( s t r . 1 2 . )

GODI

NA X

II •

BRO

J 114

• 1

5. X

I. 20

12.

i m p r e s u m

“LijeËniËke novine“ su glasilo Hrvatske lijeËniËke komoreza staleπka i druπtvena pitanja. »lanovi ih dobivaju besplatno.Godiπnja pretplata: 400,00 kn. PojedinaËni broj 50,00 kn.

LIJE»NI»KE NOVINEGlasilo Hrvatske lijeËniËke komore

ADRESA UREDNI©TVA10000 Zagreb, Tuπkanova 37, Hrvatska

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIKProf. dr. Æeljko PoljakVlaπka 12, 10000 Zagreb

e-mail:zeljko.poljak@zg.t-com.hrTAJNIK REDAKCIJE

Doc. dr. sc. Draæen PulaniÊ, dr. med.Naklada 18.000 primjeraka

MEDICAL NEWSFOUNDER AND PUBLISHER

The Medical Chamber of CroatiaADDRESS

10000 Zagreb, Tuπkanova 37, CroatiaEditor-in-chief Professor Æeljko Poljak, M.D.

Published in 18.000 copies

Rukopisi se πalju na adresu:“LijeËniËke novine HLK“, 10000 Zagreb, Tuπkanova 37,

e-mail: hlk@hlk.hr ili izravno uredniku.»lanci ne podlijeæu recenziji i uredniπtvose ne mora slagati s miπljenjem autora.

»lanci se mogu pretiskati samo uz naznaku izvora.Mali oglasnik je za Ëlanove Komore besplatan.

UPUTA SURADNICIMA

LIJE»NI»KA KOMORA NA INTERNETU:www.hlk.hr • e-mail:hlk@hlk.hr

Hrvatska lijeËniËka komoraTel 01/ 45 00 830, Fax 01/ 46 55 465

RedakcijaNovinarka Borka Cafuk

01/ 45 00 848, e-mail: borka.cafuk@hlk.hr

UREDNI»KI ODBOR

IZDAVA»KI SAVJET

Oblikovanje A. Boman ViπiÊTisak "Mediaprint - Tiskara Hrastic d.o.o."

Temeljem odluke Ministarstva zdravstva i socijalne skrbiod 12. prosinca 2005. (Klasa: 612-10/05-01/8. Ur. broj:534-04-04/10-05/01), za sve oglase lijekova objavljene uovom broju "LijeËniËkih novina", cjelokupni odobrenisaæetak svojstava lijeka te cjelokupna odobrena uputasukladni su Ëlancima 16. i 22. Pravilnika o naËinuoglaπavanja i obavjeπÊivanja o lijekovima, homeopatskimi medicinskim proizvodima (NN br. 62/05).

Draæen BorËiÊ • Nikolina BudiÊBorka Cafuk • Egidio ΔepuliÊ

Stella FatoviÊ FerenËiÊ • Josip JeliÊSlavko LovasiÊ • Adrian Lukenda

Vjekoslav MahovliÊ • Ingrid MártonHrvoje Minigo • Mladen PetroveËki

Matija Prka • Draæen PulaniÊLivija Puljak • Dario Sambunjak

Katarina Sekelj KauzlariÊIvica VuËak

Prim. dr. Draæen BorËiÊNikolina BudiÊ, dipl. iur.

Prof. dr. Nenad IliÊProf. dr. Tatjana JerenProf. dr. Vesna Jureπa

Dr. Mario MalnarPrim. dr. Vjekoslav MahovliÊ

Prim. dr. Hrvoje MinigoDr. sc. Vladimir MozetiË

Dr. Senad MusliÊDoc. dr. Ljiljana PeriÊ

Prof. dr. Mirjana Sabljar-MatovinoviÊPrim. dr. Katarina Sekelj-KauzlariÊ

Doc. dr. Hrvoje ©obat

k a z a l o

3

O R G A N I Z A C I J A I M A R K E T I N G “ B O N A M A R K “ • A M R U © E V A 1 0

• t e l / f a x 0 1 / 4 9 2 2 9 5 2 , t e l 0 1 / 4 8 1 8 6 0 3 , 4 8 1 8 6 0 0 • e m a i l : b o n a m a r k @ b o n a m a r k . h r

L I J E » N I » K E N O V I N E 1 1 4 • 1 5 . s t u d e n o g a 2 0 1 2 .

RIJE» PREDSJEDNIKA ..... 5Uskladiti akte Komore s propisima EU-a

IZ KOMORE ..... 64. sjednica VijeÊa • 10. sjednica Izvrπnog odbora • Ostale aktivnosti Komore • ZakljuËci ZEVA-e

Usklaivanje obiteljske medicine s europskim standardima • Pisanje titula na veleuËiliπtima

EFMA i SZO sastali se u Komori • TeËaj za vatrogasce o KPR-AVD-u

TeËaj za stalne sudske vjeπtake • Obavijesti

IZ HRVATSKOG ZDRAVSTVA ..... 20VijeÊe HZZO-a • Zbrinjavanje pacijenata u turistiËkoj sezoni • Halmed o cjepivu protiv gripe

Svjetski dan psorijaze i Hrvatski tjedan palijative • Doktorski studij TRIBE • Depresija - globalna kriza

• Pedijatrijski kongres u Puli • Simpozij medicinske biokemije • AMZH: dermatoloπke novosti

• Odlikovani lijeËnici • Æute kartice • LijeËnici nisu obavezni u COM-u

NACIONALNA STRATEGIJA RAZVOJA ZDRAVSTVA ..... 27Osnovno o "Strategiji" • Kako je izraena "Strategija" i Ëemu sluæi?

Udruga pacijenata o "Strategiji"

SMJERNICE HZZO-a ZA PROPISIVANJE LIJEKOVA ..... 29Rasprava o "æutom prilogu" LijeËniËkih novina

NOVOSTI SA STRU»NIH SKUPOVA ..... 31Dileme u neurologiji

NajveÊi ortopedski skup u Hrvatskoj

ZDRAVSTVO U SVIJETU ..... 33Iz UEMS-a

Nobel za medicinu

Zabrana Novartisova cjepiva

NOVOSTI IZ MEDICINSKE LITERATURE ..... 37

COCHRANE ZANIMLJIVOSTI ..... 45

MEDICOPOLIS ..... 49Anatomija pohlepe

IZ POVIJESTI HRVATSKE MEDICINE ..... 50Æivot i djelo dr. Josipa ©kariÊa

USPOMENE I SJEΔANJA ..... 56©kariÊ o ©tamparu

POSU–ENO ..... 64Prvi Crnogorac s kolecistektomijom - kraljica

LIJE»NICI U SLOBODNO VRIJEME ..... 65S puta kroz zapadnu Hercegovinu

LIJE»NICI UMJETNICI ..... 70Nova izloæba dr. Rubesa

BIOPATOGRAFIJA ..... 72Jackson Pollock i susret s MurtiÊem

KALENDAR STRU»NOG USAVR©AVANJA ..... 75

• SudjelujuÊi u svim fazama pristup-nih pregovora te u radu brojnih europskih aso-cijacija doktora medicine, naπa je Komora veÊpuno uËinila u pripremama za punopravnoËlanstvo Republike Hrvatske u Europskoj uniji.Meutim, vrijeme neumoljivo teËe i 1. srpnja2013. doÊi Êe jako brzo. Do tada moramo bitipotpuno spremni! Stoga smo na sjednici VijeÊaKomore 12. listopada o.g. usvojili zakljuËakda se do sljedeÊe Skupπtine u lipnju 2013. do-nesu prijedlozi izmjena naπih normativnih aka-ta. To se prvenstveno odnosi na Statut i Pravil-nik o licencama, ali i na brojne druge pravilni-ke i poslovnike. Stoga pozivam sve vas, ËlanoveKomore i zasigurno zainteresirane profesio-nalce u zdravstvenom sustavu, da preko svojihæupanijskih povjerenstava i njihovih predsjed-nika, ujedno Ëlanova VijeÊa Komore, Ëim prijedostavite svoje pisane prijedloge i promiπljanjao Statutu Komore i drugim naπim aktima kojisu u primjeni, a koje sigurno uvijek moæemopoboljπati. Svi Ëlanovi VijeÊa Komore, kao i Ëla-novi Izvrπnog odbora Komore, pozvani su joπprije tri tjedna da nakon provedenih konzulta-cija s Ëlanovima Komore diljem Hrvatske dos-tave najkasnije do polovice studenoga svoje ar-gumentirane prijedloge za promjenu Statutai drugih akata Komore. Prijedloge treba dosta-viti koordinatorici Radne grupe koju je imeno-valo VijeÊe, prim. Katarini Sekelj-KauzlariÊ,a nakon toga Êe ta Radna grupa pod predsje-danjem predsjednika VijeÊa Komore, prim. mr.sc. Marijana Cesarika, razmotriti sve pristiglesugestije i nastaviti postupak za izmjenu ovihvaænih akata, sukladno zakonu i drugim propi-sima. Vjerujem da Êemo uspjeπno obaviti tajvaæni posao za sve nas, jer mnogobrojne su za-konske odredbe koje Êe ulaskom Hrvatske u EUistog dana stupiti na snagu te utjecati na naπepostupanje prema sve brojnijim zahtjevimagraana EU-a za dolazak i rad u naπoj domo-vini.

Sukladno zakljuËcima Skupπtine,Izvrπni odbor prihvatio se posla na izradi stra-teπkih dokumenata. Ponajprije Êe se, radi toËneslike o prioritetnim aktivnostima koje Komoraprema miπljenju Ëlanstva treba poduzimati uokviru svojih zakonom utvrenih ovlasti, pro-vesti struËno i metodoloπki definirano istraæiva-nje neovisne profesionalne agencije koje Êenam, siguran sam, dati najobjektivnije podatke

5

i analize. Zato vas molim, ako budete pozvanina sudjelovanje u ovom opseænom istraæivanju,da se odazovete pozivu agencije kako bismoimali πto kvalitetniji uzorak i podatke. Sjetimose samo koliko nam je pomoglo sliËno istraæi-vanje koje smo proveli na temu „LN i web stra-nica Komore", te na joπ specifiËniju temu „Op-remljenost ordinacija u primarnoj zdravstvenojzaπtiti".

Sa zadovoljstvom vas mogu izvije-stiti da se u prostorijama Komore redovito odr-æava edukacija iz reanimacije i teËaj trajne izo-brazbe za stalne sudske vjeπtake. Sada se vidikoliko je dobro πto imamo svoje prostorije ukojima se mogu odræavati ovakvi dogaaji.Takoer, dobra je vijest da se u istoj zgradi mo-æemo koristiti i manjom dvoranom za struËneskupove i sastanke, dakako, uz odreenu nak-nadu, jer ta dvorana nije u vlasniπtvu Komore. Naπa meunarodna aktivnost se us-pjeπno nastavlja. Sudionicima ZEVA mitinga,koji je odræan u Zagrebu od 27. do 29. rujna,a o kome ste sigurno Ëitali u proπlom brojunaπega glasila, poslali smo zakljuËke simpozija.OËekujemo da svi zakljuËci budu prihvaÊeni,πto Êe sigurno biti vaæno u nastojanju da sepoboljπa poloæaj lijeËnika. Radi se o obveznomosiguranju od profesionalne odgovornosti i omedijaciji kao naËinu rjeπavanja sporova bezsudskih procesa.

U naπim prostorijama u Zagrebuodræan je sastanak Ëelniπtva Europskog forumamedicinskih udruga (EFMA), Ëiji smo dugo-godiπnji aktivni Ëlan. DomaÊin je bio njihov Ëlanprim. mr. sc. Egidio ΔepuliÊ, koji je kao prvipredsjednik Komore prepoznao vaænost sud-jelovanja u ovom forumu. Dogovoreni su mjes-to i sadræaj sljedeÊeg simpozija. Bit Êe to uoæujku 2013. u glavnom gradu Litve, u Rigi.Napominjem da smo mi veÊ bili organizatoritog skupa u Dubrovniku u travnju 2004.godine, kada smo raspravljali o osiguranjulijeËnika i moguÊnosti primjene skandinavskogmodela naknade πtete bez dokazivanja krivnje.Ovaj model nije kod nas uspostavljen, jer se ut-vrdilo da za sada nije prihvatljiv niti za zdrav-stvene radnike, niti za korisnike zdravstvenihusluga, a zahtijevao bi i znaËajne izmjene u za-konodavstvu Republike Hrvatske, posebice uodnosu na pravosue.

U Hrvatskoj obrtniËkoj komori odr-æana je 6. i 7. studenog 3. Meunarodna konfe-rencija o alternativnim rjeπavanjima sporova.Bili smo aktivni sudionici, a naπa tajnica gos-poa Nikolina BudiÊ, dipl. iur., bila je pozvanipredavaË. O ovom skupu moæete viπe proËitatiu ovom broju LijeËniËkih novina, a i tema ovogbroja je medijacija, koja se sve viπe koristi u svi-jetu i kod nas. Vjerujem da Êe i naπa Komora,poput odvjetniËke i obrtniËke, uskoro osnovatiposeban centar za mirenje, za πto nam je ta-koer potrebna prilagodba naπih komorskihakata.

U Opatiji je odræano redovito savje-tovanje u organizaciji Udruge poslodavaca uzdravstvu, o kojem Êe vas izvijestiti naπa novi-narka Borka Cafuk. Prim. Vjekoslav MahovliÊi ja bili smo nazoËni na drugom danu ovog sku-pa, kada se govorilo kolektivnom pregovaranju i Zakonu o reprezentativnosti u tripartitnimpregovorima. Ministar rada i mirovinskog sus-tava, prof. dr. sc. Mirando MrsiÊ, delegat Skup-πtine Komore, Ëlan Povjerenstva grada ZagrebaKomore i donedavno Ëlan Povjerenstva za bol-niËku djelatnost Komore, upoznao nas je sa sta-njem u kojem se nalaze javni sluæbenici pa takoi lijeËnici. Iako je Vlada ukinula Temeljni kolek-tivni ugovor, on je uvjeren da Êe do 19. prosin-ca ove godine biti dogovoren i prihvaÊen novi.Zdravstveni radnici, a ja kao predsjednik Ko-more mislim da mogu govoriti u ime naπih Ëla-nova, sigurno znaju da je u vrijeme recesije teπ-ko i gotovo nemoguÊe stvoriti novac za prima-nja koja bi u ovoj djelatnosti bila primjerena.Svjesni svih poteπkoÊa, apeliramo na sve sudio-nike pregovora i na sve one koji odluËuju, dase u okviru moguÊeg dogovore najbolja rjeπe-nja. Nadamo se da Êemo polako izaÊi iz recesijei da Êe nam svima u naπoj Hrvatskoj biti boljete da se neÊe smanjiti broj zdravstvenih radnika,kojih i sada nedostaje. Posebno se nadamo daÊe se naπe mlae kolege, unatoË izazovima od-laska u druge, pa i daleke zemlje, zadræati u Hr-vatskoj i u njoj raditi. I Vlada RH je svjesna danema dovoljno lijeËnika i medicinskih sestarate da Êe se nakon ulaska naπe dræave u EU vrlovjerojatno deficit i poveÊati zbog onih koji Êepotraæiti posao izvan domovine. Stoga je rjeπa-vanje nedostatka zdravstvenih radnika naπlosvoje mjesto u Nacionalnoj strategiji razvojazdravstva do 2020. godine, a sad se mora vrlobrzo krenuti u izradu i provedbu akcijskihplanova.

Iako znam da nam se u sustavuzdravstva joπ dugo neÊe moÊi osigurati boljaprimanja, vjerujem da Êete kao i do sada obav-ljati svoju lijeËniËku praksu na najbolji moguÊinaËin, i struËno i etiËki.

Vaπ predsjednik:Prim. dr. Hrvoje Minigo

Rad na izmjeni akataKomore radi harmoniziranjas propisima EU-a

rijeË predsjednika

iz komore

6

satnica i dolazak po pozivu. Navodno, povje-renstvo nije osnovano zbog sukoba sindikatau zdravstvu, a to je nebitno za rad povjeren-stva. Iako je to prvenstveno sindikalna kate-gorija, moramo stati iza Ëlanova Komore kojirade u bolnicama te ih braniti i na ovaj naËin.Je li HZZO ovlaπten da πalje kontrole u ambu-lante PZZ-a radi provjere financijskog poslova-nja ordinacije i da traæi raËune gdje se troπi ikako se troπi novac od glavarine? To moæe sa-mo Porezna uprava a ne HZZO, pa Komoratreba zaπtititi lijeËnike PZZ-a od takve samo-volje HZZO-a.

Zaπto se sistem kontrole pokreÊena anonimnu prijavu? Ministru zdravlja tre-

balo bi sugerirati da se prijave za pokretanjekontrole podnose javno i transparentno, a neanonimno.

Moæe li Komora sugerirati Mini-starstvu zdravlja da se dokumentacija u svimbolnicama vodi uniformno - na isti naËin i is-tim dokumentima, te da informirani pristanakbolesnika na dijagnostiËko-terapeutske pos-tupke bude uniforman u cijeloj Hrvatskoj?

Je li tijekom staæa doktorima staæis-tima osiguran plaÊeni godiπnji odmor?

PlaÊaju li se negdje doktori medi-cine, staæisti, sa samo 1600 kuna kakav je bioprijedlog ministra MrsiÊa?

Je li rijeπen informatiËki sistem u HZZO-u te ima li i dalje u njemu tzv. izgubljenihpacijenata, tj. onih koji su prijavljeni kod lijeË-nika obiteljske medicine (LOM) pa koristezdravstvene usluge i troπe budæet LOM-a, aHZZO ne plaÊa glavarinu za njih. U Brodsko-posavskoj æupaniji takvih je bilo oko dva po-sto. Ovo pitanje treba ponovno aktualizirati.

Je li Ministarstvo zdravlja donijelostandarde o broju specijalista u polikliniËkokonzilijarnom radu i bolnicama ili je to i daljenepoznato. Kakav je stav Komore o broju spe-cijalista i njihovom broju te o potrebnom bro-ju specijalista u Hrvatskoj?

Postupak kontrole automatskise pokreÊe na anonimnuprijavu sukladno zakonskimi inim aktima

Predsjednik Komore prim. dr.Hrvoje Minigo odgovarajuÊi na 2. pitanjeistaknuo je da je u interesu Komore i Hrvat-skog lijeËniËkog sindikata da postoji Povjeren-stvo za tumaËenje Kolektivnog ugovora.Predsjednik Êe stoga stupiti u kontakt s pred-sjednikom Sindikata dr. Ivicom BabiÊem iuputit Êe se Ministarstvu zdravlja preporukaVijeÊa Komore da se ponovno osnuje to Povje-renstvo.

Glede 4. pitanja Minigo je zakljuËioda Komora moæe preporuËiti Ministarstvuzdravlja da postupke ne pokreÊe na temelju

Sjednicu VijeÊa Komore, odræanu12. listopada, karakterizirao je pregrπt vi-jeÊniËkih pitanja. Predsjednik Æupanijskogpovjerenstva Brodsko-posavske æupanije dr.Ninoslav Leko postavio je niz vijeÊniËkihpitanja pisanim putem, a na sjednici VijeÊazamolio da se odmah odgovori na pitanja 2,4 i 8, odnosno da VijeÊe donese svoje pre-poruke. U nastavku donosimo njegova pi-tanja.

Stav Komore o novom Zakonu o ra-du (ZOR) u kojem se ukida ugovor o djelu, Ëi-me se doktorima praktiËno onemoguÊava radizvan redovnog radnog vremena, mora bitijasan i braniti lijeËnike i njihova prava. Smat-ram da se time krπi ZOR te da u neravnopra-van poloæaj stavlja doktore prema ostalimstrukama. Stoga smatra da VijeÊe treba zauzetistav da se ZOR povuËe, a ako ne, da se uputiobrazloæena tuæba Ustavnom sudu o ustav-nosti ove odredbe. Dræi da je ta odluka protu-ustavna te da tu HLK treba Ëvrsto biti protivZOR-a.

Insistirati kod ministra da se hitnoosnuje povjerenstvo za tumaËenje Kolektivnogugovora jer postoji mnogo nejasnoÊa u nje-govu tumaËenju, kao πto su obraËun plaÊa,

4. sjednicaVijeÊa Komore

Borka Cafuk

Predsjednik VijeÊa Komore mr. sc. Marijan Cesarik,predsjednik Komore prim. dr. Hrvoje Minigo i prvi dopredsjednik dr. Mario Malnar

7

problema koji nastaje pri redovitim nadzorimanadleænih inspekcija kad se u nadziranojzdravstvenoj ustanovi zatekne ugovor o djelusklopljen na takvo razdoblje i naËin da, s ob-zirom na narav i vrstu rada, ima sva obiljeæjaposla za koji se zasniva radni odnos te Êe in-spekcija taj ugovor, neovisno o tome kako suga stranke nazvale, smatrati ugovorom o radu.Pravne sluæbe Komore naglasile su razlikeugovora o radu i ugovora o djelu. Ugovor oradu i ugovor o djelu su ugovori kojima pravnisubjekti ugovaraju vrlo razliËite pravne od-nose; ugovor o radu je institut radnopravnihodnosa, reguliran ZOR-om (Narodne novinebroj 49/09). Predmet ugovora o radu je ugo-varanje rada kao procesa koji radnik osobnoobavlja nesamostalno, tj. pod nadzorom, pre-ma uputama i pod rukovodstvom poslo-dav-ca, dakle, predmet ugovora je sam rad. Upravnoj teoriji se joπ kaæe da radnik radi „uime i za raËun" poslodavca za πto mu je pos-lodavac duæan isplatiti plaÊu. Ugovor o raduje trajni obvezni odnos (neovisno je li sklopljenna neodreeno ili odreeno vrijeme) u kojemse ugovara proces rada.

Ugovor o djelu je ugovor obvezno-pravnih odnosa u kojem se jedna ugovornastrana („izvoaË" po Ëlanku 590. Zakona oobveznim odnosima, Narodne novine broj35/05 i 41/08) obvezuje drugoj strani („naru-Ëitelju") obaviti neki posao, dakle, predmetugovora je rezultat nekog posla (npr. pregle-dati rendgenske snimke, izvrπiti neku opera-ciju). IzvoaË radi za naruËitelja samostalnoi neovisno, za svoj raËun i svoj rizik; moæe radi-ti osobno ili povjeriti treÊoj osobi; izvoaË jeodgovoran za djelo i odgovara za njegovemane po naËelima graanskog prava, a za re-zultat prima ugovorenu naknadu.

iz komore

anonimne prijave. No, predsjednik VijeÊa mr.sc. Marijan Cesarik ustvrdio je da to Komorane moæe preporuËiti Ministarstvu jer se pos-tupak kontrole automatski pokreÊe na ano-nimnu prijavu sukladno zakonskim i inim akti-ma koji su vaæeÊi u Hrvatskoj.

Na 8. pitanje odgovorio je prvi do-predsjednik Komore dr. Mario Malnar istak-nuvπi da takvih sluËajeva ima izmeu 50 i sto-tinu mjeseËno, i da se to najËeπÊe dogaazbog toga πto osiguranici promijene posloda-vca ili zbog promjena zdravstvenog osigura-nja. LijeËnik koji ima ''izgubljene pacijente''treba HZZO-u dostaviti dopis u kojem Êe utvr-diti da se ti osiguranici ipak lijeËe kod njegate Êe HZZO retrogradno isplatiti glavarinu zanjih. Povjerenstvo za PZZ Êe o tome dati i oba-vijest u LijeËniËkim novinama kako bi se svilijeËnici u PZZ-u upoznali s naËinom postupa-nja u takvim sluËajevima.

Naputak Ministarstva zdravljai Ugovor o djelu

Na sva ostala pitanja dr. Leke odgo-vore su izradile i pisanim putem uputilestruËne sluæbe Komore. U nastavku donosimoodgovore u cijelosti.Pitanje 1.

Ne radi se o „izmjenama Zakona oradu kojima se ukida Ugovor o djelu" veÊ seradi o naputku Ministarstva zdravlja od 25.svibnja 2012. upuÊenog svim zdravstvenimustanovama u kojem je Ministarstvo reinter-pretiralo prethodno pribavljeno tumaËenjeMinistarstva rada i mirovinskog sustava. Na-putak, odnosno miπljenje Ministarstva zdravljadovrπeno je rijeËima: „Iz navedenog proizlazida zdravstvene ustanove ne mogu sklapatiugovore o djelu za pruæanje usluga zdravstve-ne zaπtite".

Potaknuta citiranim tumaËenjemMinistarstva zdravlja - koje je, usput naglaπa-vamo, Komora dobila tek putem svojih Ëla-nova - Komora se takoer obratila Ministar-stvu rada i mirovinskog sustava sa zamolbomda se ono, kao nadleæno tijelo, oËituje o na-putku Ministarstva zdravlja.

TumaËenje Ministarstva rada i mi-rovinskog sustava objavljeno je u rujanskombroju LN-a, koje u kratkim crtamo donosimoi ovdje:

Ministarstvo rada je u svom odgo-voru Komori 25. srpnja istaknulo da osobekoje imaju odobrenje za samostalan rad isamostalno ga obavljaju, sukladno Zakonu uradu (ZOR) nisu radnici veÊ su samozaposleneosobe koje obavljaju samostalnu profesio-nalnu djelatnost koja nije podruËje kojeureuje ZOR.

Naglasilo je i da ZOR propisuje nizograniËenja i zabrana koje onemoguÊavajuda se za primarnu svrhu rada zakljuËujeugovor o djelu kojem je primarna svrha re-zultat rada (Ëlanak 8. stavak 2. ZOR-a). No,pitanje ocjene, istiËe Ministarstvo rada, imali neki posao obiljeæja radnog odnosa jefaktiËno pitanje, koje Êe procjenjivati nadleæansud u svakom pojedinaËnom sluËaju. Takoer,odredbom Ëlanka 43. ZOR-a zabranjena jekumulacija rada u ukupnom radnom vremenukoja bi trajalo duæe od punog radnog vre-mena, a koje je Zakonom propisano u najdu-æem trajanju od 40 sati tjedno.

No, istaknulo je Ministarstvo rada,s obzirom na to da je odredbom Ëlanka 1.ZOR-a propisano da se taj primjenjuje na rad-ne odnose u Republici Hrvatskoj ako drugimzakonom nije drugaËije propisano, ostavljenaje moguÊnost da se pojedini aspekti rada i ra-dnog odnosa ureuju i posebnim propisimasukladno potrebama pojedinih sektora ilidjelatnosti. BuduÊi da i sada postojeÊi propisiu podruËju zdravstva ureuju pojedine spe-cifiËne uvjete radnih odnosa u zdravstvu, Mi-nistarstvo rada smatra da je najprimjerenijeprotpisati normativno ureenje radnog vre-mena, radnih uvjeta ili drugih radno pravnihaspekata u pojedinoj djelatnosti posebnimzakonom, koji Êe u primjeni u odnosu na opÊipropis imati prioritet kao lex specialis.

Stav je Komore o radu putem ugo-vora o djelu, istaknule su pravne sluæbe u od-govoru na pitanje dr. Leke, da i dalje postojimoguÊnost rada putem ugovora o djelu. Po-stoji li potreba za angaæiranjem neËije struË-nosti na povremenoj osnovi, moæe se sklopitiugovor o djelu, no naglaπavamo da je nuænoda tim ugovorom bude ugovoren rezultat, ane sam proces rada. U suprotnom dolazi do

Zamjenik predsjednika VijeÊa prim. dr. Ivan Horvatek i predsjednik VijeÊa mr. sc. Marijan Cesarik

iz komore

8

Pored toga kontrolori nadziru postupaju liugovorni izabrani doktori PZZ-a u skladu saZakonom i opÊim aktima HZZO-a u dijelu kojise odnosi na pravilno izdavanje uputnica zabolniËku i specijalistiËko-konzilijarnu zdrav-stvenu zaπtitu, recepata za lijekove utvreneosnovnom i dopunskom listom lijekova HZZO-a, putnih naloga radi koriπtenja zdravstvenezaπtite za osigurane osobe HZZO-a te utvr-ivanje prava na bolovanje osiguranika HZZO-a (Ël.10.st.2 Pravilnika).

Pravilnikom je izriËito istaknuto ka-ko u okviru gore spomenutih nadzora (nadzo-ra iz Ëlanka 10.st.1.i 2. Pravilnika) kontroloriHZZO-a imaju pravo pregleda i provjere prav-ne, financijske, medicinske i druge dokumen-tacije kao i pravo neposrednog uvida u naËinrada ugovornog subjekta. Iz navedenog jevidljivo kako se nadzor financijskog poslova-nja ordinacije odnosi na moguÊnost pregledafinancijske dokumentacije radi eventualneocjene postupanja lijeËnika sukladno odred-bama Zakona o zdravstvenoj zaπtiti, Zakonao obveznim zdravstvenom osiguranju odnos-no preuzetim ugovornim obvezama iz ugovo-ra o provoenju zdravstvene zaπtite iz obvez-nog zdravstvenog osiguranja.

Voenjemedicinskedokumentacije

Komora je viπe puta podsjeÊala Mi-nistarstvo zdravlja na nuænost jedinstvenogvoenja medicinske dokumentacije kao i naodredbu Ëlanka 127. stavak 3. Zakona ozdravstvenoj zaπtiti (Narodne novine br. 150-/2008, 155-/2009, 71-/2010, 139-/2010, 22-/2011, 84-/2011, 154-/2011, 12-/2012).ZZZ-om je odreeno da Êe naËin voenja, Ëu-vanja, prikupljanja i raspolaganja medicin-skom dokumentacijom propisati ministar pra-vilnikom, no do ovog trenutka on nije donijet,istaknule su pravne sluæbe Komore odgo-varajuÊi na 5. pitanje dr. Leke.

Staæistima je osigurangodiπnji odmor u trajanjuod mjesec dana

Na πesto pitanje dr. Leke je li dok-torima staæistima osiguran plaÊeni godiπnjiodmor, struËne sluæbe komore odgovorile suda je Planom i programom pripravniËkog sta-æa, temeljnog staæa i sekundarijata, koji je sas-tavni dio Pravilnika o pripravniËkom staæuzdravstvenih djelatnika (Narodne novine br.18/1994, 201994, 21/1995, 471995, 39/1996, 62/1996, 58/1999, 130/1999,11/2003, 121/2003, 150/2008, 2/2011),odreen je godiπnji odmor u trajanju odjednog mjeseca.

StruËne sluæbe Komore naglaπavajuda je u tijeku izrada novog Plana i programapripravniËkog staæa. Ugovorom o radu sklo-pljenim s poslodavcem odreuju se pojedi-nosti vezane na pravo radnika (pripravnika)na plaÊeni godiπnji odmor sukladno Zakonuo radu, Kolektivnom ugovoru za djelatnostzdravstva i zdravstvenog osiguranja i pravil-nika o radu te zdravstvene ustanove.

FinanciranjepripravniËkog staæa

HZZO je srpnju 2012. raspisao na-tjeËaj za financiranje pripravniËkog staæadoktora medicine u tekuÊoj godinu. Na teme-lju natjeËaja ugovorne zdravstvene ustanovei drugi ugovorni subjekti obvezuju se sklopitiugovor o radu na odreeno vrijeme s odabra-nim kandidatom i ugovor o financiranju pri-pravniËkog staæa zdravstvenih radnika sHZZO-om. Ugovorom preuzimaju obvezuisplate plaÊe zdravstvenom radniku, uz ob-vezu HZZO-a da tim buduÊim poslodavcimaizvrπi povrat osnovne plaÊe pripravnika, uodgovarajuÊem roku, istaknule su struËnesluæbe Komore odgovarajuÊi na 7. pitanje dr.Leke.

PripravniËki staæ zdravstvenih rad-nika i naËin njegovog provoenja reguliran jetrenutno posebnim propisima iz podruËjazdravstva - Zakonom o zdravstvenoj zaπtiti,Pravilnikom o mjerilima za primanje zdrav-stvenih radnika na pripravniËki staæ, Pravilni-kom o pripravniËkom staæu zdravstvenihradnika i Kolektivnim ugovorom za djelatnostzdravstva i zdravstvenog osiguranja - u kojimaje naglasak upravo na sklapanju odgovara-juÊeg ugovora o radu na odreeno vrijeme spripravnikom.

Zakon o poticanju zapoπljavanja(Narodne novine br. 57/12) je poseban za-konski propis koji ureuje naËin ostvarivanja

Financijska kontrola poslovanjaordinacija PZZ-a

Pravne sluæbe Komore istaknule su,odgovarajuÊi na treÊe i Ëetvrto pitanje dr. Le-ke, da je pitanje moguÊnosti financijskekontrole poslovanja ordinacija PZZ-a KomoraveÊ obradila u posebnom Ëlanku koji jeobjavljen u „LijeËniËkim novinama" br. 112od 15. rujna 2012.

U njemu je istaknuto kako je mo-guÊnost kontrole financijskog poslovanja ugo-vornih subjekata HZZO-a utvrena samim Za-konom o obveznom zdravstvenom osiguranju(„Narodne novine" br. 150/08, 94/09,153/09, 71/10, 139/10, 49/11, 22/12, 57/12) koji u Ëlanku 78. propisuje da HZZOtijekom ugovornog razdoblja provodi nadzornad izvrπavanjem ugovornih obveza zdrav-stvenih ustanova, privatnih zdravstvenih rad-nika i ugovornih isporuËitelja pomagala, priËemu se nazor provodi, izmeu ostalog, i pre-gledom i provjerom financijske, medicinskei druge dokumentacije.

»lankom 80. Zakona propisano jekako Êe naËin, postupak i sadræaj provoenjanadzora nad izvrπavanjem ugovornih obvezazdravstvenih ustanova, privatnih zdravstvenihradnika te ugovornih isporuËitelja pomagalaHZZO propisati posebnim aktom, odnosnoutvrditi samim ugovorom.

Na temelju navedene zakonomutvrene ovlasti donesen je i Pravilnik o ovla-stima i naËinu rada kontrolora HZZO-a (Na-rodne novine br. 59/09, 48/11) kojim se utv-ruju ovlasti i naËin rada ovlaπtenih osobaHZZO-a za obavljanje nadzora.

Pravilnikom je utvreno kako nad-zorni poslovi mogu biti redoviti (planirani pla-nom i programom rada za odreenu kalen-darsku godinu) i izvanredni (koji se obavljajuprema nalogu ravnatelja HZZO-a, zamjenikaravnatelja, pomoÊnika ravnatelja, odnosnorukovoditelja podruËnog ureda HZZO-a).Izvanredni nadzorni poslovi mogu se obavljatii na osnovi pisanog zahtjeva ugovornog sub-jekta HZZO-a, poslodavca u sluËaju kontroleopravdanosti bolovanja te osigurane osobeHZZO-a u ostvarivanju prava iz obveznogzdravstvenog osiguranja.

Potrebno je naglasiti, istiËu pravnesluæbe Komore, da kontrolori HZZO-a u obav-ljanju poslova vanjskog nadzora nadziru izvr-πavanje zakonskih obveza i preuzetih ugovor-nih obveza zdravstvenih radnika privatneprakse, namjensko troπenje sredstava ugovo-renih za provoenje zdravstvene zaπtite tezakonito i pravodobno ostvarivanje pravaosiguranih osoba HZZO-a na zdravstvenu zaπ-titu iz obveznog osiguranja (Ël.10.st.1. Pra-vilnika).

PredsjednikÆupanijskogpovjerenstvaSisaËko-moslavaËkeæupanije dr.Davor Jelaska

iz komore

9

nu broja opredijeljenih osoba po pojedinimtimovima PZZ-a, istaknule su pravne sluæbeKomore u dogovoru na 8. pitanje dr. Leke.

