208

5/24/2018 208

1/44

ASOPIS ZA POPULARIZACIJU UMARSTVABroj 208Godina XVI. Zagreb, travanj 2014.ISSN 1330 6480

Rasadnik Piket Stari podravski divovi

Posljedice

ledenog nevremena

Svjetski dan uma

5/24/2018 208

2/44

Mjesenik Hrvatske ume Izdava: Hrvatske ume d.o.o. ZagrebPredsjednik Uprave:Ivan Paveli Glavni urednik: Goran Vincenc Novinari: mr. sc. Irena Devi, MarijaGlava, Vesna Plee, Ivica Tomi i Goran VincencUreivaki odbor: predsjednik Branko

Metri, Ivan Hodi, Mladen Slunjski, Herbert Krauthaker, edomir Krimani, eljka Bakran Adresa redakcije:Lj. F. Vukotinovia 2, Zagreb, tel.: 01/4804 169, faks: 01/4804 101 e-mail: [email protected], [email protected]

Urednitvo se ne mora uvijek slagati s miljenjem autora teksta.

Naslovna stranica:Jutarnje umivanje, Goran Dori Zadnja stranica: Suton, Marinko Bonjakovi

Grafiko oblikovanje, lektura, priprema i tisak: Narodne novine d.d., Zagreb

Naklada: 6200 kom

CJENIK OGLASNOG PROSTORAJedna stranica (1/1) 3600 kn; pola stranice (1/2) 1800 kn; treina stranice (1/3) 1200 kn;etvrtina stranice (1/4) 900 kn; osmina stranice (1/8) 450 kn. Unutarnje stranice omota (1/1) 5400 kn; 1/2 stranice 2700 kn; 1/3stranice 1800 kn; zadnja stranica 7200 kn (tu stranicu nije mogue dijeliti). U ovu cijenu nije uraunat PDV koji plaa oglaiva.im

p

ressum

u

ovomb

roju

4Posljediceledenognevremena

3 Izdvojite vrijeme za ii planet

4 tete u abarskim umama oko 100 milijuna kuna

6 umari, ponite razmiljati o EU fondovima

7 Ideja o nastavku Premuieve staze

8 Visoke ocjene institutu i fakultetu

9 umari prisustvovali uglednom opatijskom seminaru

10 Studenti sadili po Uki11 lanica Uprave na radilitu umarije Kamenska

12 Sjea radi tonih podataka

13 Arborikultura nije prepoznata kao znanstvena disciplina

14 Radnik Hrvatskih uma je uinkovit i racionalan

15 Drugi Dani Josipa Kozarca u Lipovljanima

16 Prvi dan proljea ili Svjetski dan uma!

18 Vjestice iz podrunice

21 Hrvatska javnost ne mari za tete

22 umarska ljepotica novogradike gradske jezgre

24 Od nizinskih do brdsko - gorskih uma

26 umarstvo pograninog podruja

28 Na mjestu piketavanja nastao rasadnik Piket

30 Prvi zakoni koritenja i zatite uma iz 13. stoljea

32 Ljekovita biljka s kojom umirujemo ivce34 Pistacija

36 Stari podravski divovi

38 Veliki zaljubljenik u Velebit

40 Najsauvanija praumska oaza na Papuku

42 Lonjsko polje i Medvednica na putu ka odrivom razvoju

43 Djeji kutak

5/24/2018 208

3/44Broj 208 |Travanj 2014.HRVATSKE UME 3

aktu

alno

Tekst/fotoGoranVincenc

Ve tradicionalna globalna akcija Zelena istkaove godine e doivjeti svoje tree izdanje. Kao i

prethodnih godina, cilj akcije je ukazati javnosti nanelegalno odlaganje otpada na divljim deponijima.Od samih poetaka, u akciji sudjeluju i Hrvatske

ume.

Poinje jo jedna Zelena istka

ZELENA ISTKA 2014

Izdvojite vrijeme za ii

planetGlobalna kampanjaZelena istka - jedan dan za isti oko-li i ove e godine okupiti volontere iz cijele Hrvatskeu akciji ienja divljih deponija. Ova hvale vrijednaakcija koju u naoj zemlji organizira udruga mergoiz Opatije ve treu godinu ukazuje na problem divljih deponijakoji stvaraju neodgovorni i ekoloki neosvijeteni graani.

Hrvatske ume akciju su podrale od samih poetaka, jer bor-ba sa divljim deponijima predstavlja sastavni dio radnih obvezasvakog umara. Ono to raduje svakako je veliki broj kolaraca

koji se na dan akcije Zelena istka pridruuju umarima i pomauim u ienju.Poveanje koliine otpada problem je dananjice koji uvelike

mijenja kvalitetu ivljenja u cijelome svijetu pa tako i u Hrvat-

skoj. Prirodna dobra moraju ostati ouvana ukoliko elimo zdravivot. Utjecaj koji otpad ima na vodu, zrak i tlo direktno utjeena svakog pojedinca. Gotovo svakodnevno u vijestima sluamo oproblemima uzrokovanim otpadom, koji najee utjee na zdrav-lje ljudi. Kvalitetniju budunost moemo osigurati smanjenjemkoliine otpada, selektivnim odvajanjem i njegovim pravilnimzbrinjavanjem.

Gospodarenje komunalnim otpadom u Europskoj unijinalazi se na vrlo razliitim razvojnim razinama. Usprkos trenut-noj praksi gospodarenja odlagalitima u Republici Hrvatskoj, in-

tenzivno se radi na pripremi te na tehnolokoj uspostavi sustavagospodarenja komunalnim otpadom. Cilj koji je nekolicina eu-ropskih drava ostvarila, a kojem tei i Hrvatska, uspostava je gos-podarenja sirovinama i energijom iz otpada. Odlagao bi se samoinertni, za budue generacije neopasni otpad.

Tim povodom, nedavno je odran okrugli stol pod nazivomCjelovit sustav gospodarenja otpadomkoji je organizirala Hrvatskaakademija znanosti i umjetnosti. Na okruglom stolu okupili suse brojni uglednici a skupu se obratio i ministar zatite okoliai prirode Mihael Zmajlovi koji je meu brojnim inicijativamagraana istakao upravo Zelenu istku kao odlian primjer reakcijegraana na ovaj, globalno rastui problem.

- Moramo promijeniti navike i ne smijemo sirovinu odlagatikao otpad koji je moda otpad jedne industrije ali isto tako siro-

vina druge industrije. Samo takvim nainom gospodarenja moe-

mo poboljati ekonomsku, ekoloku i socijalnu sliku naglasio jeZmajloviPosebni savjetnik ministra zatite okoliaRenato arc tom

je prigodom odrao predavanje na temu cjelovitog sustava gospo-darenja otpadom iz prakse odlaganja prema praksi gospodarenjasirovinama i energijom. On je istaknuo injenicu kako danas i-

vimo na raun buduih generacija to znai da danas ne plaamopunu cijenu odlaganja otpada. Usporedio je podatke sa zemljamakoje imaju puno bolje sustave odlaganja otpada gdje se istie Au-strija sa cijenom od 40 eura po kubnom metru otpada.

- Cilj gospodarenja otpadom je rijeiti problem na nain dataj otpad nema utjecaja na ovjeka, biljni i ivotinjski svijet kao

niti na budue generacije. U Hrvatskoj se 2/3 otpada ne odlaena ispravan nain, a kako bi to inili potrebno ga je reciklirati namjestu nastanka samome domainstvu istakao je arc, najaviv-i kako e od 1. srpnja i Hrvatska poeti sa recikliranjem otpadau domainstvu.

Mr. sc. Renato arc

5/24/2018 208

4/444 HRVATSKE UME Broj 208 |Travanj 2014.

Josip Malnar upravitelj umarije Gerovo

U ledenom nevremenu koje je poetkom veljaezahvatilo Gorski kotar, najtee je stradalo podrujegrada abra. U dravnim umama procjenjuje se daje uniteno oko 300.000 m drvne mase. Najvie je

uniteno bukve i javora.

Posljedice ledenog nevremena na terenima umarije Gerovo

aktu

alno

Tekst:VesnaPlee

Foto:BorisPlee

Ledeno nevrijeme koje je poetkom veljae za-hvatilo Gorski kotar ostavilo je iza sebe pravuapokalipsu. Ova prirodna katastrofa ima uzekoloke i nesagledive ekonomske posljediceto e se osjeati na ovim prostorima dugi niz godina,a sama sanacija e potrajati moda i desetljeima.

Prema prvim procjenama u dravnim umama naabarskom podruju, tereni umarija Tre, Gerovo iPrezid, uniteno je oko 300.000 m sastojina. Finan-cijski to je teta za dravne ume u iznosu od oko 80milijuna kuna, u privatnim umama tete se procje-njuju na oko 17 milijuna kuna. Najvie su stradalebjelogorine ume bukve, prvog debljinskog razreda(promjera od 10 do 30 cm), na nadmorskim visinama

od 300 do 1100 metara.- Ono to nas je iznenadilo, kad smo uli u neke umske pre-

djele poput GJ Lividraga i GJ Lazac jesu izvaljena stabla crnogori-ce promjera od 30 do 60 cm, na nadmorskim visinama od 900 do1100 metara, to nismo oekivali, jer smo mislili da je crnogoricazbog svoje vitalnosti ostala poteena, -govori Josip Malnar upra-

vitelj umarije Gerovo.Osim teta na umskim sastojinama, stradala je i jelenska i sr-

nea divlja, poglavito u kanjonima rijeka, pritokama rijeke Kupe.Uz ledenu koru, koja je divljai oteavala kretanje, najvee tetena divljai nastale su od vukova. Lovoovlatenici, Lovaka drutvai Hrvatske ume na ovom podruju biljee i velike tete na auto-matskim hranilicama za divlja. Zbog mehanizma osjetljivog nahladnoe, hranilice nisu radile, pa je dolo i do zastoja u izlaganjuhrane divljai.

Na objektima, zgradama umarija i lugarnicama nije bilo veihteta. teta je nastala u lovakoj kui Lividraga, gdje od 1. veljaenije bilo struje, nisu radili zamrzivai pa su se pokvarile odreenekoliine mesa.

Zahvaljujui nadljudskim naporima umara dobar dio um-skih cesta u abarskom kraju bio je na vrijeme oien, te time i

sama radilita dostupna za rad. Sada predstoji obavljanje najteeg

POSLJEDICE LEDENOG NEVREMENA

tete u abarskim umama

oko 100 milijuna kn

dijela posla, to je sanacija odnosno ienje ume, od slomljenih iizvaljenih stabala.

- Treba napomenuti da mi, s obzirom na kapacitete kojimaraspolaemo u ljudstvu i mehanizaciji, nismo sami sposobni oba-

viti sve potrebne radove na sanaciji, pa e nam trebati i pomo sa

strane. Nadamo se punoj potpori Hrvatskih uma, a i sama Upra-va Hrvatskih uma intenzivno radi na tome da se ovaj problemrijei na to uinkovitiji nain, - govori Malnar.

- to se tie drvne mase, a radi se o vrlo velikim koliinama,trebalo bi je im bolje iskoristiti. Obzirom da se radi o tanjoj oblo-

vini, najbolje rjeenje je da se iskoristi kao ogrjevno drvo. Za topostoji i veliki i interes kod domaeg stanovnitva, a to je nailoi na pozitivno miljenje u Hrvatskim umama. Treba naglasiti,svatko tko e krenuti sa samoizradom ogrijeva, mora u umarijipotpisati izjavu da te radove obavlja sam na vlastitu odgovornost,- naglaava Malnar.

Ova katastrofa dijelom e se negativno odraziti i na isporukusirovine lokalnim drvopreraivaima. Obzirom da se radi o tanjojoblovini, koja ne zadovoljava kakvoom njihove potrebe, dio si-rovine morat e nabavljati i na drugim mjestima izvan Gorskogkotara.

5/24/2018 208


Prizor nalik apokalipsi

REKAPITULACIJA UKUPNIH TETAU DRAVNIM I PRIVATNIM UMAMA:

tete na drvnoj masi: 161.121.554

tete na umskoj infrastrukturi: 3.190.537

Troak obnove uma: 66.868.830

SVEUKUPNA TETA: 231.180.921

No kako se ipak radi o velikim koliinama unitene drvnemase, umari se s pravom pitaju, hoe li se sva masa moi i iskori-stiti, ili e pak dio ostati neiskoriten u umi?

Ovo je i prava ekoloka katastrofa za ovaj kraj. To e se poseb-no odraziti na ope korisne funkcije uma. Uz ovakve kalamitetena drveu, smanjenje asimilacijske povrine (samo jedan hektarbukove ume dnevno upije 20.000 litara vode), dovest e do po-

jaanih ispiranja tla i erozije, te u konanici do smanjenja prirasta.Jednoj bukvi potrebno je stotinjak godina kako bi postigla svojuzrelost. Ne treba zaboraviti ni estetsku funkciju koju uma ima.Ovdje je ona u potpunosti naruena, jer krajobraz nalikuje krajo-liku koji je pogodila atomska bomba, pa e trebati desetljea da se

vizualno oporavi.Uz ume, velike tete nastale su i na vonjacima. tete su utom smislu nemjerljive, jer je voarstvo kao tradicionalna granagospodarstva na ovom podruju ovom katastrofom u potpunostinestalo. Trebat e godine za sanaciju tete kako bi iznova posaenesadnice voaka dale prinos.

