21/201223. svibnja 2012.

Priopæenje Komisije HBK "Iustitia et pax"

Komisija je izrazila zabrinutost zbog poskupljenja

energenata, komunalnih pristojbi, a posebno vode, koja

je osnovni uvjet života; izrazila neslaganje s javnim

umanjivanjem simbolièke vrijednosti Bleiburga kao

simbola stradanja hrvatskoga naroda od strane

komunistièkog terora na kraju II. svjetskog rata i u

vrijeme poraæa, te pozvala sve ljude dobre volje, a

osobito vjernike da u nedjelje, 20. i 27. svibnja, izraze

svoje opredjeljenje za život potpisivanjem "Deklaracije

o zaštiti poèetka ljudskoga života i prava djeteta"

Kardinalu Bozaniæu poèasni doktorat Sveuèilišta u

Zagrebu

Doktorat je dodijeljen za iznimne doprinose u izgradnji

humanijeg društva, promicanju teoloških,

humanistièkih i društvenih znanosti, dostojanstva

ljudske osobe, kulture dijaloga i u afirmaciji hrvatske

vjerske i kulturne baštine u Europi i u svijetu

Novi apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj

Za novog je nuncija Papa imenovao dosadašnjeg

apostolskog nuncija u BiH i Crnoj Gori mons.

Alessandra D'Errica

15. obljetnica Hrvatskoga katolièkog radija

Zahvalno misno slavlje u župnoj crkvi Sv. Petra ap. u

Zagrebu predvodio dr. fra Mirko Mataušiæ, prvi

ravnatelj te radijske postaje

Domovinske vijesti

Okrugli stol uz 10. obljetnicu Ureda za obitelj Rijeèke nadbiskupije

Izložba "Sveti Vlaho u povijesti i sadašnjosti"

Kardinal Bozaniæ gostovao na Hrvatskome katolièkom radiju

Djeca u obitelji - što doživljavaju i èemu svjedoèe

Tribina "Kultura rada i socijalno djelovanje Crkve"

Biskup Uziniæ primio predsjednika Josipoviæa

Kardinal Bozaniæ primio sudionike Meðunarodnoga simpozija

Communio - Vjera pred izazovima današnjice

Proslavljen dan Katolièkoga bogoslovnog fakulteta Sveuèilišta u

Splitu

Predavanje kardinala Bozaniæa na zagrebaèkom Sveuèilištu

Relikvija sv. Antuna na Duhove u Molvama

Koncert o 40. obljetnici ansambla Collegium pro musica sacra

Posveta grkokatolièke crkve u Jastrebarskom

Svibanjski Marijin put u Klenovniku

Crkva u Hrvata

Proljetni susret hrvatskih rimskih studenata u Rimu

Hrvatske žrtve i muèenici Drugog svjetskog rata u Vrhbosanskoj

nadbiskupiji

Hrvati iz Zapadne Europe u Lurdu

Inozemne vijesti

Papina poruka povodom Katholikentaga

Austrija: Društvena akcija mladeži "72 sata bez kompromisa"

Tiskovni ured Svete Stolice o objavljivanju povjerljivih dokumenata

Egipæani ne žele muslimansku državu

Prilog dokumenti

Molitva je nadasve djelovanje Duha u nama

Uzašašæe je posljednji èin našeg osloboðenja od jarma grijeha

Domovinske vijesti

Pokop s. Dominike VidoviæMetkoviæ, 15.5.2012. (IKA) - S. Dominika Vidoviæ, èlanicasplitske Provincije sv. Josipa Družbe služavki Malog Isusapokopana je 15. svibnja na gradskom groblju Sv. Ivana uMetkoviæu. Sprovodne obrede predvodio je fra LukicaVojkoviæ, kapelan župe sv. Ilije u Metkoviæu, uz petoricusveæenika, brojnih sestara služavki Malog Isusa, rodbine ivjernika. Pjevanje su predvodili puèki pjevaèi župe sv. Ilije.Prije pokopa od pokojnice se uime Provincije oprostila s.Maneta Mijoè, prikazujuæi životni put s. Dominike. Misu zadušnicu u ispunjenoj samostanskoj kapeli predvodioje mons. Mile Vidoviæ u koncelebraciji s don StankomVrnogom i don Radojkom Vidoviæem. Pjevale su redovnicepod vodstvom s. Vedrane Krstièeviæ. U homiliji mons.Vidoviæ posebno je istaknuo vjernièku hrabrost pokojne s.Dominike, koju je na osobit naèin pokazala prigodom svogaulaska u Družbu služavki Maloga Isusa u jeku II. svjetskogarata, 1943. godine. Pokazala je i neobiènu hrabrost ipouzdanje u Boga i u najtežim danima što ih je Družbadoživjela 1949. godine, kada se i sama našla u onimizbjeglièkim kolonama sestara u kojima su pod prisilomkomunistièke vlasti morale napustiti Bosnu i u bijegu tražilespas. Svojom pojavom i vedrinom duha ulijevala jeohrabrenje svima nama, posvjedoèio je mons. Vidoviæ. Sestra Dominika Vidoviæ, roðena je 9. rujna 1924. uVidonjama, u katolièkoj obitelji oca Joze i majke Ivaneroðene Matiæ. Godine 1943. dolazi u kuæu maticu Družbeslužavki Malog Isusa u Sarajevu i priprema se za redovnièkiživot. Godine 1945. tamo je zapoèela novicijat. Privremeneredovnièke zavjete položila je 1946., a doživotne 1952. uZagrebu. Poslije nje u Družbu služavki Malog Isusa došle sui dvije njezine sestre: pok. s. Boromea i pok. s. Krispina.Nakon položenih privremenih redovnièkih zavjeta s punoljubavi radi u kuæi "Egipat" u Sarajevu, u kojoj su bilasmještena muška siromašna i nezbrinuta djeca. Tamo ostajedo 29. lipnja 1949., kada su vlasti Bosne i Hercegovine dalenalog da 1. srpnja sve redovnice moraju napustiti Sarajevo iBosnu, a kuæe sa svim što je u njima, djecu i starice, okojima su sestre s ljubavlju i požrtvovno brinule, ostaviti isve predati u ruke vlasti. Nakon odlaska iz Sarajeva dolazi u biskupsko sjemenište uSplitu, u kojem su sestre obnašale službu domaæica. Tamopožrtvovno radi od 1. rujna 1949. do 26. rujna 1956., kada sukomunistièke vlasti sudskom presudom donesenom nakonmontiranoga procesa zabranile djelovanje gimnazije isjemeništa, te bogoslovnog sjemeništa, i u njih smjestilivojnu bolnicu. Tako je s. Dominika i ponovno doživjelaprogon vlasti. Premještena je u Mandaljenu kod Dubrovnika.Od 1958. do 1962. živi u samostanu u Omišu, gdje radi kaosakristanka u župskoj crkvi, ureðuje crkvu i crkveno rublje.Od 1962. do 1968. obnaša službu predstojnice u samostanu uPerastu, a zatim tri godine radi u zajednici u Prèanju. Godine1971., imenovana je za prvu provincijalnu savjetnicu izamjenicu provincijalne glavarice. Tu službu vjerno obnašakroz šest godina, a ujedno i službu predstojnice uprovincijalnoj kuæi, u samostanu sv. Ane u Splitu. Bila je toprva Provincijalna uprava, nakon što je, zbog poveæanogbroja sestara, Družba podijeljena u tri Provincije: splitsku,sarajevsku i zagrebaèku. Pred Provincijalnom upravomnašao se veliki zadatak formiranja i organiziranja života uProvinciji. Godine 1977. Provincija preuzima voðenjedomaæinstva u sveæenièkoj kuæi u Grottaferrati u Rimu. S.Dominiki povjerena je služba domaæice u toj kuæi, u kojoj

požrtvovno i zauzeto radi do 1994. godine. Vrata te kuæe bilasu otvorena svim hrvatskim sveæenicima nisu smjeli poæi usvoju domovinu Hrvatsku. Ovdje èesto navrate visokicrkveni i civilni gosti, sveæenici i sestre koje studiraju uRimu, oni koji dolaze na lijeèenje, i prolaznici. Sestre tiho isamozatajno rade, vjerne i pouzdane u svom ljudskom iredovnièkom svjedoèenju. S. Dominika kao brižna domaæicabila je duša tih gostoprimstava. Bila je vrsna kuharica,spretna u svim domaæinskim poslovima. Izuzetno snažna imarljiva, pobožna, odluèna i èvrstog karaktera. Poštovala je icijenila sve sveæenike, a na osobiti naèin domaæina te kuæemons. Fabijana Veraju, koji je, duša u ostvarenju izgradnje iopreme novog samostana sestara Služavki Malog Isusa uMetkoviæu od poèetka do kraja, a s. Dominika skupa s njimprati i bdije nad izgradnjom i dovršenjem samostana. Kad joj je zdravlje bilo slabije došla je u samostan uMetkoviæu. I tada ne miruje. Uz molitvu, koliko može,pomaže u kuhinji. Posljednje tri godine bolest jenapredovala, i veæinom je vezana uz bolesnièki krevet. Svojeboli i patnje združuje s Kristom. Molitvom i strpljivimpodnošenjem bolesti bez sumnje pridonosi duhovnom dobruredovnièke zajednice, kao i župe sv. Ilije i cijelog mjesta.Okrijepljena otajstvima vjere, umrla je 13. svibnja.

Završilo 20. hodoèašæe hrvatske vojske i policije u LurdNa sastanku predstavnika organizatora u Lurdu direktorPMI o. Blaise Rebotier posebno pohvalio HrvatskuZagreb, 15.5.2012. (IKA) – Hodoèasnici, sudionici 20.jubilarnog hodoèašæa hrvatske vojske i policije u Lurdokupili su se u predveèer, 15. svibnja na zahvalnoj molitvina Zagrebaèkom velesajmu od kuda su i krenuli nahodoèašæe prije tjedan dana. Molitvu je predvodio vojnibiskup u RH Juraj Jezerinac. Meðu gotovo tisuæu hodoèasnika koji su se u Lurdu ukljuèiliu 54. meðunarodno vojno hodoèašæe (PMI) osim vojnika ipolicajaca te vojnih i policijskih kapelana, bili su i hrvatskibranitelji, predstavnici Državne službe za zaštitu ispašavanje, Pravosudne policije, Udruga proizašlih izDomovinskog rata i hrvatskog vatrogastva, te Zrinska garda,Gradska straža Bakar i Turopoljski bandijeri, kao ipredstavnici povijesnih postrojbi. Na hodoèašæu su bili iklapa HRM "Sveti Juraj" i Simfonijski puhaèki orkestar OSRH. Ovogodišnje meðunarodno hodoèašæe odvijalo se podgeslom "Zdravo Marijo, Kraljice mira" te je biskup izraziouvjerenje da su hodoèasnici ponijeli sa sobom divneuspomene, posebno u susretu s ljudima vjere. Biskup jeistaknuo kako je na sastanku predstavnika organizatora uLurdu, direktor PMI o. Blaise Rebotier posebno pohvalioHrvatsku. On je posebno istaknuo da bi "mnogi trebali iæiHrvatima u školu kako organizirati hodoèašæe". Osobnuzahvalu biskupu Jezerincu izrekao je i francuski vojni biskupLuc Ravel, a èule su se pohvale i drugih biskupa i stranihhodoèasnika, posebno kad je rijeè o procesiji s Presvetim. Zapovjednik hodoèašæa komodor Tihomir Erceg zahvalio jehodoèasnicima što su dostojno predstavljali svoju državu.

.

Domovinske vijesti ika

2 23. svibnja 2012. broj 21/2012

Okrugli stol uz 10. obljetnicu Ureda za obitelj RijeèkenadbiskupijeNastojimo suraðivati sa svim državnim i civilniminstitucijama. Isti su ljudi koji nas povezuju, a mi smo ovdjeradi njih. Vjerujem da samo zajednièkim silama možemo iæidalje i izgraðivati bolju buduænost, istaknuo nadbiskupDevèiæRijeka, 15.5.2012. (IKA) - "Znamo koliko je obiteljimadanas teško i zato im treba pomoæi. Obitelj je jezgra društva,a ako je jezgra zdrava i obitelj sretna, i društvo æe biti zdravoi sretno", rekao je rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæ,pozdravljajuæi 15. svibnja u Nadbiskupskom domu u Rijeciokupljene na okruglom stolu u povodu proslave 10.obljetnice nadbiskupijskog Ureda za obitelj i Meðunarodnogdana obitelji. Na okruglom stolu sudjelovala je i potpredsjednica Vlade iministrica socijalne politike i mladih Milanka Opaèiæ, rijeèkigradonaèelnik Vojko Obersnel te predstavnici Županije,Grada i drugih ustanova koje se bave obiteljskim pitanjima. "Isus je došao na spasenje svih ljudi, zato i Crkva mora bitiotvorena svima. Tim putem evanðelja idu i programi kojeprovodi Ured za obitelj, koji su otvoreni svima koji želepoboljšati kvalitetu obiteljskog života. Pri tome nastojimosuraðivati sa svim državnim i civilnim institucijama. Isti suljudi koji nas povezuju, a mi smo ovdje radi njih. Vjerujemda samo zajednièkim silama možemo iæi dalje i izgraðivatibolju buduænost", istaknuo je nadbiskup Devèiæ. Ministrica Opaèiæ, èestitajuæi jubilej djelatnicima Ureda zaobitelj, odala im je i priznanje za dosadašnji rad, prisjetivšise da je prije nekoliko godina sudjelovala u jednom odprograma. "Obitelj je danas pritisnuta brojnim problemima,ekonomske i psihièke prirode te razvodima. Èinjenica je dakad obitelj ne funkcionira tada nastaje i veliki problem zadruštvo", rekla je ministrica te objasnila kako Vlada unatoèrezanju proraèuna, neæe smanjiti financijsku potporuobiteljima, djeèji doplatak i porodiljne naknade. Najavila jepreureðenje sustava socijalne skrbi te nove zakonske mjere odadiljama i izmjenu Obiteljskog zakona koja æe se unajveæem dijelu ticati rastavljenih brakova.Gradonaèelnik Obersnel i proèelnica gradskog odjela zazdravstvo i socijalnu skrb Ankica Perhat potvrdili su važnostobitelji za dobrobit društva te iznijeli programe kojima GradRijeka pomaže oko 10.000 obitelji. Na okruglom stolusudjelovale su i viša savjetnica za socijalnu skrb PGŽ IvaJosipoviæ te dr. Tanja Franèiškoviæ i dr. Gordana BuljanFlander, koje su istaknule potrebu uvoðenja programamedijacije kod parova koji se rastaju, prvenstveno misleæi nadobrobit djece, te o psihièkim problemima uzrokovanimrastavom ili PTSP-em.Predstojnik nadbiskupijskog Ureda za obitelj Ivan Nikoliæistaknuo je kako su, za razliku od veæine civilnih programakoji se bave rehabilitacijom i posredništvom pri narušenimobiteljskim odnosima, programi Ureda uglavnom usmjerenina prevenciju kriznih situacija i poboljšanju obiteljskogživota. Uvod u okrugli stol dao je bivši predstojnik Ureda za obiteljbiskupije Linz Rolf Sauer, koji je predstavio modeledjelovanja u Austriji te govorio o potrebama i naèinimastruène pomoæi obiteljima u suvremenom društvu i suradnjicrkvenih i civilnih institucija. Sveèani ton proslavi 10.obljetnice Ureda za obitelj dao je i Nadbiskupijski zbor podravnanjem mo Giovannia Geracia.

.

Izložba "Sveti Vlaho u povijesti i sadašnjosti"Središnja ovogodišnja izložba Dubrovaèkih muzeja koja jeujedno prva sveobuhvatna izložba posveæena sv. Vlahu, apred javnost donosi 339 razlièitih eksponata koji su nastajalikroz stoljeæa nadahnuti likom sv. VlahaDubrovnik, 16.5.2012. (IKA) - Izložba "Sveti Vlaho upovijesti i sadašnjosti" u organizaciji Dubrovaèkih muzejaotvorena je u Kneževu dvoru i žitnici Rupe u srijedu 16.svibnja u nazoènosti velikog broja Dubrovèana. Naotvorenju su govorili ravnateljica Muzeja Pavica Vilaæ,dubrovaèki biskup Mate Uziniæ i gradonaèelnik DubrovnikaAndro Vlahušiæ. Citirajuæi reèenicu iz kataloga "I dok drugi gradovi imajusvojega sveca zaštitnika, u Dubrovniku svetac ima svojGrad", biskup Uziniæ je rekao: "Ova izložba æe to doèarati,ali meni se kao biskupu postavlja pitanje, je li to baš tako.Ima li doista sv. Vlaho svoj grad? On ima zidine ovog grada,on ima i svoju crkvu u ovom gradu. Ali, ima li Grad?Glavaševiæ je za Vukovar govorio – grad to su ljudi. Sv.Vlaho ima ovaj grad, a tko ima njegove ljude? Je li namponekad sv. Vlaho postao tek sredstvo da bi se pohvalili, dabi zaradili, ili mu dopuštamo da on ipak bude gospodar ovoggrada. A bit æe, ako postane gospodar njegovih ljudi, akostanovnici ovog grada doista budu ljudi sv. Vlaha. Ja senadam da æe ova izložba koja pokazuje da je u prošlosti sv.Vlaho doista imao ovaj grad, i ta èinjenica je urodilabogatim plodovima koje æemo vidjeti, uèiniti ono èudo odèudesa, i ovaj grad danas pretvoriti u grad sv. Vlaha, kakobismo bili ne samo oni koji se hvale svojom prošlošæu nego ioni koji u sadašnjosti pokazuju da pripadaju sv. Vlahu. Danjegova Festa nije tek kulturna baština nego izrièaj živevjere stanovnika ovog grada. Samo na taj naèin æe sve ovošto imamo i što ovom izložbom pokušavamo prikazati,saèuvati, što ima i edukativnu dimenziju, moæi imati svojesutra. Neka sv. Vlaho koji je èuvao ovaj grad, jer to je bionjegov grad, nastavi ga èuvati, da Dubrovnik zaista budeGrad sv. Vlaha." Izložba je otvorena u povodu obilježavanja 140. obljetniceutemeljenja Dubrovaèkih muzeja, 1040. obljetnice Feste sv.Vlaha te uvrštavanja Feste na UNESCO-vu listu zaštiæenenematerijalne baštine svijeta 2009. godine. Rijeè je osredišnjoj ovogodišnjoj izložbi Dubrovaèkih muzeja koja jeujedno prva sveobuhvatna izložba posveæena sv. Vlahu, apred oèi javnosti donosi 339 razlièitih eksponata koji sunastajali kroz stoljeæa nadahnuti likom sv. Vlaha. Od toga su252 izloška posuðena, a najveæi posuðivaè je Dubrovaèkabiskupija. Cilj ovog projekta, kako je istaknula ravnateljicaVilaæ, je podiæi razinu svijesti o znaèenju svetoga Vlaha zaDubrovnik i prepoznatljivosti dubrovaèkog nebeskogzaštitnika. Izložba je poziv na zaštitu i oèuvanjenematerijalnog i materijalnog naslijeða koji je temelj našegidentiteta, istaknula je ravnateljica Muzeja. Na izložbi semogu vidjeti moænik glave sv. Vlaha iz XI. stoljeæa,skulpture i slike sveca, misne knjige i posuðe, povelje,peèati, prikaz Feste sv. Vlaha kroz stoljeæa, popis festanjula,odjeæa s feste, barjaci s likom sv. Vlaha itd. Izložba koja senalazi na dvije lokacije podijeljena je u tri cjeline: kult sv.Vlaha, razvoj štovanja u starom Dubrovniku te umjetnièkadjela i državna simbolika nadahnuta sv. Vlahom. Svizainteresirani izložbu æe moæi pogledati do 31. srpnja.

.

Domovinske vijestiika

323. svibnja 2012. broj 21/2012

Kardinal Bozaniæ gostovao na Hrvatskome katolièkomradijuRazgovaralo se o medijima, Crkvi, pedofilskim skandalima izaštiti života i obitelji u HrvatskojZagreb, 16.5.2012. (IKA) - Zagrebaèki nadbiskup kardinalJosip Bozaniæ gostovao je 16. svibnja u emisiji "Znakovivremena" Hrvatskoga katolièkog radija u povodu 15.obljetnice emitiranja te radio postaje koju je utemeljilaHrvatska biskupska konferencija. U razgovoru s glavnom urednicom vjerskoga programaHKR-a Tanjom Popec, kardinal Bozaniæ se, meðu ostalim,osvrnuo na pisanje svjetovnih medija o Crkvi. Na upit zaštose u njima uglavnom pišu negativnosti o Crkvi, kardinal jeodgovorio: "Ne iskljuèujem moguænost i potrebu da i Crkvai odgovorni ljudi u Crkvi ispitaju svoj odnos premamedijima. No, oèekivali bismo više vjerodostojnosti sastrane onih koji rade u medijima – nekih, ne kažem svih. Sdruge strane, potrebno je steæi i kredibilitet. Ako netko izmedija potroši taj kredibilitet tri-èetiri puta, onda se ipaktreba malo potruditi da ga dokaže." Zagrebaèki nadbiskup nesmatra da se radi o "zavjeri" protiv Crkve u svjetovnimmedijima, veæ je istaknuo da se "Crkva treba brinuti i pazitida nikad ne da povoda za pisanja koja nisu pozitivna uodnosu na nju". "Ne zabrinjava me toliko ono što se Crkvipripisuje, a nema temelja u istini, koliko ono što ima temelju istini", rekao je kardinal Bozaniæ. Prema kardinalovumišljenju, takve se stvari mogu rješavati trajnim èišæenjemunutar Crkve. Potaknut voditeljièinom pretpostavkom damediji ne bi mogli pisati o negativnostima kad ih ne bi bilo,zagrebaèki nadbiskup je rekao: "Da, to je istina i bilo bi èakneredovito kad u Crkvi ne bi bilo i pogrešaka, jer to biznaèilo i da je ona samo božanska stvarnost, da je ispunjenasamo onim što je dobro. Nažalost, dok je u hodu, dok je nazemaljskom putu, Crkva je u svojim èlanovima i sveta igrešna."Odgovarajuæi na pitanje o pedofilskim skandalima, kardinalBozaniæ je istaknuo: "To je pitanje koje nije ugodno, koje jebolno, ali je èinjenièno. AIi ja sasvim odgovorno, kaonadbiskup, tvrdim da tu mediji, osobito apeliram nakatolièke medije, trebaju biti u službi istine i da su mediji tikoji mogu pomoæi Crkvi, ako se takav sluèaj dogodi, daodgovorni u Crkvi pravilno postupe prema takvom sluèaju.Osobito je važno u Crkvi gajiti taj proces unutarnjegèišæenja, oslobaðanja i opreznosti, ako se radi o nekomsluèaju". Zagrebaèki nadbiskup upozorio je da je potrebnoda odgoj na svim podruèjima, poèevši od škola, sve dofakulteta, bude veoma oprezan prema pojavi pedofilije. "Nijeto vlastito samo Crkvi, to je prisutno u èitavom društvu i jabih želio – i tu zahvaljujem medijima ukoliko pomažu Crkvi,svjesno ili nesvjesno – da se Crkva što prije tog pritiskaoslobodi, kako bi mogla biti u službi društvu, da bi se idruštvo na svim podruèjima moglo toga oslobaðati."Takoðer je dodao da, u sluèaju pojave novih prijavapedofilskih sluèajeva, kao nadbiskup mora uèiniti sve što seod njega traži i treba "odmah reagirati, bez ikakvih zatezanjai zataškavanja."U razgovoru za HKR kardinal Josip Bozaniæ komentirao je izakone i ideje koje promièe nova vlast, kojima se udara naobitelj i život: "To su pitanja koja se kod nas želi u Saboruna brzinu rješavati, bez potrebe da o tome odgovorni povedujavnu raspravu s graðanima, jer nitko tko je i pobijedio naizborima nije pobijedio 'in bianco'. To æe reæi da mu nijepredana sva vlast da èini što god želi u ime naroda, negotreba vladati tako da osjeæa što narod želi i koje potrebenarod ima. Kod nas je stalno prisutan fenomen podanièkogmentaliteta, o tome sam veæ svojevremeno govorio, a toznaèi da, ako netko samo migne iz Bruxellesa, ovdje æe ga se

odmah poslušati. No, nismo isto tako otvoreni da èujemo štoto narod želi. Kad je u pitanju poèetak ili kraj ljudskogživota ili obitelj, to nisu pitanja koja treba na brzinurješavati, to je nešto što se treba sa svom odgovornošæuregulirati i zakonski. Ali, to treba uèiniti tako da se s jednestrane poštuju i tradicija i osjeæaji vjernika i graðana - ovdjemogu reæi da je konsenzus mnogo širi nego što je vjernièkazajednica - i da se gleda na buduænost naroda, jer dirajuæi uživot i obitelj, dira se u bit jednoga naroda."