Na osnovi utvrenih podataka HZZO bi mjeseËno trebao usklaivati broj opredi-jeljenih osiguranih osoba po pojedinim timo-vima PZZ-a i to na naËin da ugovoreni brojosiguranih osoba prema utvrenoj promjenivrednuje od prvog dana u mjesecu u kojemje provjerom utvrena promjena. Sve konkret-ne sumnje o nepriznavanju opredijeljenihosiguranih osoba trebalo bi proslijediti HZZO-u kako bi izvrπio promjene u informatiËkomsustavu.

Standardi o broju specijalistau polikliniËko konzilijarnomradu i bolnicama

Glede pitanja dr. Leke o broju spe-cijalista u polikliniËko konzilijarnom radu ibolnicama, struËne sluæbe Komore istiËu daje na snazi Pravilnik o minimalnim uvjetimau pogledu prostora, radnika i medicinsko-tehniËke opreme za obavljanje zdravstvenedjelatnosti (Narodne novine br. 61/2011) kojito propisuje.

Ove se godine na poticaj Povjeren-stva za bolniËku djelatnost, HLK-a zapoËelos izradom standarda pruæanja usluga u pojedi-nim medicinskim djelatnostima s precizno iz-raæenim kadrovskim i vremenskim normati-vima uzimajuÊi u obzir "Plavu knjigu" - popisdijagnostiËkih i terapijskih postupaka uzdravstvenim djelatnostima - vremenski ikadrovski normativi kao idejnu okosnicu zaizradu novih standarda. Stav je Komore davremenski normativi trebaju proizaÊi iz strukei zato smo se u svibnju 2012. obratili struËnimdruπtvima HLZ-a i izvan njega te katedramamedicinskih fakulteta u RH sa zamolbom dase oËituju. Ujedno smo tom prilikom od svihzatraæili preporuke o kvalitetnom voenjumedicinske dokumentacije, ako su izradilitakve smjernice.

Vremenski normativi pojedinihmedicinskih postupakai umreæavanje bolnica

VijeÊniËka pitanja dostavio je ipredsjednik Povjerenstva Meimurske æu-panije HLK-a mr. Ivan Æokalj. Pitanja dono-simo u cijelosti.

1. Je li HLK sudjelovala putem pov-jerenstava ili drugog radnog tijela u obliko-vanju kriterija na temelju kojih je odreen brojlijeËnika u specijalistiËko-konzilijarnoj zdrav-

prava na olakπice poslodavaca pri zapoπlja-vanju nezaposlenih osoba bez radnog iskus-tva u zvanju za koje su se obrazovale, odnos-no dugotrajno nezaposlenih osoba kao i mo-guÊnost struËnog osposobljavanja za rad bezzasnivanja radnog odnosa, neovisno o tomeje li struËni ispit ili radno iskustvo, zakonomili drugim propisom utvreno kao uvjet zaobavljanje poslova radnog mjesta odreenogzanimanja.

Na osobe koje sklapaju ugovor ostruËnom osposobljavanju za rad bez zasniva-nja radnog odnosa na odgovarajuÊi se naËinprimjenjuju opÊi propisi koji ureuju radneodnose, osim odredbi o sklapanju ugovora oradu, plaÊi i naknadi plaÊe te prestankuugovora o radu.

Eventualna moguÊnost provoenjapripravniËkog staæa putem gore navedenemjere poticanja zapoπljavanja, zahtijeva nuæ-no odgovarajuÊe izmjene i dopune postojeÊihzakonskih i podzakonskih propisa koji ureujuobavljanje pripravniËkog staæa zdravstvenihradnika.

Sumnje o nepriznavanjuopredijeljenih osiguranihosoba trebalo bi proslijeditiHZZO-u

Odlukom o osnovama za sklapanjeugovora o provoenju zdravstvene zaπtite izobveznog zdravstvenog osiguranja utvrenaje obveza HZZO-a da mjeseËno prati promje-

stvenoj zaπtiti u novoj Mreæi javnih zdravstve-nih ustanova?

2. Kakav je odaziv struËnih druπtavaHLZ-a na inicijativu definiranja vremenskogstandarda za svaku od usluga u pojedinojmedicinskoj specijalnosti (pregled, kontrolnipregled i sl.) radi izrade kadrovsko-vremenskihnormativa rada li jeËnika pokrenutu odPovjerenstva za bolniËku djelatnost HLK-a?

3. Postoji li moguÊnost da HLK po-takne promjenu Mreæe javnih zdravstvenihustanova u dijelu koji govori o broju lijeËnikau specijalistiËko-konzilijarnoj zdravstvenojzaπtiti na broj osiguranika nakon πto sva, ilibar veÊina struËnih druπtava HLZ-a, dostavesvoja miπljenja?

4. Imate li detaljnijih spoznaja o pri-jedlogu „umreæavanja" bolniËkih ustanova ko-ji je ministar zdravlja prof. dr. sc. Rajko OstojiÊspomenuo prilikom prezentacije nove Strate-gije razvoja zdravstva? Naime, tada su izrije-kom navedene tri opÊe bolnice koje bi se mo-gle „umreæiti": OB Varaædin (II. kategorija) iOB „Tomislav Bardek" Koprivnica i ÆB »ako-vec (III. kategorija), ali bez detaljnijih pojaπ-njenja kako bi se to izvelo.

Predsjednik Komore prim. Minigoobjasnio je da se odgovor na prva tri pitanjakrije u aktivnostima Povjerenstva za bolniËkudjelatnost Izvrπnog odbora Komore, koje supokrenute u svibnju. Podsjetimo, na tragu za-kljuËaka IO-a podræana je inicijativa Povjeren-stva za bolniËku djelatnost da se od struËnihdruπtava i katedri medicinskih fakulteta zatra-æe vremenski normativ pojedinih medicinskihpostupaka, a Povjerenstvo je zaduæeno i daizradi smjernice Pravilnika o naËinu voenja,Ëuvanja, prikupljanja i raspolaganja medicin-skom dokumentacijom.

Povjerenstvo je od medicinskih fa-kulteta, struËnih druπtava HLZ-a i drugih struË-nih druπtava te od Agencije za kvalitetu i akre-ditaciju u zdravstvu i socijalnoj skrbi zatraæiloda dostave standarde pruæanja usluga u po-jedinim medicinskim djelatnostima - vremen-ske normative, postupke i kadrovske norma-tive. Od struËnih druπtava je zatraæilo da Ko-mori dostave smjernice ako ih imaju, optimal-ne kadrovske normative za rad u ambulan-tama ili stacionarnim uvjetima i preporuke zamedicinsku dokumentaciju u svojoj djelat-nosti.

Poslana su ukupno 164 upita, a pri-stiglo je 47 odgovora, od kojih 13 sadræe stan-darde i normative. Povjerenstvo je ponovouputilo svim katedrama poæurnicu da odgovo-re na upit, s naglaπenim stavom Komore davremenski normativi moraju proizaÊi iz struke.Na inicijativu za izradu novih vremensko-kad-rovskih standarda rada lijeËnika od struËnihdruπtava HLZ-a odazvala su se:

Predsjednik Æupanijskog povjerenstvaBrodsko-posavske æupanije dr. Ninoslav Leko

iz komore

10

1. Hrvatsko druπtvo za rijetke bolesti2. HD za humanu genetiku3. Hrvatsko neuroloπko druπtvo4. HD za nuklearnu medicinu5. HD za πkolsku i sveuËiliπnu medicinu6. HD za hitnu medicinu7. HD za patologiju i sudsku medicinu8. Hrvatsko reumatoloπko druπtvo9. HD za reanimatologiju10. HD za neuromuskularne bolesti i elektro- mioneurografiju11.HD za djeËju neurologiju12. Hrvatsko dermatoveneroloπko druπtvo13. HD za regionalnu anesteziju i analgeziju14. Hrvatsko epidemioloπko druπtvo15. HD za intenzivnu medicinu16. HD za djeËju kirurgiju (samo se javilo - nije poslalo traæeno)17. HD za djeËju ortopediju (takoer se samo javilo).

OdgovarajuÊi na 4. pitanje dr. Æo-kalja predsjednik VijeÊa mr. sc. Cesarik jeukratko objasnio: da bi se stekli uvjeti da setakvo πto uopÊe napravi prethodno je potreb-no izmijeniti nekoliko zakona. Pitanje je i jesuli te bolnice solventne, odnosno moæe li njiho-ve dugove platiti vlasnik, tj. æupanija.

Mrtvozorenjenije u ovlasti Komore

Predsjednik Æupanijskog povjeren-stva HLK-a SisaËko-moslavaËke æupanije dr.Davor Jelaska uputio je ovo vijeÊniËko pitanje:''Dana 10. listopada 2012. odræan je sastanaklijeËnika SisaËko-moslavaËke æupanije s pro-Ëelnicom æupanijskog Odjela za zdravstvo,naËelnicima opÊina i gradonaËelnicima svihgradova u naπoj Æupaniji. Tema je bila organi-ziranje mrtvozorniËke sluæbe prema Pravilnikuiz 2011. S obzirom da do danas ta sluæba joπnije ustrojena, tek sada se krenulo u njenurealizaciju. Sastanku su prisustvovali i pred-stavnici MUP-a PU SMÆ-a.

Odaziv lijeËnika nije bio zadovo-ljavajuÊi iako se radilo tek o preliminarnomsastanku i upoznavanju lijeËnika s proble-matikom mrtvozorstava (odgovornoπÊu mr-tvozornika, obavezama i pravima, sklapanjuugovora sa æupanijama, novËanoj naknadi isl.). Prije ovog zadnjeg Pravilnika rad mrtvo-zornika nije bio dovoljno dobro pravno regu-liran (o Ëemu se Komora veÊ oËitovala tadaπ-njem ministru zdravlja), a uoËen je i niz nerije-πenih pitanja i u ovom Pravilniku iz 2011.

Tjedan dana prije potaknuto je nasavjetu za zdravlje (a πto je potvreno i nasastanku 11.10.2012.) aktivnije ukljuËivanjeHLK-a u taj posao i predloæeno je sljedeÊe:

Svaka æupanija duæna je osiguratimrtvozorenje i adekvatno ga platiti. Podje-timo, glede mrtvozorenja Komora je istaknu-la svoj stav poËetkom ove godine kada seoËitovala na zahtjev Ministarstva zdravljakojim se traæilo njeno miπljenje o opravdanostiodbijanja obavljanja djelatnosti mrtvozor-niπtva od strane lijeËnika opÊe/obiteljskemedicine (objavljenu u LN broj 106 iz veljaËe2012.).

Komora je u oËitovanju istaknulada lijeËnici opÊe/obiteljske medicine, suklad-no vaæeÊim propisima, nisu obvezni prihvatitiobavljanje mrtvozorniËke sluæbe. Komora jeupoznata s imenovanjem mrtvozornika naodreenim podruËjima, odnosno nepostoja-njem interesa lijeËnika za obavljanje ovedjelatnosti kao i razlozima koji su doveli dotoga te je predloæila da se problem rijeπi iz-mjenama i dopunama Pravilnika o naËinupregleda umrlih te utvrivanja vremena i uz-roka smrti (NN 46/11). Izmjenama i dopuna-ma toga Pravilnika trebao bi toËno utvrditipostupak i naËin imenovanja mrtvozornika,i to iskljuËivo na dobrovoljnoj osnovi putemjavnog natjeËaja ili javnog poziva. Nadalje,njima bi se utvrdila obveza potpisivanja po-sebnog ugovora o obavljanju mrtvozorniËkesluæbe izmeu imenovanog mrtvozornika ijedinice podruËne (regionalne) samoupravekojim bi se jasno utvrdila prava i obvezeugovornih strana.

»lankom 3. Zakona o lijeËniπtvu(NN 121/03, 117/08) propisano je kako lijeË-niËka djelatnost obuhvaÊa i mrtvozorniπtvoi obdukciju umrlih osoba. »lankom 189. Za-kona o zdravstvenoj zaπtiti (NN 150/08,71/10, 139/10, 22/11, 84/11) propisano jeda vrijeme i uzrok smrti utvruje doktor me-dicine, odnosno iznimno i drugi osposobljenizdravstveni radnik. Isto propisuje i Pravilniko naËinu pregleda umrlih te utvrivanja vre-mena i uzroka smrti. Zakonom je propisanoda predstavniËko tijelo jedinice podruËne (re-gionalne) samouprave, na prijedlog opÊin-skih, tj. gradskih vijeÊa, imenuje potreban brojdoktora medicine, odnosno drugih zdrav-stvenih radnika, uz suglasnost Ministarstva,koji utvruju nastup smrti, vrijeme i uzroksmrti osoba umrlih izvan zdravstvene usta-nove.

Poslove mrtvozorniπtva sukladnoZakonu o zdravstvenoj zaπtiti, istaknula je Ko-mora, moæe obavljati svaki zainteresiranidoktor medicine i nije nuæno da on bude li-jeËnik PZZ-a.

Pravilnikom o naËinu pregledaumrlih te utvrivanja vremena i uzroka smrtipropisana je i obveza predstavniËkog tijelapodruËne (regionalne) samouprave da osi-gura naknadnu za obavljanje pregleda umrlih

1. Da HLK pokrene postupak izo-brazbe i licenciranja mrtvozornika sliËno pouzoru na sudske vjeπtake

2. Da se lijeËnici mrtvozornici na tajnaËin pravno zaπtite u obavljanju poslovamrtvozorstava jer je posao odgovoran, zah-tijeva odreenu struËnu kvalifikaciju ali i redo-vitu izobrazbu, jer i najmanji propust povlaËiza sobom sudsku, pa i kaznenu odgovornost

3. Da se rad lijeËnika mrtvozornikaadekvatno vrednuje kroz materijalnu naknadukoja Êe biti u pravednoj korelaciji i s ostalimsudionicima u mrtvozorenju, posebno dræav-nih odvjetnika i sudskih istraæitelja. Ta binaknada trebala biti jedinstvena za cijelopodruËje RH a ne da svaka æupanija odreujesvoju visinu novËane naknade.

4. Vezano uz 3. toËku, bilo bi naj-pravednije da se ugovori, koje bi lijeËnici mr-tvozornici trebali potpisati sa æupanijama(uredima za zdravstvo), sastave s jedinstvenimtekstom za cijelo podruËje RH (ev. s dodacimaza specifiËnosti pojedinih æupanija, ako ihima).

I na kraju, posao mrtvozorstavatrebao bi ostati u domeni lijeËnika (a ne iostalih zdravstvenih djelatnika, pa makar i uiznimnim sluËajevima), ali je bitan preduvjetda lijeËnici pristanu na obavljanje poslovamrtvozorstava adekvatna izobrazba, pravnazaπtita i vrednovanje njihova rada. Za sve tosmatramo dovoljno adekvatnom samo Hr-vatsku lijeËniËku komoru.

Predsjednik VijeÊa mr. sc. Cesarikistaknuo je da je mrtvozorenje sloæen problema s druge strane nije u ovlasti Komore, veÊ senjegovim organiziranjem moraju baviti æupa-nije. Pravilnik o mrtvozorenju je vrlo jasan.

Predsjednik Æupanijskog povjerenstvaMeimurske æupanije mr. Ivan Æokalj

iz komore

11

tupak i daje ovlasti tijelima da donesu odlukeo uvoenju medijacije, pa bi Skupπtina Komo-re trebala usvojiti uvoenje medijacije i uStatut Komore kao moguÊnost za mirenje. Naosnovi toga struËne sluæbe Komore predloæitÊe donoπenje potrebnih akata koji Êe reguliratimedijaciju i pristupiti Êe se edukaciji me-dijatora.

Akti Komore koje je nuænoizmijeniti i nadopuniti

BudiÊ je upoznala Ëlanove VijeÊa is drugim aktima Komore koje je nuæno izmije-niti i nadopunit, a koji Êe se naÊi na jednoj odiduÊih sjednica VijeÊa kao priprema zanarednu Skupπtinu. To su Statut, Pravilnik oizboru tijela HLK-a kako bi se omoguÊilazastupljenost svih grupacija lijeËnika uSkupπtini Komore te Pravilnik o disciplinskompostupku.

VijeÊe Êe takoer odluËivati o pro-mjeni akata iz svoje nadleænosti, primjerice uPravilniku o izdavanju, obnavljanju i oduzi-manju odobrenja za samostalan rad, Pravil-niku o javnim knjigama HLK-a i drugima, kojeÊe biti potrebno mijenjati radi harmonizacijesa zakonodavstvom EU-a. Novina u Pravilnikuo izdavanju, obnavljanju i oduzimanju licencibit Êe i zadaÊa Komore da utvruje znanje je-zika lijeËnika stranaca iz struËno medicinskogpodruËja na razini komunikacije s pacijentomi ispunjavanja medicinske dokumentacije.VijeÊe je donijelo odluku da Êe se od lijeËniË-kih komora u Austriji i NjemaËkoj zatraæitiobjaπnjenje kako su one rijeπile problem kvotau skupπtini, kako bi se prikupila iskustva dru-gih i pronaπlo najbolje rjeπenje za izmjene idopune Pravilnika o izboru tijela HLK-a.

osoba, putne troπkove mrtvozornika, dovoljanbroj obrazaca i sva potrebna sredstva za orga-nizaciju i rad mrtvozorniËke sluæbe. Upravoje neizvrπavanje, ili djelomiËno izvrπavanjeovih obveza, i utvrivanje neprimjerenih nak-nada za rad jedan od glavnih razloga zaπtodoktori medicine uËestalo odbijaju obavljatidjelatnost mrtvozorniπtva.

Joπ je jedan razlog i Ëinjenica da seimenovanje mrtvozornika nerijetko obavljajednostranom odlukom predstavniËkog tijelapodruËne (regionalne) samouprave, bezpribavljenog pristanka doktora medicine, aËesto i bez njegova znanja. Stoga je potpunorazumljivo oklijevanje doktora medicine daobavljaju djelatnost mrtvozorniπtva, zakljuËilaje Komora u oËitovanju.

Komora Êe uvesti medijaciju

»lanove VijeÊa obavijeπteni su opokretanju postupka za uvoenje medi-jacije/mirenja u Komori kao alternativnogrjeπavanja sporova. Tajnik Komore dipl. iur.Nikolina BudiÊ podsjetila je da je stvaranjeCentra za medijaciju pri Komori jedan od za-kljuËaka posljednjeg Simpozija koji je Komoraorganizirala u Opatiji pod naslovom ''Pravnazaπtita lijeËnika u obavljanju lijeËniËke dje-latnosti: Osiguranje, vjeπtaËenja, medijacija'',koji je odræan od 23. do 25. oæujka ovegodine.

Predmet medijacije u ovom trenut-ku mogu biti komunikacijski problemi i etiËkisporovi izmeu pacijenata i lijeËnika, odnosnooni sporovi u kojima pacijent ne insistira napokretanju disciplinskog postupka. Medijacijau sluËaju odπtetnih zahtjeva moæe se uvestinaknadno, tek kada zaæivi osiguranje od pro-fesionalne odgovornosti za sve lijeËnike. Za-kon o mirenju, naglasila je BudiÊ, nalaæe pos-

Definiranje radaRadne skupine zapokretanje postupkaizmjene Statuta Komore

VijeÊe Komore je na sjednici 4. stu-denog 2011. imenovalo Radnu skupinu zapokretanje postupka izmjene Statuta.

U nju je imenovalo predsjednika Vi-jeÊa mr. sc. Marijana Cesarika, predsjednikaÆupanijskog povjerenstva Brodsko-posavskeæupanije dr. Ninoslava Leku, predsjednikaÆupanijskog povjerenstva Primorsko-goranskeæupanije dr. sc. Vladimira MozetiËa, pred-sjednika Æupanijskog povjerenstva Zagre-baËke æupanije dr. Senada MusliÊa, tajnikaKomore dipl. iur. Nikolinu BudiÊ i voditeljicuSluæbe struËno-medicinskih poslova Komoreprim. dr. Katarinu Sekelj-KauzlariÊ.

VijeÊe je na ovoj sjednici odluËiloda Êe koordinator skupine biti Sekelj-KauzlariÊ,a Ëlanovi skupine odluËili su da Êe se sastati idogovoriti plan rada.

•••••

• Zdravstvo je specifiËno podruËjei stoga Komora smatra da je nuæno aktiviratii implementirati medijaciju/mirenje kao alter-nativan naËin rjeπavanja sporova u okviru Ko-more, istaknuto je na sjednici Izvrπnog odboraKomore odræanoj 12. listopada.

Tajnik Komore dipl. iur. NikolinaBudiÊ podsjetila je da je stvaranje Centra zamedijaciju pri Komori jedan od zakljuËaka pos-ljednjeg Simpozija koji je Komora organiziralau Opatiji pod naslovom ''Pravna zaπtita lijeË-nika u obavljanju lijeËniËke djelatnosti: Osigu-ranje, vjeπtaËenja, medijacija'', koji je odræanod 23. do 25. oæujka ove godine.

Prije no πto se pokrenu aktivnostiuvoenja medijacije, Komora Êe analiziratiiskustva Hrvatske obrtniËke komore i HrvatskeodvjetniËke komore, koje u tome imaju najviπeiskustva.

Premda na prvi pogled uvoenjemedijacije izgleda jednostavno, upozorila jeBudiÊ, ono to nije jer podrazumijeva stvaranjeformalno pravne podloge. Predmet medijacijeu ovom trenutku mogu biti komunikacijskiproblemi i etiËki sporovi izmeu pacijenata ilijeËnika, odnosno oni sporovi u kojima paci-jent ne insistira na pokretanju disciplinskogpostupka. Medijacija u sluËaju odπtetnih za-htjeva moæe se uvesti naknadno tek kada

iz komore

12

zaæivi osiguranje od profesionalne odgovor-nosti za sve lijeËnike.

Zakon o mirenju, naglasila je BudiÊ,nalaæe postupak i daje ovlasti tijelima da do-nesu odluke o uvoenju medijacije, pa biSkupπtina Komore trebala usvojiti prijedloguvoenja medijacije te u Statut Komore unijetimirenje kao moguÊnost. Na osnovi toga struË-ne sluæbe Komore predloæit Êe donoπenje pot-rebnih akata koji Êe regulirati medijaciju pri-stupiti Êe se edukaciji medijatora.

Nuæno je izraditipisani/informirani pristanakza pacijente koji pristupajucijepljenju

Povjerenstvo za medicinsku etiku ideontologiju odræalo je rutinsku sjednicu. Ta-koer, razmatralo je temu iduÊe tribine kojuÊe organizirati, istaknula je predsjednica Pov-jerenstva prof. dr. sc. Mirjana Sabljar-Mato-vinoviÊ. Na iduÊoj Êe se sjednici odluËiti hoÊeli tema biti eutanazija, πto je ponovno vrlo ak-tualna tema, ili postupanje s osobama koje nemogu odgovarati za svoje postupke. Sabljar-MatovinoviÊ je predloæila, a IO je prihvatio,da Êe se od Hrvatskog zavoda za javno zdrav-

stvo zatraæiti izrada prijedloga pisanog/infor-miranog pristanka za pacijente koji pristupajucijepljenju. To je nuæno, objasnila je Sabljar-MatovinoviÊ, kako bi se zaπtitili i pacijenti ilijeËnici, a cijepljenje je vrlo osjetljiva tema.

Povjerenstvo za struËna pitanjai struËni nadzor ima sve viπepredmeta

Predsjednik Povjerenstva za struËnapitanja i struËni nadzor prof. dr. sc. NenadIliÊ izvijestio je o aktivnostima Povjerenstvai upozorio da je predmeta sve viπe. Najavio jeda se iduÊi struËni nadzor provodi na Kliniciza unutarnje bolesti i kirurgiju u KBC-u Rijeka.

Razmatranje modelakontrole nazoËnosti nastruËnim skupovima u tijeku

Predsjednica Povjerenstva za medi-cinsku izobrazbu lijeËnika prof. dr. sc. TatjanaJeren izvijestila je IO da je Povjerenstvo dosada obradilo veÊ 1380 predmeta, odnosnoprijava skupova.

Meu pristiglim prijavama skupovasve je viπe ''alternativaca'' koji æele da im seboduju i objavljuju skupovi, premda nikakonisu povezani s medicinskom izobrazbomlijeËnika.

Povjerenstvo i dalje razmatra kakavmodel kontrole nazoËnosti nad sudjelovanjemna struËnim skupovima primijeniti.

Mora se izraditi Pravilniko Ëuvanju poslovne tajne

Predsjednik Povjerenstva za primar-nu zdravstvenu zaπtitu dr. Senad MusliÊizvijestio je da se Povjerenstvo bavilo prijed-lozima i inicijativom za izmjenu ugovornihakata s Hrvatskim zavodom za zdravstvenoosiguranje (HZZO) te je zatraæio da o tomeraspravi s predsjednikom i tajnikom Komorena posebnom sastanku. MusliÊ je prenio i ne-zadovoljstvo nekih Ëlanova Komore surad-njom Komore sa Splitskom bankom SocieteGenerale, odnosno s iskaznicom HLK-a kojaje ujedno i kreditna kartica ove banke. Kolegesmatraju, izvijestio je MusliÊ, da lijeËniËka iska-znica ne smije biti kreditna kartica i traæe dase to promijeni.

Predsjednik Komore prim. dr. Hr-voje Minigo odgovorio je da iskaznica, kojaje ujedno i kreditna kartica, svakako ima svojeprednosti. No, Komora je svjesna nezado-voljstva nekih Ëlanova te Êe ispitati moguÊ-nosti da se izradi ''obiËna'' Ëlanska iskaznica.

10. sjednicaIzvrπnog odbora

Uvoenje medijacijekao alternativnog rjeπavanja

sporova u HLK-uBorka Cafuk

Prvi dopredsjednik Komore dr. Mario Malnar i rizniËar prim. dr. Vjekoslav MahovliÊ

iz komore

13

Ono je od medicinskih fakulteta,struËnih druπtava HLZ-a i drugih struËnihdruπtava, te Agencije za kvalitetu i akreditacijuu zdravstvu i socijalnoj skrbi, o Ëemu je oba-vijestilo i HZZO, zatraæilo da dostave stan-darde pruæanja usluga u pojedinim medicin-skim djelatnostima - vremenske normative,postupke i kadrovske normative. Od struËnihdruπtava je zatraæilo da Komori dostave ismjernice, ako ih imaju, a isto tako i optimalnekadrovske normative za rad u ambulantamaili stacionarnim uvjetima, te preporuke zamedicinsku dokumentaciju u svojoj dje-latnosti.

Poslana su ukupno 164 upita, a pri-stiglo je 47 odgovora, od kojih 13 sadræi stan-darde i normative. Povjerenstvo je ponovouputilo svim katedrama poæurnicu da odgo-vore na upit, s naglaπenim stavom Komoreda vremenski normativi moraju proizaÊi izstruke.

PeriÊ je zatraæila od IO-a da se odkomora u Europskoj uniji zatraæe njihovi nor-mativi, koji bi se dostavili druπtvima HLZ-akao pomoÊ pri izradi njihovih vlastitih nor-mativa. IO je zakljuËio da Êe se normativi za-traæiti od NjemaËke lijeËniËke komore.

Prvi dopredsjednik komore dr.Mario Malnar zatraæio je da Povjerenstvo zabolniËku djelatnost zajedno s Povjerenstvomza PZZ poradi na rjeπenju problema dolazakaosiguranika u hitnu medicinsku pomoÊ bezuputnice i razloga za to, odnosno da se izradikonkretan prijedlog koji Êe se uputiti viπiminstancama. Takoer, Malnar je zatraæio daPovjerenstvo za bolniËku djelatnost izradiobrazac otpusnog pisma.

Predsjednik Komore prim. dr. Hr-voje Minigo upozorio je da je Komora veÊpredloæila da takvi pacijenti u HMP mogu uÊis uputnicom ili da plate participaciju, ili baremnaredni dan donesu uputnicu. No, to je i daljenerjeπiv problem.

Doc. PeriÊ je obavijestila ËlanoveIO-a da se navedene aktivnosti Povjerenstvaodnose i na medicinsku dokumentaciju, te daÊe to biti temom naredne sjednice.

Tajnik Komore dipl. iur. NikolinaBudiÊ je dodala da Komora ima ugovor saSplitskom bankom Societe Generale te da bilokakve izmjene znaËe i izmjene ugovora.Izvrπni odbor moæe pokrenuti postupak zaizmjenu ugovora, ali konaËna je odluka naVijeÊu za koje je potrebno izraditi prijedlog ifinancijsku podlogu.

Kolege lijeËnici su se æalili, dodaoje MusliÊ, i na kaπnjenje ovjera Cjenika medi-cinskih usluga i traæe da se izradi postupnikrada na temelju kojeg bi lijeËnici mogli doz-nati u kojoj je fazi ovjera njihovog cjenika.

Nadalje, Povjerenstvo za PZZ, od-nosno veÊina njegovih Ëlanova, traæi da Ko-mora objavi svoje izvjeπÊe o financijskom pos-lovanju na mreænim stranicama www.hlk.hr.

Predsjednik Komore je upozorio dr.MusliÊa da to nisu javni podaci, a s drugestrane, svaki ovlaπteni Ëlan Povjerenstva moæepristupiti tim podacima u Komori, s time dakao i svi drugi mora potpisati izjavu o Ëuvanjuposlovne tajne. Nadovezao se rizniËar Komoreprim. dr. Vjekoslav MahovliÊ i podsjetioprisutne da je to poslovna tajna te da niti jed-na udruga ne objavljuje javno svoje podatkeo financijskom poslovanju. Pitanje je koji jepravi interes iza tog traæenja, zapitao seMahovliÊ. Tajnik Komore je podsjetila da Ko-mora u ovim okolnostima mora izraditi Pravil-nik o Ëuvanju poslovne tajne, a svako odava-nje poslovne tajne predstavljat Êe kaznenodjelo, upozorila je BudiÊ.

NadovezujuÊi se na potrebu izradenovih akata, prim. MahovliÊ je upozorio i nato da se na iduÊoj Skupπtini moraju mijenjatiodredbe koje se odnose na obvezu dinamikeplaÊanja Ëlanarine, pogotovo zbog onih kojije ne plaÊaju. S druge strane, istaknuo je, Ko-mora uredno isplaÊuje naknade za sudje-lovanje na sastancima svojim duænosnicimai predstavnicima, a meu njima ima i takvihkoji nisu platili Ëlanarinu od 2010., πto je pa-radoks.

MusliÊ je izvijestio o zbivanjima nasastanku Radne skupine za novi model ugova-ranja u primarnoj zdravstvenoj zaπtiti pri Hr-vatskoj udruzi poslodavaca, koja je odræana10. listopada. Nakon analize predloæenogmodela ugovaranja, koji nije razvidan ni dokraja obraen, predloæeno je HZZO-u da gase dopuni te da se nakon toga nastave pre-govori. Glavarina se moæe mijenjati ali ne naπtetu kolega lijeËnika, kako je predloæenoovim modelom koji podrazumijeva 30 postosredstava manje. MusliÊ je upozorio i navremenske normative. MEF je zamoljen da seoËituje o tome i tada Êe se vidjeti koliko togalijeËnici u PZZ-u mogu doista obaviti u odre-enom vremenu.

MusliÊ je izvijestio IO i o tome da jeHZZO promijenio minimalan i maksimalanbroj æena po ginekoloπkom timu u PZZ-u. Nai-me, trenutaËno 400.000 æena u Hrvatskoj ne-ma svog izabranog ginekologa u PZZ-u. Stogaje HZZO smanjio minimalan broj æena po timuna 300 i poveÊao maksimalan broj na 9.000osiguranica po timu.

Od NjemaËke lijeËniËkekomore zatraæit Êe senormativi pojedinihmedicinskih postupaka

Predsjednica Povjerenstva za bol-niËku djelatnost doc. dr. sc. Ljiljana PeriÊ izvi-jestila je IO da su stigli odgovori na upite kojeje Povjerenstvo postavilo glede standardapruæanja usluga u pojedinim medicinskim dje-latnostima - vremenske normative, postupkei kadrovske normative.

Podsjetimo, na tragu zakljuËaka IO-a, kojima je podræana inicijativa Povjerenstvaza bolniËku djelatnost da Êe se od struËnihdruπtava i katedri medicinskih fakulteta zatra-æiti vremenski normativi pojedinih medicinskihpostupaka, a Povjerenstvo je zaduæeno i da iz-radi smjernice Pravilnika o naËinu voenja, Ëu-vanja, prikupljanja i raspolaganja medicin-skom dokumentacijom, Povjerenstvo je do-nijelo plan djelovanja.

Predsjednik Komore prim. dr. Hrvoje Minigo

Predsjednik povjerenstva

za PZZ dr. Senad MusliÊ

i predsjednica

Povjerenstva za

bolniËku djelatnost

doc. dr. sc. Ljiljana PeriÊ

14

Ostale odluke IO-a

Predsjednik Komore prim. dr. Hr-voje Minigo izvijestio je IO da je potpisao iz-mjene i dopune Projekta usklaivanja djelat-nosti obiteljske medicine s europskim standar-dima (ovaj je dokument objavljen na mreænimstranicama Komore www.hlk.hr a donosimoga u cijelosti u ovom broju LN-a).

O je razmatrao i molbu farmaceut-ske kompanije GlaxoSmithKline da Komorapodræi njihov program ''NaranËasta kartica'',u sklopu kojeg Êe nekim lijekovima GSK-a, kojise nalaze na Dopunskoj listi lijekova HZZO-a, biti umanjena naplata.

BuduÊi da nije poznato postoje li uHrvatskoj kriteriji prema kojima bi se takavprogram mogao provoditi, nuæno je da se otome prvenstveno oËituje Hrvatski ured za osi-guranje.

S druge strane, opravdano se pos-tavlja pitanje ne bi li podrπka ovom programubilo favoriziranje jedne farmaceutske tvrtkei naruπavanje autonomije lijeËnika, pa IO nijesklon podræati ovaj prijedlog.

IO je preimenovao Radnu grupu zaizradu strategije borbe protiv percepcijekorupcije lijeËnika u Radnu grupu za promi-canje ugleda lijeËnika u druπtvu.

Radnu grupu Ëine, sukladno odluciIO-a sa sjednice 7. rujna, dopredsjednik dr.Mario Malnar, predsjednica Povjerenstva zamedicinsku etiku i deontologiju prof. dr. sc.Mirjana Sabljar MatovinoviÊ i savjetnik pred-sjednika za odnose s lijeËniËkim udrugama iMinistarstvom zdravlja prim. dr. Danijel Mra-zovac.

•••••

Nuæno je osiguratizastupljenost svih grupacijalijeËnika u Skupπtini

Predsjednik Povjerenstva za pri-vatnu praksu i ugovornu specijalistiËku izvan-bolniËku djelatnost dr. sc. Vladimir MozetiËizvijestio je IO da je Povjerenstvo definiraloveÊinu medicinskih postupaka i cijena u Cje-niku medicinskih usluga Komore te da Êe go-tov materijal biti dan na razmatranje IO-u naiduÊem sastanku. Cjenik bi trebao krenuti uprimjenu od 1. sijeËnja 2013.

Povjerenstvo takoer smatra, izja-vio je MozetiË, da privatnici u Skupπtini Ko-more nisu zastupljeni, a u Hrvatskoj ih je oko1200. Stoga je nuæno izmijeniti kvote u Skup-πtini, odnosno izmijeniti i dopuniti Pravilniko izboru tijela HLK-a.

