munje i uzemljenje", Kigen d.o.o., Zagreb, 2009.

Dopunska literatura

1. Padelin, M., "Zatita od groma", kolska knjiga, Zagreb, 1987. 2. Corray, V. (editor), "Lightning Protection", IET, 2010. 3. Kizilcay, M., Prikler, L., ATP-EMTP Beginners Guide for EEUG Members",

European EMTP-ATP Users Group, 2000.

Nastava


Predavanja: 28 sati 14 tjedana ravnomjerno rasporeeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu

Laboratorijske vjebe: 15 sati 3 puta po 3 kolska sata ukupno 3 laboratorijske vjebe 1 puta 6 sati - obilazak visokonaponskih elektroenergetskih postrojenja

Ispit


Tijekom semestra bit e tri kolokvija. Student moe putem kolokvija poloiti cjelokupni ispit. Na sva tri kolokvija student polae dio gradiva obraenog na predavanjima.

Na dva zavrna ispita studenti polau dijelove gradiva koje nisu poloili na kolokvijima. Ako na prvom zavrnom ispitu student poloi neki od dijelova gradiva, taj dio gradiva student ne mora polagati na drugom zavrnom ispitu. Pod zasebnim dijelom gradiva podrazumijeva se gradivo pojedinog kolokvija.

Uvjet za pozitivnu ocjenu je da student ima najmanje 50 % bodova iz pojedinog dijela gradiva na kolokviju ili na zavrnom ispitu, a konana se ocjena (u postocima) formira na temelju svih aktivnosti prema formuli:

Ocjena (%) = 0,1LV + 0,3(G1 + G2 + G3)

gdje su aktivnosti izraene u postocima: LV bodovi iz laboratorijskih vjebi Gi, i =1, 2, 3 - bodovi iz pojedinog dijela teorije.

Studenti koji nisu poloili ispit nakon dva zavrna ispita mogu ispit poloiti na tzv. popravnom ispitu. Zadnja prilika za polaganje ispita u ovoj kolskoj godini je tzv. komisijski ispit. Na popravnom i komisijskom ispitu studenti polau cjelokupno gradivo obraeno na predavanjima. Uvjet za pozitivnu ocjenu na popravnom i komisijskom ispitu je da student ima najmanje 50 % bodova iz cjelokupnog gradiva, a konana se ocjena (u postocima) formira na temelju svih aktivnosti prema formuli:

Ocjena (%) = 0,1LV + 0,9G

gdje su aktivnosti izraene u postocima: LV bodovi iz laboratorijskih vjebi


27

G - bodovi iz cjelokupnog gradiva obraenog na predavanjima. Konana se ocjena utvruje na sljedei nain:

Postotak Ocjena 50 % do 61 % dovoljan (2) 62 % do 74 % dobar (3) 75 % do 87 % vrlo dobar (4) 88 % do 100 % izvrstan (5)

Na svakom od kolokvija bit e po 10 pitanja. Na zavrnim ispitima, popravnom ispitu i komisijskom ispitu bit e po 15 pitanja. Na prvom kolokviju e se polagati gradivo iz prva etiri predavanja, na drugom kolokviju gradivo iz iduih pet predavanja, a na treem kolokviju gradivo iz zadnjih pet predavanja.

Prema lanku 65. Statuta Fakulteta, student je duan sudjelovati u radu svih oblika nastave te prisustvovati: predavanjima najmanje 70 % nastavnih sati te laboratorijskim vjebama 100 % nastavnih sati. Ako ne ispuni navedene uvjete, student nee moi pristupiti ispitu.

Predavanja - nastavne jedinice Trajanje

1. Povijest razvoja zatite od munje. Izokeraunika razina. Razvoj udara munje. Vrste i polaritet udara munje. 2 sata

2. Najvaniji podaci za zatitu od munje. Udarni generatori. Meunarodni i domai tehniki propisi i norme za zatitu od munje. 2 sata