Djeca u obitelji - što doživljavaju i èemu svjedoèeNa Katehetskom danu Dubrovaèke biskupije predavanjeodržala dr. Gordana Buljan FlanderDubrovnik, 16.5.2012. (IKA) - "Djeca u obitelji - štodoživljavaju i èemu svjedoèe?" bila je tema predavanjaravnateljice Poliklinike za zaštitu djece i mladeži gradaZagreba prof. dr. Gordane Buljan Flander u srijedu 16.svibnja u dvorani Ivana Pavla II. u Dubrovniku, naKatehetskom danu Dubrovaèke biskupije. Dr. Flander istaknula je važnost prepoznavanja simptomakod zlostavljane djece od strane vjerouèitelja i sveæenika, jerbi i oni trebali biti osobe kojima se takva djeca mogupovjeriti. Prikazavši riziène faktore kod roditelja takve djece,predavaèica je rekla kako riziènu skupinu za zlostavljanjeèine, uz ostale, djeca do šest godina, ona s teškoæama uuèenju, djeca u procesu razvoda braka roditelja, a takvih je uposljednje vrijeme sve više jer je treæina razvoda visokokonfliktna pa tu djeca doživljavaju neki oblik zlostavljanja. Usporedbom istraživanja o zlostavljanju koje je prvi put uHrvatskoj provedeno godine 2001., a u njemu je sudjelovalopet stotina studenata zagrebaèkih fakulteta i ponovljenogistraživanja iz 2002. godine na više od èetiri tisuæematuranata može se uoèiti kako je fizièko zlostavljanje do2006. godine raslo, pa onda poèelo opadati dok je seksualnozlostavljanje ostalo otprilike na istom broju. Predavaèica jenapomenula i kako je prvi èlanak o zlostavljanju djeceobjavljen još godine 1962. u Sjedinjenim AmerièkimDržavama, a prema rezultatima istraživanja kod njih fizièkoi seksualno zlostavljanje opada dok je postotakzanemarivanja djece konstantan. Okupljenim sveæenicima ivjerouèiteljima dr. Buljan Flander prikazala je simptomesvih vrsta zlostavljanja (fizièkog, emocionalnog, svjedoèenjanasilju u obitelji, zanemarivanja, seksualnog zlostavljanja)kako bi u kontaktu s djecom mogli bolje prepoznati žrtvetoga. Kao osnovnu razliku izmeðu zdravog odnosa odrasle osobe idjeteta koje se iskazuje i tjelesnim dodirom te seksualnogzlostavljanja istaknula je tri faktora: razliku u moæi, razliku uznanju i razliku u zadovoljenju. Predavaèica je govorila i oizloženosti djece i mladih nepoželjnim seksualnimsadržajima na internetu te dodala kako gotovo 40 postomaloljetnika bez znanja roditelja odlazi na sastanke snepoznatim osobama koje su upoznali preko interneta. Kratki pregled rada struènih vijeæa u 2011/2012. godiniiznijela je tajnica Katehetskog ureda Romana Ðuka Alemani.Uvodnu molitvu predvodili su vjerouèenici Osnovne školeMarina Getaldiæa, a pripremili su ih vjerouèitelji s. BernardaKovaè i Ivo Kralj. Moderator susreta bio je predstojnikKatehetskog ureda mr. don Josip Mazarekiæ, a sudionikeskupa na poèetku je pozdravio generalni vikar Dubrovaèkebiskupije dr. Petar Paliæ.

.

Domovinske vijesti ika

4 23. svibnja 2012. broj 21/2012

Priopæenje Komisije HBK "Iustitia et pax"Komisija izrazila zabrinutost zbog poskupljenja energenata,komunalnih pristojbi, a posebno vode, koja je osnovni uvjetživota te neslaganje s javnim umanjivanjem simbolièkevrijednosti BleiburgaZagreb, 16.5.2012. (IKA) - Komisija "Iustitia et pax"Hrvatske biskupske konferencije, pod predsjedanjempredsjednika Komisije sisaèkog biskupa Vlade Košiæa,održala je redovitu sjednicu 16. svibnja, u zgradi Hrvatskebiskupske konferencije u Zagrebu, prenosi Tiskovni uredHBK. U razmatranju aktualnih pitanja u našem društvu Komisija jeizrazila zabrinutost zbog poskupljenja energenata,komunalnih pristojbi, a posebno vode, koja je osnovni uvjetživota. Komisija podsjeæa da se u svojim dosadašnjimizjavama zauzimala za besplatni socijalni minimum zbog, sjedne strane neodvojivosti pristupa vodi od osnovnogljudskog prava na život, a s druge strane upravo zato štoHrvatska pripada krugu zemalja s najbogatijim vodnimzalihama. Komisija, nadalje, izražava neslaganje s javnimumanjivanjem simbolièke vrijednosti Bleiburga kao simbolastradanja hrvatskoga naroda od strane komunistièkog terorana kraju II. svjetskog rata i u vrijeme poraæa. Takvim sepostupcima zbunjuje hrvatska javnost, kao što je to sluèaj ikod promjena obilježavanja državnih blagdana, a što ima zacilj brisanje povijesnog pamæenja hrvatskog naroda.Komisija daje svoju podršku i poziva sve ljude dobre volje, aosobito vjernike da u nedjelje, 20. i 27. svibnja, izraze svojeopredjeljenje za život potpisivanjem "Deklaracije o zaštitipoèetka ljudskoga života i prava djeteta".Komisija je, u svjetlu vrijednosti pravde i socijalnog mira,raspravljala o problemima reforme javne uprave, o zaštitijavnih dobara, kao i vitalnih sektora javnog dijelagospodarstva s posebnim osvrtom na potrebu postizanjavrsnog i struènog, uèinkovitog i kompetitivnog upravljanjadržavnom upravom i javnim sektorom, te oèuvanja prirodnihdobara i mrežnih sustava, na uslugu graðana i svih naraštaja.S tim u vezi Komisija najavljuje i skoro objavljivanje izjavekoja æe se na osobit naèin baviti temom zaštite javnoginteresa i neotuðivosti javnih dobara, istièe se u priopæenjukoje potpisuje predsjednik Komisije sisaèki biskup VladoKošiæ.

Tribina "Kultura rada i socijalno djelovanje Crkve"Svrha tribine u Sisku bila je predstaviti zakljuèke deklaracijePetog hrvatskog socijalnog tjedna te potaknuti vjernike najaèi graðanski aktivizamSisak, 16.5.2012. (IKA) - Tribina "Kultura rada i socijalnodjelovanje Crkve" održana je u srijedu 16. svibnja u velikojdvorani pastoralnog centra katedralne župe Uzvišenja sv.Križa u Sisku. Svrha tribine bila je predstaviti zakljuèkedeklaracije Petoga hrvatskog socijalnog tjedna te potaknutivjernike na jaèi graðanski aktivizam. Tribinu je organiziraoUred za promicanje socijalnog nauka Crkve Sisaèkebiskupije, a u izlaganju je sudjelovalo deset suradnika ivoditeljica Ureda Valentina Kaniæ. Suradnici Ureda, ujednoizlagaèi, su vjernici razlièitih zanimanja (pravnice,ekonomistice, socijalni radnik, katehistice, odgajateljica,agronom) koji su aktivni u svojim župama te lokalnimzajednicama pa koji tako na temelju svog struènog znanja iiskustva mogu govoriti o razlièitim društvenim podruèjima,za koja su u deklaraciji Petoga hrvatskog socijalnog tjednaizreèena vjernièka oèekivanja i zahtjevi glede željenepromjene. Zakljuèci deklaracije predstavljeni su u èetiritematske cjeline: Društveno djelovanje države, Radnièko

pitanje danas, Hrvatski društveni razvoj te Društvenodjelovanje i angažman vjernika. U prvoj cjelini obraðuje sepitanje u kakvom odnosu trebaju biti društvo i država te seproblematizira pitanje donošenja zakona. U drugoj sepredstavljaju uzroci nezaposlenosti i neuèinkovite zaštiteradnika te istièe uloga sustava obrazovanja za tržište rada.Treæa cjelina želi istaknuti ulogu razvoja poduzetništva ipoljoprivrede te državne i društvene skrbi o obitelji kaopokretaèima društvenog razvoja. Èetvrta cjelina pak govori ozanemarenim vidovima kulture rada, tj. o odnosu prema raduu vidu duhovnosti te angažmana i vrednovanja dobrovoljnograda. S obzirom da je svrha ovakve tribine da se što više vjernikaupozna sa zakljuècima deklaracije, održavanje tribinanastavlja se po dekanatima Sisaèke biskupije tijekom svibnjai lipnja.

Dan Biskupijske klasiène gimnazije Ruðera Boškoviæa uDubrovnikuDubrovnik, 17.5.2012. (IKA) - Koncelebriranimeuharistijskim slavljem u crkvi Sv. Ignacija u Dubrovnikuuèenici, profesori i roditelji uèenika proslavili su u èetvrtak17. svibnja Dan škole Biskupijske klasiène gimnazije RuðeraBoškoviæa u Dubrovniku. Misu je predvodio dubrovaèkibiskup Mate Uziniæ, koji je u propovijedi istaknuo kako je"biti navjestitelj Radosne vijesti najvelièanstveniji poziv kojinetko može dobiti, a svi smo ga dobili po krštenju". Mnogikršæani srame se tog poslanja jer se srame biti kršæani, rekaoje. Obraæajuæi se uèenicima i profesorima škole, biskup jeskrenuo pozornost na važnost gledanja u nebo te spuštanjepogleda prema zemlji da bi taj "san o Bogu koji nas ljubi,san o svetosti, san koji sa sobom donosi i san o boljem ipravednijem svijetu mogli pretvoriti u konkretni život". Namisi uz Dan škole biskup je istaknuo kako je posebnost teškole to što bi ona "trebala biti drukèija u odnosu na sveškole u gradu, škola u kojoj se školuju ljudi s pogledomusmjerenim prema gore, prema Gospodinu". "Bez tespecifiènosti klasiène gimnazije mi nudimo što i drugi, ali tonije dovoljan razlog našeg postojanja. Mi uz prenošenjeljudskog znanja i mudrosti, gledajuæi u nebo prepoznajemoBožansku mudrost, usvajamo je i prenosimo drugima", rekaoje biskup. "Gledajuæi prema gore možemo i trebamo bitisanjari ako želimo imati buduænost Božjeg sna. Ovomsvijetu i vremenu, ovom usnulom gradu su potrebni takvisanjari. I tko æe biti takav sanjar ako neæemo mi. Neka našaškola postane škola sanjara", potaknuo je biskup i dodaokako je nakon toga potrebno spustiti pogled na svojesvakodnevne obveze. Usvajajuæi ljudska zvanja i vještine tajsvoj san treba pretvoriti u konkretni navještaj Radosne vijestikako rijeèima tako i autentiènim kršæanskim životom. "Akokršæani nisu 'jutarnja straža' na zidinama grada suvremenecivilizacije, tko æe biti. Ako ova škola nije 'jutarnja straža' nazidinama ovoga grada – tko to može biti. To je našaspecifiènost, ali i naša zadaæa", istaknuo je biskup Uziniæ. Nakon mise u crkvi Sv. Ignacija uèenici školskog zbora podvodstvom prof. Mare Manjiæ priredili su prigodan koncert ipredstavili rezultate natjecanja u kojima su tijekom godinesudjelovali. Ravnatelj škole mr. don Bernardo Plešenajuspješnijima je podijelio priznanja. Posebice je zahvaliokaritativnoj udruzi škole "Ruðerovo srce" sa s. JelenomKriliæ, a koja se potrudila oko prodajne izložbe uprostorijama škole. Prije tjedan dana udruga je udubrovaèkoj katedrali priredila koncert klapa u sklopuhumanitarne akcije "Palèiæ gore". Program su vodilimaturanti Ivo Vukasoviæ, Ivona Matiæ i Mateo Batiniæ.

Domovinske vijestiika

523. svibnja 2012. broj 21/2012

Biskup Uziniæ primio predsjednika JosipoviæaDotaknuli su niz pitanja i tema iz dnevnoga društveno-politièkog života te su razgovarali o doprinosu, ulozi izadaæi Katolièke Crkve na našim prostorima, osobitoekumenskog dijaloga i doprinosu miru i pomirenjuDubrovnik, 17.5.2012. (IKA) - Dubrovaèki biskup MateUziniæ primio je u èetvrtak 17. svibnja u Biskupskomordinarijatu, nekadašnjem samostanu sv. Klare, predsjednikaRepublike Hrvatske Ivu Josipoviæa. Biskup Uziniæ je napoèetku zahvalio predsjedniku što je u program svog posjetaDubrovniku uvrstio i posjet Dubrovaèkoj biskupiji, odnosnobiskupu. U ugodnom razgovoru biskup Uziniæ i predsjednikJosipoviæ dotaknuli su niz pitanja i tema iz dnevnogadruštveno-politièkog života te su razgovarali o doprinosu,ulozi i zadaæi Katolièke Crkve na ovim našim prostorima,osobito što se tièe ekumenskog dijaloga te doprinosuKatolièke Crkve miru i pomirenju, izvijestio je Ured zamedije Dubrovaèke biskupije. Biskup Uziniæ i predsjednikJosipoviæ složili su se oko potrebe trajnog zauzimanja nasvim razinama društvenoga i crkvenog života okonadilaženja podjela u hrvatskom društvu i izgradnji novihtemelja za bolju buduænost hrvatskoga naroda i hrvatskogdruštva u cjelini. Biskup Uziniæ je predsjedniku Josipoviæukao znak sjeæanja na njegov prvi posjet Dubrovaèkojbiskupiji uruèio zlatni medaljon sv. Vlaha, zaštitnika gradaDubrovnika i Dubrovaèke biskupije, nosaè zvuka"Dubrovaèka legenda – na dan uzašašæa Divice Marije nanebesa", djelo iz XVI. st., te Beneventanski notirani misal izdubrovaèke katedrale iz XII. stoljeæa. U pratnji predsjednikaJosipoviæa bili su Saša Perkoviæ, savjetnik predsjednika zanacionalnu sigurnost, prof. dr. Ankica Marinoviæ, savjetnicapredsjednika za znanost, visoko obrazovanje i vjerskezajednice, mr. Romana Vlahutin, izaslanica predsjednika zajugoistoènu Europu, Danica Jurièiæ Spasoviæ, proèelnicaKabineta predsjednika, i Petra Kuga, savjetnica u Uredupredsjednika. Susretu je nazoèio i generalni vikarDubrovaèke biskupije mons. dr. Petar Paliæ.

Otkrivena bista Ruðera BoškoviæaPrema dosad poznatim podacima to je prva bista uopæepostavljena u rodnom Dubrovniku slavnom Ruðeru u èastDubrovnik, 17.5.2012. (IKA) – U sklopu obilježavanjaDana škole Biskupijske klasiène gimnazije RuðeraBoškoviæa s pravom javnosti u Dubrovniku otkrivena je uholu škole 17. svibnja bista Josipa Ruðera Boškoviæa. Premadosad poznatim podacima to je prva bista uopæe postavljenau rodnom Dubrovniku slavnom Ruðeru u èast. Kako je naprigodnoj sveèanosti istaknuo ravnatelj Gimnazije mr. donBernardo Pleše, citirajuæi rijeèi Matka Vetma, "Ruðe sevratio doma." "Nadam se da æe ova bista ubuduæe biti jošveæi poticaj, napose za naraštaje koji æe ovdje uèiti svojeprve korake prema znanosti i sazrijevanju u što kvalitetnijeosobe, intelektualce, znanstvenike, a daj Bože i sveæenike",rekao je ravnatelj Pleše. Spominjuæi važnost uzora u odgojumladih,dubrovaèki biskup Mate Uziniæ rekao je kako je za tuškolu jedan od uzora svakako Josip Ruðer Boškoviæ, anjegova bista bit æe jedan od poticaja za uèenike škole dagledaju, u njemu se ogledaju kako bi se onda po njegovuprimjeru i svojim moguænostima ostvarili. Bistu JosipaRuðera Boškoviæa otkrile su uèenice Klasiène gimnazije unarodnim nošnjama. Autor biste je akademski kipar StjepanDivkoviæ. Bistu su dubrovaèkoj klasiènoj gimnaziji upovodu obilježavanja 300. obljetnice Boškoviæeva roðenjadarovali djelatnici Tehnièkog muzeja iz Zagreba, apostavljanje biste nadzirali su Gordana i Matko Vetma.Program otvaranja biste vodio je maturant Ivo Vukasoviæ.

Kardinal Bozaniæ primio sudionike Meðunarodnogasimpozija Communio - Vjera pred izazovima današnjiceHrvatsko izdanje Communia pripada samim poèecima togèasopisa, jer je pokrenuto odmah nakon njemaèkog italijanskog izdanjaZagreb, 17.5.2012. (IKA) - Zagrebaèki nadbiskup kardinalJosip Bozaniæ primio je u èetvrtak 17. svibnja u velikojdvorani Nadbiskupskoga duhovnog stola sudionikeMeðunarodnoga simpozija Communio - Vjera predizazovima današnjice, koje zajedno organizirajuMeðunarodni katolièki èasopis Communio i Kršæanskasadašnjost, nakladnièka kuæa Zagrebaèke nadbiskupije kojaje i nakladnik hrvatskog izdanja toga uglednog teološkogèasopisa, izvijestio je nadbiskupijski Tiskovni ured. Kardinala Bozaniæa pozdravio je uime svih sudionikasimpozija umirovljeni pomoæni biskup švicarske biskupijeChur mons. Peter Henrici, DI, dugogodišnji profesorfilozofije na Papinskom sveuèilištu Gregorijana i sudioniknastanka i razvoja èasopisa kojeg je prije 40 godinapokrenuo krug teologa predvoðenih Hansom Urs vonBalthasarom, Josephom Ratzingerom i Henrijem deLubacom. Podsjetivši da, kronološki gledano, hrvatsko izdanjeCommunia pripada samim poèecima tog èasopisa, jer jepokrenuto odmah nakon njemaèkog i talijanskog izdanja,mons. Henrici je istaknuo da danas u svijetu izlazi 17jeziènih izdanja Communija, u kojima se nastoji davatiteološka prosudba kulture u suvremenom svijetu kojidoživljava eroziju vjerskoga znanja, ali i ponuditi bogatstvoduha Drugoga vatikanskoga koncila te inkulturirati teološkumisao nadahnutu pokretaèima Communia u društvena icrkvena gibanja. Urednici pojedinih jeziènih izdanja predstavili su zatimCommunio, osvræuæi se na konkretne izazove s kojima se upojedinim zemljama susreæu i na koji naèin iznalaze noviteološki govor sve sekulariziranijem društvu te kakosenzibiliziraju i društvo i Crkvu za neke zaboravljene teme. Hrvatsko izdanje predstavio je prof. dr. Ivica Raguž,zahvalivši kardinalu Bozaniæu što Zagrebaèka nadbiskupijaposredstvom svoje izdavaèke kuæe Kršæanska sadašnjost odsamih poèetaka podupire izlaženje Communija. Kršæanstvo ima što reæi današnjem svijetu i mora dati kljuèèitanja za današnju situaciju, rekao je kardinal Bozaniænazoènima, zahvalivši organizatorima što se simpozij nakojem se raspravljaju teme važne za Communio u svimzemljama, održava u Zagrebu. Govoreæi o Crkvi uHrvatskoj, istaknuo je da se primjeæuju znakovi življenjanovog proljeæa Crkve jer hrvatska mladež pokazuje sve veæezanimanje za pitanje vjere, èemu svjedoèe i susreti smladima kao i sveukupni pastoralni rad s njima. Uredništvima Communia zaželio je da u svojim prilozimapišu o temama na koje upuæuje i sam naslov èasopisa –zajedništvo – posebice one vezane uz otajstvo PresvetogaTrojstva i obitelji te da kroz njih što više promièu teologijukoja pojašnjava antropološka pitanja. U razgovoru koji je uslijedio goste iz svijeta zanimale surazlièite teme vezane uz Hrvatsku – katehizacija djece imladih, duhovna zvanja, uloga Crkve u društvu, odjecipohoda pape Benedikta XVI. Hrvatskoj, blaženi AlojzijeStepinac i njegovo proglašenje svetim, a primijetili su i da jezagrebaèka katedrala veoma posjeæeno mjesto molitve ivjerskoga života.

.

Domovinske vijesti ika

6 23. svibnja 2012. broj 21/2012

Mons. Hraniæ primio predavaèe tribine "Zašto (ne)umjetna oplodnja"Ðakovo, 17.5.2012. (IKA/TU) – Ðakovaèko-osjeèkipomoæni biskup Ðuro Hraniæ primio je 17. svibnja uNadbiskupskom domu u Ðakovu talijanske struènjake dr.Antonija Salvatore Maria Oriente, ginekologa i struènjaka zamedicinsku potpomognutu oplodnju i dr. Cinziju Baccaglini,obiteljsku psihologinju i psihoterapeuticu, predavaèe tribine"Zašto (ne) umjetna oplodnja". Tribina u organizacijiUdruge Vigilare, Cro bios i Crovita istoga dana, 17. svibnja,održana je u Osijeku u Dvorani Poljoprivrednog fakultetaSveuèilišnog kampusa. U pratnji talijanskih struènjaka bilaje prevoditeljica dr. Irena Sever, te ispred Udruge VigilareVerica i Guido Villa.