MozetiË je izvijestio IO i da HZZOnije objavio natjeËaj za nove ugovore s privat-nim zdravstvenim ustanovama i nije poznatohoÊe li privatne zdravstvene ustanove biti uk-ljuËene u ugovaranje. Vrlo je vjerojatno daako budu, radit Êe se o ugovaranju pojedinihzahvata. No, dio je ustanova, iako natjeËajnije objavljen, nastavio naruËivati pacijenteza 2013. godinu, dakle izvan ugovornog raz-doblja s HZZO-om, pa je moguÊe da Êe to uz-rokovati poteπkoÊe.

Privatnici, pogotovo iz nekih dije-lova Hrvatske, imaju sve veÊu potrebu za za-poπljavanjem lijeËnika stranaca. Godiπnja pro-pisana kvota, istaknuo je MozetiË, je 10 lijeË-nika na godinu. Stoga Povjerenstvo traæi odKomore da se zauzme da se uvozne kvotepoveÊaju.

Istraæit Êe se interes ËlanovaKomore radi izrade strategijenjezina djelovanja

Povjerenstvo za ostale lijeËniËkedjelatnosti razmatralo je rezultate i zakljuËkeRadionice ''Zdravstvena politika i zdravstvenisustav'', koju je suorganiziralo u sklopu Moto-vunske ljetne πkole unapreenja zdravlja od26. do 28. lipnja (tema rujanskog broja LN-a), izvijestila je predsjednica Povjerenstvaprim. dr. Katarina Sekelj-KauzlariÊ. Povje-renstvo je predloæilo IO-u, a IO prihvatio, dai iduÊe godine suorganizira radionicu u sklopu©kole.

Povjerenstvo je od tajniπtva Komo-re zatraæilo izvadak iz zapisnika ovogodiπnjeSkupπtine i iz njega su izdvojili tri zakljuËkakoje je donijela Skupπtina, a koji se odnose nazaËetak odreenih inicijativa. Sekelj-KauzlariÊje istaknula da je Povjerenstvo razoËarano πto

iz komore

se Skupπtina nije bavila pitanjima koja su vaænaza lijeËnike. Povjerenstvo podræava da se iz-radi, kako je Skupπtina i odluËila, strategijadjelovanja Komore. Stoga predlaæe IO-u daKomora provede metodoloπko istraæivanjemeu Ëlanovima kako bi se vidjelo πto suprioriteti, primjerice je li prioritet Ëlanovimaedukacija ili publicistika i sl. Komora, istaknulaje Sekelj-KauzlariÊ, ne moæe raditi sve i stogatreba definirati prioritete.

Takoer, Povjerenstvo predlaæe iz-mjene i dopune Pravilnika o izboru tijela HLK-a, posebno u dijelu koji se bavi zastupljenoπÊugrupacija lijeËnika u Skupπtini Komore. Naime,gotovo 2000 Ëlanova Komore, poput lijeËnikakoji rade izvan sustava zdravstva, lijeËnika pri-vatnika i lijeËnika u javnom zdravstvu, nemasvoje delegate u Skupπtini. Stoga Povjerenstvotraæi da se pitanje reprezentativnosti reguliraizmjenama i dopunama Pravilnika te je zain-teresirano za sudjelovanje u izmjeni akataKomore predvienih odlukom VijeÊa.

IO je donio odluku da Êe se provestiistraæivanje o interesima Ëlanova Komore.Prvi dopredsjednik Komore dr. Mario Malnarzatraæio je od Povjerenstva za ostale lijeËniËkedjelatnosti da se zauzme za plaÊanje staæa zasve lijeËnike. Sekelj-KauzlariÊ je istaknula daPovjerenstvo radi na tome te je predloæila dase najavljena konferencija s dekanima medi-cinskih fakulteta iskoristi za pokretanje togpitanja.

ZEVA u Zagrebu

Predsjednik Povjerenstva za meu-narodnu suradnju prim. doc. dr. sc. Hrvoje ©o-bat izvijestio je IO o 19. ZEVA sastanku, odnos-no sastanku lijeËniËkih komora centralne iistoËne Europe, koji je odræan u Zagrebu od27. do 29. rujna u organizaciji Komore (temaproπlog broja LN-a). ©obat je najavio sudje-lovanje Ëlanova Povjerenstva na predstojeÊemsastanku PWG-a i CPME-a.

Predsjednica Povjerenstva za ostale lijeËniËke djelatnosti prim. dr. Katarina Sekelj-KauzlariÊi predsjednik Povjerenstva za struËna pitanja i struËni nadzor prof. dr. sc. Nenad IliÊ

15

lijeËniËkih komora centralne i istoËne Europe,koji je odræan u Zagrebu od 27. do 29. rujna

• Hrvatska lijeËniËka komora oveje godine bila domaÊin ZEVA-e, 19. Sastanka

ZakljuËci ZEVA-e- 19. Simpozija lijeËniËkihkomora centralne iistoËne Europe

(tema proπlog broja LN-a). ZEVA je sastanakna kojem se susreÊu predstavnici komoracentralne i istoËne Europe kako bi prezentiralisvoj rad na godiπnjoj razini.

Na ZEVA-i su sudjelovali predstav-nici iz 13 zemalja, tj. viπe od 60 predstavnikadelegacija i sluπaËa. Od delegacija bile suprisutne komore Albanije, Bosne i Hercegovine(Komora doktora medicine Republike Srpske,Ljekarska komora federacije BIH, Unsko-sanskikanton, kanton Zenica-Doboj), Hrvatske, »eπ-ke, NjemaËke, Makedonije, Poljske, Rumunj-ske, Srbije, SlovaËke i Slovenije.

Osim nacionalnih izvjeπÊa komora,sudionici su raspravljali o dva vrlo vaæna pi-tanja za lijeËnike i za pacijente, o medijaciji

iz komore

Ostale aktivnostiKomore

U nastavku donosimo pregledostalih aktivnosti Komore u razdoblju izmeudvije sjednice IO-a od 10. rujna do 12.listopada.11. rujna• Prim. dr. Hrvoje Minigo i prim. dr. Azra Hur-πidiÊ-RaduloviÊ u HZZO-u sudjelovali su na sas-tanku u vezi s izmjenama opÊih akata HZZO-a12. rujna• Dr. Bari ©ita sudjelovao je u raspravi na ok-ruglom stolu u organizaciji OEMS-a „Koπaricausluga u opÊoj / obiteljskoj medicini i novi uvjetiugovaranja zdravstvene zaπtite"14. rujna• Prof. dr. Nenad IliÊ i prof. dr. Ivo JuriÊ nazoËilisu sveËanosti otvaranja nove zgrade Medicin-skog fakulteta u Splitu i promociji doktoraznanosti17. rujna• Prim. Minigo, prim. dr. Katarina Sekelj-Kau-zlariÊ i dipl. iur. Nikolina BudiÊ sudjelovali su uraspravi na okruglom stolu o korupciji u hrvat-skom zdravstvu i izdacima za zdravstvo u orga-nizaciji Ëasopisa ''Banka''17. - 21. rujna• U Komori je odræan 12. teËaj izobrazbe kandi-data za stalne sudske vjeπtake24. rujna• Prim. Minigo sastao se s predstavnicima Zavo-da za sudsku medicinu u vezi sa suorganizacijom

••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••

skupa o greπkama i komplikacijama u medicin-skom vjeπtaËenju• Prim. Minigo, prim. dr. Katarina Sekelj-Kau-zlariÊ i dipl. iur. Nikolina BudiÊ nazoËili su sas-tanku udruga/komora iz podruËja PZZ-a s ciljemdefiniranja zajedniËke platforme prema tijelimanadleænim za podruËje zdravstva, koji je odræanu Hrvatskoj udruzi poslodavaca• U Komori je odræan sastanak UredniËkog od-bora LijeËniËkih novina25. rujna• Prim. Minigo sa suradnicima sastao se s pred-sjednikom HLZ-a prof. dr. Æeljkom Metelkom teËlanovima uæeg Izvrπnog odbora ZLZ-a prof. dr.sc. Æeljkom KrznariÊem i prim. dr. Viktorijom Bra-diÊ. Izmeu ostalog raspravljao se o izradi algo-ritama. Komora smatra da bi algoritme svakakotrebalo izraditi, i to u okviru postojeÊih finan-cijskih sredstava, pa u njihovoj izradi mora sud-jelovati i HZZO.27. rujna• Prim. Minigo i prim. dr. Katarina Sekelj-Kau-zlariÊ sudjelovali su u radu 2. sjednice Nacional-nog povjerenstva za specijalistiËko usavrπavanjedoktora medicine, koja je odræana u Ministarstvuzdravlja• Prim. dr. Draæen BorËiÊ nazoËio je godiπnjojskupπtini Udruge poslodavaca u zdravstvu nakojoj je za novog predsjednika izabran prof. dr.Miran Martinac27.-29. rujna• U hotelu Westin odræan je 19. ZEVA sastanak(viπe je objavljeno u proπlom broju LN-a, a uovom broju donosimo zakljuËke)

3. listopada• Prim. BorËiÊ sudjelovao je na konferenciji o ci-jepljenju koja je odræana u Hrvatskom lijeËniË-kom zboru4. listopada• Prim. BorËiÊ nazoËio je sveËanom otvorenjumeunarodnog Kongresa plastiËne, rekon-strukcijske i estetske kirurgije9. listopada• Dr. Miroslav PrpiÊ, Ëlan Povjerenstva za primar-nu zdravstvenu zaπtitu, sudjelovao je na radnomsastanku o izmjenama opÊih akata HZZO-a10. listopada• Prim. dr. Katarina Sekelj-KauzlariÊ sudjelovalaje na sastanku u vezi s donoπenjem Plana i pro-grama pripravniËkog staæa za doktore medicine,koji je odræan u Ministarstvu zdravlja. Ustrajalaje na tome da se plan ne moæe izraditi preko no-Êi, neovisno o kurikulumu i Knjizi znanja i vjeπ-tina te da u izradu plana, odnosno integriranjustaæa u studij, treba ukljuËiti dekane svih medi-cinskih fakulteta u Hrvatskoj. Dekani Êe biti do-maÊini skupa, najavila je, na kojem Êe sudjelovatiMinistarstvo zdravlja, Ministarstvo znanosti, Mi-nistarstvo rada i Ministarstvo financija te Komorajer je pitanje plaÊanja staæa vezano s financijama.• Dr. Senad MusliÊ je sudjelovao u radu Radneskupine za novi model ugovaranja u PZZ-u priHrvatskoj udruzi poslodavaca11.-13. listopada• Dipl. iur. Radmila Rumek-»rne i dipl. iur. MajaLackoviÊ sudjelovale su u Makarskoj na Meuna-rodnom kongresu udruge Pravnika u zdravstvu

•••••

Borka Cafuk

Sudionici 19. ZEVA-e - Simpozija lijeËniËkih komora centralne i istoËne Europe

16

druπtva obiteljskih doktora HLZ-a prim. mr.sc. Bruno Mazzi.

Grupa Ministarstva zdravlja zaspecijalizaciju obiteljske medicine, u Ëijem susastavu prof. dr. sc. Milica KatiÊ, prof. dr. sc.Rudika GmajniÊ, prim. dr. Dragomir Petric,prof. dr. sc. Biserka Bergman MarkoviÊ, doc.dr. sc. Ines DiminiÊ-Lisica i dr. Venija Cero-veËki-NekiÊ objaπnjava u popratnom dopisuda su izmjene i dopune Projekta iz 2003. go-dine donesene u skladu s promjenama prog-rama specijalizacije i stupanjem na snaguPravilnika o specijalistiËkom usavrπavanjudoktora medicine iz obiteljske medicine.

Novim Pravilnikom utvrena je du-æina trajanja specijalizacije iz obiteljske medi-cine od ukupno 48 mjeseci, πto je uvjetovaloizmjenu Projekta, pa je za sve kandidate - spe-cijalizante ne starije od 40 godina æivota, utvr-eno financiranje specijalistiËkog usavrπavanjaiz obiteljske medicine za 48 mjeseci ukupnogtrajanja specijalistiËkog usavrπavanja. Time seukidaju dosadaπnji izvedbeni programi „A",„B" i „C".

Osim toga, izmjenama i dopunamadana je moguÊnost da se na natjeËaj domova

zdravlja jave mladi nezaposleni doktori sazavrπenim diplomskim studijem i odraenimpripravniËkim staæem, uz uvjet da se zaposlena neodreeno vrijeme, kao i moguÊnost dase na natjeËaj jave veÊ zaposleni doktori kojirade u nekoj od registriranih djelatnosti DZ-a, a da pri tome ne moraju biti nositelji tima.Izmjene i dopune Projekta dostupne su namreænoj stranici Komore www.hlk.hr, a ucijelosti ih donosimo i u ovom broju LN-a.

Borka Cafuk

•••••

iz komore

•••••••••••••••••Izmjene i dopuneProjektausklaivanjadjelatnostiobiteljske medicines europskimstandardima

• Izmjene i dopuna Projektausklaivanja djelatnosti obiteljske medicines europskim standardima nakon viπemjeseË-nog usklaivanja donesene su 18. rujna.Potpisali su ih ministar zdravlja prof. dr. sc.Rajko OstojiÊ, ravnatelj HZJZ-a prim. SiniπaVarga, proËelnica Katedre za obiteljskumedicinu MEF-a u Zagrebu prof. dr. sc. MilicaKatiÊ, predsjednik Hrvatske lijeËniËke komoreprim. dr. Hrvoje Minigo, predsjednikHrvatske udruæbe obiteljske medicine prim.dr. Dragomir Petric i predsjednik Hrvatskog

Medijacija je vrlo poæeljna

IzvjeπÊa sudionika u okviru okrug-log stola o medijaciji kao alternativnom naËi-nu rjeπavanja sporova ukazuju na sliËnost uvelikom broju zahtjeva pacijenata koji su pre-trpjeli neku πtetu pruæenom lijeËniËkom uslu-gom, πto za posljedicu ima velik broj dugo-trajnih i skupih sudskih postupaka. konaËnici,predstavlja teret i zdravstvenom i pravosud-nom sustavu.

Medijacija je u veÊini dræava u fazirazmatranja tako da za sada kao takav modelnije u veÊini dræava uvedena posredstvomlijeËniËkih komora kao alternativni naËin rje-πavanja sporova.

U zakonodavstvima dræava u koji-ma je to moguÊe, bilo bi poæeljno razmotritirjeπavanje spornih stanja koja nastaju u tijekuili nakon obavljanja lijeËniËke djelatnostialternativnim naËinima; zdravstveni sustavibi trebali promovirati medijaciju i arbitraæukao naËin alternativnog rjeπavanja sporova.

Osiguranje od lijeËniËkeodgovornosti neophodanje uvjet kvalitetnog rada

Izlaganja delegata na okruglomstolu o osiguranju lijeËnika od profesionalne

odgovornosti pokazuju da je u veÊini dræavasudionica ZEVA sastanka zakonom propisanoobvezno osiguranje pruæatelja zdravstveneusluge od profesionalne odgovornosti.

Prije uvoenja modela obveznogosiguranja od profesionalne odgovornostisvaka bi dræava trebala na nacionalnoj raziniustrojiti prikupljanje podataka o tuæbama idrugim postupcima pokrenutim protiv pru-æatelja zdravstvenih usluga - prvenstveno lijeË-nika, zbog eventualnih propusta u obavljanjudjelatnosti, da bi se tako stekao uvid u stvaranbroj takvih postupaka. Na temelju brojËanihpokazatelja mogu se poduzimati koraci zaunaprjeenje kvalitete zdravstvene usluge ipotrebne mjere za unaprjeenje postojeÊihsustava osiguranja od profesionalne odgo-vornosti.

Osiguranje od lijeËniËke odgo-vornosti postaje neophodan uvjet kvalitetnograda u medicinskoj djelatnosti te je potrebnopodræat i uvoenje modela obveznogosiguranja svih pruæatelja zdravstvene zaπtite.

•••••

kao alternativnom naËinu rjeπavanja konflikataizmeu lijeËnika i pacijenata te o osiguranjulijeËnika od profesionalne odgovornosti.

Po zavrπetku sastanka Komora jeprionula izradi prijedloga zakljuËaka i pro-slijedila ih je svim delegacijama te ih u cijelostiobjavljujemo.

Nacionalna izvjeπÊasu neophodanizvor informacija

Nacionalna izvjeπÊa sudionika po-kazuju mnoge sliËnosti - zdravstvene reformekojima je cilj omoguÊiti graanima bolji pris-tup zdravstvenim uslugama, πto je povezanos viπe financijskih izdataka koji se svaljuju nakorisnike zdravstvenih usluga.

Jedan od zajedniËkih problema su-dionica ZEVA sastanka je i migracija zdrav-stvenih radnika, posebice lijeËnika, slijedomkojih dolazi do manjka lijeËnika u veÊini dræavasudionica, uz specifiËnosti onih sudionica kojeimaju viπak lijeËnika.

ZakljuËak je da i u buduÊnosti trebaodræavati trend iznoπenja nacionalnih izvjeπÊakako bi se sve sudionice ZEVA sastanka upo-znale sa stanjem u drugim dræavama te sliË-nostima i razliËitostima u zdravstvenim susta-vima.

••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••

Urbroj: 02-373/1-2008 (360)

Na temelju odredbe Ëlanka 106. stavka 2.Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokomobrazovanju (Narodne novine br. 123/03,198/03, 105/04, 174/04, 46/07), VijeÊe ve-leuËiliπta i visokih πkola Republike Hrvatskena svojoj redovitoj 26. sjednici odræanoj 2.rujna 2008. donosi

PRAVILNIKo koriπtenju nastavnih zvanja i njihovih kraticana veleuËiliπtima i visokim πkolama u RepubliciHrvatskoj.

»lanak 1.

Ovim Pravilnikom regulira se koriπtenje nas-tavnih zvanja i njihovih kratica predavaËima,viπim predavaËima, profesorima visokih πkola,lektorima, viπim lektorima, umjetniËkim su-radnicima i viπim umjetniËkim suradnicimaodnosno naËin uporabe pojedinih zvanja

iz komore

17

•••••••••••••••••Pitali ste...

Pisanje titula znanstvenihi nastavnih zvanja

• Hrvatska lijeËniËka komora za-primila je viπe upita svojih Ëlanova o pisanjutitula znanstvenih i nastavnih zvanja. Naime,Ëlanovi Komore pitali su smije li se naziv pro-fesora visoke πkole, odnosno kratica prof., pi-sati ispred imena i prezimena, Ëime se zapra-vo stjeËe dojam da se radi o sveuËiliπnim pro-fesorima.

Povjerenstvo za medicinsku izo-brazbu lijeËnika potaknuto ovim upitima ob-ratilo se Nacionalnom vijeÊu za znanost priMinistarstvu znanosti, obrazovanja i sportaRH. U svojem je dopisu istaknulo da uvjeti zaizbor u znanstveno-nastavno zvanje profesorana sveuËiliπtu s jedne strane i uvjeti za izboru zvanje profesora na visokoj πkoli ili vele-uËiliπtu, nisu jednaki pa stoga smatra da bi sei u oznaËavanju tih zvanja trebala Ëiniti razlika.

Predsjednica Nacionalnog vijeÊa zaznanost prof. dr. sc. Maja Vehovec uputilaje na Pravilnik o koriπtenju nastavnih zvanjai njihovih kratica na veleuËiliπtima i visokimπkolama u RH koji je VijeÊe veleuËiliπta i visokihπkola RH objavilo u oglasnom dijelu Narodnihnovina broj 146. od 17. prosinca 2008. TajPravilnik prenosimo u cijelosti.

Borka Cafuk

Komitet za vezu EFMA-e iSZO-a sastao se u Komori

• U Hrvatskoj lijeËniËkoj komori odræan je sastanak Komiteta za vezu Europskog forumalijeËniËkih udruga i Svjetske zdravstvene organizacije (EFMA and WHO) 26. listopada. Sastanakje bio pripremnog karaktera i na njemu se raspravljalo o temama iduÊeg sastanka Foruma, kojiÊe se odræati u Rigi, Latvija, u oæujku iduÊe godine.

Na sastanku su sudjelovali Ëlanovi Foruma iz Latvije, Izraela,©vicarske, Belgije, Nje-maËke, SlovaËke i Hrvatske te predstavnica Svjetske zdravstvene organizacije i tajnik SvjetskoglijeËniËkog udruæenja (WMA).

Dogovoreno je da jedna od tema iduÊeg sastanka u Rigi bude izdavaπtvo lijeËniËkihËasopisa, kako struËnih tako i staleπkih. Vaæna tema bit Êe i cijene lijekova te odnos farmaceutskeindustrije prema formiranju cijena u pojedinim dræavama. Komitet za vezu je odluËio i da seodnos lijeËniËkih staleπkih organizacija prema vlastima razmotri sa stajaliπta uËinkovitosti utjecajanaπih organizacija ali i sa stajaliπta optereÊenosti lijeËnika zbog sve veÊeg nedostatka lijeËnikau mnogim dræavama. Jedna od tema biti Êe i ovisnost o alkoholu.

Prim. mr. sc. Egidio ΔepuliÊ, dr. med.

steËenih u odgovarajuÊim znanstvenim pod-ruËjima, poljima i granama na veleuËiliπtimai visokim πkolama u RH.

»lanak 2.

Nastavna zvanja s kraticama oznaËavaju se:- predavaË - pred.- viπi predavaË - v. pred.- profesor visoke πkole - prof.- lektor - lekt.- viπi lektor - v. lekt.- umjetniËki suradnik - umj. sur.- viπi umjetniËki suradnik - v. umj. sur.

»lanak 3.

Kratica steËenoga nastavnog zvanja upisujese ispred akademskog stupnja i imena i pre-zimena osobe u pojedinom zvanju.Akademski stupanj upisuje se ispred imena iprezimena osobe u nastavnom zvanju. U tomsluËaju puni naziv steËenog nastavnog zvanja

piπe se iza imena i prezimena (npr:. dr. sc.odnosno mr. sc., NN, viπi predavaË).

»lanak 4.

Akademski ili struËni naziv upisuje se iza ime-na i prezimena osobe u nastavnom zvanju(npr.: pred., ime i prezime, dipl. ing. grad.).

»lanak 5.

Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmoga danaod objave u Narodnim novinama.

VijeÊe veleuËiliπta i visokihπkola Republike Hrvatske

•••••

•••••••••••••••••••••••••••••••••••

•••

Yoram Blachar (bivπi predsjednik WMA, Izrael), Andre Herchuelz (Belgija), Otmar Kloiber (WMA), Irina Sebova(SlovaËka), Jacques de Haller (©vicarska), Egidio ΔepuliÊ (Hrvatska), Ramin Parsa-Parsi (NjemaËka), Leah Wapner

(tajnik EFMA, Izrael), Peteris Apinis (Latvija), Sivan Raz (Izrael), Svenja Herrmann (WHO, Copenhagen)

iz komore

18

smjernicama ERC-a iz 2010. godine: KPR-AVDP teËaj kardio-pulmonalne reanimacije uzuporabu automatskog vanjskog defibrilatora,teËaj neposrednih mjera odræavanja æivota(ILS), teËaj naprednih mjera odræavanja æivota(ALS-P), Europski trauma teËaj (ETC), teËajosnovnih mjera odræavanja æivota djece(EPILS) i teËaj naprednih mjera odræavanjaæivota djece (EPLS). Sve aktivnosti i teËajevikoje HDR organizira objavljeni su na naπojmreænoj stranici www.crorc.org, izjavila je dr.Lojna Funtak.

HDR je izuzetno aktivno; svi teËajevisu namijenjeni zdravstvenim djelatnicima, aKPR-AVD teËaj je namijenjen i laicima suklad-no pravilima Europskog reanimatoloπkogvijeÊa (ERC). Polaznici koji uspjeπno zavrπeteËajeve dobivaju ERC-ov certifikat koji je va-ljan u cijeloj Europi.

Deklaracija daje postulate natemelju kojih se u Europi moæespasiti viπe od 100.000 æivotagodiπnje

Izvrπni odbor Komore je na sjednici7. rujna podræao inicijativu HDR-a da provodiedukaciju gore navedenih ciljnih skupina(moæda je bolje reÊi ciljne populacije) suk-ladno Deklaraciji Europskog tjedna svijesti osrËanom zastoju (European Cardiac ArrestAwareness Week), koju je 14. lipnja usvojioEuropski parlament i kojom se nastoji potak-nuti edukacija laika iz KPR-a.

Takoer, u Deklaraciju je uveden iPAD program (Public Access Defibrillation),za koji postoji potreba daljnjeg razvoja te pos-tavljanje defibrilatora na javnim mjestima, jerranu defibrilaciju mogu provoditi i laici. Edu-kacija o zbrinjavanju bolesnika u kardio-pul-monalnom zastoju u izvanbolniËkim uvjetimane smije biti ograniËena samo na zdravstvenedjelatnike veÊ u nju treba ukljuËiti i stano-vniπtvo. Izvrπni je odbor odluËio da Êe se Ko-mora zaloæiti da se HDR-u osiguraju formalnopravne pretpostavke za provoenje oveedukacije.

- HDR izvrsno surauje s Komoromposljednje dvije godine i nadamo se da Êe

nam Komora pomoÊi da Ministarstvu zdravljaukaæemo na iznimnu vaænost ove Deklaracijei njezin smisao. Vjerujemo da Êemo u suradnjis Komorom i Ministarstvom zdravlja, jednakokao i u Europi, pridonijeti razvijanju svijesti opotrebi pruæanja KPR-a odmah, bez odgode,te proπiriti edukaciju iz KPR-a na stanovniπtvo,dakle laike. U edukaciji laika prednjaËe skan-dinavske zemlje koje veÊ sada imaju educiranoviπe od 60 posto cjelokupnog stanovniπtva opostupcima KPR-AVD-a. Dakle, i na ovaj naËinbismo æeljeli ukazati na potrebu osvjeπÊivanjalaika i medicinskih djelatnika o potrebi ranog,neodgodivog KPR-a. A bilo bi idealno da lijeË-nici u licencnom razdoblju od πest godina za-vrπe barem jedan od teËajeva KPR-a.

Deklaracija daje postulate na te-melju kojih se u Europi moæe spasiti viπe od100.000 æivota godiπnje uz pretpostavku dasvakom tko doæivi iznenadan zastoj srca po-moÊ bude pruæena odmah. Takoer, na re-dovnim godiπnjim sastancima ERC-a, gdje seokupe svi koordinatori svakog pojedinog te-Ëaja za zemlju Ëlanicu ERC-a, pokrenuta je ini-cijativa da djeca u πkoli uËe reanimaciju u dobiod 6, 11 i 15 godina. Naravno, djeca od 6 i11 godina ne uËe kompresiju prsnog koπa jerto fiziËki joπ ne mogu, veÊ samo da nauËe pre-poznati kada je nekome potrebna pomoÊ i πtotrebaju uËiniti u tom trenutku, odnosno poz-vati hitnu medicinsku pomoÊ. Primjerice, u©vedskoj je proπle godine u Zakon o obra-zovanju uvedena obaveza da se djecu morauËiti o KPR-u. Stoga nam je druga æelja ukazatiministru znanosti, obrazovanja i sporta doc.dr. sc. Æeljku JovanoviÊu na vaænost edukacijedjece u osnovnim i srednjim πkolama te mla-dim ljudima na fakultetima i vidjeti moæe liova edukacija postati dijelom zdravstvenogodgoja u πkolama, naglasila je Lojna Funtak.

Deklaracija Europskogaparlamenta o uvoenjuEuropskog tjedna svijestio srËanom zastoju

Europski parlament,- uzimajuÊi u obzir pravilo 123. svojega Poslov-nika,

A. buduÊi da svake godine u Europioko 400.000 ljudi doæivi izvanbolniËki izne-nadan srËani zastoj sa stopom preæivljenjamanjom od 10%;

B. buduÊi da preæivljenje mnogihnaizgled zdravih ærtava srËanog zastoja ovisio KPR-u koji provode osobe zateËene na licumjesta te o ranoj defibrilaciji i buduÊi da inter-vencija u roku od 3 do 4 minute poveÊava mo-guÊnost preæivljenja za viπe od 50%,

• Hrvatsko druπtvo za reanimato-logiju HLZ-a (HDR) odræalo je 18. listopadateËaj kardiopulmonalne reanimacije (KPR) uzuporabu automatskog vanjskog defibrilatora(KPR/AVD) za Ëlanove DVD-a VaraædinskeToplice u prostorijama Hrvatske lijeËniËke ko-more 18. Sudjelovalo je πest vatrogasaca.

Ovo je treÊi teËaj koji je HDR odræa-lo u Komori, a prva dva teËaja Naprednogodræavanja æivota djece prema najnovijimsmjernicama Europskog vijeÊa za reanimaciju(European Resuscitation Council) odræana suu oæujku i svibnju ove godine s ukupno 45 po-laznika.

HDR je teËajeve organiziralo u HLKna temelju sporazuma o suradnji koji je sklo-pilo s Komorom 19. sijeËnja ove godine. Spo-razumom je dogovoreno da Komora i HDRrazvijaju suradnju na trajnoj izobrazbi lijeËnikakao zajedniËkom interesu Komore kao krovnestrukovne organizacije lijeËnika i HDR-a kaostruËnog druπtva koje brine o izobrazbi svojihËlanova na podruËju reanimatologije, i to uobliku teËajeva za reanimaciju u prostorimaKomore.

Sporazum su potpisali predsjednikKomore prim. prim. Hrvoje Minigo, pred-sjednik Zbora prof. dr. Æeljko Metelko i pred-sjednica HDR-a Ines Lojna Funtak, dr.med.

ERC-ov certifikatvaljan je u cijeloj Europi

Predsjednica HDR-a dr. Ines LojnaFuntak istaknula je za LijeËniËke novine da jeovo prvi teËaj koji je HDR organiziralo za po-sebnu ciljnu populaciju. U tu skupinu osimvatrogasaca ulaze i policajci, domaÊice/do-maÊini na aerodromima i u avionima, osobljeæeljezniËkih i autobusnih kolodvora, osobljena stadionima, πkolama, fakultetima, hotel-skim i turistiËkim naseljima, odnosno zapo-slenici na svim mjestima koja okupljaju ili krozkoja prolazi velik broj ljudi. Nadamo se da Êe-mo uskoro zapoËeti edukaciju i s ostalim cilj-nim skupinama.

- Tijekom cijele godine Druπtvo or-ganizira po cijeloj Hrvatskoj πest vrsta teËajevakoji osposobljavaju polaznike za razliËitepostupke reanimacije sukladno najnovijim

Hrvatsko druπtvo zareanimatologiju odræalo prviKPR-AVD teËaj za vatrogasceu Komori

iz komore

19

C. buduÊi da se u Europi programiautomatskih vanjskih defibrilatora primjenjujusamo djelomiËno,

1. poziva Komisiju i VijeÊe dapotaknu:

- donoπenje zajedniËkih programaza primjenu AED-a na javnim mjestima i izo-brazbu laika u svim dræavama Ëlanicama,

- prilagodbu zakonodavstva s ci-ljem nemedicinskom osoblju olakπa provo-enje KPR-a i defibrilacije,

- sustavno prikupljanje podatakaradi osiguranja povratne informacije i uprav-

ljanja kvalitetom u okviru svakoga programa;2. Poziva Komisiju i dræave Ëlanice

da uvedu Europski tjedan svijesti o srËanomzastoju s ciljem podizanja svijesti i razine obra-zovanja πire javnosti, lijeËnika i zdravstvenihradnika;

3. Poziva Komisiju da podræi dræaveËlanice u donoπenju i provedbi nacionalnihstrategija za jednakost pristupa visokokva-litetnom KPR-u;

4. Poziva Komisiju i dræave Ëlaniceda na razini EU-a usklade zakonodavstvo kojeÊe predvidjeti osloboenje od odgovornosti

nemedicinskom osoblju ako dobrovoljnopruæa prvu pomoÊ u hitnim kardioloπkimsluËajevima.

5. Daje uputu svojemu predsjed-niku da ovu Deklaraciju zajedno s imenimadræava potpisnica proslijedi VijeÊu, Komisijii parlamentima dræava Ëlanica.

Popis dræava potpisnica objavljenje u Prilogu 1. Zapisnika od 14. lipnja 2012.( P 7 - P V - P R O V ( 2 0 1 2 ) 0 6 - 1 4 ( A N N 1 )

Borka Cafuk

••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••Odræan 13. TeËajizobrazbe kandidataza stalne sudskevjeπtake

• U Hrvatskoj lijeËniËkoj komoriodræan je trinaesti TeËaj izobrazbe kandidataza stalne sudske vjeπtake na kojem je sudje-lovalo 14 lijeËnika, kandidata za stalne sudskevjeπtake. TeËaj je odræan od 26. do 30. stu-denog.

Sukladno Pravilniku o stalnim sud-skim vjeπtacima (NN 88/08), Komora je ob-vezna provoditi pravnu izobrazbu lijeËnikakandidata za stalne sudske vjeπtake o ulozi ipoloæaju vjeπtaka u sudskom sporu.

Pozivaju se lijeËnici koji æelebiti mentori da se jave Komori

Pozivaju se lijeËnici - stalni sudskivjeπtaci koji æele biti mentori lijeËnicima -k an-didatima za sudske vjeπtake da se jave u Ko-moru gi Tajani Koπtan, na broj telefona:01/4500 830 ili na e-mail: tajana.kostan@hlk.hr

LijeËnici zainteresirani za mentor-stvo u provoenju praktiËnog dijela izobrazbekandidata za stalne sudske vjeπtake morajubiti sudski vjeπtaci imenovani rjeπenjem nad-leænog æupanijskog suda i imati najmanjedeset obavljenih vjeπtaËenja.

Viπe o provoenju izobrazbe kandi-data za stalne sudske vjeπtake moæete proËitatina mreænoj stranici Komore www.hlk.hr u ru-brici ''Medicinska izobrazba'', podrubrici ''Zasudske vjeπtake'', u kojoj se nalazi Pravilnik oprovoenju izobrazbe kandidata za stalnesudske vjeπtake, obrazac IzvjeπÊa o praktiËnomdijelu izobrazbe, Odluka o iznosu i naËinu pla-Êanja troπkova izobrazbe kandidata za stalnesudske vjeπtake i obrazac za mentore.

Borka Cafuk

Vaæna obavijestorganizatorimastruËnih skupovai lijeËnicimasudionicimaKratki podsjetnik o pravima i obvezama

• Povjerenstvo za struËnu izobraz-bu lijeËnika skreÊe pozornost organizatorimaon-line prijavljenih struËnih skupova na obve-zu upisivanja svih lijeËnika -sudionika prijavlje-nog skupa u informatiËku aplikaciju trajnogusavrπavanja.

Ulaz u aplikaciju svaki organizatorostvaruje putem korisniËkog imena (userna-me) i zaporke (password) koji se dodjeljujuprilikom on-line prijave skupa. Upis lijeËnikau informatiËku aplikaciju duænost je i obvezasvakog organizatora. Ako organizator ne is-puni svoju obvezu upisivanja lijeËnika u infor-matiËku aplikaciju, Komora ne moæe pripisatibodove u elektroniËku karticu niti ih priznatiu postupku obnove odobrenja za samostalanrad (licence).

Isto tako, organizatore struËnih sku-pova prijavljenih putem obrasca podsjeÊamona odredbu Ëlanka 21. stavka 4. Pravilnika otrajnoj medicinskoj izobrazbi kojom je propi-sano da je organizator kategoriziranog i vre-dnovanog struËnog skupa duæan sudionicimastruËnog skupa podijeliti potvrdnice. Orga-nizatorima koji ne podijele potvrdnice sudio-nicima struËnog skupa, uskratit Êe se vredno-vanje buduÊih struËnih skupova koje prijave.