Ni najstariji itelji Gorskog kotara, ali i abarskog kraja nepamte slinu prirodnu katastrofu nalik ovoj. No, da ovakva pojavana ovim prostorima nije neto novo i da je toga bilo i u prolosti,govori nam jedan od zapisa kojeg smo pronali u umarskom li-stu, broj 8/9 iz 1938. autora Stjepana Franikovia. U lanku podnazivom Prilog prouavanja taksacionih elemenata u prebirnimumama, autor govori o ledenom nevremenu koje je zahvatilopodruje Gorskog kotara i ostavilo kao posljedicu velike tete i uumama. Spominje posebno jake ledolome u razdoblju: od 10. do22. prosinca 1927. (zahvaeno podruje cijelog Gorskog kotara),

od 1. do 5. oujka 1931. (podruje Delnica), 1. do 10. prosinca1931. (podruje Fuina) te 1. do 10. prosinca 1933. cijeli Gorskikotar. Vjerojatno je takvih pojava u ovom kraju bilo jo u prolomstoljeu, ali naalost ne raspolaemo podatcima kojima bi to moglii potkrijepiti.

Unitena stabla

5/24/2018 208


Domagoj Troha predstavlja prijedlog Programa

aktu

alno

Tekst/fotoGoranVincenc

EU FONDOVI

umari, ponite razmiljati

o EU fondovima

Vano je naglasiti kako su kroz izradu prijedlogaPrograma ruralnog razvoja RH 2014.-2020. za

umarski sektor u RH prvi put predloena sredstvaEuropskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj,

koja, ukoliko se Program usvoji u Bruxellesu,osiguravaju 332 milijuna eura godinje u iduem

razdoblju sedam godina, gdje je umarstvo zastupljenou 8 od 16 predloenih mjera.

Poetkom oujka predstavljen je prijedlogPrograma ruralnog razvoja Republike Hr-vatske za razdoblje 2014.-2020. za umarskisektor ija je prezentacija odrana u VijeniciHrvatske gospodarske komore u Zagrebu. Rije je onacrtu koji se uskoro alje na formalne konzultacijeEuropskoj komisiji, nakon kojih e se sukladno ko-mentarima EK aurirati te poslati na konano usvaja-nje. Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske zarazdoblje 2014.-2020. definirat e, izmeu ostalog i

mogunosti financiranja projekata vezanih za umar-ski sektor u sklopu ruralnog razvoja. Program donosiMinistarstvo poljoprivrede, a nacrt je razradila radnaskupina u kojoj je, izmeu ostalih, sudjelovao i dje-latnik Hrvatskih uma Domagoj Troha, vii struni

suradnik u Slubi za strateki razvoji i upravljanje organizacijskimpromjenama. On je prisutnima prezentirao mogunosti financira-nja projekata u umarstvu putem Europskog poljoprivrednog fon-da za ruralni razvoj, to je prva prezentacija prijedloga Programaod strane lanova radne skupine koja je sudjelovala u izradi.

Uvodni govor odrala je Davorka Hajdukovi, pomonica mi-nistra poljoprivrede Tihomira Jakovine koja je istaknula kako e

drava uiniti sve da pripremi sve potrebne dokumente kako bi sesredstva ovog fonda mogla koristiti na to uinkovitiji nain. Sku-pu se obratio i Domagoj Kriaj, pomonik ministra poljoprivredeza sektor umarstvo koji je pohvalio radnu skupinu i estitao im naizvrsno odraenom poslu.

U svome izlaganju Troha je naveo sve specifinosti umarstva idrvnoga sektora u Europskoj uniji te je napomenuo kako umarskisektor u predpristupnom razdoblju nije kao sektor poljoprivredeimao dovoljno prilike uiti pripremu projekata iz EU programapoput SAPARD-a, IPARD-a i dr., ve e se morati to prije orga-nizirati i uiti koristiti europske strukturne i investicijske fondove,naalost tek kada je Hrvatska postala punopravna lanica EU.

Troha je u prezentaciji predstavio Zajedniku poljoprivrednupolitiku EU kao jednu od najstarijih i najsloenijih politika Unijekojom se odreuje jedinstveno trite poljoprivredno prehram-benih proizvoda, osigurava dohodak poljoprivrednih proizvoaate se rjeavaju strukturna pitanja u poljoprivredi i ruralnim po-drujima, a koja djeluje i financira se kroz dva stupa: Europskipoljoprivredni garancijski fond te Europski poljoprivredni fondza ruralni razvoj.

Pravna osnova za izradu Programa ruralnog razvoja Repu-blike Hrvatske za razdoblje 2014.-2020. je Uredba Europskog

parlamenta i vijea o potpori ruralnom razvoju iz Europskogpoljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Bitno je naglasiti kakoe Republici Hrvatskoj za umarstvo i umarski sektor prvi putbiti dostupna znaajna sredstva koja je EU osigurala iz Europskog

poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj a rije je o ukupno 332milijuna eura godinje u narednom razdoblju sedam godina, gdje

je umarstvo zastupljeno u 8 od 16 mjera financiranja.Mjere zanimljive umarima obuhvaaju:

MO1 - Prenoenje znanja i aktivnosti informiranjaMO2 Savjetodavne slube, slube za upravljanje poljoprivred-

nim gospodarstvom i pomo poljoprivrednim gospo-darstvima

MO4 Ulaganja u fiziku imovinu

MO6 - Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanjaMO8 Ulaganja u razvoj umskih podruja i poboljanje odri-

vosti umaMO9 Uspostavljanje skupina i organizacija proizvoaaMO16 SuradnjaMO17 Upravljanje rizicima

Svaka od ovih mjera podrobno je predstavljena i objanjena teje istaknuta maksimalna vrijednost potpore.

S obzirom na posjeenost ove prezentacije, moe se rei kakoza Program vlada veliko zanimanje, a tome u prilog idu i brojnapitanja koja su postavili sudionici. Iako je Program trenutno naneformalnim konzultacijama u Europskoj komisiji, vrlo je bitnoda zainteresirani ponu to prije razmiljati o razvoju projekata,

jer kako je reeno, pretpostavlja se da e prvi natjeaji za umarskisektor biti raspisani ve u prvome kvartalu 2015. godine. Velika

je to ansa za cjelokupni umarski sektor i za kapitalne investicijekoje mogu pokrenuti razvoj ruralnih krajeva gdje je umarstvo,esto jedina ozbiljna gospodarska opcija.

5/24/2018 208


Iznad Krupe radio bi se vidikovac za osobe s invaliditetom

aktu

alno

Tekst/fotoIrenaDevi

REVITALIZACIJA VELEBITA

Ideja o nastavku

Premuieve stazeSredinom oujka u NP Paklenica odran je sastanakpotencijalnih partnera i nositelja projekta za izgradnju

visokokvalitetne planinarske staze koja bi predstavljalaproduetak nadaleko poznate Premuieve staze.

Pisanu podrku projektu izrazile su i Hrvatske umete su na sastanku prisustvovali predstavnici iz UP

Gospi i UP Split.

Inicijator projekta, planinarsko drutvo KBC Maksimir oku-pilo je veliki broj dionika na treem dogovornom sastankukoji se odrao tijekom oujka u prostorijama NP Paklenica.Na sastanku se raspravljalo o brojnim aspektima gradnje vi-

sokokvalitetne planinarske staze koja bi se nastavljala na postojeuPremuievu stazu te du Velebita zavravala uz rijeku Zrmanju.Projektom se eli revitalizirati naputeno podruje Velebita te i-roj javnosti omoguiti kvalitetniji i kontrolirani pristup ljepotama

Velebita. Kao primjer navedena je postojea Premuieva staza,izgraena prije 80 godina prema ideji umarskog inenjera AntePremuia, koja je doprinijela iznimno visokoj ouvanosti bilj-nog i ivotinjskog svijeta, te se prirodna ravnotea, dugorono

gledano, minimalno remeti. Izgradnjom ovakve staze otvaraju sebrojne mogunosti razvoja turizma, planinskog i planinarskog, napodruju Liko - senjske i Zadarske upanije te poveanje razineekoloke osvijetenosti za brojne posjetitelje kojima bi pristup Ve-lebitu na ovaj nain bio olakan. Drugu korist izgradnje visoko-kvalitetne planinarske staze inicijatori vide u donoenju inovacijau vidu izgradnje e-planinarskih putova kojima se planinar kreeslijedei GPS signal na svome ureaju. Time bi Hrvatska postalaprva zemlja u svijetu koja bi uvela i ovakav nainmarkiranja stazai planinarenja.

Komisija za planinarske putove pri Hrvatskom planinar-skom savezu izradila je mogue trase, analizom duljina, visinskihrazlika, atraktivnou podruja, te prijedlog dala na razmatranjekao podlogu za daljnje razgovore. Veliki dio predloenih trasa su

ve postojei, oznaeni putovi ili ve izgraene umske ceste. Poe-tak primarne staze bio bi dionica Terezijane u Bakim Otarijamado prilaza Konjskom, zatim preko Jurkove doline do Piskove kosi-ce. Ovdje bi se staza nastavljala do ugarske dulibe, prema Panosui dalje prema Stapu. Kuk Stapina se zaobilazi s june strane. Stazase nastavlja prema Malom i Velikom rujnu, prolazi iznad Velikogrujna prema Strabenici i nastavlja se podno masiva Vaganskog

vrha i Svetog brda. Gradnja primarne staze na dijelovima trasekoji se poklapaju s postojeim markiranim putovima ukljuujeproirivanje postojeih verificiranih markiranih staza na irinu od1,5 metar, gradnju visokokvalitetne staze i obiljeavanje posebno

dizajniranim natkrivenim putokazima i obavijesnim ploama. Na-vedeni projekt aplicirao bi za financiranje iz fondova EU.

Nakon detaljne prezentacije uslijedila jei vrlo iva rasprava.Moglo se uti primjedbi i pohvala od strane HCR-a, Hrvatskih

voda, Hrvatskih uma, Parka prirode Velebit, Razvojne agencije

Liko - Senjske upanije, ZADRE (zadarske razvojneagencije) te Instituta za turizam. Svi sudionici su seuglavnom sloili da projekt ima odreene nedostatkeno i da je zaista potrebno ulagati u razvoj i kvalitetuhrvatskog planinskog turizma. Mandica Dasovi izUP Gospi takoer je dala svoju primjedbu. Iako jenaelno pohvalila zamisao izgradnje visokokvalitetnestaze koja bi se nastavljala na Premuievu stazu, mi-ljenja je kako Velebit ne treba iz sri mijenjati i pre-

tvarati u slovenske Alpe ili Visoke Tatre, to se moglouti u prezentaciji. Ideja da se pristup Velebitu olakate na taj nain dovodi veliki broj ljudi nije u skladu sonim to ta planina predstavlja, miljenja je Dasovi.

Kao stanovnica Like i velebitskog kraja smatra da Velebit moraostati nepristupaan i surov u svojim pojedinim dijelovima.

injenica je da se u projektu naglasak stavlja na dodanuvrijednost koju bi ovakva jedna visokokvalitetna staza donijela,no s druge strane, miljenje je mnogih sudionika, da Premuievastaza iako spomenik arhitekture nije donijela dodanu vrijednost usmislu razvoja tog dijela Velebita. NP Sjeverni Velebit jo uvijekuvelike zaostaje po broju posjetitelja ili broju prodanih ulaznicaza susjednim planinskim parkovima kao to su Plitvika jezera iliPaklenica. Takoer jedna od primjedbi bila je upuena na ideju dase staza radi iznad Velikog rujna s obzirom da je upravo to jednood planinskih mjesta kojemu je potrebna revitalizacija o kojoj se uprojektu govori tim vie to je ravnatelj NP Paklenica, Zlatko Ma-

rasovi napomenuo kako imaju namjeru u skorijoj budunosti napodruju Velikog rujna napraviti ulaz za posjetitelje s recepcijomte svom prateom infrastrukturom. Mnogi su se sloili da projektiako idejno dobar, vie zvui kao skup dobrih elja, no svakakoostaje za vidjeti koliko e od toga biti mogue i realizirati.

5/24/2018 208


Hrvatski umarski institut

Nova zgrada umarskog fakulteta

dog

aajiTekst:MarijaGlava

F

oto:M.GlavaiM.

Ivankovi

Iz ne tako davno objavljenog lanka u jednoj naoj dnevnojtiskovini ira je javnost upoznata s injenicom kako je naHrvatski umarski institut visoko ocijenjen postupkom rea-kreditacije. I umarski fakultet i Hrvatski umarski institutvisoke ocjene zasluili su zahvaljujui visoko strunom i predanimkadrovima i kako je za jedan intervju istaknula ravnateljica HIDijana Vuleti, stalnim angamanom na meunarodnim projek-tima, kvalitetnim znanstvenim istraivanjima i objavljivanjem upriznatim asopisima.