Biskup Škvorèeviæ pozvao vjernike da na Duhove moleza poštovanje ljudskog životaPožega, 17.5.2012. (IKA) - Požeški biskup AntunŠkvorèeviæ uputio je pismo sveæenicima, redovnicima iredovnicama, vjerouèiteljima i èlanovima crkvenih udruga spozivom da se ukljuèe u javnu raspravu o Prijedlogu zakonao medicinski pomognutoj oplodnji i da prigodom svetkovineDuhova organiziraju molitvu za poštovanje ljudskog života uHrvatskoj. Biskup u pismu istièe: "Vlada Republike Hrvatske stavila je u postupak Prijedlogzakona o medicinski pomognutoj oplodnji. U njemupredlagatelj pristupa ljudskom zaèeæu, braku i obitelji nanaèin koji je u pojedinim bitnim sastavnicama sporan spravnog i moralnog stanovišta, oslanja se više na mišljenjeodreðenih skupina u hrvatskom društvu nego onih graðana,èiji su stavovi utemeljeni na znanstvenim èinjenicama idokumentima meðunarodne zajednice o ljudskim pravima.Buduæi da taj Prijedlog zakona dotièe temeljna pitanjaljudskog života, prava i dostojanstva ljudske osobe, braka iobitelji, smatram da se svatko od nas po svojoj graðanskojsvijesti i kršæanskoj savjesti treba aktivno ukljuèiti uraspravu te zahtijevati da oni javni dužnosnici koji suizabrani voljom graðana donose zakone koji služe opæemdobru. Pozivam sveæenike da na svetkovinu Pedesetnice - Duhova,27. svibnja, pri završetku svake mise s narodom ukratkoupoznaju vjernike sa Zahtjevom Prezbiterskog vijeæa našebiskupije i predsjednika crkvenih udruga nositeljimazakonodavne i izvršne vlasti u Republici Hrvatskoj te impomognu razumjeti stavove prema ljudskom zaèeæu kojiproizlaze iz naravnog zakona, važnijih dokumenatameðunarodne zajednice te kršæanskih moralnih zasada, kakobi ih i sami usvojili i zastupali. Sveæenici æe nastojati tekstZahtjeva uruèiti saborskim zastupnicima s njihova podruèja.Pored toga pozivam da se na svetkovinu Duhova na svakojmisi moli za poštivanje ljudskog života u Hrvatskoj, zasvjetlo Duha Svetoga u savjestima nositelja javne izvršne izakonodavne vlasti kako bi donosili pravedne zakone ipromicali ono što je za dobro svih graðana, da pruže svakupotporu braku izmeðu muškarca i žene te obitelji kaoustanovi ljubavi i temeljnoj stanici društva. Samostanskezajednice, voditelji crkvenih udruga i vjerouèitelji pronaæi æemoguænost da u predveèerje Duhova ili u neko drugovrijeme organiziraju molitveno bdjenje za navedene nakanete u svojim životnim i radnim sredinama svjedoèeevanðeoske stavove o ljudskom životu, braku i obitelji. NekaIsusova Majka kao s apostolima u dvorani posljednje veèeremoli s nama za dragocjeno dobro ljudskog života".

15. obljetnica Hrvatskoga katolièkog radijaZagreb, 17.5.2012. (IKA) – Zahvalno misno slavlje o 15.obljetnici djelovanja Hrvatskoga katolièkog radija u župnojcrkvi Sv. Petra ap. u Zagrebu 17. svibnja predvodio je fraMirko Mataušiæ, prvi ravnatelj te radijske postaje. Ukoncelebraciji su bili i mr. Robert Šreter, takoðer jedan odnekadašnjih ravnatelja, više sveæenika suradnika HKR-a, tedomaæi župnik Josip Golubiæ.Zahvaljujemo Gospodinu što nam je dao moguænost daimamo svoje glasilo, svoj katolièki radio. Zahvaljujemo i zasve slušatelje, prijatelje, djelatnike, suradnike, neka Bogsvakome plati po svojoj ljubavi i dobroti, rekao je u uvodumise dr. Mataušiæ. U propovijedi je istaknuo da je silnanovost koju veæ dvije tisuæe godine naviještamo da je Bogdobrota, onaj koji prihvaæa, koji oprašta, koji uzdiže èovjekaiz njegove bijede. Sve se svodi na ono što je Isus htio izapoèeo, a to je promjena èovjekove svijesti. Evanðeljekaže, idite po svem svijetu navješæujte evanðelje i krstiteljude. Krštenje znaèi preporod, roðenje novoga èovjeka.Potrebno je vrijeme da èovjek poèinje shvaæati novost,novost Kristove radosne svijesti, novost nove slike Boga,nove slike èovjeka da bi postao èovjek koji shvaæa svojupovezanost s Bogom. Svima je potreban proces obraæenja izato je Isus ustanovio Crkvu, zajednicu, i sakramente. Svismo dobili službu u Crkvi, tako i ljudi koji djeluju umedijima imaju posebnu moguænost na današnji naèinsvjedoèiti o novosti evanðelja, o novosti èovjeka u Kristukoji bi trebao biti drukèiji. Ljudi stvaraju zajedništvo narazini onoga koliko su sami proèišæeni od osjeæaja,pogrešnih uvjerenja, mržnje, zavisti, svega drugoga štorazdire ljudsko srce. U mjeri u kojoj rastu pojedinci u tojmjeri rastu i zajednice, istaknuo je dr. Mataušiæ. U kontekstuovogodišnjega Svjetskog dana medija, podsjetio je, kako jepapa Benedikt XVI. progovorio o šutnji. Šutnja u kojojslušamo jedni druge, u kojoj slušamo sami sebe, svoje srce,ta šutnja nas podsjeæa na to da komuniciramo s drugimljudima puno više u onome što jesmo, nego po onome štogovorimo. Ne možemo svojim rijeèima prevariti druge, uvjeri smo u onoj mjeri u kojoj doista živimo to štopropovijedamo. To vrijedi za svakoga, za sve èlanove Crkve,a u ovom kontekstu to je važno za djelatnike medija.Potrebno je živjeti ono što naviještamo i tako postižemo onona što nas je Krist pozvao, da mu budemo svjedoci, aobljetnica Hrvatskoga katolièkog radija neka bude poticaj idjelatnicima i slušateljima da istinski žive svoju pripadnostKristu, zakljuèio je na kraju homilije fra Mirko Mataušiæ. Na kraju mise svima je zahvalio ravnatelj HKR-a ZvonimirAnciæ. Zahvalio je ponajprije utemeljiteljima HKR-a,hrvatskim biskupima koji su prepoznajuæi znakove vremenajoš 1994. osnovali HKR, te ga svesrdno pomagali ipodupirali kako bi mogao opstati na hrvatskoj medijskojsceni. Takoðer je zahvalio i svim djelatnicima koji su svoježivote i nastojanja ugradili u Hrvatski katolièki radio. "Naosobit naèin želim izraziti zahvalnost svima vama, našimdragim slušateljima koji vjerno i ustrajno pratite naš programi velikodušno nam pomažete u našem djelovanju. Vašapodrška duhovna i materijalna bili su nam i jesu velikoohrabrenje napose u danima kada osjetimo zamor i pitamo sekako dalje", rekao je Anciæ, te zahvalio predvoditelju slavlja,kojemu su u srpnju 1994. godine hrvatski biskupi povjerilislužbu prvog direktora HKR-a. "Hvala što ste unatoèrazlièitim izazovima i protivštinama uspjeli pokrenuti HKR ioduševiti brojne mlade ljude od kojih je velik broj danasovdje, da svoju kreativnost i sposobnost ugrade u jedinstveniprojekt HKR-a", rekao je Anèiæ u zahvalio dr. Mataušiæu. Pjevanje je na misi prevodila skupina "Apostoli mira".Proslava je nastavljena druženjem.

Domovinske vijestiika

723. svibnja 2012. broj 21/2012

Proslavljen dan Katolièkoga bogoslovnog fakultetaSveuèilišta u SplituSplit, 17.5.2012. (IKA) - Katolièki bogoslovni fakultetSveuèilišta u Splitu sveèano je u èetvrtak 17. svibnjaproslavio svoj dan i trinaestu godinu pripadanja splitskojsveuèilišnoj zajednici. Tom je prigodom Fakultet dodijeliosvjedodžbe, diplome i nagrade studentima te poveljezahvalnosti umirovljenim nastavnicima i knjižnièaru.Sveèanost je zapoèela euharistijskim slavljem koje je ukapeli Nadbiskupskoga sjemeništa u Splitu predvodiosplitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ, u koncelebracijis dekanom KBF-a, profesorima i odgojiteljima. Buduæi da seproslava Dana fakulteta poklopila sa svetkovinom UzašašæaGospodinova, nadbiskup je u propovijedi govorio o tomu štota svetkovina znaèi vjerniku u suvremenom svijetu.Podsjetio je na poteškoæe koje suvremenoga èovjekapritišæu: prevelik strah, izgubljenost i neizvjesnost te gasputavaju u radosnom i dostojanstvenom življenju. Meðutim,èovjekov zemaljski hod usmjeren je k veæem cilju, k nebu.Gledajuæi na zemlju iz te perspektive, i sam život imajudublji smisao, rekao je nadbiskup. Po završetkueuharistijskoga slavlja uslijedio je akademski èin u velikojsjemenišnoj dvorani. Dekan Fakulteta prof. dr. AnteVuèkoviæ uputio je rijeèi dobrodošlice svima nazoènima,osobito velikom kancelaru KBF-a u Splitu nadbiskupuBarišiæu, prorektorici Sveuèilišta u Splitu prof. dr. BrankiRamljak, ravnatelju Centralnoga bogoslovnog sjemeništamr. Borisu Vidoviæu i ravnatelju Nadbiskupskog sjemeništaprof. dr. Mladenu Parlovu, nazoènim brojnim dekanimasplitskih fakulteta, prodekanima i drugim predstavnicimafakulteta i ostalih visokih uèilišta, predstavnicimaznanstvenih udruga i kulturnih ustanova te nastavnicima,studentima i osoblju Fakulteta. Zahvalio je na brojnimpisanim èestitkama, osobito dubrovaèkoga biskupa MateUziniæa te dekana KBF-a zagrebaèkoga, ðakovaèkog iljubljanskog, dekana sarajevske Franjevaèke teologije iTeologije u Rijeci te prorektora splitskoga Sveuèilišta prof.dr. Tomislava Kiliæa. Sve je pozdravio mons. Barišiæ,izrazivši èestitke za Dan fakulteta studentima i profesorima,osobito diplomantima i nagraðenim studentima. ProrektoricaSveuèilišta u Splitu prof. Ramljak, uputivši èestitku uimerektora prof. dr. Ivana Paviæa i u svoje osobno ime, istaknulaje da je KBF mala, ali veoma važna sastavnica splitskogaSveuèilišta, koje je nezamislivo bez te duhovne komponentei znanstveno-obrazovnog potencijala. Dekan Vuèkoviæpodnio je izvješæe o radu Fakulteta od prošlogodišnjeproslave dana Fakulteta. Fakultet izvodi pet programa:Integrirani filozofsko-teološki, Preddiplomski teološko-katehetski, Diplomski teološko-katehetski i dvaposlijediplomska studija: "Kršæanstvo i suvremena kultura"te "Povijest teologije i crkvenih institucija". Podsjetio je naintenzivan rad na Statutu Fakulteta, revizijama, novimradnim mjestima, smjenama te dolaznoj i odlaznoj suradnji sdrugim fakultetima i Sveuèilištima. Podsjetio je na pitanjedvopredmetnoga studija, koje je zajedno s drugim teološkimuèilištima u RH, dovedeno do pred vrata HBK. Ove ak. god.uveden je informacijski sustav visokih uèilišta (ISVU).Nabavljen je novi program za potrebe knjižnice KBF-a,kojim je korisnicima omoguæen internetski pristup ipretraživanje knjižniène graðe. Uveden je i bežièni pristupinternetu preko sustava europske udruge akademskih iistraživaèkih mreža eduroam uz pomoæ elektronièkogidentiteta. Prof. Vuèkoviæ èestitao je studentima na zauzetosti i zaželioim daljnji uspjeh. Podsjetio je na nedavno preminulogaumirovljenoga splitsko-makarskog nadbiskupa Antu Juriæa,koji je bio nadbiskup u trenutku osnivanja KBF-a. Zahvalu

je uputio rektoru Sveuèilišta i prorektorima, svimnastavnicima Fakulteta i dosadašnjem dekanu prof. dr.Nediljku Anti Anèiæu, osobito svojim prodekanima doc. dr.Alojziju Èondiæu i prof. dr. Dušku Mori, pomoænom osoblju,studentima i studenticama. Na tri studijska programa u ovojakademskoj godini, 2011./2012., upisano je sveukupno 198studenata i 2 studentice gošæe. Uslijedila dodjela diploma i svjedodžbi za 41studenata/studenticu. Desetero ih je postiglo zvanjemagistra/magistre teologije, petero ih je steklo zvanjediplomiranoga teologa i teologinje, pet studentica steklo jezvanje diplomirane katehistice, a jedanaestero je postiglozvanje magistra/magistre katehetike. Desetero je primilosvjedodžbe prvostupnika /prvostupnice katehetike. PrigodomDana Fakulteta, prema Pravilniku KBF-a u Splitu, Fakultetdodjeljuje tri nagrade najboljim studentima. Prva se nagradadodjeljuje studentu koji je položio sve predmete cjelovitogastudija te ima najbolji prosjek ocjena, koji ne smije biti ispod4,0. Ove godine nagrada se dodjeljuje Luciji Meštroviæ. Onaje u proteklog ak. god. 2010./2011. odslušala cjelovitiprogram Preddiplomskog teološko-katehetskog i položilaispite iz svih predmeta s prosjeènom ocjenom izvrstan(4,75). Druga se nagrada dodjeljuje studentu koji je uprotekloj akademskoj godini položio sve predmete iz godinekoju je pohaðao i ima najbolji prosjek ocjena, koji ne smijebiti ispod 4,0. Ove godine nagraðuje se Irena Cuculiæ,studentica druge godine Diplomskoga teološko-katehetskogastudija. U prošloj je akademskoj godini ostvarila 60 ECTSbodova s prosjeènom ocjenom (5,00). Treæa nagradadodjeljuje se studentu koji ima najbolji seminarski rad uprotekloj godini, èija ocjena ne smije biti ispod 4,0. Ovegodine nagraðuje se seminarski rad Mate Andrijeviæa,student èetvrte godine Integriranoga filozofsko-teološkogstudija. Seminarski je rad izradio pod vodstvom prof. dr.Josipa Mužiæa pod naslovom "Filozofija roda krozfeministièku prizmu Judith Butler". Rad je ocijenjenocjenom izvrstan (5,00). Prigodne povelje zahvalnostidodijeljene su prof. dr. Juri Brkanu i doc. dr. Boži Norcu-Kljaji te fra Petru Ðukiæu za rad u knjižnici, koji su prošleakademske godine otišli u mirovinu. Akademski èinuzvelièao je pjevanjem mješoviti zbor fakulteta uzglasovirsku pratnju s. Lidije Bernardice Matijeviæ i podravnanjem mo Šime Maroviæa.

Brašno za CaritasAkcija maturanata Srednje medicinske škole iz SiskaSisak, 18.5.2012. (IKA) - Maturanti Srednje medicinskeškole iz Siska predvoðeni profesoricom etike MarijanomBjondom prvi su puta ove godine u svojoj školi proveliakciju "Brašno za Caritas". Želeæi upozoriti svoje vršnjake na nepotrebno rasipanjebrašna sisaèkim ulicama tijekom posljednjeg dana škole ibrojne potrebite sugraðane, maturanti su tijekom proteklogtjedna u svojoj školi skupili više desetaka kilograma brašna idrugih prehrambenih artikala za potrebe Caritasa i puèkekuhinje Sisaèke biskupije. "Ovom akcijom želimo pokazatisvojim vršnjacima, ali i buduæim maturantima da se 'ludidan' može proslaviti i na drugaèiji naèin. Ovo brašno biinaèe završilo na ulici, a ovako æe dati kruh na stol baremnekoliko obitelji", istaknuli su maturanti. Akcija je završena 18. svibnja, na posljednji dan škole, kadasu maturanti posjetili Caritas Sisaèke biskupije i predaliskupljene namirnice ravnateljici Kristini Radiæ. Ravnateljicaje upoznala maturante s radom Caritasa te istaknula kako senada da æe i naredne generacije slijediti njihov primjer jer supotrebe Caritasa, a posebno puèke kuhinje sve veæe.

Domovinske vijesti ika

8 23. svibnja 2012. broj 21/2012

Kardinalu Bozaniæu dodijeljen poèasni doktoratSveuèilišta u ZagrebuDodjeljujemo poèasni doktorat èovjeku koji ispisuje jedanod najznaèajnijih tragova u modernoj povijesti hrvatskoganaroda i Republike Hrvatske, koji je i rijeèima i djelimamnogostruko pridonio modernom razvoju našeg Sveuèilišta,istaknuo rektor BjelišZagreb, 18.5.2012. (IKA) – Poèasni doktorat Sveuèilišta uZagrebu (doctor honoris causa) zagrebaèkom nadbiskupukardinalu Josipu Bozaniæu dodijeljen je na prigodnojsveèanosti u petak 18. svibnja u auli Rektorata Sveuèilišta uZagrebu. Sveuèilište u Zagrebu dodijelilo je poèasni doktoratkardinalu Bozaniæu, zagrebaèkom nadbiskupu i Velikomkancelaru Katolièkoga bogoslovnog fakulteta Sveuèilišta uZagrebu, za iznimne doprinose u izgradnji humanijegdruštva, promicanju teoloških, humanistièkih i društvenihznanosti, dostojanstva ljudske osobe, kulture dijaloga i uafirmaciji hrvatske vjerske i kulturne baštine u Europi i usvijetu. Sveèanost dodjele poèasnog doktorata zapoèela je uvodnimgovorom rektora Sveuèilišta u Zagrebu prof. dr. AlekseBjeliša. On je istaknuo kako se ovim provodi odlukadonesena na 6. sjednici Senata u 343. akademskoj godiniodržanoj 17. sijeènja 2012. godine kojom se sveèanopromovira gospodin Josip Bozaniæ u 95. poèasnog doktoraSveuèilišta u Zagrebu. "Danas dodjeljujemo poèasnidoktorat èovjeku koji ispisuje jedan od najznaèajnijihtragova u modernoj povijesti hrvatskoga naroda i RepublikeHrvatske, koji je i rijeèima i djelima mnogostruko pridoniomodernom razvoju našeg Sveuèilišta, i koji je tako nanajbolji naèin uvijek ponovo, iskazivao privrženost svojojAlmae matri", rekao je rektor Bjeliš. Uslijedio je govor promotora prof. dr. Ivana Karliæa uimePovjerenstva koje je imenovao Senat Sveuèilišta u Zagrebuza dodjelu poèasnog doktorata, koje je djelovalo u sustavuprof. dr. Ivan Karliæ i prof. dr. Stjepan Baloban sKatolièkoga bogoslovnog fakulteta, prof. dr. Stipe Botica iprof. dr. Damir Boras s Filozofskog fakulteta te prof. dr.Marko Petrak s Pravnog fakulteta. Dr. Karliæ istaknuo je kako su u povijesti Crkve i društva uhrvatskom narodu zagrebaèki (nad)biskupi uvijek imaliposebno znaèajnu ulogu. To se osobito odnosi na njihovazauzimanja i ostvarenja na kulturnom, prosvjetiteljskom,znanstvenom, nacionalnom i nadasve na vjerskom podruèju.O tome svjedoèi i bliža hrvatska povijest, ona od 30-tihgodina prošlog stoljeæa, u kojoj su djelovala trojicazagrebaèkih nadbiskupa i kardinala Alojzije Stepinac, FranjoŠeper i Franjo Kuhariæ. Svaki od njih se na svoj naèin i usvom specifiènom vremenu, obilježenom totalitaristièkimrežimima, odvažno borio za ljudska prava, nacionalniidentitet i slobodu vjere. Tu tradiciju nastavio je i sadašnjizagrebaèki nadbiskup i kardinal Josip Bozaniæ. Prepoznajuæi u ljudima ostvarenost duha za sve što je dobro,lijepo i istinito, kardinal od poèetka svoje (nad)biskupskeslužbe poziva i nadahnjuje sve ljude dobre volje da budugraditelji civilizacije ljubavi, rekao je dr. Karliæ te podsjetiokako su kardinalove pisane i govorne poruke u cjelini veomasnažne i nadahnjujuæe te zasigurno mogu svakom èovjeku,napose kršæaninu-vjerniku, poslužiti kao putokaz uizazovima i zahtjevanostima svakodnevnog života, kaosmjernice u oèuvanju vjernosti èovjeku i onim vrijednostimakoje su oblikovale naše narodno biæe. Dr. Karliæ istaknuo je kako se, kao pastir zagrebaèke Crkve,kardinal uz redovitu ulogu iz djelokruga povjerenih muposlova, posebno zauzima u promicanju teološke misli sosobitim naglaskom na problematiku pitanja koja se odnosena dogmatsku i pastoralnu teologiju, na socijalni nauk Crkve

i kanonsko pravo. Posebno pak je zaslužan za promicanjekulture dijaloga i dostojanstva èovjeka, te za iznalaženjepravoga i pravednoga mjesta Crkve u njezinim odnosimaprema društvu i prema suvremenoj kulturi, istaknuo je dr.Karliæ, te podsjetio kako se kardinal hrvatskoj crkvenoj idruštvenoj javnosti obraæa preko aktualnih tema, te kritièko-proroèki upozorava na one pojave koje su u konaènici protivèovjeka i protiv opæeg dobra u hrvatskom društvu. Govori kardinala Josipa Bozaniæa, njegove homilije,okružnice, knjige i uopæe pisana rijeè prožeti su istinskomljubavlju prema hrvatskom narodu i hrvatskoj domovini. Unjima se osjeæa istinsko i iskreno rodoljublje i domoljublje,što ga potièe da se posebice zauzima za zaljeèenje ratnih iporatnih rana, za uklanjanje nepravdi, za obranudostojanstva svake ljudske osobe, za izgradnju humanijegdruštva. Pritom ni u jednom trenutku ne gubi iz vida svojkršæanski univerzalizam, zauzimajuæi se, posebice krozvisoke i odgovorne službe za otvorenost svakom èovjeku, zakulturu dijaloga i za zaštitu dostojanstva svakog èovjeka,rekao je promotor dr. Karliæ. Potom je rektor Bjeliš proglasio kardinala Bozaniæapoèasnim doktorom Sveuèilišta u Zagrebu, a kardinal seupisao u knjigu poèasnih doktora te se obratio nazoènima. "Primio sam dar koji nipošto nije iskljuèivo akademskenaravi. On je puno opsežniji, upravo kao što je to i samoSveuèilište. Taj dar primam s istinskom zahvalnošæu", rekaoje kardinal. "Iz naznaka životopisa razvidno je da su mojživot i rad duboko obilježeni sveæenièkim pozivom koji meje vodio tako da budem dionikom i akademskoga života,ponajprije kao student, a zatim i kao sveuèilišni nastavnik.Premda sam i jedno i drugo živio u vremenu snažneideološke obilježenosti protivljenja crkvenom djelovanju ijavnoj prisutnosti vjere u društvu, lako je vidljivo da je tajdio moga života iznikao i razvijao se u okrilju ovogaSveuèilišta. Služba koju obnašam sa sobom nosi iodgovornost Velikoga kancelara KBF-a, tako da sam uskopovezan i s aktualnim pitanjima Sveuèilišta. Stoga jerazumljivo da ga doživljavam svojim i našim, sa svomljepotom i zahvalnošæu koju nose ta dva pojma u snazipripadanja", istaknuo je kardinal te podsjetio kako pogled uprošlost koji se veže uz popis poèasnih doktorata tijekomjednoga stoljeæa ili pak uz izložene portrete rektoraSveuèilišta u auli, usmjerujuæi dublje u prošlost, oèituje svusloženost povijesnih trenutaka kroz koje je prolazila ne samota visokoškolska i znanstvena institucija nego sav hrvatskinarod, njegova kultura i duhovnost. Naime, istaknuo jekardinal, upravo se na licu Sveuèilišta veoma jasnoodražavaju crte skladnoga razvoja, baš kao i bore i ožiljcizadobiveni u ideološkim odstupanjima od traženja istine izalaganja za istinu. Istaknuo je kako po pozivu i službidužnost mu je biti prisutan u raznim krajevima Europe isvijeta, noseæi sa sobom svoju hrvatsku domovinu, s njenimglavnim gradom Zagrebom. "Lijepo je pripadati narodu kojiima tako bogatu baštinu; lijepo je svjedoèiti o snazi koja jevidljiva u teškim povijesnim previranjima kroz koja smoprolazili i u najnovije vrijeme, lijepo je diljem svijetasusretati ljude koji potvrðuju vrijednosti hrvatskoga duha,meðu kojima je puno onih koji su vezani uz Sveuèilište uZagrebu. Stoga bi bilo lijepo da ta hrvatska prisutnost usvijetu po ljudima koji su u prošlosti otišli iz Hrvatske usadašnjosti pronaðe èvrste spone blizine i zajedništva.Sveuèilišta u našoj domovini u jaèanju toga hrvatskogjedinstva imaju nosivu ulogu, s ovim našim najveæimsveuèilištem na èelu", rekao je kardinal. U sveèanosti je sudjelovao i Mješoviti zbor Instituta zacrkvenu glazbu "Albe Vidakoviæ" KBF-a pod ravnanjemprof. Danijele Županèiæ i doc. Ruže s. Domagoje Ljubièiæ uz

Domovinske vijestiika

923. svibnja 2012. broj 21/2012

pratnju na glasoviru mr. art. Vesne Šepat Kutnar. Uz dekane i prorektora Sveuèilišta u Zagrebu, sveèanojdodjeli nazoèili su, izmeðu ostalih, zagrebaèki pomoænibiskupi Ivan Šaško, Mijo Gorski i Valentin Pozaiæ,varaždinski biskup Josip Mrzljak, sisaèki biskup VladoKošiæ, vojni ordinarij Juraj Jezerinac, bjelovarski-križevaèkibiskup Vjekoslav Huzjak i grkokatolièki križevaèki biskupNikola Kekiæ.Sveèanosti su prisustvovali i ministar znanosti, obrazovanja isporta dr. Željko Jovanoviæ, povjerenik predsjednikaRepublike za vjerske zajednice dr. Stijepo Bartulica,predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnostiakademik Zvonko Kusiæ, državni odvjetnik Mladen Bajiæ tebrojni drugi visoki uzvanici.