3. Numeriko modeliranje elektrinih mrea tehnikom konanih elemenata. Teorijska podloga programskog paketa EMTP. 2 sata

4. Osnovne postavke skupa normi HRN EN 62305. 2 sata 5. Uinci udara munje. tete i gubici na graevinama i opskrbnim vodovima. Rizik i

komponente rizika. Zatitne mjere. Zatitne razine. 2 sata

6. Upravljanje rizikom prema normi HRN EN 62305-2. 2 sata 7. Projektiranje LPS sustava. Projektiranje sustava hvataljki. Aktivne hvataljke munje

neklasini LPS. 2 sata

8. Projektiranje sustava odvoda. Projektiranje uzemljivakog sustava. 2 sata

9. Unutarnji LPS. Prenaponska zatita unutarnjih sustava. Usklaena prenaponska zatita. 2 sata 10. Prenaponska zatita sustava informacijske tehnologije. Prenaponska zatita podatkovnih

mrea. 2 sata

11. Prenaponi u elektroenergetskim mreama. Elektrogeometrijski model. Zatita elektroenergetskih vodova i postrojenja od udara munje. 2 sata

12. Izbor znaajki metaloksidnih odvodnika prenapona. Zatita niskonaponskih mrea od udara munje. Opasnost od udara elektrine struje. Dodirni napon. Napon koraka. Osobna zatita od udara munje.

2 sata

13. Interpretacija rezultata geoelektrinog sondiranja. Mjerenje otpora rasprostiranja uzemljivaa. 2 sata

14. Numeriko modeliranje uzemljivakih sustava. 2 sata

Popis laboratorijskih vjebi Trajanje

1. Modeliranje strujnih krugova pomou programskog paketa EMTP-RV 3 sata

2. Modeliranje odvodnika prenapona pomou programskog paketa EMTP-RV 3 sata

3. Procjena rizika nastanka udara munje u graevinu 3 sata

4. Posjet elektroenergetskim postrojenjima 6 sati


28

Naziv predmeta Praktikum regulacije elektrinih strojeva

Kod FENI27

ECTS 4 ECTS-a 30 sati predavanja i 15 sati vjebi (1,5 ECTS) 75 sati za samostalno uenje (2,5 ECTS)


Dr. sc. Dinko Vukadinovi, izv. prof. (predavanja) Mateo Bai, dipl. ing. (laboratorijske vjebe)


Praktina znanja o regulaciji istosmjernih i izmjeninih elektrinih strojeva


1. S. N. Vukosavi: Digital Control of Electrical Drives, Springer, 2007. 2. S. M. Kuo, B. H Lee, W. Tian: Real-Time Digital Signal Processing Implementation and Application, John Wiley & Sons Ltd, 2006.

Dopunska literatura

Nastava


Predavanja: 28 sati 3.10.2011. 27.01.2012. 14 tjedana ravnomjerno rasporeeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vjebe (laboratorij A316): 14 sati 02.11.2011. 9.12.2012. 7 tjedana ravnomjerno rasporeeno (2 sata tjedno)

Ispit


Tijekom semestra bit e tri meuispita (kolokvija). Prvi meuispit je nakon 5 tjedana nastave, drugi nakon 10 tjedana nastave, a trei nakon 14 tjedana nastave. Na zavrnom ispitu studenti polau dijelove gradiva koje nisu poloili na meuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz laboratorijskih vjebi i 50% bodova na svakom meuispitu. Ocjena(%)=0,25L + 0,25(M1 + M2+M3) L - ocjena iz laboratorijskih vebi izraena u postocima, M1, M2, M3 - bodovi na meuispitima izraeni u postocima. Konana se ocjena utvruje na sljedei nain: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne poloe ispit preko kolokvija polau pismeni ispit koji sadri 5 pitanja i zadataka. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od ukupnog broja bodova. Studenti koji na ispitu polau samo gradivo pojedinog kolokvija kojeg nisu poloili, na ispitu dobivaju 2 pitanja iz gradiva pripadajueg kolokvija. Ispitni rokovi odravaju se u terminima predvienim kalendarom nastave.


Predavanja A. vjebe

Uvod. Podruje primjene istosmjernih i izmjeninih elektrinih strojeva 2 sata

Pregled praktinih rjeenja za regulaciju istosmjernih strojeva 2 sata

Parametriranje komercijalnih pretvaraa frekvencije za upravljanje asinkronim strojevima; skalarno i vektorsko upravljanje

2 sata

Odabir pretvaraa frekvencije za asinkrone strojeve 3 sata

Primjene programabilnih logikih kontrolera (PLC) u sustavima regulacije elektrinih strojeva.