Prva faza postupka reakreditacije je izrada dokumenta samoa-nalize. Radi izrade tog dokumenta na F formirala se radna grupakoju su inili Vladimir Jambrekovi, Ivica upani, Josip Mar-galeti, Renata Pernar, Marijan unjar i Ljubica tros, odnosnopredstavnici podruja drvne tehnologije, umarstva i prava. Po-

vjerenstvo je za izrade imalo podrku svih zaposlenika fakulteta, azavrnu rije dao je dekan fakulteta Milan Orani. Radnu grupuHI inili su umarski znanstvenici Tomislav Dubravac, MilanPernek, Hrvoje Marjanovi i Mladen Ivankovi, predstavnik prav-ne struke Fikret Ahmetovi, predstavnica ekonomske struke Kri-stina Koar Perez te knjiniar Mladen Vukovi. Dokumenti supotom predani Agenciji za znanost i visoko obrazovanje koja ih jeproslijedila Povjerenstvu za reakreditaciju.

Struno povjerenstvo za provoenje postupka reakreditacije jeumarski fakultet posjetilo prole godine krajem svibnja.

lanovi strunog povjerenstva bili suHanna Kwana s Pri-rodoslovnog Univerziteta u Poljskoj, Hubert Hasenauer s Institu-ta za silvikulturu i Univerziteta prirodnih resursa i ivih znanostiu Austriji, Andrej Bonina s Biotehnikog fakulteta u Sloveniji,Nenad Potoi iz HI i Jurica Jovi s Poljoprivrednog fakultetau Osijeku. Za svog dvodnevnog posjeta Povjerenstvo se tijekomsastanaka sastalo s Upravom fakulteta, Radnom grupom za izradusamoanalize i predstavnicima Povjerenstva za upravljanje kvalite-tom, voditeljima studija, voditeljima znanstvenih projekata, asi-stentima, studentima te nastavnim osobljem. Obili su zavode,laboratorije, knjinice, raunarski centar i referadu. Povjerenstvo

je ocijenilo: upravljanje visokim uilitem i osiguravanjem kvalite-te, studijske programe, studente, nastavnike, znanstvenu i strunudjelatnost, mobilnost i meunarodnu suradnju te resurse, odno-sno prostore, opremu i financije.

Meunarodno povjerenstvo dostavilo je F-u tri mjesecanakon posjeta Zavrni izvjetaj o provedenom postupku reakre-ditacije s brojanom i opisnom ocjenom. S visokom brojanomocjenom 4,43 umarski fakultet je postao druga najbolje ocije-njena obrazovna institucija Sveuilita u Zagrebu. Opisna ocjenaglasi umarski fakultet u Zagrebu je u izvrsnoj poziciji da postane,ili moda trenutno ve jest, vodei umarski fakultet u regiji. Uprav-ljanje visokim uilitem i osiguranje kvalitete jako je dobro i trebaostati takvo kakvo jest (bez i jedne smjernice za poboljanje sustava).estitamo umarskom fakultetu na njegovom radu.

HI struno je povjerenstvo posjetilo poetkom studenogprole god., a lanovi su bili Marek Metslaid koji je prema po-sljednjim poznatim podatcima zaposlen na vicarskom dravnominstitutu za umarstvo, snijeg i istraivanje krajobraza, Dirk Rehe-ul s Odjela produkcije bilja na Gent univerzitetu u Belgiji i PeterMc Keown s Nacionalnog univerziteta Irske. Posjet je odgovaraoonome na fakultetu. Povjerenstvo je najprije odralo sastanak sUpravom instituta, a zatim s radnom grupom Samoanalize. Raz-govarali su sa znanstvenicima i znanstvenim novacima. Obili suitav institut odnosno sve zavode, laboratorije i veliki rasadnik.Neki od kriterija ocjenjivanja bili su kvaliteta znanstvenog istrai-

vanja, ljudskih potencijala, produktivnost znanstvenim istraiva-

nja, utjecaj i znaaj znanstvenim istraivanja. HI jo uvijek ekaslubenu ocjenu AZVO-a.Kada je znanost iroka poput umarske i dotie se mnogih dru-

gih znanstvenih disciplina i zahtjeva golemu moralnu odgovornostvano je znati da su uz nas nai pouzdani uitelji i savjetnici.

umarska akademija osnovana je jo 1898. godine, a

Institut za umarska i lovna istraivanja 1945. godine.

Visoke ocjeneinstitutu

i fakultetu

UMARSKA STRUKA IMA VRHUNSKE ZNANSTVENIKE

5/24/2018 208


dog

aaji

Tekst/foto:prof.dr.sc.MilanGlava

58. SEMINAR BILJNE ZATITE

umari prisustvovali na

uglednom opatijskomseminaruOpatija u veljai ve tradicionalno ugouje seminarzatite bilja koji je postao sjedite okupljanja ljudi tegrane biotehnikih znanosti, kako agronoma tako iumara. Na sveanom otvaranju Hrvatsko drutvobiljne zatite zasluenim pojedincima dodijelilo je visoka prizna-nja. Za velik doprinos Drutvu, a pogotovo umarskom dijelu,posebno priznanje urueno je kolegi iz Slovenije, univerzitetskomdiplomiranom inenjeru umarstva Jotu Jaki. Besplatnim pri-sustvom na seminaru nagraena su etiri studenta agronomije ina student Martin imek. Takoer su promovirani novi doktoriznanosti iz oblasti zatite bilja meu kojima je i na kolega dr. sc.Marko Vucelja.

Radnom dijelu umarske sekcije prisustvovali su znanstveniciiz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Maarke, predstavnici Upra-

ve Hrvatskih uma i Uprava uma podrunica, zatim predstavnicinekoliko tvrtki za proizvodnju i prodaju sredstava za zatitu biljai drugih specijaliziranih tvrtki. Na umarskoj sekciji izloeno je14 referata, a autori su 21 iz Hrvatske i 5 iz inozemstva (BiH iMaarska).

U prvom referatu govorilo se o problemimakoji nastaju ugospodarskoj jedinici Lonja zbog dugotrajnog zadravanja poplav-nih voda. Zatim su izneseni podaci o utjecaju umskih poara nadegradaciju uma i umskih zemljita, te utroku kemijskih sred-stava za zatitu biljaka u rasadnicima i to po 1 ha i na 1000 proi-zvedenih sadnica. Dano je detaljno tumaenje za zahtjeve koje tre-baju zadovoljiti biorazgradivi titnici u primjeni zatite posaenihbiljaka. Poseban referat odnosio se na rezultate istraivanja audio-

vibracijskih, okusnih i mirisnih repelenata namijenjenih odbijanjuglodavaca. Kroz tri izlaganja vrlo se detaljno govorilo o problema-tici suzbijanja gubara u proloj i ranijim godinama te mjeramakoje e se poduzimati u budunosti. Jedno izlaganje odnosi se na

smrekovog pisara u velebitskim umama. Kolega iz Maarske jeiznio brojne podatke o reakcijama kukaca (cvilidreta) na mirisekoje proizvode kukci i biljke. Tri se izlaganja odnose na nove ilinovije tetne organizme u Hrvatskoj. Novi tetni organizam u nas

je hrastova mreasta stjenica (Corithuca arcuata), a novija je i Cha-lara fraxinea koju je grupa znanstvenika istraivala u naim klon-skim sjemenskim plantaama poljskog jasena. Platanina pepelnica(Microsphaera platani)je u nas opaena prije nekoliko godina, aprole godine prvi puta je utvren njen masovni napad na plata-nama diljem Hrvatske.

Ocijenjeno je da su izlaganja po svome sadraju bila na izuzet-no visokom nivou, a prikazani materijal oslikava najnovija sazna-nja i dogaanja na polju zatite uma. Svi su referati izloeni u jed-

nom danu to je pokazalo niz nedostataka i potekoa (optereenjeputovanjem, nemogunost sluanja drugih izlaganja, upoznavanjepisanih materijala o sredstvima za zatitu bilja, razmjeni miljenjaitd.). Unato tomu umari su bili ponosni na svoj doprinos 58.seminaru biljne zatite.

U organizaciji Hrvatskog drutvabiljne zatite u Opatiji je od 11. do14. veljae 2014. godine odran 58.

seminar biljne zatite. Seminaru jeprisustvovalo preko 400 sudionika.

5/24/2018 208


Vladimir Vukeli pokazuje studentima sadnju sadnice Studenti u akciji poumljavanja

dog

aaji

TekstVesnaPleeF

oto:SiniaPoga

AKCIJASTABLO JE IVOT

Studenti sadili po Uki

Fakultet za menadment u turizmu i ugosti-

teljstvu iz Opatije, na inicijativu studenataStudentskog udruenja za pomo - SUP teStudentskog zbora pokrenuo je volontersku

akciju poumljavanja pod nazivom Stablo je ivot. Je-dan od zadataka odgojnog aspekta visokog kolstva jepoticanje svijesti o vanosti odrivog razvoja, a ovomekolokom akcijom poumljavanja studenti konkret-nim radom na terenu upoznaju osnove gospodarenjaumom kao prirodnim bogatstvom.

Akcija se odravala 7. oujka, na terenima Parkaprirode Uka, lokalitet Veprinac (GJ Uka Opatija,odjel 7a ). U poumljavanju je sudjelovalo oko 150studenata prve i etvrte godine Fakulteta, pod vod-stvom mentora Danijele Graan i Rade Kneevia.Tom prigodom zasaeno je 500 sadnica hrasta cera izrasadnika Franeskija koje im je darivala buzetska po-

drunica Hrvatskih uma. Prije samog poumljavanja zaposleniciumarije Opatija (jedan radnik i poslovoa) pokazali su studenti-ma kako se na ispravan nain sade sadnice.

Akciji je bio nazoan i Ministar znanosti, obrazovanja i sportaeljko Jovanovi koji je zasadio prvu sadnicu. Tom prigodom jeizjavio:

- Akcija Stablo je ivotpokazala je da Fakultet za menadmentu turizmu i ugostiteljstvu obrazuje ne samo dobre menadere ve idobre ljude te da su studenti na ovaj nain pokazali inovativnost,poduzetnost i inicijativu.

Posebnu zahvalu u realizaciji projekta predstavnici Fakulte-ta uputili su Parku prirode Uka i Hrvatskim umama. DanijelaGraan, idejna zaetnica projekta naglasila je da se sline akcije

Akciji u kojoj je sudjelovalo 150 studenata fakulteta,potporu je dao i ministar obrazovanja, znanosti i

sporta eljko Jovanovi posadivi prvu sadnicu cera.Sadnice su donirale Hrvatske ume, podrunica Buzet.

Ministar eljko Jovanovi posadio je prvu sadnicu cera

namjeravaju ubudue provoditi dva puta godinje, pa bi tako urazdoblju od desetak godina bilo posaeno i do 10.000 komadanovih sadnica.

Akciji Stablo je ivot, nazoni su bili uz predstavnike FMTU-ana elu s dekanom Joem Periem, predstavnici Sveuilita u Rije-ci i Primorsko - goranske upanije, djelatnici Parka prirode Ukai buzetske podrunice.

I voditelj buzetske podrunice Christan Gallo, zadovoljan jeto su i Hrvatske ume pridonijele da se ova hvale vrijedna akcijauspjeno realizira.

- Akcija poput ove ima dosta, esto se doniraju sadnice vrtii-ma i kolama na podruju Istarske upanije, a uz to aktivni smo isudionici akcije uma u koli, kola u umi, koja je odobrena odMinistarstva obrazovanja, znanosti i sporta, - naglaava Gallo. Ci-ljevi ove akcije su na interdisciplinaran nain pribliiti umu, ivotu umi i vanost gospodarenja umama, najmlaima od prvog doosmog razreda osnovnih kola. U ovim akcijama koje se provodena terenima svih podrunica Hrvatskih uma, kroz prikaz poslovaumara naglaava se njihova vanost u odravanju stabilnih ekosustava.

5/24/2018 208


U terenskome dijelu strunoga kolegija UP Poegalanica Uprave Hrvatskih uma Marija Veki bila jena radilitu Velinca, u umskome predjelu Letat.

Pozorno je promatrala izvlaenje te postupakprikrajanja deblovine tijekom izradbe umskih

sortimenata

dog

aaji

Tekst/foto:IvicaTomi

POSJET POEKOJ PODRUNICI

lanica Uprave na radilitu

umarije KamenskaP

oeka podrunica Hrvatskih uma ostvarila je u 2013.godini dobar poslovni rezultat. Od planiranih 160.000m drvne mase realizirano je 162.500 m, a od pro-daje drvnih sortimenata ostvareno je 43.720.591 kn,

to je u odnosu na plan prebaaj za 9 posto. Planirani gubitaks trokovima direkcije H-a iznosio je 7.946.585 kn, ostvarenje

je 6.098.172 kn, a to je za 24 % bolji financijski rezultat. Biolo-ka obnova uma planirana je sa 17.941.553 kn i u potpunosti je

izvrena - istaknuto je to na sjednici strunog kolegija, odranoj28. veljae u lovakoj kui Letat umarije Kamenska. VoditeljUP Poega Draen Dumani zahvalio se svim zaposlenicima nauspjenoj poslovnoj godini koja je bila bolja od 2012., naglasio

dobru naplativost novanih potraivanja, no ukazao i na mogu-nost jo boljeg poslovanja.