Djelatnici NDS-a èestitali kardinalu Bozaniæu napoèasnom doktoratuZagreb, 18.5.2012. (IKA) - "Ovo priznanje koje sam kaozagrebaèki nadbiskup primio, priznanje je cijeloj Crkvi,Zagrebaèkoj nadbiskupiji, a na poseban naèin i djelatnicimaNadbiskupskoga duhovnog stola, pomoænim biskupima,sveæenicima, ðakonima, redovnicama i vjernicima laicimakoji, kao prvi suradnici nadbiskupa, svojim radom u ovojsredišnjoj ustanovi pridonose životu cijele našeNadbiskupije", rekao je u zahvali za èestitke u povoduprimljenog priznanja poèasnog doktorata zagrebaèkinadbiskup kardinal Josip Bozaniæ djelatnicimaNadbiskupskog duhovnog stola okupljenima na prigodnomsusretu u petak 18. svibnja u velikoj dvorani NDS-a. Èestitku kardinalu na priznanju uime pomoænih biskupa isvih djelatnika NDS-a uputio je pomoæni biskup ValentinPozaiæ, a prigodni dar, kip bl. Alojzija Stepinca s križem tepismenu èestitku s potpisima djelatnika NDS-a, kardinalu jepredao moderator Nadbiskupskog duhovnog stola preè.Nedjeljko Pintariæ.

Vjera pred izazovima današnjiceSimpozij u povodu godišnjeg susreta redakcijaMeðunarodnoga katolièkog èasopisa Communio koji se ovegodine održava u ZagrebuZagreb, 18.5.2012. (IKA) – U povodu godišnjeg susretaredakcija Meðunarodnoga katolièkog èasopisa Communio,koji se ove godine održava u Zagrebu, u petak 18. svibnja uNadbiskupijskome pastoralnom institutu u Zagrebu održan jeMeðunarodni simpozij Communio "Vjera pred izazovimadanašnjice". Organizator i domaæin simpozija bila jeKršæanska sadašnjost, hrvatski izdavaè Communija. Na godišnjem susretu koji se po tradiciji održava u jednoj odzemalja redakcija o Uzašašæu, ove godine su se okupilièlanovi meðunarodne redakcije èasopisa Communio izNjemaèke, Italije, Francuske, Belgije, Nizozemske,Portugala, Maðarske, Èeške, Poljske, Slovenije, SAD-a iBrazila. Pozdravljajuæi okupljene, glavni urednik Kršæanskesadašnjosti mr. Stjepan Brebriæ istaknuo je kako je vezaizmeðu Meðunarodnoga katolièkog èasopisa Communio iKršæanske sadašnjosti dugotrajna i duboka. Istaknuo je kakosu poèeci KS-a vezani uz izdavanje teološkog èasopisaSvezaka KS-a. Èasopis je zapoèeo s objavljivanjem kraæih tekstova,prikaza, a uskoro sve opsežnijih èlanaka. Njegova nakanabila je na našem kulturalnom i zemljopisnom prostorupredstaviti suvremenu crkvenu i teološku misao i poticatiistovrsno domaæe stvaralaštvo. Nakon nekog vremena nekeod èasopisnih rubrika prerasle su u izdavaèke nizove ukojima se niz godina objavljuju temeljna djela kršæanske

teologije i uopæe religiozne refleksije, rekao je Brebriæ teistaknuo kako bi sve to bilo nezamislivo bez dogaðanjaDrugoga vatikanskog koncila i njegova ozraèja radosti. Istooduševljenje osjeæalo se u redakciji èasopisa Svesci, i uredakciji èasopisa Communio te su uspostavljeni i formalniodnosi izmeðu dvaju èasopisa, a potom naš hrvatski èasopispoèinje izlaziti pod dvostrukim nazivom Svesci –Communio. Premda je èasopis bio èlan velike Communio obitelji, nijemorao uvijek strogo slijediti meðunarodni programureðivanja izdavanja èasopisa Communio, rekao je Brebriæte meðunarodnoj redakciji zahvalio na toj velikoj povlastici,istièuæi kako je niz godina za dobar odnos izmeðu dvijuredakcija bio zaslužan prof. Adalbert Rebiæ, a danas tonastavljaju dr. Željko Tanjiæ, rektor Hrvatskoga katolièkogsveuèilišta, i prof. Ivica Raguž, urednik hrvatskogCommunija. Kratak osvrt na hrvatsko uredništvo Communija dao je prof.Raguž. Istaknuo je kako su èlanovi redakcije znanstvenicisveæenici i laici, a Communio suraðuje s mnogima spodruèja znanosti i kulture u Hrvatskoj. Hrvatsko izdanjeCommunio donosi važna promišljanja vodeæih katolièkihteologa prevedenih na hrvatski, kao i radove hrvatskihteologa i drugih znanstvenika s posebnim naglaskom nadruštvene i kulturalne prilike u Hrvatskoj. Napomenuo jekako je ovo veæ treæi godišnji sastanak meðunarodneredakcije što se održava u Hrvatskoj, raniji su bili uSamoboru i Zagrebu 1980. i 1991. godine. Ovogodišnji susret, hrvatska redakcija je odluèila otvoritijavnosti organizirajuæi simpozij te tako na neki naèinpotaknuti na promišljanje o predstojeæoj Godini vjere."Nadamo se da æe i ovaj simpozij pridonijeti da kršæanskavjera i danas bude plodonosna i izazovna kritièka iživotvorna u Hrvatskoj", rekao je dr. Raguž. Tijekom simpozija "Vjera pred izazovima današnjice"održana su predavanja "Vjera u spasonosnu i otkupljujuæusnagu križa" (Jan Heiner Tück, Communio – Njemaèka);"'Mir Babilona': ujediniti ili spasiti svijet?" (pomoæni biskupLyona Jean Pierre Batut, Communio – Francuska), "Vjera ievangelizacija u Europi" (Walther Ruspi, Communio –Italija); "Nekoliko misli Maksima Ispovjedaoca okatolièkom zajedništvu kao istinskom razumskom životu"(Adrian Walker, Communio – Sjedinjene Amerièke Države)i "Obred – forma vjere" (Ante Crnèeviæ, Communio –Hrvatska).

Predavanje kardinala Bozaniæa na zagrebaèkomSveuèilištu"Religija, vjerska sloboda i suvremena laiènost uoblikovanju demokratiènosti pluralnoga društva"Zagreb, 18.5.2012. (IKA) - Zagrebaèki nadbiskup kardinalJosip Bozaniæ održao je, 18. svibnja, u auli RektorataSveuèilišta u Zagrebu, nakon što mu je u prijepodnevnimsatima na istome mjestu tijekom prigodne sveèanostidodijeljen poèasni doktorat Sveuèilišta u Zagrebu,predavanje za javnost pod naslovom "Religija, vjerskasloboda i suvremena laiènost u oblikovanju demokratiènostipluralnoga društva".Okupljene slušatelje, meðu kojima je bilo više dekanarazlièitih fakulteta sa svojim profesorima i studentima terazlièitih predstavnika znanstvenoga, društvenog, kulturnog icrkvenog života, na poèetku predavanja pozdravio je rektorzagrebaèkog Sveuèilišta prof. dr. sc. Aleksa Bjeliš,istaknuvši trajnu potrebu za produbljivanjem temaeklezijalnoga i znanstvenog sadržaja. Podsjetivši na glasoviti dijalog što su ga u sijeènju 2004.

Domovinske vijesti ika

10 23. svibnja 2012. broj 21/2012

godine, u organizaciji Katolièke akademije u Münchenu,vodili teolog kardinal Joseph Ratzinger i filozof JürgenHabermas, kardinal Bozaniæ je primijetio da je tadašnjiprefekt Kongregacije za nauk vjere Ratzinger zastupao tezuprema kojoj je u današnje vrijeme, u dijalogu izmeðu vjere irazuma potrebna nova raspoloživost za razumijevanjedrugoga, i ne bez samoogranièavanja, da bi se mogao graditisuživot u postsekularnom i pluralnom društvu, s obzirom nasve subjekte, i osobne i društvene. "Reæi, izreæi, da bismo se mogli prepoznati i upoznati,postaje pravilo demokracije. Istinska demokracija pozvana jene samo poštivati nego i promicati slobodu iznošenjastavova. Taj zadatak nipošto nije lagan, jer izmeðuslobodnoga prepoznavanja i obrazlaganja neminovno u igruulazi i tumaèenje", kazao je kardinal Bozaniæ, podsjetivši dasu akteri toga dijaloga, kao i brojni drugi mislioci, uvidjelida se aktualna europska društva, nakon pada Berlinskog zidai nakon urušavanja utopija, nalaze u procesupostsekularizacije, a propale su utopije zapravo bilesupstitutivne politièke religije. Sukladno tome, i vjernici kao i oni koji to nisu, pozvani suna angažman oko meðusobnog razumijevanja, s tim da onikoji se predstavljaju kao nevjernici prestanu misliti dareligija nema što reæi suvremenom svijetu, a vjernici daprestanu razmišljati kako je izvan svijeta osvijetljenanjihovom objavljenom Istinom sve sama opakost i grešnostbez moralnih vrednota, smatra kardinal Bozaniæ, pojasnivšida se u konaènici traži prestanak s nastojanjem koje poštopoto želi poistovjetiti napredak sa sekularizacijom. Nastavivši produbljivati Ratzingerovu misao o odnosu vjerei razuma, kardinal Bozaniæ je istaknuo da su vjera i razumpotrebni jedno drugom i usmjereni jedno na drugo, jer razumne može ni na podruèju znanosti djelovati bez pretpostavkikoje prihvaæa vjerom. Prepoznajuæi nadalje opasnosti ipoteškoæe suvremene kulture kada se pokušava razdvojitirazum i vjera, kardinal Bozaniæ je primijetio da razum bezvjere pogoduje skepticizmu, cinizmu i nihilizmu, dovodeæido oèaja, a s druge strane, vjera bez razuma pogodujefundamentalizmu, raznim ekstremizmima, a ponekad inasilju koje je spremno i u Božje ime opravdavati terorizam. Europska društva, u èiji je krug prije dvadesetak godina,padom "zidova" komunizma, ušla i Hrvatska, trebajuraèunati s èinjenicom pluralizma i demokracije, kazao jekardinal Bozaniæ, istaknuvši doprinos kršæana koji su uzemljama bivšeg komunistièkog sustava s podruèja Srednje iIstoène Europe, pretrpjeli teške patnje, a neki dali i život, štonije bilo uzaludno, navevši i rijeèi Ivana Pavla II. izreèene namisi beatifikacije kardinala Alojzija Stepinca u MarijiBistrici, 3. listopada 1998. godine: "Oni su svojom žrtvomujedinjenom s Kristovim patnjama pružili posebnosvjedoèanstvo, koje, unatoè zubu vremena, ništa ne gubi nasvojoj rjeèitosti, nego nastavlja izražavati svjetlo i širitinadu". "Pad zidova koji su razdvajali Europu i svijet, vraæajuæijedinstvo ovom našem kontinentu, znaèio je istodobno iprevladavanje dijalektike izmeðu marksizma i liberalizma,koja je tijekom desetljeæâ utjecala na kulturni, društveni ipolitièki život europskih društava. Nakon 1989. godinegledalo se na pobjedu liberalizma s takvim optimizmom dase govorilo o 'kraju povijesti', smatrajuæi konaènom potvrduslobode i demokracije zapadnog oblika. Mitološkaprenaglašenost takvoga pretjeranog entuzijazma danas sepokazuje u svoj svojoj oèitosti", rekao je kardinal Bozaniæ,primijetivši da su autonomna volja i nevezanost na bilokakav odnos s istinitim, kušnja našega vremena. Te opasnosti bio je itekako svjestan Ivan Pavao II. koji,nakon što se grèevito borio za slobodu naroda Srednje i

Istoène Europe, nije prestao podsjeæati svijet da sloboda neznaèi pravo na samovolju, kazao je kardinal Bozaniæ,podsjetivši na Papine rijeèi iz govora na Brandeburškimvratima u Berlinu 1996. godine: "Slobodan èovjek drži seistine, inaèe njegova sloboda nije konkretnija od nekoglijepog sna, koji nestane pri buðenju". Daleko od toga da bipad zidova oznaèio kraj povijesti, naprotiv on je otvorioobzorja za scenarije koji su do tada bili nezamislivi. Èini mise to dovoljnim razlogom da s nadom promatramo sadašnjitrenutak, unatoè bolnim dogaðajima koji ga prate, videæimoguænost za ostvarivanje jedne nove i humanijecivilizacije, rekao je kardinal. Primijetivši da se završetak razdoblja utopija poklapa snovom pojavnošæu religija i sekta na svjetskom planu, aponekad se èini da na poèetku XXI. stoljeæa, u vremenu kojeje jednostavno predodreðeno da ostvari ubrzanuglobalizaciju kao lifestyle, prisustvujemo izbijanju svetoga,gotovo i u neprimjerenom obliku, kardinal Bozaniæ jeocijenio da su se prevladavajuæa predviðanja, iz razdobljanakon Drugoga svjetskog rata, da æe u suvremenom svijetureligijski fenomeni izgubiti na važnosti, i na društvenom i napolitièkom podruèju, pokazala netoènima. Kardinal Bozaniæ osvrnuo se i na dijalektiku odnosa religijei moderniteta, koja u kontekstu europske povijesti najviše,kako je rekao, oznaèava govor o dijalektici izmeðukršæanstva i moderniteta. "Modernitet je prisilio kršæanstvoda precizno domisli i jasno izreèe toliko važnu koliko ipotrebnu distinkciju izmeðu religije i politike, koja je veænaznaèena u Evanðelju glasovitim izrièajem: 'Podajte daklecaru carevo, a Bogu Božje'. Modernitet, osobito s pojavom prosvjetiteljstva, pomogao jekršæanstvu autentiènije shvatiti odnos istine i slobode. Toshvaæanje naglašava potrebu slobode kojom æe se osiguratiprostor za cjelovitu istinu, kao i posebno priznavanjeslobode vjere i slobode savjesti", kazao je kardinal Bozaniæ,istaknuvši nadalje da je priznavanje vjerske slobodelegitimno pravo i jedno od glavnih dostignuæa suvremenogasvijeta: "Pravo na vjersku slobodu ima korijen u samomdostojanstvu osobe, èiju je transcendentalnu naravnedopustivo zanemarivati ili odbacivati. Vjerska sloboda je uishodištu moralne slobode. Otvorenost istini i dobru,otvorenost Bogu, ukorijenjena u ljudskoj naravi, daje puninudostojanstva svakom èovjeku i jamstvo je potpunogauzajamnog poštovanja meðu osobama. Zato sloboduvjerovanja treba shvatiti ne samo kao zaštiæenost od prisile,nego ponajprije kao sposobnost da èovjek može èinitivlastite izbore u skladu s istinom". Uoèivši da se još od XVI. stoljeæa ocrtavaju razni zamjenskioblici odnosa religije i politike, kao na primjer: pokušajsvoðenja više vjeroispovijesti pod jednu vjeroispovijest;nastojanje da se doðe do jedne univerzalne prirodne religijenasuprot povijesnim religijama; i nastojanje da se "politici"pripiše uloga katalizatora graðana, posrednièkih tijela,civilnoga društva i nacije, što je prethodno pokrivala religija,kardinal Bozaniæ je kazao da je rezultat takvog povijesnogprocesa dvojak: "S jedne strane rijeè je o politièkomkorištenju religije, kako u autoritativnom smislu (državnareligija) tako i u liberalnom smislu (religija kao faktordruštvene koristi). S druge pak strane radi se o svoðenjureligije na privatnu sferu, bez važnosti za javnost i bezjavnog prepoznavanja". "Kako prepoznati javnu važnost religije, a da se istodobno upotpunosti saèuva njezin vlastiti religijski identitet",temeljno je pitanje na kojeg modernitet nije znao, ili nijeuspio dati odgovor, primijetio je kardinal Bozaniæ,konstatiravši da je suvremena eksplozija civilizacije mrežapromijenila prirodu politièkoga sudjelovanja i oslabila

Domovinske vijestiika

1123. svibnja 2012. broj 21/2012

utjecaj posrednièkih tijela, poput obitelji, vjerske zajednice idrugih. "Kada su neopoganske ideologije apsolutizirale državu, nepoštujuæi razlikovanje onoga što pripada caru od onoga štopripada Bogu, pale su demokracije, a ljudska su prava kršenana dotad neviðeni naèin. Logori i gulazi, što ih je civiliziranaEuropa imala priliku vidjeti u stoljeæu koje je iza nas,svjedoèe o tragediji apsolutiziranja svjetovne moæi iupozoravaju da nužno postoje podruèja koja su izvan temoæi", rekao je kardinal Bozaniæ osvræuæi se o uobièajenommišljenju da suvremena država treba biti i laièna i neutralna. Moglo bi se reæi da je za laiènost države nužna prisutnostvjere, Crkve, kao žive i opipljive stvarnosti koja svojimpostojanjem nadilazi kraljevstva ovoga svijeta. Vrijedi to iza ljudska prava koja u svojem najdubljem i najèvršæemsmislu oznaèuju pridržanu domenu nad kojom svjetovnavlast naturaliter nije mjerodavna, protumaèio je nadaljekardinal Bozaniæ, istièuæi da laiènost nije jednoznaèan pojamte da je nastala u kršæanskoj sredini: "Imamo raznih oblika iprimjera laièkih država. Možemo reæi da laiènost imarazlièite putove u pojedinim državama, zbog povijesnoghoda i baštine dotiènog društva. Ne smije se miješati laièka slaicistièkom državom. Naime, danas se na laicistièku državugleda kao na zastarjeli anarhonizam iz prošlog stoljeæa". Promišljajuæi nadalje o tome gdje država pronalazi temelj iodakle crpi smisao svojih moralnih, pravnih i socijalnihnorma i pravila, kardinal Bozaniæ je kazao da država,ukoliko ne želi negirati vlastitu vremenitu i laièku narav, nemože postati vjera i etika; nego naprotiv, kako bi oznaèilasvoj identitet treba definirati svoje ovlasti, priznajuæi iskrenoda ono što je politièki državno nije ujedno i sva stvarnostprisutna u javnosti. "Državi su s druge strane potrebne razlièito utemeljenevrijednosti, koje nadilaze politièku razinu, a koje moguusmjeravati i upravljati politièko djelovanje. Gdje toganema, država se pretvara u više ili manje otvorenitotalitarizam u kojemu nametanje vlastitih vrijednosti dovodido negiranja upravo onoga na èemu je stvorena modernadržava, do negiranja laiènosti države", pojasnio je kardinalBozaniæ, rekavši da se u diskusiji o suvremenoj laiènostidržave sve više naglašava da demokratski poredak ne možeopstati, kao što ne može opstati ni gospodarski sustav koji setemelji na slobodnom tržištu, ukoliko u pozadini ne stoji jakaetika. Primijetivši da su znakovi krize koji se javljaju u zapadnomgospodarskom sustavu sve više vezani uz slabljenje osjeæajaza moralnost meðu sudionicima, kardinal Bozaniæ je kazaoda nagrizanje etièke osnove, koja je omoguæila razvojmodela zapadne ekonomije, prijeti i samim njezinimtemeljima, te da ono što vrijedi za ekonomiju, vrijedi još višeza demokratsko društvo: "Demokracija, kako uèe mislioci odAristotela do danas, zasigurno je manje nesavršen oblikgraðanskog upravljanja, ali baš zato ona zahtjeva višu razinusvijesti i odgovornosti od onih, koji su pozvani aktivnosudjelovati u ostvarivanju opæega dobra. Ona, uz to štopretpostavlja da drugoga treba saslušati, traži i snažnu etikupo kojoj se poštuju pravila suživota, a poèiva prije svega nasavjesti pojedinaca, više nego na strahu kazne od straneautoriteta". Osvræuæi se na povijesno iskustvo Sjedinjenih AmerièkihDržava, koje kao model ne predstavlja konfesionalnudržavu, premda poèiva na temeljima stroge odijeljenostidržave i religije, kardinal Bozaniæ je uoèio da demokracijaSAD-a ima svoje jako religiozno nadahnuæe jer se religijskaetika nalazi u temeljima slobodnih institucija, a religijeimaju javnu važnost, sukladno želji utemeljitelja Amerike daimaju "laièku državu bez državnog laicizma". Politièko

podruèje jasno je odvojeno od vjerskog podruèja, alipolitièka vlast je svjesna da ona ni u kojem sluèaju ne možeproizvesti moralne graðane, nego da èestiti moralni graðani,èesto nadahnuti religijom, promièu demokraciju, kazao jekardinal Bozaniæ, navevši da je uzrok slabe demokracijeuvijek u pomanjkanju solidne i opæeprihvaæene etike koja jeu društvenom tkivu preduvjet demokracije. "Država koja želi biti demokratska treba etici vratiti primatnad politikom", kazao je kardinal Bozaniæ podsjetivši da se uprocesu globalizacije tržišta i financija sve više vidi da jeetici potreba antropologija, a da proces globalizacije imigracijski tijekovi koji danas zahvaæaju cijeli planet, dosusreta dovode mnoštvo ljudi razlièitih kultura, tradicija ireligija. Nužnost pluralnoga kvalificiranoga javnog podruèja, ukojem æe i religije imati svojevrsnu ulogu javnog subjekta,jasno odvojenoga od državnih institucija i koji se razlikujuod drugih èimbenika civilnoga društva, novi je javni profilšto ga aktualne povijesne prilike traže od religije, smatrakardinal Bozaniæ, a ta nužnost od politièke moæi traži da uodnosu prema religijama prijeðe od stava pasivne tolerancijena stav "aktivne otvorenosti" koji neæe usredotoèiti odnosprema Crkvi samo na prostor konkordata ili ugovora sdržavom. Sa strane religija potrebno je napustiti privatistièkei fundamentalistièke autointerpretacije da bi se stvorioprostor izravne meðurazmjene u odnosu na druge religije idruge kulture, tj. prostor u kojem æe religije odigrati ulogu ujavnom diskursu o vrijednostima civilizacije i izricati svojupovijesnu prosudbu, rekao je kardinal Bozaniæ, nastavivšinadalje razmišljati o fizionomiji države koja je sposobna naprimjeren naèin osigurati prostor civilnom društvu, koje æebiti uistinu pluralno. "Država koja ne uzmièe pred neizbježnim konfliktimatakvoga društva, naæi æe naèina da ih pozitivno rješava.Mislim na državu koja nije nezainteresirana i prividnoneutralna i koja ne nameæe svoje vjerovanje, nego koja prijesvega služi graðanima te s vremenom pokušava usvajativrijednosti što ih predlažu posrednièka tijela, poštujuæi pritom rigorozne demokratske procedure", istaknuo je kardinalBozaniæ zakljuèivši da zdravoj demokraciji nije potrebnacivilna religija, niti je od ikakve koristi religija koja jesvedena samo na privatno podruèje, nego, istinskoj jedemokraciji potrebno puno priznavanje osobne vjere koja jeneodvojiva od pripadnosti vjerskoj zajednici. Takoðer,istaknuo je kardinal Bozaniæ, istinskoj demokraciji potrebnaje vjerska zajednica koja je sposobna biti javni subjektusmjeren težnji da svima, bez povlastica, u slobodnomeprostoru demokratskoga, laièkoga, javnoga i pluralnogasuèeljavanja pruža prijedloge dobroga života. Govoreæi o tome što je za kršæane graðanska zadaæa udemokraciji, kardinal Bozaniæ je istaknuo potrebuevanðeoskog svjedoèenja, ostvarivanog respektirajuæipotrebne okolnosti te shvaæenog kao stajalište koje jeistodobno i spekulativno i praktièno. "Istinu treba svjedoèiti!Ako vjernik, u svakom podruèju ljudskoga života svjedoèiistinu, cjelovitu istinu, ne krši nièije pravo. Dapaèe, pokreæedrugoga i promièe kreposno traganje za 'plemenitimkompromisom', s realnim stavom onoga koji zna dacivilnoga suživota nema bez žrtve. Kršæani ne traže nikakvuhegemoniju, ali ne smiju ni šutjeti i mirovati, nego supozvani u srdaènoj suradnji sa svima, u vremenu u kojemžive, zauzimati se za pravedan i miran život društva",zakljuèio je kardinal Bozaniæ na završetku svoga gotovojednosatnog izlaganja. Nakon predavanja uslijedila je vrlo zanimljiva polusatnarasprava u kojoj je kardinal Bozaniæ pojasnio pojedine temeiz svoga predavanja s konkretnim primjerima.

