Godina IX

Utorak, 2. augusta/kolovoza 2005. godine Broj/Broj

52 Godina IX

Utorak, 2. avgusta 2005. godine

ISSN 1512-7486 - bosanski jezik

ISSN 1512-7494 - hrvatski jezik

ISSN 1512-7508 - srpski jezik

PARLAMENTARNA SKUPTINA

BOSNE I HERCEGOVINE

331

Na osnovu lana IV. 4. a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine na sjednici

Predstavnikog doma, odranoj 17. maja 2005. godine, i na sjednici Doma naroda, odranoj 29. juna 2005. godine,

usvojila je

ZAKON

O ZADUIVANJU, DUGU I GARANCIJAMA BOSNE I HERCEGOVINE

UVODNE ODREDBE

lan 1.

(Predmet Zakona)

Ovim zakonom ureuju se dug i garancije Bosne i Hercegovine, nain i postupak zaduivanja, osiguranje sredstava

za otplatu duga, izdavanje garancija i emisija vrijednosnih papira, rezervne mjere i njihova primjena, voenje

evidencija o dugu i garancijama, te druga pitanja koja se odnose na dug i garancije Bosne i Hercegovine.

lan 2.

(Podjela Zakona)

Zakon je podijeljen u est poglavlja kojima se ureuje materija koja je predmet ovog zakona, i to: Poglavlje I. Ope

odredbe dravnog duga, Poglavlje II. Unutranji dug, Poglavlje III. Vanjski dug, Poglavlje IV. Unutranje i vanjske

dravne garancije, Poglavlje V. Kaznene odredbe i Poglavlje VI. Prijelazne i zavrne odredbe.

lan 3.

(Definicije)

Termini koji se koriste u ovom zakonu imaju sljedea znaenja:

1) Dug je monetarna obaveza za pozajmljena sredstva ukljuujui finansijski lizing.

2) Servisiranje duga je uplata sredstava svake fiskalne godine za glavnicu, kamatu, diskont i druge obaveze po

osnovu duga, ukljuujui ostale pratee trokove.

3) Drava je Bosna i Hercegovina.

4) Entitet je Federacija Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija) ili Republika Srpska.

5) Distrikt je Brko Distrikt Bosne i Hercegovine.

6) Dravni dug je dug izraen u domaoj valuti, iji je zajmoprimac Ministarstvo finansija i trezora Bosne i

Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), u ime Bosne i Hercegovine. Dravni dug takoer obuhvata i dug

Bosne i Hercegovine koji je do sada nastao u skladu sa zakonom koji je bio na snazi u vrijeme zaduenja. U svrhu

utvrivanja dravnog duga, kada je neizmirena obaveza izraena u zakonskoj valuti izuzimajui domau valutu,

vrijednost e se preraunati u domau valutu u vrijeme vrenja procjene, prema zvaninom kursu Centralne banke

Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Centralna banka).

7) Unutranji dravni dug je dravni dug, izuzimajui vanjski dravni dug.

8) Direktni unutranji dravni dug je unutranji dravni dug nastao direktno u ime Bosne i Hercegovine.

9) Direktni vanjski dravni dug je dug nastao direktno u ime drave, a koji iskljuuje relevantni vanjski dug

dunika.

10) Indirektni unutranji dravni dug je unutranji dravni dug nastao na zahtjev i u ime dunika, a vraa ga

drava iskljuivo iz sredstava koja taj dunik uplati za svoj relevantni unutranji dug.

11) Vanjski dravni dug je dravni dug nastao u skladu s meunarodnim sporazumom. Dug nastao u periodu od

2. aprila 1992. do 14. decembra 1995. godine ne smatra se vanjskim dugom drave, a drava nema nikakvu

odgovornost za otplatu tog duga.

12) Dravne garancije su unutranje i vanjske dravne garancije.

13) Unutranja dravna garancija je garancija drave da e otplatiti zajam, u potpunosti ili djelimino, ukoliko

to ne uradi zajmoprimac, a iskljuujui vanjske dravne garancije.

14) Vanjska dravna garancija je garancija drave da e zajam koji je predmet meunarodnog sporazuma

otplatiti, u potpunosti ili djelimino, ukoliko to ne uradi zajmoprimac.

15) Evidencija o dravnom dugu je zvanina evidencija koja ukljuuje najmanje dvije odvojene komponente:

Evidenciju o unutranjem dravnom dugu i Evidenciju o vanjskom dravnom dugu.

16) Evidencija o unutranjem dravnom dugu je zvanina evidencija koja osigurava postojei saeti pregled

cjelokupnog unutranjeg dravnog duga koja obuhvata najmanje dvije odvojene komponente: Evidenciju o

direktnom unutranjem dravnom dugu i Evidenciju o indirektnom unutranjem dravnom dugu.

17) Evidencija o vanjskom dravnom dugu je zvanina evidencija koja osigurava postojei saeti pregled

cjelokupnog vanjskog dravnog duga.

18) Evidencija o dravnim garancijama je zvanina evidencija koja obuhvata najmanje dvije odvojene

komponente: Evidenciju o unutranjim dravnim garancijama i Evidenciju o vanjskim dravnim garancijama.

19) Evidencija o unutranjim dravnim garancijama je zvanina evidencija o ukupnim unutranjim dravnim

garancijama.

20) Evidencija o vanjskim dravnim garancijama je zvanina evidencija o svim vanjskim dravnim

garancijama.

21) Redovni prihodi su iznos poreskih i neporeskih prihoda u budetu za koje se pretpostavlja da e se ponoviti u

toku naredne godine, i posebno ukljuuju sve prijenose sredstava od entiteta i Distrikta, kao i sopstvene prihode

drave.

22) Dug entiteta je dug izraen u domaoj valuti iji je zajmoprimac, direktno ili indirektno, ministarstvo finansija

entiteta u ime entiteta. U svrhu utvrivanja duga entiteta, kada je neizmirena obaveza izraena u stranoj valuti,

izuzimajui domau valutu, bit e preraunata u domau valutu u vrijeme procjene vrijednosti prema zvaninoj

kursnoj listi Centralne banke.

23) Unutranji dug entiteta je dug entiteta iskljuujui vanjski dug entiteta.

24) Vanjski dug entiteta je dug entiteta koji je predmet meunarodnog sporazuma zakljuenog u skladu s

procedurama definiranim ovim zakonom.

25) Dug Distrikta je dug Distrikta izraen u domaoj valuti iji je zajmoprimac Uprava prihoda u ime Distrikta. U

svrhu izraunavanja duga Distrikta kada je neizmirena obaveza izraena u stranoj valuti ili valutama, izuzimajui

domau valutu, bit e preraunata u domau valutu, u vrijeme procjene vrijednosti prema zvaninoj kursnoj listi

Centralne banke.

26) Unutranji dug Distrikta je dug Distrikta iskljuujui vanjski dug Distrikta.

27) Vanjski dug Distrikta je dug Distrikta koji je predmet meunarodnog sporazuma zakljuenog u skladu s

procedurama definiranim ovim zakonom.

28) Dunik je jedan od dva entiteta ili Distrikt u ije je ime drava stvorila obaveze po osnovu indirektnog

unutranjeg dravnog duga.

29) Relevantni unutranji dug dunika je unutranji dug entiteta ili unutranji dug Distrikta za koji je

Ministarstvo stvorilo obaveze po osnovu indirektnog dravnog unutranjeg duga plativog iz sredstava koja osigurava

dunik.

30) Relevantni vanjski dug dunika je dug entiteta ili Distrikta u ije ime se zaduilo Ministarstvo.

31) Garancije entiteta su garancije na zajmove plative i u domaoj i stranoj valuti, za koje je Ministarstvo, u ime

entiteta, nosilac garancije.

32) Garancije Distrikta su garancije na zajmove plative i u domaoj i stranoj valuti, za koje je Uprava prihoda, u

ime Distrikta, nosilac garancije.

33) Evidencija o dugu entiteta je evidencija koju priprema Ministarstvo, a koja prua saete informacije o dugu

entiteta na osnovu podataka koje entitet dostavlja Ministarstvu.

34) Evidencija o dugu Distrikta je evidencija koju priprema Ministarstvo, a koja prua saete informacije o dugu

Distrikta na osnovu podataka koje Distrikt dostavlja Ministarstvu.

35) Evidencija o garancijama entiteta je evidencija koju priprema Ministarstvo, a koja prua saete informacije o

garancijama entiteta na osnovu podataka koje entitet dostavlja Ministarstvu.

36) Evidencija o garancijama Distrikta je evidencija koju priprema Ministarstvo, a koja prua saete informacije

o garancijama Distrikta na osnovu podataka koje Distrikt dostavlja Ministarstvu.

37) Vrijednosni papiri Bosne i Hercegovine su obaveze drave nastale pod uslovima koje propie Ministarstvo, a

koje ine dravni dug.

38) Stalno izdvajanje namjenskih sredstava je ovlatenje koje daje Parlamentarna skuptina Bosne i

Hercegovine (u daljnjem tekstu: Parlamentarna skuptina) radi izdvajanja namjenskih sredstava u konkretnu svrhu, a

koje ne zahtijeva izmjene Zakona o izvrenju budeta.

39) Sistem elektronske evidencije je kompjuterizirani sistem uspostavljen u Centralnoj banci ili na drugi nain

koji odobrava dravni ministar finansija i trezora (u daljnjem tekstu: ministar) za registraciju izdavanja, stanja

rauna, servisiranja duga i amortizaciju vrijednosnih papira Bosne i Hercegovine u nefizikoj formi.

40) Elektronska evidencija vrijednosnih papira je vrijednosni papir koji je emitiran i koji se odrava u obliku

kompjuteriziranog knjienja ili u obliku raunovodstvene evidencije u sistemu elektronske evidencije.

41) Certifikat ili ovjereni vrijednosni papir je vrijednosni papir odobren i izdat u odreenoj, tj. fizikoj formi.

42) Kreditni sporazum je pisani sporazum ili drugi finansijski aranman, ukljuujui meunarodne ugovore, koji

sadri uslove pod kojima je zajmoprimac dobio sredstva od kreditora i odredbe kojim se regulira otplata tih

sredstava.

43) Garancija je pisano preuzeta obaveza plaanja finansijske obaveze u sluaju da strana koja ima primarnu

obavezu za vraanje takve finansijske obaveze nije izvrila uplatu po njenom prispijeu.

44) Dugoroni dug je dug koji se otplauje u roku duem od jedne godine od dana zaduenja.

45) Kratkoroni dug je dug koji se otplauje u roku kraem od jedne godine od dana zaduenja.

46) Kapitalna investicija je razvojni projekt, projekt poboljanja i izgradnje infrastrukture, ukljuujui pokretnu i

nepokretnu imovinu, opremu i konsultantske usluge koje su sastavni dio takvog projekta koji se nalazi u odobrenom

budetu, ima period amortizacije dui od pet godina, a koristi se u vezi s vladinom funkcijom koja slui u javne

svrhe.

47) Period amortizacije kapitalne investicije je predvieni vremenski period stvarnog koritenja kapitalne

investicije ukljuujui tekue odravanje.

48) Deficit proizaao iz gotovinskog toka je privremeni deficit prouzrokovan razlikom u vremenu primanja

budetskih prihoda i plaanja budetskih rashoda, i baziran je na budetu u kojem ukupno planirani budetski prihodi

nisu manji od ukupno planiranih budetskih rashoda za tu fiskalnu godinu.