Kolegiju je prisustvovala Marija Veki, lanica Uprave Hr-vatskih uma, koja se pohvalno izrazila o poslovanju poekihumara. Nazone je upoznala s uspjeno ostvarenim rezultatimaH-a te istaknula dobru likvidnost i redovitu isplatu plaa. Go-

vorila je o dosadanjem restrukturiranju Poduzea, obnovi me-hanizacije, programu zbrinjavanja radnika i dr. U terenskomedijelu kolegija posjetila je s voditeljem UP Poega i njegovim

suradnicima radilite Velinca, u umskome predjelu Le-tat kamenske umarije. Poludebalnom metodom radaobavljan je dovrni sijek u 109 godina staroj bukovojsjemenjai, u odjelu 94 a gospodarske jedinice ZapadniPapuk zveevaki. U radnikoj brigadi bili su poslovoa

Jure osi, sjekai Zoran osi, eljko Blaevi i elj-ko Markovi, te traktoristi Edo Rosi, Milan igi i Ma-rijan Pandi. S malim zglobnim traktorima (Ecotrac55V) drvna je masa izvlaena iz ume na vrlo blatnjavo

pomono stovarite, na prosjenoj udaljenosti 500 m.lanica Uprave pozorno je promatrala izvlaenje

te postupak prikrajanja deblovine tijekom izradbe um-skih sortimenata. To je jedan od najvanijih eksploata-cijskih poslova koji se povjerava iskusnom poslovoi. Pritom sekakvoa i vrijednost umskog proizvoda odreuju prema dimen-zijama i vidljivim grekama. Tako samo jedna nedoputena grekaostavljena na trupcu moe znatno umanjiti kakvou, primjericefurnirskoga trupca, to je znaajan financijski gubitak. Zato se po-drazumijeva dobro poznavanje normi za umske proizvode oblogadrva te naina odstranjenja postojeih greaka.

U ovoj su sastojini preteito debela, zrela bukova stabla velikihvisina, sa znatnim udjelom tehnike oblovine. Primijeani hrastkitnjak nalazi se u gornjim dijelovima ume, do 400 m nadmorske

visine, a u donjim dijelovima, uz umsku cestu, znatan je udiograbovih stabala.

Na povrini 38 ha planirano je posjei i izraditi 2.964 m netodrvne mase, od ega 1.508 m tehnike oblovine i 1.456 m pro-stornoga drva. Dnevna norma na sjei i izradi iznosi 24,30 m,a na privlaenju 17,51 m. Na nepomlaenim dijelovima umebit e poslije sjee izvreno popunjavanje bukovim ili kitnjakovimsadnicama.

Izvlaenje zglobnim traktorom na blatnjavo stovarite Na radilitu Velinca umarije Kamenska

5/24/2018 208


HRVATSKE UME I DRAVNI HIDROMETEOROLOKI ZAVOD

Sjea radi tonih podataka

Na umskoj povrini smjetenoj na gori

Medvednici oko glavne meteorolokepostaje Puntijarka ijim jednim dijelomgospodare Hrvatske ume, a drugim di-

jelom umarski fakultet bit e izvrena ista sjea.Takav zahvat nikako nije uobiajen na podruju pod

Javnom upravom Parka prirode Medvednica, ali rijeje o jedinstvenom sluaju kada je takav zahvat nuan.Razlog je naruena meteoroloka reprezentativnostspomenute meteoroloke postaje, zbog ega je nael-nik odjela meteorolokih motrenja Zvonko ibrat izDravnog hidrometeorolokog zavoda uputio zamo-lbu upravitelju umarije Zagreb Ivici Dugakom. U

vezi s ovom problematikom krajem studenog 2012.

godine odran je prvi sastanak na kome su bili prisutnipredstavnici Hrvatskih uma, predstavnik umarskogfakulteta, predstavnici Javne ustanove Parka prirodeMedvednica te predstavnici DHMZ-a. Na sastanku jeobjanjeno kako je prema Zakonu o obavljanju po-

slova hidrometeoroloke djelatnosti u Republici Hrvatskoj defini-ran osnovni zatitni pojas u svim smjerovima oko meteorolokogkruga. ibrat je pojasnio da se naruena meteoroloka reprezenta-tivnost glavne meteoroloke postaje Puntijarka konkretno odnosina mjerenje brzine i smjera vjetra, trajanja sijanja Sunca, global-nog zraenja i vrste i koliine naoblake. Razlog tome je uma kojapredstavlja fiziku prepreku mjernim instrumentima.

Poetkom prosinca 2012. godine sazvan je novi sastanak

radi smanjenja povrine zone iste sjee prema uputama Danije-la Springera djelatnika Ministarstva zatite okolia i prirode. Nasastanku je ponovljen plan upoznavanja ire javnosti s ovim za-hvatom te dogovoreno sazivanje konferencije za novinare za to se

zauzela ravnateljica JU PP Medvednica Snjeana Mali Limari.Izmeu ostalog dogovoreno je da e rezultati nove izmjere bitidostavljeni JU PP Medvednica.

Nakon toga uslijedila je ponovna izmjera od strane predstav-nika Hrvatskih uma, revirnika Damira uljata koji je prisustvo-

vao drugom sastanku, za dio kojim gospodare Hrvatske ume i odstrane predstavnika umarskog fakulteta za dio kojim gospodarita ustanova. Izmjera koju je izvrio uljat odnosila se na prebornu

sastojinu 6d odsjeka, gospodarske jedinice Markuevaka gora, aobuhvatila je drvnu masu od 58,19 m3, odnosno 85 stabala. Odtoga je najvie jasena, a slijedi jela, zatim smreka, dok manji udioine stabala javora, dvije tuje i po jedna breza i duglazija. umar-

ski fakultet posjei e 209 m3,a ukupno gledano, to je gotovoupola manje od prvobitnog pla-na. Uslijedio je i trei sastanak,odran poetkom ove godinena kojem je odreeno da eHrvatske ume biti izvritelji nasvome dijelu, a umarski fakul-tet na svome i dijelu na kojem

se nalazi estica DHMZ-a. Zaovaj zahvat ishoeno je rjeenjeMinistarstva poljoprivrede te-meljeno na Zakonu o umamai rjeenje Ministarstva zatiteokolia i prirode temeljeno naZakonu o zatiti prirode. Urjeenju Ministarstva zatiteokolia i prirode postavljeni suuvjeti koje je nuno potivati,a odnose se na ouvanje vizual-nog ugoaja, intenzitet proredeod najvie 30 % s obzirom na

to da e otvaranjem sklopa doido propadanja rubnih stabalau zoni od 20 do 30 m od samestanice, uspostavu umskog re-da i dr.

dog

aajiTekstMarijaGlava

Foto:GoranVincen

c,M.Jurjevi-Varga

uma na Medvednici

Meteoroloka stanica Puntijarka

injenica je da ve niz godina podatci kojeprezentira Dravni hidrometeoroloki zavod iz glavnemeteoroloke postaje Puntijarke na gori Medvednici

nisu reprezentativni i da je razlog tome prevelika blizinaume koja ini prepreku meteorolokim mjernim

instrumentima. Zato e Hrvatske ume i umarskifakultet istom sjeom posjei stabla oko postaje.

5/24/2018 208


Poetkom oujka odran je prvi okrugli stol Hrvatskeudruge za arborikulturu. Povod takvom skupu lei u

injenici da se pravni akti koji se odnose na ureivanjei njegu urbanog zelenila nalaze rascjepkani u ak 40-tak dokumenata, odnosno da je ih prijeko potrebnoobjediniti u nekoliko pravilnika. Zakljueno je da

arborikultura nije prepoznata kao zasebna znanstvenadisciplina.

dog

aaji

Tekst/foto:MarijaGlava

PRVI OKRUGLI STOL HUAE

Arborikultura

nije prepoznata kaoznanstvena disciplinaOkruglom stolu Hrvatske udruge za arborikultu-ru odranom na umarskom fakultetu poetkomoujka prethodila je godinja skuptina na kojoj sudodijeljene zahvale i priznanja za osobit doprinos ar-borikulturi nakon ega su prema dnevnom redu podneseni izvje-taji. Zahvale su dodijeljene lanovima Christianu Gallu i Marku

vendi, priznanje Tomislavu Vitkoviu, poasnim lanovima ime-novani su Silvija Zec, elimir Borzan, Milan Glava, Igor Toljan,Karmelo Potenjak, a poasnim predsjednikom Viktor Lochert.Sva priznanja uruio je predsjednik udruge Milan Pernek. On je

podsjetio na meunarodni skup naziva Stabla u gradovima si-gurnost, zatita i njegaodran prole godine pod pokroviteljstvompredsjednika RH na kojem su prisutni i uvidjeli potrebu za okru-glim stolom. Prisutne je izvijestio o prologodinjem gostovanjukod predsjednika RH Ive Josipovia kada je izaslanstvo HUA-eiznijelo problematiku arborikulture, a na to je predsjednik RHuputio dopis ministru poljoprivrede Tihomiru Jakovini u komega moli za pomo.

Na poetku okruglog stola kraa predavanja odrali su lanoviHUA-e Gordana Purgar i Goran Gregurovi. Purgar je upoznalaprisutne sa zakonskom regulativom koja se odnosi na urbano ze-lenilo grada Karlovca, a Gregurovi je nabrojio neke od zakona ipravilnika koji se tiu arborikulture kako bi doarao sliku o tomekoliko dokumenata je potrebno da bi se poslovi mogli obavljati.

Jedan od glavnih problema o kome se raspravljalo odno-sio se na injenicu da jo uvijek nije jasno koje ministarstvo imanadlenost nad radovima arborikulture, kao ni o tome tko smijeizvoditi te radove. Donesen je zakljuak da se HUA mora izboritiza zakon koji e to jasno odreivati i koji e spreavati osobe kojese smatraju mjerodavnima (razne akcije i sredstva javnog informi-

ranja) u ometanju izvoenja. Utvreno je da umarski fakultetkoluje umare urbaniste, koji ako jesu strunjaci arborikulturepotpadaju pod podruje umarstva za to ve postoji zakon. Istotako, utvreno je, da u praksi ni prvostupnici ne obavljaju umskeposlove.

Vinja Lubeti iz Ministarstva poljoprivrede uka-zala je na mogunost da predstavnici umarskog fa-kulteta, Hrvatskog umarskog instituta, komunalnihpoduzea i dr. osnuju radnu skupinu i dogovore seoko pravnog temelja za budui pravilnik. Na upitprisutnih o koritenju dozvoljenih zatitnih sredstava

ukazala je na FIS trailicu na web-stranici ministarstvau koju se moe upisati velik broj parametara.Za raspravu o tome koji bi tono akt treba-

lo donijeti, obrazloenje za donoenje preporuka ismjernica bilo je da nije potrebno stvarati nove zakon-ske podloge, ve bi HUA trebala traiti dozvolu za prepisivanjenjemakih, to je podrao dio prisutnih. Dodatno obrazloenjetemeljeno na iskustvima sa zakonima EU bilo je da nije moguenainiti jedinstveni akt zbog toga to ga ne bi bilo mogue uklopitiu pravnu legislativu. To je dovelo do stava da treba donijeti viepravilnika, ali nikako preporuke i smjernice iz razloga to ih senitko ne bi pridravao, a to bi bilo kontraproduktivno. U vezi s

ovom problematikom predloeno je da se urbano umarstvo jed-nom reenicom uvrsti u Zakon o umama te da se pravilnici izra-uju na tom temelju.

Prof. dr. sc. I. Tikvi iznosi miljenje

Zakljueno je kako je u problematiku potrebno ukljuiti prav-nike, osiguravajua drutva i osigurati edukaciju jer arborikulturanije prepoznata kao zasebna struna disciplina to je jedan od ko-rijenskih problema. Prisutni su obavijeteni o skorom donoenjunovog pravilnika o ureivanju privatnih uma.

5/24/2018 208


dog

aaji

Tekst/foto:GoranV

incenc

Skuptina SIT-a

9. REDOVNA SKUPTINA SITA

Radnik Hrvatskih uma

je uinkovit i racionalan

Naice su bile domain devete po redu Redovneskuptine SIT-a koja je odrana u sali Hotela Park.Raspravljane su brojne vane teme te je donesen plan

aktivnosti za iduu godinu.

Druga sjednica MladihSIT-a

Sekcija mladih SIT-a takoer je odrala sjednicu u ho-

telu Park u Naicama. Na sjednici je podneseno izvjee oaktivnostima u razdoblju od prole sjednice koja je odranau Cerni poetkom rujna. Istaknuto je kako je tajnik Niko-la Pavii izabran za lana izvrnog odbora Sekcije mladihSSSH. Podneseno je i izvjee o sudjelovanju u akciji STOPnasilju nad radnim zakonodavstvom, odranoj poetkomprosinca prole godine.

