2015.

U provođenju ankete sudjelovali su timovi SMART INNO partnera iz Hrvatske, Fakulteta ekonomije i turizma „Dr.

Mijo Mirković“ Sveučilište Jurja Dobrile u Puli i Istarske Razvojne Agencije.

Abecednim redom:

Bojana Bojanić

Edo Cetina

David Demanuele

Alek Dragojević

Kristina Hlavati

Katarina Kostelić

Robert Zenzerović

Autori:

Katarina Kostelić

Urednici:

Kristina Hlavati

Katarina Kostelić

Robert Zenzerović

Copyright

Ovaj materijal je proizveden u sklopu SMART INNO projekta IPA CBC 1°STR/0006. Projekt je sufinanciran iz

pretpristupnih fondova Europske Unije.

Dijelovi ove publikacije smiju se reproducirati bez odobrenja autora, ali bez izmjena i uz podatak o izvoru.

U ovom izvješću iznesena su mišljenja autora i nužno ne predstavljaju službeno stajalište FET - a „Dr. Mijo Mirković“

Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, ni Istarske Razvojne Agencije.

Pula, ožujak 2015.

Sadržaj Popis tablica 4

Popis shema 4

1. Uvod ....................................................................................................... 6

2. Mala i srednja poduzeća i start – Upovi ....................................................... 7

3. Financijske organizacije ........................................................................... 14

4. Istraživači .............................................................................................. 19

5. Posredničke agencije ............................................................................... 23

6. Nositelji javnih politika ............................................................................ 26

7. Poduzetničko okruženje ........................................................................... 28

8. Zaključci i preporuke ............................................................................... 35

Literatura

Popis tablica

Tablica 1 Podjela gospodarskih subjekata prema Zakonu o poticanju maloga gospodarstva i prema

Zakonu o računovodstvu

Tablica 2 Broj gospodarskih subjekata prema veličini, u 2001., 2011., 2012. godini

Tablica 3 Prikaz ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije prema sektorima

Tablica 4 Prikaz preživljavanja gospodarskih subjekata u Hrvatskoj

Tablica 5 Istraživači zaposleni s punim i nepunim radnim vremenom prema akademskom stupnju i

sektoru

Popis shema

Shema 1 Ciljne skupine

Shema 2 Glavna grana industrije u kojoj anketirani gospodarski subjekti djeluju s obzirom na glavne

aktivnosti

Shema 3 Broj redovitih zaposlenika u 2013. godini anketiranih MSP

Shema 4 Raspon godišnjeg prometa u eurima anketiranih MSP

Shema 5 Udio ulaganja u istraživanje i razvoji investicija u inovacije od ukupnog ulaganja u2013. godini

Shema 6 Udio izvoza u ukupnoj prodaji (2013)

Shema 7 Oblici djelovanja na međunarodnoj razini i/ ili internacionalno partnerstvo

Shema 8 Suradnja s poslovnim partnerima iz inozemstva ili djelovanje na međunarodnoj razini

Shema 9 Struktura uvoza i izvoza prema ekonomskim grupacijama zemalja

Shema 10 Oblik anketiranih financijskih organizacija

Shema 11 Uobičajena suradnja financijskih institucija s korisnicima

Shema 12 Poveznice s Europskom Investicijskom Bankom, Svjetskom Bankom ili nekom drugom

internacionalnom financijskom institucijom

Shema 13 Raspodjela aktivnosti financijskih institucija prema stimulaciji specifičnih industrija

Shema 14 Anketirani istraživači prema povezanosti s institucijama

Shema 15 Zaposlenost istraživača prema područjima znanosti u 2011

Shema 16 Područje istraživanja anketiranih istraživača

Shema 17 Sudjelovanje u projektima

Shema 18 Izvori sredstava za istraživanje i razvoj prema sektorima i područjima znanosti u 2011. godini

Shema 19 Oblici financiranja projekata u kojima su sudjelovali ispitanici

Shema 20 Oblici pružanja potpore anketiranih posredničkih organizacija

Shema 21 Učestalost suradnje posredničkih organizacija s organizacijama i institucijama

Shema 22 Izvori financiranja posredničkih organizacija, u postotku

Shema 23 Područje djelovanja anketiranih nositelja javnih politika

Shema 24 Dionici koje nositelji javnih politika konzultiraju, prema učestalosti

Shema 25 Percepcija utjecaja negativnih čimbenika na pokretanje gospodarskog subjekta/ poduzeća

Shema 26 Percepcija utjecaja negativnih čimbenika na istraživačke, razvojne i inovacijske aktivnosti

poduzeća

Shema 27 Identificiranje prepreka za poslovanje gospodarskih subjekata, u postotku

Shema 28 Percepcija učinkovitosti usluga koje podupiru inovacijske aktivnosti gospodarskih subjekata

Shema 29 Usluge za inovativna poduzeća koje bi trebalo dalje razvijati, prema procjeni ispitanika

Shema 30 Glavni kriterij za poboljšanje investicijske privlačnosti poduzeća, prema procjeni ispitanika

Shema 31 Procjena razine zadovoljstva vezane za suradnju s različitim interesnim skupinama

Shema 32 Percepcija o količini dostupnih informacija za poboljšanje inovativnosti poduzeća u Hrvatskoj

1. Uvod

SMART INNO je projekt sufinanciran od Europske Unije kroz “IPA Jadranski Program Prekogranične

suradnje 2007 – 2013” u okviru prvog poziva za strateške projekte. Projekt spada u temu "inovativnost"

u okviru prioriteta 1. Glavni je cilj SMART INNO projekta razviti sustav pametnog umrežavanja za nadzor

i brigu o istraživanju i inovacijskim kapacitetima malih i srednjih poduzeća u Jadranskoj regiji. Više

podataka o Projektu može se naći na službenoj stranici projekta i na stranicama fakulteta. Cilj provedene

ankete je osigurati informacije o razvojnim i istraživačkim potrebama, te investicijskom potencijalu malih

i srednjih poduzeća i Start - Upova, kako bi se bolje upoznala problematika poduzetništva u Hrvatskoj,

te kako bi se stvorila podloga za preporuke u daljnjem razvoju.

Prikupljanje odgovora provodilo se u periodu od 1.listopada 2014. do 23. studenog 2014. i prikupljen

je uzorak od 48 ispitanika. Uzorak je podijeljen na ciljne skupine: mala i srednja poduzeća i Start Upovi,

istraživače, posredničke organizacije, investitore/ financijske organizacije/ banke, te nositelje politika.

Ispunjavanje ankete izvršilo je 24 malih ili srednjih poduzeća ili Start Upova, 7 nositelja politika, 3

investitora ili financijskih organizacija ili banaka, 10 posredničkih agencija i 4 istraživača. Svi podatci

objavljeni su u agregiranom obliku, tako da će pojedinačni podatci ostati tajni.