49) Centralna banka je Centralna banka Bosne i Hercegovine.

50) Radni dan je dan koji nije subota, nedjelja ili slubeni praznik, kao i dani kada su bankarske institucije, u

skladu sa zakonom, ovlatene da ne rade.

51) Princip krajnjeg korisnika alocira obavezu entiteta ili Distrikta o izvrenju otplate vanjskog duga na osnovu

mjesta koritenja kreditnih sredstava u vrijeme kada je taj dug i nastao. Obaveza otplate vanjskog duga alocira se u

onom omjeru u kojem su i kreditna sredstva iskoritena.

52) Zajmoprimac je strana koja primarno ima obavezu izmirenja duga.

53) Zakon o izvrenju budeta je Zakon o izvrenju budeta institucija Bosne i Hercegovine i meunarodnih

obaveza Bosne i Hercegovine za tekuu godinu.

54) Kanton je federalna jedinica uspostavljena u skladu s Ustavom Federacije.

55) Opina je opina ili grad uspostavljen u skladu s ustavom entiteta.

56) Finansijski lizing je sporazum za lizing kapitalne investicije na odreeni vremenski period, s tim da na kraju

tog perioda kapitalna investicija postaje vlasnitvo zajmoprimca, kao to je definirano zakonom.

57) Meunarodni sporazum je sporazum kojim Bosna i Hercegovina preuzima kreditne i druge finansijske

obaveze, a koji je zakljuen u pisanoj formi s jednom ili vie drava ili s jednom ili vie meunarodnih organizacija,

i koji je reguliran meunarodnim pravom.

POGLAVLJE I - OP]E ODREDBE DRAVNOG DUGA

lan 4.

(Upravljanje dravnim dugom)

(1) Ministarstvo je nadleno za provoenje procedura za zaduivanje i upravljanje dravnim dugom. Zaduenje

moe nastati u domaoj ili stranoj valuti.

(2) U vezi sa stvaranjem obaveza po osnovu indirektnog unutranjeg dravnog duga, Ministarstvo e se konsultirati

s relevantnim dunikom u skladu s uslovima iz odluke vlade dunika.

(3) U okviru Ministarstva djeluje Sektor za upravljanje dravnim dugom. Sektor upravlja, nadgleda i pravi planove

u vezi s dravnim dugom i prua administrativnu podrku Savjetodavnoj komisiji za dug (u daljnjem tekstu:

Komisija).

(4) Vijee ministara Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vijee ministara) imenuje Komisiju u iji sastav

ulaze:

a) dva predstavnika u ime Vijea ministara od kojih je jedan ministar koji e biti predsjedavajui Komisije, a

drugog lana imenuje Vijee ministara;

b) jedan predstavnik Centralne banke;

c) dva predstavnika Federacije od kojih je jedan ministar finansija, a drugog imenuje Vlada Federacije;

d) dva predstavnika Republike Srpske od kojih je jedan ministar finansija, a drugog imenuje Vlada Republike

Srpske;

e) jedan predstavnik Distrikta - direktor Uprave prihoda Distrikta.

(5) Institucije koje imenuju predstavnike u Komisiju obavezne su Vijeu ministara dostaviti imena zamjenika koji

e zamjenjivati imenovanog lana u sluaju njegove sprijeenosti da prisustvuje sjednici Komisije.

(6) Komisija ima savjetodavni karakter, a prvenstveno u vezi sa:

a) stanjem i perspektivom dravnog duga;

b) trenutnim i buduim potrebama za prihodima radi servisiranja dravnog duga kao i trenutnim i buduim

uplatama koje su za njegovo servisiranje duni dostaviti entiteti i Distrikt;

c) mjerama koje treba razmotriti da bi se postigli i odrali stabilnost, kontinuitet i ravnotea u servisiranju dravnog

duga;

d) kriterijima koje treba primijeniti Ministarstvo prilikom zaduivanja drave i izdavanja dravnih garancija; i

e) pruanjem pomoi Ministarstvu prilikom razvoja Strategije upravljanja dravnim dugom iz lana 5. ovog

zakona.

(7) Komisija e donijeti propise kojima ureuje nain rada.

(8) Komisija moe angairati eksperte iz specifine oblasti ukoliko to ocijeni potrebnim.

lan 5.

(Strategija upravljanja dravnim dugom)

(1) Ministarstvo, u saradnji s Komisijom, utvruje prijedlog strategije upravljanja dravnim dugom, koji e donijeti

Vijee ministara najkasnije mjesec dana prije isteka fiskalne godine.

(2) Ministarstvo pokree aktivnosti zaduivanja u okviru ogranienja definiranih odredbama ovog zakona.

(3) Strategija upravljanja dravnim dugom ukljuuje:

a) neizmireni dravni dug i dravne garancije;

b) pripremu petogodinje srednjorone strategije upravljanja dravnim dugom koja e sadravati i dug entiteta i

Distrikta, a koja e biti u skladu s vaeim zakonima entiteta i Distrikta;

c) prijedlog dravnog zaduenja i izdavanja dravnih garancija ukljuujui svrhe zaduenja i izdavanja garancija;

d) projekciju servisiranja dravnog duga za narednih pet godina; i

e) ostale relevantne informacije.

lan 6.

(Dravni budet i saradnja s entitetima i Distriktom)

(1) Ministarstvo e na osnovu podataka kursne liste Centralne banke u godinji budet koji se dostavlja

Parlamentarnoj skuptini ukljuiti prihode potrebne da se u toj fiskalnoj godini izvri plaanje obaveza po osnovu

dravnog duga ukljuujui obaveze koje dospijevaju tokom te fiskalne godine kao i one koje e nastati tokom te

fiskalne godine.

(2) Procjena definirana u stavu (1) ovog lana usaglaava se s entitetima i Distriktom i dostavlja Parlamentarnoj

skuptini. Konano usaglaena procjena dostavlja se u proceduru usvajanja godinjeg budeta u skladu s rokovima

usvajanja budeta.

(3) Ministarstvo je ovlateno donijeti podzakonske akte kojima bi se definiralo vrijeme plaanja duga entiteta i

Distrikta prema dravi od strane entiteta i Distrikta.

lan 7.

(Rauni za dravna kreditna sredstva)

Ministarstvo je ovlateno u Centralnoj banci ili komercijalnim bankama otvoriti raune i podraune koji su

neophodni za upravljanje dravnim dugom. Takvi rauni postaju sastavni dio Jedinstvenog rauna Trezora drave.

lan 8.

(Rauni za servisiranje dravnog duga)

Ministarstvo je ovlateno otvoriti raune i podraune u Centralnoj banci kako bi osiguralo da se dravni dug

pravovremeno otplauje. Dobit od investiranja sredstava s tih rauna koristi se za plaanje provizija i ostalih trokova

u vezi sa servisiranjem takvog duga, ukljuujui otplate takvog duga.

lan 9.

(Evidentiranje cjelokupnog neizmirenog dravnog duga)

Sva ministarstva i druga vladina tijela, koja su do dana stupanja na snagu ovog zakona stvorila obaveze po osnovu

dravnog duga, u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, osigurat e informacije o svim takvim

neizmirenim dugovima. Kopije sporazuma o dravnom dugu, pratea dokumentacija i informacije u vezi s trenutnim

statusom otplate svih neizmirenih dugova moraju se dostaviti Ministarstvu. Tako prikupljene informacije unose se u

Evidenciju dravnog duga.

lan 10.

(Dravna kreditna sredstva)

(1) Ministarstvo je, na osnovu odluke Vijea ministara, ovlateno da: i) sredstva dravnog duga prije njihove

upotrebe u ovlatene svrhe, i ii) dravna sredstva ija je namjena otplata duga, investira samo u sljedee svrhe:

a) vladine obveznice koje emitira vlada suverene drave, a koje su meunarodnopriznate agencije za davanje

kreditnog rejtinga rangirale najmanje klasom "A" (visokog do srednjeg kvaliteta, s veim brojem dobrih

karakteristika, ali koje su u izvjesnoj mjeri osjetljive na uticaj promjena u ekonomskim uslovima);

b) vrijednosne papire koji su rangirani u skladu s takom a) ovog stava za koje garantira vlada suverene drave;

c) depozite kod bilo koje banke koja je lanica Agencije za osiguranje depozita Bosne i Hercegovine;

d) depozite u nekoj od banaka koje su meunarodnopriznate agencije za davanje kreditnog rejtinga rangirale

najmanje klasom "A";

e) ugovore o ponovnom otkupu a u ijoj osnovi su kupljeni vrijednosni papiri koji se sastoje od vrijednosnih papira

iz ta. a) i g) ovog stava i koje u svojstvu skrbnika dri trea strana;

f) sredstva na tritu novca koja je regulirala Komisija za promet vrijednosnih papira iz Sjedinjenih Amerikih

Drava ili neke nadzorne institucije Evropske unije, a iji se portfelji sastoje samo od vrijednosnih papira izraenih u

apoenima eura;

g) vladine obveznice koje emitira Bosna i Hercegovina; i

h) Centralnu banku.

(2) Sredstva iz stava (1) ovog lana nee biti investirana u bilo koji instrument koji dospijeva nakon planiranog

datuma kada se oekuje primjena sredstava u dozvoljene svrhe.

lan 11.

(Uslovi dravnog duga)

(1) Zavisno od odredbi ovog zakona i odredbi odluke Vijea ministara, Ministarstvo ima iskljuivo ovlatenje za:

a) emitiranje kratkoronih i dugoronih vrijednosnih papira Bosne i Hercegovine; i

b) sklapanje kreditnih sporazuma.

(2) Zavisno od odredbi ovog zakona i odredbi odluke Vijea ministara, Ministarstvo je ovlateno odrediti detalje,

formu i uslove vrijednosnih papira koji se razlikuju ili unose promjene u odnosu na gore opisane vrijednosne papire,

ukljuujui ali se ne ograniavajui na formu dospijea instrumenta, metode rasta kamate, snienje i premije.

(3) Obaveze po osnovu indirektnog unutranjeg dravnog duga nastaju u skladu s uslovima definiranim odlukom

vlade dunika.

lan 12.

(Vrijednosni papiri Bosne i Hercegovine)

(1) Ministarstvo je ovlateno emitirati vrijednosne papire Bosne i Hercegovine u elektronskoj ili u fizikoj formi,

kao i uspostaviti i voditi, direktno ili preko fiskalnog agenta, kompjuterizirani sistem za vrijednosne papire koji su

emitirani u vidu knjienja.

(2) Vrijednosni papiri Bosne i Hercegovine koji se emitiraju u vidu sistema elektronske evidencije su obaveze

drave i ne razlikuju se od onih koji su emitirani u fizikoj formi, osim to se emisija, odravanje rauna, transakcije

koje utiu na vrijednosne papire Bosne i Hercegovine, ukljuujui i amortizaciju, provodi elektronski, koristei

meusobno povezane kompjuterizirane evidencije koje vode posrednici ili se vode preko posrednika koji djeluju kao

agenti. Sistem elektronske evidencije utvruje pravo vlasnitva nad vrijednosnim papirima Bosne i Hercegovine, a

unos podataka o vlasnitvu nad vrijednosnim papirima Bosne i Hercegovine u sistem elektronske evidencije je

konaan. Fiskalni agent izdaje odgovarajuu potvrdu o vlasnitvu na osnovu podataka iz elektronske evidencije.