3 sata


29

Uloga digitalnih signal procesora (DSP) i tehnike programiranja. 3 sata

Upravljanje trofaznim izmjenjivaem sa IGBT tranzistorima primjenom DSP-a; tehnike pulsno irinske modulacije

2 sata

Mjerenje struje, napona i brzine vrtnje u sustavima regulacije elektrinih strojeva; pregled mjernih metoda i vrste mjernih lanova

2 sata

Metode procjenjivanja ulanenih magnetskih tokova i elektromagnetskog momenta asinkronog stroja.

2 sata

Prekidaki reluktantni stroj kao objekt regulacije 3 sata

Osnovne strukture regulacijskih sustava s prekidakim reluktantnim strojem 2 sata

Primjeri regulacijskih sustava sa elektrinim strojevima iz prakse; elektromobili i industrijska rjeenja

2 sata


Regulacija brzine vrtnje istosmjernog stroja komercijalnim usmjerivaem tipa Simoreg, proizvoa Siemens

3 sata

Regulacija brzine vrtnje skalarano upravljanog asinkronog motora primjenom DSP-a

3 sata

Regulacija brzine vrtnje vektorski reguliranog asinkronog motora primjenom DSP-a

3 sata

Upravljanje asinkronim motorom komercijalnim pretvaraem frekvencije proizvoaa Danfoss pomou PC raunala

3 sata

Analiza rada regulacijski sustava s prekidakim reluktantnim strojem (simulacija) 2 sata


30

Naziv predmeta Ispitivanje elektrinih instalacija

Kod FENI29

ECTS 4 ECTS 28 sati predavanja i 14 sati vjebi ekvivalentno je 1,5 ECTS-a, za samostalan rad i uenje 2,5 ECTS-a


Dr. sc. Rino Luci, red. prof., Toni Modri, dipl. ing.


Odgovarajua praktina znanja vezana za ispitivanje elektrinih instalacija.


1. Luci, R., "Predavanja iz predmeta Elektrotehnika sigurnost'', FESB, Split, 2009. 2. Mileusni, E.: Ispitivanje elektrinih instalacija niskog napona, ZIRS, Zagreb, 2006.

Dopunska literatura 1. Siemens: Electrical Instalation Handbook-Third Edition,(Editor:Gunter G Seip) John &Wiley, 2000. 2. HRN IEC norme

Nastava


Predavanja: 28 sati 04.10.'11. 30.01.'12. 14 tjedana ravnomjerno rasporeeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vjebe 14 sati x.11.'11. x.01.'12 14 tjedana ravnomjerno rasporeeno (po 1 sat tjedno)

Ispit


Tijekom semestra bit e dva kolokvija. Prvi kolokvij bit e u osmom tjednu nastave, drugi u prvom tjednu ispitnog roka. Student moe putem kolokvija poloiti cjelokupan ispit. Na dva zavrna ispita u veljai 2011. godine, studenti polau dijelove gradiva koje nisu poloili na kolokvijima. Ako na prvom zavrnom ispitu student poloi jedan od dva dijela gradiva, taj dio gradiva student ne mora polagati na drugom zavrnom ispitu. Pod zasebnim dijelom gradiva se podrazumijevaju gradivo pojedinog kolokvija.


1 2Ocjena (%) 0,1 LV 0,45 G G

gdje su aktivnosti izraene u postocima: LV bodovi iz laboratorijskih, G1, G2 - bodovi iz pojedinog dijela gradiva obraenog na predavanjima.

Studenti koji nisu poloili ispit nakon dva zavrna ispita mogu ispit poloiti u zadnjem tjednu kolovoza ili prvom tjednu rujna 2011. godine na tzv. popravnom ispitu. Zadnja prilika za polaganje ispita u ovoj kolskoj godini je tzv. komisijski ispit koji e biti u drugom ili treem radnom tjednu rujna 2011. godine. Na popravnom i komisijskom ispitu svi studenti polau cjelokupno gradivo, a uvjet za pozitivnu ocjenu je da student ima najmanje 50 % bodova iz cjelokupnog gradiva. Konana se ocjena (u postocima) formira na temelju svih aktivnosti prema formuli:

Ocjena (%) 0,1 LV 0,9 G


LV bodovi iz laboratorijskih vjebi, G - bodovi iz cjelokupnog gradiva obraenog na predavanjima.