Za sva eventualna pitanja moæetese u radno vrijeme Komore obratiti TatjaniBabiÊ, dipl. iur., tajnici Povjerenstva za medi-cinsku izobrazbu lijeËnika, na broj telefona:01/4500 830 ili na e-mail: tatjana.babic@hlk.hr

Predsjednica Povjerenstvaprof. dr. sc. Tatjana Jeren

Izgubljenei otuene iskaznice

• Sukladno Ëlanku 23. Pravilnika ojavnim knjigama i evidencijama HrvatskelijeËniËke komore objavljujemo da su dr.Marija Kaπtelan, dr. Ruæica KovaË, dr. Iza-bela KranjËec, dr. Sabina Laæeta, dr. –aniNovak i dr. Nenad Korkut prijavili gubitaklijeËniËke iskaznice HLK-a, a dr. BorivojKezele otuenje iskaznice.

U roku od 30 dana od objave gu-bitka lijeËniËke iskaznice u sluæbenom glasiluLijeËniËkim novinama, Komora, odnosnoizdavatelj iskaznice, lijeËniku Êe izdati novuiskaznicu.

•••••

PlaÊanjeËlanarineKomori

• Cijenjeni Ëlanovi HrvatskelijeËniËke komore, molimo vas da seprilikom za-poπljavanja u zdravstvenojustanovi javite u raËunovodstvo teustanove radi organiziranja plaÊanjaËlanarine Komori.

»lanove koji prelaze na rad-no mjesto u drugu zdravstvenu usta-novu molimo da se jave raËunovod-stvu te ustanove radi osiguranja kon-tinuiteta plaÊanja Ëlanarine Komori,buduÊi se ustega od plaÊe ne provodiautomatizmom.

20

upozorila je, potrebna je kvalitetnija mreænasuradnja svih sudionika u tom sustavu. Upravona tom tragu, na Konferenciji se struËno i ar-gumentirano raspravljalo o smjernicama zadaljnje upravljanje i poboljπanje kvalitete sus-tava kroz razmjenu znanja, iskustava, novihideja i tehnologija, a istaknuta je i potreba do-noπenja nacionalne strategije zbrinjavanjahitnog pacijenta.

Okruglom stolu prisustvovali supredstavnici Ministarstva zdravlja, Mini-starstva turizma, Ministarstva unutarnjih po-slova, Ministarstva obrane RH, Ministarstvapomorstva, prometa i infrastrukture, HZZO-a, Dræavne uprave za zaπtitu i spaπavanje, Hr-vatskog zavoda za hitnu medicinu, Hrvatskevatrogasne zajednice, Javne vatrogasne pos-trojbe, æupanijskih zavoda za hitnu medicinui bolnica Ëiji su djelatnici aktivno sudjelovaliu zbrinjavanju hitnih pacijenata tijekom turis-tiËke sezone, Hrvatske gorske sluæbe spaπa-vanja, Hrvatskog Crvenog kriæa te predstavniciudruga pacijenata.

Tom prigodom djelatnici Zavodaza hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske æupa-nije izveli su pokaznu vjeæbu zbrinjavanja veli-kog broja unesreÊenih.

•••••••••••••••••Strategijaunaprjeenjazbrinjavanja hitnogpacijenta tijekomturistiËke sezone

• U organizaciji Hrvatskog zavodaza hitnu medicinu, a pod pokroviteljstvomMinistarstva zdravlja, u Domu hrvatske vojskeodræana je 9. listopada u Splitu konferencija„Strategija unaprjeenja zbrinjavanja hitnogpacijenta tijekom turistiËke sezone" koja je najednom mjestu okupila predstavnike svih re-levantnih ustanova i sluæbi koji sudjeluju uzbrinjavanju hitnih pacijenata tijekom turi-stiËke sezone. Konferenciju je otvorio ministarzdravlja prof. dr. Rajko OstojiÊ, koji je tomprigodom istaknuo da je hitna medicinskasluæba „zrcalo humanosti, znanja i organi-ziranosti hrvatskog zdravstvenog sustava".

Otvorenju su prisustvovali glavnikonzul Veleposlanstva »eπke Republike u RH-a Pavel Bednár, zamjenik ministra turizmaOleg Valjalo i æupan Splitsko-dalmatinskeæupanije mr. sc. Ante Sanader, dipl. ing.

AnalizirajuÊi proteklu turistiËku se-zonu ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnumedicinu prim. mr. Maja Grba-BujeviÊ nag-lasila je daje unatoË poveÊanju hitnih medi-cinskih intervencija za gotovo 50 posto bilauspjeπnom reorganizacijom hitne medicinskesluæbe osigurana brza i kvalitetna medicinskaskrb svim hitnim pacijentima „jer smo razvilimoderan sustav s dobro opremljenim, odliËnoeduciranim i snaæno motiviranim medicinskimkadrom".

Meutim, æelimo li pozicionirati Hr-vatsku kao vodeÊu turistiËku destinaciju,

•••••••••••••••••Sa sjedniceUpravnogvijeÊa HZZO-aBolovanja Êepropisivati ginekolozi

• Bolovanja zbog komplikacija utrudnoÊi ili s poroajem i zbog bolesti genital-nog sustava od sada Êe moÊi propisivati i gi-nekolozi u primarnoj zdravstvenoj zaπtiti, od-luËilo je Upravno vijeÊe Hrvatskog zavoda zazdravstveno osiguranje (UV HZZO) na 18.sjednici odræanoj 31. listopada.

Time Êe se pacijenticama pojedno-staviti ostvarivanje prava, smanjit Êe se admi-nistriranje, a lijeËnike obiteljske medicine ras-teretiti pacijentica koje su im podizale stopubolovanja, stoji u priop-Êenju HZZO-a.

UV je donijelo odluku da Êe HZZOfinancirati pripravniËki staæ za 440 doktoramedicine. Naime, nakon provedenoga javnognatjeËaja, objavljenog u srpnju ove godine,na natjeËaj se prijavilo 493 kandidata za finan-ciranje pripravniËkog staæa.

Listu kandidata kojima Êe biti pla-Êen pripravniËki staæ odredilo je povjerenstvosastavljeno od predstavnika Ministarstvazdravlja, HZZO-a i zdravstvenih ustanova.

Nerasporeeni pripravnici mogu seu roku od osam dana prijaviti na nepopunje-na mjesta u zdravstvenim ustanovama.

Smanjenju administriranja pridoni-jet Êe i to πto Êe u sluËaju opetovanog lijeËenjaosiguranika u inozemstvu lijeËniËko povjeren-stvo Direkcije HZZO-a moÊi donositi svoj na-laz, miπljenje i ocjenu bez prethodnog pribav-ljanja miπljenja nadleænog referentnog centra,odnosno doktora specijalista - konzultanata.

Ono Êe u ovakvim sluËajevima ima-ti i pravo od predlagaËa opetovanog lijeËenjau inozemstvu zatraæiti evaluaciju provedeneterapije, tj. rezultate provedenog lijeËenja uinozemstvu.

Borka Cafuk

••••••••••

iz hrvatskog zdravstva

21

Prilikom ocjenjivanja odgovaraju liprijavljeni simptomi prijavljenih sumnji nanuspojavu Guillain-Barréovog sindroma (GBS), Povjerenstvo je primijenilo standardizira-nu definiciju sluËaja i smjernice meunarodneradne skupine za GBS - odnosno Brighton Co-llaboration skupine (Guillain-Barré syndromeand Fisher syndrome: Case definitions andguidelines for collection, analysis, and presen-tation of immunization safety dana).

GBS se pojavljuje kodmanje od jedne osobena 10.000 cijepljenih

U svih pet sluËajeva radilo se o pri-javama sumnji na nuspojavu GBS, odnosnona autoimuni poremeÊaj koji se kliniËkimanifestira kao upalna poliradikuloneuro-patija s posljediËnom simetriËnom miπiÊnomslaboπÊu i oslabljenim refleksima u zahvaÊe-nim podruËjima.

Premda, istiËe HALMED, uzrok GBS-a zasad nije poznat, brojna epidemioloπkaistraæivanja provedena tijekom posljednjih30-ak godina jasno pokazuju da su najvaænijipojedinaËni Ëimbenici rizika za razvoj GBS-a:prehlada i druge infekcije gornjeg diπnog sus-tava, gripa (sezonska ili bilo koji drugi oblik)i sindromi nalik gripi te pojedine infekcije pro-bavnog sustava. Osobe koje obole od tih bo-lesti imaju 5-10 puta veÊi rizik da u slje-deÊihπest do osam tjedana obole od GBS-a. GBS jepoznata i oËekivana nuspojava na cjepiva kojase dogaa vrlo rijetko, kod manje od jednena 10.000 cijepljenih osoba.

Epidemioloπka istraæivanja iz Eu-rope i svijeta pokazuju da je u dræavama u ko-jima je stupanj procijepljenosti populacijeprotiv sezonske (ili pandemijske) gripe visok,

• Nakon iscrpne ocjene pojedinaË-nih prijava sumnji na nuspojave i sveobuhvat-ne analize farmakoepidemioloπkih podataka,Povjerenstvo za ocjenu prijava sumnji na nus-pojave cjepiva protiv gripe ocijenilo je da om-jer koristi i rizika primjene cjepiva protiv gripeostaje pozitivan, odnosno da navedene prija-ve ne utjeËu negativno na omjer koristi i rizikaprimjene pandemijskog i sezonskog cjepivaprotiv gripe. Taj krajnji zakljuËak PovjerenstvaAgencije za lijekove i medicinske proizvode(HALMED) objavljen je javnosti 2. listopada.

Povjerenstvo je osnovano u kolovo-zu ove godine da bi ocijenilo pet prijava sum-nji na neuroloπke nuspojave koje je HALMEDzaprimio u razdoblju od srpnja do rujna te-kuÊe godine i da bi ocijenio utjeËu li navedeneprijave na omjer koristi i rizika primijenjenihcjepiva protiv gripe.

Za dva sluËaja HALMED je doznaoposredstvom medija, a preostala tri su nak-nadno prijavili sami pacijenti.

HALMED-ovo Povjerenstvo ocje-njivalo je uzroËno-posljediËnu povezanostnuspojava i cjepiva prema meunarodno pri-hvaÊenim kriterijima.

uËestalost GBS-a u „kritiËnim razdobljima"manja nego πto bi se oËekivalo bez cijepljenja.Povjerenstvo je utvrdilo da je svih pet pacije-nata primilo cjepivo protiv sezonske gripe, dokje jedan pacijent, uz cjepivo protiv sezonskegripe, primio i cjepivo protiv pandemijske gri-pe.

Za pojedinaËne sluËajeve, zaklju-Ëeno je sljedeÊe:

- Pacijent A: primijenjeno je sezon-sko cjepivo Fluimun, u sijeËnju 2011.

Opis prijavljene sumnje na nuspo-javu ne odgovara definiciji GBS-a, a poveza-nost prijavljenih simptoma s primijenjenimcjepivom nije vjerojatna. Povjerenstvo je za-kljuËilo da se kod pacijenta radi o kontinuitetuneuroloπkih zbivanja koja datiraju joπ od 2007.

- Pacijent B: u studenom 2009. pri-mijenjeno je sezonsko cjepivo Fluimun, a uprosincu 2009. pandemijsko cjepivo Focetria.Opis prijavljene sumnje na nuspojavu ne od-govara definiciji GBS-a, a povezanost prijav-ljenih simptoma s primijenjenim cjepivom nijevjerojatna. Povjerenstvo je zakljuËilo da se radio kontinuitetu neuroloπkih zbivanja kodpacijenta. BuduÊi da se nuspojava razvila desettjedana nakon cijepljenja, ne moæe se smatratipovezanom s cjepivom jer je prema meuna-rodno prihvaÊenim kriterijima osam tjedanakrajnja gornja granica u kojoj se moæe govoritio povezanosti.

- Pacijent C: primijenjeno je sezon-sko cjepivo protiv gripe u studenom 2009.Opis prijavljene sumnje na nuspojavu odgo-vara definiciji GBS-a. Povezanost prijavljenihsimptoma s primijenjenim cjepivom ocijenjenaje moguÊom, ali ne mogu se iskljuËiti drugimoguÊi uzroci. Zbog prethodne enterovirozekoja se navodi u anamnezi ne moæe se iskljuËitidoprinos drugih poznatih Ëimbenika na razvojsimptoma GBS-a.

- Pacijent D: primijenjeno je sezon-sko cjepivo Fluimun u studenom 2011. Opisprijavljene sumnje na nuspojavu odgovaradefiniciji GBS-a, a povezanost prijavljenihsimptoma s primijenjenim cjepivom nije vje-rojatna. BuduÊi da se nuspojava razvila πestmjeseci nakon cijepljenja, ne moæe se smatratipovezanom s cjepivom jer je osam tjedanakrajnja gornja granica za povezanost.

-Pacijent E: primijenjeno je sezon-sko cjepivo Fluimun, u prosincu 2011.

Opis prijavljene sumnje na nuspo-javu, prema dostupnim podacima, ne odgo-vara definiciji GBS-a. Povezanost prijavljenihneuroloπkih simptoma s primijenjenim cjepi-vom ocijenjena je moguÊom, ali ne mogu seiskljuËiti drugi moguÊi uzroci poput doæiv-ljenih infekcija i lijekova koje je pacijent primje-njivao u relevantnom razdoblju.

•••••

ZakljuËci HALMED-ovaPovjerenstva za ocjenuprijava sumnji na nuspojavecjepiva protiv gripe

Nije utvrena izravnapovezanost cjepiva s pojavom

pet sluËajeva GBS-aBorka Cafuk

iz hrvatskog zdravstva

22

listopada nizom aktivnosti struËnjaci i javnosto potrebi uvoenja palijativne skrbi u hrvatskizdravstveni sustav, priopÊio je CEPAMET.

Centar za palijativnu medicinu,medicinsku etikui komunikacijske vjeπtine

MEF-a u Zagrebu (CEPAMET) jeposveÊen obrazovanju, organiziranju i istra-æivanju na podruËjima palijativne medicine,etike i komunikacije u zdravstvu. U njegovuradu sudjeluju najistaknutiji svjetski i domaÊistruËnjaci, a jedan je od ciljeva potpora uizradi i primjeni strateπkog plana palijativneskrbi kao i uspostava temelja za edukaciju natom podruËju. Bitka za palijativnu medicinui palijativnu skrb u Hrvatskoj ujedno je i bitkaprotiv brojnih predrasuda, prisutnih i meustruËnjacima i u πiroj javnosti, s kojima se nijejednostavno suoËavati. Zbog toga je jedanod vaænih ciljeva Hrvatskog tjedna palijativneskrbi bila edukacija struËnjaka i javnosti osmislu palijativne skrbi i moguÊim naËinimaorganizacije, koristeÊi brojne primjere dobreprakse koje su entuzijasti u naπoj zemlji veÊnapravili, istaknuo je predstojnik CEPAMET-a prof. dr. Veljko –oreviÊ na konferenciji zanovinare 4. listopada.

Nositelj Hrvatskog tjedna palija-tivne skrbi bio je CEPAMET, a potporu suTjednu pruæili predsjednik RH prof. dr. IvoJosipoviÊ, Ministarstvo zdravlja, brojna struË-na druπtva, nevladine udruge, istaknuti poje-dinci i graani.

Borka Cafuk

•••••••••••••••••Nova generacijadoktorskog studija:Translacijskaistraæivanja ubiomedicini (TRIBE)

• Dugogodiπnje iskustvo s poslije-diplomskim doktorskim studijima na Medicin-skom fakultetu u Splitu omoguÊilo nam jedobar uvid u naËin na koji taj sustav funkcio-nira i dao nam brojne ideje kako se processtjecanja doktorata moæe poboljπati. Zbogtoga smo 2010. osnovali novi doktorski studij,Translacijska istraæivanja u biomedicini (TRIBE).

Osnovna je ideja bila upisivati malostudenata i posvetiti im veliku pozornost. Uzadnje dvije generacije uvijek smo imali viπekandidata od definiranog broja studenata

•••••••••••••••••Svjetski danpsorijaze60 posto psorijatiËara treba emocionalnu podrπku

• Izraæenost promjena na koæi kodoboljelih od psorijaze uzrokuje niz problemau partnerskim, obiteljskim odnosima te u pro-fesionalnom æivotu. Zbog predrasuda okolinei osjeÊaja srama na javnim mjestima uzroko-vanog izgledom svoje koæe, gotovo dvijetreÊine bolesnika treba emocionalnu podrπku,πto govori o dodatnoj potrebi za podizanjemjavne svijesti o ovoj bolesti u druπtvu kako bise ono pravilno educiralo.

Ovo su neki od rezultata istraæi-vanja „Kvaliteta æivota psorijatiËnih boles-nika", prvoga takvog istraæivanja provedenogu Hrvatskoj, koje je Druπtvo psorijatiËara Hr-vatske prezentiralo prilikom obiljeæavanjaSvjetskog dana psorijaze 29. listopada naCvjetnom trgu u Zagrebu prilikom predstav-ljanja kampanje ''Fokus na mene, ne na mojukoæu''.

Istraæivanje je provedeno tijekomrujna i listopada i njime su obuhvaÊena 274bolesnika iz 12 zdravstvenih ustanova, od to-ga 58 posto muπkaraca i 42 posto æena, a do-biveni podaci govore o zdravstvenom, socijal-nom i ekonomskom aspektu psorijatiËara.Rezultati ispitivanja pokazuju da 75 postoispitanika ima jako ili srednje jako izraæenepromjene na koæi, 60 posto ih treba emocio-nalnu podrπku zbog obiteljskih i druπtvenihodnosa, stigmatizacije i emocionalnih tegoba,a promjene na koæi puno ili jako mnogo utje-Ëu na profesionalni æivot 26 posto ispitanika.

Od psorijaze u Hrvatskoj boluje oko80 tisuÊa osoba, πto svrstava tu bolest meunajËeπÊe kroniËne koæne bolesti u Hrvatskoj.

Borka Cafuk

•••••••••••••••••Hrvatski tjedanpalijativeBitka za palijativnu medicinui palijativnu skrb u Hrvatskojje bitka i protiv brojnihpredrasuda

• Pod sloganom „»ini dobro, os-jeÊaj se dobro" senzibilizirani su od 3. do 14.

koje smo æeljeli upisati, πto nam je omoguÊilodobar probir kandidata. Za poËetak, prosjekocjena uopÊe nam nije vaæan jer ne vidimo ve-liku razliku izmeu kandidata s prosjekomocjena 3,9 i 4,0. Najvaænija nam je kandida-tova motivacija i dobro definiran plan doktor-skog istraæivanja veÊ na samom poËetku stu-dija. Kako nismo financijski motivirani, moæe-mo upisati vrlo malo studenata svake godine,s njima ostvariti Ëeste osobne kontakte, bitiim uvijek na raspolaganju i pomno nadziratinjihov napredak kroz proces stjecanja dokto-rata. U prvu generaciju upisano je 15 stude-nata, u drugu 12, a u treÊoj generaciji neplaniramo ih imati viπe od 10 jer nam nije ciljkvantiteta nego kvaliteta.

Uvjet za upis u drugu godinu studijaje prijava teme doktorskog istraæivanja i po-loæeni svi ispiti s prve godine. Dvaput godiπnjestudenti piπu izvjeπÊa o napretku, koja potomprezentiraju pred svim studentima. Kao vo-ditelji studija redovito komuniciramo s mento-rima o napretku studenata. Studentima Ëita-mo i po potrebi popravljamo prijavu temedoktorskog rada, a veÊ sada smo u treÊojgodini postojanja studija imali zadovoljstvoproËitati i dati komentare i na dvije gotovedoktorske disertacije. ProsjeËan faktor odjeka(engl. impact factor) publikacija na kojima setemelje do sada prireene doktorske diser-tacije je 4.4. Kako æelimo da studij bude

StruËnjak za odnose s javnoπÊu Kreπimir Macan ivoditelji studija Translacijska istraæivanja u

biomedicini (TRIBE) Damir Sapunar i Livia Puljak

iz hrvatskog zdravstva

23

•••••••••••••••••„Depresija- Globalna kriza"

• Svjetski dan mentalnog zdravljaobiljeæava se u organizaciji Svjetske federacijeza mentalno zdravlje (WFMH) od 1992. godi-ne, na dan 10. listopada svake godine u zem-ljama πirom svijeta. Cilj mu je podiÊi svijestjavnosti o mentalnim problemima, vaænostipromicanja mentalnog zdravlja, ulaganja uprevenciju, kao i lijeËenja ovih poremeÊaja.Ove je godine tema dana „Depresija - Glo-balna kriza", πto je bila i tema simpozija kojimje 10. listopada obiljeæen taj dan u Splitsko-dalmatinskoj æupaniji, a u organizaciji æupa-nijskog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo.

Depresija je jedan od najstarijih po-znatih duπevnih poremeÊaja, a u danaπnjedoba, zbog svoje raπirenosti i dizabiliteta kojeizaziva te Ëeste povezanosti s mnogim somat-skim bolestima, predstavlja jedan od vodeÊihjavnozdravstvenih problema u mnogim zem-ljama Europe i svijeta. ZnaËenje sada, kao iveliËinu koju bi mogao poprimiti ovaj problemkao posljedica gospodarske situacije iekonomske krize u kojoj æivimo. iznijela je usvom predavanju „Depresija - globalni javno-zdravstveni problem" dr.sc. Ivana MarasoviÊ©uπnjara, spec. javnog zdravstva.

Svjedoci smo da se mentalni pore-meÊaji sve uËestalije javljaju i u mlaoj æivot-noj dobi, a da je to tako i u Splitsko-dalma-tinskoj æupaniji potvrdila je u svom predavanju„Duπevni poremeÊaji kod djece i mladih uSDÆ" Æeljka Karin, univ. mag. med., spec.πkolske medicine. Stigma mentalnih poreme-Êaja Ëesto je prepreka u traæenju pravovre-mene struËne pomoÊi te su specijalisti πkolskemedicine u njegovu rjeπavanju odgovoriliprojektom Savjetovaliπte otvorenih vrata.

Depresija je duπevni poremeÊaj kojise moæe i treba prevenirati, a kako to i uËinitiupoznala nas je u svom predavanju „Preven-cija depresije" mr. Ivana BoËina, spec. javnogzdravstva.

Kao jedan od oblika primarne pre-vencije je projektni rad kojim se æeli ukljuËitiπto viπe sudionika u zajednici. O jednom tak-vom projektu (Preteæno vedro) Ëiji je cilj poti-canje emocionalnog razvoja kod djece i mla-dih tijekom svog predavanja „Mladi mozgovi- utjecaj emocija na razvoj depresije" upoznaonas je Æeljko KljuËeviÊ, spec. psihijatar.

Program simpozija svojom aktual-noπÊu privukao je pozornost mnogih zdrav-stvenih struËnjaka, a i struËnjaka drugih profilakojima je jedan od segmenata rad i zaπtitamentalnog zdravlja.

ZakljuËno, depresija kao jedan glo-balni javnozdravstveni problem u danaπnjevrijeme treba biti osobito prepoznata, a u nje-nom rjeπavanju treba primijeniti holistiËki pri-stup u kojem svoju ulogu igra zdravstvenisustav s naglaskom na srediπnju ulogu pri-marne zdravstvene zaπtite, ali i neizostavneuloge drugih kljuËnih sudionika u druπtvu.

Dr.sc. Ivana MarasoviÊ ©uπnjara,dr.med., spec. javnog zdravstva

•••••••••••••••••Deseti pedijatrijskikongres u Pulibio je usmjerenna adolescente

• U Puli je od 18. do 21. listopadaodræan 10. kongres Hrvatskog pedijatrijskogdruπtva s meunarodnim sudjelovanjem i 9.kongres Pedijatrijskog druπtva Hrvatske udru-ge medicinskih sestara. Na kongresu je sudje-lovao do sad najveÊi broj od oko 450 pedija-tara i 150 medicinskih sestara iz Hrvatske iinozemstva. Uspjehu Kongresa je znaËajnodoprinio lokalni organizacijski odbor s Odjelaza pedijatriju OpÊe bolnice Pula, pod vod-stvom dr. Mirne Milevoj Raæem. Na kongresusu prikazani radovi iz svih uæih specijalnostipedijatrije, koji su pokazali visoku razinu struË-nog i znanstvenog rada hrvatskih pedijatarai medicinskih sestara. Osim dvadeset usmenihprioÊenja, prikazano je 177 radova u oblikupostera. Predstavnici pedijatrijskih druπtavai sekcija s uæim specijalnostima odræali su 17predavanja u kojima su izloæili smjernice vaæneza sve pedijatre. Svi saæetci su tiskani u dodat-ku Ëasopisa „Paediatria Croatica". Trojepedijatara su dobili nagrade za najbolje Ëlankeobjavljene u razdoblju izmeu dvaju kongresa,a dodijeljene su i dvije nagrade za najboljeradove mladim pedijatrima.

U uvodnim predavanjima osobitoje istaknuta problematika adolescenata. Otome su govorili pozvani predavaËi: RusselViner, dopredsjednik Meunarodne udrugeza zdravlje adolescenata, i John Sargent,predsjednik AmeriËke akademije obiteljsketerapije. Broj adolescenata se poveÊava jerpubertet poËinje ranije, a æivotni stil tipiËanza adolescenta produæuje se zbog kasnijegstupanja u brak. Zbog sve niæeg natalitetasmanjuje se broj djece u mlaim dobnim sku-pinama, pa se broj adolescenata relativnopoveÊava. Dok je pedesetih godina smrtnostdjece predπkolske dobi bila nekoliko puta veÊaod smrtnosti adolescenata, danas je smrtnost

interdisciplinaran, kandidati za upis nisu samoiz podruËja biomedicine veÊ se upisuju i onikoji su zavrπili studije drugih podruËja, alinamjeravaju istraæivati u podruËju biome-dicine i objaviti disertaciju u biomedicinskimËasopisima. Ova teænja za interdisciplinar-noπÊu u naπoj ustanovi nije naæalost doËekanas osobitim oduπevljenjem, ali nas to joπ nijeobeshrabrilo. Studentima koji su zavrπilidodiplomski studij iz drugih podruËja definirase individualni skupni ispit, i tek kad ga poloæemogu pristupiti javnoj raspravi o prijavljenojtemi doktorata.

Teæiπte studija je na izradi doktor-skog istraæivanja, tako da studenti viπe bodovaostvaruju radom s mentorom, dok je manjinaglasak na nastavi. Predmeti su u sluæbi pro-vedbe istraæivanja i prilagoeni potrebamastudenata. Velik naglasak stavljen je na opÊei generiËke vjeπtine. Na izbornom predmetuKomunikacijske i prezentacijske vjeπtine ovesmo godine ugostili najpoznatijeg hrvatskogPR struËnjaka Kreπimira Macana, koji je stu-dentima govorio o osnovama komunikacije,odnosima s medijima i javnom nastupu.

VeÊina ispita polaæe se kroz zadat-ke, Ëiji je cilj praktiËna primjena nauËenih zna-nja i vjeπtina. Ni s jednim ispitom dosad nijebilo problema, i studenti TRIBE-a urednopolaæu sve ispite na koje izau. Redovitomkomunikacijom sa studentima trudimo se po-boljπati studij i olakπati studentima put dodoktorata. Format naπeg studija postao je imeunarodno prepoznatljiv pa smo za upisu treÊu generaciju dobili prijave troje stude-nata iz inozemstva, iz Kanade, NjemaËke iEgipta.

SluπajuÊi iskustva kolega koji suupisali druge doktorske studije, teπko se otetidojmu da su njihovi studiji u Hrvatskoj samisebi svrha i da se malo pozornosti posveÊujestudentima i provedbi njihova istraæivanja.Mi æelimo voditi studij u kojem svi studentidoktoriraju, studij na kojem nisu samo brojveÊ ravnopravan partner. Nadamo se da Êeovaj model organizacije doktorskog studijausvojiti s vremenom i drugi poslijediplomskidoktorski studiji u Hrvatskoj.

Doc. dr. sc. Livia Puljaki prof. dr. sc. Damir Sapunar,

Poslijediplomski doktorski studij TRIBE, Split••••••••••

iz hrvatskog zdravstva

24

i prava djece, osnova na kojoj se temelji kvali-tetna zdravstvena zaπtite djece svih dobi, odnovoroenaËke dobi do adolescencije.

Prof. dr. Julije MeπtroviÊ,predsjednik Hrvatskog pedijatrijskog druπtva

•••••••••••••••••AMZH: Novostiu dermatoloπkomlijeËenju

• Akademija medicinskih znanosti(AMZH) bila je organizator kongresa „Updatein dermatologic drug therapy" koji je odræanu hotelu „Adriatic" u Opatiji, od 18.-20. listo-pada pod pokroviteljstvom Ministarstva zna-nosti i obrazovanja i Poglavarstva Opatije. NasveËanom otvorenju kongres je pozdravio iotvorio ga potpredsjednik Sabora akademikReiner. Glazbeni ugoaj pruæila je na harfiprof. Dijana GrubiπiÊ ΔikoviÊ iz Rijeke.

adolescenata veÊa od smrtnosti djece ostalihdobi. To je posljedica primjene preventivnihpostupaka, koji su bili prvenstveno usmjerenidjeci predπkolske dobi.

Nasuprot tome, smrtnost ado-lescenata se Ëak i poveÊala. Naæalost, poseb-nosti adolescenata se zanemaruju i njima sevrlo Ëesto pristupa kao odraslima, iako se radio dobnoj skupini koja je u æariπtu zanimanjai odgovornosti pedijatara. Naime, dijete jepo definiciji osoba do navrπenih 18 godinaæivota i samo pedijatar moæe voditi multidisci-plinarni tim struËnjaka koji mora usklaenodjelovati u uvjetima pojave novih bolesti, koji-ma su izloæena djeca u suvremenom druπtvu.To su ozljede, pretilost, loπa prehrana, nedos-tatna tjelesna aktivnost, psihiËke teπkoÊe, izlo-æenost profitnim masovnim medijima, ovis-nost i zagaenja okoliπa. Kongres je zavrπiozakljuËkom da su pedijatrijski sustav, suradnjapedijatara primarne i stacionarne zdravstvenezaπtite, kao i njihova suradnja s drugim spe-cijalistima i drugim struËnjacima, te aktivnozauzimanje pedijatara u zajednici za interese

Kao krovna medicinska udruga,AMZH uspjeπno djeluje veÊ 51 godinu u Hrvat-skoj, a ima zapaæeno treÊe mjesto po postoja-nju u International Academy Medical Panel,svjetskoj medicinskoj udruzi akademija. Stoga,je ovaj kongres dokazao uspjeπnost tima ak-tivnih Ëlanova iz InternistiËkog, Stomatoloπkogkolegija te Kolegija temeljnih znanosti AM ZH-a, kao i struËnjaka nefrologa, dermatovenero-loga, farmaceuta, kliniËkog farmakologa i imu-nologa iz Hrvatske, Sjeverne Amerike, Austrije,NjemaËke, Engleske i Slovenije.

Glavne teme bile su farmakologija,sistemska i lokalna dermatoterapija, patome-hanizam neæeljenih reakcija na dermatoloπkolijeËenje, kliniËke manifestacije neæeljenih re-akcija na lijeËenje, dijagnoza dokaza preos-jetljivosti na lijekove i desenzibilizacija na lije-kove. Ovaj kongres je na inicijativu sadaπnjepredsjednice AMZH-a prof. LipozenËiÊ obu-hvatio vrhunske dermatovenerologe i stogasu svrha i cilj potpuno postignuti.

Valja istaknuti da je na otvorenjukongresa predstavljena knjiga s 41 poglavljemod 54 autora, na engleskom jeziku, s istim nas-lovom „Update in dermatologic drug thera-py". Knjiga obuhvaÊa predavanja in extensopozivnih predavaËa, te Ëetvero autora iz Aus-tralije, po dva iz Izraela i Poljske, te po tri izNjemaËke, Brazila, SAD-a, UK-a i ©vicarske.Predstavili su je akademik Reiner, prof. »uligte recenzent i autorica knjige prof. LipozenËiÊ.

Predavanjima i nadasve bogatomraspravom rasvijetljene su na kongresu mno-ge nepoznanice iz svakodnevne prakse u lije-Ëenju te je dobiven suvremeni postupak sprje-Ëavanja ozbiljnih neæeljenih reakcija na lije-kove. Kongres je pokazao da lijek, osim svojedjelotvornosti, ima i nuspojave koje treba navrijeme prepoznati i adekvatno postupiti kakobi se izbjegle. Potrebno je kliniËko znanje iiskustvo koje je dobiveno u predavanjima eks-perata iz inozemstva i tuzemstva. Kongres jebio edukativan i pokazao je znanja i vjeπtineu dermatoterapiji. Sudionici su se pohvalnoizrazili i zaæeljeli joπ sliËnih dogaanja.

Iz ureda AMZH-a

iz hrvatskog zdravstva

Prof. Izet AganoviÊ, prof. Julije MeπtroviÊ, dr. Mirna Milevoj Raæemi dr. Ivanka Taskov na otvaranju Kongresa

Dobitnici nagrada za najbolje Ëlanke objavljene u razdoblju izmeu dvaju Kongresa s predsjednikomHPD-a i moderatorima.

iz hrvatskog zdravstva

25

•••••••••••••••••3. simpozijHrvatskog druπtvaza medicinskubiokemiju ilaboratorijskumedicinu

• U Zagrebu je 22. rujna odræan 3.simpozij Hrvatskog druπtva za medicinskubiokemiju i laboratorijsku medicinu. Tema:«Tuberkulozna infekcija - ponovni izazovfl, snaglaskom na otkrivanje latentne tuber-kulozne infekcije (LTBI).

Dijagnostika tuberkulozne infekcijeunaprijeena je u posljednjoj dekadi novimex vivo testovima iz pune krvi kojima se odre-uje interferon gamma (IFN-γ) osloboen izT-limfocita (interferon-gamma release assays,IGRA) nakon stimulacije sa specifiËnim anti-

genima za Myco-bacterium tuber-culosis. U Hrvat-skoj je test IGRA(QuantiFERON-TB Gold In Tu-be test) uveden2007. godine.Prva su iskustvana simpoziju iz-nijeli struËnjaci izzagrebaËkih bol-nica KBC-a Zag-reb. Klinike zainfektivne bolesti

"Dr. Fran MihaljeviÊ", Klinike za djeËje bolestii DjeËje bolnice Srebrnjak.

Simpozij, na kojem je prisustvovalo80-ak polaznika, predvodila je prof. dr. sc.Slavica Dodig, koja je u uvodnom dijelu uka-zala na potrebu otkrivanja LTBI u imunokom-promitiranih odnosno imunosuprimiranihpacijenata. Slijedila su predavanja o pato-mehanizmu tuberkulozne infekcije te o utje-caju primjene antituberkuloznih i imunosup-resivnih lijekova na rezultate biokemijskih ihematoloπkih nalaza (S. Dodig). Prof. dr. Bra-nimir AniÊ odræao je predavanje o tuberku-loznoj infekciji u bolesnika koji zahtijevajuimunosupresivnu terapiju, s naglaskom naanticitokinsku terapiju.