Shema 1 Ciljne skupine

Prema odgovoru na ovo pitanje, ispitanici su upućeni na odvojenu skupinu pitanja s obzirom na

odabranu skupinu.

U nastavku će se zasebno razmatrati odgovori na anketna pitanja ciljnih skupina, uz dopunu

podatcima iz drugih izvora.

2. Mala i srednja poduzeća (MSP) i Start Upovi

Dvadeseti i četiri ispitanika iz skupine malih i srednjih poduzeća (nadalje MSP) i Start Upova odabralo

je područje svoje djelatnosti. Sedam gospodarskih subjekata bavi se proizvodnjom; po 2 gospodarska

subjekta bave se informacijama i komunikacijama, ljudskim zdravljem i socijalnim radom i ostalim

uslužnim djelatnostima; te po 1 gospodarski subjekt djeluje u području građevinarstva, smještaja i

usluživanja hrane, financija i osiguranja, profesionalnih, znanstvenih i uslužnih djelatnosti, obrazovanja;

a 6 gospodarskih subjekata prema vlastitom odabiru raspoređeno je na sljedeće, ostale, djelatnosti:

turizam, trgovinu lijekovima i medicinskim proizvodima, event menadžment i sportsko savjetovanje,

ostale stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti, sudsko vještačenje i savjetovanje, internetske usluge

i multimedijske promocije.

Shema 2 Glavna grana industrije u kojoj anketirani gospodarski subjekti djeluju s

obzirom na glavne aktivnosti

U Hrvatskoj postoji trend povećanja broja malih poduzeća, dok broj srednjih i velikih poduzeća

opada. Prema GEM izvješću, 2001. godine u Hrvatskoj je postojalo 571 veliko poduzeće, a 2012. samo

348 – a svako veliko poduzeće zapošljava barem 250 radnika i ima velike prihode.

Prema veličini, organizacije se dijele na male, srednje i velike gospodarske organizacije.

Tablica 1 Podjela gospodarskih subjekata prema Zakonu o poticanju maloga

gospodarstva i prema Zakonu o računovodstvu

Kao što se može iščitati iz Sheme 3., 62.5% ispitanika spada u skupinu mikro gospodarskih

subjekata, koji zapošljavaju prosječno do 10 zaposlenika godišnje.

Shema 3 Broj redovnih zaposlnika u 2013. godini anketiranih MSP

Prema GEM izvješću, prihodi malih poduzeća rastu, dok srednja i velika poduzeća bilježe mali pad.

Zaposlenost raste samo u malim gospodarskim subjektima i zaposlenici u malim gospodarskim

subjektima čine 49% u ukupnom broju zaposlenih. U izvozu ipak prednjače velika poduzeća. Ovi

pokazatelji pokazuju kako poduzeća različite veličine na različite načine doprinose gospodarstvu.

Prema istom izvješću, u Hrvatskoj velika poduzeća drže udio od 48 % u ukupnom prihodu svih

gospodarskih subjekata. Mali gospodarski subjekti drže udio od 49% u zaposlenosti. Dakle, postoji

nesrazmjer između prihoda i broja zaposlenih. To znači da je prihod koncentriran oko pojedinačnih velikih

poduzeća. Ako vlada želi poticati zapošljavanje, trebala bi više poticati malo poduzetništvo.

Shema 1 Broj gospodarskih subjekata prema veličini, u 2001., 2011. i 2012.

godini

Usporedbom trendova veličina subjekta i broja zaposlenih s uzorkom ove ankete, može se uočiti da je

udio malih gospodarskih subjekata 100%, odnosno sva 24 subjekta. S obzirom na ograničenje po pitanju

ciljne skupine, podatci o velikim gospodarskim subjektima nisu usporedivi. Među ispitanicima, 11

gospodarskih subjekata u 2013. godini koristilo je usluge vanjskih članova, suradnika ili ugovornih

radnika, i to od 1 do deset radnika u periodu od godine dana.

Shema 4 Raspon godišnjeg prometa u eurima anketiranih MSP

Zakon o poticanju malog poduzetništva propisuje barem dva od tri kriterija da bi gospodarski subjekt

pripadao skupini srednje veličine. Prema kriterijima broja zaposlenika i godišnjem prometu, niti jedan

od anketiranih gospodarskih subjekata ne pripada toj skupini.

Shema 5 Udio ulaganja u istraživanje razvoj i investicija u inovacije od ukupnog

ulaganja u 2013. godini

Osamnaest ispitanika, odnosno 75% ispitanika, ulaže manje od 5% ukupnog ulaganja u

istraživanje, razvoj i inovacije. Dva ispitanika odvajaju 5 – 10% od ukupnih ulaganja za ulaganja u

istraživanje, razvoj i inovacije. Nadalje, 8.33% ili dva ispitanika u istraživanje, razvoj i inovacije ulažu

10 – 25%, po jedan ispitanik ulaže 25 – 50%, odnosno preko 50% od ukupnog ulaganja.

Shema 2 Prikaz ulaganja u istraživanje, razvoj i inovacije prema sektorima,

izvor: Državni zavod za statistiku

Rastuća poduzeća kategoriziraju se s obzirom na novost proizvoda i postoje tri kategorije:

proizvodi koji su novi svima, proizvodi koji su novi nekima i proizvodi koji nisu novi nikome. U Hrvatskoj

s gotovo 70% prevladavaju poduzeća koja proizvode proizvode koji nisu novi nikome, dok je samo 9%

poduzeća koja proizvode proizvode koji su novi svima. Inovativnost utječe na konkurentnost.

Hrvatska je na 37. mjestu prema GII, što je poboljšanje s obzirom na 42. mjesto prethodne

godine. To znači da napredovanje u inovativnosti, a stoga i u konkurentnosti. Švicarska je kontinuirano

na 1. mjestu.

Niti jedan od ispitanih gospodarskih subjekata nema registriran niti jedan patent.

Shema 6 Udio izvoza u ukupnoj prodaji (2013)

Trinaest gospodarskih subjekata, koji čine 54.17% u ukupnom uzorku ispitanika, izvozi manje od

5% ili uopće ne izvozi.

Od 5 – 10% izvozi 12.5% gospodarskih subjekata. Izvoz od 10 – 25% u ukupnoj prodaji nema

niti jedan od ispitanika. Pet ispitanika, koji čine udio od 20.83% u ukupnom uzorku, izvozi preko 50%.

87.5% anketiranih gospodarskih subjekata djeluje na međunarodnoj razini i/ ili ima

internacionalne partnere.

Shema 7 Oblici djelovanja na međunarodnoj razini i/ ili internacionalni partneri

Od ispitanih gospodarskih subjekata, sedam ili 29.17% ima klijente iz inozemstva, 3 ili 12.5% ima

dobavljače iz inozemstva, devet ili 37.5% ima poslovne partnere iz inozemstva, jedan je dio

međunarodne mreže kompanija ili konzorcija, te jedan ima marketinške aktivnosti na međunarodnoj

razini. Niti jedan gospodarski subjekt nema inozemne investitore, niti sudjeluje u međunarodnim

projektima. Ostala suradnja, koju su odabrala tri gospodarska subjekta, odnose se na nabavu iz

inozemstva, postojanje i klijenata i dobavljača iz inozemstva, te nepostojanje inozemne suradnje.