31

Konana se ocjena utvruje na slijedei nain: Postotak Ocjena 50 % do 6 1% dovoljan (2) 62 % do 74 % dobar (3) 75 % do 87 % vrlo dobar (4) 88 % do 100 % izvrstan (5) Prema lanku 65. Statuta Fakulteta, student je duan sudjelovati u radu svih oblika nastave te prisustvovati: predavanjima najmanje 70 % nastavnih sati te laboratorijskim vjebama 100 % nastavnih sati. Shodno tome student treba izraditi 100% izvjetaja sa laboratorijskih vjebi. Ako ne ispuni navedene uvjete, student nee moi pristupiti ispitu.


Djelovanje elektrine struje na ovjeka. 2 sata

Karakteristike i klasifikacija elektrinih instalacija. 6 sata

Izvori opasnosti. Mjere zatite. 6 sata

Uzemljenje. Mjerne metode. 4 sata

Provjera i mjerenja. Ispitivanje ispravnosti zatite od indirektnog dodira u uvjetima kvara 4 sata

Ispitivanje ostalih uvjeta propisanih normama u izvedbi elektrine instalacije 2 sata

Ispitivanje i provjera zatite od atmosferskih prenapona. 2 sata

Pregled i ispitivanje gromobranskih instalacija. 2 sata

Laboratorijske vjebe

Mjerenje neprekinutosti vodia 2 sata

Mjrenje otpora izolacije 2 sata

Mjerenje impedancije petlje kvara 2 sata

Mjerenje impedancije kratkospojne petlje i izraun struje kratkog spoja 2 sata

Ispitivanje parametara strujne zatitne sklopke 2 sata

Mjerenje otpora uzemljenja 2 sata

Mjerenje specifinog otpora tla 2 sata


32

Naziv predmeta Moderna Fizika

Kod FEMI01

ECTS 5 ECTS-a 30 sati predavanja, 15 sati laboratorijskih vjebi


Dr. sc. Nikola Godinovi (predavanja) Dr.sc. Tonko Garma (laboratorijske vjebe) Karlo Lelas, dipl. in, znanstveni novak (laboratorijske vjebe) Roko Pletina, dipl. in, znanstveni novak (laboratorijske vjebe)


Razumijevanje osnovnih zakona i koncepata kvantne fizike i njihova primjena u modernoj tehnologiji i informatici. je Usvojena znanja slue kao podloga za usvajanje daljnjih strunih znanja kroz specijalizirane kolegije te kao priprema za usvajanje profesionalnih znanja tijekom cijele karijere.


N. Godinovi: On-line materijali na e-learning portalu Ivan Supek, Miroslav Furi: Poela fizike, kolska knjiga, Zagreb 1995. A. Beiser: Concepts of Modern Physics, sixt edition, McGraw-Hill 2003. Knapp, V.; Coli, P.: Uvod u elektrina i magnetska svojstva materijala, kolska knjiga,

Zagreb, 1997.

Dopunska literatura

E.V. Wichmann: Kvantna Fizika, udbenik fizike Sveuilita u Berkeley, svezak 4., Tehnika knjiga, Zagreb, 1988. Bouwmeester, D. ; Ekert, A.; Zeilinger, A.; The Physics of Quantum Information, Springer 2004. Ho-Kim, Q.; Kumar, N.; Lam, C. S.: Invitation to Contemporary Physics, Worlds Scientific, 2004.

Nastava


Predavanja: 30 sati 15 tjedana ravnomjerno rasporeeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu. Laboratorijske vjebe 30 sati 8 tjedana ravnomjerno rasporeeno (2 sata tjedno) - prema rasporedu.