Radi potreba uspostavljanja mree mladih sindikalnihaktivista, sredinjici SSSH dostavljena su imena lanovaSekcije mladih SIT-a kako bi lake primali informacije ve-zane uz zakonodavstvo, akcije i aktivnosti te kako bi sredi-njica lake dolazila do povratnih informacija vezanih uz isto.

Planirale su se i aktivnosti za tekuu godinu gdje se istiesuradnja sa Sekcijom mladih SSSH i planiranje prvomajskihaktivnosti a planira se i vea aktivnost na podrunicamakako bi se animirali za vee sudjelovanje u sindikalnim dje-latnostima.

Poetkom oujka u naikom hotelu Park odr-ana je deveta po redu skuptina Sindikatainenjera i tehniara umarstva na kojoj supored Glavnog odbora nazoili i brojni la-novi radnih tijela aktivnih u SIT-u. Skuptinu je uime voditelja UP Naice Vlatka Podnara pozdraviorukovoditelj Proizvodnog odjela UP Naice DaliborGaji, nakon kojeg su uvodne govore i pozdrave odr-ali predsjednik SIT-a Tomislav Uarevi, predsjed-nica GRV-a eljka iki te predsjednik Sekcije mladih

Jakov Petrievi. Uslijedilo je izvjee za prolu godi-nu gdje je zakljueno kako je 2013. godina bila vrloturbulentna. Predsjednik SIT-a Tomislav Uareviprotekle godine izravno je zastupao sindikat s ak 4radna dana mjeseno, to dovoljno govori o obimu

posla i dogaaja. Uarevi je istaknuo kako je socijalni dijalog biona vrlo niskoj razini, to se prvenstveno odnosi na Ministarstvorada i socijalne skrbi. Zakljuio je kako i dalje nedostaje pisaniplan restrukturiranja Drutva te da se restrukturiranje provodi uhodu to je dovelo do velikog straha u neizvjesnu budunost kodradnika, pogotovo onih od kojih firma ima izravnu korist, a to sutehniari (poslovoe, lugari) i revirnici dok posredno tu pripadaju

i struni suradnici u podrunicama. Institut savjetovanja

s radni-kim vijeem je sve drugo osim unaprjeenja socijalnog dijaloga iuvaavanja kolektivnog upravljanja kod bezbrojnih izmjena i do-puna opih akata. Komentiran je i prijedlog Zakona o radu koji je

trenutno na raspravi u Saboru, a koji prema rijeima predsjednikaUarevia, srozava hrvatskog radnika na najnie grane i tretira gakao troak. Takoer je istaknuto kako je prema svim knjigovod-stvenim pokazateljima radnik Hrvatskih uma uinkovit, tedljivi racionalan. Naalost, takoer je istaknuto kako je sindikalno za-

jednitvo u firmi na niskoj razini, a kao razlog se navodi nelojal-na konkurencija i veliki strah radnika te neizvjesnost uvjetovanamanjkom informacija o provedbi restrukturiranja.

Unato tomu, trajk solidarnosti odran25. veljae 2014.je uspio, a lanstvo SIT-a odazvalo se sa 61 posto od ukupnogbroja lanova. Sindikati su, to se jo jednom pokazalo, jedna akone i jedina drutvena snaga u Hrvatskoj koja moe mijenjati svijestgraana prema solidarnosti, potenju i pravednosti.

Na sjednici je izglasan novi statut SIT-a za kojeg se smatra dae uz napore ljudi na terenu, dovesti do dvostrukog efekta; po-

veanja broja lanova i zatitu buduih novih lanova Sindikata.lanovi skuptine su izglasali Izjavu o pristupanju novopotpisa-nom KU, a prihvaen je i financijski plan za 2014. godinu te pro-gram rada i plan aktivnosti. Tradicionalni umarsko - sportski isindikalni susreti odrat e se u jesen kako je skuptina odluila.Za kraj je predsjednik SSSH Mladen Novosel iznio plan aktivno-sti SSSH za iduu godinu gdje je istaknuo dva nova zakona kao

veliku prijetnju hrvatskom radniku a rije je o Zakonu o radu teo Zakonu o povremenim poslovima. Napomenuo je kako se Ko-lektivni ugovori kre i u javnom i u privatnom sektoru zbog ega

su organizirani brojni prosvjedi koji su donekle urodili plodom.Novosel je zakljuio kako e SSSH uiniti sve kako bi se problemirijeili za pregovarakim stolom, no ukoliko to ne bude moguepokrenut e se generalni trajk i drugi oblici pritiska prema izvr-noj vlasti u Hrvatskoj.

5/24/2018 208


Tijekom oujka u Lipovljanima su odrani drugipo redu Dani Josipa Kozarca. Ovim je nazivom

objedinjeno nekoliko dogaaja koji se tradicionalnoobiljeavaju u ovom kraju, a to su Dan kole, Danupe i Dan opine. Na svim je dogaanjima bioprisutan naelnik opine Lipovljani Mario Ribar

uz podrku upanije Sisako - moslavake ali i svihostalih sudionika i nositelja programa.

dog

aaji

Tekst/foto:Tatjan

auriiKuric

U OZRAJU PROBLEMATIKE POPLAVNIH UMA

Drugi dani Josipa

Kozarca u LipovljanimaULipovljanima su sredinom oujka drugi puta svea-no obiljeeni Dani Josipa Kozarca. Dan ranije otvo-rena je izloba uma okom umara u lipovljanskojknjinici, a predstavnik Hrvatskog umarskog dru-tva ogranka Zagreb, Damir logar odrao je prigodan govor. Usklopu programa Dani Josipa Kozarca odran je meunarodniznanstveno struni skup pod nazivom Poplavne ume s temomnizinskih uma i problema s kojima se suoavaju. Nositelj pro-grama bio je umarski fakultet Sveuilita u Zagrebu, a pozivu suse odazvali voditelji Podrunica Zagreb i Nova Gradika, struneslube i upravitelji nizinskih umarija. Na skupu su govorili naiuvaeni profesori i njihovi gosti; akademik Slavko Mati s HAZUu Zagrebu, dekan umarskog fakulteta Sveuilita u ZagrebuMilan Orani, Emil Klimo s Mendel University, Brno-Lesnic-k a devask fakuta Brno iz Republike eke, Martin Bobinacs Univerziteta u Beogradu, Ivica Tikvi sa umarskog fakultetaSveuilita u Zagrebu, Ivan Pila s Hrvatskog umarskog instituta,Roman Rosavec sa umarskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu i

Anica Bili s HAZU u Vinkovcima. Oni su s razliitih aspekataprikazali poplavne ume u Hrvatskoj i Europi, njihovu povijest,razvoj i utjecaje.

Profesor Emil Klimo predstavio je poplavne umeu europ-

skom prostoru; njihov postanak, rasprostranjenost i specifinostipojedinih podruja. Akademik Slavko Mati je iznio pregled po-plavnih uma koje rastu u Hrvatskoj na podruju Podravine, Posa-

vine, Podunavlja i Pomurja. Martin Bobinac prikazaoje viegodinja istraivanja i sindinamske procese napodruju Gornjeg Podunavlja. Ivan Pila je prikazaoznaaj vodnog reima nizinskih uma u potrajnomgospodarenju te initelje poremeaja tog reima. IvicaTikvi je predstavio rezultate praenja suenja nizin-skih uma u Hrvatskoj. Roman Rosavec je prikazaopark prirode Lonjsko polje kao najvee movarno po-druje Republike Hrvatske, dio nacionalne ekoloke

mree, SPA podruje i dio mree NATURA 2000.Anica Bili pripremila je znanstvenu usporedbu dvi-ju Kozarevih pripovjetki kao odgovor na pitanje:Uemu je tajna popularnosti Tene?, za razliku od pri-

mjerice, ostalih enskih likova iliprekrasnog antologijskog prikazakozarevog djeda u njegovoj pri-povijetci Moj djed.Nakon izlaganja odrana je pro-mocija knjige Josipa KozarcaMr-tvi kapitalina slovakom jeziku.Knjigu je prije 110 godina preveo

uitelj i pedagog Jozef Maliak,porjeklom Slovak, koji je u to

vrijeme radio u Iloku. I Kozaraci Maliak bili su svjedoci tekihgospodarskih prilika, raspadanjaobiteljskih zadruga i promjenau strukturi stanovnitva starogslavonskog sela. Oito su bili ge-neracijski i svjetonazorski bliski,kada je Jozef Maliak osjetio po-trebu da ba ovu knjigu, o svomtroku prevede na materinji jezik.

Matica slovaka je prepoznalavrijednost ovog izdanja i pota-kla objavu pretiska uz predgovorSandre Kralj Vuki i pogovorurednika Dragutina Pasaria.

Znanstveno struni skup o poplavnim umama

5/24/2018 208


dog

aaji

Tekst:IrenaDevi

F

oto:A.Rubin,G.Vincenc

Prvi dan proljea

ili svjetski dan uma!ume prekrivaju jednu treinu ukupne povrine Zemljete su od vitalne vanosti za funkcioniranje svijeta kakvogznamo. ume predstavljaju mjesta najvee bioloke razno-likosti te su dom za vie od polovicu terestrijalnih vrstaivotinja, biljaka i kukaca. Igraju kljunu ulogu u borbi protiv kli-matskih promjena. Pridonose odranju ravnotee kisika, ugljinogdioksida i vlanosti zraka. No, unato svim pobrojanim injenica-

ma koje su u ekonomskom, ekolokom i socijalnom smislu nepro-cjenjive, ljudska vrsta i dalje neumoljivo unitava ta ista umskapodruja koja su nam od presudne vanosti za vlastito preivljava-nje. Globalna deforestacija se nastavlja i to brzinom koja poziva naalarm 13 milijuna hektara ume unitava se i nestaje svake godi-ne. To je naa budunost! poruuju iz Ujedinjenih naroda te nasovakvim porukama pozivaju da i ove godine obiljeimo Svjetskidan uma sadnjom drvea te edukacijom i promocijom vanostiuma i umskih ekosustava.

Unitavanjem uma nastaju ekoloke promjenesa tetnimposljedicama, meu kojima su prvenstveno promjene zemljita i

klime, kao i nestanak mnogih biljnih i ivotinjskih vrsta.Sjea uma dovodi do velikog smanjenja bioloke raznolikostina odreenom podruju, stoga nestaju brojne i nekad vrlo rairene

vrste biljnog i ivotinjskog svijeta.Uz to, na podrujima u kojima nestaju ume, koje su regula-

tori temperature i vlanosti, neizbjene su i promjene klime. Eko-loka vanost uma je viestruka. One sudjeluju u proiavanju

podzemnih i povrinskih voda, ume u blizini vodocrpilita titeakumulacije pitke vode od zagaenja. Nizinske ume imaju vanuulogu zatite od poplava, tite tla od erozije, klizanja, sprjeavajunastanak lavina i klizanje snjenih masa. Vee umske povrineutjeu na klimu ublaavanjem velikih promjena temperature, lje-ti poveavaju vlanost zraka, sprjeavaju promjene mikroklimeodreenog podruja, tite od oneienog zraka, jakog vjetra ibuke, zadravaju velike koliine praine, te pruaju utoite i hra-nu brojnim ivotinjskim i biljnim vrstama.

ume i umske povrine u Republici Hrvatskojprekrivaju37 % ukupne povrine, dobra su od opeg interesa, uivaju po-sebnu zatitu drave, a koriste se pod uvjetima i na naine koji su

propisani Zakonom o umama. U naoj zemlji ume su jo uvi-jek autohtone, to nije sluaj s velikim dijelom uma u Europi.Naime, uslijed pretjeranog unitavanja sjeom i drugih razloga,mnoge ume su unitene, a na njihovo mjesto, ali u puno manjemobujmu, umjetno su podizane nove, esto monokulture. U vre-menu u kojemu se vrednuje jedino kapital, a uzreice tipa timeis moneyopisuju na ivot gotovo u potpunosti, vanost uma iprirodnih umskih ekosustava zaboravlja se sve vie. Sijeku se iunitavaju brojne umske povrine u elji za brzom i veom zara-dom. Tropske ume, najvrednije zbog svoje bioloke raznolikostipostaju plantae monokultura ili poljoprivrednih vrsta te se isko-ritavaju u svrhu dobivanja biodizela ili neke druge brze zarade.

Zemlje zapadnog dijela Europe svoje su ume unitile istim sje-ama te sadnjom brzorastuih monokultura u svrhu pridobivanjadrvne mase. Jugoistoni dio Europe, pak, sjekao je umu za sadnjupoljoprivrednih plantaa, kao to su masline ili vinogradi. Danastako panjolska ima velikih problema s deforestacijom te ispira-

Svake godine, na prvi dan proljea, u svijetu seobiljeava Svjetski dan uma. Utemeljen davne 1971.

godine na sjednici Generalne skuptine Europskepoljoprivredne konfederacije zamiljen je kao dogaajkoji e doprinijeti poveanju svijesti o ouvanju uma

i umskih ekosustava.