Prof. dr. Josip Begovac osvrnuo sena moguÊnost pojave tuberkulozne infekcijekod HIV-pozitivnih osoba. Dr. sc. RenataZrinski TopiÊ ukazala je na dijagnostiËku zna-Ëajnost i domete IGRA-testova, koji su veÊ

naπli svoje mjesto u «Smjernicama za otkriva-nje LTBI prije uvoenja anti-TNF-alfa terapijeflte u «Naputku za spreËavanje i suzbijanje tu-berkulozefl. Zanimljive i pouËne sluËajeve izkliniËke prakse prikazali su dr. Ivan PaviÊ (izpedijatrijske prakse) i S. Dodig (u zdravstvenihdjelatnika).

Nakon rasprave doneseni su zak-ljuËci temeljeni na literaturnim podatcima ivlastitim iskustvima. Ako se IGRA-testovi pro-vode prema pravilima dobre laboratorijskeprakse (uz neophodan nadzor kompetentnihstruËnjaka svih predanalitiËkih i analitiËkihpostupaka), njihovi Êe se rezultati moÊi in-terpretirati na ispravan naËin.

•••••••••••••••••Odlikovanidr. MagdalenaNardelli KovaËiÊ iprof. Ivo MarinoviÊ

• U povodu ovogodiπnjeg Dananeovisnosti Republike Hrvatske predsjednikRepublike Ivo JosipoviÊ uruËio je u Ëetvrtak11. listopada odlikovanja istaknutim pojedin-cima i udrugama. Meu njima toga je togadana na PantovËaku visoko priznanje dobilodvoje lijeËnika: dr. Magdalena Nardelli Ko-vaËiÊ iz Babina Polja na otoku Mljetu i prof.dr. Ivo MarinoviÊ iz MikuliÊa u Konavlima.

Istaknuvπi kako je Hrvatskoj u vre-menu teπke krize potreban optimizam i us-pjeh, jer imamo πansi i potencijala koje mora-mo iskoristiti, predsjednik JosipoviÊ je odliko-vanima poruËio: "Vi ste primjer kako se πansamoæe iskoristiti i siguran sam da Êe vam odli-kovanja biti poticaj za daljnji rad na dobrobitnaπe Hrvatske. Uspjeh i kriza danas, naæalost,idu ruku pod ruku i vi, koji ste uspjeπni, motorste koji Hrvatsku treba izvuÊi iz krize. Kriza skojom se suoËavamo je ozbiljna i oni koji tone vide jako grijeπe, naglasio je predsjednikJosipoviÊ. Ozbiljna gospodarska kriza generirai druπtvenu krizu i nezadovoljstvo u druπtvu,odmiËe nas od ideje pravednosti, druπtvo koje

nije pravedno nije dobro. Vjerujem da Hrvat-ska moæe biti pravedna bez obzira na to πtose dnevno susreÊemo s raznim oblicima ne-pravdi - nezaposlenoπÊu, malim plaÊama, pro-blemima s mirovinama i zdravstvenim susta-vom.

Druπtva koje ne prepoznaju gra-anke i graane koji daju doprinos i koji suposebno pridonijeli boljitku zemlje nemajuoptimizma i perspektive. Vi ste izabrani kaooni koji su prepoznati i prihvaÊeni u vaπim sre-dinama kao promotori napretka i uspjehaRepublike Hrvatske i na tome vam Ëestitam.

Dolazite iz razliËitih podruËja, pro-svjete, kulture, prirodnih, tehniËkih i druπtve-nih znanosti, umjetnosti, vjerskih zajednica,ali svima vama je zajedniËko da ste radili nadobrobit Hrvatske i njezinih graana.

U ime odlikovanih zahvalio je muf-tija ©evko OmerbaπiÊ istaknuvπi da su odliko-vanja priznanja za napore koje su ugradili uizgradnju i uspostavu Republike Hrvatske. Iako21 godina u æivotu jedne dræave nije puno,svjedoci smo koliko je napora i ærtava trebalouloæiti u njezino stvaranje i zato ih se s duænimpoπtovanjem prisjeÊamo. Domovinski rat itranzicija snaæno su utjecali na dogaaje uHrvatskoj, pa tako i na teπkoÊe u njezinomrazvoju.

»estitamo svim odlikovanima, aposebice naπim kolegama, jer je to priznanjei sveukupnoj lijeËniËkoj struci. VeÊ prije 12 go-dina donijeli smo u LN intervju s dr. Magda-lenom Nardelli KovaËiÊ ("LeteÊa Magda", LN2000., broj 153., str. 27). Prof. dr. MarinoviÊje suradnik naπih LN (Prva dva lijeËnikakonavoskoga roda. LN 2012, broj 112., str.78-81). U prigodi njegova 92. roendanadonijeli smo MarinoviÊev æivotopis (Prof. dr.Ivo MarinoviÊ, kirurg, ortoped, povjesniËar,publicist. LN 2012., broj 112., str.82-6).

I. V.Prof. dr. Ivo MarinoviÊ

i predsjednik RH prof. dr. Ivo JosipoviÊ

Dr.MagdalenaNardelli KovaËiÊi predsjednikRH prof. dr.Ivo JosipoviÊ

Prof. dr. Branimir AniÊ

26

•••••••••••••••••„Æute kartice"- pitanje i odgovorPitanje

• Radim u ambulanti Gerovo a pri-javu zaraznih bolesti veÊ dugo πaljem na pro-pisanim „æutim karticama" u ispostavu Del-nice. Do nedavna sam pisala te kartice, a odrujna πaljem isprintanu verziju prijave i Ëekamreakciju. Dosadaπnji odgovor zaπto neprimaju isprintano bil je da ih ne moguspremiti u arhi-vu koja je prilagoenaiskljuËivo æutim karti-cama (!?). S obzirom nainformatiËki sustav pitam: moraju li se prijavezaraznih bolesti raditi i dalje na «æutimkarticama" i moraju li biti baπ na æutim,kupovnim karticama ili se mogu printati?

Odgovor

Uz pomoÊ kolega iz sluæbe za za-razne bolesti i kolega iz æupanijskih zavodaza javno zdravstvo odgovor moæemo ovakosumirati. Svrha prijavljivanja nije voenje sta-tistike, veÊ prvenstveno intervencija. Kod ne-kih se bolesti na temelju jedne prijave moraintervenirati u smislu epidemioloπkog izvida,traæenja izvora bolesti i oboljelih meu kon-taktima, a kod nekih bolesti nuæno je provestineodgodivu intervenciju u smislu kemopro-filakse kontakata.

Takoer, prijavljivanje je potrebnoradi ranog uoËavanja grupiranja bolesti kojelijeËnik u primarnoj zdravstvenoj zaπtiti nemoæe uvijek prepoznati na temelju pobolakod pacijenata o kojima skrbi, ali se grupiranjemoæe prepoznati na razini higijensko-epide-mioloπke ispostave kada se gledaju zbirneprijave iz viπe ordinacija.

S obzirom na ovu vrlo vaænu uloguprijavljivanja zaraznih bolesti, æelimo podsje-titi kolege u PZZ-u da se prijave zaraznihbolesti, prema Zakonu o zaπtiti puËanstva odzaraznih bolesti i Pravilniku o naËinu prijav-ljivanja zaraznih bolesti, zarazne bolesti prijav-ljuju individualno u roku od 24 sata nadleænojhigijensko-epidemioloπkoj ispostavi. Neke sebolesti (npr. bolesti koje zahtijevaju hitnu in-tervenciju - meningokokna bolest; bolesti svelikim epidemijskim potencijalom - hemora-gijske groznice; grupiranje bolesti; te nepoz-nate bolesti) moraju odmah javiti telefonom,jer uspjeh intervencije ovisi o satima.

Ovamo ne spadaju samo bolestikoje su navedene u Pravilniku, veÊ sve πto li-jeËnika zabrine zbog teæine bolesti, nepo-

pregled vjeæbi iz programa medicinskegimnastike, koje se preporuËuju djeci oboljelojod reumatskih bolesti.

PriruËnik se moæe besplatno dobitiu sjediπtu Druπtva u Zagrebu, Laginjina 16 (tel.01/4604-155) ili u DjeËjoj bolnici Srebrnjak,Zagreb, u Reumatoloπkoj ambulanti (tel.01/6391-202).

Prim. mr. sc.Lana TambiÊ Bukovac, dr. med.

•••••••••••••••••Ukinuta obvezasudjelovanjaugovornih lijeËnikau radu COM-a

• Obveza sudjelovanja ugovornihlijeËnika u radu centara opÊe medicine (COM)ukinuta je izmjenom akata Hrvatskog zavodaza zdravstveno osiguranje (HZZO).

Izmijenjeni akti, odnosno IzmjenaOpÊih akata ugovora o provoenju primarnezdravstvene zaπtite iz obveznog zdravstvenogosiguranja i Odluka o izmjenama i dopunamaOdluke o osnovama za sklapanje ugovora oprovoenju zdravstvene zaπtite iz obveznogzdravstvenog osiguranja, objavljene su u Na-rodnim novinama broj 118/12 26. listopada.

Izmjenom ovih akata ukinuta jeobveza sudjelovanja lijeËnika privatne prakseu ugovornom odnosu s HZZO-om u radu COM-ova. No ako to æele, mogu u njima i daljesudjelovati.

Borka Cafuk•••••

iz hrvatskog zdravstva

znatog porijekla ili je na bilo koji naËin neo-biËno lijeËniku koji skrbi o pacijentu.

Automatska, in real-time dojavapodataka izravno iz CEZIH-a, bit Êe u buduÊ-nosti implementirana, no kako se radi o sus-tavu Ëiju je uËinkovitost potrebno joπ dodatnounaprijediti te u potpunosti implementiratizarazne bolesti, i dalje treba prijavljivati pis-menim putem na individualnim obrascima.Nije nuæno da prijava bude na æutoj kartici tis-kanoj u Narodnim novinama. Kolege epide-miolozi prihvaÊaju i prijave koje su tiskane naobiËnom papiru kao ispis iz raËunala.

Meutim, vaæno je da prijava sadræisve elemente kao sluæbena tiskana prijava,kako je propisano Pravilnikom. BuduÊi daprijave Ëesto zahtijevaju intervenciju, nije prih-vatljivo da se prijavnice spremaju i πalju jed-nom mjeseËno u higijensko-epidemioloπkuispostavu, jer se na taj naËin moæe izgubitidragocjeno vrijeme za intervenciju.

Naime, ako epidemiolog ne dobijeinformaciju o javljanju bolesti iz PZZ-a, ne mo-æe intervenirati, πto moæe rezultirati epidemi-jama veÊih razmjera koje su se mogle sprijeËiti.Ovo se naæalost dogaa, a samo je pitanjevremena kad Êe biti pozvani na odgovornostdjelatnici u zdravstvenom sustavu zbog Ëijegnedjelovanja nije na vrijeme zaustavljena nekaepidemija koja se mogla zaustaviti.

S obzirom da smo uoËili da nekilijeËnici obiteljske medicine ne prijavljuju za-razne bolesti, molimo Vas da podsjetite lijeË-nike na obvezu prijavljivanja, da prijavljivanjekao povod za intervenciju ima vrlo vaænu ulo-gu u zaπtiti stanovniπtva od zaraznih bolestii da postoje zakonske posljedice za neprijav-ljivanje.

•••••••••••••••••Novi besplatnipriruËnik„Sistemski eritemskilupus u djeËjoj dobi"

• Druπtvo reumatiËara za djecu iodrasle Zagreb objavilo je 2. izdanje besplat-nog priruËnika za bolesnike, odnosno njihoveroditelje, pod naslovom „Sistemski eritemskilupus u djeËjoj dobi". Autori su prim. mr.sc.Lana TambiÊ Bukovac i prim. mr.sc. KsenijaBerdnik-Gortan, koje su napisale i prvo izda-nje knjiæice 2006. godine.

Drugo izdanje nadopunjeno je no-vijim saznanjima o moguÊnostima dijagnos-tike i lijeËenja. U drugom dijelu priruËnika je,kao i u prvom izdanju, slikovni i tekstualni

U iduÊim brojevimadonosimo:

•Patografije

slovenskih i talijanskih muziËara•

LijeËnici umjetnici(prof. Mirna ©itum;

dr. Jasna Novak)•

Medicinsko-tehnoloπki esejprof. dr. Igora ΔatiÊa “Ruka”

•Uspomene i sjeÊanja

prof. dr. Ranka Mladine

i tako dalje...

27

Strategijom se usmjerava razvojzdravstva i ona je osnova za donoπenje svihvrsta odluka u zdravstvu, od politiËkih do od-luke o raspodjeli proraËunskih sredstava. Onaje i osnova za izradu novih i za vrednovanjei reviziju postojeÊih planskih i operativnihdokumenata koji razrauju razvojne mjere ikonkretne aktivnosti u pojedinim segmentimazdravstva.

U kontekstu europskih integracijaStrategija je znaËajna jer je razvoj zdravstvaplaniran u druπtvenom, zakonskom iekonomskom okvira EU-a. Takoer, Hrvatskaje Ëlanica SZO-a i stoga su u Strategiji uzetiu obzir kljuËni dokumenti EU-a i SZO-a, i toredom:

• Europe 2020, strategija EU-a zapametan, odræiv i ukljuËiv rast, usvojena uoæujku 2010.;

• Health 2020, nova zdravstvenapolitika Europske regije SZO-a, Ëije je sluæbe-no usvajanje predvieno u rujnu 2012.

• ZajedniËki strateπki okvir (engl.Common Strategic Framework) 2014. - 2020.koji Ëini osnovu za financiranje iz fondova EU-a.

Prema paketu zakonodavnih pri-jedloga koji Êe oblikovati kohezijsku politikuEU-a u razdoblju od 2014. - 2020., postojanjenacionalnoga ili regionalnoga strateπkog ok-vira nuæan je preduvjet za financiranje pro-

jekata u podruËju zdravstva. Takav nacionalnistrateπki dokument mora sadræavati:

• koordinirane mjere za poboljπanjedostupnosti zdravstvenih usluga

• mjere za poticanje djelotvornostiu zdravstvenom sektoru kroz primjenuuËinkovitih modela pruæanja zdravstvenihusluga

• sustav praÊenja i provjere.Nacionalni strateπki okvir mora

prikazati dostupna proraËunska sredstva itroπkovno uËinkovito usmjeravanje sredstavana prioritetne potrebe zdravstvenog sustavapa je jedan od glavnih ciljeva u procesu izradeStrategije bilo i postizanje konsenzusa okostvarnih prioriteta.

U izradi Strategije bio je ukljuËenπirok krug struËne i opÊe javnosti. Ministarstvozdravlja bilo je nositelj procesa, imenovanoje pet struËnih povjerenstava sa sve skupa viπeod 70 Ëlanova, i to povjerenstava za organi-zaciju i upravljanje; za profesije i ljudske re-surse; za podruËja zdravstvene zaπtite; za fi-nanciranje sustava zdravstva i za pravna pi-tanja. U svakom od tih povjerenstava bili supredstavnici svih sektora i segmenata zdrav-stva, i svi su oni sagledali - iz razliËitih perspek-tiva i motriπta - cijeli zdravstveni sustav.

Nacrt Strategije bio je prezentiran28. lipnja u Groænjanu na teËaju ''Mediji izdravlje'' (tema srpanjskog broja LN-a), Ëimeje otvorena javna rasprava o Strategiji.

Miπljenje o nacrtu zatraæeno je odsvih kljuËnih sudionika u zdravstvenom sus-tavu, a na Nacrt se mogla oËitovati i svekolikajavnost do 20. srpnja.

•••••

• Nacionalnu strategiju razvojazdravstva 2012.-2020. donio je Hrvatski saborna sjednici 28. rujna i objavljena je u Narod-nim novinama 116/2012., od 22. listopada.

Na 155 stranica Narodnih novinanalazi se sve πto se u zdravstvu planira u iduÊihosam godina. Nacionalna strategija je krovnidokument, kako se istiËe u uvodu Strategije,koji utvruje kontekst, viziju, prioritete, ciljevei kljuËne mjere u zdravstvu Republike Hrvatskeu predstojeÊem razdoblju, a vremenski obzordo 2020. godine odabran je jer pruæa do-voljno vremena za provedbu i vrednovanjestrateπkih mjera, a podudara se i s kljuËnimstrateπkim dokumentima Europske unije (EU)i Svjetske zdravstvene organizacije (SZO).

Temeljni okvir Strategije je posto-jeÊi Zakon o zdravstvenoj zaπtiti, no pritomse ne implicira da je taj Zakon nepromjenjiv,veÊ je to konceptualni okvir od kojeg je za-poËela gradnja Strategije.

Strategija sadræi ova poglavlja:1. Uvod, koji opisuje okvir, svrhu, proces izra-de i sadræaj dokumenta2. Prikaz pokazatelja zdravlja u RH3. Prikaz stanja i trendova u zdravstvu RH4. Implikacije ulaska RH u EU5. Vizija, vrijednosti i vodeÊa naËela6. SWOT analiza i strateπki problemi7. Strateπki pravci razvoja, prioriteta i mjera8. Literatura i izvori

Osnovno o "Strategiji"Borka Cafuk

••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••

• „Nacionalna strategija razvojazdravstva od 2012. do 2020." ulaznica je ustrukturne fondove Europske unije i prijedlogiz kojeg Êe proizaÊi jasni akcijski planovirazvoja pojedinih dijelova sustava, rekao jeministar zdravlja prof. dr. sc. Rajko OstojiÊgovoreÊi u Hrvatskom saboru o tom strateπ-kom Vladinu dokumentu, koji su zastupnicipodræali krajem rujna. Strategija je krovni do-kument za donoπenje politika i odluka u zdrav-

u kojima su bili vodeÊi struËnjaci, a radi se opovjerenstvima za organizaciju sustava zdrav-stva, za profesije i ljudske resurse, za podruËjazdravstvene zaπtite, za financiranje te za prav-na pitanja.

Ozbiljno predvianje moguÊe je je-dino na temelju detaljnog prikaza i analizepostojeÊeg stanja i dosadaπnjih trendova, paje upravo tim sadræajima u strategiji dan naj-veÊi prostor. Vizija je definirana tek nakon stje-canja jasnog uvida u postojeÊe stanje.

Neke od izazova s kojima Êe se hr-vatsko zdravstvo susresti u iduÊim godinamanije bilo teπko predvidjeti. Meu njima su iza-zovi financijske odræivosti, demografskog sta-renja stanovniπtva i nedovoljnog broja zdrav-stvenih djelatnika, te izazov - ali i velika prilika- pristupanja Republike Hrvatske Europskojuniji. Manje su oËiti odgovori kako se suoËitis tim izazovima te u kojem pravcu usmjeritirazvoj zdravstva kako bi ih se prevladalo.

stvu u iduÊih osam godina a obuhvaÊa, meuostalim, tri velika podruËja - palijativnu skrb,masterplan bolnica i razvoj ljudskih resursa.Izraena je u skladu s najboljom svjetskompraksom, uz sudjelovanje struËne i opÊe jav-nosti. Svoj doprinos u izradi strategije dalo jeviπe od 300 pojedinaca i ustanova, a provede-na je i javna rasprava koja je trajala dvamjeseca. Posebno znaËajnu ulogu imalo je petstruËnih povjerenstava Ministarstva zdravlja

Kako je izraena"Strategija" i Ëemu sluæi

nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020.

Dr. Darko Sambunjak

nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020.

28

upravljaËkih kapaciteta, reorganizacija ustro-ja i djelovanja zdravstvenih ustanova, poti-canje kvalitete u zdravstvenoj zaπtiti, jaËanjepreventivnih aktivnosti, oËuvanje financijskestabilnosti te suradnja s drugim resorima idruπtvom u cjelini.

Strategija je, kao πto je veÊ nagla-πeno, osnova za izradu operativnih planovapo pojedinih segmentima sustava, kao πto suprimjerice javno zdravstvo, bolniËki sustav,primarna zdravstvena zaπtita, palijativna skrb,informatizacija zdravstva, zdravstveni turizam.

Operativni planovi donosit Êe se zakraÊe vremensko razdoblje, od dvije do tri go-dine, a ukljuËivat Êe rokove, nositelje, indika-tore i mjerljive ciljeve.

Ministarstvo zdravlja imenovat Êeposebnu skupinu koja Êe svake godine pratitii vrednovati provedbu i uËinke Strategije, tepredlagati njezine nadopune i poboljπanja.

Donoπenje Nacionalne strategijerazvoja zdravstva 2012.-2020. znaËajno je iu kontekstu pridruæivanja Republike HrvatskeEuropskoj uniji.

Konkretno, prema paketu zakono-davnih prijedloga koji Êe oblikovati kohezijskupolitiku u razdoblju od 2014. do 2020.,postojanje nacionalnog ili regionalnog stra-teπkog okvira nuæan je preduvjet (engl. ex-ante conditionality) za financiranje projekatau podruËju zdravstva.

•••••

Velika je odgovornost upravljatisustavom koji se na tako neposredan naËindotiËe æivota svih ljudi a izazov je joπ veÊi kadase uzme u obzir njegova sloæenost. No, raz-mjeri odgovornosti i izazova ne mogu biti za-preka u nastojanju da se sustav unaprijedi ipoboljπa.

SWOT analiza ukazala je na petkljuËnih problema hrvatskog zdravstva, nakoje se neposredno nadovezuju strateπkirazvojni pravci zdravstva u iduÊih osam godi-na: poboljπanje povezanosti i kontinuiteta uzdravstvu, ujednaËavanje i poboljπanje kva-litete, poveÊanje uËinkovitosti i djelotvornostisustava, poveÊanje dostupnosti zdravstvenezaπtite i poboljπanje pokazatelja zdravlja.

Radi ostvarenja razvojnih pravacapredvieno je osam prioritetnih podruËjadjelovanja i odgovarajuÊe mjere - razvoj in-formatizacije i eZdravstva, jaËanje i boljekoriπtenje ljudskih resursa u zdravstvu, jaËanje

strogo zabraniti mijeπanje privatnog i javnogzdravstva na svim razinama u SJZS-u i zausta-viti svaki moguÊi oblik tajkunizacije SJZS-a teproglasiti zdravlje svih graana RepublikeHrvatske opÊim dobrom.

Takoer, zbog mijeπanja javnog iprivatnog zdravstva UHP smatra da se javljajuneiskoriπteni kapaciteti, te generiraju liste Ëe-kanja. UHP stoga predlaæe da se odmah svikapaciteti SJZS-a stave u punu funkciju, prijesvega u drugoj smjeni, te da se u njega uve-de konkurencija u smislu da tko viπe radi imai veÊu plaÊu, i obrnuto.

UHP zahtijeva da se hitno donesunovi propisi koji Êe omoguÊiti pacijentima dau roku od sedam dana mogu ostvariti pravona drugo struËno miπljenje. Limite bi trebaloprilagoditi na naËin da zdravstveni djelatnici

• Svaka dosadaπnja reforma do-nosila je sve viπe pogorπavala dostupnost pra-va na lijeËenje za bolesne koji nisu mogli do-biti zdravstvenu zaπtitu u trenutku potrebepo odluci savjesnih, humanih i odgovornihzdravstvenih djelatnika, upozorila je Udrugahrvatskih pacijenata (UHP) u osvrtu na Na-cionalnu strategiju razvoja zdravstva od 2012.do 2020.

UHP smatra da je nekoliko kriterijakoje je nuæno zadovoljiti da bi najavljena re-forma uspjela. Kao prvo - a prema miπljenjuUHP-a koji smatra da je sve krenulo loπe kadaje dopuπteno mijeπanje javnog i privatnogzdravstva - nuæno je æurno donijeti novi Zakono spreËavanju sukoba interesa u zdravstvu nasvim razinama u solidarnom javnom zdrav-stvenom sustavu (SJZS). Zakonom bi trebalo

rade puno radno vrijeme i da ih se za to nag-radi veÊom plaÊom, a ne da kao do sada, dau trenutku kad ih ispune prestaju raditi kakone bi bili kaænjeni.

Nuæno je, istiËe UHP, πto prije do-nijeti i kodeks o dvosmjernoj komunikacijiizmeu oboljelih i zdravstvenih djelatnika, teËlanova obitelji oboljelih. UHP predlaæe i dase osnuje neovisno tijelo pri Medicinskom fa-kultetu koje bi se bavilo rjeπavanjem nespora-zuma i sukoba izmeu pacijenata i zdravstve-nih djelatnika.

Donoπenje koπarice zdravstvenihusluga znaËi ukidanje solidarnosti u zdravstvui rezultirat Êe nemoguÊnoπÊu veÊine graanada ostvare kvalitetnu zdravstvenu skrb, smat-raju u UHP-u i protive se tome. S druge strane,UHP podræava æurno uvoenje eNaruËivanjau cijelom SJZS-u.

I na kraju, UHP zakljuËuje: bude liopor realizaciji ovih prijedloga prevelik, tadaUHP predlaæe da se raspiπe referendum nakojem bi graani Republike Hrvatske odluËiliæele li solidarni javni ili privati zdravstvenisustav.

Borka Cafuk

••••••

••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••

Udruga hrvatskihpacijenata o "Strategiji"

Zakonom strogozabraniti mijeπanje

privatnog i javnog zdravstvaBorka Cafuk

29

principe za sastavljanja smjernica, πto sampodrobno obrazloæio. Dr. MusliÊ se slaæe daje naziv "Smjernice" moæda nespretno oda-bran, no onda navodi da je bila bitna namjeraobjavljivanja Dopunske liste lijekova HZZO-a. No kada odete na web stranicu HZZO-a inaete Dopunsku listu lijekova (koja je, usputreËeno, vrlo teπko razumljiva za korisnika) vi-dite da nije identiËna onoj u "Smjernicama".

Osobno sam samo usporeivaokardiovaskularne lijekove jer se njima najviπebavim, pa ni ovaj navod dr. MusliÊa nije to-Ëan, jer u "smjernicama" nisu navedeni npr.ivabradin (Corlentor) i aliskiren (Rasilez) kojise nalaze na Dopunskoj listi uz naputke za nji-hovu primjenu. Prema tome u "Smjernicama"nije navedena Dopunska lista lijekova HZZO-a, veÊ popis lijekova s Liste lijekova HZZO-akoji imaju odredbe o ograniËavanju propi-sivanja. Na kraju se navodi da je namjera"Smjernica" bila da se Ëlanovi Komore dræeindikacija za propisivanje lijekova koje sunavedene uz lijekove s Dopunske liste HZZO-a. Kao πto je poznato (ali ne oËito svima),indikacije za propisivanje lijekova u Republici

Hrvatskoj odreuje jedino Agencija za lijekovei medicinske proizvode RH (HALMED) i oni senalaze u Saæetku opisa svojstava lijeka, πto jesluæbeni dokument koji se odobrava u pro-cesu registracije lijeka. Prema tome HZZO nemoæe odreivati indikacije za propisivanjelijekova (a niti Komora), veÊ samo moæe naListi lijekova navesti koje Êe od odobrenih in-dikacija plaÊati i pod kojim uvjetima (πto je zaneke lijekove na listi HZZO-a i navedeno),odnosno navoditi pod kojim uvjetima se nekilijekovi mogu propisivati, a HZZO Êe ih plaÊati(npr. antagoniste aldosteronskih receptoraako pacijenti ne podnose ACE inhibitore). Alito nisu indikacije za primjenu tih lijekova (jerto u njima nigdje ne piπe) veÊ naputci HZZO-a s Liste lijekova (kako ih on uostalom i samnaziva).

O struËnoj opravdanosti tih napu-taka moæe se dosta raspravljati i argumen-tirano ih osporavati, ali to nije tema ovog os-vrta.

Stoga na kraju mogu zakljuËiti dasu "Smjernice za propisivanje lijekova" nepo-treban dokument koji LijeËniËka komora nijetrebala donijeti, jer nije njen posao obvezivatisvoje Ëlanove da se dræe naputaka za pro-pisivanje lijekova jedne osiguravajuÊe kuÊe.Naravno, u okviru svoje temeljne zadaÊe Ko-mora moæe kontrolirati lijeËnike propisuju lilijekove sukladno indikacijama, ali samo onimindikacijama koje je odobrio HALMED, priËemu treba naglasiti da tzv. "off label" prim-jena lijekova (u indikacijama koje nisu odo-brene) ne mora nuæno biti nestruËna i πtetnaza bolesnika, no to moæe biti tema nekomdrugom prilikom.

aleksandar.knezevic@zd.t-com.hr•••••

• U broju 112 LijeËniËkih novina od15. rujna 2012. objavljena je pod naslovom"Joπ o "Smjernicama za propisivanje lijekova"("æuti" prilog broja 106 LN-a) reakcija na mojËlanak "Smjernice i medicina zasnovana nadokazima" objavljen u „Cardiologia Croatica" br. 5-6, svibanj - lipanj 2012.

Iz teksta dr. Senada MusliÊa pono-vo se vidi njegovo temeljno nerazumijevanjepojmova o kojima govori, a takoer i ulogeHrvatske lijeËniËke komore. Osnovna je po-ruka moga Ëlanka da LijeËniËka komora nika-kvim svojim aktom ne treba obvezivati svojeËlanove da se dræe naputaka jedne osigura-vajuÊe kuÊe pa makar to bio i HZZO, koji jesada praktiËno monopolist na træiπtu zdrav-stvenog osiguranja i gotovo svi Ëlanovi Komo-re su na neki naËin u ugovornom odnosu snjim. Sutra to ne mora biti sluËaj, pa hoÊe lii tada Komora opet pisati "Smjernice" ili nekedruge akte kojim Êe obvezivati svoje Ëlanoveda se dræe pravila te druge osiguravajuÊekuÊe? U svom Ëlanku sam napisao da se nave-dene "Smjernice za propisivanje lijekova" takone mogu zvati jer ne zadovoljavaju temeljne

Odgovor dr. MusliÊu:Ne, Komora ne moæeobvezati svoje Ëlanoveda se dræe "Smjernica" HZZO-a!Prim. dr. sc. Aleksandar KneæeviÊ,spec. interne medicine, kardiologije i kliniËke, farmakologije, OB Zadar

nom kolegi prim. KneæeviÊu za komentar. No,ovdje mislim da je potrebno ponovo skrenutipozornost na neke Ëinjenice.

Prema podacima Hrvatskog zavo-da za zdravstveno osiguranje (HZZO), obav-ljeno je tijekom 2011. godine u ordinacijama

• Pri donoπenju odluke da se bro-ju 106 LijeËniËkih novina doda tzv."Æuti pri-log" bila je jedna od namjera da se kod kole-ga bolniËkih lijeËnika potakne razmiπljanje opredlaganju lijekova koje obiteljski lijeËnicitrebaju propisati, te stoga zahvaljujem cijenje-

opÊe/obiteljske medicine (OM) 5.500 nadzorai kontrola. Obavili su ih kontrolori PodruËnihureda HZZO-a i kontrolori Regionalnih odjelaza nadzor i kontrolu. IzreËeno je 320 opo-mena, 955 opomena s naplatom πtete u ukup-nom iznosu od 935.287,65 kn, 46 opomenauz novËanu kaznu u ukupnom iznosu od118.808,95 kn, 16 opomena, naplata πtete inovËanih kazni u ukupnom iznosu od63.359,93 kn i 14 posljednjih opomene predraskid ugovora s novËanom kaznom u iznosuod 122.536,10 kn. Dakle, lijeËnicima OM-auskraÊeno je sredstava u ukupnom iznosu odoko 1.240.000 kuna, u visini od 10 - 30% mje-seËnog bruto iznosa glavarine.

Oko 20% tih uskraÊenih sredstava(oko 250.000 kuna) odnosilo se na kazne i na-platu πtete zbog nepravilnog propisivanja lije-kova u ordinacijama OM-a.

••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••

Dr. KneæeviÊu: ToËno, aliKomora mora upozoriti svojeËlanove da Êe ih HZZO kaznitiako se „Smjernica" ne pridræavajuSenad MusliÊ, dr. med., predsjednik Povjerenstva za PZZ

smjernice hzzo-a za propisivanje lijekova

30

lijeËnika govore o velikim neugodnostimakoja doæivljavaju od pacijenata, ali i od cijenje-nih bolniËkih kolega koji odbijaju promijenitisvoju preporuku, govoreÊi pacijentima da senjih ne tiËe πto je HZZO napisao jer oni radesvoj posao i da ih obiteljski lijeËnici morajuposluπati. Neki Ëak nagovaraju pacijenta dapromijeni izabranog lijeËnika ili preko pacije-nata πalju obiteljskim lijeËnicima vrlo neugod-na pisma. NajdrastiËniji je primjer bolniËkekolegice koja je odbila dalje kontrolirati paci-jenta jer mu njegov izabrani lijeËnik obiteljskemedicine nije propisao predloæeni lijek, veÊga je vratio i upozorio bolniËku kolegicu zbogËega ne moæe napisati recept za taj lijek. Ponukan neugodnim iskustvima i ne-potrebnim pogorπanjem odnosa izmeu ne-kih bolniËkih i obiteljskih kolega, osobno sampredloæio tiskanje priloga LijeËniËkim novina-ma kako bismo bolniËke kolege upoznali s„Napomenama" uz odreene lijekove.

Nakon tiskanja tzv. „Æutog priloga"LijeËniËkim novinama stiglo nam nekolikopriznanja bolniËkih lijeËnika da su zbog sliËnihprimjera imali nesporazume s obiteljskim ko-legama i da im je sada mnogo toga jasnije.

Pohvalili su namjeru Hrvatske lijeË-niËke komore da se time izbjegnu buduÊinesporazumi s obiteljskim kolegama.

Nakon takvih komentara zaklju-Ëujem da je jedino cijenjeni kolega prim. Kne-

Kao πto je mnogim kolegama zna-no, HZZO je uz odreene lijekove s Dopunskeliste lijekova naveo „Napomene" u kojima jepobrojao bolesti (dijagnoze) za koje HZZOodobrava propisivanje odreenih lijekova.Sukladno ugovoru koji lijeËnici OM-a imajus HZZO-om, oni krπe ugovornu oobavezu akopropiπu recept suprotno navedenim „Napo-menama" i tada HZZO ima pravo uskratitifinancijska sredstva u visini vrijednosti propi-sanog lijeka, kao i kazniti ih umanjenjem 10-30% mjeseËnog bruto prihoda ordinacije. VeÊi dio bolniËkih kolega nije upoznats Ëinjenicom da postoje dvije liste lijekova (Os-novna i Dopunska), a posebice nisu upoznatis Ëinjenicom da je HZZO uz neke lijekovenaveo „Napomene" za koje odobrava propi-sivanje. Ne ulazeÊi u medicinsku opravdanostpredlaganja odreenih lijekova, bolniËki kole-ge na Otpusnim pismima i u Povijestima bo-lesti predlaæu terapiju koja nije sukladna od-luci (preporuci) HZZO-a. Zbog toga, kadapacijent s takvom preporukom doe svomobiteljskom lijeËniku, on moæe napraviti tristvari - propisati preporuËeni lijek i dovesti seu poloæaj da bude financijski kaænjen, odbitipropisati predloæeni lijek i time se izloæiti su-kobu s pacijentom ili pacijenta vratiti bolniË-kom kolegi s preporukom da predloæi novi li-jek koji Êe obiteljski lijeËnik moÊi propisati.Dokumentirana iskustva mnogih obiteljskih

æeviÊ krivo shvatio namjeru tiskanja „Smjer-nica za propisivanje lijekova" (veÊ sam rekaoda je naziv „Smjernice" moæda nespretnoodabran), navodeÊi „... da LijeËniËka komoranikakvim svojim aktom ne treba obvezivatisvoje Ëlanove da se dræe naputaka jedne osi-guravajuÊe kuÊe pa makar to bio i HZZO."