Ispit


Tijekom semstra bit e dva kolokvija. Ocjena(%)= 0,3L+ 0,7T L-ocjena laboratorijskih vjebi. T-ocjena teorije Prema pravilniku o studiranju primjenit e se relativno ocijenivaje. Ispitni rokovi: Prema kalendaru nastave


Predavanja

1. Specijalna teorija relativnosti. 2 sata

2. estina svojstva valova. 2 sata

3. Valna svojstva estica 2 sata

4. Uvod u valnu mehaniku: Schrodingerova jednadba 2 sata

5. Primjene Schrodingerove jednadbe 2 satat

6. Schrodingerova jednadba za vodikov atom 2 sata

7. Elektrina svojstva materijala. 2 sata

8. Poluvodii. 2 sata

9. Magnetska svojstva materijala. 2 sata

10. Supravodljivost 2 sata

11. Laseri 2 sata


33

12. Jezgra atoma 2 sata

13. Primjena nuklearne fizike u tehnici i medicini 2 sata

14. UVOD U FIZIKU ELEMENTARNIH ESTICA 2 sata

15. KOZMOLOGIJA 2 sata


1. Mjerenje Planckove konstante. 2 sata 2. Mjerenje ovisnosti otpora poluvodia o temperaturi. (Mjerenje

zabranjenog podruja u poluvodiu silicija) 2 sata

3. Hallov efekt. 2 sata

4. Mjerenje svojstava poluvodikih fotodetektora 2 sata

5. Demonstracija supravodljivosti Messnerov efekt 2 sata

6. Demonstracija relacija neodreenosti 2 sata

7. Mjerenje atenuacije gama-zraenja. 2 sata

8. Mjerenje spektra gama-zraenje. 2 sata


34

Naziv predmeta Automatizirani elektromotorni pogoni

Kod FENI16

ECTS 4 28 sati predavanja i 28 sati vjebi ekvivalentno je 2 ECTS-a, za samostalan rad i uenje 60 sati - 2 ECTS-a


Dr. sc. Terzi Boo, red. prof. Goran Maji, zn. novak


Osnovna znanja o automatiziranim pogonima, poluvodikim pretvaraima za pogone i projektiranu elektromotornih pogona.


B. Terzi: Predavanja na WEB-u iz predmeta Automatizirani elektromotorni pogoni

Dopunska literatura WEB stranice: http://www.abb.com/product/us/9AAC100211.aspx http://www.sea.siemens.com/us/Products/Drives/Pages/drives-home.aspx

Nastava


Predavanja: 28 sati . 14 tjedana ravnomjerno rasporeeno (po 2 sata tjedno) Laboratorijske i auditorne vjebe: 28 sati 14 tjedana ravnomjerno rasporeeno (2 sati tjedno)

Ispit


Ispit se sastoji od tri dijela: domai radovi seminarski rad usmeni ispit

Za pozitivnu ocjenu student mora izvriti sve domae radove, korektno napraviti seminarski rad i zadovoljiti na usmenom ispitu. Konana ocjena formira se na temelju rezultata sva tri dijela ispita.


Ponavljanje nekih poglavlja iz temeljnog kolegija Elektromotorni pogoni: Stacionarne karakteristike asinkronih i istosmjernih motora. Dinamike karakteristike motora. Pokretanje asinkronih motora. Napajanje motora iz poluvodikih pretvaraa.

2 sata

Suvremeni automatizirani EMP. Osnovni djelovi reguliranih i nereguliranih pogona. Podjele i znaajke suvremenih pogona prema asortimanu najveih svjetskih proizvoaa elektromotornih pogona (ABB i SIEMENS). Elektromotorni pogoni u sustavu automatizacije.

2 sata

Projektiranje EMP-a: Openito o projektiranju. Zakonska regulativa. Idejni, glavni i izvedbeni projekt. Primjer jednog glavnog elektrotehnikog projekta. 2 sata

Projektiranje EMP-a: osnovne znaajke i proraun parametara nekih radnih mehanizama (crpke, ventilatori, dizalini pogoni, ...). 2 sata

Projektiranje EMP-a: Izbor motora za elektromotorni pogon (vrsta motora, snaga, brzina, IP zatita, hlaenje, nain montae, termika zatita). 2 sata

Projektiranje EMP-a: Izbor poluvodikog pretvaraa za elektromotorni pogon (osnovna struktura pretvaraa, ulazni i izlazni filtri, analogni i digitalni ulazi, alati za programiranje, komunikacije,....) 2 sata

Projektiranje EMP-a: Odreivanje tipa i presjeka napojnih kabela na temelju prorauna optereenja, pada napona i struje kratkog spoja. 2 sata