Shema 8 Suradnja s poslovnim partnerima iz inozemstva ili djelovanje na

međunarodnoj razini

Ovim se pitanjem prvenstveno htjela utvrditi suradnja/ djelovanje na međunarodnoj razni u

području Jadransko – Jonske makro regije i zemalja uključenih u SMART INNO projekt.

Najviše ispitanika, 58.33% ima razvijene međunarodne poslovne odnose sa Slovenijom. 54.17%

ispitanika ima međunarodne odnose s Italijom, po 25% ispitanika ima razvijene poslovne odnose unutar

Hrvatske i s Bosnom i Hercegovinom. 20.83% ispitanika ima međunarodne poslovne odnose sa zemljama

izvan Jadransko – Jonske regije. 16.67% ispitanika ima međunarodne poslovne odnose s Crnom Gorom,

a isto toliko ih ima međunarodne poslovne odnose sa Srbijom. 12.5% ispitanika ima poslovne odnose s

Grčkom.

Iz navedenog, može se uočiti da postoji velik prostor za razvoj međunarodnih poslovnih odnosa

u anketiranom uzorku.

U usporedbi s dostupnim podatcima za Hrvatsku iz Sheme 9, najviše se izvozi u zemlje Europske

Unije 58.2%, ali se i najviše uvozi, 62.5%. Na drugom mjestu, najviše se izvozi u zemlje CEFTE i to

21%. Na drugom mjestu grupe zemalja iz kojih se uvozi, nalaze se azijske zemlje s 13.8%.

Shema 9 Struktura izvoza i uvoza prema ekonomskim grupacijama zemalja u 2012.

godini, Izvor: Hrvatski zavod za statistiku

Prosječna starost anketiranih gospodarskih subjekata je približno 14 godina. Najstariji

gospodarski subjekt osnovan je 1973. godine, a najmlađi je osnovan 2013. godine.

Iz Tablice 4., može se uočiti velik postotak preživjelih malih i srednjih poduzeća u promatranom

desetogodišnjem periodu. U prilog tome može se pridodati i prosječna starost anketiranih gospodarskih

subjekata od 14 godina.

Shema 1 Prikaz preživljavanja gospodarskih subjekata u Hrvatskoj

3. Financijske organizacije

Prema izvješću HNB-a, u Republici Hrvatskoj najvažniju poziciju zauzimaju poslovne banke, koje su

najaktivniji akteri na sva tri financijska tržišta: novčanom, deviznom i tržištu kapitala. Najnoviji podatci

s popisom financijskih institucija mogu se naći na mrežnim stranicama HNB-a, a datiraju iz 2009. godine.

Prema izvješću Europske Komisije, bankarski sustav Hrvatske obilježen je visokim stupnjem stranog

vlasništva1. Prema istom izvješću, postoji oko 30 banaka. Pet najjačih banaka podružnice su Austrijskih

i Talijanskih banaka, a čine 75% tržišta. Uslijed razduživanja, Hrvatske su banke ostale profitabilne. U

poslovnom sektoru brojni su zajmovi otplaćeni, bez ponovne obnove. Banke su se preorijentirale na

sektore nižeg rizika. Uslijed pet, odnosno šest uzastopnih godina recesije, evidentiran je pad potražnje

za zajmovima, prema izvješću. HNB-ovo izvješće navodi, pak, da mala i srednja poduzeća imaju

kontinuiranu potrebu za zajmovima za tekuća ulaganja i refinanciranje postojećih dugovanja, ali zbog

strožih kriterija ne uspijevaju dobiti zajam.

Glavne regulacijske institucije su Hrvatska narodna banka (HNB) 2 i Hrvatska agencija za nadzor

financijskih usluga (HANFA) 3.

1 Macroeconomic imbalances 2014, European Commision 2 Hrvatska narodna banka, kako je određeno Ustavom Republike Hrvatske, središnja je banka Republike Hrvatske. Položaj, zadaće, vlasništvo nad kapitalom središnje banke, njezine ovlasti i ustroj te njezin odnos s tijelima Republike Hrvatske, bankama i međunarodnim institucijama i organizacijama uređeni su Zakonom o Hrvatskoj narodnoj banci (NN, br. 75/2008. i 54/2013.). www.hnb.hr 3 Hanfa provodi nadzor nad poslovanjem burzi i uređenih javnih tržišta, investicijskih društava i izdavatelja vrijednosnih papira, brokera i investicijskih savjetnika, vezanih zastupnika, središnjeg klirinškog depozitarnog društva, društava za osiguranje i reosiguranje, zastupnika i posrednika u osiguranju i reosiguranju, društava za upravljanje investicijskim i mirovinskim fondovima, mirovinskih osiguravajućih društava, investicijskih i mirovinskih fondova, Središnjeg registra osiguranika, Fonda hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, Umirovljeničkog fonda i pravnih osoba koje se bave poslovima leasinga i faktoringa, osim ako ih banke obavljaju unutar svoje registrirane djelatnosti.www.hanfa.hr

S obzirom na recesiju, sve se veći naglasak stavlja na alternativne oblike financiranja. Alternativni ili

inovativni oblici investiranja odnose se na mikro financiranje, crowdfunding platforme, poslovni anđeli,

fondovi rizičnog kapitala, razvojne banke i etične banke.

Mikro financiranje je financijska usluga namijenjena korisnicima slabije platežne moći, nezaposlenima ili

siromašnima, a karakteriziraju je mali novčani iznosi i nepostojanje kolaterala. Najraširenije je u

siromašnijim dijelovima svijeta. Primjeri dobre prakse u Europi mogu se naći u Bosni i Hercegovini.

Glavna prednost ovakvog oblika financiranja jest što dovodi kapital do onih skupina koje banke

zapostavljaju. Na taj se način može potaknuti razvoj malog i srednjeg poduzetništva. Negativna strana

se odnosi na kamate, koje kod mikro kreditiranja mogu postati vrlo visoke i voditi u dužničko ropstvo.

Crowdfunding je model financiranja poslovnog pothvata prikupljajući sredstva od velikog broja ljudi. U

pravilu, to se prikupljanje vrši online putem crowdfunding platforme. Crowdfunding model sastoji se od

idejnog začetnika projekta, pojedinaca ili skupina koji podržavaju ideju i platforme ili organizacije koja

moderira i povezuje sudionike kako bise pokrenula ideja.