Kao πto su ostali kolege razumjeli,Hrvatska lijeËniËka komora nije „preuzela", aponajmanje „obvezivala" svoje Ëlanove, veÊje navedenim prilogom mnogim bolniËkimlijeËnicima pojasnila ograniËenja koja obi-teljski lijeËnici imaju kod propisivanja odre-enih lijekova, ali i razloge moguÊih nespo-razuma s obiteljskim kolegama glede propi-sivanja predloæene terapije. Pozitivna iskustvaobiteljskih kolega koji su mi se nakon svegajavili dokazuje da je doπlo do promjena upredlaganju terapije, te da je u dobroj mjeripoboljπan odnos meu kolegama, πto nam jei bila namjera. Ovim komentarom zakljuËit Êu temu"Smjernica za propisivanje lijekova", a cijenje-nog kolegu prim. KneæeviÊa, ali i ostale bol-niËke kolege, ponovo pozivam neka osobnoili kroz struËna druπtva pokuπaju utjecati naPovjerenstvo za lijekove HZZO-a ako smatrajuda je sukladno medicinskim indikacijamapotrebno izmijeniti HZZO-ove Liste lijekova.

(senad.muslic@zg.t-com.hr)•••••

smjernice hzzo-a za propisivanje lijekova

Dr. Josip Rubes

31

Sekcija Epilepsije na Kongresupredstavila je znaËajan napredak koji je u pos-ljednjih nekoliko godina postignut u Referen-tnom centru za epilepsiju Ministarstva zdravljaRH predoperativne obradom i lijeËenjem bo-lesnika, o Ëemu je u vrlo zanimljivom preda-vanju iznio svoja iskustva i poznati svjetski epi-leptolog prof. Dieter Schmidt iz Berlina.

Poseban napredak u predopera-tivnoj neuroradioloπkoj obradi postignut jenabavom sofisticiranog softvera za postpro-cesiranje slika magnetske rezonance mozgai nuklearno-medicinskih pretraga, koji je uuporabi posljednjih godinu dana, a koji je po-stao neizostavan dijagnostiËki postupak zaotkrivanje predominantno poremeÊaja razvojamoædane kore, ali i drugih kortikalnih malfor-macija. Softver je postao neizostavan u boljojvizualizaciji ugraenih dubokih mozgovnihelektroda u neurokirurgiji epilepsija.

Predstavljena je i suradnja s Cen-trom za funkcionalnu genomiku zahvaljujuÊikojoj je zapoËela genetska obrada bolesnikas progresivnim mioklonim epilepsijama, Ëimeje otklonjena potreba da se skupe analize radeu inozemstvu. Isto tako, bilo je rijeËi i o uspos-tavljenoj suradnji sa SveuËiliπtem u Oxfordu,

gdje se radi analiza protutijela bolesnika srazliËitim oblicima limbiËkog encefalitisa -dijagnostiËki neprepoznate a potencijalnosmrtonosne bolesti.

U sklopu sekcija Intenzivna neuro-logija i Cerebrovaskularne bolesti odræana suiznimno zanimljiva predavanja o primjeni va-zoaktivnih lijekova te algoritama dijagnostikemoædane smrti. Prikazane su epidemioloπke,dijagnostiËke i terapijske dileme o moædanomudaru u RH. Prof. Charbel Mounayer, istak-nuti svjetski struËnjak za endovaskularno lije-Ëenje intrakranijskih krvoæilnih malformacija,izazvao je veliko zanimanje sudionika na s te-mom „Pravilan odabir metoda lijeËenja intra-kranijskih arteriovenskih malformacija". Sudje-lovali su svi navedeni pozvani predavaËi, uklju-ËujuÊi i najistaknutije struËnjake multidiscipli-narnog neurovaskularnog tima RepublikeHrvatske.

Sekcija NeuromiπiÊnih bolesti bavilase racionalizacijom i skraÊenjem dijagnostiËkihpostupaka, a raspravljalo se i o primjeni ma-tiËnih stanica u regenerativnoj medicini i lije-Ëenju kroniËnih bolesti. U predavanju o prim-jeni matiËnih stanica u lijeËenju amiotrofiËnelateralne skleroze iznesen je pregled istra-æivaËkih dostignuÊa, laboratorijskih modelai principa rada s matiËnim stanicama, πto jepotaknulo raspravu o moguÊnosti primjenete metode u lijeËenju naπih bolesnika, ali i opa-snosti njene zlouporabe u lijeËenju neuroloπ-kih bolesti.

Iznimno zanimljiva bila su i preda-vanja u sekciji Demijelinizacijske bolesti, gdjesu gostovali svjetski priznati struËnjaci iz pod-ruËja multiple skleroze prof. Ludwig Kapposi prof. David Leppert iz Basela te prof. PatrickVermersch iz Lillea. Govorili su o novim te-rapijama te njihovom riziku i koristi, osobitoπto se tiËe primjene monoklonskih antitijelau lijeËenju ove izuzetno teπke bolesti, a s po-

novosti sa struËnih skupova

•••••••••••••••••Dileme uneurologiji

• 3. Hrvatski kongres „Dileme uneurologiji", koji je odræan u ©ibeniku od 17.-21. listopada u organizaciji Klinike za neuro-logiju MEF-a u Zagrebu i Hrvatskog lijeËniË-kog zbora, okupio je 320 sudionika meukojima su bili svi relevantni hrvatski struËnjaci,ali i osam svjetskih eminentnih predavaËa. UËetiri dana odræan je niz okruglih stolova i pre-davanja u 12 sekcija, koje su bile iznimno do-bro posjeÊene te obogaÊene zanimljivim ras-pravama i razmjenom iskustava. Kongres jepokazao da je hrvatska neurologija na svjet-skoj razini, zahvaljujuÊi struËnosti hrvatskihneurologa te primjeni najnovijih terapijskihmetoda lijeËenja, vrhunskoj aparaturi i opremiu koju se posljednjih godina investiralo. Kli-nika za neurologiju KBC-a Zagreb prati svjet-ske trendove u dijagnostici i lijeËenju neuro-loπkih bolesnika:

• Najnovije moguÊnosti genetskogtestiranja u malignih formi epilepsija

• Napredak u predoperativnoj ob-radi epilepsija uz pomoÊ najnovijeg softver-skog programa MAP07

• Pravilan odabir metoda lijeËenjaintrakranijskih krvoæilnih malformacija klasiË-nim neurokirurπkim ili endovaskularnim lije-Ëenjem

• MoguÊnosti ugradnje dubokihmozgovnih elektroda u bolesnika s teπkim ob-licima Parkinsonove bolesti, distonije i tre-mora

• Rana dijagnostika kognitivnihporemeÊaja, posebno Alzheimerove bolestikao vodeÊem uzroku demencije

• Primjena matiËnih stanica kaonovost u lijeËenju neuromiπiÊnih bolesti

• Monoklonska antitijela kao sred-stvo u borbi protiv multiple skleroze

Prof. dr. Sanja Hajnπek i prof. dr. Fran BoroveËki

Sudionici Kongresa na „izletu iznenaenja” otok Æakan

32

predsjedanjem prof.dr.sc. Nikole »iËka izSpecijalne ortopedske bolnice „Akromion" uKrapinskim Toplicama. U hotelskom komplek-su Valamar Lacroma na Babinom kuku odræanje do sada najveÊi ortopedski kongres u naπojzemlji, s 987 sudionika iz cijeloga svijeta.

Tom broju treba pridodati i oko200 osoba iz industrije buduÊi da je i 20 vode-Êih svjetskih kompanija iz podruËja ortopedijei traumatologije pratilo ovaj skup. Naæalost,iako je odræan u naπoj zemlji, kongres je poho-dilo svega dvadesetak hrvatskih ortopeda ikirurga. Odræano je 9 instrukcijskih teËajeva,2 simpozija (s temama o lijeËenju parcijalnerupture rotatorne manπete ramena i o lijeËe-nju trodijelnih i Ëetverodijelnih prijeloma pro-ksimalnog humerusa) te 15 radionica. U su-radnji s Hrvatskom komorom fizioterapeutaodræan je Dan rehabilitacije na kojem se ras-pravljalo o primarnoj i sekundarnoj kontrakturiramena. Nakon izlaganja i rasprave, sudioniciskupa preporuËuju aktivniji pristup kontrakturiramena, pogotovo artroskopskom pristupu.

Na kongresu su razmatrane temeiz podruËja ortopedije i traumatologije rame-na i lakta, s aktivnim radionicama u kojima jemlaim kolegama pruæena moguÊnost vjeæ-bati minimalno invazivne artroskopske kirur-πke tehnike i testirati najnovije materijale kojise koriste u ortopediji i traumatologiji. Ukratko

sebnim naglaskom na savjete u svakodnevnojpraksi. Ova je tema izazvala najviπe zanimanjadomaÊih struËnjaka jer se ta terapija nedavnopoËela primjenjivati i kod nas u okviru dostup-nih kliniËkih studija.

Sekcije Bolesti ekstrapiramidnogsustava i Neurodegenerativnih bolesti pose-ban su naglasak stavile na etiopatogenetske,dijagnostiËke i terapijske dileme jedne od vrloËestih neuroloπkih bolesti iz tog podruËja -Parkinsonove bolesti. U sklopu sekcije dva suizuzetno dobro posjeÊena tematska satelitskasimpozija, uz sudjelovanje gosta predavaËaiz Velike Britanije prof. Raya Chaudhurija,pobudila korisnu rasprava. Iznesene su mo-guÊnosti ugradnje dubokih mozgovnih elek-troda u bolesnika s teπkim oblicima Parkinso-nove bolesti, distonije i tremora, koje je zapo-Ëeo prof. Darko Chudy u Klinici za neuroki-rurgiju KBC-a Zagreb, a nastavio u KB-u Dub-rava.

Po prvi puta je na jednom hrvat-skom neuroloπkom kongresu odræana sekcijaposveÊena Neuro-otologiji. Na njoj su prika-zane novosti u radioloπkoj i neuroloπkoj ob-radi vrtoglavica perifernog uzroka, kao i naj-noviji rezultati studija na Klinici za neurologijuKBC-a Zagreb u zbrinjavanju bolesnika svestibularnim neuronitisom. Prikazan je inajnoviji dijagnostiËki postupak - vestibularnievocirani miogeni potencijali, koja se od ne-davno radi u naπoj Klinici, a koji velik dijag-nostiËki napredak u obradi bolesnika s oπteÊe-njem vestibularnog æivca i vrtoglavica.

Predavanja sekcije Kognitivne neu-rologije bila su posveÊena kliniËkom radu skognitivno oπteÊenim bolesnicima. Razma-trane su dileme u vezi s komunikacijom i orga-niziranjem zdravstvene njege poËetnih i uz-napredovalih faza demencije. U drugom blo-ku su obraene dileme rane dijagnostike kog-nitivnih poremeÊaja, poglavito Alzhemireovebolesti kao vodeÊem obliku demencije, πtosvakako pridonosi uspjeπnijem lijeËenju.

Prof.dr. Sanja Hajnπek iprof. dr. Zdravka PoljakoviÊ

•••••••••••••••••Odræan najveÊiortopedskikongres uHrvatskoj

• U Dubrovniku je od 19.-22. rujnaodræan 24. kongres Europskog udruæenja zakirurgiju ramena i lakta (ESSSE/SECEC) pod

o preporukama skupa. Artroskopija ramenaiz godine u godinu napreduje, te su danasstandardni artroskopski zahvati rekonstrukcijarotatorne manπete i stabilizacija ramena, aartroskopiËari sve viπe oponaπaju otvorenetehnike. Potpuna artroplastika ramena potis-nula je hemiartroplastiku, a obrnuta protezaramena sve se viπe koristi kod prijeloma prok-simalnog humerusa - kako kod akutnih, takoi kod loπe saniranih prijeloma, a koristi se i kaorevizijska proteza. Pozvani predavaËi na ovomskupu bili su cijenjeni hrvatski znanstvenikprof.dr. Slobodan VukiËeviÊ koji je govorioo molekularnim mehanizmima koπtanog ci-jeljenja i renomirani ameriËki ortoped Jon JPWarner koji je elaborirao lijeËenje osteoar-tritisa ramena u mlaih pacijenata.

SveËana veËera odræana je u tvraviRevelin u Dubrovniku, gdje su gosti imali pri-liku uæivati u sjajnoj gastronomskoj ponudidubrovaËkih specijaliteta.

Na godiπnjoj izbornoj Skupπtini ud-ruæenja zamijenio je dosadaπnjeg predsjednikaSECEC-a prof. Pascala Boileaua (Francuska)Alex Castagna (Italija).

SljedeÊi kongres odræat Êe se u Is-tanbulu 2014. godine.

Dr.sc. Hrvoje KlobuËar, dr.med.Specijalna bolnica „Akromion", Krapinske Toplice

•••••

novosti sa struËnih skupova

Dr. Damir StarËeviÊi dr. Nenad MedanËiÊ,specijalizanti bolnice„Akromion", vjeæbali suartroskopske tehnikeu radionicama tijekomtrajanja kongresa

Sudionicikongresa

33

specijalista s najveÊim brojem Ëlanova u EU-u aktivna je na izradi izmjena i dopuna Di-rektive 36/05 EC koja se bavi svim reguliranimprofesijama u EU-u, a osobito doktorima me-dicine, njihovom edukacijom, licenciranjemi specijalizacijom. Ovaj dokument poznat namje iz razdoblja pristupnih pregovora s EU-om,o Ëemu smo puno pisali u LijeËniËkim novi-nama joπ od poËetka pregovora davne 2006.godine. Svim Ëlanovima UEMS-ovih sekcijapoznato je da se intenzivno radi na izmjenamai dopunama posebnog dokumenta nazvanog„Chapter 6" koji je znatno utjecao na harmo-nizaciju specijalizacija u EU-u. Ovim aktomdefinirani su nazivi svih specijalizacija za do-ktore medicine, kompetencije i ishodi uËenja,trajanje specijalizacije, akreditacijska podruËja,uvjeti za mentore i ustanove u kojima se spe-cijalistiËki programi mogu provoditi, naËin vi-zitacije i provjere izvrsnosti centara za obukuspecijalizanata, plan i naËin provedbe specija-listiËkih ispita, te drugi uvjeti neophodni zaharmonizaciju specijalizacija i njihovo auto-matsko priznavanje na EU razini. Mnoge

sekcije i odbori UEMS-a, pa tako ni sekcijaPRM, nisu zadovoljni vaæeÊom Direktivom36/05. U tom aktu netoËan je naziv specijali-zacije iz fizikalne i rehabilitacijske medicine,a minimalnim trajanjem od tri godine speci-jalistiËkog usavrπavanja, Sekcija PRM UEMSpotpuno je nezadovoljna. Stoga je i na ovomredovitom sastanku Sekcije i Odbora raz-matrano vrlo aktivno sudjelovanje predstav-nika fizikalne i rehabilitacijske medicine u radutijela na razini VijeÊa UEMS-a, a koje je za-duæeno za komunikaciju s EU institucijama,ponajprije Europskom komisijom koja pri-prema za Europski parlament izmjene i dopu-ne akata, pa i samih direktiva koje na raziniEU zajednice imaju snagu zakona i moraju seu odreenom roku pretoËiti u nacionalnozakonodavstvo svih zemalja Ëlanica.

Provedba europskog ispitaspecijalizacije i priznavanjaspecijalizacije krozekvivalenciju

Jedna od trajnih aktivnosti Sekcijei Odbora za PRM je i provedba europskogispita specijalizacije i priznavanje specijalizacijekroz proces utvrivanja ekvivalencije u strucifizikalne medicine i rehabilitacije. Iako posti-zanje statusa „europskog specijaliste" koji uHrvatskoj imaju brojni lijeËnici specijalisti nejamËi automatsko priznavanje specijalizacijeu bilo kojoj od zemalja Ëlanica EU-a, pa timeniti izravan pristup træiπtu rada, samo prizna-nje izvrsnosti ipak je jedna od referenci kojepotvruju kompetencije lijeËnika specijaliste.Struka PRM je na razini UEMS-a jedna odnajaktivnijih na ovom polju. Broj kandidatakoji svake godine pristupi ovom ispitu sve jeveÊi, a ispit sve sloæeniji. Stoga su neke zemljeËlanice EU-a uvrstile ovaj ispit kao dio svoganacionalnog specijalistiËkog ispita (SlovenijaveÊ 10 godina; ©vicarska takoer veÊ nekolikogodina, a u tijeku je postupak prihvaÊanja po-laganja europskog ispita za PRM specijalizanteu Rumunjskoj i Portugalu). Na sastanku u Ni-zozemskoj raspravljalo se i o prijedlogu da secijena ispita (sada 200 eura) po kandidatuumanji za one zemlje Ëlanice u kojima ispitpostane dio nacionalnog specijalistiËkogispita. A kako bi se kandidatima omoguÊilaπto bolja priprema za polaganje ispita, na webstranicama EBPRM-a objavljene su i e-knjigekoje u tome mogu pomoÊi, kao i svi programirehabilitacije posebnih stanja i bolesti, a kojisu usvojeni na razini Sekcije PRM.

Predsjednik Odbora prof. Viton itajnik dr. Barotsis su iznijeli dosadaπnje stanjeorganizacije ispita za 2012. Za ispit je do

zdravstvo u svijetu

Struka fizikalne i rehabilitacijskemedicine u Europskoj uniji æeliunificirati specijalistiËki ispit irevidirati svoju strukovnu „bibliju"- „White book of PRM"

• Sastanak Odbora i Sekcije Europ-skog druπtva medicinskih specijalista fizikalnei rehabilitacijske medicine (EBPRM) pri Eu-ropskoj udruzi lijeËnika specijalista (UEMS-u)odræan je u Rotterdamu, Nizozemska, od 13.do 15. rujna. Okupljanje je poËelo zajedniË-kom sjednicom svih delegata iz ukupno dva-desetak zemalja Ëlanica EU-a, dvije zemlje ustatusu pridruæenih Ëlanica (Srbija i Turska) ijedne zemlje promatraËa (BiH). Hrvatska jepo prvi put bila tretirana kao zemlja Ëlanicajer smo iz statusa zemlje kandidatkinje preπliu status zemlje pristupnice u samom EU-u, Ëi-me smo stekli i ravnopravnost u glasovanjupri odluËivanju i izboru Ëlanova uprave Sekcijei Odbora. Sve okupljene odmah na poËetkupozdravio je predsjednik Sekcije dr. N. Chri-stodoulou koji se zahvalio organizatorima idomaÊinima skupa, Nizozemskom druπtvu zafizikalnu i rehabilitacijsku medicinu, te pred-stavio nove delegate iz Finske, NjemaËke iItalije koji Êe sudjelovati u radu Sekcije i Boar-da. Tajnik Sekcije Mauro Zampolini je izniokonaËne zakljuËke sastanka u Coimbri (Por-tugal) koji Êe biti dostupni na web stranicamaUEMS PRM Sekcije i Odbora.

UEMS i njegove sekcijepredlaæu izmjene i dopunevaænih direktiva u EU-u

Svi duænosnici Sekcije i Odbora PRM prikazali su kroz opseæna izvjeπÊa svoje ak-tivnosti izmeu dva sastanka, a posebno supredstavljene inicijative koje vodi VijeÊe UEMS-a kao savjetodavno tijelo Europske komi-sije i VijeÊa EU-a. Europska udruga lijeËnika

Iz UEMS-aIzvjeπÊe naπih delegata sa sjednice

skupπtine UEMS-ovog Odbora i Sekcijeudruæenja europskih specijalista

fizikalne i rehabilitacijske medicine

Prim. Katarina Sekelj-KauzlariÊ i prim.dr. sc. Æarko Bakran,nacionalni delegati za PRM pri UEMS-u

Rijndam Rehabilitation Centar

Rotterdam Market Hall

34

Bijele knjige specijalizacije (tzv. „White book",koja je objavljena na hrvatskom jeziku u na-πem struËnom Ëasopisu joπ 2007., odmah na-kon objave na engleskom jeziku), te objavastruËnih radova u brojnim europskim Ëasopi-sima za fizikalnu i rehabilitacijsku medicinu.Jer je nekoliko renomiranih struËnih Ëasopisaposebnim sporazumima ustupilo Sekciji PRMslobodnu objavu 1-3 Ëlanka godiπnje, narav-no, uz struËnu recenziju koju Êe raditi samaSekcija PRM. Knjige u e-formi, kao i smjerniceza neke od najËeπÊih programa rehabilitacijeveÊ su objavljeni na web stranici Europskogdruπtva PRM, a redovito se odræavaju πkole zamlade specijaliste i specijalizante fizikalne irehabilitacijske medicine diljem EU-a. NaπestruËno druπtvo veÊ godinama, kao πto je poz-nato, πalje svoje kandidate u najpoznatijeπkole diljem Europe. Za 2013. godinu predvi-a se organizacija pet takvih πkola, unatoËizrazitoj recesiji gospodarstva u zemljama EU-a, Ëlanicama UEMS-a.

Na plenarnoj sjednici Odbora i Sek-cije tajnim je glasovanjem (jednoglasno!) dr.Arvidas Joucevicius iz Litve izabran za do-predsjednika Odbora, tako da je on buduÊipredsjednik Odbora, u mandatu koji Êe poËetiza dvije godine. Za Hrvatsku je iznimno vaænoπto je naπa delegacija imala po prvi puta pravo

glasa na ovim izborima, jer smo iz zemlje kan-didatkinje preπli u status zemlje pristupniceEU-a i time prema pravilima UEMS-a stekli no-va prava u ovoj asocijaciji. Blagajnik Odborai Sekcije ( dr. W. Janssen) je iznio financijskostanje koje je pozitivno, a poslovanje uredno.

Raspravljalo se o tome da se u zem-ljama Ëlanicama EU-a, u kojima za sada nepostoji specijalizacija iz fizikalne medicine i re-habilitacije (Velika Britanija, Irska i Danska),ona uvede, ali je za to potrebna i odluka admi-nistracije navedenih zemalja. Plan i programspecijalizacije iz fizikalne medicine i rehabili-tacije, koji predstavlja okosnicu planova speci-jalizacije u svim zemljama Ëlanicama, objavljenje na sluæbenim stranicama EBPRM-a, πto jeiznimno vaæno za automatsko priznavanje spe-cijalizacija na razini EU-a.

Radni sastanci posebnihtijela Sekcije i Odbora

Tijekom rada Odbora, odræani su is-todobno radni sastanci podskupina za Profe-sionalnu praksu (iz Hrvatske u radu godinamasudjeluje prim. Katarina Sekelj-KauzlariÊ),za KliniËka pitanja i Stalne radne grupe za bal-neologiju koja Êe tek zapoËeti svoj intenzivnirad, a u kojoj Êe Hrvatsku predstavljati prim.Goran IvaniπeviÊ. Na sjednici podskupine zaProfesionalnu praksu usvojeni su brojni doku-menti i stavovi Sekcije i Odbora FRM-a koji Êebiti objavljeni kako na sluæbenoj web stranici,tako i u struËnim Ëasopisima. PotiËe se rad svihstruËnih druπtava na podruËju definiranja one-sposobljenosti i invalidnosti, te na prevencijionesposobljenosti na nacionalnoj razini.

Podskupina za profesionalnu praksuredovito raspravlja i o odnosu specijalista

trenutka sastanka Odbora bilo prijavljeno 20kandidata (4 iz Hrvatske), a cijena ispita za2012. godinu je 200 eura, πto je za 100 euramanje nego lani. Svi prisutni su se suglasili daje ovogodiπnji manji broj kandidata posljedicarecesije koja vlada u Europi, a moæda i sameËinjenice da se ispit polaæe na engleskom je-ziku koji ipak nije sluæbeni jezik u veÊini zema-lja Ëlanica EU-a.

Tijekom skupa u Rotterdamu Od-bor PRM-a raspravljao je o moguÊnostima po-boljπanja kvalitete pitanja, naËina provoenjai procjene samog europskog ispita iz PRM-a.Sada postoji banka pitanja, a sama pitanja zasvaku godinu definira druga grupa od po triprofesora fizikalne i rehabilitacijske medicinena razini EU-a. Kako je pisani ispit kao dio spe-cijalistiËkog ispita obaveza u devedeset postozemalja Ëlanica EU-a, onda se pitanja iz bankepitanja samog Odbora zasigurno mogu dobroiskoristiti. Nakon pisanog testa koji se smatraobjektivnijim od usmenog ispita, specijalizantiveÊinom imaju po dva pacijenta koja prezen-tiraju pred komisijom ispitivaËa.

Ove se godine europski ispit polaæezadnju subotu u studenom (24.11.2012.) u08:30 sati, a ispit se piπe tri sata. Nakon togase rezultati istog dana, a najkasnije do26.11.2012. πalju u Sloveniju gdje se provodiprovjera optiËkim ËitaËem.

Kvalitetna edukacija,istraæivanje i redovitaobjava radova u relevantnimËasopisima mjerilo susnage svake struke

Na zajedniËkom sastanku Sekcije iOdbora, nakon prihvaÊanja svih izvijeπÊa oradu i financiranju organizacije, raspravljalose i o Akcijskom planu za razdoblje 2014-2016., koji Êe se ponajviπe baviti pitanjimaizobrazbe temeljene na kompetencijama, kva-litetom skrbi u fizikalnoj medicini i rehabili-taciji, te poboljπanjem profesionalne prakse.Ovim planom predvia se poveÊanje brojaistraæivaËkih i publicistiËkih projekata na poljufizikalne i rehabilitacijske medicine, jer Sekcijai Odbor smatraju da je pitanje opstojnosti idigniteta svake medicinske specijalnosti ute-meljeno na: strukturiranoj edukaciji (dodi-plomskoj, poslijediplomskoj, specijalistiËkoji kontinuiranoj); znanstvenim i struËnim rado-vima i njihovom publiciranju . Dignitet strukedokazuje potvruje se i izradom i objavomsmjernica koje se rade na temelju kliniËkih is-kustava, a oslanjaju na europsku tradiciju imoguÊnosti zdravstvenih sustava zemalja Ëla-nica. Akcijskim planom predviena je i revizija

zdravstvo u svijetu

Rotterdam

35

Za kraj, napominjemo da su sveaktivnosti Hrvatskog druπtva za fizikalnu irehabilitacijsku medicinu HLZ-a redovito pri-kazane na web stranici druπtva: http://www.hdfrm. com/ , a aktivnosti Odbora i SekcijePRM UEMS na www.euro-prm.org

•••••••••••••••••Nobel za medicinuSir Gurdonui dr. YamanakiOd zrelih do nezrelih,pluripotentnih stanica

• Nobelova nagrada za medicinuove je godine dodijeljena britanskom biologuSir Johnu B. Gurdonu i japanskom lijeËnikudr. Shinyau Yamanaki za otkriÊe da se zrelestanice mogu tako reprogramirati da postanupluripotentne.

Naime, Gurdon i Yamanaka su ot-krili da se zrele, specijalizirane stanice, mogureprogramirati tako da postanu nezrele sta-nice koje su sposobne razviti se u bilo koju vrs-tu tjelesnog tkiva. Njihova otkriÊa su stubo-kom promijenila shvaÊanje o tome kako sestanice i organizmi razvijaju istiËe Nobelovodbor za dodjelu nagrada.

John B. Gurdon otkrio je joπ 1962.da je specijalizacija stanica reverzibilna. Onje u klasiËnom eksperimentu zamijenio nezre-lu stanicu jezgre jajne stanice æabe s jezgromzrele crijevne stanice. Ovako izmijenjena jajnastanica razvila se u normalnog punoglavca.

»etrdeset godina poslije, 2006.godine, otkrio je da se zrele stanice u miπe-vima mogu reprogramirati tako da postanunezrele matiËne stanice, odnosno pluripoten-tne stanice sposobne da se razviju u bilo kojuvrstu stanica u tijelu.

Ovo su revolucionarna otkriÊa jerpotpuno mijenjaju pogled na staniËni razvoji specijalizaciju. Reprogramiranjem ljudskihstanica znanstvenici su stvorili nove moguÊ-nosti za istraæivanje bolesti i razvoj dijagnos-tiËkih i terapijskih metoda.

Sir John B. Gurdon roen je 1933.u Dippenhallu u Velikoj Britaniji. Doktoriraoje na SveuËiliπtu Oxford 1960. i bio je post-doktorski suradnik na kalifornijskom Institutuza tehnologiju. Potom je radio na Cambri-dgeu, a 1972. je bio profesor staniËne biolo-gije na koledæu Magdalena. Trenutno radi naGurdonovu Institutu u Cambridgeu.

Shinya Yamanaka roen je 1962. uOsaki, Japan. Doktorirao je 1987. na Sveu-Ëiliπtu Kobe i specijalizirao se za kirurga orto-peda, a potom se prebacio na temeljna istra-æivanja. Yamanaka je radio na Gladstone Insti-tutu u San Franciscu i Nara institutu za zna-nost i tehnologiju u Japanu. Trenutno je pro-fesor na SveuËiliπtu Kyoto, gdje je i ravnateljcentra za iPS (inducirane pluripotentnematiËne stanice) istraæivanja i aplikacije.

Borka Cafuk

•••••••••••••••••UoËi sezonegripe Austrija,Italija i ©vicarskazabranile prodajuNovartisovacjepiva

• Austrija, Italija i ©vicarska zabra-nile su daljnju prodaju Novartisova cjepivaprotiv gripe Agrippala, Influpozzi i Fluada tikprije sezone gripe.

Naime, prvotno su u Italiji uoËenebijele Ëestice u cjepivu, a Novartis ih je protu-maËio kao neπto πto se moæe pojaviti u pro-cesu proizvodnje, ali da to ne smanjuje sigur-nost i djelotvornost cjepiva.

No, Italija je usprkos objaπnjenjupovukla cjepivo iz uporabe, a talijansko Mini-starstvo zdravstva priopÊilo je da cjepivo po-kazuje manjak kvalitete i da je potencijalnoopasno po zdravlje. Ubrzo su cjepivo iz upo-rabe povukle ©vicarska i Austrija.

Svjetski mediji kao razloge zabraneuporabe cjepiva spominju upitne nuspojavei kontaminiranost cjepiva nepoznatim sastoj-kom. Navedena se cjepiva ne nalaze na hr-vatskom træiπtu.

Borka Cafuk

•••••

fizikalne medicine i rehabilitacije i drugih Ëla-nova reha-tima, te o odnosu s drugim lijeËni-cima specijalistima. Tako se ovaj put rasprav-ljalo i o odnosu prema novoformiranommultidisciplinarnom odboru za bol na raziniUEMS-a, u koji su imenovani predstavniciSekcije (dr. D. Wever iz Nizozemske i dr.E.Varela iz ©panjolske).

Posjet jednom od najveÊihcentara za rehabilitacijuu Nizozemskoj pokazaoje razliku u sustavimazdravstvenog osiguranja

Uz rad na sjednicama, delegati suimali priliku posjetiti jedan od vodeÊih centaraza rehabilitaciju u Nizozemskoj, „RijndamRehabilitation Centre", πto je bilo iznimno za-nimljivo iskustvo. Usporedbe radi s naπim re-habilitacijskim centrima u kojima se provodeposebni programi rehabilitacije, „Rijndam" jedio SveuËiliπne bolnice u Rotterdamu Ima od-liËne prostorne uvjete, mnogo povoljniji om-jer pacijenata i osoblja, posebice medicinskihsestara, πto njegu teπko pokretnih bolesnikaËini znatno kvalitetnijom. Zanimljivo je da ne-ma æenskih i muπkih soba, nego su bolesnicirazliËitog spola u istoj sobi, a sve nesuglasiceizmeu bolesnika i njegove obitelji s jednestrane i reha-tima s druge strane rjeπava po-sebno educirani psiholog, struËnjak za odnoseu timu. Sluæba za socijalni rad dolazi iz mjestau kome æivi bolesnik, te se o njemu skrbi i popovratku u zajednicu, a ne samo tijekom bo-ravka u reha-centru. Osnovno zdravstvenoosiguranje jasno definira standard usluge zasvaku osiguranu osobu, a sustav dopunskogosiguranja je odliËno razraen i provode gabrojni osiguravatelji. Bolnica je u vlasniπtvufondacije, a njome neposredno upravljajuposebno educirani menadæeri za zdravstvenisustav, dok su ugovori o radu za svakog djelat-nika individualni, kao i njegove naknade, alii obaveze.

ZakljuËno, na zavrπnoj sjednici Od-bora i Sekcije definiran je datum skupπtine uoæujku u Rimu, a zatim u rujnu 2013. u Esto-niji, u oæujku 2014. u Sloveniji, u rujnu 2014.u Poljskoj.

Na kraju zasjedanja skupπtine pred-stavljeno je i nekoliko nadolazeÊih kongresa,ponajprije u Europi, ali i na drugim kontinen-tima. Izdvajamo najavu svjetskog neuroreha-bilitacijskog i kongresa u Istanbulu od 8. do14. travnja 2013. godine kome Êe predsjedatijedna od Ëlanica delegacije Turske u OdboruPRM-a, prof. A. Kucukdeveci.

zdravstvo u svijetu

Sir John B. Gurdon Dr. Shinya Yamanaka

novosti izmedicinske literature

Prva genetiËki modificirana krava koja daje hipoalergeno mlijeko•

Zamjena oËne leÊe - siguran naËin kirurπkog lijeËenja glaukoma uskog kuta•

BiliopankreatiËna diverzija bolja od premoπtenja æeluca kod ekstremno pretilih•

Kortikosteroidi poveÊavaju rizik od dehiscencije kolorektalne anastomoze•

Simultani ERCP i laparoskopska kolecistektomija sigurno i efikasnoskraÊuje trajanje hospitalizacije

•Uzimanje antibiotika u djetinjstvu povezano je s upalnim bolestima crijeva

•Moædane promjene Ëeste su kod pacijenata s celijakijom

•Razvojni ishodi kod nedonoπËadi

•Prekovremeni rad i koronarna bolest srca - meta analiza

•Histerektomija - indikacije, aktualne metode i operativne tehnike

•Prenatalno izlaganje selektivnim inhibitorima ponovne pohrane serotonina

i njihov utjecaj na novoroenËe•

Radovi hrvatskih lijeËnika objavljeni u inozemstvu

novosti iz medicinske literature

38

•Zamjena oËne leÊe- siguran naËin kirurπkoglijeËenja glaukomauskog kuta

• Iako se glaukom uskog kuta u bi-jelaca pojavljuje bitno rjee od glaukoma ot-vorenog kuta, nepravodobno i neadekvatnolijeËen porast oËnog tlaka u akutnoj fazi glau-koma uskoga kuta moæe prouzroËiti ireverzi-bilna oπteÊenja oËnog æivca. U literaturi pos-toje brojni podaci o dobrom preventivnomuËinku standardne medikamentne terapije tepostupaka iridotomije ili iridektomije. Kodovih se zahvata laserom ili πkaricama napraveperiferni otvori u πarenici kako bi se smanjilamoguÊnost zastoja u otjecanju oËne vodicei posljediËnog porasta oËnog tlaka.

Ako preventivni uËinci ovih postu-paka nisu dovoljni, potrebno je pristupiti dru-gim kirurπkim tretmanima o Ëijoj uËinkovitostii sigurnosti joπ uvijek nema dovoljno kvalitet-nih podataka. Zbog toga je skupina istraæivaËas Kineskog sveuËiliπta u Hong Kongu pod vod-stvom prof. Clement Thama odluËila pro-spektivno usporediti uËinkovitost i uËestalostkomplikacija PHACO postupka zamjene pri-rodne oËne leÊe s postupkom trabekulekto-mije kod koje se uklanja malen komad tkivau oËnom kutu i time poveÊava istjecanje oËnevodice. Treba napomenuti kako je moguÊe uistom zahvatu napraviti i kombinaciju ovihdvaju postupaka, no to nije bio predmet ovogistraæivanja.