Domovinske vijesti ika

12 23. svibnja 2012. broj 21/2012

Rijeka: Tribina o umjetnoj oplodnjiIzmeðu opravdane želje za roditeljstvom i štetnih posljedicaRijeka, 18.5.2012. (IKA) - "Gledano s ekonomske strane, sobzirom na malu uspješnost lijeèenja, previše novaca ulažese u umjetnu oplodnju, a nedovoljno u prevenciju ikvalitetnu dijagnostiku neplodnosti. Ni s medicinskogstajališta umjetna oplodnja nije opravdana jer nijenajuèinkovitija metoda lijeèenja neplodnosti", zakljuèio je uizlaganju talijanski ginekolog Antonio Salvatore MariaOriente na tribini održanoj 18. svibnja u Nadbiskupskomdomu u Rijeci. "Umjetna oplodnja nastaje kao odgovor naneplodnost, ali ona zapravo ne daje život nego smrt",zakljuèio je dr. Oriente, aludirajuæi na sablasne brojkezaèetih ljudskih života koji nikada ne dobiju priliku živjeti. Tribinu o umjetnoj oplodnji organizirali su Hrvatski savez zaživot, Hrvatski braèni i obiteljski savez i udruga Vigilarekoja je pokrenula graðansku inicijativu "I ja sam bio embrij"."Izmeðu opravdane želje za roditeljstvom i štetnih posljedicametode umjetne oplodnje potrebno je znati pravu istinu i reæine umjetnoj oplodnji", objasnila je razloge organiziranja ovetribine predstavnica udruge Vigilare Verica Kraš Villa. Uinicijativu je ukljuèen projekt održavanja tribina o umjetnojoplodnji u 4 najveæa grada u Hrvatskoj, Zagrebu, Splitu,Rijeci i Osijeku. Lijeènik iz Italije na tribini je s medicinskog aspektaanalizirao postupak i uspješnost umjetne oplodnje u lijeèenjuneplodnosti, zakljuèivši da je ta metoda vrlo neuèinkovita i sbrojnim štetnim posljedicama. Iznio je podatak da je u 80%sluèajeva neplodnosti uzrok psihièke naravi te da biprvenstveno trebalo postaviti pravu dijagnozu, što senedovoljno temeljito èini. Umjesto dijagnostike, nekilijeènici odmah šalju na oplodnju, no s obzirom na niskipostotak uèinkovitosti, bolje bi bilo pristupiti nekom drugomobliku lijeèenja. Nakon struène analize isprièao je i osobnoiskustvo ginekologa koji je i sam radio abortuse i umjetneoplodnje misleæi da èini dobro. No, on i supruga nisu moglidobiti dijete, dok nije promijenio stanje savjesti irazmišljanje, a dijete je tada došlo prirodnim putem. O štetnim psihološkim posljedicama umjetne oplodnjegovorila je dr. Cinzia Baccaglini, takoðer iz Italije. Iznijelaje brojna svjedoèanstva žena koje su na razne traumatiènenaèine proživljavale cijeli tijek tog procesa te posljedice kojesu se kasnije odrazile na njihovu psihu, posebno usluèajevima kada bi postupak bio neuspješan. Èak i one kojebi dobile dijete znale su se upitati "a gdje su ostali", svjesneda je oploðen veæi broj njihovih jajnih stanica, ali da se tadjeca nikada neæe roditi. Aktualna tema kojoj se u javnosti pristupa s razlièitimargumentima privukla je veliki broj zainteresiranih koji suispunili dvoranu Nadbiskupskog doma u Rijeci, a meðunjima su bili i rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæ te predsjednikVijeæa HBK za obitelj krèki biskup Valter Župan.

Relikvija sv. Antuna na Duhove u MolvamaMolve, 19.5.2012. (IKA) – U župnu crkvu UznesenjaBlažene Djevice Marije na nebo u Molvama na svetkovinuDuhova, 27. svibnja sveèano æe biti unesena relikvija sv.Antuna Padovanskoga. Taj dar Papinske bazilike sv. Antunau Padovi gdje poèivaju kosti Sveca svega svijeta, koji æe naštovanje vjernicima biti pohranjen u "podravskoj katedrali" uMolve dolazi zalaganjem domaæeg sina fra MiljenkaHontiæa, OFMConv., trenutaèno na službi generalnogasistenta Reda franjevaca konventualaca za Srednju izapadnu Europu. U Molvama je živa pobožnost sv. Antunu, pa tako i ovegodine molvarski franjevci konventualci fra Tomislav

Glavnik, gvardijan samostana, i fra Filip Musa, samostanskivikar, predvode pobožnost trinaest utoraka u èast Svecusvega svijeta. Dolaskom relikvije, Molve postaju privilegirano mjestoAntunovske pobožnosti u Hrvatskoj i u svijetu. U popratnom pismu Vikar padovanske provincije o.Giovanni Voltan piše kako je radostan što može udovoljitiizreèenoj molbi te dopušta da se tako vrijedna relikvija sv.Antuna od sada može dati na javno štovanje vjernicima isvima onima, koji se zadržavaju u molitvi pred Sveèevimoltarom u Molvarskoj proštenišnoj crkvi. O vrijednosti dara govori i èinjenica da se radi o djeliæu kožesv. Antuna Padovanskoga ("ex cute Sanctii Antonii"),umetnutom u dragocjenu ovalnu kutijicu, koja æe sepohraniti u pripadajuæi relikvijar dar fra Miljenka Hontiæa. Stoga, molvarski franjevci s razlogom išèekuju da blagdansv. Antuna Padovanskoga, što se slavi 13. lipnja, postanenovi hodoèasnièki dan za vjernike iz bliže i dalje okolice uveæ bogatom hodoèasnièkom programu tog drevnogpodravskog svetišta pod èijim krovom se èasti Majka BožjaMolvarska, ali i sv. Filomena, djevica i muèenica.

Biskupijski susret djelatnika u medijima Gospiæko-senjske biskupijeSlunj, 19.5.2012. (IKA) - Biskupijski susret djelatnika umedijima s prostora Gospiæko-senjske biskupije održan je19. svibnja u Slunju. Okupilo se dvadesetak djelatnika sprostora Ogulinskog, Slunjskog i Otoèkog dekanata koje jena poèetku pozdravio domaæin, župnik i dekan slunjskimons. Mile Peciæ, ujedno biskupijski povjerenik za medije.On je podsjetio na dosadašnjih pet godišnjih susreta novinarakatolièkih medija s prostora Gospiæko-senjske biskupije,nakon èega je ovogodišnjeg gosta, novinara i kolumnistuVeèernjeg lista Tihomira Dujmoviæa predstavio ZvonkoRanogajec, èlan biskupijskog odbora za medije. Dujmoviæ jegovorio o temi "Moæ i nemoæ medija u stvaranju pravednogdruštva na zemlji i evangelizacija", posebno istaknuvšipotrebu školovanje novinara na temelju kršæanskogasvjetonazora. Don Anðelko Kaæunko je zatim govorio o "Medijima uslužbi pastorala te izazovima novih tehnologija". Premda seèesto govori o medijima kao sredstvu župne katehizacije, tonije ostvareno ni približno koliko bi se moglo i trebalo, uèemu su zakazale crkvene strukture. Vjernici trebaju uæi usuvremenu medijsku arenu te širiti bijele kronike pri èemu ipromijeniti naèin prenošenja katolièkih sadržaja. Svaka župatreba imati odbor za medije a župni listovi i web stranicetrebaju izvještavati i o lokalnim problemima. Medijskopastoralno djelovanje izuzetno je znaèajno za duhovnuizgradnju vjernika, zakljuèio je don Anðelko Kaæunko.

Koncert o 40. obljetnici ansambla Collegium pro musicasacraZagreb, 20.5.2012. (IKA) – O 40. obljetnici djelovanjaansambl Collegium pro musica sacra održao je koncert unedjelju, 20. svibnja u prepunoj crkvi Sv. Katarine uZagrebu. Slavljenièki zbor je uz umjetnièku voditeljicu s. CecilijuPlešu te soliste Maju Mejovšek Haluzu, sopran, MartinuKlariæ, mezzosopran, izveo Magnificat u C-duru JanaDismasa Zelenka (1679.-1745.) i Gloriju Antonija Vivaldija(1678.-1741.). Uz Zbor je nastupila i Hrvatska komorna filharmonija sasolistima Georgom Draušnikom (oboa) i TomislavomPaverom (trublja). Izvedbom je ravnala Iva Juras.

Domovinske vijestiika

1323. svibnja 2012. broj 21/2012

Na završetku izvedbe, publika, meðu kojom su osimpoklonika sakralne glazbe i prijatelja Collegiuma pro musicasacra iz Zagreba bili i iz drugih gradova nagradila jeizvoðaèe dugotrajnim pljeskom. Jubilarni koncert jedan je u nizu kojim Zbor sveèano i radnoobilježava svoj 40-godišnji jubilej, tj. kontinuiranodjelovanje na planu njegovanja i popularizacije sakralneglazbe kako unutar Crkve tako i u široj kulturnoj javnosti.Rijeè je o svojevrsnom glazbenom apostolatu kojim seutemeljiteljica i dugogodišnja umjetnièka voditeljica s.Imakulata Malinka predano i nadahnuto rukovodila veæ odsamog poèetka svoga umjetnièkog rada. Stoga je ovo bilaprigoda zahvaliti i njoj na svemu što je uèinila za aktivnogvodstva (1972.-2000.), kao i profesionalnoj i prijateljskojblizini koju i dalje pruža Zboru.

Posveta grkokatolièke crkve u JastrebarskomJubilarna crkva sagraðena u povodu 400. obljetniceuspostave prve grkokatolièke biskupije u Marèi 1611. godineJastrebarsko, 20.5.2012. (IKA) - Novu župnu crkvuPreobraženja Gospodnjega, za zajednicu žumberaèkihgrkokatolika u Jastrebarskom, posvetio je u subotu 19.svibnja biskup Križevaèke eparhije Nikola Kekiæ. Novacrkva ujedno je jubilarna crkva, sagraðena u povodu 400.obljetnice uspostave prve grkokatolièke biskupije u Marèi1611. godine, izvijestio je Glas Koncila na svome portalu. Biskup je na završetku slavlja posebno zahvalio svimhrvatskim graðanima jer je izgradnja crkve najveæim dijelomfinancirana iz sredstava koja Katolièka Crkva u Hrvatskojdobiva iz proraèuna. Podsjetio je takoðer da je jubilarni hramu Jastrebarskom prva grkokatolièka crkva koja je nahrvatskom prostoru sagraðena u posljednjih sto godina.Naime, posljednja crkva, ona u Pribiæu, sagraðena je o 300.obljetnici uspostave biskupije u Marèi. Središnji i simbolikom prepuni dio obreda posvete crkve uistoènoj liturgiji jest umivanje oltara ružinim uljem, crnimvinom i vodom. Potom su sveæenici i vjernici u procesijitriput obišli novu crkvu, zajedno s moæima bl. AlojzijaStepinca. Nakon što su moæi blaženoga kardinala ugraðene uoltar i nakon što je žrtvenik na svoja èetiri ugla obilježenznakovima èetvorice evanðelista, uslijedio je obredoblaèenja oltara, na kojemu je potom proslavljena liturgija.Posvetom se crkva predaje na trajnu uporabu vjernika. U Jastrebarskom živi više od 150 grkokatolièkih obitelji,koje su se sve doselile iz Žumberka. U slavlju su sudjelovali vjernici obaju obreda te dvadesetaksveæenika istoènog i zapadnog obreda. Domaæi župnikDaniel Vranešiæ pozdravio je na završetku slavlja svenazoène, meðu kojima su bili i gradonaèelnik JastrebarskogMihael Zmajloviæ i naèelnik Opæine Žumberak ŽeljkoŠiljak. Na povijesne veze koje vežu grkokatolike u Hrvatskoj sHabsburškom monarhijom podsjetio je na završetku mise dr.Slavko Leben, proèitavši èestitku i poruku Karla vonHabsburga, glave nekadašnje monarške obitelji. U slavlju jesudjelovao i sveæenik Ernst Suttner, profesor i struènjak zaistoène Crkve na sveuèilištu u Beèu, uime austrijskogveleposlanstva bio je nazoèan dr. Alfred Lugert, a èitavo jeslavlje snimila ekipa austrijske postaje ORF.

.

Zbor studenata mostarskog Teološko-katehetskoginstituta gostovao u DubrovnikuDubrovnik, 20.5.2012. (IKA) - Mješoviti zbor studenataTeološko-katehetskog instituta iz Mostara Katolièkogabogoslovnog fakulteta u Sarajevu pod vodstvom prof. NikeLuburiæa gostovao je u nedjelju, 20. svibnja u dubrovaèkojkatedrali Gospe Velike. Pozdravljajuæi goste, katedralnižupnik dr. don Stanko Lasiæ istaknuo je kako mu je izuzetnodrago što u katedrali može ponovo ugostiti profesoraLuburiæa koji, uz ostalo, svojim neumornim istraživaèkimradom pridonosi boljem upoznavanju hercegovaèkeglazbene i kulturne baštine. Izvrsno uvježbani studenti istudentice pjevali su gregorijansku misu, a nakon mise izvelisu prigodni koncert. Na programu su bila djela M. Lešiæa, J.Newtona, M. Martinjaka, P. Crnovaèkog, V. Abramoviæa, L.Županoviæ te iz Chithare octochorde. Zahvaljujuæi na toplomprijemu voditelj zbora prenio je oduševljenje studenataljepotama Dubrovnika i moguænošæu nastupa u baroknojkatedrali. Zbor koji ima tridesetak èlanova profesor Luburiæ osnovaoje protekle godine. Prije nastupa u dubrovaèkoj katedralimostarski studenti obišli su zidine te uz struèno voðenjeposjetili Knežev dvor, muzeje kod dominikanaca i Malebraæe kao i katedralnu riznicu.

Svibanjski Marijin put u KlenovnikuSpomen na 340. obljetnicu postavljanja otajstava kruniceKlenovnik, 20.5.2012. (IKA) - Župa Presvetoga Trojstva uKlenovniku bila je i ove godine u nedjelju 20. svibnjadomaæin svibanjske pobožnosti Marijinog puta na kojem susudjelovali brojni vjernici iz župa Bednjanskoga iGornjovaraždinskoga dekanata. "Godine 1672. dao je grofIvan IV. Draškoviæ postaviti od svoga dvorca u Klenovnikudo kapele Sv. Volfganga u Vukovoju petnaest kamenihpostaja s prizorima otajstava svete krunice. Bio je tovelièanstven i jedinstven pothvat u Hrvatskoj, èije duhovneplodove i mi danas uživamo. Na ovom se Marijinom putuspominjemo 340. obljetnice postavljanja postaja koje sutijekom stoljeæa pozivala stanovnike ovoga kraja napobožnost i vjernost Bogu. Postaje su tijekom proteklihstoljeæa dijelile sudbinu svojih pobožnika te je bilo i uspona ipadova, zapuštanja i obnavljanja. Prije èetiri godine,prigodom proslave 500. obljetnice kapele Sv. Volfganga,2008. godine, zapoèeli smo s obnovom kamenih postaja, ali iredovitim vjernièkim okupljanjem i pobožnošæu koju smonazvali Marijin put. Ovog smo svibnja osmi put zajedno naMarijinom putu. Danas molimo za one koju su kroz više odtri stoljeæa podizali i obnavljali postaje otajstava krunice tedanašnjoj generaciji prenijeli to veliko duhovno i kulturnobogatstvo, a za nas molimo ustrajnost u vjeri", rekao je napoèetku pobožnosti moderator Nadbiskupskoga duhovnogstola u Zagrebu Nedjeljko Pintariæ koji je zatim zajedno sklenovnièkim župnikom Josipom Jagarèecom idonjovoæanskim župnikom Josipom Drvoderiæem poveohodoèasnike na pobožnost Marijinog puta. Tijekomdvosatnoga hoda hodoèasnici su razmatrali otajstva krunicemoleæi radosnu, žalosnu i slavnu krunicu, pjevalihodoèasnièke pjesme te prošli put dužine 4 kilometra. Po završetku pobožnosti Marijinog puta, u kapeli Sv.Volfganga misno slavlje VII. vazmene nedjelje predvodio jevlè. Pintariæ potaknuvši okupljene na povjerenje u Boga, poprimjeru Blažene Djevice Marije. Povezavši temu izevanðelja o Isusovoj molitvi da njegovi uèenici ostanu usvijetu, ali da ih Otac nebeski izbavi od Zloga, propovjednikje posebno pozvao nazoène da u prigodi proslave Svjetskogadana društvenih komunikacija znaju prepoznati svoju zadaæu

Domovinske vijesti ika

14 23. svibnja 2012. broj 21/2012

u svijetu koji vapije za svjedocima istine i ljubavi. Ambijentralni sklop Marijinog puta iz godine u godinupostaje sve ljepšim i privlaèniji jer su obnovljene 4 postaje, amještani brižljivo ureðuju okoliš postaje u svojim zaseocima.Posljednja postaja nalazi se na 473 metra nadmorske visine,uz kapelu Sv. Volfganga, u èijem je cinktoru, prema idejnomrješenju mr. Davorina Stepinca, oformljen lapidarij sostacima nekoliko kamenih postaja prema kojima su seizradile nove i postavile na njihova stoljetna mjesta, tefragmentima kamenih bifora, naðenih nakon posljednjihkonzervatorsko-restauratorskih radova.

Imenovan novi apostolski nuncij u Republici HrvatskojZa novog je nuncija Papa imenovao dosadašnjegapostolskog nuncija u BiH i Crnoj Gori mons. AlessandraD'ErricaVatikan, 21.5.2012. (IKA) – Papa Benedikt XVI. imenovaoje za apostolskog nuncija u Republici Hrvatskoj mons.Alessandra D'Errica, naslovnog biskupa Karinenskog,dosadašnjeg apostolskog nuncija u Bosni i Hercegovini iCrnoj Gori, objavio je otpravnik poslova Apostolskenuncijature u Republici Hrvatskoj mons. Mauro Lalli. Nadbiskup Alessandro D'Errico roðen je u Frattamaggioreu(Napulj, Italija), 18. studenoga 1950. Zareðen je zasveæenika 24. ožujka 1974. i inkardiniran je u biskupijuAversa. Doktorirao je filozofiju. Zapoèeo je diplomatskuslužbu Svete Stolice 5. ožujka 1977. i obavljao službe priPapinskim predstavništvima na Tajlandu, u Brazilu, Grèkoj,te u Prefekturi papinskog doma, a kasnije u Apostolskimnuncijaturama u Italiji i Poljskoj. Za apostolskog nuncija uBosni i Hercegovini imenovan je 21. studenoga 2006, a 17.veljaèe 2010. i u Crnoj Gori. Osim talijanskog, govorifrancuski, španjolski i engleski jezik.

Organizacijski odbor SHKM hodoèastio na KrasnoKrasno, 21.5.2012. (IKA) - Èlanovi Organizacijskog odboraSusreta hrvatske katolièke mladeži u Sisku, predvoðenisisaèkim biskupom Vladom Košiæem, hodoèastili su uponedjeljak 21. svibnja u svetište Majke Božje od Krasna. Tim zahvalnim hodoèašæem i misnim slavljem koje jepredvodio sisaèki biskup u koncelebraciji s upraviteljemsvetišta preè. Nikolom Komušancem, èlanovi Odbora željelisu izraziti zahvalnost na izvrsno proteklom Susretu i brojnimduhovnim plodovima koje je on donio Sisku i Sisaèkojbiskupiji, ali i moliti za sve mlade sudionike i SHKM uDubrovniku 2014. godine. U neformalnom druženju nakon misnog slavlja, èlanoviOdbora razmijenili su iskustva i dojmove oba dana Susreta,dok je predsjednik Odbora vlè. Branko Koretiæ prenio izrazezadovoljstva organizacijom povjerenika za mlade, izreèenena zasjedanju Odbora HBK za mlade.