Poslovni anđeli su uspješni investitori koji financiraju start-up projekte visokog rizika na način da ulaze

u vlasnički udio i pružaju pomoć u daljnjem razvoju i komercijalizaciji projekata. To su neformalni

individualni investitori koji u poslovni pothvat donose svoje iskustvo, pružaju znanje, vještine i poslovne

kontakte.

Rizični kapital vrsta je ulaganja u temeljni kapital društava koja ne kotiraju na burzi i imaju potencijal

ostvariti visoke stope rasta tijekom razdoblja od 3 – 7 godina. To su ulaganja podrazumijevaju aktivnu

ulagačku strategiju društava za upravljanje fondovima rizičnog kapitala, koja se ogleda u financiranju,

te pružanju strateških savjeta i informacija. Fondovi rizičnog kapitala pogodni su za financiranje

određenih projekata ili tvrtki kad se oni nalaze u fazi intenzivnog rasta ili konsolidacije na tržištu4.

Etične banke su banke koje, po uzoru na zadruge, „nastaju unutar zajednice svojih budućih korisnika

koji su ujedno i njeni suvlasnici“5, te zajedno dijele odgovornost za uspješnost rada banke. Hrvatska

etična banka, ebanka, je transparentna, demokratska, solidarna organizacija koja svojim članovima

osigurava najpovoljnije uvjete financiranja, kontinuiranu savjetodavnu podršku u poslovanju te aktivno

smanjivanje rizika povezivanjem u ekonomske cjeline6.

Razvojne banke su specijalizirane banke, a u Hrvatskoj postoji HBOR. HBOR je razvojna i izvozna banka

osnovana sa svrhom kreditiranja obnove i razvitka hrvatskoga gospodarstva, s djelatnostima financiranja

obnove i razvitka hrvatskoga gospodarstva, financiranja infrastrukture, poticanja izvoza, potpore

razvitku malog i srednjeg poduzetništva, poticanja zaštite okoliša, i osiguranja izvoza hrvatskih roba i

usluga od netržišnih rizika.

Anketi su se odazvale tri financijske organizacije: jedna banka, jedna razvojna banka i jedna

crowdfunding platforma.

4 http://www.prosperus-invest.hr/content/rizicni-kapital 5 http://www.poslovni.hr/hrvatska/eticne-banke-su-banke-ciji-su-korisnici-ujedno-i-njeni-suvlasnici-269720 6 www.ebanka.hr

Shema 10 Oblik anketiranih organizacija

Financijske aktivnosti anketiranih financijskih aktivnosti geografski se odnose na nacionalnu razinu.

Uobičajeno pružaju financijske usluge Start – Upovima, Razvojno istraživačkim projektima gospodarskih

subjekata, razvojno istraživačkim projektima sveučilišta/ studenata/ istraživača, pojedincima,

projektima sa socijalnim utjecajem, projektima međunarodnog poslovnog razvoja, poduzetničke,

infrastrukturne i društveno korisne projekte kojima su nositelji članovi poslovnog, civilnog ili javnog

sektora i izvoznicima.

Najrjeđi je oblik suradnje financiranje razvojno istraživačkih projektima sveučilišta, studenata i

istraživača.

Ne postoje slični podatci s kojima je moguće izvršiti usporedbu.

Tablica 1 Uobičajena suradnja anketiranih financijskih institucija s korisnicima

Tablica 2 Poveznice s Europskom Investicijskom Bankom, Svjetskom Bankom ili

nekom drugom internacionalnom financijskom institucijom

Tablica 7 prikazuje odgovore ispitanika o povezanosti s internacionalnim financijskim institucijama. Na

temelju odgovora predstavnika tri financijske institucije, nije moguće donositi generalizirane zaključke.

U tablici 8 pružen je pregled raspodjele financijskih aktivnosti prema stimulaciji specifičnih industrija.

Tablica 3 Raspodjela financijskih aktivnosti prema stimulaciji specifičnih industrija

Klasifikacija specifičnih industrija u upitniku je definirana kako slijedi: poljoprivreda, šumarstvo i

ribarstvo, rudarstvo i vađenje kamena, proizvodnja, električna energija, plin, para i klimatizacija,

opskrba vodom, kanalizacija, gospodarenje otpadom, te sanacija okoliša, građevina, veleprodaja,

preprodaja i popravci motornih vozila i motocikala, prijevoz i skladištenje, smještaj i usluživanje hrane,

informacije i komunikacije, financije i osiguranje, poslovanje nekretninama, profesionalne, znanstvene i

uslužne aktivnosti, javna administracija i obrana, obavezno socijalno osiguranje, obrazovanje, ljudsko

zdravlje i socijalni rad, umjetnost, zabava i rekreacija, ostale uslužne djelatnosti, djelatnosti održavanja

kućanstava kao poslodavac, proizvodnja nediferenciranih roba i usluga - proizvodna djelatnost

kućanstava za vlastite potrebe, te djelatnosti izvandržavnih organizacija i tijela. Četiri ispitanika,

predstavnika financijskih organizacija, procijenili su vlastitu stimulaciju specifičnih industrija a rezultati

su prikazani u Tablici 8. Većina područja djelatnosti ne uživa potporu svih anketiranih financijskih

organizacija. Iako nije moguće donositi generalne zaključke, s obzirom na mali uzorak, iz podataka se

može iščitati da je pristup financiranju veći djelatnostima poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, industriji

električne energije, plina, para i klimatizacije, proizvodnji, djelatnosti pružanja smještaja i usluživanja

hrane, profesionalnim, znanstvenim i uslužnim aktivnostima, obrazovanju, te ostalim uslužnim

djelatnostima7.

4. Istraživači

Nacionalna klasifikacija djelatnosti iz 2007. godine koristi se za sve potrebe statistika i analiza.

Znanstveno istraživanje i razvoj nalazi se pod oznakom NKD 72, te se dijeli na: NKD72.1 - istraživanje i

eksperimentalni razvoj u prirodnim, tehničkim i tehnološkim znanostima (NKD 72.11 - istraživanje i

eksperimentalni razvoj u biotehnologiji, NKD 72.19 - ostalo istraživanje i eksperimentalni razvoj u

prirodnim, tehničkim i tehnološkim znanostima), i NKD72.2 - istraživanje i eksperimentalni razvoj u

društvenim i humanističkim znanostima (NKD 72.20 - istraživanje i eksperimentalni razvoj u društvenim

i humanističkim znanostima).

Prema godišnjaku Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, u području stručnih, znanstvenih i tehničkih

djelatnosti u 2013. godini prosječno je bilo zaposleno 67880 osoba, što je približno 5% ukupnog broja

zaposlenih. Taj podatak ne pomaže puno u ovom slučaju, jer prema takvoj klasifikaciji nije moguće

utvrditi radi li se o istraživačima ili stručnjacima. Prema Statističkom ljetopisu, u 2013. godini, 16 975

osoba zaposleno je na visokim učilištima, ali nije navedeno na kojim poslovima. Nadalje, u istom

Statističkom ljetopisu moguće je naći podatke o zaposlenju istraživača koji datira iz 2013. godine, koje

je moguće iščitati iz tablice 8. Ukupno je 10 275 osoba zaposleno na poslovima istraživanja, od čega

1301 ili 12.66% zaposlenih radi u poslovnom sektoru, 2500 ili 24.33% zaposlenika u državnom sektoru,

17 ili 0.17% u neprofitnom sektoru i 6457 ili 62.84% zaposlenika u visokom obrazovanju.