Projektiranje EMP-a: Vrste zatitnih i sklopnih ureaja kod EMP-a (osigurai, prekidai, termistori, sklopnici, bimetalna zatita). Izbor zatite kod EMP-a bez i s poluvodikim pretvaraem. 2 sata

Parametriranje i putanje u rad elektromotornih pogona s poluvodikim pretvaraima 2 sata

Nadzor, vizualizacija i dijagnostika u automatiziranim pogonima 2 sata

Industrijske komunikacije u elektromotornim pogonima: Profibus, Modbus, CANopen, Ethernet 2 sata


35

Viemotorni pogoni: osnovna struktura, primjeri 2 sata

Primjeri suvremenih pogona: automatizirani elektromotorni pogoni kranske dizalice 4 sata


1. Projektiranje elektromotornih pogona: proraun parametara radnih mehanizama, izbor motora 4 sata

2. Projektiranje elektromotornih pogona pomou programskog paketa Ecodial: prorauni struja kratkog spoja, izbor kabela, proraun pada napona, izbor zatitnih ureaja

6 sati

3. Izrada projektne dokumentacije pomou programskog paketa Eplan 6 sati

4. Parametriranje i putanje u rad elektromotornog pogona s frekventnim pretvaraem 4 sata

5. Elektromotorni pogon za kronske sustave s asinkronim kaveznim motorom i frekventnim pretvaraem

4 sata

6. Elektromotorni pogon za kranske sustave s asinkronim kolutnim motorom i tiristorskim regulatorom napona

4 sata


36

Naziv predmeta Elektrini sklopni aparati

Kod FENI50

ECTS 4 ECTS 28 sati predavanja i 14 sati vjebi ekvivalentno je 1,5 ECTS-a, za samostalan rad i uenje 2,5 ECTS-a


Dr. sc. Rino Luci, red. prof.


Osnovne spoznaje o elektrinim sklopnim aparatima


1. Luci, R., "Predavanja iz predmeta Elektrini sklopni aparati", FESB, Split, 2012. (ppt prezentacija u pdf formatu)

2. Belin, Boris., "Uvod u teoriju eletrinih sklopnih aparata", kolska knjiga, Zagreb, 1978. 3. Metrovi, K., '' Slopni aparati srednjeg i visokog napona'', Graphis, Zagreb, 2007.

Dopunska literatura 1. Brown T. E. Jr.: ''Circuit Interruption Theory and Techniques'', Marcel Dekker Inc., New York, 1984

Nastava


Predavanja: 28 sati 01.10.'11. 30.01.'12. 15 tjedana ravnomjerno rasporeeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vjebe 14 sati x.11.'11. x.01.'12. 15 tjedana ravnomjerno rasporeeno (po 1 sat tjedno)

Ispit


Tijekom semestra bit e dva kolokvija. Prvi kolokvij bit e u osmom tjednu nastave, drugi u prvom tjednu ispitnog roka. Student moe putem kolokvija poloiti cjelokupan ispit. Na dva zavrna ispita u veljai 2012. godine, studenti polau dijelove gradiva koje nisu poloili na kolokvijima. Ako na prvom zavrnom ispitu student poloi jedan od dva dijela gradiva, taj dio gradiva student ne mora polagati na drugom zavrnom ispitu. Pod zasebnim dijelom gradiva se podrazumijevaju gradivo pojedinog kolokvija.


1 2Ocjena (%) 0,1 LV 0,45 G G

gdje su aktivnosti izraene u postocima: LV bodovi iz laboratorijskih, G1, G2 - bodovi iz pojedinog dijela gradiva obraenog na predavanjima.

Studenti koji nisu poloili ispit nakon dva zavrna ispita mogu ispit poloiti u zadnjem tjednu kolovoza ili prvom tjednu rujna 2012. godine na tzv. popravnom ispitu. Zadnja prilika za polaganje ispita u ovoj kolskoj godini je tzv. komisijski ispit koji e biti u drugom ili treem radnom tjednu rujna 2012. godine. Na popravnom i komisijskom ispitu svi studenti polau cjelokupno gradivo, a uvjet za pozitivnu ocjenu je da student ima najmanje 50 % bodova iz cjelokupnog gradiva. Konana se ocjena (u postocima) formira na temelju svih aktivnosti prema formuli:

Ocjena (%) 0,1 LV 0,9 G



37

LV bodovi iz laboratorijskih vjebi, G - bodovi iz cjelokupnog gradiva obraenog na predavanjima.