Koliko vode mogu upiti neke vrste lia:

1 m bukovog lia upije 176 litara vode

1 m iglica smreke upije 248 litara vode

1 m iglica obinog bora upije 160 litara vode

SVJETSKI DAN UMA

5/24/2018 208


ume i umarska struka u Dalmaciji su od neprocjenjivevanosti i znaaja, a ponekad slika govori vie od rijei. Stru-na suradnica iz UP Split poslala je dvije fotografije na kojimase jasno vidi razlika u obnovi prirodnog stanita. Predio Vo-ljak nalazi se iznad Splita, a do nedavno je predstavljao zelenubarijeru izmeu planine Kozjak i mora.

Nakon katastrofalnog poara 2010. Godine, izvrena jesanacija dravnih povrina povrine oko 40 ha. Danas, ove fo-

tografije svjedoe, kako je na povrinama (sjeverno od puta)koju su djelatnici Hrvatskih uma sanirali, ve uspostavljenabioloka ravnotea, za razliku od povrine koja nije sanirana, akoja se nalazi u privatnom vlasnitvu i na puno veoj povriniod oko 60 ha. Privatne povrine su preputene same sebi iakosu ih po Zakonu trebali sanirati umoposjednici.

njem tla zbog sustava navodnjavanja. Vanost uma u prirodnomciklusu i opstojnosti nae vrste jednaka je vanosti vode. Nikakvabuteljirana voda ne moe zamijeniti umski izvor pokraj kojeganema nikakvih zagaivaa ve samo netaknuta priroda s obiljem

zdravih stabala, grmlja i prizemne flore.ume posjeduju tu osobinu kojom, proputajui oborinekroz zemljine slojeve, proiavaju vodu. Najbolji primjer u ko-

joj mjeri uma moe utjecati na istou vode je grad Frankfurt u

Njemakoj ili Basel u vicarskoj. Vodu iz rijeke ili industrijskuvodu prethodno steriliziraju te sistemom cijevi i pumpnih ureaja

odvode u umu. Tu voda ponire u tlo i mijea se sa podzemnomvodom. Ponirui kroz umsko tlo, voda se filtrira, proiava ikada doe u kontakt sa podzemnom vodom, ima istu temperatu-ru, ukus i istou kao podzemna voda. ume znaajno smanjuju iusporavaju eroziju svojim kronjama, granama, korijenovim susta-

vom i listincem. Prema istraivanjima u Americi, uslijed krenjauma i izostanka vjetrobranih pojaseva, tridesetih godina prologastoljea na nekim podrujima Kanade u jednoj godini ispuhan jesloj zemlje od 60 cm. U sklopljenoj umi, dakle u 37 % povrineHrvatske, nema erozije tla ili se pojavljuje jako rijetko. ume ima-

ju vanu ulogu u spreavanju nastajanja bujica. injenice govore

da slivna podruja obrasla umom imaju 30-50 % nie vodostaje,nego to imaju slivovi koji nisu obrasli umom. Prednost Hrvatskeu hidrolokom smislu usko je povezana uz prirodnost i strukturusvojih uma, ali isto tako i uz klimatske prilike koje u podrujuDinarida pruaju velike koliine oborina. Ekoloke vrijednostiuma najvie se oituje u reguliranju slijevanja i otjecanja vode,kada ume zatiuju tla od erozije i nastanka bujica. Hrvatska jezemlja izrazito bogata prirodnim umama i pitkim vodama. Pita-nje je samo hoemo li sauvati ova prirodna bogatstva za nas i naepotomke?

5/24/2018 208


Vijestice iz podrunicaVijestice iz podrunicaVijestice iz podrunica

up Gospi

Na sjednici vijea za prevenciju opasnosti od poara Opi-ne Donji Lapac, predloeno je da se zbog uestalih poara uproljetnom periodu, protupoarna zatita aktivira ranije. Nacijelom podruju UP Gospi, umarije su pojaale uvarskuslubu kako se poari ne bi proirili na umu i umsko zemlji-te.

Takoer, na Meunarodni dan planeta Zemlje organizirati ese ekoloka akcija ienja samog mjesta i okolice kao i sanacijapristupnog puta prema trbakom buku, te sadnjom sadnica usamom mjestu Donji Lapac.

Proljetno poumljavanje zapoelo je u gospodarskoj jediniciMedake borove kulture na podruju umarije Gospi. Sad-nicama obine smreke 2+2 planira se izvriti poumljavanje naoko 100 ha, dok e popunjavanjem biti obuhvaeno 40 ha.Radove izvodi 18 radnika zaposlenih preko agencije.

U Gospiu je odrana radionica koja je imala namjeru upo-znavanje novih korisnika s WEB GIS servisima H, WEB pre-glednikom H te poetno koritenje Quantum GIS aplikacija open source GIS softvera. Na radionici su osim djelatnikaUP Gospi sudjelovali i djelatnici iz UP Karlovac, Ogulin,

Delnice, Buzet, Senj i Split. Projektne ideje koje su objedinjene u jedan veliki projekt pod

nazivom VIN Velebitska incijativapredstavljene su na radio-nici koja je odrana u upravnoj zgradi PP Velebit u Gospiu, uorganizaciji Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU.

up KarLoVac

U tijeku su radovi na sadnji u umarijama Jastrebarsko, Pisa-rovina, Duga Resa i Cetingrad (lunjak, bukva, smreka) kao iredovna sjea po svim umarijama.

Obavljaju se radovi na sanaciji cesta, klizita i mostia te rado-vi na sanaciji vjetroizvala u umariji Jastrebarsko uzrokovanihciklonom Teodor. Takoer, obavljaju se radovi doznake izva-ljenih i prelomljenih stabala nastalih uslijed ledoloma, snjego-loma i velike koliine kie.

U veljai je posjeeno 29.261 m3, to ini 11 % godinjeg pla-na, dok je od poetka godine posjeeno ukupno 50.643 m3ili20 % od godinjeg plana.

Prodaja drvnih sortimenata u veljai koliinski je iznosila24.518 m3, a financijski 7,7 milijuna kn s prosjenom prodaj-nom cijenom od 315 kn/m3. U pet provedenih javnih nadme-tanja kupcima je, od ponuenih 96.492 m3, prodano 86.439m3to znai da je prodano 90 % ponuene robe i ostvareno 34% godinjeg plana.

Krajem veljae obavljen je pregled osnove gospodarenja za gos-

podarsku jedinicu Kozjaa. Poetkom oujka je obavljen stru-ni pregled programa gospodarenja umama umoposjednikaza gospodarsku jedinicu Draganii Karlovac.

U lovitima je u tijeku pregled i odravanje lovnogospodarskihi lovnotehnikih objekata. Takoer se vri utvrivanje brojnogstanja divljai i utvrivanje broja nove mladunadi.

U oujku su Hrvatske ume donirale po tri sadnice koje e sezasaditi oko devet osnovnih kola. Prilikom sadnje uenicimae se prezentirati vanost uma povodom Svjetskog dana zati-te uma. Dio sadnica donirao je Hrvatski umarski institut.

Krajem oujka planiraju se odrati po dva predavanja u Ovara u Karlovcu i u O Dragani te predavanja o umamaza graanstvo Dragania u suradnji s Udrugom Zraka iz Dra-

gania. kolama e se pokloniti i reprint postera Proljetnice uizdanju asopisa Hrvatske ume. U O Grabrik Odrano jepredavanje na temu proljetnica.

U suradnji s Hrvatskom komorom inenjera umarstva i drvnetehnologije krajem oujka organizirat e se predavanje s te-

mom EU fondovi u umarstvu predavaa Domagoja Trohe izDirekcije Hrvatskih uma.

up KopriVnica

U umariji Repa odran sastanak o Sanaciji i obnovi na po-drujima zahvaenim intenzivnim viegodinjim suenjemuma te o usklaenju propisa s Osnovom podruja.

Realizacija sjee i izrade tijekom mjeseca veljae iznosi 20.215m oblovine i 13.671 m prostornog drva to ukupno iznosi

33.886 m. Od uzgojnih radova tijekom veljae raene su nje-ge pomlatka i mladika te ienja na povrini od 48 ha.

Izraeni su Planovi zatite uma od poara za 2014. godinu.Procijenjena opasnost po stupnjevima je:

- za II stupanj 774 hektara - za III stupanj 15.593 hektara - za IV stupanj 43.806 hektara U oujku je povodom Klimatskog tjedna O Virje organizi-

rala Dan otvorenih uionica, a umarski su strunjaci odra-li djeci uvodna predavanja i prezentacije. U sklopu projektakola u umi, uma u koli odrano je predavanje uenicima4. razreda O Brae Radi u Koprivnici. Suradnja se nastavlja

kroz izradu eko-projekta poune staze u gospodarskoj jedini-ci Dugako brdo u umariji Koprivnica i kroz natjeaj Maliekolozi-velike nagrade. Krajem oujka planiraju se aktivnostiu O uro Ester u Koprivnici, O Brezniki Hum u opiniBrezniki Hum, podrunoj O Antun Nemi u opini Reka,te djejem vrtiu u opini Koprivniki Ivanec.

up deLnice

Delnika podrunica e uz Dan planeta Zemlja 22. travnja do-nirati udruzi Ekoregija Kostrena 500 komada sadnica smre-ka i ukrasnog grmlja. Sadnice e biti podijeljene uenicimaosnovne kole i polaznicima djejeg vrtia u Kostreni.

Na Strunom kolegiju delnike podrunice koji je odran 19.veljae bio je nazoan i predsjednik Uprave Hrvatskih umaIvan Paveli. Podnijeta su izvjea o poslovanju Hrvatskihuma i delnike podrunice za 2013. godinu.

Odjel za ureivanje uma delnike podrunice tijekom 2014.obavit e sljedee radove: pripremne radove u dravnim u-mama na 6.031 ha i privatnim na 1.862 ha, zavrne radove udravnim umama na 10.864 ha i privatnim na 3.511 ha, teterenske radove u dravnim umama na 6.030 ha i u privatnimumama 1.862 ha.

Pored redovitih radova u Odjelu za ureivanje obavit e sei dodatni radovi: iskaz izvrenih sjea za 2013., razduenje ievidencija bioloke obnove uma za 2013., auriranje registraumskih cesta, procjena vrijednosti uma, legalizacija objekata,sreivanje.

up zaGreB

U tijeku su radovi na procjeni i sanaciji teta nastalih na uma-ma, umskim komunikacijama i objektima ove zime. Bila jepoplavljena Lugarnica Gredice u umariji Kutina. Voda je poprvi puta dola do samih temelja objekta u Opekama umarijeLipovljani. Radnici umarije Lipovljani i Velika Gorica kojiive u poplavljenom podruju bili su angairani na obrani odpoplave.

U gradu Zagrebu je koliina oteenih stabala ove zime vie-

struko vea od uobiajene, a sanacija se provodi prema redosli-jedu prioriteta.

Ukupna proizvodnja drvnih sortimenata u razdoblju od 1. do28. veljae iznosila je 28.941,90 m, odnosno 16.455,05moblovine i 12.486,85m prostonog drva.

5/24/2018 208



U rasadnicima se radi na vaenju i isporuci sadnica (izvaenoje 250.000 kom) te na presadnji i zatiti biljaka.

U tijeku su kem. tretiranja korova kako bi se izbjegle rune e-tve. Ubrzano se radi na uspostavi umskog reda u sastojinamaglavnog prihoda u koje je ujesen unesen ir.

U Pregradi je odrana javna rasprava o prijedlogu Programagospodarenja za gospodarsku jedinicu Pregrada-Klanjec.

U sklopu projekta Parkovi Dinarskog luka u procesu dobiva-nja Povelje za odrivi turizam, odnosno u izradi Strategije iakcijskog Plana za odrivi turizam za sljedeih pet godina zaPP Lonjsko polje, sudjelovali su predstavnici odjela Ekologije.Prisustvovali su i na radionicama za izradu Prostornog planaPP Medvednica. Odjel ekologije provodi koordinaciju za pro-cjenu teta u umama uzrokovanih ledolomom, bujicama ipoplavama.

U Lipovljanima su obiljeeni Dani Josipa Kozarca izlobomfotografija uma okom umara i meunarodnim znanstvenostrunim skupom o poplavnim umama. Soba Josipa Kozarcaobogaena je preslikom umskogospodarskih karata iz njegovadoba.

U Centru Slava Rakaj postavljena je izloba uma okom u-

mara koja je za ovu prigodu dopremljena iz Bjelovara u Za-greb. Odjel za ekologiju planira i druge promotivne aktivnostipovodom Svjetskog dana uma u suradnji sa Udrugom EkoZelina, osnovnim kolama i srednjom kolom.

up sisaK

U gospodarskoj jedinici Brezovica umarije Sisak krajem ouj-ka odrat e se humanitarna akcija koju organizira Hrvatskastudentska asocijacija s ciljem doprinosa ouvanja i obnavlja-nja uma u Republici Hrvatskoj. Dvadesetak volontera sudje-lovat e u radovima popunjavanja sadnicama hrasta lunjaka.

Realizirana sjea u oujku od 1. do 19. oujka iznosi

22.956,092 m3, od toga je 8.598,37 m3oblog i 14.358,55 m3prostornog drva.