7 Popis djelatnosti na koje su najviše usmjerene financijske aktivnosti anketiranih institucija može asocirati na ključna područja strateškog razvoja određena Strategijom za Jadransko Jonsku Makroregiju: plavi rast, transport i energetske mreže, kvaliteta okoliša i održivi turizam. Da bi se utvrdilo postoji li uistinu izraženija sklonost financiranju strateški važnih djelatnosti, potrebno je provesti daljnja istraživanja.

Tablica 5 Istraživači zaposleni prema akademskom stupnju i sektoru, izvor: Statistički

ljetopis 2013, str. 505, www.dzs.hr

Za potrebe projektnog istraživanja, istraživači su podijeljeni s obzirom na svoju pripadnost Sveučilištu,

istraživačkom centru, odnosno radi li se o nezavisnom istraživaču. Anketi su pristupila četiri istraživača

i svi su članovi sveučilišta, kao što se može vidjeti iz Tablice 9. S obzirom na podatak da 62.84%

zaposlenika radi u visokom obrazovanju, nije neobično da s tako malim slučajnim uzorkom, svi od četiri

ispitanika pripadaju visokom obrazovanju.

Shema 14 Anketirani istraživači prema povezanosti s institucijama

Iz Sheme 15 može se iščitati da u Hrvatskoj najviše istraživača ima u području tehničkih znanosti.

Slijede, redom, biomedicina i zdravstvo, društvene djelatnosti, prirodne znanosti, biotehničke, te

humanističke znanosti. Distribucija područja znanosti anketnog uzorka ne podudara se s podatcima na

razini države.

Shema 15 Zaposlenost prema istraživanjem prema područjima znanosti u 2011,

izvor: Statistički ljetopis 2013, str. 505, www.dzs.hr

Od četiri anketirana istraživača, dva se bave istraživanjem u području poslovanja i administracije, dok

se jedan bavi obrazovanjem a jedan medicinom i biologijom uz poslovanje i administraciju.

Shema 16 Područje istraživanja anketiranih istraživača

U sljedećem anketnom pitanju, istraživači su odgovorili na pitanje jesu li sudjelovali u Start – up

projektima, međunarodnim razvojnim projektima gospodarskih subjekata, projektima tehnološkog

transfera, R&D&I istraživačkim projektima, te projektima sa socijalnim utjecajem.

Shema 17 Sudjelovanje u projektima

Na pitanje je bilo moguće odgovoriti višestrukim odabirom, a odgovori su prikazani shemom 17. U R&D&I

istraživačkim projektima sudjelovala su dva ispitanika, pa je tako taj oblik najzastupljeniji. Jedan je

ispitanik odgovorio da nije sudjelovao u projektima, dakle ostali su odabiri, odgovori preostala tri

anketirana istraživača. Odnosno, preostali su istraživači sudjelovali u bar u jednom obliku projekta. S

obzirom da se radi o vrlo ograničenom broju ispitanika, nije uputno donositi generalne zaključke.

Shema 18 Izvori sredstva za istraživanje i razvoj prema sektorima i područjima znanosti u

2011. godini, Izvor: Statistički ljetopis 2013., www.dzs.hr

Podatci o izvorima sredstava za istraživanje i razvoj pokazuju da u tehničkim znanostima, biomedicini i

prirodnim znanostima prednjači poslovni sektor, dok u ostalim područjima znanosti izvori sredstava za

istraživanje većinom dolaze iz državnog sektora i visokog obrazovanja. Podatci ne razlikuju projekte kao

zaseban izvor sredstava za istraživanje, pa je to, uz vremensku razliku, razlog zašto podatke nije moguće

usporediti s rezultatima ankete.

Ispitanici koji su prethodno potvrdili sudjelovanje u projektima, naveli su da se radilo o projektima koji

su financirani nacionalnim javnim financiranjem, EU javnim financiranjem, financiranjem od strane

MZOSa i financiranjem od strane gospodarskih subjekata. Shema 19 prikazuje distribuciju odgovora.

Shema 19 Oblici financiranja projekata u kojima su sudjelovali ispitanici

5. Posredničke organizacije

Posredničke organizacije predstavljaju skupinu vladinih, nevladinih i gospodarskih organizacija čija je

svrha pomoć poduzećima u pokretanju poslovanja, redovnom poslovanju, te rastu, a to mogu biti

gospodarske komore, razvojne agencije, poslovni inkubatori, uredi za transfer tehnologija, konzultantske

organizacije, te razne udruge i umreženja.

Anketirano je desetero ispitanika.

Aktivnosti ispitanika odnose se na pojedine specifične kategorije, a konkretni odgovori su sljedeći:

informacije i komunikacije, profesionalne, znanstvene i uslužne djelatnosti, obrazovanje, ostale uslužne

djelatnosti, konzultantske usluge, poticanje istraživanja, razvoja, akademskog poduzetništva,

financiranje inovativnih projekata, inovacijske djelatnosti – stručna potpora inovatorima, savjetodavne

usluge, poduzetništvo, te sve gospodarske djelatnosti.

Shema 20 grafički prikazuje usluge koje anketirane posredničke organizacije uobičajeno pružaju svojim

korisnicima. Osam posredničkih organizacija pruža potporu Start Upovima. Nadalje, 4 posredničke

agencije pružaju potporu R&D&I u gospodarskim subjektima, 3 posredničke agencije pomažu u

prikupljanju financiranja za kompanije i start upove. Jedna od posredničkih agencija pruža usluge

poslovnog prostora za kompanije.

Shema 20 Oblici pružanja potpore anketiranih posredničkih organizacija

Pet posredničkih agencija nudi i druge usluge, koje su precizirali odgovorima, kako slijedi: priprema

projektne dokumentacije, izrada poslovnih planova i investicijskih studija, izrada strategija;

savjetovanje, predavanja, zastupanje interesa obrtnika, potpora individualnim inovatorima i

poduzetnicima; edukaciju mladim potencijalnim poduzetnicima; usluge svim gospodarskim subjektima.

Shema 21 Učestalost suradnje posredničkih organizacija s organizacijama i institucijama

Posredničke organizacije u najvećoj mjeri redovito surađuju s nositeljima javnih politika i kompanijama,

te konzultantima. S nositeljima javnih politika na lokalnoj razini surađuju svi ispitanici. Po jedna

posrednička agencija nikad ne surađuje sa Sveučilištima, nositeljima javnih politika na nacionalnoj razini,

financijskim institucijama i kompanijama. Dvije od deset ispitanih posredničkih organizacija ne surađuje

s poslovnih anđelima. Kao ostale organizacije navedene su organizacija inovatora i razvojne agencije.