Konana se ocjena utvruje na slijedei nain: Postotak Ocjena 50 % do 6 1% dovoljan (2) 62 % do 74 % dobar (3) 75 % do 87 % vrlo dobar (4) 88 % do 100 % izvrstan (5) Prema lanku 65. Statuta Fakulteta, student je duan sudjelovati u radu svih oblika nastave te prisustvovati: predavanjima najmanje 70 % nastavnih sati te laboratorijskim vjebama 100 % nastavnih sati. Shodno tome student treba izraditi 100% izvjetaja sa laboratorijskih vjebi. Ako ne ispuni navedene uvjete, student nee moi pristupiti ispitu.


Teorija elektrinih kontakata, termika i elektrodinamika naprezanja. Naprezanje izolacije. 2 sata

Osnove teorije elektrinog luka. Dinamika teorija luka. 2 sata

Uklapanje i kratko spajanje u krugovima istosmjerne i izmjenine struje. 4 sata Prekidanje izmjenine struje; sabirniki kratki spoj, isklapanje neoptereenih dalekovoda, transformatora i kabela. Bliski kratki spoj. Sklapanje dvaju sustava izvan sinkronizma, opozicija faza.

8 sati

Sklopni prenaponi. 2 sata

Prekidanje istosmjerne struje 3 sata

Snaga elektrinog luka pri uklapanju i prekidanju. 2 sata

Tehnike uklapanja i prekidanja struje u zraku, ulju, plinu SF6 i vakuumu. 2 sata

Izvedbe prekidaa, sklopki, sklopnika, rastavljaa, osiguraa, i odvodnika prenapona. 2 sata

Aparati niskog napona 2 sata

Laboratorijske vjebe

Osnove rada programskog paketa ATP-EMTP 2 sata

Tropolno isklapanje neoptereenog kabela, Faktori prenapona. 2 sata Modeliranje sklopnih prenapona pri isklapanju jednostavne mree pri raznim teretima uz izolirano zvjezdite trafa. Faktori prenapona. 3 sata

Modeliranje sklopnih prenapona pri isklapanju jednostavne mree pri raznim teretima uz direktno uzemljeno zvjezdite. Faktori prenapona.

3 sata

Modeliranje sklopnih prenapona pri isklapanju jednostavne mree kod pojave zemljospoja pri raznim teretima uz zvjezdite trafa uzemljeno preko maloomskog otpornika. Faktori prenapona. 4 sati


38

LJETNI SEMESTAR

Naziv predmeta Regulacija elektrinih strojeva

Kod FENI11

ECTS 6 30 sati predavanja = 1 ECTS, 30 sati vjebi = 1 ECTS, 120 sati uenja = 4 ECTS


Dr. sc. Dinko Vukadinovi, izv. prof. (predavanja) Mateo Bai, dipl. in. (laboratorijske vjebe)


Sposobnost analize i sinteze sustava regulacije elektrinih strojeva


1. D. Vukadinovi: Predavanja iz Regulacije elektrinih strojeva, 2010/11 2. Bose, B.K.: Modern Power Electronics and AC Drives, Prentice Hall, 2002

Dopunska literatura 1. E. Levi: High Performance Drives, predavanja za studente svuilita John Moores, Liverpool, 2002.

2. Boldea I.: Synchronous Generators, CRC Press, 2005.

Nastava


Predavanja: 28 sati 1.3.2012. 10.6.2012. 14 tjedana ravnomjerno rasporeeno (po 2 sata tjedno) - prema rasporedu Laboratorijske vjebe (laboratorij A318 i A316): 28 sati 28.3.2012. 3.6.2012. 10 tjedana ravnomjerno rasporeeno (po 3 sata tjedno)