(3) Vrijednosni papiri Bosne i Hercegovine koji se emitiraju u fizikoj formi predstavljaju obaveze drave i

identificirane su serijom izdavanja, posebnim serijskim brojem, nominalnom vrijednou, i predstavljeni su u formi

evidentiranog vlasnitva. Jedan ili vie vrijednosnih papira Bosne i Hercegovine mogu biti emitirani u fizikoj formi

kao kolektivni dokaz drugih vrijednosnih papira istog opisa emitiranih u elektronskoj formi.

(4) Vrijednosni papiri Bosne i Hercegovine kojima se moe i ne mora trgovati na tritu mogu biti prenosivi ili

neprenosivi, zavisno od uslova emitiranja.

(5) Ministarstvo je ovlateno emitirati vrijednosne papire Bosne i Hercegovine za prodaju:

a) na aukciji, zadravajui, tamo gdje je to mogue, pravo da odbije odreenu ili sve ponude, ili po fiksnoj cijeni ili

stopi;

b) s popustom, ili po fiksnim, odnosno varijabilnim kamatnim stopama;

c) u odreenim apoenima;

d) uz utvrene datume izdavanja i prispijea;

e) uz ogranienje iznosa ponude;

f) uz odreeni datum ili datume plaanja kamate/kamata;

g) uz zadravanje prava, ukoliko postoji, na plaanje vrijednosnih papira Bosne i Hercegovine prije planiranog

datuma prispijea; i

h) uz reguliranje procedura plaanja u sluaju kada plaanje dospije u vrijeme praznika.

(6) U sluaju da datum plaanja obaveza po osnovu vrijednosnih papira Bosne i Hercegovine pada van uobiajenog

radnog dana, takvo plaanje obavlja se prvog narednog radnog dana, bez dodatnih kamata. Kada je uslovima

vrijednosnih papira Bosne i Hercegovine predvieno da Ministarstvo moe izvriti plaanje prije prispijea, takva

mjera moe se preduzeti ukoliko se na nju odnosi ovlatenje utvreno za takvo postupanje u vrijeme prodaje.

(7) Ministarstvo je ovlateno uspostaviti pravila voenja aukcije vrijednosnih papira Bosne i Hercegovine.

Ministarstvo moe osnovati savjetodavnu komisiju za aukcije ije e se lanstvo i odgovornosti uspostaviti u skladu

s podzakonskim aktima.

(8) Na vrijednosnim papirima Bosne i Hercegovine kao i na opisu uslova ponude vrijednosnih papira Bosne i

Hercegovine navodi se ko je dunik po osnovu vrijednosnih papira Bosne i Hercegovine koji e vriti otplatu, ili u

sluaju direktnog unutranjeg dravnog duga, stoji da je drava obavezna vriti otplatu.

(9) Ministarstvo ima ovlatenje zaduivati se po osnovu dravnog duga radi olakanja poslova upravljanja dugom

zamjenom izmeu vie vrsta kredita, ranijom otplatom ve ugovorenih kredita u potpunosti ili djelimino,

konverzijom postojeih kredita kad aktuelni uslovi finansijskog trita to nalau, ili obavljanjem finansijskog

poslovanja obavezama po osnovu duga ukljuujui finansijske proizvode.

lan 13.

(Propisi o vrijednosnim papirima)

Vrijednosni papiri Bosne i Hercegovine su predmet uslova emitiranja i propisa koji ih reguliraju, a koje donosi

Ministarstvo. Centralna banka, uz odobrenje Ministarstva, moe osigurati listing vrijednosnih papira Bosne i

Hercegovine na berzama oba entiteta. S tim u vezi, vrijednosni papiri Bosne i Hercegovine bit e predmet propisa

koji se odnose na uslove listinga i procedura trgovanja na entitetskim berzama od strane komisija za vrijednosne

papire.

lan 14.

(Odobrenje pomoi u sluaju gubitka, krae ili unitenja ovjerenih vrijednosnih papira Bosne i Hercegovine)

(1) Ministarstvo je ovlateno propisati nain postupanja u sluaju gubitka, krae, unitenja, oteenja ili

ponitavanja vrijednosnih papira Bosne i Hercegovine emitiranih u fizikoj, tj. ovjerenoj formi, pod uslovom da je

vrijednosni papir identificiran serijskim brojem i opisom, i da je zahtjev za pomo podnesen u skladu s primjenjivim

propisima Ministarstva.

(2) Navedene odgovornosti iz stava (1) ovog lana Ministarstvo moe povjeriti fiskalnom agentu iz lana 17. ovog

zakona.

lan 15.

(Ogranienja iznosa direktnog dravnog duga)

Zaduenje po osnovu dugoronog dravnog duga moe nastati ukoliko u vrijeme zaduenja po osnovu dugoronog

direktnog unutranjeg dravnog duga ili dugoronog direktnog vanjskog dravnog duga iznos servisiranja

dugoronog duga koji dospijeva u bilo kojoj narednoj godini ne prelazi 18% redovnih prihoda ostvarenih u

prethodnoj fiskalnoj godini. Ogranienje iznosa dravnog duga od 18% iz ovog lana bit e na snazi tri godine od

dana stupanja na snagu ovog zakona, a bit e podlono godinjim analizama.

lan 16.

(Obaveze po osnovu dravnog duga)

Dravni dug predstavlja apsolutnu i bezuslovnu obavezu drave u skladu s uslovima definiranim kreditnim

sporazumima i vrijednosnim papirima Bosne i Hercegovine.

lan 17.

(Fiskalni agent)

(1) Centralna banka je fiskalni agent za unutranje vrijednosne papire Bosne i Hercegovine u skladu sa

sporazumom koji e zakljuiti s Ministarstvom i obavlja sljedee poslove:

a) izvoenje aukcija vrijednosnih papira Bosne i Hercegovine, i u vezi s tim, osiguranje pravovremene najave

ponuda, aplikacija i instrukcija zainteresiranim uesnicima i informacija o rezultatima aukcije;

b) uspostavljanje i voenje sistema elektronske evidencije vrijednosnih papira Bosne i Hercegovine u kojem e se

evidentirati emitiranje, transferi i druge transakcije i amortizacija svih takvih vrijednosnih papira koji su emitirani u

vidu knjienja;

c) odravanje zaliha vrijednosnih papira Bosne i Hercegovine i dogovaranje njihovog emitiranja iz zaliha u svim

sluajevima u kojima je takve vrijednosne papire potrebno emitirati u fizikom obliku, zadravajui odgovarajue

evidencije;

d) Kako bi se omoguilo uspostavljanje aktivnog sekundarnog trita i proirio pristup sistemu elektronske

evidencije, Centralna banka trait e listing vrijednosnih papira Bosne i Hercegovine s entitetskih berzi, koji su

predmet uslova entitetskog listinga, te omoguiti i dozvoliti trgovinu vrijednosnim papirima direktno izmeu

komercijalnih banaka i ostalih uesnika na sekundarnom tritu, na nain kako to odredi Centralna banka, to je

predmet odgovornosti Centralne banke za oprezno provoenje poravnanja i kliringa svih vrijednosnih papira Bosne i

Hercegovine;

e) rukovoenje sistemom elektronske evidencije koji e omoguiti da svi oni koji trguju vrijednosnim papirima

Bosne i Hercegovine, a koji se uvaju u sistemu, budu u mogunosti uporediti prijenos vrijednosnih papira s

plaanjima;

f) osigurati takav sistem elektronske evidencije za finansijske i druge institucije koje u svom sistemu elektronske

evidencije imaju evidencije o vrijednosnim papirima Bosne i Hercegovine za svoj raun, ili za raun drugih, da se u

svakom momentu nesporno moe utvrditi vlasnitvo i status vrijednosnih papira koji se kod njih uvaju;

g) voenje rauna Ministarstva tako da su sredstva operativna u momentu prispijea plaanja kamata i otplate

glavnice po osnovu vrijednosnih papira Bosne i Hercegovine;

h) usluge uvanja, kliringa i poravnanja vrijednosnih papira Bosne i Hercegovine;

i) izdavanje jednog ili vie zbirnih certifikata koji mogu biti deponirani kod jedne ili vie meunarodnih bankarskih

institucija. Na ove zbirne certifikate agent moe odobriti kamate ili njihovim knjienjem ili u obliku certifikata;

j) pruanje drugih usluga, ukljuujui i procjenu, prema zahtjevu, finansijskih uslova kreditnih institucija koje

uestvuju u programima dravnih garancija, i drugih pitanja prema zajednikom dogovoru.

(2) Centralna banka e, ukoliko se time ne umanjuje efikasnost, koristiti postojeu infrastrukturu za obavljanje

poslova iz stava (1) ovog lana. S tim u vezi, Centralna banka je, uz odobrenje Ministarstva, saglasna da imenuje

postojee registre entiteta da djeluju kao njeni agenti radi uspostavljanja sistema elektronske evidencije. Obaveze i

odgovornosti registara entiteta definirat e se odvojenim agentskim sporazumima. Centralna banka moe imenovati

jednog ili vie agenata koji e obavljati poslove iz stava (1) ovog lana.

(3) Centralna banka moe donijeti propise za koje smatra da su neophodni za izvrenje njenih obaveza navedenih u

stavu (1) ovog lana. Takvi propisi imat e zakonsku snagu na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine.

(4) Obavljanjem funkcije fiskalnog agenta definirane ovim zakonom, Centralna banka se ni na koji nain ne

obavezuje niti joj se pripisuje obaveza plaanja takvog duga, niti se njene devizne rezerve ni na koji nain smatraju

garancijom za plaanje takvog duga.

(5) Ministarstvo moe, po potrebi, imenovati agenta ili agente za vanjske vrijednosne papire Bosne i Hercegovine.

lan 18.

(Uspostavljanje dravne evidencije)

U skladu s odredbama ovog zakona, Ministarstvo uspostavlja Evidenciju dravnog duga i Evidenciju dravnih

garancija.

lan 19.

(Upravljanje evidencijom)

(1) Da bi izvrilo dunosti upravljanja dravnim dugom i dravnim garancijama u skladu s ovim zakonom,

Ministarstvo e prvo prikupiti, a potom odravati i kompletirati tane evidencije o svim obavezama koje ine dravni

unutranji i vanjski dug, i o svim dravnim garancijama, i unutranjim i vanjskim.

(2) Ostala ministarstva i vladina tijela koja su do sada vodila evidencije u vezi s tim izvrit e hitan prijenos na

Ministarstvo.

lan 20.

(Evidencija o dravnom dugu)

(1) Evidenciju o dravnom dugu ine dvije podevidencije: Evidencija o unutranjem dravnom dugu i Evidencija o

vanjskom dravnom dugu. Evidencija o unutranjem dravnom dugu sastoji se od dvije podevidencije: Evidencija o

direktnom unutranjem dravnom dugu i Evidencija o indirektnom unutranjem dravnom dugu.

(2) Evidencija o dravnom dugu osigurat e podatke o najmanje dvije kategorije: i) dugu u formi vrijednosnih

papira Bosne i Hercegovine te ii) dugu u formi kreditnih sporazuma. Ministarstvo donosi propise kojima se

definiraju podaci koji e biti sadrani u takvoj evidenciji.