Shema 22 Izvori financiranja posredničkih organizacija, u postotku

Posredničke agencije mogu biti financirane u obliku javnog financiranja, privatnih fondova ili

kombinacijom javnog i privatnog financiranja. Javno financiranje odnosi se na 51.3% financiranja, 13.1%

privatni fondovi, te 23.9% kombinacija javnog i privatnog financiranja. Postotak javnog financiranja kod

posredničkih agencija koje koriste kombinaciju izvora financiranja, iznosi 87.5%. Nadalje, financiranje

posredničkih agencija može dolaziti s različitih razina, lokalne, nacionalne i međunarodne razine. Moguća

je i kombinacija razina financiranja. S lokalne razine financira se sedam ispitanika, s nacionalne dva, a

s internacionalne tri.

6. Nositelji javnih politika

Anketirano je sedam nositelja javnih politika, od kojih su šest državne organizacije na lokalnoj ili

regionalnoj razini, a jedna je državna organizacija na nacionalnoj razini.

U shemi 23 anketirani nositelji javnih politika opredijelili su se za područje razvoja za koje je odgovoran

njihov odjel, pri čemu je bilo moguće odabrati više odgovora. Tri anketirana nositelja javnih politika

zaduženi su za područje ekonomskog razvoja i industrije, dvije za inovacije, dvije za edukaciju, te jedna

za zapošljavanje i socijalnu politiku. Pod oznakom drugo, pet je ispitanika preciziralo svoja područja

djelovanja kako slijedi: objedinjavanje, zastupanje i promocija interesa obrtništva; sve jedinstveni

upravni odjel, podrška krajnjim korisnicima; regionalni razvoj i infrastruktura; te turizam, energetika.

Shema 23 Područje djelovanja anketiranih nositelja javnih politika

Svi su ispitanici odgovorili potvrdno na pitanje konzultiraju li uobičajeno dionike (osobe ili organizacije)

na koje se odluke odnose pri razvoju politika. Unatoč tome, u Shemi 24, može se uočiti da postoje dionici

s kojima se pojedini nositelji politika nikad ne konzultiraju. U najvećoj mjeri redovito se konzultiraju s

udruženjima gospodarskih subjekata/ poslodavaca, slijede ostala državna tijela, te razvojne agencije,

sveučilišta i istraživački centri. Kao pretežito rijetki oblici suradnje navedene su konzultacije s

financijskim institucijama, školama i sustavima strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, nevladine

organizacije, te internacionalne organizacije.

Shema 24 Dionici koje nositelji javnih politika konzultiraju, prema učestalosti

7. Poduzetničko okruženje Odgovaranju na sljedeći skup pitanja pristupilo je 48 ispitanika.

Shema 25 Percepcija utjecaja negativnih čimbenika na pokretanje gospodarskog

subjekta/ poduzeća

Shema 25 prikazuje procjene ispitanika o važnosti utjecaja pojedinih čimbenika na pokretanje

gospodarskog subjekta. Velik dio ispitanika smatra da u velikoj mjeri utječe nedostatak poduzetničkih

vještina i poduzetničkog razmišljanja, izazovno ekonomsko okruženje, visoki opći troškovi, te nedostatak

financiranja. Velik dio ispitanika procjenjuje da je znatan utjecaj na pokretanje gospodarskih subjekata

sljedećih čimbenika: nedostatak menadžmenta/ upravljanja, nedostatak odgovarajućih upravljačkih

kompetencija, nedostatak odgovarajućih tehničkih kompetencija, nedostatak odgovarajućih

marketinških i prodajnih kompetencija, nedostatak marketinških i promocijskih prilika, nedostatni tržišni

trendovi znanja, nedostatak financiranja i nedostatak potpore start-upovima.

Pod odgovorom ostalo, dva ispitanika specificiraju nedorečene zakone, sporost, nezainteresiranost i

nepostojanje odgovornosti kod zaposlenih u državnoj upravi, te ignoriranje individualnih inovatora od

inovacijskog sustava RH.

Manji postotak ispitanika je navedene čimbenike procijenio kao neznatno važan, kao i nemogućnost

procjene važnosti.

Shema 26 Percepcija utjecaja negativnih čimbenika na istraživačke, razvojne i inovacijske

aktivnosti u poduzeću

U Shemi 26 navedeni su čimbenici: nedostatak vremena, nedostatak posvećenosti, nedostatak

specifičnih kompetencija, nedostatak prilika za financiranje, nedostatak informacija o financijskim

prilikama, neizvjesno ekonomsko okruženje, nedostatak tehnologija ili znanja, nedostatak osviještenosti

o zaštiti prava na intelektualno vlasništvo, skupoća procesa zaštite prava na intelektualno vlasništvo,

nedostatak infrastrukture i ostalo; a od ispitanika se tražilo da procijene utjecaj na istraživačke, razvojne

i inovacijske aktivnosti u poduzeću. Većina ispitanika procijenila je da je neizvjesno ekonomsko

okruženje, te nedostatak informacija o financiranju utječu na istraživačke, razvojne i inovacijske

aktivnosti u poduzeću u velikoj mjeri. Ispitanici percipiraju da znatno utječu i, redom, nedostatak

vremena, nedostatak prilika za financiranje, nedostatak ili nedovoljna suradnja s istraživačkim

institucijama ili institucijama tehnološkog transfera, te nedostatak specifičnih kompetencija. U anketi je

ponuđena i mogućnost odabira ostalo uz samostalno navođenje čimbenika, a navedeni su nedovoljni

fiskalni poticaji i administrativne barijere.

Svjetska banka je 2013. godine provela istraživanje o gospodarskim subjektima u Hrvatskoj, a jedno od

područja bilo je utvrđivanje problema koje predstavljaju glavne prepreke za poduzetništvo. Rezultat je

prikazan u sljedećoj shemi.

Shema 27 Identificiranje prepreka za poslovanje gospodarskih subjekata, u postotku, Izvor:

Enterprise surveys: Croatia 2013, www.enterprisesurveys.org

U Shemi 27 navedene su prepreke za poduzetništvo, redom: porezne stope, pristup financiranju,

običajna praksa neformalnog sektora, politička nestabilnost, regulacije rada, sudovi, korupcija,

nejednakost u obrazovanju radne snage, kriminal, lopovluk i neredi, te trgovinske i carinske regulative.

Može se iščitati da znatan udio ispitanika8 procjenjuje da su porezne stope najveće prepreke u poslovanju

(27.9 % ispitanika), a slijedi pristup financijama (21.9 % ispitanika).

8 Intervjuirano je 360 vlasnika i menadžera 360 gospodarskih subjekata u Hrvatskoj, u periodu od veljače do listopada 2013. godine.