Završena obnova župne knjižnice u KorèuliKorèula, 22.5.2012. (IKA) - Ovih dana u Opatskom dvoru uKorèuli završena je obnova župne knjižnice sv. Marka sbogatom knjižnom i arhivskom graðom grada Korèule.Radovi na obnovi knjižnice zapoèeli su u studenom proteklegodine nakon što je završena obnova krova crkve, opatskogdvora i interijera katedrale. Izmijenjena je i izoliranacjelokupna kamena podna obloga knjižnice, obnovljeni su iizolirani zidovi, postavljena je nova elektroinstalacija, novarasvjetna tijela te novi interijer. Napravljene su hrastovepolice s posebnim ugradbenim elementima,ugraðen novihrastov strop, a na sredini je postavljen izraðeni veliki

hrastov knjižni stol sa 12 stolica, gdje æe se korisnici moæikoristiti i prouèavati knjižnu i arhivsku graðu. Sada slijedikatalogizacija knjižnog fonda nakon èega æe knjižnicaotvoriti vrata korisnicima kojima æe na raspolaganju biti okoèetiri tisuæe naslova. Višestoljetni župni arhiv svakako æebiti koristan izvor svim istraživaèima bogate crkvenepovijesti ovoga kraja. Zadovoljstvo uraðenim poslovima ne krije korèulanskižupnik don Frano Kuraja. Prijašnji prostor smještennadomak župnog ureda u Opatskome dvoru desetljeæima senalazio u vlazi, stare police propadale su, pa se obnovamorala što prije napraviti.

Priopæenje Dubrovaèke biskupije o tragiènom dogaðajuu BaniæimaBogu upuæujem svoje molitve za pokojnika, ali i zaosumnjièenog župnika don Ivicu Sinanoviæa kojega samtrajno razriješio službe župnog upravitelja, istièe biskupUziniæDubrovnik, 22.5.2012. (IKA) – U povodu tragiènogdogaðaja koji se u sitnim jutarnjim satima u noæi, 22. svibnjadogodio u župnoj kuæi u Baniæima u Dubrovaèkom primorjudubrovaèki biskup Mate Uziniæ oglasio se priopæenjem kojedonosimo u cijelosti: "U ime Dubrovaèke biskupijeizražavam svoje duboko žaljenje zbog tragiènog dogaðajakoji se tijekom protekle noæi dogodio u župi Baniæi. Obiteljipokojnika, kao i cijeloj župnoj zajednici župe Baniæi,izražavam svoju suæut i blizinu. Bogu upuæujem svojemolitve za pokojnika, ali i za osumnjièenog župnika donIvicu Sinanoviæa kojega sam trajno razriješio službe župnogupravitelja župa Baniæi i Lisac te mu do daljnjega, u skladu skanonskim propisima, zabranio vršiti sve èine sveæenièkogreda. Pozivam sve sveæenike, redovnike, redovnice i vjernikeDubrovaèke biskupije da mi se pridruže u toj molitvi.Ujedinjeni u molitvi lakše æemo prebroditi ove teške i bolnetrenutke za našu mjesnu Crkvu. Istovremeno, izražavamiskrenu nadu da æe nadležne državne institucije uèiniti svešto je u njihovoj moæi da bi utvrdili što se doista dogodilo i uskladu s tim poduzeti odgovarajuæe mjere predviðenecivilnim zakonom".

Domovinske vijestiika

1523. svibnja 2012. broj 21/2012

Crkva u Hrvata

Proljetni susret hrvatskih rimskih studenata u RimuPredstavljen Zbornik radova "Mnogolikost vjere. Razlièitipristupi istoj stvarnosti"Rim, 13.5.2012. (IKA) - Sveèanim misnim slavljem,molitvom za Domovinu sa svijeæama pred Gospinim likomte predstavljanjem zbornika "Mnogolikost vjere. Razlièitipristupi istoj stvarnosti" održan je u Rimu proljetni susrethrvatskih rimskih studenata što ga je organizirao rektorPapinskoga hrvatskog zavoda sv. Jeronima mons. JureBogdan. Susret je održan u hrvatskoj crkvi Sv. Jeronima unedjelju 13. svibnja, u prigodi slavlja hrvatskih velikana sv.Leopolda Bogdana Mandiæa i bl. Ivana Merza. Misu je predvodio student i profesor na Papinskomesalezijanskome Sveuèilištu u Rimu salezijanac don JosipKrpiæ u koncelebraciji rektora Bogdana te èetrdesetakhrvatskih sveæenika koji se nalaze na studiju ili obnašajuslužbe u crkvenim ustanovama ili na fakultetima u Rimu.Liturgijsko pjevanje animirao je studentski zbor crkve Sv.Jeronima pod ravnanjem vicerektora don Željka Majiæa.Proslavi je nazoèio i veleposlanik RH pri Svetoj Stolici FilipVuèak. Don Josip Krpiæ govorio je u homiliji o primjeru sv.Leopolda Bogdana Mandiæa i bl. Ivana Merza kaosvjetiljkama koje su izgarale svojim životom, dopuštajuæi dase po njima proslavlja Bog. Promatrajuæi život dvojicesvjedoka vjere, don Josip je iznio mnoge razlièitosti koje semogu išèitati iz njihovih života. "Na prvi pogled vrlo razlièiti, ali u neèemu jedinstveni.Jedinstveni u ljubavi prema Bogu i prema èovjeku.Zanimljivo je pogledati njihove životopise, tako razlièite, aopet usmjerene prema istome cilju, prema Bogu. Upravozbog toga što su voljeli Krista, svatko je od njih prošao svojukalvariju", rekao je Krpiæ. I sv. Leopold Mandiæ i bl. IvanMerz svjedoèe nam duboku vjeru i pouzdanje u Božju ljubavi Božje milosrðe unatoè njihovim nesavršenostima. "Leopoldu vjerojatno nije bilo lako kad je shvatio da neæenikada biti viši od svojih 135 cm. Vjerojatno je bio svjestansvakog pogleda kojim su ga ljudi gledali èudom se èudeæi.Nije mogao biti indiferentan. Trebalo je puno snage da sepodnese zadirkivanje i šale na raèun njegovih fizièkihkarakteristika. Neki su ga gledali s prijezirom, neki spodsmijehom, drugi sa sažaljenjem, kao da je on bio taj kojije izabrao svoj stas. No, Leopold je imao Isusa. U ljudskimje oèima mogao biti èudak, jadnik, ali je u oèima Božjim biogorostas duha. Dobrodušni div koji je svud oko sebe sipaodobrotu, oproštenje i utjehu. Penitente, koji bi biliobeshrabreni svojom slabošæu, hrabrio bi pozivajuæi ih dasve svoje teškoæe stave na njegova pleæa pa je on takoumjesto njih molio, postio, èinio dobra djela. Slabo Božje,jaèe je od ljudske snage i to Bog iz dana u dan pokazuje",rekao je don Josip.Bl. Ivan Merz nam na drugaèiji naèin otkriva snagu vjere ipouzdanja u Boga: "kao mladiæ, koji je trebao biti u naponusnage, a pritisnut bolešæu, shvatio je da ta bolest nije tu zatoda njega slomi, nego da pomogne drugima da se uèvrste uvjeri", rekao je don Josip nadodavši kako "nièiji život nijelagan jer to onda, zapravo, i nije život, nije ljudski život. Poteškoæama znamo da smo živi. Po nadilaženju tih teškoæaznamo da smo na pravom putu. Po prihvaæanju tih teškoæaosjeæamo da smo Božji jer je i Njegov sin, Gospodin našIsus Krist, prihvatio da nam postane u svemu jednak, osim ugrijehu, pa je tako prihvatio ljudsku sudbinu koja u sebiukljuèuje patnju i smrt, ali nam je u isto vrijeme ostavio

nadu Uskrsnuæa".Osvræuæi se na sadašnje poslanje sveæenika i vjernika donJosip je poruèio kako iz primjera sv. Leopolda i sv. Ivanaitekako imamo što nauèiti. "I Leopold i Ivan upravo suodgovorili tom Kristovu evanðeoskom pozivu. U potpunosti,tako da su vjernici pojedinaèno kao i èitava Crkvaprepoznali njihovu svetost i njihov uzor. Još im je neštozajednièko. Ivan Pavao II. i sam blaženik, èemu smo i misvjedoèili prije godinu dana, jednoga je proglasio svetim, adrugoga blaženim. Koje li Božje dobrote i milosti najednome mjestu. Zbog toga je naša Crkva, institucija vjere inade, a ne skandala. Premda su zloupotrebe i skandalividljiviji, ipak ono što nosi nadu ovome svijetu jest svetostnjezinih èlanova i svijest da je Bog taj koji èini da živimo uboljem svijetu. Duboko vjerujem da u ovom svijetu, kojimnogi nazivaju i paklom, unatoè svih problema, ljudskeslabosti i opakosti; ljudskih interesa i sebiènosti; ljudskogstraha i izdaje, ipak ima puno više Božje snage i ljubavi,altruizma i nesebiènost, neustrašivosti i vjernosti jer danema, da nije Bog taj koji po krivim crtama ravno piše,odavno za ovaj svijet ne bi bilo nade. A mi, što æemo mi?Danas je naš red da se odazovemo, da na svoj naèinzauzmemo Leopoldovo i Ivanovo mjesto u Crkvi", rekao jepropovjednik. Nakon misnog slavlja sveæenici koncelebrantizajedno s vjernicima uputili su se u procesiji s upaljenimsvijeæama do pokrajnjeg oltara u crkvi Sv. Jeronima do slikeGospe od Zvijezde "Maddona della Stella" kako bi uputilimolitvu za Domovinu. Molitvu je predvodio rektor Bogdan. Nakon molitve za Domovinu slijedilo je predstavljanjezbornika radova hrvatskih rimskih studenata "Mnogolikostvjere. Razlièiti pristupi istoj stvarnosti". Pod vodstvomvicerektora don Željka Majiæa èetrnaest hrvatskih studenataizradili su u ovoj akademskoj godini svoje pisane priloge natemu i u prigodi skorašnjeg proglašenja Godine vjere. Nakonpozdrava rektora Zavoda, o motu propriju Porta fidei iGodini vjere govorio je mons. Henryk M. Jagodzinski izDržavnog tajništva Svete Stolice, a potom je vlè. JosipVranèiæ predstavio Zbornik u kontekstu radova i izdanjahrvatskih rimskih studenata. Program je vodila s. MarinaPeriæ, a sveæenièki zbor Papinskoga hrvatskog zavoda sv.Jeronima otpjevao je pod vodstvom don Željka Majiæapjesme: Alta Trinita, Bože moj i Neka rekne. Nakon mons. Jagodzinskog o Zborniku je govorio sveæenik istudent Josip Vranèiæ koji je i autor jednog od èlanaka. Zbornik radova hrvatskih rimskih studenata "Mnogolikostvjere: razlièiti pristupi istoj stvarnosti" dvanaesta je po reduknjiga u nizu Colectanea Croatico-Hieronymiana de Urbe.Na poèetku Zbornika nalazi se motu proprio pape BenediktaXVI "Vrata vjere" kojim najavljuje Godinu vjere. Uvod uZbornik napisao je vicerektor Majiæ, koji je vodio tajprojekt. Nakon uvoda nalazi se trinaest èlanaka hrvatskihstudenata koji s razlièitih aspekata govore o vjeri, a kaododatak nalazi se èlanak psihologa i sveæenika JosipaBošnjakoviæa na temu "Dati glas maloljetnim osobama štopretrpješe seksualno iskorištavanje "unutar Crkve". IzdavaèZbornika je Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima. Zbornik jeizdan u nakladi Zavoda i Glasa Koncila. Urednici zbornikasu don Željko Majiæ i Božo Goluža. Grafièku obradu izradilaje Dragana Zovko i Crkva na Kamenu iz Mostara, a omot jeuredio vlè. Krunoslav Novak. Nakon predstavljanja sviprisutni su primili na dar Zbornik..

Crkva u Hrvata ika

16 23. svibnja 2012. broj 21/2012

Hrvatski hodoèasnici na povratku iz Lurda posjetili Nicui PadovuNica/Padova, 14.5.2012. (IKA) – Sudionici vojnoghodoèašæa u Lurd na povratku su posjetili Nicu i Padovu.Misno slavlje u Hrvatskoj katolièkoj misiji u Nici uponedjeljak 14. svibnja predvodio je Zoran Vujièiæ, DI, ukoncelebraciji s vojnim i policijskim kapelanima iz Hrvatskete vojnim kapelanima iz Bosne i Hercegovine. U pozdravnoj rijeèi hrvatski dušobrižnik u Nici StjepanÈukman predstavio je HKM staru 40 godina, a potomistaknuo znakovitim da se meðunarodno vojno hodoèašæeodržava u Marijinu mjesecu svibnju. Vlè. Èukmanspomenuo je i kako su to dani sjeæanja na križni put. Stoga jepozvao na molitvu za sve stradalnike hrvatskih križnihputova, ali i za one koji danas trpe nepravdu, posebnoistièuæi hrvatske uznike u Den Haagu.Posljednja postaja 20. hodoèašæa hrvatske vojske i policije,na povratku iz Lurda bila je u utorak 15. svibnja u Padovi.Misno slavlje u svetištu sv. Leopolda Bogdana Mandiæa zatisuæu hodoèasnika iz Hrvatske i Bosne i Hercegovinepredvodio je fra Marko Medo, TOR, u koncelebraciji svojnim i policijskim kapelanima. Po završetku mise iobavljene pobožnosti sv. Leopoldu, hodoèasnici su se uputilii na grob sv. Antuna Padovanskoga, a potom krenuli premadomovini.

Hrvatske žrtve i muèenici Drugog svjetskog rata uVrhbosanskoj nadbiskupijiOdžak, 16.5.2012. (IKA) - "Hrvatske žrtve i muèeniciDrugog svjetskog rata u Vrhbosanskoj nadbiskupiji" naziv jekolokvija koji je u sklopu petnaestih Dana sjeæanja na žrtveDrugog svjetskog rata i poraæa u odžaèko-modrièkom kraju,održan 15. i 16. svibnja u Odžaku. Vrhbosanski nadbiskupkardinal Vinko Puljiæ pozvao je na kolokvij dekaneVrhbosanske nadbiskupije te predstavnike redovnièkihzajednica iz nadbiskupije s ciljem da se nastavi rad naprikupljanju podataka o hrvatskim žrtvama u Drugomsvjetskom ratu i poraæu osobito meðu vjernicima laicima. Pozdravnu rijeè na otvorenju uz kardinala Puljiæa uputili suu ime franjevaèke provincije Bosne Srebrene fra MarijanKaraula i naèelnik Opæine Odžak Luka Juriæ. O važnosti kolokvija kardinal Puljiæ je rekao: "Mi smo dužniupoznati istinu i doæi do svih podataka o broju stradalih, omjestima stradanja te na neki naèin to zabilježiti. Uz to štoæemo ostaviti pamæenja za buduæa pokoljenja, dužni smomoliti za njih. Ovo je Godina vjere u kojoj s vjerompristupamo i s dužnim poštovanjem svim stradalima uDrugom svjetskom ratu i poraæu. A onda želimo iz ovogastratišta gdje je bilo najteže pomalo probuditi svijest iodgovornost prikupljanja podataka stradalih na cijelompodruèju Vrhbosanske nadbiskupije i tako se ukljuèujemo uprogram koji èini Crkva u Hrvata".Uz to, istaknuo je kardinal Puljiæ, namjera je prepoznati onekoji su bili svijetli likovi kao pravi muèenici. "Ne samo daželimo poštivati žrtve, nego prepoznati one likove koji suostavili svijetli trag svjedoka vjere. I na neki naèin toobvezuje da ova Crkva izrazi poštovanje, a da bi to moglamora ih upoznati i pokrenuti možda èak i proces zaproglašenje blaženim". Na kolokviju je sudjelovao ipredsjednik Komisije za hrvatski martirologij biskupskihkonferencija Hrvatske i Bosne i Hercegovine gospiæko-senjski biskup Mile Bogoviæ. Povod za osnivanje Komisijeza hrvatski martirologij bio je poziv pape Ivana Pavla II. napragu treæeg tisuæljeæa svim narodima da popišu svojemuèenike. U Hrvatskoj je tim povodom izgraðena Crkva

hrvatskih muèenika na Udbini. U travnju ove godine održanje simpozij koji je za temu imao muèenike, stradalnike izvremena komunistièke vladavine te je oznaèio poèetaksustavnog istraživanja žrtava. "Kolokvij je svojevrsninastavak simpozija. Ulazi se u pojedine regije i biskupije",istaknuo je biskup Bogoviæ. Upoznao je sudionike saznaèenjem hrvatskoga martirologija te kako se treba provestirad na terenu u pojedinim biskupijama. Trenutaèno se radina popisu stradalih u vrijeme komunizma, no to nije jedinicilj Komisije jer ona istražuje sve muèenike u povijestihrvatskoga naroda. Predsjednik Komisije za hrvatski martirologij bio je prvipredavaè i govorio je na temu "Smisao i naèin èuvanjamemorije muèeništva i muèenika". Istraživanje prošlosti,rekao je, može dovesti do straviènih spoznaja o stradanjima.Nameæe se pitanje ima li smisla to prenositi. "Ima smisla jertreba spasiti istinu i, koliko se može, ukloniti nepravdu jer sumnogi ljudi nepravedno osuðeni. Treba pravednikakvalificirati kao pravednika, ali paziti uvijek da neprenosimo zlo pamæenje". Biskup Bogoviæ je podsjetio i nalogiku poèinitelja zloèina koji iznosi svoju prièu, lažnu prièuo svakom stradalniku. Ako se tom prièom nije uspjelozavarati ljude, onda je bilo zabranjeno govoriti o tome. Stogatreba "uvijek jasno svjedoèiti što se stvarno dogodilo. I to jeokvir koji i nas obvezuje da spasimo istinu o tim ljudima i daono plemenito, lijepo i dobro što su uèinili i što su nevinitrpjeli, da postane dio našega razmišljanja i naše memorije". Predstojnik Studija povijesti na Hrvatskome katolièkomsveuèilištu u Zagrebu prof. dr. Jure Krišto govorio je okomunizmu kao ideologiji i politièkom programu. Iscrpna supotom bila izvješæa o žrtvama i muèenicima na svomepodruèju, predstavnika iz deset dekanata Vrhbosanskenadbiskupije. Fra Marijan Karaula podnio je izvješæe o muèenicima ižrtvama u franjevaèkoj provinciji Bosne Srebrene, s. OzanaKrajaèiæ o Drinskim muèenicama i s. Veronika Popiæ omuèenicama milosrdnicama sv. Vinka Paulskog. Program je završen raspravom nakon koje je vjerouèiteljIvica Radiæ proèitao zakljuèke s kolokvija. Drugoga dan sudionici su pohodili mjesta stradanja odžakogkraja: Peænik, Garevac, Posavsku Mahalu, Novo SeloBalegovac, Gornju Dubicu i Prud. Središnji dogaðaj bilo jeeuharistijsko slavlje koje je u spomen kapeli "Buriæa štali" uGarevcu predvodio kardinal Puljiæ uz domaæeg župnikaFilipa Brajnoviæa i doborskog dekana dr. Ivu Balukèiæa te 24sveæenika. Prije mise u "Buriæa štali", domaæi sin vlè. Vlado Jagustinpredstavio je svoju knjigu u kojoj je prikupio svjedoèenjapreživjelih koja govore o zloèinaèkom èinu nad 500-akHrvata koji su od 25. do 28. svibnja 1945. bili zatvoreni u tojštali, odakle su ih noæu partizani odvodili i ubijali te njihovatjelesa zatrpavali u jamu na Pašincu ili bacali u rijeku Bosnui Savu.

Zbor iz Ðakova gostovao u ZemunuZemun, 20.5.2012. (IKA) - Župa Uznesenja BlaženeDjevice Marije u Zemunu 20. svibnja ugostila je Zborbogoslovnog sjemeništa iz Ðakova koji djeluje poddirigentskom palicom vicerektora Ivana Andriæa koji jepjevao tijekom sveèanog nedjeljnog euharistijskog slavlja.Misu je predvodio rektor bogoslovnog sjemeništa u ÐakovuIvan Ðuriæ. Nakon propovjedi, dvojica mladiæa koja sepripremaju za sveæeništvo predstavila su se župljanimaZemuna i govorila o svom pozivu. Nakon toga se druženjedomaæina i gostiju nastavilo u crkvenom dvorištu i nedavnoobnovljenoj župnoj dvorani uz zakusku, osvježenje, i pjesmu.

Crkva u Hrvataika

1723. svibnja 2012. broj 21/2012

Hrvati iz Zapadne Europe u LurduLurd, 20.5.2012. (IKA) - Vjernici iz hrvatskih katolièkihmisija i zajednica iz Zapadne Europe i ove su godine osvetkovini Uzašašæa hodoèastili u marijansko svetište Lurd ito od srijede 16. do nedjelje 20. svibnja. Ponajviše je bilovjernika iz Njemaèke, potom Švicarske, Francuske, Austrijete pojedinaèno i iz drugih zapadno-europskih zemalja, ahodoèašæe je organizirala, kao i prethodnih godina, Hrvatskakatolièka župa Oca Ante Antiæa iz Frankfurta na Majni podvodstvom župnika fra Petra Klapeža. Nakon dolaska u Lurd, u èetvrtak 17. svibnja, sveèano misnoslavlje u bazilici Svete Krunice predvodio je voditeljhrvatske zajednice Bietigheim-Bissingen fra Frano Èugurakoji je u propovijedi podsjetio kako hrvatski vjernici radohodoèaste u to drago marijansko svetište. Drugoga dana, u petak 18. svibnja, misno slavlje u dvoraniCote Grotte predvodio je voditelj Hrvatske katolièke misijeTrimmis u Švicarskoj fra Ante Mediæ koji je u propovijediistaknuo kako je papa Pio XI. godine 1854. proglasio dogmuo Marijinu Bezgrešnom zaèeæu, a samo èetiri godine kasnije - 1858. Marija je potvrdila kazavši Bernardici svoje ime da jeBezgrešno zaèeæe. Bog èini èuda preko malih i neznatnihljudi, poput male pastirice Bernardice. I sami smo kaovjernici u svom životu susretali jednostavne ljude koji su nasosvojili ne svojim profesionalnim položajem veæ svojimživotom, poniznošæu i skromnošæu. Takva je bila i žena kojudanas na poseban naèin slavimo – a to je Blažena DjevicaMarija, rekao je fra Ante. Posebno je bilo upeèatljivo misnoslavlje koje je pred Gospinom špiljom u subotu 19. svibnjapredvodio voditelj Hrvatske katolièke zajedniceSindelfingen fra Ivica Erceg. Istaknuo je kako je Bernardicatijekom ukazanja vjernicima prenosila Gospine poruke, aline samo ono što je Gospa govorila nego je više puta opisalakako se Gospa ponašala, kakva je bila i izgledala. "Jednom3. ožujka 1858. godine Bernardica kaže kako se Gospaukazala i ništa nije govorila, samo se smiješila. Dvadeset dvadana kasnije na tom mjestu Gospa æe joj reæi da je onaBezgrešno zaèeæe. Ima li ikakve veze Gospin smiješak ibezgrešno zaèeæe? Vjerujem da itekako ima. Može li bitiljepšega i iskrenijega osmjeha na licu koje je bezgrešnozaèeto i koje je bez osobnoga grijeha? Može li biti ljepšegaosmjeha od osmjeha Blažene Djevice Marije? I taj osmjehkoji je Gospa uputila Bernardici, Gospa svake godineupuæuje ljudima, bolesnima i zdravima, koji ovamo dolaze",rekao je. Voditelj Hrvatske katolièke zajednice Stuttgartcentar fra Zvonko Toliæ proèitao je posvetnu molitvuhrvatskog naroda Majci Božjoj. Hrvatski vjernici imali suprigodu sudjelovati i u procesiji zajedno s drugimhodoèasnicima, a tijekom procesije u kojoj se nosio Gospinkip, pjevalo se i molilo i na hrvatskom jeziku. Vjernici sunosili i hrvatske barjake i barjake svojih misija i zajednica.Imali su prigodu i za pobožnost križnoga puta na brdukalvarije uz svetište te osobne molitve i kupanje u lurdskojvodi. Sudjelovali su i u klanjanju i blagoslovu s PresvetimOltarskim Sakramentom u podzemnoj bazilici Sv. Pija X.,kada se posebno molilo za bolesnike.