IstraæivaËi su 50 oËiju pacijenata ko-ji nisu imali znaËajnije zamuÊenje prirodneoËne leÊe, a kod kojih konzervativno lijeËenjekroniËnog glaukoma uskog kuta nije dalorezultate, sluËajnim odabirom podijelili u sku-pinu lijeËenu PHACO postupkom i u skupinukojoj je napravljena trabekulektomija s aplika-cijom mitomicina. Pratili su oËni tlak svaka 3mjeseca tijekom 2 godine. U obje skupine tlakje nakon zahvata bio znaËajno niæi: 34% na-kon PHACO postupka i 36% nakon trabe-kulektomije. U PHACO skupini medijan brojalijekova koriπtenih prije i 24 mjeseca nakonzahvata smanjio se s 4 na 1, a u skupini s tra-bekulektomijom s 3,5 na 0.

Meutim, trabekulektomija je bilapovezana sa znaËajno viπe postoperativnihkomplikacija u usporedbi s PHACO postu-pkom (46% nasuprot 4%; P = 0,001). Pritomje Ëak osam (33%) od 24 oËiju u skupini paci-jenata kod kojih je napravljena trabeku-

lektomija razvilo kataraktu, odnosno zamu-Êenje prirodne oËne leÊe.

Usprkos neπto boljem uËinku trabe-kulektomije na smanjenje ovisnosti o postope-rativnoj medikamentnoj terapiji, autori su natemelju ovih rezultata preporuËili PHACOzahvat zamjene prirodne oËne leÊe umjetnomkao siguran naËin prevencije akutnih dogaajakod pacijenata s nedovoljno reguliranimglaukomom uskoga kuta.(Ophthalmology. 2012 Sep 15.)

Adrian Lukenda, dr. med.

•BiliopankreatiËnadiverzija bolja odpremoπtenja æelucakod ekstremno pretilih

• BiliopankreatiËna diverzija s tzv.'duodenal switch' (DS) vjerojatno je bolji ba-rijatrijski kirurπki zahvat od dosadaπnjegazlatnog standarda æeluËanog premoπtenja(gastric bypass - GB) za postizanje gubitkateæine i kontrolu pridruæenih bolesti kodekstremno pretilih (superobese), navodi se ustudiji Nelsona i sur. objavljenoj u ËasopisuArchives of Surgery (Department of Surgery,Madigan Army Medical Center, Fort Lewis,Washington, SAD). Oni su analizirali zapiseod 1545 pacijenata koji su bili podvrgnuti bi-liopankreatiËnoj diverziji s DS-om i 77.406 pa-cijenata koji su bili podvrgnuti æeluËanom pre-moπtenju po tipu Roux-en-Y izmeu 2007. i2010., a bili su ukljuËeni u Bariatric OutcomesLongitudinal Database. Viπe od 400.000 pa-cijenata upisani su u bazu podataka, πto jesvjetski najopseæniji izvor barijatrijskih kirurπkihishoda.

ProsjeËna dob ispitanika iznosila je45 godina, a 78% bile su æene. Srednje vrijemepraÊenja iznosilo je 8,8 mjeseci za pacijentekoji su podvrgnuti GB postupku (GB bolesnici)i 8,9 mjeseci za pacijente koji su podvrgnutiDS postupku (DS bolesnici). Podaci tijekomdvije godine praÊenja bili su dostupni za 2688(3%) GB bolesnika i 45 (3%) DS bolesnika.Preoperativni indeks tjelesne mase (BMI) bioje znaËajno veÊi u DS skupini u usporedbi saGB skupinom (52 kg/m2 prema 48 kg/m2, P= 0,001), a DS pacijenti pokazali su veÊuuËestalost pretilosti povezane s pridruæenimbolestima. Primarni kirurπki pristup bio je la-paroskopski kod GB pacijenata (92%), dok jeu samo 50% DS bolesnika uËinjena laparo-skopija. DS je bio povezan sa znatno duæimtrajanjem operacije (191 prema 114 minuta)

•Prva genetiËkimodificirana krava kojadaje hipoalergeno mlijeko

• Beta-laktoglobulin (BLG) je pro-tein mlijeka koji u 2-3% djece izaziva alergij-ske reakcije u obliku dijareje i povraÊanja.

Hidroliziranje ovog proteina, πto seuobiËajeno provodi kako bi se smanjila njego-va alergenost, rezultira stvaranjem peptidakoji takoer mogu izazvati sliËnu reakciju. Dabi se potpuno eliminirao BLG protein iz kra-vljeg mlijeka pokuπale se uzgojiti genetski mo-dificiranu kravu, no svi dosadaπnji pokuπajiinaktiviranja BLG gena na razini DNA su pro-pali. Stoga su znanstvenici iz laboratorija no-vozelandske tvrtke AgResearch krenuli novimpristupom: upotrijebili su interferirajuÊe RNAmolekule, poznatije kao siRNA (od engleskogsmall interfering RNA). Uspjeli su sintetiziranisiRNA koja interferira s ekspresijom gena BLGproteina, tj. veæe se s glasniËkom RNA za BLGprotein (molekulom RNA koja prenosi uputuza sintezu BLG proteina iz jezgre do citoplaz-me, gdje Êe se taj protein konaËno sintetiziratina ribosomima). Kad su isprobali efekt siRNAza BLG protein na miπevima, znanstvenici suisto ponovili na uzorku goveda. Koristili su100 zametaka goveda, iz Ëega su dobili samojednog potomka - tele Daisy. Kada je Daisynavrπila sedam mjeseci, inducirali su u njojlaktaciju te otkrili da u njezinome mlijekuzaista nema BLG proteina. Istovremeno, to jemlijeko bilo bogatije drugim proteinima,poput kazeina. No unatoË takvim dobrimrezultatima, trenutak kada Êemo takvo mlije-ko moÊi kupiti joπ je uvijek priliËno dalek, bu-duÊi da sada tek predstoji postupak evaluacijehipoalergenskog djelovanja toga mlijeka namiπevima. Istovremeno, takve genetiËki modi-ficirane krave omoguÊit Êe istraæivanje fun-kcije ovoga proteina u mlijeku, koja je do sadajoπ uvijek u velikoj mjeri nepoznata.(Proc Natl Acad Sci USA. 2012109(42):16811-6.)

Prof. dr. sc. Ljiljana ©erman, dr. med.•••••••••••

novosti iz medicinske literature

39

Njihovi rezultati i zakljuËci stavljajupod znak upitnika tvrdnju da je GB optimalnametoda za sve skupine pretilih. Kako Êe se ki-rurzi sve viπe upoznavati s operativnim tehni-kama i zahtjevima tijekom praÊenja DS boles-nika, vjerojatno Êe se sve ËeπÊe koristiti kodmorbidno pretilih bolesnika.(Arch Surg. 2012;147:847-54.)

Dr. sc. Goran Augustin, dr. med.

•KortikosteroidipoveÊavaju rizik oddehiscencije kolorektalneanastomoze

•Kortikosteroidi poveÊavaju rizik oddehiscencije, odnosno propuπtanja (engl.leak) kolorektalne anastomoze - i to je potvr-eno bez obzira jesu li pacijenti uzimali koriko-steroide dugoroËno ili samo perioperativnokod, recimo, pluÊne disfunkcije, pokazujenova studija objavljena u Archives of Surgery.Slieker i sur. (Erasmus University MedicalCenter, Rotterdam, Nizozemska) tvrde da bikolostomiju trebalo uzeti u obzir kod boles-nika na kroniËnoj terapiji kortikosteroidima.

U njihovoj prospektivnoj studiji je259 bolesnika bilo podvrgnuto elektivnojlijevostranoj hemikolektomiji ili resekciji rektu-ma bez obzira na uzrok (osim revizije anasto-moze). Kod 19 bolesnika (7,3%) nastala je kli-niËka slika dehiscence anastomoze. Ona sedogodila u 5% bolesnika koji nisu bili uzimalikortikosteroide, kod 19% od onih koji su ihuzimali perioperativno (p = 0,001), te kod50% bolesnika koji su ih uzimali dugoroËno(p = 0,002). PluÊni komorbiditeti takoer suznaËajan Ëimbenik rizika za leak na anasto-mozi, poveÊavajuÊi incidenciju s 5% kod bo-lesnika bez pluÊnih problema na 23% (p =0,002).

Multivarijantna analiza je pokazalada je perioperativna administracija kortikoste-roida povezana s gotovo 27 puta veÊim rizi-kom od dehiscence anastomoze. BuduÊi daje broj sluËajeva bio mali, istraæivaËi su prera-Ëunali koeficijente za obje vrste bolesnika - ipronaπli viπe od 7 puta poviπen rizik. Ne izne-nauje da je smrtnost bila znaËajno viπa kodbolesnika s dehiscencom anastomoze nas-pram bolesnika bez dehiscence (15,8% prema2,5%, p = 0,02), izvjeπÊuju istraæivaËi.

Oni napominju u svom radu da jekreiranje zaπtitne stome u bolesnika s ekstra-peritonealnom anastomozom, koji su Ëestopodvrgnuti preoperativnoj radioterapiji i

operaciji s opseænom totalnom mezorektal-nom ekscizijom, uËinkovito smanjuje rizik zaanastomotski leak. Na temelju poviπene uËe-stalosti anastomotske dehiscence kod pacije-nata koji su na dugotrajnoj terapiji kortikoste-roidima kao i onih s perioperativnom admini-stracijom kortikosteroida zbog pluÊnih komo-rbiditeta, oni preporuËuju "da u ovoj kategorijipacijenata, anastomoze trebaju biti zaπtiÊenezaπtitnom stomom ili, u sluËaju bolesnika nadugotrajnoj kroniËnoj terapiji kortikostero-idima, operacijom po Hartmannu (resekcijarektosigmoidnog dijela debelog crijeva uz for-miranje kolostome na preostalom dijelu sig-moidnog kolona i slijepo zatvorenim batalj-kom rektuma). Postupak bi se u tim uvjetimatrebao uzeti u obzir kako bi se izbjegao mor-biditet i znaËajno poveÊanje smrtnosti poveza-ne s anastomotskom dehiscencom.(Arch Surg. 2012;147:447-52.)

Dr. sc. Goran Augustin, dr. med.

•Simultani ERCPi laparoskopskakolecistektomija sigurnoi efikasno skraÊujetrajanje hospitalizacije

• U randomiziranoj studiji, pacijentis koledokolitijazom ranije napuπtaju bolnicuako se endoskopska retrogradna kolangiopan-kreatografija (ERCP) i laparoskopska kolecistek-tomija (LC) uËine u isto vrijeme, a ne kao dvazasebna postupka. Kombinirani postupak,poznat kao "laparoendoskopski rendezvous "(LR), ispitan je u studiji koja je ukljuËivala 99pacijenata. Pedeset bolesnika je podvrgnutokombiniranom postupku, a drugih 49 prvopodvrgnuto ERCP-u, nakon Ëega je uslijedioLC nakon 24 do 48 sati, πto je trenutno stan-dardna metoda lijeËenja kamenaca u zajed-niËkom (glavnom) æuËnom vodu.

IstraæivaËi sa University of ThessalyMedical School u GrËkoj iznijeli su svoje rezul-tate u Annals of Surgery. LR skupina imala jeznatno kraÊi boravak u bolnici, medijan: 4dana, prema 5,5 dana kod postupka u dvaakta (p = 0,0004). LR bolesnici su takoer imaliniæi medijan vrijednosti post-ERCP koncentra-cije amilaza u serumu, 65 prema 91, p = 0,02.Stope komplikacija i neuspjeha ERCP-a bili susliËni u obje skupine. ProsjeËno vrijeme po-trebno za LR je 95 minuta, a udio ERCP-aiznosio je 32 minuta. U skupini u dva akta ERCP je prosjeËno trajao 29 minuta, a kolecistek-tomija je zahtijevala u prosjeku 50 minuta.

i procijenjenog gubitka krvi (132 prema 54ml), kao i poveÊanom potrebom za intraope-rativnom transfuzijom (1,6% naspram 0,8%,P <0,001). Osim toga, DS pacijenti imali suveÊu stopu poslijeoperativnih infekcija od GBbolesnika (4,5% prema 1,9%, P <0,001), aanastomotsko curenje (leak) dvaput je vjero-jatnije da Êe se pojaviti u DS skupini (1,6%prema 0,8%, P = 0,001). Ukupna stopasmrtnosti za DS bolesnike bila je znaËajnoveÊa - 1,2%, u usporedbi s 0,3% kod GBbolesnika (P <0,001). Kod ekstremno pretilih,smrtnost je bila 1,8% u DS skupini, u uspo-redbi s 0,5% u GB skupini (P <0,001).

Meutim, DS pacijenti imali suznaËajno veÊe smanjenje BMI-ja od GB bole-snika tijekom svih razdoblja praÊenja. Tijekomdvije ili viπe godina praÊenja imala je DS grupa43%-tno smanjenje BMI-ja u usporedbi sasamo 36% u GB skupini. Takoer DS skupinaimala je znatnije poboljπanje pridruæenihbolesti vezanih uz pretilost, ukljuËujuÊi dijabe-tes, hipertenziju, hiperlipidemiju i opstruktiv-nu apneju za vrijeme spavanja (P <0,01).

Osim toga, gotovo 20% bolesnikaGB nije uspjelo izgubiti 50% svog viπka BMI-ja nakon praÊenja nakon 1 i 2 godine, iako jeneuspjeh odgovarajuÊeg gubitka prekomjer-ne tjelesne teæine DS pacijenata iznosio 9%nakon 1 godine i 6% nakon dvije godine.Analiza podskupine ekstremno pretilih (BMI>50 kg/m2), pokazala je da je DS doveo doveÊeg postotka mrπavljenja nego GB (79%prema 67%, P <0,05).

Iako DS nosi veÊi relativni rizik odGB-a, apsolutni rizik je nizak. Kod ekstremno(morbidno) pretilih, DS rezultira znaËajno ve-Êim smanjenjem prekomjerne teæine i po-boljπanjem kontrole komorbiditeta vezanihza pretilost u usporedbi s GB-om, πto moæebiti vaænije od veÊeg ranog peri-, posto-perativnog rizika, zakljuËuju autori.

U popratnom uvodniku, BeekleyA.C. (Division of Trauma/Acute Care Surgeryand the Division of Bariatric Surgery, ThomasJefferson University Hospitals, Philadelphia,Pennsylvania, SAD), piπe da je ono πto istra-æivaËi nisu analizirali i moæda je bilo izvan nji-hovog djelokruga, utjecaj sve veÊe uporabalaparoskopske 'sleeve' gastrektomije (resekcijacijele velike krivine æeluca uz odræan konti-nuitet æeluca kao cijevi) koja Êe se sve viπekoristiti kao barijatrijski kirurπki izbor. ©toviπe,on upozorava da samo 3% pacijenata u objepokusne skupine imaju 2-godiπnje praÊenjei da dugoroËne komplikacije, ukljuËujuÊi pre-hrambene nedostatke, treba dalje prouËavati.UnatoË kratkom praÊenju, istraæivaËi su preze-ntirali dobro pripremljenu analizu DS-anaspram GB za morbidnu pretilost, koja jeproizaπla iz velike i pouzdane baze podataka.

novosti iz medicinske literature

41

ispitanicima koji nikada nisu uzimali anti-biotike.

Podatke su sakupili iz 464 ordi-nacije u Velikoj Britaniji od 1994-2009. go-dine. Djeca s ranije poznatom upalnom bo-lesti crijeva iskljuËena su iz istraæivanja.Ukupno je ukljuËeno 1 072 426 ispitanika, odËega je 0,07% ili n=748 djece oboljelo odupalnih bolesti crijeva, s incidencijom od1,2/10 000 godiπnje. Od 225 100 pacijenatapraÊenih od roenja 30 ih je razvilo upalnubolest crijeva. Od 748 ispitanika pedijatrijskepopulacije koji su oboljeli od upalne bolesticrijeva, medijan razdoblja latencije od prveposjete lijeËniku zbog sumnje na upalnu bo-lest crijeva do dijagnosticiranja iste bolesti iz-nosi 3,9 mjeseci, a 68,2% ispitanika je imalolatenciju u trajanju od 12 mjeseci i manje.57,7% pacijenata lijeËeno je najmanje jednimantianaerobnim antibiotikom, poput peni-cilina, amoksicilina, ampicilina, penicilin/b-laktamaze inhibitora, tetraciklina, klinda-micina, metronidazola, cefoksitina, karbape-nema, i oralnog vankomicina. Incidencija raz-voja upalne bolesti crijeva kod skupine kojanije lijeËena antibioticima bila je 0,83/10 000godiπnje, a kod druge skupine izloæenelijekovima je bila 152/10 000. Rezultati studijesu pokazali da lijeËenje antibioticima u prvojgodini æivota 5,5 puta poveÊava rizik za upal-ne bolesti crijeva u komparaciji s netretiranimispitanicima. LijeËenje s viπe od 2 kure antibi-otske terapije dodatno poveÊava rizik obolje-nja, usporeujuÊi s djecom lijeËenom s 1-2antibiotske terapije. Izloæenost penicilinskoji cefalosporinskoj skupini antibiotika poveÊavarizik za upalne bolesti crijeva, dok makrolidi,tetraciklini i sulfonamidi nisu poveÊavali rizik.Ova studija sugerira kako redukcija antibiot-ske terapije u djetinjstvu moæe smanjiti inci-denciju upalnih bolesti crijeva kod djece.

Mnogo je nejasnoÊa iz ovog pod-ruËja istraæivanja, a autori naglaπavaju kakopromjena crijevne flore nakon terapije anti-bioticima izravno mijenja imunoloπki sustav.(Pediatrics. 2012;130(4):e794-803.)

Ivana Rosenzweig JukiÊ, dr. med.••••••••••••

•Moædane promjene Ëestesu kod pacijenata scelijakijom

•Kolega Stuart Currie sa suradni-cima iz University of Sheffield, Velika Britanija,uoËili su da pacijenti s celijakijom i poreme-Êajem ravnoteæe imaju znaËajno manji volu-men mozga, te su uoËili strukturalne i funkcio-nalne promjene koje su verificirane magnet-skom rezonancijom. Slikovnim metodamauoËeno je znaËajno manja gustoÊa sive tvarimozga u brojnim moædanim regijama, uk-ljuËujuÊi cerebelum. Takoer su uoËili i prom-jene bijele tvari mozga kod ispitanika scelijakijom u komparaciji sa kontrolnomskupinom. Ataksija je jedna od najËeπÊihneuroloπkih manifestacija celijakije, stoga seautori istraæivanja nisu iznenadili kada su uoËilipromjene bijele moædane supstancije, jer sui u ranijim istraæivanjima navodili pojavuglavobolje - glutenske encefalopatije povezanes promjenama bijele tvari mozga. UoËenimpromjenama mozga vjerojatno se moguobjasniti i senzoriËki poremeÊaji te anksioznostove skupine pacijenata kod kojih je iskljuËenaperiferna neuropatija. U istraæivanje su uklju-Ëena 33 ispitanika s celijakijom, prosjeËneæivotne dobi, u razdoblju od 2009-2011. godi-ne, s poremeÊajem ravnoteæe, glavoboljom igubitkom osjeta. Autori smatraju da su pot-rebne daljnje studije radi rasvjetljavanja po-vezanosti moædanih oπteÊenja i celijakije, amoæda i samo lijeËenje bolesti utjeËe na mo-zak. Potrebno je redovito praÊenje bolesnika,a posebno je vaæna demonstrirati eliminacijuantitijela vezanih za ovaj entitet. ToËan pato-fizioloπki mehanizam nije poznat, ali je sigurnovaæna imunoloπka reakcija na TG6 antigen,koji je detektiran u mozgu. TG6 antigen je65%-tno homologan s TG2 autoantigenomkod celijakije.(J Neurol Neurosurg Psychiatry. Published onlineAugust 20, 2012.)

Ivana Rosenzweig JukiÊ, dr. med.

•Razvojni ishodikod nedonoπËadi

• Prema podacima trenutnih stu-dija, kasna nedonoπËad Ëini 75% svih prijevre-menih poroda, πto je porast incidencije od25% tijekom razdoblja od 1990. do 2006. go-dine. Prijevremeni porod je povezan s pove-

IstraæivaËki tim je u studiju ukljuËiosve pacijente sa simptomima i znacima kojiupuÊuju na koledokolitijazu. Magnetski rezo-nantni MRCP je uËinjen ako dijagnoza nijebila sigurna. U bolnici u kojoj rade autori dos-tupan je i hitni ERCP i MRCP (SveuËiliπna bol-nica je tercijarni centar). Nije bilo neprikladnihpacijenata kojima bi mogli biti iskljuËeni izistraæivanja zbog nesposobnosti obavljanjaMRCP-a ili ERCP-a, tvrde autori.

Prije poËetka studije, 'power analy-sis' je zahtijevala najmanje 150 bolesnika usvakoj skupini. Ova publikacija je pripremljenakao rezultat planirane privremene analizenakon upisa ukupno 100 pacijenata. Autorisu prekinuli studiju i sada nude bolesnicimaovu tehniku kao sigurnu (pa Ëak i poæeljnu)alternativu njihovom prethodnom standar-dnom postupku u dva akta.

O'Brien J.W., gastroenterolog sEastern Connecticut Health Network koji nijebio ukljuËen u studiju, zamoljen je da komen-tira iz perspektive opÊe bolnice. "LR je boljiod postupka u dvije faze zbog nekoliko raz-loga. Postupak smanjuje vrijeme anestezije,rizik od post-ERCP pankreatitisa i rizik od ne-uspjeπne kanilacije æuËnih kanala. U nekimsluËajevima to Êe sprijeËiti nepotreban ERCPkada je intraoperacijski kolangiogramnegativan. U idealnom svijetu, gotovo svakiovakav pacijent trebao bi dobiti LR", tvrdi dr.O'Brien. "S druge strane, u opÊim bolnicamato nije praktiËno. Razloga je mnogo, ali prijesvega ovaj pristup zahtijeva viπe dodatnihsredstava za koja se ne moæe oËekivati da Êebiti dostupna istodobno u kratkom roku i nemoæe se oËekivati da Êe biti na Ëekanju, zapozive iz pripravnosti kojih obiËno u opÊimbolnicama za ovakve sluËajeve imalo relativnomalo."(Ann Surg. 2012;255:435-9.)

Dr. sc. Goran Augustin, dr. med.

•Uzimanje antibiotika udjetinjstvu povezano je supalnim bolestima crijeva

• Kolega Matthew P. Kronman,profesor iz pedijatrijske infektivne Klinike(Infectious Diseases at Seattle Children'sHospital, the University of Washington, Sea-ttle, SAD) rezultate svoje velike retrospektivnekohortne studije publicirao je u rujanskombroju Ëasopisa Pediatrics, navodeÊi kako djecakoja su lijeËena antianaerobnim antibioticimau prvoj godini æivota imaju 5,5 puta veÊi rizikza upalne bolesti crijeva u komparaciji s

novosti iz medicinske literature

42

Osobe koje rade viπe od radnihstandarda izloæene su veÊim poslovnim zah-tjevima i oËekivanjima poslodavaca, a s drugestrane, preostaje im manje vremena za odmori rekreaciju. Koronarna bolest srca vodeÊi jeuzrok smrtnosti, a prema predvianjima takoÊe biti i sljedeÊih nekoliko desetljeÊa. Prvoistraæivanje ove teme publicirano je 1958.godine.

Autori ovog istraæivanja pretraæilisu medicinske baze podataka tijekom raz-doblja od 1966.-2011.godine. Identificiralisu 121 istraæivanje na ovu temu koristeÊikljuËne rijeËi prekovremeni rad i koronarnabolest srca, od kojih je samo 7 zadovoljilo in-kluzijske kriterije. Ukupno je bilo 22 518 ispi-tanika u ovoj meta-analizi, od Ëega su 4 ja-panske studije, 2 ameriËke, te posljednja izskandinavskih zemalja i Velike Britanije.

Rezultati meta analize s viπe od 22000 ispitanika imali su 2313 koronarnih inci-denata, te je uoËeno kako prekovremeni radza 1,8 puta poveÊava rizik od koronarne bo-lesti. Prema saznanjima istraæivaËa, ovo jeprva takva analiza. Takoer je pokazano kako3 sata dnevno dulji rad poveÊava za 2,5 putarizik od akutnog infarkta miokarda. Samo udvije studije je standardno radno vrijeme defi-nirano kao 7-9 sati dnevno. Studije ukljuËeneu ovu meta analizu su pokazale da prekovre-meni rad poveÊava razinu serumskog korti-zola, takoer povisuje krvni tlak, tjelesnu teæi-nu, anksioznost i depresiju, dovodi do ËeπÊegpuπenja cigareta, nezdravih prehrambenihnavika i slabije fiziËke aktivnosti.(Am J Epidemiol. 2012;176(7):586-96.)

Ivana Rosenzweig JukiÊ, dr. med.

•Histerektomija -indikacije, aktualnemetode i operativnetehnike

• U International Journal of Obste-trics and Gynecology πest eminentnih autori-teta s podruËja ginekoloπke kirurgije:Liselotte Mettler, Harry Reich, Limin Feng,Shailesh Puntambekar, Adolf Galliant iMichael Stark objavili su rad u kojem su ocije-nili indikacije za histerektomiju, kao i za mi-nimalno invazivne i ekstenzivne operacijskemodalitete lijeËenja.

Histerektomije se u domeni gine-kologije zapoËinju izvoditi tijekom 19. sto-ljeÊa, ali s letalnim ishodom po pacijenticu.Tijekom 20. stoljeÊa histerektomije se rade sa

Êanim morbiditetom i mortalitetom, a pret-hodne studije su pokazale kako boravak uneonatalnim jedinicama intenzivnog lijeËenja(JIL) poveÊava rizik od neæeljenih komplika-cija vezanih za rast i razvoj do 7. godine æi-vota.

Kolega McGowan sa suradnicimaobjavljuje rezultate prospektivne longitudi-nalne studije komparirajuÊi kasnu nedonoπ-Ëad lijeËenu u JIL-u s nedonoπËadi koja nisulijeËena u JIL-u, uz razdoblje praÊenja do 3.godine æivota. U istraæivanje su ukljuËena svadjeca roena u Sjevernoj Irskoj od 2006. go-dine s gestacijskom dobi od 34+0 dana do36+6 dana. 103 ispitanika zahtijevalo jelijeËenje u JIL-u, dok preostala 122 nisu zahti-jevala intenzivnu skrb. Tri godine praÊene sukognitivne, motorne i jeziËne sposobnostidjece, uz antropometrijska mjerenja visine iteæine. Æivotna dob majki u obje skupine bilaje uglavnom bila od 25-34 godine. 18%nedonoπËadi iz obje skupine bilo je iz bliza-naËke trudnoÊe.

Iako je nedonoπËad lijeËena u JIL-u bila manje razvijena i zrela pri porodu, uzmanju poroajnu teæinu, ËeπÊe je roena car-skim rezom i ËeπÊe je zahtijevala mjere resusci-tacije, u 3. godini æivota kognitivne, motornei jeziËne sposobnosti djece obiju ispitnih sku-pina kao i antropometrijske mjere, bile su sliË-ne. Primjerice prosjeËna tjelesna teæina djeceu 3. g. koja su lijeËena u JIL-u bila je 15,1 kg(95% [CI], 14,8 - 15,5 kg), dok je kod kontrol-ne skupine iznosila 15,3 kg (95% CI, 14,9 -14,7 kg; P = ,6). Ipak je uoËeno da su djecakoja su kao nedonoπËad lijeËena u JIL-u imalamalo slabije razvijene motorne vjeπtine (gru-be i fine motorike) i slabije kongnitivne i je-ziËne sposobnosti, ali nije bilo statistiËki zna-Ëajne razlike.

Autori zakljuËuju kako nema statis-tiËki signifikantne razlike u rastu i razvoju iz-meu nedonoπËadi koja ja lijeËena u JIL-u ione iste gestacijske dobi koja nije lijeËena uintenzivnim neonatoloπkim jedinicama.(Pediatrics. Published online October 1, 2012.)

Ivana Rosenzweig JukiÊ, dr. med.

•Prekovremeni rad ikoronarna bolest srca- meta analiza

• Prekovremeni rad je od ranijedetektiran kao potencijalni Ëimbenik rizika zabrojne bolesti, a iz dana u dan sve je veÊi inte-res istraæivaËa za ulogu radnih sati u zdravljuljudi.

sve boljem ishodom, tj. sa sve manjom sto-pom mortaliteta i morbiditeta. Sukladno s ti-me pokuπali su autori ovog osvrta redefiniratii reevaluirati indikacije za histerektomiju iprezentirati novije i tzv. stare operativne te-hnike histerektomije u svjetlu sadaπnjih i bu-duÊih kirurπkih postupaka.

U svijetu je usvojen konsenzus daje histerektomija primarna operativna tehnikakod lijeËenja malignih bolesti ili teπkih opste-triËkih krvarenja (koja se ne mogu razrijeπitikonzervativno ili primjenom neke druge ope-rativne tehnike poput B-Lynch πava, op. pr.),te kako svakako treba imati na umu da je mi-nimalno invazivna operacija znatno poæeljnijaod laparotomije, jer je pacijentici ugodnija,omoguÊavajuÊi joj bræi oporavak i kraÊu hos-pitalizaciju. Danas se totalne i laparoskopskiasistirane vaginalne histerektomije, uklju-ËujuÊi i robotsku kirurgiju, rade podjednakoËesto kao i vaginalne histerektomije, iako biu indiciranim sluËajevima vaginalni pristuptrebao biti metoda prvog izbora. Svakakotreba apostrofirati da se laparoskopske i ro-botski asistirane histerektomije mogu indici-rati i kod pacijentica s malignom ginekoloπ-kom bolesti u selekcioniranim sluËajevima.

Kod pacijentica u reproduktivnojdobi izvode se radi lijeËenja menometroragijerazliËite uterus prezervirajuÊe operacije poputlaparoskopske miomektomije.

Autori naglaπavaju vaænost primje-njivanja razliËitih operativnih pristupa kojimase odræava integritet uterusa, kao i vaænostpoznavanja imaging tehnika radi πto ranijegpostavljanja ispravne dijagnoze. Broj histe-rektomija stalno opada, a autori se nadaju daÊe se najveÊi broj histerektomija u buduÊnostiraditi s ciljem lijeËenja maligne bolesti, i tominimalno invazivnom operativnom tehni-kom.(Obstet Gynecol Int 2011; published on line)

Ingrid Márton, dr.med.

•Prenatalno izlaganjeselektivnim inhibitorimaponovne pohraneserotonina i njihov utjecajna novorodenËe

•Svjedoci smo sve uËestalijeg indi-ciranja i primjene selektivnih inhibitora po-novne pohrane serotonina, kako izvan, takoi u trudnoÊi.

Iako je dostatan broj studija pot-vrdio njihovu relativnu sigurnu primjenu,

novosti iz medicinske literature

44

nisu samo posljedica medikamentnog efekta,veÊ i drugih Ëimbenika. Sa zamjetnom uËes-taloπÊu uoËavaju se respiratorni distres iadptacijski problemi te novoroenËadi, kaoi poviπen rizik od persistirajuÊe pluÊne hiper-tenzije.

Takoer, nikako se ne smije zane-mariti oËit nepovoljan neuroloπki razvoj tedjece, koja biljeæe poviπenu incidenciju au-tizma. U zakljuËku autori naglaπavaju da seuzroËnost ne moæe dokazati opservacijskimstudijama, ali rezultati u pojedinaËnim studi-jama nedvojbeno apostrofiraju poveÊanuincidenciju srËanih greπki i pluÊne hipertenzijeu novoroenËadi koja je tijekom intrauterinogæivota bila izloæenu djelovanju selektivnih

referiraju se podaci i o kongenitalnim malfor-macijama, kao i nepovoljnom perinatalnomishodu, pa su podaci o utjecaju lijeka na fetusjoπ uvijek proturjeËni. Radi objektiviziranjastanja i rasvjetljavanja utjecaja medikamentana fetus, autori su pretraæili baze podataka naPubMedu ukljuËujuÊi originalna istraæivanja,meta-analize i pregledne Ëlanke.

Analiza je pokazala da se primjenafluoksetina (Prozac, op.pr.) i paroksetina (Aro-pax, Paxil, Pexeva, Seroxat, op.pr.) u ranojtrudnoÊi moæe povezati s poviπenim rizikomod srËanih greπaka, iako je apsolutni rizik zaopaæene malformacije malen.

Podaci o prijevremenom porodu,niskoj poroajnoj teæini i plodu malenom zagestacijsku dob, proturjeËni su i vjerojatno

inhibitora ponovne pohrane serotonina. Uzi-majuÊi u obzir, iznimnu vaænost serotonina urazvoju srediπnjeg æivËanog sustava, potrebnesu nove studije radi evaluiranja moguÊegutjecaja lijeka na neuroloπki razvoj ploda.(Ther Drug Monit 2012; Oct)

Ingrid Márton, dr.med.

•••••

U suradnji s Ëasopisom Croatian Medical Journal donosimo popis recentnih publikacija hrvatskih autora objavljenih u uglednim inozemnimznanstvenim i struËnim medicinskim Ëasopisima indeksiranim u CC, SCI ili SSCI.

Kurelac I, Lepej SZ, Grlgic I, Gorenec L, Papic N, Dusek D, Barsic B, Vince A. Chemokine CXCL10 at week 4 of treatment predictssustained virological response in patients with chronic hepatitis C. J Interferon Cytokine Res. 2012; 32(8):386-91.Department of Flow Cytometry and Molecular Diagnostics, University Hospital for Infectious Diseases Dr. Fran Mihaljevic, Zagreb, Croatia.

LovriÊ M, Boæina N, Hajnπek S, Kuzman MR, Sporiπ D, LaliÊ Z, Boæina T, GraniÊ P. Association Between Lamotrigine Concentrationsand ABCB1 Polymorphisms in Patients With Epilepsy. Ther Drug Monit. 2012; 34(5):518-25.Department of Laboratory Diagnostics, Department of Neurology, Department of Psychiatry, University Hospital Centre Zagreb, Departmentof Neurology, University Hospital, Dubrava, Department of Medical Chemistry, Biochemistry and Clinical Chemistry, School of Medicine,University of Zagreb, Zagreb, Croatia.

Bradamante M, TurËiÊ P, Stambuk N, Konjevoda P, Aralica G, AleriÊ I, Kozmar A. Cytoprotective Effects of â-Melanocortin in theRat Gastrointestinal Tract. Molecules. 2012; 17(10):11680-92.Department of Dermatology and Venerology, University Hospital Center Zagreb, Zagreb, Croatia.

KatiËiÊ M, Antoljak N, KujundæiÊ M, StameniÊ V, Skoko Poljak D, KramariÊ D, Stimac D, Strnad Peπikan M, Samija M, Ebling Z.Results of national colorectal cancer screening program in Croatia (2007-2011). World J Gastroenterol. 2012; 18(32):4300-7.Department of Gastroenterology, Merkur University Hospital, Zagreb, Croatia.

Leppée M, Boskovic J, Culig J, Eric M. Pharmacy claims data as a tool to measure adherence. Curr Med Res Opin 2012;28(8):1389-93.Department of Pharmacoepidemiology, Andrija Stampar Institute of Public Health, Zagreb, Croatia.