Shema 28 Percepcija učinkovitosti usluga koje podupiru inovacijske aktivnosti gospodarskih

subjekata

Shema 28 prikazuje procjene učinkovitosti usluga koje podupiru inovacijske aktivnosti gospodarskih

subjekata. 14.58% ispitanika je kao vrlo učinkovite oblike odabralo poslovne inkubatore, specifične

konzultantske usluge, te mentoriranje. Može se uočiti da relativno mali broj ispitanika smatra ponuđene

oblike jako učinkovitima. Jedino poslovne inkubatore preko 50% ispitanika percipira učinkovitim ili vrlo

učinkovitim.

Pod ostalim, specificirani su odgovori: domaća zaštita intelektualnog vlasništva, te edukacija zaposlenih

u državnoj upravi i povećanje odgovornosti zaposlenih u državnoj upravi.

Podatci iz ankete Svjetske banke, Enterprise surveys: Croatia - 2013, odnose se na relevantne čimbenike

za gospodarske subjekte u Hrvatskoj. U području inovacija i tehnologija ispitali su udjele gospodarskih

subjekata koji posjeduju međunarodno priznate certifikate, koriste licence za inozemnu tehnologiju,

posjeduju vlastitu web stranicu, komuniciraju s klijentima i poslovnim partnerima e-mailom. Ti su podatci

prikupljeni na uzorku od 124 poduzeća koja se bave proizvodnjom. U uzorku je 23.5 % gospodarskih

subjekata s internacionalno priznatim certifikatom kvalitete, 14.8% s tehnologijom licenciranom od

inozemnih kompanija, 70.1% gospodarskih subjekata ima vlastitu web stranicu, a 95.3% komunicira s

klijentima i poslovnim partnerima putem e-maila.

Shema 29 Usluge za inovativna poduzeća koje bi trebalo dalje razvijati, prema procjeni

ispitanika

Shema 29 prikazuje distribuciju odgovora o važnosti razvoja usluga za inovativna poduzeća, akao

najvažnije mogu se istaknuti pomoć s prikupljanjem sredstava (venture capital, poslovni anđeli, javno

financiranje..), te udruživanja.

Ponuđeni su i drugi oblici usluga: licenciranje i plasman inovacija, suradnja u znanstveno – obrazovnim

institucijama i konzultantske usluge o metodologijama inoviranja i komercijalizacije.

Shema 30 Glavni kriterij za poboljšanje investicijske privlačnosti poduzeća, prema procjeni

ispitanika

Razvoj inovativnih usluga i proizvoda kao glavni kriterij za poboljšanje investicijske privlačnosti poduzeća

procijenilo je 81.25% ispitanika. Slijedi poboljšanje kompetencije tima u poduzeću, te poboljšanje

odnosa s interesnim skupinama, te identificirana tržišna niša (drugo).

Shema 31 Procjena razine zadovoljstva vezana uz suradnju s različitim interesnim skupinama

(možete dodati i evaluirati dionike)

Mali je broj ispitanika potpuno zadovoljan suradnjom. Najveći udio potpuno nezadovoljnih suradnjom

odnosi se na suradnju s nositeljima javnih politika na nacionalnoj razini (28.26%), slijede gospodarske

komore (21.28%), te javne i privatne investicijske institucije (17.02%) i nositelji javnih politika na

lokalnoj i regionalnoj razini (17.02%). Istaknutiji udjeli vrlo zadovoljnih korisnika odnose se na suradnju

s razvojnim agencijama/ znanstvenim i tehnološkim parkovima (29.17%), sveučilišta ili istraživačke

institucije (22.92%), nacionalna/ regionalna/ lokalna poslovna udruženja (20.83%), te gospodarske

komore (23.40%).

35.42% ne može procijeniti nivo zadovoljstva suradnjom s individualnim investitorima, 27.66% s

inozemnim kompanijama koje investiraju u tuzemstvu, a 25.53% ne može procijeniti nivo zadovoljstva

suradnjom s javnim/ privatnim investicijskim institucijama. Jedan od razloga nemogućnosti procjene

može biti da suradnja nije uspostavljena. Ipak, bez dodatnih potpitanja ne mogu se donositi zaključci.

Može se uočiti da su viši udjeli (iznad petine) nemogućnosti procjene zajednički području investiranja,

pa se može pretpostaviti da su potrebne dodatne informacije ili edukacija dionika vezana za to područje.

Anketom Svjetske banke9 prikupljeni su i podatci o učinkovitosti sustava. Utvrđeno je da je potrebno

prosječno 55.3 dana za dobivanje dozvole za rad gospodarskog subjekta, prosječno 154.9 dana za

dobivanje građevinske dozvole, te prosječno 14 dana zadobivanje dozvole za uvoz. Tek 5.9%

gospodarskih subjekata vidi prepreku u izdavanju licenci, dozvola i ovlaštenja, dok 45.7 ispitanika vidi

prepreku u poreznim stopama, a 22.3% kao najveću prepreku ističe poreznu administraciju. Ispitanici

su procijenili da je potrebno 19.5% radnog vremena višeg menadžmenta za obavljanje obveza vezanih

uz državne regulative. Dotaknuta je i tema korupcije, te 18.7% ispitanika smatra da je korupcija izrazit

problem. Nadalje, 13.5 % ispitanika smatra da se od gospodarskih subjekata očekuje darivanje javnih

službenika kako bi se posao obavio, 1.3% percipira da se od gospodarskih subjekata očekuje darivanje

službi za izdavanje dozvole za rad, 12 % percipira da se od gospodarskih subjekata očekuje darivanje

službi za izdavanje građevinske dozvole, a 14.4% percipira da se od gospodarskih subjekata očekuje

darivanje službi za osiguranje ugovora s državom.

Shema 32 Percepcija o količini dostupnih informacija za poboljšanje inovativnosti poduzeća u

Vašoj zemlji koje se odnose na poboljšanja sljedećih područja?

Po pitanju dostupnosti informacija najbolje su procijenjena područja mogućnosti usavršavanja kao što

su seminari i radionice (79.17 %), mogućnosti stjecanja kompetencija (58.33 %), i Europski fondovi

(54.17 %). Dostupnost informacija po pitanju nacionalnih programa financiranja 52.08 % ispitanika

procijenilo je kao dovoljno, a 41.67 % kao nedovoljno. Ispitanici su podijeljeni i po pitanju procjene

dostupnosti marketinških informacija, pri čemu 44.68 % smatra da postoji dovoljno dostupnih

informacija, a 46.81 % procjenjuje suprotno.

Po pitanju nedostatnosti dostupnih informacija ističu se područja vezana uz privatne investitore (75 %),

udruženja i prilike za suradnju (64.58%), te zakonodavno okruženje (52.08 %). Prema tome, u

navedenim područjima potrebno je unaprijediti sustav distribucije informacija.