Radovi bioloke obnove uma za oujak su: popravak ogradanakon zime i poplava, ureenje etae na 7 ha, njega starijegmladika na 5 ha. Problemi s izvoenjem radova BO-a su unizinskim umarijama Sisak, Sunja, Lekenik i Hrvatska Dubi-ca, zbog nedavnih poplavnih voda.

Proljetne sadnje su u tijeku. Do 20. oujka planirana je sadnja60.000 sadnica hrasta kitnjaka i 50.000 hrasta lunjaka. Zbogpoplavne vode koja se jo uvijek nije povukla nije mogue izvr-iti sadnju poljskog jasena, a planirana sadnja za proljee iznosi130.000 komada.

U odjelu za ureivanje uma napravljeni su godinji planovigospodarenja za 2015. godinu, i to za gospodarsku jedinicuLetovaniki Lugumarije Sisak, gospodarsku jedinicu Pokupskeume umarije Pokupsko te gospodarsku jedinicu Peenica-Cerjeumarije Lekenik.

Radovi prve faze na izgradnji umarije Petrinja su na zavret-ku. U tijeku je ugradnja stolarije. Raspisan je natjeaj za izraduseparatnog trokovnika i struni nadzor graevinskih radovaza drugu fazu.

up VinKoVci

Tijekom prva dva mjeseca posjeeno je 103.623 m, od ega je

83.172 m izraene drvne mase, a 20.451 m3samoizrade, kojaje najveim djelom izvrena kroz uspostavu umskog reda (sastanovnitvom), u sastojinama glavnog prihoda.

Privueno je 70.889 m - 95 % vlastitim kapacitetima, a fak-turirana realizacija iznosi 32.740.650 kn.

Intenzivno se radi doznaka II. dobnog razreda i ienje kolji-ka.

Od poslova u RJ Rasadnik Zaluje - proljetno vaenje i is-poruka umskih sadnica su u cijelosti realizirani uz angairanjeradne snage preko Agencije. Sav sadni materijal (sadnice hrastai jasena) namijenjen je potrebama UP Vinkovci. Prodaje seukrasno bilje.

Zapoele su aktivnosti za obiljeavanje Svjetskog dana uma(21. oujak) u okviru projekta kola u umi ponovnim inici-ranjem suradnje sa osnovnim i srednjim kolama na podrujuUP Vinkovci.

up senj

Na podruju umarije Krk, GJ Kras - Gabonjin na podrujumjesta iii i Klimno zapoelo se sa sanacijom vjetroizvalaborovih kultura. Posao na sanaciji izvodi tvrtka umska bio-masa d.o.o. iz Zagreba. Radi se oko 650 m bora (alepski i crnibor), ugovorena sjea na panju - energetsko drvo.

Od strane Strunog povjerenstva Ministarstva poljoprivre-de ispitane su i odobreni Programi gospodarenja za dravneume: umarija Senj GJ Volarice i GJ Grabarje - Brisnice.

U tijeku su radovi na izgradnji donjeg stroja protupoarneprometnice Duliba - Loparine, duljine 2.295,87 m, GJ Duli-ba, umarija Novi Vinodolski. Radove izvodi RJ GMP Senj.

up noVa GradiKa

U sklopu djelatnosti iskoritavanja uma, u veljai je posjee-no 38.601 m drvne mase, kupcima otpremljeno 31.179 mdrvnih sortimenata, a ostvareno je 16.110.704 kn. Privueno

je forvarderima 8.280 m, a traktorima 1765 m. Bioloka obnova uma obuhvatila je popunjavanje sadnicama

(6,50 ha), pripremu stanita (89 ha), ienje koljika (17 ha) tenjegu mladika (7 ha). Doznaeno je 15.113 m drvne mase, a

raeno je i na odravanju svijetlih pruga (3,50 km), uzgojnihstazica (8,17 km), podizanju (2,3 km) i odravanju ograda (2km). U umskome rasadniku Cerniku izvaeno je 2750 sadni-ca lunjaka, 28.000 kitnjaka i 85.000 poljskoga jasena.

Tijekom veljae ureivai uma su obavljali zavrne terenskeradove u gospodarskim jedinicama Mrsunjski lug-Migalovci iOkuanske ume, a pripremne radove u GJ Ljeskovaa.

U lovitu Radinje odstrijeljena su tri jelena, 6 divljih svinja, aza prihranu divljai upotrijebljeno je 14.050 kg razliite hrane.

up osijeK

Tijekom 1. kvartala 2014. godine na podruju UP Osijek

izvrena je priprema stanita za sadnju na 200 ha povrine te jeposaeno 153.000 sadnica hrasta lunjaka (40 ha) iz rasadnika

Vinjevac. Od te koliine na nove povrine (poumljavanje ipodizanje po l. 55. ZO-a) posaena je 81.500 sadnica hrastalunjaka.

Posaeno je i 15.500 sadnica poljskog jasena (8 ha) i 100 sad-nica divlje trenje te 41.000 sadnica EAT (150 ha).

Pojedinana zatita od divljai obavljena je sadnjom u Tully na6 ha te ograivanjem trskom na 100 ha. Podignuto je i 0,85km ograde.

Od ostalih radova zapoelo se s orezivanjem grana u kulturamaEAT-a te strunim radovima u ienju koljika (obiljeavanje).

Tijekom prvog kvartala 22 radnika sjekaa UP Gospi, u u-marijama Darda, Osijek i Tikve obavljali su sjeu i izradu, teproizveli ukupno 2.900 m drvnih sortimenata.

Planirani radovi sjee i izrade, te privlaenja i uspostave um-skog reda u oplodnim sjeama uspjeno se privode kraju.

5/24/2018 208



up oGuLin

Plan proizvodnje za 2014. u ogulinskoj podrunici iznosi206.557 m. Tijekom veljae plan je izvren s 7,94 posto, od-nosno posjeeno je 16.394,76 m.

Na podruju ogulinske podrunice evidentirane su tijekomveljae manje tete od ledoloma. tete su procijenjene i pri-javljene nadlenim opinskim povjerenstvima. Bit e saniranetijekom godine kroz provoenje sanitarnih sjea.

U rasadniku Otarije u narednom razdoblju uz uobiajene ra-dove koji se obavljaju, obavit e se i priprema tla za proljetnopikiranje klijanaca.

up spLit

Povodom Svjetskog dana zatite uma na poznatoj zvjezdarnicina Mosoru Zvjezdano selo Mosor u blizini Splita, u okviruakcije kola u umi uma u koli, djelatnici Uprave svojimizlaganjem na temu vanosti ouvanja ume i bioraznolikosti,uveliali su proslavu za 40-tak djece Osnove kole Manu uSplitu. Djelatnici umarije Split donirali su 10-tak sadnica cr-nog bora kojim su ozelenjeli okoli Zvjezdarnice

U sklopu projekta Posadi stablopotpisan je Ugovor o suradnji

s NP Krka, i poduzeem Solaris d.d. Ovim ugovorom ustupitie se opoareno podruje umarije ibenik, GJ Trtar koja e sepoumiti s 5.000 sadnica.

Iako je u tijeku priprema izrade Godinjeg plana zatite umaod poara, na podruju Uprave poari su ve sada uzeli maha.Samo u Imotskom, poar je nedavno opustoio 30 ha boroveume i niskog raslinja.

Ove godine na Odjelu za ureivanje u planu su 34 komisijskapregleda za osnove kojima istie vanost na dravnim povri-nama i 6 komisijskih pregleda za osnove na privatnim povr-inama. Do sada je Odjel za ureivanje izradio 10 godinjihplanova za programe gospodarenja kojima istie vaenje osno-

ve s krajem 2014., a za izradu preostalih 7 planova posloveureivanja rade UP Osijek i Poega.

up naice

Tijekom veljae proizvedeno je 45.114 m drvne mase, odega 24.629 m tehnike oblovine, to je 13 % od godinjegaplana, i 20.485 m prostornoga drva (10 % od plana). U faziprivlaenja privueno je 25.542 m3, a od toga 20.406 m3teh-nike oblovine i 20.485 m3prostornoga drva.

Nakon ispomoi na drugim umarijama, uzgojni radnici obav-ljali su na matinim umarijama poslove sadnje i ienja ko-ljika. Lunjakove sadnice su iz vlastitoga rasadnika, a sadnja

je izvrena u sklopu plana prvoga tromjeseja. Sadnice hrastakitnjaka nabavljene su iz umsko - hortikulturnoga rasadnikaHajderovca, poeke podrunice Hrvatskih uma. Proljetnasadnja nastavlja se na podruju umarije Slatina, u gospodar-skoj jedinici Slatinske prigorske ume. U umskom predjeluDuboka dolina bit e upotrijebljeno 5.790, a u Ravnom gaju7.560 kitnjakovih sadnica. Na podruju umarije Voin, uumskome predjelu Kovaevac, bit e posaeno 22.000 bilja-ka.

up BjeLoVar

Na podruju UP Bjelovar u tijeku je velika kampanja pro-ljetne sadnje u 13 od 15 umarija. Planira se posaditi oko 300

tisua sadnica hrasta lunjaka, oko 100 tisua sadnica hrastakitnjaka i preko 60 tisua sadnica crne johe. Velika panja po-sveuje se sanaciji povrina nastalih uslijed suenja etinjaa,sadnjom sadnica crne johe i hrasta lunjaka.

Na podruju umarije azma, pri kraju je runo - mehanizi-

rano orezivanje stabala u klonskoj sjemenskoj plantai hrastalunjaka. Snage su udruili djelatnici UP Bjelovar, umarijeazma koji reu sve to se moe orezati sa tla, s djelatnicimaUP Naice koji orezivanje obavljaju sa platforme. Do sada jeorezano oko 600 kom, sadnica visine preko 3,5 m. Povrinaklonske sjemenske plantae hrasta lunjaka je 26 ha s 2.000stabala starosti 4 - 14 godina. U proloj godini sakupljeno je3.150 kg kvalificiranogira.

U rasadnicima je zavreno vaenje sadnica za proljetnu sadnju.Ukupno je izvaeno iz tri rasadnika 279.900 selekcioniranih i109.900 kvalificiranih sadnica hrasta lunjaka, te 149.600 sad-nica hrasta kitnjaka. U sjemenskoj sastojini hrasta lunjaka, ugospodarskoj jedinici Bolanski abljaki lug, radi se selek-tivna doznaka uklanjanje iz sastojine negativnih (viestrukozakrivljenih i raljavih) stabala.

Od 28. 30. oujka 2014. godine na Sajamskom prostoruu Gudovcu odrao se 17. proljetni sajam poljoprivrede, gos-podarstva i obrtnitva na kojem su tradicionalno sudjelovaleHrvatske ume d.o.o. I ove godine izlobeni prostor Hrvatskihuma bio je jedan od najureenijih i najposjeenijih.

up poeGa

Poeka podrunica je tijekom veljae posjekla, izradila i izvu-kla 13.073 m drvne mase te otpremila kupcima 12.600 mdrvnih sortimenata. umarijski traktori izvukli su 11.524 m,od ega 7.357 m tehnike oblovine i 4.167 m prostornogadrva. podruju UP Nova Gradika, a 2.840 m separiranogakamena. Otpremljeno je 4.143 m kamena.

Uzgojni radovi obuhvatili su pripremu stanita na 39,32 ha iienje koljika na 26,88 ha.

Ureivai uma su u veljai izradili Godinji plan gospodare-nja za gospodarsku jedinicu Zapadni Papuk kamenski. Zavrni

terenski radovi obavljeni su za gospodarske jedinice Poljanakeume i Juni Papuk. Tijekom oujka bit e zavren Godinjiplan gospodarenja za GJ Jelinjak Tovarnica (UP Split), anastavljaju se pripremni i zavrni radovi za navedene gospodar-ske jedinice. U veljai i oujku pojaani su radovi na rjeavanjuimovinsko-pravnih odnosa.

up Buzet

U umariji Rovinj nastavljeni su radovi odravanja i ureenjakampova kao i prigradskih i gradskih uma.

Tijekom prole godine na terenima buzetske podrunice posa-eno je 185.000 komada sadnica, najvie crnog bora, cera, me-

dunca i lunjaka. Ove godine planirana je sadnja oko 205.000komada sadnica. U poumljavanju se koriste sadnice iz vlasti-tog rasadnika u Franeskiji.

Tijekom veljae, umarija Buzet zapoela je radove na pripre-mi stanita za sadnju sadnica hrasta lunjaka u Tullyjeve cijevi(konverzija) i sanaciji teta nastalih olujnim nevremenom izstudenog mjeseca prole godine, kada su stradala starija stablahrasta lunjaka u Motovunskoj umi. Vlastitim kapacitetimaposjeeno je i izvueno 730 m3drvne mase (vjetroizvala i vje-troloma) u sjemenskoj sastojini hrasta lunjaka.

umarija Pore bila je angairana na radovima sanacije u kam-pu Orsera, na radovima ienja povrina kod hotela Pical i

Pinia, a obavljeni su i radovi na sjei sanitara pitomog kestenau umi Pekovica GJ Dubrava. Tijekom veljae umarija Pazin nastavila je uzgojne radove i-

enja sastojina u GJ Planik odsjek 53 a.