Èetrdeseto hodoèašæe Hrvata Gospi na BirnauBirnau, 20.5.2012. (IKA) - Na Bodenskom jezeru, tromeðiNjemaèke, Švicarske i Austrije okupilo se mnoštvo Hrvatakatolika u baroknoj bazilici u nedjelju 20. svibnja. Sveèanomprocesijom krizmanika uz tradicionalnu ulaznu pjesmu ovoghodoèašæa "Do nebesa nek se ori" zapoèelo je ovogodišnje,jubilarno 40. hodoèašæe Hrvata Gospi na Birnau. Nakonrijeèi dobrodošlice koju je uputio prior cistercitskogsamostana o. Johannes Brügger rijeèi zahvale za

gostoprimstvo tijekom protekla èetiri desetljeæa izrekao jevoditelj Hrvatske katolièke misije Singen-Villingen o. DinkoGrbavac koji je i domaæin toga hodoèašæa. Misno slavljepredvodio je vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljiæ ukoncelebraciji sa sveæenicima, voditeljima susjednih misija.Istièuæi tri nezaobilazna svojstva hrvatske duše i hrvatskogidentiteta: križ, hodoèašæenje Mariji te slušanje Papinihrijeèi, kardinal Puljiæ je propovijed zakljuèio molitvom:„Majko, koju te zovemo Kraljice Hrvata, èuvaj naš narod dase ne izgubi! Da ne postanu kukavice! Da ne pogaze vjeruotaca! Èuvaj naš narod da tu vjeru znaju na buduæapokoljenja prenijeti! Èuvaj naš narod da istinski ustrajepostojan i vjeran na Kristovu putu!". Nakon misnog slavlja uslijedio je prigodni kulturni programu obližnjem gradu Stockachu. Uz kulturni program, nastupmalih misijskih folkloraša te prigodni recital djece izHrvatske nastave o povijesti ovog hodoèašæa govorio je o.Dinko Grbavac. Zatim se prigodnim rijeèima obratio igeneralni konzul Republike Hrvatske u Stuttgartu dr. AnteCicvariæ, napominjuæi neprolazne vrijednosti: "Bog idomovina" koje su jamstvo opstanka i našeg identiteta.Kardinal Puljiæ pozvao je sve da ne zaborave rodno ognjištete na oduševljenje cijele dvorane koja se prikljuèila završiosvoje obraæenje starom narodnom pjesmo punom topline izrodnog kraja: "Tebi majko misli lete".

Crkva u Hrvata ika

18 23. svibnja 2012. broj 21/2012

Inozemne vijesti

Papina poruka povodom KatholikentagaVatikan, 18.5.2012. (IKA) - Svaki kršæanin morasudjelovati u novoj evangelizaciji, istaknuo je Benedikt XVI.u poruci njemaèkim katolicima za otvaranje 98.katholikentaga (Katolièkog dana) koji se do 20. svibnjaodržava u Mannheimu pod geslom "Odvažiti se na novipoèetak".Obnova, poèetak pokrenut od Boga uvijek mora biti osobnoputovanje koje u Crkvi i s Crkvom vodi prema Bogu,ustvrdio je Papa podsjeæajuæi njemaèke katolike da u svojojvjeri nismo sami ni odijeljeni od drugih. S Crkvom i u Crkvivjerujemo. A upravo svjedoèenje svetaca i mnogih kršæana,koji su naviještali evanðelje, može ohrabriti novi poèetak:polazak je, kako nam svjedoèe, u poslušnosti i pouzdanju uodrednice i poziv Božji, objasnio je Papa, spominjuæinjemaèkog isusovca muèenika Alfreda Delpa, djetetaMannheima, grada s mnogovrsnošæu ideja i religija. U tome kontekstu novi polazak znaèi prepoznati prigode iopasnosti te stvoriti moguænosti za istinski suživot. Samodruštvo u kojem vlada "civilizacija ljubavi" može uživati uistinskom i trajnom miru, piše Sveti Otac podsjeæajuæi naobvezu naviještanja evanðelja. Svi su kršteni obveznipridonijeti evangelizaciji. I našoj je zemlji potreban novimisionarski poèetak, primijetio je Sveti Otac.Papa se u poruci obraæa i mladima te podsjeæa da jeKatolièki dan u nekom smislu uvod u Godinu vjere kojauskoro zapoèinje, o pedesetoj obljetnici otvaranja II.vatikanskog sabora. Papa želi da ti dani pridonesu otkrivanjuljepote i svježine crkvene vjere i njezinu naviještanju unovom vremenu.Predviða se da æe na susretu, koji se održava svake drugegodine, oko šezdeset tisuæa osoba sudjelovati u raznimpriredbama. Najavljen je dolazak saveznog kancelaraJoachima Glaucka i Angele Merkel, te brojnihgospodarstvenika, teologa i biskupa.

Austrija: Društvena akcija mladeži "72 sata bezkompromisa"U akciji katolièke mladeži i Caritasa od 17. do 20. listopadaoko 5000 mladih ukljuèit æe se u 400 projekataBeè, 18.5.2012. (IKA) – Veæ šesti put u listopadu æe seodržati društvena akcija mladeži "72 sata bez kompromisa".Moguænost prijavljivanja za akciju, koju prireðuje Austrijskakatolièka mladež u suradnji s mladima Caritasa i Ö3,zapoèela je 17. svibnja. Osobe u dobi od 14 do 25 godina,skupine mladih i školski razredi mogu se za ovogodišnjuakciju prijaviti na webu www.72h.at. Organizatori procjenjuju da æe od 17. do 20. listopada diljemzemlje u akciji sudjelovati oko 5000 mladih, u oko 400pojedinaènih društvenih projekata. Središnja tema ovogodišnje akcije je "Solidarnost igeneracije". Cilj je kroz kontakte osoba razlièitih generacijaupoznati teškoæe i doživljaje te steæi nove spoznajemeðusobnom razmjenom iskustava, navodi se u medijskompriopæenju Caritasa i Katolièke mladeži, objavljenom 16.svibnja. Prva takva akcija provedena je 2002., a od tada se ponavljasvake druge godine.

.

Ustanovljena katedra za prouèavanje djela pape PavlaVI.Rim, 18.5.2012. (IKA) - Još jedan prinos u promicanjuprouèavanja i poznavanja uloge pape Montinija u povijestiXX. stoljeæa – svrha je ustanovljenja nove katedre,posveæene liku Giovannija Battiste Montinija, odnosno papePavla VI., u okviru studija Suvremene povijesti na rimskomSlobodnom sveuèilištu Presvete Marije na Nebo uznesene(LUMSA). Pothvat je predstavljen 18. svibnja u Tiskovnomuredu Svete Stolice. Papa Montini jedan je od velikih protagonista XX. stoljeæa.Malo je onih poput Pavla VI., koji su znali protumaèitizabrinutost, brige, traganje i trud suvremenoga èovjeka,istaknuo je kardinal Giovanni Battista Re, koji je bio njegovbliski suradnik. Pavao VI. ostaje zabilježen u povijesti prijesvega po tomu što je vodio Drugi vatikanski sabor. Zazamisao o saboru i njegovo otvaranje zaslužan je papa IvanXXIII., ali potom ga je Pavao VI. morao voditi struènom isigurnom rukom, punom poštovanja prema Ocima, aliodluènom. Pavao VI. æe se stoljeæima pamtiti i kao papa kojije volio i poštovao svoje doba, a na suvremeni je svijetgledao sa simpatijom, nastojeæi pomiriti moderno doba ikršæansku vjeru, istaknuo je kardinal Re, a prenosi Hrvatskiprogram Radio Vatikana. Napomenuvši potom da je kao papa uèinio neke stvari kojeæe ostati u povijesti, kardinal je spomenuo da je Pavao VI.bio prvi papa koji je putovao zrakoplovom; prvi papa koji jepošao u Palestinu; potom, odrekao se tijare te ju darovaokako bi se dobit od njezine prodaje dala siromasima; bio jeprvi papa koji je pošao u Organizaciju ujedinjenih naroda teukinuo papinski sud, i tako omoguæio jednostavniji naèinživota u Papinskom domu. Ustanovljenjem ove katedre ne želi se samo bolje upoznatigusto ispisane stranice povijesti, nego i pružiti vrijednaodgojna sredstva, istaknuo je prof. Giuseppe Dalla Torre,rektor spomenutoga sveuèilišta. Rijeè je o katedri na kojoj æese prouèavati Montinijev lik, djelo, njegovi odnosi unutarCrkve, u Europi, u Italiji, u svijetu; kao i njegova duhovnosti kultura. Mi njegujemo povijest predstavnika katolièkogasvijeta u doba izmeðu XIX. i XX. stoljeæa, jer smatramo daodreðene predaje valja njegovati, upoznati druge s njima irazvijati ih. Pomoæi stoga mladom èovjeku da bolje shvatisvijet u kojem se nalazi, iz kojega dolazi, te koje su aktualneteškoæe, znaèi dati mu moguænost za proširivanje tihspoznaja, istaknuo je prof. Dalla Torre.

Tiskovni ured Svete Stolice o objavljivanju povjerljivihdokumenataVatikan, 19.5.2012. (IKA) - Ponovno objavljivanjedokumenata Svete Stolice, i privatnih dokumenata SvetogaOca, nije više dvojbena – i objektivno uvredljiva –novinarska inicijativa, nego jasno poprima obilježjakriminalnog djela. Istaknuto je to u priopæenju Tiskovnogaureda Svete Stolice, u kojemu potom stoji: "Svetomu suOcu, ali i njegovim suradnicima i pošiljateljima porukaupuæenih njemu, prekršena njihova osobna prava naprivatnost i slobodu dopisivanja. Sveta Stolica nastavit æepratiti razlièite aspekte ovih èina kršenja privatnosti idostojanstva Svetoga Oca – kao osobe, ali i kao vrhovnevlasti Crkve i vatikanske države – i poduzeti prikladnekorake kako bi pred licem pravde odgovarali oni koji sunezakonito prikupili i zadržali povjerljive i tajne materijale i

Inozemne vijestiika

1923. svibnja 2012. broj 21/2012

dalje ih širili, kao i koristili u komercijalne svrhe. Ako budepotrebno, u tu æe svrhu biti zatražena i meðunarodnasuradnja".

Radio Marija Srbije ukljuèila se u manifestaciju NoæmuzejaSubotica, 19.5.2012. (IKA) - Prvi puta se ukljuèila i GalerijaRadio Marije Srbije u manifestaciju Noæ muzeja koja jeodržana 19. svibnja, meðu ostalim gradovima, i u Subotici.Prigodna izložba na temu "Štovanje Bogorodice u hodoèašæu– ikonografija kipova", kao i nastup Trija Radio Marije iApostola Radio Marije privukla je veæi broj posjetitelja. Naizložbi su bili predstavljeni Bogorodièini kipovi uz koje seveže hodoèasnièka pobožnost. Osim pet velikih marijanskihhodoèasnièkih središta: Fatime, Lurda, Guadalupe,Èenstohove i Meðugorja, u središtu pobožnosti su bilitekstovi molitve Zdravo Marija na raznim jezicima. Koncertje uživo prenošen i na programu Radio Marije, a na poèetkuje sve pozdravio vlè. Ištvan Palatinuš, urednik programa namaðarskom jeziku. Meðu posjetiteljima bilo je onih koji suredovni slušatelji Radio Marije, kao i oni koji su se s tomkatolièkom radijskom postajom prvi puta susreli u gradskomvodièu "Noæ muzeja".

Egipæani ne žele muslimansku državuBiskup Kyrillos William iz Assiuta: Medijska izvješæa dajupogrešan dojam o stanju u zemljiMannheim, 19.5.2012. (IKA) – U Egiptu, premaprocjenama biskupa Williama Kyrillosa, èlana KoptskeKatolièke Crkve, dugoroèno neæe doæi do razvoja islamskedržave. "Islamisti su niknuli tijekom revolucije, ali Egipæaninikada nisu htjeli islamsku državu", rekao je 19. svibnjabiskup Kyrillos iz Assiuta na Katolièkom danu uMannheimu. U revoluciji religija nije imala nikakvu ulogu,nego se radilo o pitanjima kao što su nezaposlenost inepravde. "Meðu kršæanima i muslimanima vladalo je velikojedinstvo", rekao je biskup. Kod nedavnih izbora došlo je dovjerske polarizacije. Prije svega izvršen je utjecaj najednostavne i nepismene ljude, no to se neæe ponoviti naiduæim izborima. Meðutim, Kyrillos William upozorava da se ne valja previšeoslanjati na medijska izvješæa, jer èesto stvaraju krivi dojamo stanju u zemlji. Premda postoje poteškoæe i diskriminiranjekršæana, ipak "ne može se govoriti o progonu", rekao jebiskup. O suradnji s Muslimanskom braæom sumnjièavo je dodao:"Mi im još ne vjerujemo posve". Muslimanska braæa tražilasu pogotovo pred izbore kontakte s kršæanima, ali to je bilosamo sredstvo "propagande". Poglavar pravoslavnih kopta u Njemaèkoj, biskup AnbaDamian, pozvao je na poštivanje vjerskih sloboda uarapskim zemljama. "Upravo kao što muslimani djeluju uNjemaèkoj i smiju graditi džamije, tako mora bitiomoguæeno i kršæanima u Egiptu da u svojoj domovini živesvoju vjeru". "Nježnu sadnicu" revolucije brzo su zagušilivojska i islam, naglasio je biskup kritizirajuæi stanje uEgiptu. Ipak izrazio je nadu da æe se "sadnica" opetoporaviti.

.

I danas nam je potrebna vojujuæa CrkvaPapa objedovao s èlanovima Kardinalskog zboraVatikan, 21.5.2012. (IKA) - Papa Benedikt XVI. je uponedjeljak, 21. svibnja, u Apostolskoj palaèi u Vatikanuobjedovao s èlanovima Kardinalskoga zbora, u znakzahvalnosti za èestitke koje su mu izrazili povodom njegova85. roðendana i sedme obljetnice izbora na Petrovu stolicu.U kratkom govoru koji je izrekao bez unaprijedpripremljenoga teksta, Papa je kardinalima povjerio osjeæajes kojima je proživio prvih sedam godina papinstva. U imekardinala Svetomu se Ocu obratio dekan Kardinalskogazbora kardinal Angelo Sodano.Kardinali su moji prijatelji – tim je jednostavnim i srdaènimrijeèima papa Benedikt XVI. zahvalio èlanovimaKardinalskoga zbora tijekom objeda koji je za Svetoga Ocabio i prigoda za razmišljanje o prvih sedam godinapapinstva. U ovom trenutku moja rijeè može biti samo rijeèzahvale – rekao je Papa, kako prenosi Radio Vatikan, tenastavio – zahvale prije svega Gospodinu, za mnoge godinekoje mi je dao, godine s brojnim danima radosti,prekrasnoga vremena, ali i mraènih noæi. Ali, osvræuæi seunazad, razumije se da su i noæi bile potrebne i dobre, te surazlog za zahvalu.Napomenuvši potom da nam je i u današnjem svijetupotrebna "Ecclesia militans" (vojujuæa Crkva), Crkva koja sezauzima u suzbijanju zla, Papa je istaknuo da vidimo kakozlo želi prevladati u svijetu, te da je potrebno uæi u borbuprotiv zla. Vidimo kako to èini na razne, krvave naèine -primijetio je – u raznim oblicima nasilja, ali i prikrivenodobrim, te upravo tako uništava moralne temelje društva.Potom je citirao svetog Augustina, za kojega je cijelapovijest "borba izmeðu dviju ljubavi": ljubavi prema samomsebi sve do preziranja Boga, te ljubavi prema Bogu sve dopreziranja sebe u muèeništvu. Nalazimo se u toj borbi, ukojoj je vrlo važno imati prijatelje. Ja sam okruženprijateljima iz Kardinalskoga zbora: to su moji prijatelji iosjeæam se kao kod kuæe, osjeæam se sigurnim u tom društvuvelikih prijatelja koji su sa mnom, i svi zajedno sGospodinom – napomenuo je Sveti Otac.Zahvalivši na kraju kardinalima za zajedništvo u radostima ibolima, svima je uputio rijeèi ohrabrenja. Idemo naprijed,Gospodin je rekao: "Samo hrabro! Pobijedio sam svijet". Mismo u Gospodinovoj "ekipi", dakle u pobjednièkoj "ekipi" –rekao je na kraju Sveti Otac. Kardinal je Sodano podsjetio na dosadašnjih sedam godinapapinstva Benedikta XVI. tijekom kojih – kako je rekao -niste prestali pozivati sve vjernike da ponovno otkrijusadržaje vjere, vjere koja se ispovijeda, slavi, živi i moli. Usvijetu koji traži bolju buduænost, uvijek nas podsjeæate dasu jedine snage napretka one koje mijenjaju ljudsko srce, i tou vjernosti duhovnim vrednotama koje nikada ne zalaze –rekao je kardinal te istaknuo i stalne Papine poticaje nasluženje bližnjemu. Kardinal Sodano je na kraju zahvalioSvetomu Ocu za njegovo služenje Svetoj Crkvi, te za pozivna zajednièki objed koji je – kako je rekao – primjervelikoga bratstva.

Njemaèki Katolièki dan završio pozivom na povjerenjeNadbiskup Zollitsch na zatvaranju slavio misu s 20.000vjernika - ZdK predsjednik Glueck: "Stanje u Crkvi više jeod zbroja njenih deficita"Mannheim, 21.5.2012. (IKA) – Sveèanom misom naotvorenom 20. svibnja u Mannheimu je završio 98.Njemaèki Katolièki dan. Na misi u dvorištu dvorca Ehrenhofsudjelovalo je oko 20.000 vjernika. Pridružio im se ipredsjednik Savezne Republike Njemaèke Joachim Gauck.

Inozemne vijesti ika

20 23. svibnja 2012. broj 21/2012

Predsjednik Njemaèke biskupske konferencije nadbiskupRobert Zollitsch, pozvao je kršæane na hrabrost i povjerenje.Katolièki dan pokazao je "Crkvu kao živu i dinamiènuzajednicu koja proizlazi iz nas kršæana, a koju naš svijet inaša Crkva treba". Tko se izdiže iznad prosjeka, ujedno seprotivi svakom "mentalitetu sigurnosti". Tome se u Crkvi i udruštvu samo tu i tamo daje prostora, rekao je nadbiskupFreiburga, biskupije u koju spada i Mannheim.Predsjednik Središnjeg odbora njemaèkih katolika (ZdK)Alois Glueck u svom govoru sve je pozvao na djelovanje uCrkvi i u društvu, što je mnoštvo podržalo višekratnimpljeskom. "Crkvu èinimo živom, èvrstom u vjeri i vitalnom",rekao je Glueck, dodajuæi da je "stanje u našoj Crkvi više odzbroja njezinih deficita". Katolièki dan bio je otvoren "za svapitanja i za stanja koja Crkvu pritišæu u njezinunapredovanju". Produbljivanje vjere i nužne promjenenemaju protuteže. Glueck je stoga sve pozvao na poštenuraspravu i na iskreno traženje rješenja. "Samo kukati ioptuživati nije naš put". Oštro je osudio desnièarskonacionalno konzervativno grupiranje. Od toga se kršæanimoraju jasno ograditi, rekao je.Petodnevni susret u Mannheimu održan je pod geslom"Usuditi se krenuti iz poèetka". Više od 1.200 pojedinaènihdogaðanja bilo je usmjereno na pitanja crkvene obnove i nadruštveno-politièku buduænost. Prema podacimaorganizatora na susret je došlo oko 80.000 ljudi, znatno višenego prošle godine. Sljedeæi Katolièki dan održat æe se 2014.u Regensburgu. 2013. godine Evangelièka Crkva uHamburgu organizira svoj Crkveni dan.

Svjetsko vijeæe crkvi pozvalo NATO na uklanjanjenuklearnog oružja iz EuropeDeklaracija je upuæena u povodu summita NATO-a uChicaguŽeneva, 21.5.2012. (IKA) - Svjetsko vijeæe Crkvi (KEK)prozvalo je NATO jer èak dva desetljeæa nakon završetkahladnog rata u Europi još uvijek odbija ukloniti nuklearnooružje. Rijeè je o "prevladanoj odluci" oružanog savezademokratskih zemalja, navodi se u priopæenju koje jepotpisao glavni tajnik KEK-a Olav Fykse Tveit. KEK vidislabu nadu jedino u tome da je najavljeno brzo povlaèenje,kako se procjenjuje, oko 200 taktièkih atomskih raketa iz peteuropskih država. Apel je upuæen u trenutku kada se uChicagu održavao summit NATO-a, a osim èelnika 28zemalja NATO-a na njemu se okupilo i više od 30 vodeæihpredstavnika drugih zemalja i meðunarodnih organizacija.Uklanjanje nuklearnih bojevih glava iz NATO baza u peteuropskih zemalja takoðer æe, istièe se u priopæenju, smanjitibrigu oko "kraðe, nesreæa ili teroristièkih èina" povezanih stim opasnim oružjem. I na kraju, dodaje se, ni Moskva ne biimala izgovor za odbijanje traženog smanjenja brojanuklearnih bojevih glava u Rusiji. Svjetsko vijeæe Crkvi je,naime, u posljednje tri godine pozvalo i Rusku Federaciju dasmanji kolièinu nuklearnog oružje, da ga preseli u udaljenapodruèja ili posve ukloni. U SAD-u se, istodobno, katolièka Biskupska konferencijapridružila peticiji razlièitih skupina koje pozivaju nasmanjenje amerièkog arsenala nuklearnog oružja. Nuklearnapolitika SAD-a je "u meðuvremenu prevladana" istièe se utekstu peticije. Peticiju je potpisalo 50.000 ljudi, a njihovepotpise organizatori su uruèili Bijeloj kuæi.

.

43 katolièke ustanove tužile amerièku vladuRazlog tužbe je odredba u provedbenim propisimazdravstvene reformeWashington, 23.5.2012. (IKA) - 43 katolièke organizacije ibiskupije u SAD-u protive se dijelu reformskih planovaamerièkog predsjednika Baracka Obame o zdravstvenojzaštiti. Razlog tužbe je odredba Pravilnika prema kojoj biubuduæe i veæina vjerskih poslodavaca svojimnamještenicima morala nuditi zdravstveno osiguranje kojeukljuèuje i pokriæe troškova kontracepcije, sterilizacije ipilula za "dan poslije".Predsjednik Amerièke biskupske konferencije kardinalTimothy Dolan pohvalio je 21. svibnja sudski postupak kao"hrabro djelovanje". U izjavi je rekao da taj pravni postupaknaglašava "jedinstvo Crkve u obrani vjerske slobode". Premapodacima Biskupske konferencije, pojedine biskupije,katolièke bolnice, škole i druge institucije diljem zemljepokrenule su u svezi s time 12 sudskih postupaka. Planirana reforma zdravstvenog osiguranja izazvala je uSAD-u od samog poèetka polemiku s Katolièkom Crkvom.Amerièka biskupska konferencija osnovala je za to pitanje i"Ad-hoc Vijeæe za vjerske slobode". Osim toga, biskupi æe udvotjednoj kampanji nastojati skrenuti pozornost na vjerskaprava. Kampanja poèinje 21. lipnja i traje do 4. srpnja,odnosno do najveæega amerièkog nacionalnog praznika,Dana neovisnosti.