(3) Evidencija o dravnom dugu pruit e informacije o valuti ili valutama izuzimajui domau valutu, u kojoj se

svaka obaveza plaa ili je prikazana u tim apoenima, kao i originalne i tekue procjene obaveza u domaoj valuti ili

valutama u kojima je plaanje ugovoreno. Centralna banka osigurat e informacije o vaeem deviznom kursu.

(4) Evidenciju o dravnom dugu aurira Ministarstvo. Evidencija se objavljuje jednom godinje u "Slubenom

glasniku BiH", najkasnije do 31. marta svake godine, i obuhvatit e komparativne podatke kada je to mogue za

najmanje jednu godinu unaprijed.

lan 21.

(Evidencija dravnih garancija)

(1) Evidenciju dravnih garancija ine dvije podevidencije - Evidencija o unutranjim dravnim garancijama i

Evidencija o vanjskim dravnim garancijama. Evidencija dravnih garancija pruat e informacije za dvije

kategorije: o unutranjim dravnim garancijama i o vanjskim dravnim garancijama. Ministarstvo e utvrditi propise

kojima se definiraju podaci koje e takva evidencija sadravati.

(2) U evidencijama o dravnim garancijama dat e se preliminarna vrijednost zagarantiranog iznosa u domaoj

valuti i u valuti odnosno valutama u kojima je plaanje ugovoreno. Centralna banka osigurat e informacije o

vaeem deviznom kursu.

(3) Ministarstvo aurira Evidenciju o dravnim garancijama. Evidencija e se objavljivati jednom godinje u

"Slubenom glasniku BiH", najkasnije do 31. marta svake godine, i obuhvatit e komparativne podatke kada je to

mogue za najmanje jednu godinu unaprijed.

(4) U Ministarstvu e biti odloena sva dokumentacija podnesena i odobrena u skladu s ovim zakonom i uvat e

se u skladu s propisima o uvanju dokumentacije institucija Bosne i Hercegovine.

(5) Ministarstvo e osigurati krae podatke o garantiranim zajmovima u Evidenciji o dravnim garancijama.

lan 22.

(Evidencija o dugu entiteta i Distrikta i garancijama entiteta i Distrikta)

(1) Ministarstvo uspostavlja i vodi evidenciju u vezi sa cjelokupnim dugom i garancijama entiteta ukljuujui i dug

i garancije kantona i opina, i dugom i garancijama Distrikta na osnovu informacija koje entiteti i Distrikt dostave, a

koji e biti u skladu s vaeim zakonima entiteta i Distrikta.

(2) Ministarstvo je ovlateno svake godine kvartalno pribaviti takve informacije od entiteta i Distrikta.

lan 23.

(Evidencija nevladinog duga)

Ministarstvo je ovlateno prikupljati, uspostaviti i voditi evidenciju u vezi sa cjelokupnim nevladinim vanjskim

dugom i donijeti propise u vezi s tim.

POGLAVLJE II - UNUTRANJI DUG

lan 24.

(Svrha direktnog unutranjeg dravnog duga)

Zaduivanje po osnovu direktnog unutranjeg dravnog duga mogue je za:

a) finansiranje dravnog budetskog deficita proizalog iz gotovinskog toka;

b) finansiranje dravnog budetskog deficita u sluajevima kada Ministarstvo procijeni da odobreni rashodi prelaze

ili e prei iznos dravnih prihoda;

c) refinansiranje neizmirenog direktnog unutranjeg i vanjskog dravnog duga;

d) plaanje dravnih garancija, u potpunosti ili djelimino, u sluaju da zajmoprimac ne ispuni svoje finansijske

obaveze;

e) plaanje trokova servisiranja dravnog duga, ukljuujui i povezane trokove kao to su: emisija vrijednosnih

papira, odravanje rauna, amortizacija, fiskalni agencijski trokovi;

f) finansiranje kapitalnih investicija; i/ili

g) finansiranje fonda budetskih rezervi i rezervi drave.

lan 25.

(Svrha indirektnog unutranjeg dravnog duga)

Stvaranje obaveza po osnovu indirektnog unutranjeg dravnog duga mogue je za finansiranje relevantnog

unutranjeg duga jednog ili vie dunika.

lan 26.

(Ogranienja iznosa direktnog unutranjeg dravnog duga)

(1) Ogranienja iznosa direktnog unutranjeg dravnog duga odreuju se Zakonom o izvrenju budeta.

Ogranienja duga u Zakonu o izvrenju budeta e, prije svega, iskljuivo odrediti iznos novog zaduenja po osnovu

direktnog unutranjeg dravnog duga unutar budetske godine, i drugo, ukupan iznos direktnog unutranjeg

dravnog duga koji u toj godini moe biti neizmiren. Ogranienja iznosa direktnog unutranjeg dravnog duga

propisana Zakonom o izvrenju budeta sadre ovlatenje za zaduivanje po osnovu direktnog unutranjeg dravnog

duga do propisanog iznosa.

(2) Ukoliko je garancija izdata u skladu s odredbama ovog zakona, zaduenje nastalo radi otplate takve garancije

nije predmet ogranienja zaduenja iz stava (1) ovog lana.

(3) Indirektni unutranji dravni dug ne podlijee ogranienjima iz ovog zakona.

(4) U sluaju kada se vrijednosni papiri Bosne i Hercegovine emitiraju s popustom, ogranienje se obraunava po

cijeni popusta u vrijeme poetnog izdavanja vrijednosnih papira Bosne i Hercegovine.

(5) Svaki neizmireni dug za koji su sredstva dovoljna da se osigura otplata glavnice i kamate duga do dana

prispijea ili otplate neopozivo poloena kod tree strane nee biti predmet obrauna za limit zaduenja.

(6) U bilo kojoj fiskalnoj godini, u periodu od 30 uzastopnih dana, ne moe postojati neizmireni dravni dug nastao

za finansiranje deficita iz gotovinskog toka.

lan 27.

(Procedura za stvaranje obaveza po osnovu direktnog unutranjeg dravnog duga)

(1) Kapitalna investicija odobrava se Zakonom o izvrenju budeta, ukljuujui maksimalan iznos direktnog

unutranjeg dravnog duga odobrenog za finansiranje kapitalne investicije.

(2) Vijee ministara donosi odluku kojom se utvruje:

a) maksimalan iznos glavnice direktnog unutranjeg dravnog duga;

b) forma direktnog unutranjeg dravnog duga;

c) prispijee i uslovi otplate;

d) svrha zaduenja;

e) dokaz o potivanju odredbi iz lana 26. ovog zakona;

f) period amortizacije kapitalne investicije koja se finansira; i

g) dokaz o osiguranju sredstava za otplatu direktnog unutranjeg dravnog duga po prispijeu.

(3) Nakon donoenja odluke iz stava (2) ovog lana, Ministarstvo je ovlateno stvoriti obaveze po osnovu

direktnog unutranjeg dravnog duga u skladu s utvrenim uslovima.

(4) Najkasnije u roku od 30 dana od dana stvaranja obaveza po osnovu direktnog unutranjeg dravnog duga,

Ministarstvo e Vijeu ministara dostaviti izvjetaj o nastaloj obavezi.

(5) Vijee ministara e, najkasnije u roku od 60 dana od dana stvaranja obaveza, Parlamentarnoj skuptini

proslijediti na uvid svoju odluku i izvjetaj o zaduenju iz stava (4) ovog lana.

lan 28.

(Procedure za stvaranje obaveza po osnovu indirektnog unutranjeg dravnog duga)

(1) Stvaranje obaveza po osnovu indirektnog unutranjeg dravnog duga jedino je mogue nakon to Ministarstvo

primi:

a) odluku vlade dunika kojom se odobrava relevantni unutranji dug dunika i kojom se zahtijeva stvaranje

obaveza po osnovu indirektnog unutranjeg dravnog duga u korist dunika. Zahtjev sadri neopozivo uputstvo

Ministarstvu da emitira vrijednosne papire Bosne i Hercegovine u skladu s uslovima definiranim odlukom vlade

dunika. Odlukom vlade dunika odreuje se ovlateni predstavnik dunika koji e s Ministarstvom usaglasiti pitanja

emisije vrijednosnih papira Bosne i Hercegovine;

b) odluku vlade dunika - Ministarstvo e preduzeti aktivnosti za stvaranje obaveza u skladu s uslovima

definiranim odlukom vlade u roku od 30 dana. Zahtjev za emisiju vrijednosnih papira Bosne i Hercegovine je

neopoziv;

c) sporazum u pisanoj formi koji su potpisali ministar i ministar finansija dunika (ili u sluaju Distrikta, direktor

Uprave prihoda) koji Ministarstvu prua dokaze o obavezi dunika da obavi plaanja dravi po osnovu relevantnog

unutranjeg duga dunika. Takav sporazum osigurat e mjenicu ili neki drugi pravni instrument kojim bi, u sluaju

neplaanja, Ministarstvo bilo ovlateno potraivati sredstva od dunika; i

d) potvrdu dunika da su ispunjeni kriteriji Ministarstva, a kojom se dokazuje potivanje zakona iz oblasti

unutranjeg duga dunika ili Zakona o izvrenju budeta, ukljuujui:

1) dokaz da je godinje namjensko izdvajanje sredstava, koje je dovoljno za osiguranje otplate duga, sadrano ili e

biti sadrano u godinjem budetu; i kopiju postojeeg budeta koja pokazuje dovoljna sredstva namjenski izdvojena

za tekuu godinu;

2) dokaz da je parlament dunika odobrio finansiranje svih kapitalnih investicija ukljuivanjem u godinji budet;

3) dokaz o potivanju ogranienja duga koje je uspostavio parlament dunika; i

4) predoenje dokaza da je sporazum iz take c) stava (1) ovog lana vaei, da je obavezujui za dunika, i da je

primjenjiv u skladu s uslovima definiranim u sporazumu.

(2) Indirektni unutranji dug plaa drava iskljuivo iz sredstava koja jedan ili vie dunika uplate dravi po

osnovu relevantnog unutranjeg duga dunika.

(3) U sluaju zaduenja po osnovu indirektnog unutranjeg dravnog duga u ime vie od jednog dunika,

Ministarstvo rasporeuje obavezu otplate glavnice i kamate, i trokova zaduenja u vezi s indirektnim unutranjim

dravnim dugom na osnovu ukupnih iznosa zahtijevanih od strane dunika.

(4) Ministarstvo je ovlateno prikupljati sredstva od dunika za pokrie trokova Ministarstva prilikom stvaranja

obaveza po osnovu indirektnog unutranjeg dravnog duga i prijema uplata od dunika, servisiranja, povlaenja i

osiguranja otplate relevantnog unutranjeg duga dunika. Ministarstvo donosi propise koji odreuju metodu

pokrivanja i procjenjivanja takvih trokova.

(5) U sluaju da drava stvori obaveze po osnovu indirektnog unutranjeg dravnog duga u ime jednog ili vie

dunika, a po prispijeu jedan od dunika ne otplati svoj relevantni unutranji dug, takav propust dunika koji nije

izmirio svoje obaveze ne izaziva nikakve zakonske obaveze na strani dunika koji je izmirio svoje obaveze u smislu

preuzimanja odgovornosti za dio indirektnog unutranjeg dravnog duga koji se otplauje iz takvog relevantnog

unutranjeg duga dunika.