9 Enterprise Surveys: Croatia – 2013, www.enterprisesurveys.org

Prema CEPOR – ovom Izvješću o malim i srednjim poduzećima u Hrvatskoj - 2013, „pristup

informacijama i savjetodavnim uslugama malim i srednjim poduzećima u Hrvatskoj osiguran je kroz

poduzetničke potporne institucije“, a prema istom izvješću, najvažnije potporne institucije su: Hrvatska

gospodarska komora (HGK) – Centar za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj, Hrvatska obrtnička

komora (HOK), Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) – Udruga malih i srednjih poduzetnika, Centar za

politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništva – CEPOR, Europska banka za obnovu i razvoj

(EBRD) – Small business support team (SBS), poduzetnički centri, poduzetnički inkubatori, poslovni i

tehnološki parkovi, poduzetničke zone, razvojne agencije, Europska poduzetnička mreža (EEN),

poduzetnički akceleratori, poslovni parkovi, znanstveno – tehnološki parkovi, centri kompetencije.

8. Preporuke

Hrvatsko gospodarstvo još se uvijek bori s recesijom, uz koju se pojavljuju novi izazovi u području

konkurentnosti. Osviještenost dionika o potrebi konstantnog napredovanja i informiranja u poslovanju

je sve izraženija.

Ovo se izvješće temelji na samoprocjenama ispitanika o trendovima u mikroekonomiji. Pitanja

obuhvaćaju glavne skupine dionika koji sudjeluju, odnosno utječu na ekonomske procese. S obzirom na

relativno mali broj ispitanika, nije poželjno izvlačiti općenite zaključke, ali se mogu uočiti obrasci koje bi

bilo poželjno dalje istražiti.

Utjecaj malih i srednjih poduzeća u gospodarstvu raste, kao što se povećava i njihov broj, a sukladno

tome i broj zaposlenika. Prema dobivenim podatcima, može se uočiti da pored redovitih zaposlenika,

anketirani gospodarski subjekti često koriste usluge vanjskih članova/ radnika. Većina ispitanika ulaže

manje od 5% u istraživanje i razvoj, te niti jedno od anketiranih gospodarskih subjekata nema registriran

niti jedan patent. Gotovo polovica ispitanika izvozi više od 5 %. U poslovnim odnosima s inozemstvom

prednjače poslovni partneri iz inozemstva, te klijenti iz inozemstva, dok ne postoje odnosi s inozemnim

investitorima ili suradnja na međunarodnim projektima. Preko polovice ispitanika surađuje s poslovnim

partnerima iz Italije i Slovenije, dok je suradnja s ostalim zemljama Jadransko-Jonske regije manje

zastupljena.

Javno dostupni podatci o financijskim institucijama u Hrvatskoj nisu ažurirani. Suradnja anketiranih

financijskih organizacija s korisnicima je raznolika, a više je instrumenata financiranja na raspolaganju

profitnom nego neprofitnom sektoru. S obzirom da je u Hrvatskoj neprofitni sektor nositelj razvoja

tehnologije opće svrhe, ta činjenica bi, ako je opsežnija istraživanja potvrde, mogla usporiti razvoj

inovacijskih aktivnosti gospodarstva.

Više od polovice istraživača u Hrvatskoj radi u visokom obrazovanju, a slučajnim uzorkom svi su

anketirani zaposleni u visokom obrazovanju. Većina ispitanika sudjelovala je bar u nekom obliku projekte

aktivnosti.

Anketirane posredničke organizacije pružaju širok spektar usluge i redovito ili često surađuju s većinom

institucija i organizacija kako bi korisnicima pružili što kvalitetniju uslugu, a organizacijski većinom

pokrivaju regionalnu ili lokalnu razinu.

Samoprocjena nositelja javnih politika je da redovito ili često konzultiraju većinu korisnika pri donošenju

odluka, pri čemu najveću važnost pridaju udruženjima gospodarstvenika, ostalim državnim tijelima i

posredničkim organizacijama.

Procjeni utjecaja na poduzetništvo pristupili su svi ispitanici, te kao negativan čimbenik u poduzetništvu

prednjači nedostatak poduzetničkih vještina i poduzetničkog razmišljanja. Tek na drugom mjestu se

nalazi izazovno ekonomsko okruženje, a nakon toga nedostatak financiranja i visoki opći troškovi. Kao

znatno i u velikoj mjeri otegotne čimbenike većina ispitanika označila je i nedostatke u odgovarajućim

upravljačkim kompetencijama, nedostatak potpore start – upovima, nedostatak marketinških i prodajnih

kompetencija, birokracija, nedostatak menadžmenta, nedostatak infrastrukture, nedostatak tehničkih

kompetencija, te nedostatne tržišne trendove znanja. Prema samoprocjeni ispitanika najveći utjecaj na

inovacijske aktivnosti u poduzeću ima neizvijesno ekonomsko okruženje. Većina ispitanika je procijenila

da su vrlo učinkovite i učinkovite usluge poslovnih inkubatora, dok o ostalim oblicima potpore

inovacijskim aktivnostima većina ispitanika procjenjuje kao ne baš učinkovite, neučinkovite ili ne znaju

procijeniti. Više od tri četvrtine ispitanika smatra da je potrebno dalje razvijati uslugu pomoći s

prikupljanjem sredstava. Nadalje, procijenjeno je da je razvoj inovativnih usluga i proizvoda glavni

kriterij za poboljšanje investicijske privlačnosti poduzeća. Više od polovice ispitanika vrlo ili djelomično

je zadovoljno samo sa suradnjom s razvojnim agencijama i tehnološkim parkovima. Na pitanje o

dostupnosti informacija, većina je ispitanika procijenila da postoji nedovoljna dostupnost informacija o

udruženjima i prilikama za suradnju, privatnim investitorima i zakonodavnom okruženju.

Dobiveni su podatci tek indikatori na temelju kojih je potrebno izvršiti daljnja istraživanja. Osim toga,

već i na temelju dobivenih podataka mogu se uočiti područja koja je nužno potrebno unaprijediti.

9. Literatura

Enterprise Surveys:Croatia – 2013, World bank, www.entreprisesurveys.org

Izvješće o malim i srednjim poduzećima u Hrvatskoj – CEPOR 2013

Izvješće HNB-a

Macroeconomic imbalances 2014, EC

Malo gospodarstvo HGK

Narodne novine

Pregled gospodarskih kretanja za 2012., HGK

Statistički ljetopis

www.hnb.hr

www.hanfa.hr

www.hzz.hr

www.prosperus-invest.hr/content/rizičnikapital

www.poslovni.hr

www.ebanka.hr

Izvješće izrađeno za potrebe SMART INNO projekta Fakultet ekonomije i turizma ”Dr. Mijo Mirković”

Sveučilište Jurja Dobrile u Puli u suradnji s Istarskom Razvojnom Agencijom

2015.