Tekst/foto: Redakcija i suradnici

5/24/2018 208


kom

entar

Tekst:GoranVin

cencF

oto:Arhiv

KLIMATSKE PROMJENE

Hrvatska javnost

ne mari za tete

Hrvatsku je u posljednjih godinu dana zadesila prava kataklizma uzrokovana globalnim klimatskim promjenama.Cijeli niz elementarnih nepogoda i poasti pogodio je gotovo sve kutke Lijepe nae. tete se jo uvijek popisuju noukupno gledano, govorit emo o milijardama kuna. Najgore su u toj prii prole ume, a kako su prirodni sustavispori, posljedice emo poeti osjeati tek u bliskoj budunosti. Ono to zvui nevjerojatno je da Hrvatska javnost

i mediji jo uvijek ne percipiraju sve te nepogode kao izuzetno veliki problem.

Prola 2013. godina imala je zauujue dugu zimu. Sni-jeg i hladno vrijeme u pojedinim dijelovima zadrali suse ak do svibnja, to je mnoge pobornike teorije global-nog zatopljenja obeshrabrilo u nastojanjima da nastaveborbu protiv klimatskih promjena uzrokovanih ovjekovim dje-lovanjem. umari su zbrajali tete nastale od snjegoloma i zastojau radu proizvodnje koja se direktno odrazila na isporuku sirovinepilanarima zbog ega su i oni bili u problemima, dok su lovci po-kuavali spasiti to je vie mogue divljai nadajui se da e izbjeikobnu 1983. godinu.

U isto vrijeme po novinskim lancima su se provlaile teme ukojima se na sav glas govorilo o ukidanjuparafiskalnog nameta, ne-popularnog OKF-a, to je imalo veliku potporu javnosti. umarisu se uzalud trudili objasniti to znai OKF i koju korist graani

imaju od toga, no bio je toglas umirueg u pustinji. Za one kojeto uope zanima, iz OKF-a se financirajubanalnesitnice poputprotupoarne zatite, razminiranja, sanacije terena i sl.

Na uskrnje jutro 2013. godine, telefoni UP Zagreb nisu pre-stajali zvoniti. Velika kia koja je tih dana padala, aktivirala je broj-na klizita po junim dijelovima Medvednice te uzrokovala mnoge

vjetroizvale koje su ugrozile stanovnike podsljemenske zone. Naj-dramatinije je bilo na Dubravkinu putu te u park umi Maksi-mir, a kritino je bilo i u Graberju. I dok su se zagrebaki umarimuili kako bi graanima osigurali koliko-toliko miran i siguranUskrs, mediji su trubilio tome kako umari nemaju interventnuekipu (makar je kompletno ljudstvo bilo na terenu) a javnost i

dalje raspravljala o tome kako se parafiskalni namet OKF trebaukinuti.

Brojne kie su uzrokovale i velike poplavekoje su najviepogodile podruja uz velike rijeke, s time to je najgore prola Po-savina, pogotovo sisako i novogradiko podruje. Mediji su pisalio najgoroj poplavi u zadnjih 40-ak godina, brojnim stanovnicimatoga podruja potopljena je i unitena sva imovina, a rasprava oOKF-u je ulazila u zavrnu fazu sa konanim zakljukom kakoga treba ukinuti. Za to vrijeme, umari su spaavali divlja iz po-plavom ugroenih podruja. Voda je poplavila velika umska po-druja te je na pomonim stovaritima zarobila nekoliko tisuakubika drvne mase, a radovi su zaustavljeni na due razdoblje to

je uzrokovalo velike gubitke za Hrvatske ume. Zbog dugotrajnogstajanja vode tlo se zamovarilo to je uzrokovalo fizioloko sla-bljenje stabala, pripremajui ih za iduu veliku poast gubara,

velikog tetnika na listopadnom drveu koji uzrokuje golobrste,prvenstveno u hrastovim umama, uzrokujui potpuna ogoljenja

gdje cijele sastojine potpuno ostaju bez lisne mase. U2013. godini najtee su pogoene slavonske podru-nice Hrvatskih uma, a Posavinom se Gubar proiriosve do Banovine.

Ljeto je bilo relativno blago, bez veih problemasa poarimana moru to je opet pokrenulo prie kako

je OKF nepotreban. Nitko pri tome nije spomenuokako su umari odradili i iz istog onog OKF-a finan-cirali kompletnu protupoarnu sezonu kao da je rije

o ekstremnim vruinama, to su uostalom i po zakonuduni napraviti. Nitko im nije dao priznanje kako idobra protupoarna priprema utjee na smanjeni brojpoara.

Ledolom u Gorskom kotaru

Stigla nam je i jesen a sa njom i oluja Teodor koja je nanijelagoleme tete umama i umskim ekosustavima sjeverne i zapadneHrvatske. Samo na Medvednici vjetar je sruio 20.000 stabala, ana sanaciji tete jo uvijek se radi punom parom. U Istri su se ta-koer tete zbrajale u milijunima kuna, a nastradala je i karlovakapodrunica.

Tek to je zavrila 2013. i zapoela tekua godinana zelenosrce Hrvatske Gorski kotar se sruila ledena kia uzrokujui naj-goru elementarnu nepogodu u naoj zemlji jo od 1899. godine! Upojedinim dijelovima delnike podrunice poput abranskog kra-

5/24/2018 208


Poplavljeni trupci

ja, teta na bjelogorici je stopostotna, dok je na ostatku podrunicestradalo gotovo 80 %, uglavnom bukovih sastojina. Oko milijunkubika drvne mase treba odmah izvui iz ume kako bi se saniralateta, to predstavlja vie od dva godinja etata delnike podruni-ce. Razmjeri tete su nesagledivi, jer osim primarnih teta koje ese brojati u stotinama milijuna kuna, rijetko tko razmilja o tomekako uma titi tlo i zaustavlja eroziju te da jedan hektar buko-

ve sastojine zaustavlja 20.000 litara oborina. Oteenjem uma u

Gorskom kotaru uvelike e porasti opasnost od bujica koje moguugroziti trei po veliini grad u Hrvatskoj Rijeku.

Ako vas niti to ne zabrine, kako vam zvui podatak da e ob-nova uma u Gorskome kotaru trajati vie od 30 godina? Osobnosmatram uasnim da vjerojatno za svoga ivota neu imati prilikeuivati u prelijepim mjeovitim goranskim umama kakve su bileprije ove zime.

Smatrate li jo uvijek neophodnim ukinuti OKF?Nizu vremenskih nepogoda nema kraja. Poplave koje su u ve-

ljai pogodile Pokuplje, Posavinu i sela u porjeju Odre ak sunadmaile poplave iz 2013. godine za koje se prialo kako su naj-

vee u zadnjih 40 godina. S obzirom da se voda do trenutka pisa-

nja ovoga teksta nije povukla, o tetama emo znati vie u iduemrazdoblju.Svi pokazatelji djelatnika Odjela za ekologiju Hrvatskih uma

govore kako e i ove godine gubar biti u gradaciji a kako je godinado sada bila topla, za oekivati je i sekundarni napad pepelnicenakon gubara to bi moglo dovesti do suenja cijelih sastojina.

Topla godina donosi i poveanu opasnost od poara, to sepodrazumijeva. Nikako nije za shvatiti to javnost i dalje eli uki-danje OKF-a a pritom nitko nije dao suvisao prijedlog iz ega bise trebala financirati protupoarna zatita.

Uz sve zahtjeve koji se postavljaju pred umare, treba naglasitida su oni prvenstveno zatitari, a tek onda money-makeri. Stogai javnost mora biti svjesna kako nametza Opekorisne funkcije

uma slui svima nama kako bi poveali kvalitetu ivota.

UPRAVNE ZGRADE NAIH PODRUNICA

umarska

ljepoticanovogradikegradske jezgre

Meu najznaajnijim, najljepim i najdojmljivijim

graevinama Nove Gradike poslovna je zgradanovogradike podrunice Hrvatskih uma. Ovajatraktivni uzduni objekt, koji svojim izgledom

privlai pozornost prolaznika, smjeten je u Ulici Josipa Jurja

Strossmayera, na kunom broju 13. U sastavu je stare, danas ob-novljene gradske jezgre, prepoznatljive po kasnobaroknoj crkvi

sv. Terezije, zgradama muzeja i suda, klasicistikoj crkvi BlaeneDjevice Marije i dr. Sa zgradom gimnazije iz 1896. godine pripadaneto mlaim zgradama klasicistikog i secesijskoga razdoblja, i-nei dominantne povijesno - arhitektonske toke Nove Gradike,grada utemeljenog polovicom 18. stoljea.

Objekt je izgraen 1913. godine u istonomegradskom di-jelu, u ondanjoj Osjekoj ulici, na irokoj zemljinoj estici nasta-loj spajanjem dviju uih estica, zbog potrebnoga prostora za ovumonumentalnu graevinu. Gradilo se tada prema nacrtima gra-evnog poduzetnitva Kaui - Florschutz - Gyiketta iz Zagreba,koje je zajedniki izgradilo niz stambenih, stambeno - poslovnihi javnih graevina urbane matrice grada Zagreba na poetku 20.

stoljea. Vlasnik i investitor bila je Gradika imovna opina kojaje naruila projekt za zgradu poslovne namjene. U to vrijeme ovajlongitudinalni objekt spadao je meu znaajnija arhitektonskaostvarenja izvan zagrebakoga podruja, u poetku kao vlasnitvoimovne opine, a kasnije je, promjenom namjene i vlasnika, pro-

Ploa s oznakom kulturne batine

Medvednica poslije Teodora

5/24/2018 208


batina

Tekst:IvicaTomiF

oto:M.Tomaz,Arhiv

Poslovna zgrada novogradike podrunice Hrvatskih

uma izgraena je u klasicistiko - secesijskom stilu,a svojim izgledom privlai pozornost. Nedavnose poelo s njenom potpunom renovacijom kojaobuhvaa detaljne vanjske i unutranje radove

Upravna zgrada UP Nova Gradika u zimskom ambijentu

Atraktivna uzduna katnica u vlasnitvu Hrvatskih uma izgraena je 1913. godine, a danasje jedna od dominantnih povijesno - arhitektonskih zgrada Nove Gradike. Odie patinom

minulih vremena, nijemi je svjedok burnih dogaanja tijekom 20. stoljea, posebice zavrijeme Domovinskoga rata, kada je bila u okruenju ratnih zbivanja

zvan zgradom Direkcije uma. Zanimljivo je da na susjednoj isto-noj zemljinoj estici nije bilo stambenih i gospodarskih objekata.

Poslije Drugoga svjetskog rata dolazi do promjene upravlja-nja nad katastarskom esticom i nekretninom koje su 1947. upi-sane u korist Openarodne imovine, pod upravom Ministarstvaumarstva FNRJ. Poslije nekoliko godina promijenjen je organupravljanja te se estica 328 k i nekretnina vode kao openarod-na imovina kojom tada poinje upravljati novogradiko umskogospodarstvo Psunj. Nova promjena nastaje 1957. godine, kadaorgan upravljanja postaje NO opine Nova Gradika, a zgrada iparcela uknjiene su kao drutveno vlasnitvo. Danas su upravnazgrada i sve druge na parceli u vlasnivu novogradike podruniceHrvatskih uma.

Smjetena u jugozapadnome dijelu relativno iroke parcelena katastarskoj estici br. 1719, ova longitudalna katnica svojomduinom slijedi regulacijski i graevni pravac Ulice Josipa JurjaStrossmayera. Na njenoj je zapadnoj strani predprostor estice,ograen od uline strane i zapadne estice ogradom sa zidanimstupcima i kovanim vratnicama. Ograda ima pjeaki i kolni ulazi sastavni je dio graevinskog arhitektonskoga sklopa. S uline je

strane volumen ovog izduenog objekta naglaen s tri plitka rizalit-na istaka (izboenja na proelju). Oni su u katnoj zoni na bonimstranama istaknuti peterostranim erkerima (neka vrsta balkona).Iznad postranih erkera i sredinjega rizalitnog istaka izdignute sukrovne atike (niski zidovi) koje su perforirane prozorskim otvo-rima. Prozorske osi i arhitektonska plastika istiu vertikalnost si-metrinoga junog proelja, u obliku pilastara, plitkih uspravnihistaka u katnoj zoni. Sredinja os rizalitno istaknutoga portala na-glaava prizemnu zonu proelja. Pravokutni otvor portala zavra-

va arhitravnom gredom, a iznad nje je ostakljeni segmentni otvor

nadsvjetla. Prednju stranu otvora ukraava dekorativni vijenac ubuci (tzv. bisernice). Portal je na bonim stranama oblikovan sdva pilastra, s dekorativnim plonim nanosima (aplikacijama) u

gornjoj zoni, u vidu kapitela. Portalno nadsvjetlo uokvireno jemasivno istaknutom gredom konkavno uvuenih stranica, koja jesegmentno oblikovana u svome sredinjem dijelu. Pozornost pri-

vlai svijetli otvor portala zatvoren lijepo oblikovan

208

Documents