(6) Neizmirenu obavezu iz stava (5) ovog lana moe dobrovoljno, u potpunosti ili djelimino, izmiriti

Ministarstvo ili dunik koji je izmirio svoju obavezu. U tom sluaju dunik koji nije izmirio svoje obaveze e

Ministarstvu, odnosno duniku koji je ispunio njegove obaveze osigurati cjelokupan iznos takvih plaanja. Dunik

koji nije ispunio svoje obaveze duan je isplatiti Ministarstvu, odnosno duniku koji je izmirio obaveze proviziju od

najmanje 10% godinje na iznos servisiranja duga od strane dunika koji je izmirio obaveze. Takva nadoknada je,

ukljuujui proviziju iz ovog stava, automatska, ima zakonsku snagu i ne zahtijeva bilo koju dodatnu mjeru ili

dokumentaciju dunika ili drave.

lan 29.

(Kamate po osnovu sredstava direktnog unutranjeg dravnog duga)

Kamate po osnovu sredstava na raunima i podraunima otvorenim radi upravljanja sredstvima direktnog

unutranjeg dravnog duga uplauju se u dravni budet.

lan 30.

(Kreditna sredstva indirektnog unutranjeg dravnog duga)

(1) Ministarstvo je ovlateno prenijeti sredstva indirektnog unutranjeg dravnog duga u Centralnu banku na raun

dunika u ije ime su stvorene obaveze po osnovu indirektnog unutranjeg dravnog duga.

(2) Prijenos sredstava iz stava (1) ovog lana obavit e se u skladu s uslovima iz sporazuma uz dokaze o

relevantnom unutranjem dugu dunika, a najkasnije u roku od 10 dana nakon to drava primi ta sredstva.

(3) Kamata na sredstva iz stava (1) ovog lana, prije nego to se obavi prijenos, zadrava se na odgovarajuem

podraunu i upotrebljava se za otplatu duga i drugih trokova u vezi s relevantnim unutranjim dugom dunika.

lan 31.

(Rezervne mjere za indirektni unutranji dravni dug)

(1) U sluaju nepravovremenog plaanja indirektnog unutranjeg dravnog duga od strane dunika, Ministarstvo je

ovlateno od dunika zahtijevati da osigura rezervna sredstva koja e se drati na dravnom raunu i da donese

propise koji definiraju iznose i duinu trajanja sredstava rezervi ogranienih narednom mjesenom isplatom, kao i

mehanizme naplate.

(2) U sluajevima kada Sektor za upravljanje dravnim dugom procijeni da postoje izgledi da nee biti ostvaren

pravovremen i adekvatan priliv prihoda za potrebe servisiranja indirektnog unutranjeg dravnog duga, Ministarstvo

se ovlauje da donese rezervne mjere. Ministarstvo se usaglaava s Komisijom, koliko to dozvoljavaju vrijeme i

date okolnosti, o primjeni mjera iz lana 32. ovog zakona, preporuujui koja e to pravila i mjere biti. Konanu

odluku o tome donosi Ministarstvo.

lan 32.

(Oekivano neplaanje obaveza po osnovu indirektnog unutranjeg dravnog duga)

Nakon procjene Ministarstva da postoje izgledi da e doi do privremenog zastoja u pravovremenom prilivu prihoda

iz ranije odreenih izvora, odnosno od jednog ili oba entiteta ili Distrikta, u odgovarajuem iznosu ili iznosima, za

podmirenje planirane otplate na raun indirektnog unutranjeg dravnog duga, Ministarstvo primjenjuje jednu ili vie

opisanih mjera:

a) Ako je razlog oekivanog nedovoljnog priliva prihoda takav da e jedan od entiteta ili Distrikt pribaviti sredstva

za servisiranje duga u iznosu manjem od onog koji je bio predvien kao njegov dio ili da nee uope platiti svoj dio,

Ministarstvo prvo upuuje zahtjev drugom entitetu ili Distriktu da ustanovi da li je voljan i sposoban osigurati

dodatni doprinos kako bi se pokrio deficit. Entitet ili Distrikt, iji je nedovoljni prihod pokriven takvim doprinosom,

bezuslovno se obavezuje da onom ko je dao taj doprinos nadoknadi puni iznos tih sredstava, kao i proviziju u iznosu

od najmanje 10% iznosa u roku od godinu dana od dana transakcije. Takva nadoknada je, ukljuujui proviziju iz

ove take, automatska, ima zakonsku snagu i ne zahtijeva bilo koju dodatnu mjeru ili dokumentaciju dunika ili

Ministarstva.

b) Ako je razlog oekivanog nedovoljnog priliva prihoda uzrokovan time da jedan ili oba entiteta ili Distrikt nee

osigurati nikakve prihode, ili e osigurati prihode u iznosu manjem od onog koji je predvien iz izvora koji su za to

odreeni, i ako Ministarstvo, odnosno entitet ili Distrikt koji je izmirio svoj dio obaveze nije u mogunosti ili nije

voljan osigurati sredstva za nadoknadu proputene uplate, onda e u tom sluaju Ministarstvo predloiti Vijeu

ministara da iz sredstava rezervi budeta koja nisu raspodijeljena izmiri prispjelu obavezu. Dunik iji je nedovoljni

prihod pokriven takvim doprinosom bezuslovno se obavezuje da onom ko je dao taj doprinos nadoknadi puni iznos

tih sredstava, kao i proviziju u iznosu od najmanje 10% iznosa. Takva nadoknada je, ukljuujui sve povezane

trokove, automatska, ima punu zakonsku snagu i ne zahtijeva bilo koju dodatnu mjeru ili dokumentaciju dunika ili

Ministarstva.

c) U sluaju kada mjere iz ta. a) i b) ovog stava privremeno ne osiguravaju sredstva potrebna da se izbjegne

oekivano neplaanje, Ministarstvo se, uz odobrenje Vijea ministara, ovlauje da izvri preraspodjelu sredstava

budeta namijenjenih za druge svrhe, ali koja jo nisu vezana prema godinjem zakonu o budetu, za pokrivanje

platnog deficita po osnovu servisiranja duga. Svaku takvu vanrednu mjeru mora odobriti Vijee ministara.

d) Ukoliko mjere iz ta. a), b) i c) ovog stava ne osiguraju sredstva neophodna da bi se izbjeglo neplaanje u

periodu od tri dana prije dana prispijea otplate duga, Ministarstvo e osigurati dovoljan iznos sredstava dunika u

skladu sa Zakonom o sistemu indirektnog oporezivanja u Bosni i Hercegovini i iskoristiti ih za plaanje prispjele

obaveze. Vijee ministara bit e obavijeteno o takvom postupku.

e) Ministarstvo donosi propise za provoenje ovih procedura.

lan 33.

(Neplaanje direktnog unutranjeg dravnog duga)

U sluaju kada drava ne izvri pravovremeno servisiranje direktnog unutranjeg dravnog duga, Ministarstvo

predlae Vijeu ministara da od Parlamentarne skuptine zatrai da:

a) se donese zakonska mjera o momentalnoj statusnoj suspenziji svih garancijskih programa koja e biti na snazi

do vremena otklanjanja takvog zastoja u servisiranju duga;

b) ovlasti Ministarstvo da ue u pregovore s povjeriocima radi izmjene dunikih obaveza drave.

lan 34.

(Obaveze po osnovu unutranjeg dravnog duga)

(1) Direktni unutranji dravni dug predstavlja apsolutnu i bezuslovnu obavezu drave u skladu s uslovima

vrijednosnih papira Bosne i Hercegovine i kreditnih sporazuma.

(2) Indirektni unutranji dravni dug je iskljuivo obaveza dunika. Indirektni unutranji dravni dug predstavlja

obavezu drave samo u omjeru u kojem je drava primila uplate po osnovu relevantnog unutranjeg duga dunika.

(3) Kreditor je obavezan prikupiti zadovoljavajuu dokumentaciju o djelovanju u skladu sa zahtjevima iz st. (1) i

(2) lana 27. ovog zakona. Ministarstvo je, na zahtjev kreditora, duno osigurati kompletnu i aurnu informaciju

kojom se potvruje djelovanje u skladu s propisima. U sluaju da kreditor ne prikupi navedenu dokumentaciju,

obaveza drave nee biti vaea, a kreditor nee biti u mogunosti da je provede.

lan 35.

(Prioritet direktnog unutranjeg dravnog duga)

(1) Sve obaveze koje ine direktni unutranji dravni dug i vanjski dug imaju paritetan i jednak status bez obzira

kad su nastale i bez obzira da li su nastale u vidu vrijednosnih papira Bosne i Hercegovine ili kreditnih sporazuma.

Potraivanja, u smislu otplate glavnice ili plaanja kamate na takav dug, prva su potraivanja svih prihoda drave bez

obzira na njihov izvor, da li su poloena na budetski raun kod Centralne banke ili u bilo kojoj drugoj komercijalnoj

banci, tj. svi rauni na koje su poloeni dravni prihodi i ne podlijeu sada ili kasnije bilo kojem drugom

potraivanju.

(2) Odreeni dravni dug moe se dodatno osigurati posebnom kolateralnom garancijom iskljuivo za osiguranje

otplate takvog duga.

lan 36.

(Stalno izdvajanje namjenskih sredstava za direktni unutranji dravni dug)

Sredstva za servisiranje direktnog unutranjeg dravnog duga stalno e se namjenski izdvajati, a Zakon o izvrenju

budeta neopozivo e uzeti u obzir potrebni iznos prema prijedlogu Ministarstva.

POGLAVLJE III - VANJSKI DUG

lan 37.

(Svrha vanjskog dravnog duga)

Zaduivanje po osnovu vanjskog dravnog duga mogue je za:

a) finansiranje dravnog budetskog deficita proizalog iz gotovinskog toka;

b) finansiranje dravnog budetskog deficita u sluajevima kada Ministarstvo procijeni da odobreni rashodi prelaze

ili e prei iznos dravnih prihoda;

c) refinansiranje i restrukturiranje neizmirenog unutranjeg i vanjskog dravnog duga;

d) plaanje dravnih garancija, u potpunosti ili djelimino, u sluaju da zajmoprimac ne ispuni svoje finansijske

obaveze;

e) plaanje trokova servisiranja dravnog duga, ukljuujui i povezane trokove kao to su: emisija vrijednosnih

papira, odravanje rauna, amortizacija, fiskalni agencijski trokovi;

f) finansiranje kapitalnih investicija; i/ili

g) finansiranje fonda budetskih rezervi i rezervi drave.

lan 38.

(Ogranienja iznosa vanjskog dravnog duga i vanjskih dravnih garancija)

(1) Ogranienja iznosa vanjskog dravnog duga i ogranienja iznosa vanjskih dravnih garancija odreuju se

Zakonom o izvrenju budeta. Ogranienja duga u Zakonu o izvrenju budeta, prije svega, iskljuivo e odrediti

iznos novog zaduenja po osnovu vanjskog dravnog duga za budetsku godinu, i drugo, ukupan iznos vanjskog

dravnog duga za tu godinu.