Ispit


Tijekom semestra bit e tri meuispita (kolokvija). Prvi meuispit je nakon 5 tjedana nastave, drugi nakon 10 tjedana nastave, a trei nakon 14 tjedana nastave. Na zavrnom ispitu studenti polau dijelove gradiva koje nisu poloili na meuispitima. Uvjet za pozitivnu ocjenu je pozitivna ocjena iz laboratorijskih vjebi i 50% bodova na svakom meuispitu. Ocjena(%)=0,25L + 0,75(M1 + M2+M3) L - ocjena iz laboratorijskih vjebi izraena u postocima, M1, M2, M3 - bodovi na meuispitima izraeni u postocima. Konana se ocjena utvruje na sljedei nain: Postotak Ocjena 50% do 61% dovoljan (2) 62% do 74% dobar (3) 75% do 87% vrlo dobar (4) 88% do 100% izvrstan (5) Studenti koji ne poloe ispit preko kolokvija polau pismeni ispit koji sadri 5 pitanja i zadataka. Uvjet za polaganje ispita je 50% bodova od ukupnog broja bodova. Studenti koji na ispitu polau samo gradivo pojedinog kolokvija kojeg nisu poloili, na ispitu dobivaju 2 pitanja iz gradiva pripadajueg kolokvija. Ispitni rokovi odravaju se u terminima predvienim kalendarom nastave.


Predavanja A. vjebe

Podruje regulacije elektrinih strojeva; vrste strojeva i regulirane veliine 1 sat

Poluvodike energetske komponente pretvaraa za napajanje el. strojeva 2 sata

Mreom voeni pretvarai za istosmjerne i asinkrone strojeve 2 sata

Istosmjerno-istosmjerni pretvarai za napajanje istosmjernih strojeva 3 sata


39

Sustav regulacije nezavisno uzbuenog istosmjernog stroja upravljanog naponom armature

2 sata

Upravljanje istosmjernim strojem naponom uzbude 1 sat

Kombinirana regulacija brzine vrtnje istosmjernog motora s nezavisnom uzbudom 1 sat

Optimiranje regulacijskih sustava s istosmjernim strojem 1 sat

Optimiranje regulacijskog sustava s istosmjernim strojem primjenom tehnikog i simetrinog optimuma

2 sata

Pretvarai frekvencije za napajanje asinkronih strojeva 3 sata

Skalarno upravljanje asinkronim strojem 2 sata

Vektorsko upravljanje asinkronim strojem 3 sata

Regulacija sinkronih motora 2 sata

Regulacija sinkronih generatora u elektroenergetskom sustavu 2 sata

Primjena raunala u regulaciji elektrinih strojeva 1 sat


Mjerenje parametara prijenosne funkcije istosmjernog motora 3 sata

Tiristorski most kao izvrni lan u sustavu regulacije istosmjernog motora 3 sata

Odreivanje prijenosne funkcije mjernih lanova brzine vrtnje i struje armature 3 sata

Eksperimentalna sinteza nereguliranog pogona s istosmjernim strojem 3 sata Optimiranje reguliranog pogona s istosmjernim strojem primjenom tehnikog i simetrinog optimuma - simulacija 4 sata

Optimiranje reguliranog pogona s istosmjernim strojem primjenom tehnikog i simetrinog optimuma - eksperiment 6 sati

Upravljanje asinkronim motorom u reimu konstantnog omjera napona i frekvencije upotrebom komercijalnog pretvaraa frekvencije 6 sati


40

Naziv predmeta Modeliranje elektromehanikih sustava

Kod FENI12

ECTS 6 ECTS-a 30 sati predavanja, 30 sati raunalnih laboratorijskih vjebi = 2 ECTS-a; za samostalan rad i uenje potrebno je 90 sati = 4 ECTS-a


Dr. sc. Marin Despalatovi, doc. (predavanja i raunalne laboratorijske vjebe)


Stjee se sposobnost matematikog modeliranja elektromehanikih sustava, posebno razliitih vrsta elektrinih strojeva i elektromotornih pogona, te njihova simuliranja na raunalu uz primjenu programskog paketa Matlab/Simulink.


1. M. Jadri, B. Frani: Dinamika elektrinih strojeva, Graphis, Zagreb, 2004. 2. SimPowerSystems User's Guide, The MathWorks, Inc., 2010. (dostupno na e-Learning portalu)

Dopunska literatura

1. P. C. K

230

Documents