Inozemne vijestiika

2123. svibnja 2012. broj 21/2012

Prilog dokumenti

Molitva je nadasve djelovanje Duha u namaPapina kateheza na opæoj audijenciji u srijedu 16. svibnja2012.Draga braæo i sestre, nakon što smo se u prethodnimkatehezama zadržali u razmišljanju o molitvi u Djelimaapostolskim, danas æu poèeti govoriti o molitvi uposlanicama svetog Pavla, Apostola narodâ. Prije svegaželim primijetiti kako nije sluèajno da njegove poslanicezapoèinju i završavaju molitvenim izrazima: na poèetku senalaze izrazi hvale i zahvaljivanja, a na kraju želja da Bogsvojom milošæu vodi korake zajednice kojoj je spis upuæen.Izmeðu poèetnog obrasca: "Ponajprije zahvaljujem Bogumojemu po Isusu Kristu" (Rim 1, 8), i završne želje "MilostGospodina Isusa s vama!" (1 Kor 16, 23), razvijaju sesadržaji Apostolove poslanice. Molitvu sv. Pavla resi velikobogatstvo oblika koji se kreæu od zahvaljivanja doblagoslova, od hvale do molitve i zagovora, od himna doprošnje: posrijedi je dakle raznovrsnost izraza koja pokazujekako molitva ukljuèuje i zahvaæa sve životne situacije, biloosobne situacije bilo situacije u kojima se nalazi zajednicakojoj se obraæa.Prvo što nam Apostol želi pomoæi shvatiti jest da se molitvunikako ne smije promatrati kao jednostavno dobro djelo kojemi èinimo Bogu, kao naš èin. To je nadasve dar, plod žive,stvarne, životvorne prisutnosti Oca i Isusa Krista u nama, poDuhu Svetom. Sveti Pavao više put istièe da je molitva djeloDuha Oca i Sina. U Poslanici Rimljanima Pavao piše: "Takoi Duh potpomaže našu nemoæ. Doista ne znamo što damolimo kako valja, ali se sam Duh za nas zauzimaneizrecivim uzdasima" (Rim 8, 26). I znamo kako je istina tošto kaže Apostol: "Doista ne znamo što da molimo kakovalja". Želimo moliti, ali je Bog daleko, nemamo rijeèi,jezika, kojima bi govorili s Bogom, èak ni misli kojom bi sevinuli do njega. Možemo se samo otvoriti, staviti svojevrijeme na raspolaganje Bogu, èekati da nam on pomogne dauðemo u pravi dijalog. Apostol kaže: upravo taj nedostatakrijeèi, ta odsutnost rijeèi, ta želja da uðemo u kontakt sBogom, je molitva koju Duh Sveti ne samo da razumije, veænosi, tumaèi kod Boga. Upravo ta naša slabost postaje, poDuhu Svetom, prava molitva, pravi dodir s Bogom. DuhSveti je malne tumaè koji pomaže shvatiti nama samima iBogu što želimo reæi.U molitvi osjeæamo, više no u ostalim dimenzijama života,svoju slabost, svoje siromaštvo, svoj položaj stvorenja, jersmo stavljeni pred Božju svemoæ i transcendenciju. I što višenapredujemo u slušanju i dijalogu s Bogom, kako bi molitvapostala svakodnevna nasušna potreba naše duše, to višeopažamo takoðer svoju ogranièenost, ne samo usvakodnevnim konkretnim situacijama, nego takoðer usvojem odnosu s Gospodinom. Tada u nama raste potreba dase oslonimo, da se sve više pouzdavamo u njega; shvaæamo,naime – kao što kaže Apostol – da "ne znamo što da molimokako valja" (Rim 8, 26). Duh Sveti je taj koji nam pritjeèe upomoæ u toj našoj nesposobnosti, prosvjetljuje naš um, unositoplinu u naše srce, vodeæi nas u našem obraæanju Bogu. Zasvetog Pavla molitva je prije svega djelovanje Duha u našojljudskoj naravi, kojim preuzima na sebe naše slabosti ipreobražava nas iz ljudi vezanih uz materijalne stvarnosti uduhovne ljude: "A mi, mi ne primismo duha svijeta - kaže onu Prvoj poslanici Korinæanima –, nego Duha koji je od Bogada znamo èime nas je obdario Bog. To i navješæujemo, nenauèenim rijeèima èovjeèje mudrosti, nego naukom Duhaizlažuæi duhovno duhovnima" (2,12-13). Svojim

prebivanjem u našoj ljudskoj krhkosti, Duh Sveti nasmijenja, zagovara za nas neizrecivim uzdasima i vodi nasprema Božjim visinama (usp. Rim 8, 26).Tom prisutnošæu Duha ostvaruje se naše sjedinjenje sKristom, jer je rijeè o Duhu Sina Božjega, u kojem smoposinjeni. Sveti Pavao govori o Kristovu Duhu (usp. Rim 8,9) a ne samo o Božjem Duhu, kao što se to dogaða u Staromzavjetu. Kao da time želi reæi da ne samo da se Bog Otacuèinio vidljivim u Sinovu utjelovljenju, veæ se takoðer DuhBožji oèituje u životu i djelovanju Isusa raspetog, umrlog iuskrslog. Apostol podsjeæa da "nitko ne može reæi:'Gospodin Isus' osim u Duhu Svetom" (1 Kor 12, 3). Dakle,Duh upravlja naše srce prema Isusu Kristu, tako da "neživimo više mi, veæ Krist živi u nama" (usp. Gal 2, 20). Usvojim Katehezama o sakramentima, razmišljajuæi oeuharistiji, sveti Ambrozije sažeto kaže: "tko se napajaDuhom ukorijenjen je u Kristu" (5, 3, 17: PL 16, 450).Želim istaknuti tri posljedice u našem kršæanskom životukada dopustimo da u nama djeluje ne duh svijeta, veæKristov Duh kao nutarnje poèelo èitavog našeg djelovanja.Prije svega molitvom nadahnutom Duhom dovedeni smo ustanje da napustimo i pobijedimo svaki strah ili ropstvo,živeæi istinsku slobodu djece Božje. Bez molitve kojasvakog dana hrani naše biæe u Kristu, u jednoj prisnosti kojasve više raste, nalazimo se u situaciji koju je sveti Pavaoopisao u 7. poglavlju Poslanice Rimljanima: ne èinimodobro koje želimo, veæ zlo koje ne želimo (usp. Rim 7, 19).A to je izraz otuðenja ljudskog biæa, uništenja naše slobode,zbog uvjeta u koje je uronjeno naše biæe zbog istoènogagrijeha: želimo dobro koje ne èinimo a èinimo ono što neželimo – zlo. Apostol nam želi pomoæi shvatiti da nije prijesvega naša volja da se oslobodimo tih stanja, niti je to zakon,veæ je to Duh Sveti. A buduæi da "gdje je Duh Gospodnji,ondje je sloboda" (2 Kor 3, 17), molitvom doživljavamoslobodu koju je dao Duh: to je istinska sloboda, koja jesloboda od zla i grijeha za dobro i za život, za Boga.Slobodu Duha, nastavlja sveti Pavao, ne smije seizjednaèavati s razuzdanošæu, niti s moguænošæu da seopredijelimo za zlo, veæ "plod je… Duha: ljubav, radost,mir, velikodušnost, uslužnost, dobrota, vjernost, blagost,uzdržljivost" (Gal 5, 22-23). Pustiti da se u nama nastaniDuh, kako bi molio s nama i u nama i utisnuo u naše biæeKristovo lice, znaèi postati stvarno slobodni od svake vrsteropstva koje sputava naše srce, znaèi postati kadri živjeti uBožjoj ljubavi i od ljubavi drugih ljudi. To je prava sloboda:moæi zbiljski slijediti želju za dobrom, pravom radošæu,zajedništvom s Bogom a ne biti pritisnut okolnostima kojeod nas traže da idemo u drugom pravcu. Sveti Ivan Zlatoustiu Krsnim katehezama kaže: "Oni koji su još do juèer bilizatoèenici sada su slobodni i graðani Crkve; oni koji suranije bili u sramoti grijeha sada su u slobodi i pravednosti.Naime nisu samo slobodni veæ su takoðer sveti, nisu samosveti veæ takoðer pravednici, ne samo pravednici veæ takoðerKristova braæa, ne samo Kristova braæa veæ subaštinici, nesamo subaštinici veæ takoðer udovi, ne samo udovi veætakoðer hram, ne samo hram veæ takoðer oruðe Duha"(Sedma kateheza, 5).Druga posljedica koja se zbiva u našem životu kadadopustimo da u nama djeluje Duh Kristov kao vodiè našemolitve, jeste ta da sam odnos s Bogom postaje tako dubokda ga ne može poremetiti nikakva stvarnost ili situacija.Shvaæamo tada da s molitvom ne bivamo osloboðeni odkušnja i trpljenja, veæ ih možemo živjeti u jedinstvu s

Prilog dokumenti ika

22 23. svibnja 2012. broj 21/2012

Kristom, s njegovim trpljenjima, da bismo jednom ubuduænosti postali takoðer dionici njegove slave (usp. Rim 8,17). Mnogo put, u svojoj molitvi, molimo Boga da nasoslobodi od tjelesnog i duhovnog zla, i to èinimo s velikimpouzdanjem. Meðutim, èesto imamo utisak da nas ne sluša itada riskiramo da se obeshrabrimo i da ne ustrajemo. Nozapravo nema toga ljudskog vapaja kojeg Bog ne èuje iupravo u stalnoj i vjernoj molitvi shvaæamo sa svetimPavlom da "sve patnje sadašnjega vremena nisu ništa premabuduæoj slavi koja se ima oèitovati u nama" (Rim 8, 18).Molitva nas ne oslobaða od kušnji i trpljenja, štoviše – kažesveti Pavao – mi "u sebi uzdišemo išèekujuæi posinstvo,otkupljenje svoga tijela" (Rm 8, 23); on nam kaže da nasmolitva ne oslobaða od patnje veæ nam omoguæuje da ježivimo i s njom se nosimo novom snagom, sa istim onimpouzdanjem kojim je to èinio Isus, koji je – kao što pišeautor Poslanice Hebrejima – "u dane svoga zemaljskogživota sa silnim vapajem i suzama prikazivao molitve iprošnje Onomu koji ga je mogao spasiti od smrti. I bi uslišanzbog svoje predanosti" (5, 7). Odgovor Boga Oca Sinu nijeneposredno osloboðenje od trpljenja, križa, smrti, veæ jeupravo po križu i smrti, kao izrazu najviše ljubavi, Bogodgovorio iznad svakog ljudskog oèekivanja Sinovimuskrsnuæem. Molitva što ju nadahnjuje Duh Sveti navoditakoðer nas da živimo svakoga dana svoj život s njegovimkušnjama i trpljenjima, u punoj nadi i povjerenju u Boga.Na kraju, vjernikova se molitva otvara takoðer dimenzijièovjeèanstva i svekolikog stvorenog svijeta, i njega tištižudnja stvorenja za objavljenjem sinova Božjih (usp. Rim 8,19). To znaèi da molitva, potpomognuta Duhom Krista kojigovori duboko u nama samima, nije nikada zatvorena usamu sebe, veæ se otvara dijeljenju "uzdaha", trpljenja našegdoba. Postaje zagovor za druge, kanal nade za svekolikostvorenje, izraz one ljubavi koja je izlivena u srcima našimpo Duhu koji nam je dan (usp. Rim 5, 5). A upravo to jepokazatelj prave molitve, koja se ne iscrpljuje u namasamima, veæ se otvara za druge i tako me oslobaða, takopomaže otkupljenje svijeta.Draga braæo i sestre, sveti Pavao nas uèi da se u svojojmolitvi moramo otvoriti prisutnosti i djelovanju DuhaSvetoga, koji moli u nama neizrecivim uzdasima, da naspotakne da prionemo uz Boga svim srcem i svim biæemsvojim. Kristov Duh postaje snaga naše "slabe" molitve,svjetlo naše "ugašene" molitve, plamen naše "suhe" molitve,dajuæi nam pravu duhovnu slobodu, uèeæi nas da se u životuhrabro hvatamo u koštac sa životnim kušnjama, sasigurnošæu da nismo sami, otvarajuæi nas obzorima èitavogsvijeta i svekolikog stvorenja koje "zajedno uzdiše i muèi seu poroðajnim bolima" (Rim 8, 22). Hvala!

Uzašašæe je posljednji èin našeg osloboðenja od jarmagrijehaPapin nagovor uz molitvu Kraljice neba u nedjelju 20.Svibnja 2012.Draga braæo i sestre!Èetrdeset dana nakon uskrsnuæa – prema knjizi DjelaApostolska – Isus je uzašao na nebo, to jest vratio se Ocu,koji ga je poslao u svijet. U mnogim se krajevima to otajstvoslavi ne u èetvrtak, veæ danas, prve nedjelje nakonsvetkovine. Gospodinovo uzašašæe oznaèava ispunjenjespasenja zapoèetog utjelovljenjem. Nakon što je poposljednji put pouèavao svoje uèenike, Isus uzlazi na nebo(usp. Mk 16, 19). On, meðutim, "nije nas ostavio sirote"(usp. Predslovlje), veæ je u svojem èovještvu doveo savljudski rod u prisni odnos s Ocem i tako objavio konaènoodreðenje našeg zemaljskog putovanja. Kao što je radi nas

sišao s neba i za nas trpio i umro na križu, tako je za nasuskrsnuo i ponovno uzašao k Ocu, koji zato više nije daleko,veæ je "naš Bog", "Otac naš" (usp. Iv 20, 17). Uzašašæe jeposljednji èin našeg osloboðenja od jarma grijeha, kao štopiše apostol Pavao: "Na visinu uzaðe vodeæi sužnje" (Ef4,8). Sveti Leon Veliki piše da je tim otajstvom „proglašenane samo besmrtnost duše, veæ takoðer besmrtnost tijela.Danas, naime, nije samo potvrðeno da smo baštinici raja, veæsmo takoðer u Kristu ušli u nebeske visine" (De AscensioneDomini, Tractatus 73, 2.4: CCL 138 A, 451.453). Zatouèenike, kada su vidjeli Uèitelja kako se podiže od zemlje iuzaðe na nebo, nije obuzela obeshrabrenost, štoviše, oæutjelisu u srcu veliku radost i osjetili se potaknutima naviještatiKristovu pobjedu nad smræu (usp. Mk 16, 20). I Uskrsli jeGospodin djelovao s njima, dijeleæi svakom njemu vlastitukarizmu, da bi kršæanska zajednica, u cjelini, odražavalaskladno bogatstvo neba. Piše takoðer sveti Pavao: "dade dareljudima… 'dade' jedne za apostole, druge za proroke, jedneopet za evanðeliste, a druge za pastire i uèitelje… zaizgraðivanje Tijela Kristova… do mjere uzrasta punineKristove" (Ef 4, 8.11-13).Dragi prijatelji, uzašašæe nam kazuje da je naše èovještvo uKristu poneseno u Božje visine; tako, svaki put kadamolimo, zemlja se pridružuje Nebu. I kao što tamjan, kadaizgara, izdiže u vis miomiris, tako, kada uzdižemoGospodinu svoju usrdnu i pouzdanu molitvu u Kristu, onaprolazi kroz nebo i stiže do prijestolja Boga, koji je èuje iuslišava. U poznatom djelu sv. Ivana od Križa, Uspon nagoru Karmel, èitamo kako „da bi nam se želje našeg srcaispunile, nema boljeg naèina od toga da stavimo snagu svojemolitve u ono što je milije Bogu. Tada nam on neæe datisamo ono što tražimo, to jest spasenje, nego takoðer ono štoje korisno i dobro za nas, èak i ako ga to ne molimo" (KnjigaIII., pog. 44, 2, Rim 1991., 335).Ponizno molimo Djevicu Mariju dan nam pomognerazmatrati nebeska dobra koja nam Gospodin obeæava ipostajati sve uvjerljiviji svjedoci božanskog života.

Prilog dokumentiika

2323. svibnja 2012. broj 21/2012

Prilog prikazi

Prvi svezak Biografskog leksikona Hrvata istoènogSrijemaU izdanju Libera editio d. d. iz Zagreba i Hrvatskogakademskog društva iz Subotice u Zagrebu je objavljen prvisvezak Biografskog leksikona Hrvata istoènog Srijema. Na210 stranica obraðeno je oko 200 natuknica (od IviceAbjanoviæa do Ernesta Furjakoviæa) u kojima su obraðeniživotopisi znaèajnih osoba iz prošlosti i sadašnjostisrijemskih Hrvata, ali i nehrvata koji su svojim djelovanjempridonijeli hrvatskoj zajednici u istoènome Srijemu. Meðu njima posebno mjesto zauzimaju znamenite liènosti izcrkvenoga života, jer su sveæenici i prije i danas imalikljuènu ulogu u životu Hrvata u istoènom Srijemu. To sunpr. ðakovaèki i srijemski biskupi Antun Akšamoviæ,Stjepan Bäuerlein i Nikola Ðivoviæ, župnici nekadašnjeÐakovaèke i Srijemske biskupije poput Josipa Bertiæa, ÐureButtnera i mnogih dr., te župnici i župni upravitelji današnjeSrijemske biskupije. U leksikonu svoje mjesto imaju mnogeosobe i iz politièkoga života a osobitost leksikona oèituje seu tome da ne sadrži samo biografije poznatih osoba o kojimaje veæ pisano, nego i biografije, uvjetno reèeno, obiènih ljudikoji su svojim djelovanjem ostavili traga u sredini u kojoj suživjeli, to više što se o njima pisalo malo ili se nikako ne piše.Sadržaj je obogaæen sa stotinjak fotografija, a za potrebeLeksikona izraðena je i karta Srijema sa suvremenimdržavnim i pokrajinskim granicama, koja se kao referentniprostorni okvir nalazi na njegovoj stražnjoj korici. Na sveskuje radilo 25 suradnika iz Srijema i iz Republike Hrvatske. Potporu izlasku prvog sveska pružili su Ministarstvovanjskih poslova i europskih integracija Republike Hrvatske,Pokrajinsko tajništvo za obrazovanje, upravu i nacionalnezajednice, Novi Sad, Hrvatsko nacionalno vijeæe, Subotica,Zavod za kulturu vojvoðanskih Hrvata, Subotica i Gomolavad. d., Zagreb. Svezak je otisnut u Tiskari Toèka iz DugogSela, Hrvatska, u nakladi od 750 primjeraka, dio naklade imameki a dio tvrdi uvez. Prvi se svezak može naruèiti odZajednice protjeranih Hrvata iz Srijema, Baèke i Banata.(ika-tu/kj)

"Reci zbogom strahu"U izdanju Teovizije objavljena je knjiga psihoterapeuta iduhovnika Wunibalda Müllera "Reci zbogom strahu"Wunibald Müller u knjizi prikazuje razlièite aspekte straha, snjegovim konstruktivnim i destruktivnim stranama.Govoreæi o svladavanju strahova, daje pregled razlièitihmoguænosti struène psihoterapijske i medicinske pomoæi,istièuæi da ta knjiga ne treba zamijeniti struènu lijeènièkupomoæ nužnu u teškim sluèajevima anksioznih poremeæaja. Na osamdesetak stranica knjižice džepnog formata uzmnogo jednostavnih primjera autor objašnjava kako strahmože biti koristan kada upozorava na opasne situacije, aopasan kada onesposobi zdrave psihièke upravljaèke sustaveu èovjeku. U prvom poglavlju nakon objašnjenja pojmastrah, govori o neurotskim oblicima straha koji ne pridonosepozitivnom savladavanju životnih situacija. Stoga ljudi sneurotskim strahom trebaju terapeutsku pomoæ da bi ublažiliutjecaj straha ili ga se riješili. Govori o naèinima struènepomoæi za fobije i lakše oblike paniènog poremeæaja bezkroniènog poremeæaja liènosti, kao i za osobe s teškimpaniènim poremeæajem. Kod blažih oblika strahaodgovarajuæi sugovornik može biti prijatelj ili dobarpoznanik, a u ekstremnim situacijama potrebna je pomoæ

lijeènika. Slijede metode terapije oslobaðanja od straha,metode opuštanja i kognitivne metode u kojima serazmišljanjem djeluje na vlastito iskustvo straha. Zanimljivesu metode imagination i focusing, oblik terapije koji sesnažno usredotoèuje na vlastiti strah, koji tako gubi dio svogzastrašujuæeg utjecaja. Pri savladavanju straha osobito prikladni mogu biti èitanjepsalama i razni oblici molitve opisani u posljednjempoglavlju knjige. Iskustvo straha je poznato i Isusu, koji gaprihvaæa. Ohrabruje i druge da se suoèe sa vlastitim strahomi nadiðu ga, èime im se otvaraju nove moguænosti. (ika-rt/sd)

"Sam, ali ne osamljen"Knjiga Wunibalda Müllera u izdanju TeovizijeKnjiga Wunibalda Müllera "Sam, ali ne osamljen" u izdanjuTeovizije na 101 stranici donosi tekstove iz podruèjaosjeæaja vrijednosti, sposobnosti za intimnost i pronalaženjaidentiteta. Govori o putovima koji èovjeka mogu ohrabriti dase izloži iskustvu samoæe i da se kreativno ophodi s timiskustvom.Diplomirani psiholog i psihoterapeut, voditelj terapeutsko-duhovnog centra Recollectio Haus u MuensterschwarzachuWunibald Müller želi èitateljima koji se teško nose sasamoæom pomoæi razviti pozitivno iskustvo samoæe u osami. U današnjem vremenu tehnološkog napretka, u kojem jeomoguæena brza komunikacija poveæava se iskustvo samoæei meðusobne nepovezanosti ljudi. "Sam, ali ne osamljen"i"Osama i osjeæaj samovrijednosti" nazivi su tematskihcjelina koje promatraju samoæu kao iskustvo izolacije iotuðenosti ili dosade i besmisla. Ljudi razvijaju razlièitestrategije bježanja od samoæe - provode mnogo vremenapred televizorima, odlaze u prirodu, èitaju knjige, posežu zatabletama i alkoholom.Slijedi cjelina o osjeæaju samovrijednosti "Hvatanje u koštacsa samim sobom i svojim biæem" koji je pozitivan ako jeèovjek siguran u sebe. Osjeæaj samovrijednosti je negativanako su èovjekovi osjeæaji odreðeni odbijanjem iogranièenjima.U poglavlju "Veæ sada biti pridružen beskrajnome" rijeè je ojaèanju osjeæaja samovrijednosti kroz bezuvjetno Božjeprihvaæanje da je svaki èovjek ljubljeni sin Božji. Müllerdolazi do duhovne dimenzije samoæe, do osloboðenosti odsvega što može odvratiti od stupanja u odnos s Bogom.Posljednje poglavlje odnosi se na prihvaæanje samoæe - što jeprvi korak u smjeru kreativnog ukljuèivanja samoæe u život.Izdržati samoæu - je veliki izazov, kojem mnogi nisu dorasli.Biti sposoban živjeti sam, izdržati samoæu i cijeniti jedoživotni je proces. (ika-rt/sd)

Prilog prikazi ika

24 23. svibnja 2012. broj 21/2012