(2) U sluaju kada su vrijednosni papiri Bosne i Hercegovine emitirani s popustom, ogranienje se obraunava po

cijeni popusta u vrijeme poetne emisije vrijednosnih papira Bosne i Hercegovine. Svaki neizmireni dug za koji su

sredstva dovoljna da se osigura otplata glavnice i kamate zaduenja neopozivo poloena kod tree strane nee biti

predmet obrauna za limit zaduenja.

(3) U bilo kojoj fiskalnoj godini, u periodu od 30 uzastopnih dana, ne moe postojati neizmireni dravni dug nastao

u svrhu finansiranja deficita iz gotovinskog toka.

lan 39.

(Procedura za stvaranje obaveza po osnovu vanjskog dravnog duga)

(1) Ministarstvo je odgovorno za voenje pregovora i provoenje procedura za zakljuivanje kreditnih sporazuma i

vrijednosnih papira Bosne i Hercegovine kojim se drava zaduuje po osnovu vanjskog duga.

(2) Ministarstvo dostavlja Vijeu ministara inicijativu za voenje pregovora radi zakljuivanja kreditnog

sporazuma. Inicijativa sadri:

a) kratak opis projekta;

b) razloge za zaduivanje po osnovu vanjskog dravnog duga;

c) iznos predloenog vanjskog dravnog duga;

d) uslove predloenog vanjskog dravnog duga;

e) prijedlog Ministarstva.

(3) Vijee ministara razmatra inicijativu iz stava (2) ovog lana i, ako je prihvati, odreuje delegaciju za

pregovore.

(4) Nakon zavrenih pregovora, Ministarstvo dostavlja Vijeu ministara nacrt kreditnog sporazuma i osnove za

zakljuivanje kreditnog sporazuma koji sadre:

a) ustavni osnov;

b) razloge zbog kojih se predlae zakljuivanje kreditnog sporazuma;

c) ukoliko se stvara kreditna obaveza za entitete ili Distrikt, miljenje nadlenih organa entiteta ili Distrikta na

nacrt kreditnog sporazuma, ili zapisnik s pregovora, ili parafirani nacrt dokumentacije, ili neki drugi dokument

potpisan od ovlatenog predstavnika entiteta ili Distrikta koji ispunjava uslove Ministarstva;

d) ovlatenje za potpisivanje kreditnog sporazuma;

e) naznaku visine sredstava potrebnih za izvrenje kreditnog sporazuma i nain njihovog osiguranja;

f) procjenu da li priprema i implementacija kreditnog sporazuma zahtijeva donoenje novih zakona ili izmjenu

postojeih;

g) prijedlog da se kreditni sporazum ili jedan njegov dio privremeno primjenjuje dok ugovor ne stupi na snagu.

(5) Nakon to Vijee ministara prihvati nacrt kreditnog sporazuma, dostavlja ga Predsjednitvu Bosne i

Hercegovine s prijedlogom potpisnika.

(6) Predsjednitvo Bosne i Hercegovine donosi odluku kojom prihvata vanjski dravni dug i odreuje potpisnika

kreditnog sporazuma.

(7) Nakon donoenja odluke iz stava (6) ovog lana, ovlateni potpisnik potpisuje kreditni sporazum i dostavlja ga

Ministarstvu.

(8) Ministarstvo upuuje kreditni sporazum Ministarstvu vanjskih poslova BiH radi pokretanja postupka

ratifikacije u skladu sa Zakonom o postupku zakljuivanja i izvravanja meunarodnih ugovora. Kreditni sporazum

kojim drava preuzima kreditne i druge finansijske obaveze ima prioritet u postupku ratifikacije.

(9) U sluaju kada je finansijska obaveza po osnovu vanjskog dravnog duga alocirana na jedan od entiteta ili

Distrikt, istovremeno s upuivanjem kreditnog sporazuma na postupak ratifikacije, Ministarstvo e pripremiti

prijedlog podugovora kojim prenosi prava i obaveze na entitete i Distrikt, u skladu s odredbama kreditnog

sporazuma. Ministar i ovlateni predstavnici entiteta i/ili Distrikta potpisat e podugovore.

(10) U sluaju izmjena postojeih kreditnih sporazuma, provodi se procedura iz st. od (2) do (9) ovog lana.

Ukoliko je inicijativa za izmjenu postojeeg kreditnog sporazuma potekla od entiteta ili Distrikta, ona e imati istu

pravnu snagu kao dokumenti iz take c) stava (4) ovog lana.

(11) U sluaju hitnosti u postupku prihvatanja ili bilo koje izmjene postojeeg kreditnog sporazuma, primijenit e

se procedure iz st. (6), (7) i (8) ovog lana.

lan 40.

(Kreditna sredstva vanjskog dravnog duga)

Ministarstvo je ovlateno sredstva vanjskog dravnog duga deponirati i upotrijebiti u skladu s uslovima kreditnog

sporazuma. U sluaju da takav sporazum ne definira polaganje sredstava, ta sredstva deponirat e se na raun u

Centralnoj banci i upotrijebiti u skladu s alokacijom izvrenom u vrijeme nastanka vanjskog zaduenja drave.

lan 41.

(Uslovi vanjskog dravnog duga)

(1) U skladu s odredbama ovog zakona i odluke Vijea ministara, Ministarsvo ima ovlatenje da:

a) emitira kratkorone i dugorone vrijednosne papire Bosne i Hercegovine; i

b) sklapa kreditne sporazume.

(2) U skladu s odredbama ovog zakona, Ministarstvo ima ovlatenje odrediti detalje, formu i uslove vrijednosnih

papira koji se razlikuju ili unose promjene u odnosu na ve opisane vrijednosne papire, ukljuujui ali se ne

ograniavajui na formu prispijea instrumenta, metode rasta kamate, snienje i premije.

lan 42.

(Obaveze po osnovu vanjskog dravnog duga)

(1) Vanjski dravni dug je apsolutna i bezuslovna obaveza drave u skladu s uslovima definiranim vrijednosnim

papirima Bosne i Hercegovine i kreditnim sporazumima.

(2) U sluaju da drava stvori obaveze po osnovu vanjskog dravnog duga u ime oba entiteta ili Distrikta, a po

prispijeu jedan od dunika ne otplati svoj dio vanjskog duga, takav propust dunika koji nije izmirio svoje obaveze

ne izaziva nikakve zakonske obaveze na strani dunika koji je izmirio svoje obaveze u smislu preuzimanja

odgovornosti za taj dio vanjskog dravnog duga.

(3) Neizmirenu obavezu iz stava (2) ovog lana moe dobrovoljno, u potpunosti ili djelimino, izmiriti

Ministarstvo ili dunik koji je izmirio svoju obavezu. Meutim, dunik koji je ispunio svoje finansijske obaveze,

ukljuujui i Ministarstvo, moe u potpunosti ili djelimino dobrovoljno osigurati sredstva za plaanje na ime

servisiranja duga u ime dunika koji nije izvrio svoje obaveze. U tom sluaju, dunik koji nije izmirio svoje

obaveze e duniku koji je izmirio njegove obaveze osigurati cjelokupan iznos takvih plaanja. Dunik koji nije

izmirio svoje obaveze duan je isplatiti duniku koji je izmirio obaveze proviziju od najmanje 10% godinje na iznos

servisiranja duga od strane dunika koji je izmirio obaveze. Takva nadoknada je automatska, ima zakonsku snagu i

ne zahtijeva bilo koju dodatnu mjeru ili dokumentaciju dunika ili Ministarstva.

lan 43.

(Stalno izdvajanje namjenskih sredstava za vanjski dravni dug)

Sredstva za servisiranje vanjskog dravnog duga stalno e se namjenski izdvajati, a Zakon o izvrenju budeta

neopozivo e uzeti u obzir potrebni iznos prema prijedlogu Ministarstva.

lan 44.

(Prioritet vanjskog dravnog duga)

(1) Sve obaveze koje ine direktni unutranji dravni dug i vanjski dug imaju paritetan i jednak status bez obzira

kad su nastale i bez obzira da li su nastale u vidu vrijednosnih papira Bosne i Hercegovine ili kreditnih sporazuma.

Potraivanja, u smislu otplate glavnice ili plaanja kamate na takav dug, prva su potraivanja svih prihoda drave bez

obzira na njihov izvor, da li su poloena na budetski raun kod Centralne banke ili u bilo kojoj drugoj komercijalnoj

banci, tj. svi rauni na koje su poloeni dravni prihodi i ne podlijeu, sada ili kasnije, bilo kojem drugom

potraivanju.

(2) Dravni dug moe se dodatno osigurati posebnom kolateralnom garancijom iskljuivo za osiguranje otplate

takvog duga.

lan 45.

(Rezervne mjere za vanjski dravni dug)

(1) U sluaju nepravovremenog plaanja alociranog vanjskog dravnog duga od strane entiteta ili Distrikta,

Ministarstvo je ovlateno od entiteta ili Distrikta zahtijevati da osigura rezervna sredstva koja e se drati na

dravnom raunu.

(2) U sluajevima kada Sektor za upravljanje dravnim dugom procijeni da postoje izgledi da nee biti ostvaren

pravovremen i adekvatan priliv prihoda za potrebe servisiranja vanjskog dravnog duga, Ministarstvo se ovlauje da

primijeni rezervne mjere. Ministarstvo se konsultira s Komisijom, koliko to dozvoljavaju vrijeme i date okolnosti, o

primjeni mjera iz lana 46. ovog zakona, preporuujui koja e to pravila i mjere biti. Konanu odluku o tome donosi

Ministarstvo.

lan 46.

(Oekivano neplaanje vanjskog dravnog duga)

(1) Nakon procjene Ministarstva da postoje izgledi da e doi do privremenog zastoja u pravovremenom prilivu

prihoda iz ranije odreenih izvora, tj. od entiteta ili Distrikta, u odgovarajuem iznosu ili iznosima, za podmirenje

planirane otplate na raun vanjskog dravnog duga, Ministarstvo primjenjuje jednu ili vie opisanih mjera:

a) Ako je razlog oekivanog nedovoljog priliva prihoda u pouzdanom podatku da e jedan od entiteta ili Distrikt

pribaviti sredstva za servisiranje duga u iznosu manjem od onog koji je bio predvien kao njegov dio ili da nee

uope platiti svoj dio, prvo se upuuje zahtjev drugom entitetu, Distriktu ili Ministarstvu da ustanovi da li je voljan i

sposoban osigurati dodatna sredstva kako bi se pokrio navedeni deficit. Entitet ili Distrikt iji je nedovoljni prihod

pokriven takvim sredstvima bezuslovno se obavezuje da onom ko je osigurao ta sredstva nadoknadi puni iznos tih

sredstava, kao i proviziju za uslugu u iznosu od najmanje 10% od iznosa osiguranih sredstava, u roku od godinu dana

od dana transakcije. Takva nadoknada je, ukljuujui proviziju iz ove take, automatska, ima zakonsku snagu i ne

zahtijeva bilo koju dodatnu mjeru ili dokumentaciju entiteta, Distrikta ili Ministarstva.

b) Ako je razlog oekivanog nedovoljnog priliva prihoda uzrokovan time da jedan ili oba entiteta ili Distrikt nee

osigurati nikakve prihode, ili e osigurati prihode u iznosu manjem od onog koji je predvien iz izvora koji su za to

odreeni, i ako (solventni) entitet ili Distrikt koji je izmirio svoj dio obaveze nije u mogunosti ili nije voljan

osigurati sredstva za nadoknadu proputene uplate, onda e u tom sluaju Ministarstvo predloiti Vijeu ministara da

iz sredstava rezervi budeta izmiri prispjelu obavezu i aktivira garanciju entiteta, odnosno Distrikta za naplatu

obaveze. Dunik iji je nedovoljni prihod pokriven takvim doprinosom bezuslovno se obavezuje da onom ko je dao

taj doprinos nadoknadi puni iznos, kao i proviziju u iznosu od najmanje 10 % iznosa. Takva nadoknada je,

ukljuujui sve povezane trokove, automatska, ima punu zakonsku snagu i ne zahtijeva bilo koju dodatnu mjeru ili

dokumentaciju dunika ili Ministarstva.

c) U sluaju kada mjere iz ta. a) i b) ovog stava privremeno ne osiguravaju sredstva potrebna da se izbjegne

oekivano neplaanje, Ministarstvo se ovlauje da izvri preraspodjelu sredstava namijenjenih za druge svrhe, koja

su u nadlenosti Ministarstva, ali jo nisu vezana prema zakonu o budetu za tekuu godinu, za pokrivanje platnog

deficita po osnovu servisiranja duga. Vijee ministara mora odobriti svaki takav vanredni postupak.

d) Ministarstvo usvaja propise za provoenje ovih procedura.

(2) U sluaju kada ne izvri pravovremeno servisiranje vanjskog dravnog duga, i nakon konsultacije s

ministarstvima finansija entiteta i Upravom prihoda Distrikta, Ministarstvo predlae Vijeu ministara da od

Parlamentarne skuptine zatrai da:

a) se donese zakonska mjera o momentalnoj statusnoj suspenziji svih garancijskih programa koja e biti na snazi

do vremena otklanjanja takvog zastoja u servisiranju duga;

b) ovlasti Ministarstvo da ue u pregovore s povjeriocima radi izmjene dunikih obaveza drave po osnovu

vanjskog duga.

lan 47.

(Vrijednost deviznog kursa)

Centralna banka ima odgovornosti da:

a) na zahtjev Ministarstva, dostavi informacije o kursnoj listi Centralne banke za pojedine valute; i

b) objavljuje najmanje polumjeseno devizni kurs izmeu domae valute i bilo koje strane valute koja je

Sporazumom o vanjskom dugu ili garancijama odreena za plaanje, a iji davalac je strana vlada, strana vladina

agencija, meunarodna finansijska institucija, strana banka, strana firma, neko drugo strano lice ili pojedinac.

lan 48.

(Saradnja sa Centralnom bankom)

Ministarstvo i Centralna banka sklopit e agentski ugovor kojim e se dogovoriti nain i uslovi u skladu s kojim e

Centralna banka obavljati agentske poslove za Ministarstvo, ukljuujui ali se ne ograniavajui na osiguravanje

strane valute ili valuta u razmjenu za domau valutu u iznosima potrebnim da se udovolji zahtjevima za planirano

servisiranje vanjskog duga.

lan 49.

(Vanjski dug entiteta i Distrikta)

(1) Entiteti i Distrikt mogu se zaduiti po osnovu vanjskog duga, ali e takav dug zajedno s prateom

dokumentacijom biti predmet prethodne saglasnosti Parlamentarne skuptine u skladu s uslovima iz Ustava Bosne i

Hercegovine.

(2) Ministarstvo je ovlateno propisati sadraj, nain i rokove dostave pratee dokumentacije iz stava (1) ovog

lana.

(3) Dug koji nije odobren u skladu sa stavom (1) ovog lana nee biti vaea i provodiva obaveza entiteta ili

Distrikta koji se zaduio.

(4) Zaduenje entiteta i Distrikta u skladu sa stavom (1) ovog lana nee biti dravni dug i drava nee imati

nikakve obaveze u vezi s tim dugom.

lan 50.

(Alokacija obaveze otplate vanjskog dravnog duga)

(1) Drava ima pravo od oba entiteta i Distrikta zahtijevati da se ugovorno obaveu na ispunjenje uslova

postavljenih Ustavom Bosne i Hercegovine u smislu osiguranja prihoda kako bi se omoguilo da drava ispuni svoje

meunarodne obaveze i odredbe ovog zakona.

(2) Drava, entiteti i Distrikt obavezni su plaati svoj pripadajui dio vanjskog dravnog duga u skladu sa

sljedeim odredbama:

a) Konana alokacija vanjskog dravnog duga nastala prije stupanja na snagu ovog zakona vaea je i

obavezujua.

b) Alokacija vanjskog dravnog zaduenja nastalog prije stupanja na snagu ovog zakona, a koja nije konana u

skladu s takom a) ovog stava, alocirat e se na osnovu principa krajnjeg korisnika. U sluaju da princip krajnjeg

korisnika nije primjenjiv, tada se obaveza otplate duga alocira u skladu s udjelom entiteta i Distrikta u dravni budet

u godini u kojoj se alokacija i vri.

c) Zaduenje po osnovu vanjskog dravnog duga, nastalo nakon stupanja na snagu ovog zakona, mogue je ako je,

prije zaduivanja, obaveza plaanja takvog duga u potpunosti alocirana na dravu, entitete i Distrikt, ili je izvrena

kombinacija alociranja duga na neke od navedenih strana.

(3) I pored odredbi iz ta. a) i b) stava (2) ovog lana, alokacija vanjskog dravnog duga izvrena prije uspostave

Distrikta za dug koji bi bio alociran na Distrikt po principu krajnjeg korisnika nije konana u skladu s takom a)

stava (2) ovog lana.

POGLAVLJE IV - DRAVNE GARANCIJE

lan 51.

(Opis dravnih garancija)

(1) Garancija dravnog duga moe se izdati u skladu s uslovima definiranim ovim zakonom i ne moe proizai

sama po sebi ili na drugi nain biti indirektno izdata.

(2) Dravna garancija predstavlja potencijalnu obavezu drave. Obaveza drave nastaje ako zajmoprimac nije

izvrio otplatu garantiranog zajma uz propisanu kamatu u skladu s uslovima kreditnog sporazuma, u potpunosti ili

djelimino. Obaveza drave je da po prispijeu vri otplatu u skladu s planom i nee biti odgovorna za bilo kakva

prijevremena plaanja osim ako to izriito nije prihvatila u skladu s uslovima garancije.

(3) Dravna garancija pretvara se u dravni dug kada Ministarstvo utvrdi da plaanje ili plaanja koja su prispjela

na ime zajma, na koji se unutranja dravna garancija odnosi, nisu primljena u skladu s uslovima zaduivanja, i da

zajmoprimac nije izvrio svoju obavezu. Preduzeta mjera bit e sadrana u dokumentu Ministarstva sa zakljukom

da su uslovi plaanja po osnovu garancije zadovoljeni, i uz informacije na kojima se takav zakljuak bazira. Takvo

pretvaranje garancije u dravni dug ne podlijee bilo kojem ogranienju dravnog duga iz ovog zakona.

lan 52.

(Dokumentacija za dravne garancije)

(1) Zajmoprimac ili kreditna institucija koja trai garanciju za zajam, u skladu s ovim zakonom, podnosi zahtjev u

pisanoj formi uz obaveznu dokumentaciju s dovoljno detalja kako bi Ministarstvo moglo procijeniti finansijsko

stanje zajmoprimca i njegovu solventnost. Neophodno je dostaviti detaljne informacije u vezi s kreditnom

institucijom i zajmoprimcem.

(2) Ministarstvo donosi propise kojima regulira koje je informacije neophodno dostaviti kako bi se dobila dravana

garancija. Te informacije ukljuuju informacije o zajmoprimcu, kreditnoj instituciji, projektu koji se finansira i

informacije o podgarancijama.

(3) Nakon prijema zahtjeva za izdavanje dravne garancije uz prateu dokumentaciju, Ministarstvo odmah obavlja

preliminarni pregled kako bi osiguralo prijem svih potrebnih informacija. Odluku o izdavanju garancije u pisanoj

formi, na osnovu ekonomske i finansijske analize dostavljenih materijala, donosi Ministarstvo i obavjetava

podnosioca zahtjeva najkasnije 60 dana od dana podnoenja propisno podnesenog kreditnog zahtjeva.

(4) Analiza iz stava (3) ovog lana obuhvata utvrivanje nivoa rizika koji e pretrpjeti drava ako se garancija

odobri. Ministarstvo je ovlateno zahtijevati pomo Centralne banke ili drugih institucija koje su profesionalno

angairane u procjenama rizika prilikom utvrivanja rizika u skladu s ovim zakonom.

lan 53.

(Procedure za izdavanje dravnih garancija)

(1) Ministarstvo je odgovorno za voenje pregovora o dravnim garancijama.

(2) Ministarstvo zajedno s prijedlogom za izdavanje garancija Vijeu ministara dostavlja sljedee:

a) kreditni sporazum;

b) u sluaju kada je zajmoprimac entitet, Distrikt, kanton ili opina, odluku nadlenog zakonodavnog tijela;

c) namjenu kredita;

d) garanciju komercijalne banke u sluajevima kada se zajmoprimac ne finansira iz budeta entiteta, Distrikta,

kantona ili opine; i

e) dokaz da je zahtjev za izdavanje garancije objavljen u "Slubenom glasniku BiH" 21 dan prije eventualnog

davanja saglasnosti za odobrenje.

(3) Vijee ministara obavlja pregled i donosi odluku kojom se odobrava izdavanje dravne garancije.

(4) Nakon to primi odluku Vijea ministara kojom se odobrava izdavanje dravne garancije, Ministarstvo poinje

koordinaciju radi izdavanja dravne garancije.

(5) Ministarstvo dostavlja Vijeu ministara izvjetaj koji definira stvarne uslove dravne garancije.

(6) Predsjednitvo Bosne i Hercegovine imenuje potpisnika sporazuma o vanjskim dravnim garancijama.

(7) Kao uslov primjene dravnih garancija, Parlamentarna skuptina ih mora odobriti, a garancije e nositi potvrdu

takve ratifikacije.

(8) Ministarstvo je ovlateno prikupiti sredstva od zajmoprimca i kreditne institucije radi pokrivanja trokova koje

je Ministarstvo eventualno napravilo izdavanjem i servisiranjem dravnih garancija. Ministarstvo donosi propise koji

odreuju metode pokrivanja i procjene takvih trokova.

(9) Vijee ministara donosi odluku o izdavanju dranih garancija koja se, prije njihovog izdavanja, objavljuje u

"Slubenom gasniku BiH".

(10) Potvrda kreditne institucije o dobivanju dravne garancije sadri pristanak da e putem odgovarajuih

nadzornih tijela Ministarstvu osigurati informacije o svom finansijskom stanju.

lan 54.

(Namjena dravnih garancija)

Dravne garancije izdaju se samo za finansiranje kapitalnih investicija.

lan 55.

(Uspostavljanje Garancijskog fonda i ogranienja iznosa dravnih garancija)

(1) Ukupna izloenost drave po izdatim garancijama ne smije prelaziti 30% vrijednosti dravnih prihoda

utvrenih u momentu odluivanja o izdavanju garancije. Zakonom o izvrenju budeta utvruje se ukupna vrijednost

i struktura Garancijskog fonda iz kojeg se izdvajaju sredstva za izvrenje plaanja po izdatim garancijama.

(2) Garancijski fond je poseban fond trezora koji se iskljuivo koristi za izvrenje plaanja po garancijama.

(3) Planiranje finansiranja i odravanja Garancijskog fonda u nadlenosti je Vijea ministara, s tim da su

administrativni poslovi Garancijskog fonda u nadlenosti Ministarstva.

lan 56.

(Premija i provizija)

(1) Ministarstvo je ovlateno obraunati i naplatiti premiju i proviziju na svaku izdatu garanciju. Premija

podrazumijeva premiju rizika po izdatoj garanciji i obraunava se u procentu od iznosa duga po osnovu glavnice

zajma na koji se izdaje garancija. Premija se naplauje jednokratno u momentu izdavanja garancije.

(2) Provizija se obraunava u procentu na iznos garancije, a znai naknadu trokova nastalih u toku izdavanja

garancije.

(3) Procenat premije i provizije utvruje Ministarstvo propisima kojim se uspostavljaju procedure za izdavanje

garancija i iznosi premija i provizija.

(4) Premije i provizije uplauju se na Jedinstveni raun Trezora u korist Garancijskog fonda.

lan 57.

(Evidencija garancija)

Najkasnije u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, sva ministarstva i sva tijela Vijea ministara

koja su ranije izdala dravne garancije Ministarstvu e osigurati informacije o svim takvim neizmirenim

garancijama, ukljuujui i zahtjeve za garancije koje se tada razmatraju. Kreditni sporazumi, pratea dokumentacija i

informacije u vezi s trenutnim statusom otplate svih neizmirenih zajmova dostavljaju se Ministarstvu. Podaci iz

dostavljene dokumentacije unose se u Evidenciju dravnih garancija.

lan 58.

(Nadzor Ministarstva)

Ministarstvo je ovlateno obavljati nadzor u vezi s finansijskom sposobnou svih zajmoprimaca koji su po ovom

zakonu dobili garancije za zajam. Ministarstvo je ovlateno od zajmoprimca traiti informacije koje su neophodne za

obavljanje takvog nadzora. Ministarstvo e se, prema potrebi, konsultirati sa Centralnom bankom ili drugim

relevantnim institucijama o finansijskom stanju kreditnih institucija koje su dale zajmove na koje su date dravne

garancije.

lan 59.

(Prestanak dravnih garancija)

(1) Dravna garancija prestaje kada je:

a) zajmopromac otplatio zajam na koji se odnosi garancija;

b) rok garancije istekao; ili

c) drava izvrila uplate u skladu s uslovima dravne garancije.

(2) Ministarstvo konstatira navedeni prestanak.

lan 60.

(Plaanje po osnovu dravne garancije)

(1) U sluajevima u kojima zajmoprimac nije izvrio uplatu ili uplate u skladu s uslovima kreditnog sporazuma i

kreditna institucija potvrdi da je preduzela sve razumne mjere za osiguranje izvrenja uplate, kreditna institucija

moe Ministarstvu dostaviti zahtjev za plaanje.

(2) U zahtjevu za plaanje navest e se iznos glavnice zajma koji nije otplaen i iznos neplaene ili zaostale

kamate.

(3) Ministarstvo e, nakon to utvrdi da je zahtjev za plaanje opravdan i u skladu s uslovima iz sporazuma o

garanciji, dogovoriti prijenos uplate ili uplata kreditnoj instituciji u roku od 15 radnih dana od dana podnoenja

zahtjeva.

(4) Ministarstvo e, nakon to utvrdi da zajmoprimac nije izvrio pravovremeno plaanje u skladu s uslovima iz

kreditnog sporazuma, evidentirati taj sluaj u Evidenciji dravnih garancija i objavit e kanjenje u "Slubenom

glasniku BiH".

lan 61.

(Naplata duga po osnovu dravnih garancija)

(1) Nakon plaanja dravne garancije kreditnoj instituciji, Ministarstvo e biti nosilac svih prava i potraivanja po

osnovu sredstava koja je imala takva kreditna institucija u skladu sa sporazumom o zajmu sa zajmoprimcem u

omjeru svih plaanja prema toj garanciji.

(2) Obaveza zajmoprimca da izvri uplatu Ministarstvu na ime plaanja po osnovu garancije kreditnoj instituciji je

bezuslovna i apsolutna. Zajmoprimac je obavezan preduzeti sve razumne mjere da Ministarstvu izvri uplatu to je

prije mogue.

(3) Ministarstvo preduzima sve mjere za koje je ovlateno u skladu s ovim zakonom i drugim dravnim zakonima

da izvri povrat svih iznosa plaenih po osnovu garancije, ukljuujui i trokove u vezi s tim.

lan 62.

(Finansiranje obaveze stvorene po osnovu dravnih garancija)

(1) Ministarstvo e obavljati godinji pregled svih neizmirenih dravnih garancija po osnovu kojih drava moe ili

stvara obaveze, s tim to e se pregled zavriti najkasnije do usvajanja budeta za narednu godinu. Takvim

pregledom e se u svakom godinjem budetu procijeniti iznos koji drava treba isplatiti po dravnim garancijama.

(2) Odredbe za dodatna izdvajanja namjenskih sredstava e, prema potrebi, utvrditi Ministarstvo prilikom pripreme

zakona o budetu za tekuu godinu. U sluaju da takva izdvajanja nisu osigurana za plaanje obaveze po osnovu

dravne garancije, Ministarstvo je ovlateno odobriti stvaranje obaveza po osnovu unutranjeg dravnog duga u tu

svrhu. Sve dok su dravne garancije prvobitno izdate u okviru limita definiranih ovim zakonom, zaduivanje po

osnovu dravnog duga radi osiguranja plaanja takve obaveze ne podlijee ogranienjima dravnog duga sadranog

u ovom zakonu.

(3) Kao preduslov za izdavanje dravne garancije, Ministarstvo je ovlateno nametnuti bespovratnu proviziju na

osnovu:

a) iznosa glavnice zajma koji e se garantirati i kamate koja e se plaati na taj iznos, i

b) analize rizika.

(4) Provizija iz stava (3) ovog lana je naplativa u vrijeme izdavanja dravne garancije i prihod je dravnog

budeta.

POGLAVLJE V

lan 63.

(Kaznene odredbe)

(1) Uesnicima na tritu vrijednosnih papira Bosne i Hercegovine zabranjeno je saraivati s jednim ili vie

uesnika s namjerom vrenja uticaja na trite u smislu prihoda, cijene, iznosa vrijednosnih papira Bosne i

Hercegovine istog opisa, kupljenih na aukciji ili na sekundarnom tritu, u smislu strukture holdinga bilo kojeg

drugog uesnika na tritu u koju je uloen kapital, investicijske strategije bilo kojeg drugog uesnika na tritu, ili

se na drugi nain ukljuiti u bilo koju transakciju, praksu ili ponaanje koje znai ekonomsku prijevaru ili varanje

uesnika na tritu, pranje novca ili neku drugu korumpiranu aktivnost.

(2) Krenja zabrana iz stava (1) ovog lana podlijeu krivinom gonjenju zbog prijevare na finansijskim tritima i

smatrat e se krivinim djelom u skladu s Krivinim zakonom Bosne i Hercegovine, a bit e kanjiva u skladu s tim

zakonom, ukljuujui novane kazne i mjere oduzimanja predmeta, u skladu s Poglavljem XII. tog zakona.

(3) U sluaju da dostavi pogrene podatke u vezi sa zaduivanjem u skladu s lanom 34. stav (3) ovog zakona,

ministar kao odgovorno lice bit e kanjen za prekraj novanom kaznom u iznosu od 5.000,00 KM do 20.000,00

KM.

POGLAVLJE VI - PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lan 64.

(Podzakonski akti)

Ministarstvo e, u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, donijeti podzakonske akte koji su

potrebni za provoenje odredbi ovog zakona, ukljuujui ali se ne ograniavajui na l. 3., 4., 12., 13., 16., 19., 20.,

27., 31., 38., 45., 49., 52., 53 i 65.

lan 65.

(Sukob zakona)

(1) Svi zakoni ili drugi propisi koji se odnose na dravni dug i dravne garancije uskladit e se s odredbama ovog

zakona u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

(2) Do usklaivanja propisa iz stava (1) ovog lana primjenjivat e se postojei propisi, ako nisu u sukobu s

odredbama ovog zakona.

(3) U roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona uskladit e se s odredbama ovog zakona: Zakon o

Trezoru institucija Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", broj 27/00), Zakon o postupku zakljuivanja i

izvravanja meunarodnih ugovora ("Slubeni glasnik BiH", broj 29/00), Zakon o sistemu indirektnog oporezivanja

u Bosni i Hercegovini ("Slubeni glasnik BiH", broj 44/03), kao i ostali zakoni i propisi koji na drugaiji nain

ureuju pitanja koja su predmet ovog zakona.

lan 66.

(Zakoni entiteta i Distrikta)

Zakoni entiteta i Distrikta kojima je ureena materija koja je predmet ovog zakona uskladit e se s odredbama ovog

zakona u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

lan 67.

(Stupanje na snagu)

(1) Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje vaiti Zakon o vanjskom dugu ("Slubeni glasnik BiH", br. 1/97 i

32/01), kao i podzakonski akti doneseni na osnovu tog zakona.

(2) Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom glasniku BiH", a bit e objavljen i

u slubenim glasilima entiteta i Distrikta.

PS BiH broj 195/05

29. juna 2005. godine

Sarajevo

Predsjedavajui

Predstavnikog doma

Parlamentarne skuptine BiH

efik Daferovi, s. r.

Predsjedavajui

Doma naroda

Parlamentarne skuptine BiH

Velimir Juki, s. r.

Na osnovu lana IV. 4. a) Ustava Bosne i Hercegovine, Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine na 69. sjednici

Predstavnikog doma, odranoj 30. decembra 2009. godine, i na 41. sjednici Doma naroda, odranoj 30. decembra

2009. godine, usvojila je

ZAKON

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZADUIVANJU, DUGU I GARANCIJAMA BOSNE I

HERCEGOVINE

lan 1.

U Zakonu o zaduivanju, dugu i garancijama Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", broj 52/05) u lanu 53.

stav (2) taka d) mijenja se i glasi:

"d) u sluajevima kada se zajmoprimac ne finansira iz budeta, garanciju komercijalne banke ili garanciju entiteta,

odnosno Distrikta;".

lan 2.

U lanu 54. iza stava (1) dodaju se novi st. (2) i (3) koji glase:

"(2) Izuzetno od stava (1) ovog lana, dravne garancije mogu se izdati za provoenje prioritetnog projekta koji je

od posebnog znaaja za ekonomsku stabilnost zemlje.

(3) Drava nee davati garanciju za tekue trokove, pokrivanje gubitaka u poslovanju niti pokrivanje budetskog

deficita."

lan 3.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom glasniku BiH".

PSBiH, broj 471/09

30. decembra 2009. godine

Sarajevo

Predsjedavajui

Predstavnikog doma

Parlamentarne skuptine BiH

Dr. Milorad ivkovi, s. r.

Predsjedavajui

Doma naroda

Parlamentarne skuptine BiH

Sulejman Tihi, s. r.