Augustin G, Davila S, Udilljak T, Staroveski T, Brezak D, Babic S. Temperature changes during cortical bone drilling with a newlydesigned step drill and an internally cooled drill. Int Orthop. 2012;36:1449-56.Department of Surgery, University Hospital Center Zagreb and School of Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia.

BedeniÊ B, Vraneπ J, Hofmann-Thiel S, TonkiÊ M, Novak A, BuËeviÊ-PopoviÊ V, Hoffmann H. Characterization of the extended-spectrum beta-lactamases and determination of the virulence factors of uropathogenic Escherichia coli strains isolatedfrom children. Wiener Klinische Wochenschrift 2012;124(5):504-515.Department of Microbiology, School of Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia

BedeniÊ B, Mazzariol A, PleËko V, Boπnjak Z, Barl P, Vraneπ J, Cornaglia G. First report of KPC-producing Klebsiella pneumoniaein Croatia. J Chemother 2012;24(4):237-239.Department of Microbiology, School of Medicine, University of Zagreb, Zagreb, Croatia

Radovi hrvatskih lijeËnika objavljeni u inozemstvu

cochrane zanimljivosti

45

i financijski teret. Stoga je prikladno lijeËenje kriæo-bolje vrlo vaæna tema za pacijente, kliniËare i po-litiËare koji se bave zdravstvom. Jedna od uËestaloupotrebljavanih intervencija za kriæobolju je spi-nalna manipulativna terapija (SMT) koja je ispitanau brojnim randomiziranim kliniËkim pokusima.

SMT provode mnogi praktiËari, uklju-ËujuÊi kiropraktiËare, manualne terapeute i osteo-pate. U nacionalnim smjernicama nekih zemaljaSMT se preporuËuje za lijeËenje kriæobolje, ali ovepreporuke se znaËajno razlikuju u razliËitim zem-ljama. U veÊini smjernica koje spominju SMT za kri-æobolju ova se intervencija smatra terapijskom op-cijom u akutnoj fazi kriæobolje. Smjernice zemaljapoput SAD, UK, Novi Zeland i Danska navode SMTkao koristan oblik lijeËenja, dok smjernice iz Nizo-zemske, Australije i Izraela ne preporuËuju SMT uakutnoj fazi kriæobolje. U okviru Cochrane knjiæniceobraeno je pitanje uËinkovitosti SMT-a u kroniËnoji akutnoj kriæobolji. SMT za kroniËnu kriæobolju opi-sali su Rubinstein i suradnici u Cochraneovom sus-tavnom pregledu iz 2011. U ovom Cochrane Ëlan-ku obraena je uËinkovitost SMT-a u akutnojkriæobolji.

Kriæobolja se definira kao bol i neugodaispod ruba rebara, a iznad donjih glutealnih na-bora, s ili bez odraæene boli u nogama. Akutna kri-æobolja traje do πest tjedana. Smatra se da je kriæo-bolja samo-ograniËavajuÊa, s postotkom oporavkaod 90% unutar πest tjedana od prve epizode. Kro-niËnu kriæobolju razvije 2-7% pacijenata. Nespe-cifiËna kriæobolja definira se kao kriæobolja koja sene moæe pripisati nijednoj prepoznatljivoj speci-fiËnoj patologiji, kao πto je primjerice upala, tumorili prijelom kosti.

U ovom preglednom Ëlanku pod poj-mom SMT-a uzeta je svaka vrsta lijeËenja kojaukljuËuje manipulaciju i/ili mobilizaciju kraljeænice.Tijekom mobilizacije primjenjuju se tehnike pasiv-nih pokreta male ili velike amplitude i niske brzine,unutar opsega pacijentovih kretnji. Manipulacija,s druge strane, koristi se impulsima ili trzajima ve-like brzine koji se primjenjuju na sinovijski zglob;male su amplitude i na rubu pasivnih ili fizioloπkihopsega kretnji, πto je Ëesto popraÊeno zvuËnim krc-kanjem. Zvuk krckanja nastaje zbog stvaranjamjehuriÊa unutar zglobne tekuÊine. RazliËiti tera-peuti, kao πto su kiropraktiËari, manualni terapeuti,ortomanualni terapeuti ili osteopati, koriste seovom intervencijom. Meutim, fokus lijeËenja, edu-kacija, dijagnostiËki postupci koji se koriste, ciljevilijeËenja, tehnike i filozofija razliËitih profesija kojeprimjenjuju SMT znaËajno se razlikuju. Primjerice,cilj ortomanualne terapije je ispravljanje abnormal-nih poloæaja kostura i uspostavljanje simetrije kra-ljeænice putem mobilizacije. Manualne terapija bavise ispravljanjem funkcionalnih poremeÊaja miπiÊno-koπtanog sustava uglavnom pomoÊu pasivnemobilizacije i ponekad koriπtenjem tehnika velikebrzine i amplitude. KiropraktiËari se uglavnom foku-siraju na ispravljanje poremeÊaja miπiÊno-koπtanogsustava koriπtenjem uglavnom tehnika velike brzinei amplitude.

Zbog razlika u miπljenju izmeu nizarazliËitih struka koji se bave tim vidom terapije pos-toje mnoge hipoteze o djelovanju SMT-a i mobili-zacije. Prema nekima bi se mobilizacija i mani-pulacija trebale procjenjivati odvojeno, jer imaju

razliËite teorijske mehanizme djelovanja. Meha-nizmi djelovanja SMT-a mogli bi se ugrubo podi-jeliti u mehaniËke i neurofizioloπke. MehaniËki pris-tup podrazumijeva da SMT djeluje na lezije kojimase moæe manipulirati (a koje se Ëesto nazivaju fun-kcionalne spinalne lezije ili subluksacije) i pretpos-tavlja da sile koje smanjuju unutarnje mehaniËkestresove ublaæavaju simptome. Neurofizioloπkipristup objaπnjava da SMT djeluje na primarneaferentne neurone, motorni kontrolni sustav i obra-du boli. Stvarni mehanizam djelovanja SMT-a joπuvijek je otvoren za raspravu.

Sustavni pregled na temu uËinkovitostiSMT-a za akutnu kriæobolju vaæno je napraviti jerse SMT naveliko primjenjuje πirom svijeta, iako po-stoje brojne kritike o uËinkovitosti. VeÊ su ranijeraeni sustavni pregledni Ëlanci o uËinkovitostiSMT-a za kriæobolju, ali bez meta-analize.

Rezultati

Autori sustavnog preglednog Ëlankaobjavljenog u Cochrane knjiænici pronaπli su pre-traæivanjem literature 20 randomiziranih kliniËkihpokusa, s ukupno 2674 ispitanika. Broj ispitanikau studijama bio je od 36 do 323. Svega πest pokusa(30%) imalo je visoku metodoloπku kvalitetu, od-nosno nizak rizik pristranosti. Nakon analize svihËlanaka autori su zakljuËili da SMT nije uËinkovitijiza akutnu kriæobolju od inertnih intervencija ili akose doda standardnom lijeËenju, niti je uËinkovitijiod drugih preporuËenih terapija. Meutim, zbogniskog broja dobrih studija, ovi su dokazi loπe iliveoma loπe kvalitete.

Nuspojave SMT-a analizirane su u svega6 studija. U jednoj su opisane 4 ozbiljne nuspojave,koje su se u podjednakom broju viale u kontrolnoji u intervencijskoj skupini. U drugoj je studiji 25%ispitanika prijavilo barem jednu nuspojavu, ali tako-er nije bilo razlike meu skupinama i svi simptomisu se povukli nakon 48 sati.

ZakljuËak autora

SMT nije ni uËinkovitija ni sigurnijametoda lijeËenja kriæobolje u usporedbi s inertnimintervencijama ili ako se koristi kao dodatakstandardnim metodama lijeËenja. U buduÊimistraæivanjima trebalo bi poraditi na boljoj kvalitetirandomiziranih pokusa i ukljuËiti ekonomskuprocjenu kako bi se istraæilo kolika je cijena SMT-a u usporedbi sa standardnom terapijom kriæobolje.

Odgovor na pitanje

U ovom trenutku nema dokaza da je suSMT tretmani u kiropraktiËara i srodnih terapeutauËinkovitiji ili sigurniji od standardnih metodalijeËenja.

LiteraturaRubinstein SM, Terwee CB, Assendelft WJJ, de BoerMR, van TulderMW. Spinal manipulative therapy foracute low-back pain. Cochrane Database of SystematicReviews 2012, Issue 9. Art. No.: CD008880. DOI:10.1002/14651858.CD008880.pub2.

Cochrane knjiænica objavljujesustavne pregledne Ëlanke kojise bave procjenom djelotvornostiintervencija u medicini.Na mreænoj straniciwww.thecochranelibrary.org moguse pretraæivati saæetci. Pristup punimtekstovimaCochrane Ëlanaka u Hrvatskojosigurava Ministarstvo znanosti,obrazovanja i πporta korisnicima iz biomedicinskog konzorcijana mreænoj stranici Centraza online baze podataka:www.online-baze.hr, gdje jepotrebno kliknuti na pretraæivaËkosuËelje Ovid SP, unutar kojeg se nalazipoveznica na Cochrane Database ofSystematic Reviews. Kad u traæilici ovebaze pronaete Ëlanak koji vaszanima, punom tekstu pristupatepreko poveznice EBM Topic Review.

••••

Doc. dr. Livia Puljak,Medicinski fakultet u Splitu

livia@mefst.hr

••••••••••••••••••••••••••Nema dokazada je spinalnamanipulativnaterapija uËinkovitaza akutnu kriæoboljuScenarij

„Ja sam pobijedio bol u kriæima! Moæetei vi!" vriπti s reklame kojom se oglaπava kvartovskikiropraktiËar. Iπli su brojni vaπi poznanici kodgospodina na spinalnu manipulativnu terapiju zbogkriæobolje pa neki kaæu da im je bolje, nekima nijepomoglo nimalo, a neki su tvrdili da im je joπ gore.Neki su s jezom opisivali kako im je kraljeænicakrckala tijekom tog tretmana pa su se prepali da senije πtogod slomilo u tijelu.

Pitanje

BuduÊi kriæobolja pogaa 75-80% od-raslih u razvijenim zemljama, ima li smisla da po-ete kiropraktiËaru na spinalnu manipulativnuterapiju kad se naete u tom postotku, s obziromna ovako razliËita iskustva vaπih poznanika?

Kontekst

Kriæobolja je Ëest poremeÊaj u zapad-njaËkim druπtvima koji predstavlja velik druπtveni

47

vanju hernije intervertebralnog diska u po-pulaciji u skrbi obiteljskog lijeËnika ili nese-lekcioniranim populacijskim skupinama, joπuvijek je napoznata, jer su dokazi za istu ne-dostatni (samo jedna provedena studija).

Kontekst

Kriæobolja je Ëest uzrok onesposo-bljenosti stanovniπtva zapadnih, industrijali-ziranih zemalja. U bolesnika s ishialgijom od-nosno radikulopatijom, moguÊi uzrok se utvr-uje uzimanjem anamneze i fizikalnim pre-gledom.

Izvor (literaturni navod)

Van der Windt DAWM et al. Physi-cal examination for lumbar radiculopathy dueto disc herniation in patients with low-backpain. Cochrane Reviews 2010, Issue 2. ArticleNo. CD007431. DOI: 10.1002/14651858.CD007431.pub2. Ovaj sustavni pregledniËlanak obuhvatio je 19 studija koje su ukljuËileukupno 8224 ispitanika.

Datum

PEARLS broj 255,svibanj 2010.Autor: Brian R. Mc Avoy

PrevoditeljDr. sc. Davorka Vrdoljak, dr. med.

specijalist obiteljske medicine

PEARLS

Vjeæbanje nakonlijeËenja akutne kriæobolje

uËinkovito je u spreËavanju recidiva.

KliniËko pitanje

Koliko je uËinkovito vjeæbanje kaometoda prevencije recidiva kriæobolje?

ZakljuËak

Postoje dokazi umjerene kvaliteteda je vjeæbanje nakon smirenja tegoba (pri-mijenjeno nakon zavrπenog lijeËenja akutneepizode kriæobolje) uËinkovito u spreËavanju

recidiva kriæobolje tijekom godine dana. Dvijestudije umjerene kvalitete pokazuju znaËajnomanji broj recidiva nakon 6 mjeseci i dvije go-dine praÊenja. Postoje i dokazi niske kvaliteteo smanjenju broja dana bolovanja kao rezultatvjeæbanja, nakon 6 mjeseci odnosno 2 godinepraÊenja. Prijeporni su dokazi o uËinkovitostivjeæbanja (provedenog tijekom lijeËenjaakutne epizode kriæobolje s ciljem spreËavanjanovih epizoda) na smanjenje broja i/ili stoperecidiva.

Napomena

Neæeljene nuspojave vjeæbanja nisuspomenute ni u jednoj studiji. OgraniËenjaovog pregleda ukljuËuju razliËitost vrste vjeæbiu razliËitim istraæivanjima, zbog Ëega je teπkoutvrditi sadræaj programa vjeæbanja zaprevenciju recidiva kriæobolje.

Kontekst

Kriæobolja je Ëest poremeÊaj sa sklo-noπÊu ponavljanja. Epizode kriæobolje izazivajuznaËajnu onesposobljenost i predstavljajuznaËajno financijsko optereÊenje sustavamnogih zemalja.

Izvor (literaturni navod)

Choi BKL et al. Exercises for pre-vention of recurrences of low-back pain.(Vjeæbe za prevenciju recidiva kriæobolje).Cochrane Reviews 2010, Issue 1. Article NoCD006555. DOI:10.1002/14651858. CD006555.pub2. Ovaj sustavni pregledni Ëlanakobuhvatio je 9 studija, koje su ukljuËile ukupno1520 ispitanika.

Datum

PEARLS No. 254, svibanj 2010.Autor: Brian R. McAvoy

PrevoditeljMario Malnar,

dr. med. specijalist obiteljske medicine

cochrane zanimljivosti

PEARLS

Fizikalni pregled slaba jedijagnostiËka metoda detekcije

hernijacije intervertebralnog diska

KliniËko pitanje

Koliko je uËinkovit fizikalni pregledu otkrivanju radikulopatije uzrokovane herni-jacijom intervertebralnog diska u bolesnikas kriæoboljom i ishialgijom?

ZakljuËak

Kada su se koristili samostalno,dijagnostiËki testovi koji se primjenjuju u okvi-ru fizikalnog pregleda (testovi za skoliozu, pa-rezu ili miπiÊnu slabost, atrofiju, testiranje re-fleksa, osjetnih ispada), bili su loπiji u uspo-redbi sa „zlatnim standardom" (CT, MR, ki-rurπki nalaz). Neki testovi (antefleksija, hiper-ekstenzija, test padanja) pokazali su se maloboljima, ali broj istraæivanja kojima je to poka-zano je malen. U bolesnika s kriæoboljom i is-hialgijom, dijagnoza hernijacije interver-tebralnog diska ne bi se trebala postavljati sa-mo temeljem jednoga testa u okviru fizikal-nog pregleda. Kombinacijom viπe testova po-veÊava se osjetljivost i specifiËnost fizikalnogpregleda u otkrivanju hernijacije, no brojistraæivanja s takvim kombinacijama testovaje malen i nedostatan.

Napomena

UËinkovitost pojedinih testova i sa-mog fizikalnog pregleda kao cjeline u otkri-

PEARLS*

*PEARLS ("biseri" - op.prev.) su kratki, jezgroviti saæeci Cochrane sustavnih preglednih Ëlanaka namijenjenih praktiËarima primarne zdravstvene zaπtite. Financira ihNovozelandska radna skupina za smjernice (New Zealand Guidelines Group).PEARLS donose smjernice o tome je li je postupak uËinkovit ili nije. PEARLS su edukacijsko orue i ne mogu zamijeniti lijeËniËku odluku u voenju individualnog sluËaja.PEARLS moæete pratiti na internetu na adresi: www.cochraneprimarycare.org

medicopolis

Piπe: prof.dr. Stella FatoviÊ-FerenËiÊ

49

Danas je ljubav u svim oblicima, pai ona prema struci i stjecanju znanja, ugroæenakategorija. Nije nam viπe ni puls ni svrha. Æi-vote nam trese pohlepa. Jer otkako je krajemosamdesetih Gordon Gekko, burzovni πpe-kulant i glavni junak filma Wall Street OliveraStonea, izgovorio fatalnu reËenicu pohlepa jedobra (greed is good) ukoraËismo, a da nismobili ni svjesni, u drugaËiju stvarnost.

Unutar kulture liberalnog ili biro-kratskog individualizma pojavljuju se novekoncepcije vrlina mijenjajuÊi njen sadræaj. Ko-jim se vrstama izroivanja pokazala sklonomjasno je veÊ na prvi pogled. NapuÊila nam jesvijet stvarima i svaka od njih ima svoju cijenu.Govorimo o cijeni zdravlja i zdravstvene uslu-ge, cijeni upisa na fakultet, polaganja ispita,zaposlenja, dobivanja specijalizacije itd. Sveje postalo roba koju kupujemo bilo novcembilo poloæajem, obiteljskim vezama ili poz-nanstvima. Umjesto posveÊeni postali smosnalaæljivi, umjesto temeljiti ubrzani, umjestozaljubljeni samodopadni. Karikaturni obratakademskog u trgovaËki aspekt u tom smislunije trebalo dugo Ëekati. Izvrsno ga je pod-

vukao ironiËni grafit Tu me cijene tu kupujemkoji je nakon afere Indeks osvanuo na zidu je-dnoga zagrebaËkog fakulteta. Prenijevπislogan poznatog trgovaËkog lanca na zidakademske ustanove nalijepio je na nju eti-ketu kupoprodaje znanja. I bilo je tek pitanjevremena kada Êe poπast doprijeti i do naπegafakulteta. A doπla je, moæe li ironija biti veÊa,pogodivπi ni manje ni viπe veÊ anatomiju! Naπprvi predmet, naπ ponos, prepoznatljivost itemelj.

A kritizirali smo profesora PeroviÊa,jer je nemilosrdno traæio memoriranje nepo-trebnih detalja i zahtjevao posveÊenost kaozalog ulasku u struku koja Êe znanje izjednaËitis ljudskim æivotom. Anatomija nas je, naime,na samom poËetku trebala nauËiti da u strucine smijemo dozvoliti povrπnost, neurednostili preskakanje, da je æivot konaËan i zavrπava

smrÊu. Da je prostor izmeu ispunjen naπimdjelima. Da vrline nisu tek pretpostavke zapostizanje dobra veÊ nas odræavaju u potraziza dobrim, omoguÊujuÊi nam prevladavanjekuπnje i potiËuÊi nas u samospoznavanju.Baπtinili smo, dakle, stroga ali pravednaoËekivanja i duænosti. To je trebalo naπim æi-votima u struci dati okvir i moralnu osobitost.Takav je svjetonazor, uostalom, stvorio uzorekoji su zagrebaËki medicinski fakultet, posta-vili na pijedestal izvrsnosti. Tradicija nam jenamrla onu vrstu druπtvenog æivota koji zahti-jeva praksu suprotnu kulturi birokratskog indi-vidualizma.

I zato na raskrinkanu aferu prodajeispita na zagrebaËkoj anatomiji nitko nije mo-gao ostati ravnoduπan. Individualna priËa je,naime, uvijek priËa zajednice iz koje izvodimosvoj identitet. Ona je odraz i to pogaa. Nesamo zbog fakulteta kojeg su naπi prethod-nici mukotrpno izborili i njegovih svijetlih pri-mjera na koje smo svi ponosni.

Ponajviπe zbog Ëinjenice da ni ovainstitucija nije umakla kulturi grabeæi koja svo-jim cjenikom ukida sve naπe vrijednosti.

stella@hazu.hr•••••

• Nedavno je u Hrvatskoj akademijiznanosti i umjetnosti odræano nekoliko pre-davanja kojima su πiroj javnosti prikazana naj-ranija nastojanja vezana uz osnutak Medi-cinskog fakulteta u Zagrebu.

RijeË je o korespondenciji JosipaZlataroviÊa, Metela OæegoviÊa i Josipa ba-runa ©okËeviÊa, koja razotkriva kako je teænjaza osnutkom ove ustanove bila pitanje suvere-nosti i identiteta, a ne samo borba za izobraz-bu.1

Rad medicinskog fakulteta zapoËeoje predavanjem iz anatomije, koje je u sijeËnju1918. godine odræao profesor Drago PeroviÊ.

Tko je bio Drago PeroviÊ - ne trebaovdje posebno isticati. Sva sjeÊanja i napisi onjemu istiËu fanatiËnu ljubav i posveÊenoststruci pa je ta stroga figura besprijekornoganatoma i zahtjevnog profesora svojim naËi-nom rada postavila standard izvrsnosti pokojem je fakultet postao poznat. A sliËnih liË-nosti u to vrijeme nije nedostajalo.

Prisjetimo se, primjerice, TeodoraWikerhausera, utemeljitelja fakulteta, kirurgai mentora plejade naπih lijeËnika. »itav je svojæivot proæivio u iznamljenom stanu, nije ste-kao nikakvu imovinu i svaki je svoj slobodnitrenutak provodio u besplatnom lijeËenju siro-maπnih pacijenata. Zvanje sveuËiliπnog profe-sora, nikada nije bilo unosno, no ni ugled uto vrijeme nije bio brojËana kategorija. I Pero-viÊ i Wikerhauser svoju su energiju crpili izljubavi prema struci. I moæemo do u nedogledraspravljati koliko je koliËina znanja i detaljakoju su od studenta zahtijevali, doista bilaneophodna, pritom nikada ne dovodeÊi upitanje je li proces polaganja ispita bio tran-sparentan ili poπten.

Anatomijapohlepe

1 Viπe o ovoj temi objavljeno je i u LijeËniËkim novinama u broju 106, veljaËa 2012.

50

Djetinjstvo i πkolovanje

Pod imenom Jozip Scarich, roen8. listopada 1887. u Postirama na BraËu, upi-san je πkolske godine 1898/1899. u Ib razredVelike gimnazije u Splitu. Iz priËa svoga ocai djeda bio je, od ranog djetinjstva, pod doj-mom djela svoga praprastrica, profesora za-darske teologije dr. Ivana Matije ©kariÊa(1793. - 1871.) koji je u razdoblju od 1816.do 1861. preveo Bibliju sravnjujuÊi latinskitekst (Vulgate) s izvornim tekstovima na he-brejskom i grËkom jeziku. Cijelo djelo, ukupno6200 stranica teksta i XXXVI stranica pred-govora i uvoda, raspodijeljeno u 12 svezaka,

izlazilo je u snopiÊima od 1858. do 1861. go-dine. Postiranin Vladimir Nazor (1876. -1949.) bio je suplent u splitskoj gimnaziji, alije od 1901. do 1903. nastavio u Zadru (u me-uvremenu je 22. listopada 1902. diplomiraou Grazu). Uz latinski i grËki te talijanski, nje-maËki i francuski, uËio je gimnazijalac ©kariÊprivatno i ruski po knjizi koju je napisao Stje-pan RadiÊ (1871. - 1928.), poslije jednog odnajuglednijih hrvatskih politiËara. U Ëetvrtomrazredu bio je meu gimnazijalcima koji suutemeljili splitsku podruænicu "Druæbe sv.Δirila i Metoda za Istru". Na ispitu zrelosti bioje osloboen iz grËkog i talijanskog, ali jemorao polagati popravni iz njemaËkog. Viπeod toga, ljetne mu je praznike poremetilo bo-lovanje sestre od tuberkuloze pluÊa i smrt odnezaustavljive hemoptoje. KonaËno je ujesen1907. ocijenjen "zrelim" za pohaanje sveu-Ëiliπnih znanosti, a za svoju buduÊu profesijuodabrao je - "lijeËniπtvo". U istoj je generacijijednako postupio i Podgoranin Ivan SisariÊ(1887. - 1939.) koji je takoer na maturi dobioocjenu "zrio" (LN 91:66-9, srpanj 2010).

Obojica su u jesen 1907. zapoËelistudij medicine na njemaËkom sveuËiliπtu uPragu. U proljeÊe 1908. u Pragu je susreomnogo studenata koji su napustili zagrebaËkosveuËiliπte u znak protesta protiv bana KhuenaHedervaryja te je sudjelovao u radu jednog ododbora Prvog sveslavenskog studentskogkongresa. U Pragu je upoznao studenta JankaBoæiÊa (1889. - 1975.), poslije uglednog za-grebaËkog dermatovenerologa, s kojim jeostao u trajnom prijateljstvu. Na njegov poti-caj upisao je ©kariÊ na jesen 1909. treÊi seme-star u Innsbrucku. UËlanio se u Hrvatsko aka-demsko druπtvo "Velebit", u kojem je u ljet-nom semestru 1909/1910. izabran za tajnika.Istaknuo se prikupljanjem priloga za "Druæbusv. Δirila i Metoda za Istru" namijenjenih ot-varanju hrvatskih πkola u Istri. Nakon tri se-mestra ©kariÊ se preselio u BeË, a tamo je veÊod ljetnog semestra 1908. bio Ivan SisariÊ.©kariÊ je u BeËu promoviran 22. veljaËe 1913.,a SisariÊ Êe biti promoviran, takoer u BeËu,nekoliko mjeseci poslije, 2. srpnja 1913.

LijeËniËku karijeru poËeo je mladi©kariÊ na mjestu opÊinskoga lijeËnika u Ne-reæiπÊu na BraËu, ispunjavajuÊi obeÊanje danonaËelniku opÊine Dinku DubravËiÊu te takootklonio ponudu tadaπnjeg primarnoglijeËnika internog odjela bolnice u ©ibenikudr. Ivana Huge Botterija (1876. - 1963.),poslije profesora interne medicine u Zagrebu.Posao otoËkog lijeËnika bio je teæak i neza-hvalan, a dodatna su optereÊenja bila niskazdravstvena kultura stanovnika, siromaπtvo imalomiπtanske politiËke "igre" autonomaπa inarodnjaka. Svakodnevicu je, nakon malo viπeod godinu dana, prekinula vijest o atentatu u

iz povijesti hrvatske medicine

• U potrazi za dokumentacijom orazvitku imunologije u Hrvatskoj naπao samu "LijeËniËkom vjesniku" biljeπku pod naslo-vom "Primjena imunitetnih reakcija u dijag-nostiËke svrhe". To je bio naslov predavanjaodræanog na sastanku Podruænice ZboralijeËnika Hrvatske u Splitu u 12. oæujka 1952.,a predavaË je bio ugledan splitski lijeËnik dr.Josip ©kariÊ, godinu dana ranije umirovljenna mjestu upravitelja splitskog Higijenskogzavoda. Sloæivπi se sa stavom prof. dr. SilvijaNovaka (1900. - 1988.), koji je u Ëlanku ob-javljenome u "LijeËniËkom vjesniku" u dvo-broju za listopad-studeni 1951. pod naslovom"Vaænost fizikalnog pregleda bolesnika za di-jagnostiku" s pravom poklonio vaænost jed-nostavnim fizikalnim pregledima, dr. ©kariÊje istaknuo da su se u mnogim sluËajevimaispravne dijagnoze mogle postaviti jedinozahvaljujuÊi laboratorijskim pretragama. Pre-poruËio je kolegama, osobito mladim, upo-trebu laboratorija za seroloπku i mikrobioloπkudijagnostiku u svim i najmanje sumnjivimprilikama tea da kod negativnog rezultatasvakako opetuju pregled.

Predavanje mi se, prema biljeπci,uËinilo zanimljivim i informativnim, ali samtek sada, dræeÊi u rukama knjigu "90 godinau sluæbi zdravlja /1922. - 2012./" s podna-slovom "Od Higijenskog zavoda u Splitu doNastavnog zavoda za javno zdravstvo Split-sko-dalmatinske æupanije" mogao odrediti injegovu vremensku uvjetovanost. Tek sadashvaÊam da je davne 1952. godine dr. ©kariÊsvojim predavanjem obiljeæio prva tri deset-ljeÊa rada ustanove u kojoj je on bio od samo-ga poËetka. S obzirom na povezanost njegovaæivota i æivota ustanove ovo je prigoda za upo-znavanje jednog dijela hrvatske medicinskepovijesti.

U prigodi 90. obljetniceosnutka Bakterioloπkog zavoda

u Splitu (1922. - 2012.)

(Postire/BraË, 1887. - Split, 1976)

Æivot i djelodr. Josipa ©kariÊa

Ivica VuËak

Dr. Josip ©kariÊ

Postira

iz povijesti hrvatske medicine

51

sebi razumljiva Ëinjenica, a nepismenost uDalmaciji bila 50%-tna (u Dalmatinskoj Za-gori Ëak 70%-tna), otvaranje Bakterioloπkogzavoda u Splitu bio je znak promjene para-digme uloge lijeËnika u druπtvu. Dr. ©kariÊ jeupamtio primjedbu druπtveno angaæiranogaintelektualca prim. dr. Boæe PeriËiÊa (1865.- 1947.), uglednoga beËkog aka promovira-nog 1889. i zapamÊenog, s pravom, kao jed-nog od posljednjih univerzalnih lijeËnika (bioje internist, ali i kirurg, infektolog, dermato-log i psihijatar, prevoditelj medicinskih udæ-benika, ali i ©ekspirovog Hamleta), koji je na-kon ©ibenika (1889. - 1897.) i Zadra (1897.-1921.) radio u Splitu (1921. - 1947.). TraæeÊii dobivajuÊi ©kariÊevu pomoÊ u Zavodu, prim.PeriËiÊ nije mogao ne priznati æalac koji je os-jeÊao u srcu, prepoznavajuÊi dolazak "æalos-nog" doba u kojem njegova 24-satna posve-Êenost bolesniku viπe nije dostatna, jer pro-

blem rjeπava netko tko bolesnika zapravo nijeni vidio - u laboratoriju.

Vaænost bakteriologije, parazito-logije i serologije za svakodnevnu kliniËku me-dicinu propagirao je ©kariÊ svojim Ëlancima.Pored redovitih izvjeπÊa o radu splitskog Bak-terioloπkog zavoda objavio je u "Glasniku Cen-tralnog Higijenskog Zavoda" u Beogradu Ëlan-ke "Amöbna disenterija (Entamoeba histoliticaSchaudinn) u srezovima ©ibenik, Hvar, Supe-tar" (1925., 1926.)", zatim "Jedan sluËaj pjega-vog tifusa ustanovljen sluËajnim pronalaskomproteusa u krvi" (1926.) i "Nekoliko sluËajevamalteπke groznice u Dalmaciji" (1926.). Osimtoga objavio je i u "Glasniku Ministarstva na-rodnog zdravlja", koji je pokrenuo i ureivaodr. Andrija ©tampar (1888. -1958.), tekst"Nova metoda bakterioloπke dijagnoze dif-terije" (1925.). Radi usavrπavanja ©kariÊ jeotputovao u Rim i svemu vienom u glavnom

Sarajevu i zatim izbijanje svjetskog rata,tijekom kojega je ©kariÊ bio vojni lijeËnik uaustrijskoj vojsci u viπe mjesta u Bosni, a dos-pio je i do Albanije.

Bakteriologija

Poslije zavrπenog rata ii kratkog bo-ravka na otoku, postao je, u listopadu 1919.,lijeËnik Zdravstvenog odsjeka za Dalmaciju uSplitu. Specijalizaciju iz bakteriologije i epi-demiologije zapoËeo je poËetkom 1920. uPasteurovom zavodu u Zagrebu, u KaËiÊevojulici, kojemu je na Ëelu bio dr. Otto Löwy(1890.- 1920.). Neπto mlai od ©kariÊa, on jeveÊ tijekom studija u BeËu pod nadzoromprof. Rudolfa Krausa (1868.-1932.) radio uSeroterapijskom zavodu te nastavio i nakonpromocije 30. rujna 1914. Tijekom kratko-trajnog boravka u Zagrebu ©kariÊ je u travnju1920. pristupio Zboru lijeËnika (istupio je1931.). PoËetkom 1921. nastavio je specija-lizaciju u BeËu, u Institutu za opÊu i eksperi-mentalnu patologiju kod prof. dr. RichardaPaltaufa (1858. - 1924.). Njega je dr. Löwyveoma dobro upoznao suradnjom u razdobljuod 1915. do 1919., a koja je rezultirala i Ëlan-cima objavljenim u uglednim Ëasopisima.

Po zavrπenoj specijalizaciji ©kariÊ je1922. imenovan πefom novoutemeljene Bak-terioloπke stanice u Splitu. SpremajuÊi se zanove izazove ©kariÊ je napravio popis naj-nuænije opreme i potroπnih materijala, kupioih u BeËu i sam se pobrinuo za transport. Ve-liku brigu zadavalo mu je odræavanje pokusnihæivotinja (ovna, kuniÊa, zamorËadi i bijelih mi-πeva) nuænih za bioloπke pokuse. Repa kojomsu ih hranili kupovana je u Sloveniji. PoËetakdjelovanja nove zdravstvene institucije uSplitu 2. oæujka 1922. proπao je bez velikihrijeËi. Preuzimanje nove funkcije podudarilose s objavljivanjem ©kariÊevog Ëlanka "Überdie Beziehungen des Bac. melitensis (Bruce)zum Bac. abortus infect. bovum (Bang)" uuglednom berlinskom Ëasopisu "Zeitschriftfür Hygiene und Infectionskrankheiten" 20.oæujka 1922. U njemu je ©kariÊ, opisan kaolijeËnik iz Postira, izvijestio o rezultatimavlastitih istraæivanja tijekom specijalizacije uBeËu kod prof. Paltaufa. Desetak dana poslijeobjavilo je Ssplitsko "Novo doba", u broju odpetka, 31. oæujka 1922., vijest o prvim danimarada Bakterioloπke stanice u Sarajevskoj uliciu Splitu (pretrage po Wassermannu radile susvaki dan, krv se vadila utorkom od 2-5 po-podne).

U vremenu nedostatnog broja lijeË-nika i drugog medicinskog kadra, u doba kadje gladovanje naroda bilo gotovo samo po

©kariÊeva rodna kuÊa u Postirama

52

RazumijevajuÊi vaænost toga, prionuo je no-vim zadaÊama koje su rezultuiale novopodig-nutim zdravstvenim objektima diljem cijelo-ga tog teritorija. Manje je bio sretan πto je bioprisiljen sve manje vremena boraviti u labo-ratoriju, a rad na hraniliπtima, kulturama i zamikroskopom, u kojem je uæivao, prepustitisvojim suradnicima.

Na II glavnoj skupπtini Ljekarske ko-more Primorske banovine u Splitu 30. prosin-ca 1929. ©kariÊ je izabran za zamjenika tuæi-telja u Disciplinskom vijeÊu Komore, a na 2.izbornoj skupπtini te Komore 25. oæujka 1931.te ponovno 25. oæujka 1934. izabran je zatuæitelja u Disciplinskom vijeÊu. Na skupπtiniKomore 14. oæujka 1937. izabran je za pred-sjednika Nadzornog odbora. Sudjelovao je na

glavnoj godiπnjoj skupπtini Komore za Dal-maciju u Splitu 26. veljaËe 1939. i podnio iz-vjeπtaj u ime Nadzornog odbora.

I gospoa Naa, ©kariÊeva sup-ruga, pratila je njegove druπtvene aktivnosti.U pripremanju "Gusareve noÊi" u veljaËi 1931.bila je dama u PoËasnom odboru te suraivalasa suprugama uglednih splitskih lijeËnika dr.Jakπe RaËiÊa (1868. - 1943.), dr. Ante Grgina(1873.-1931.), dr. Ive Stalija (1875.-1963.),dr. Petra Rismonda (1883.-1962.), dr. Jurja»urina (1887. - 1947.), dr. Jurja KaliniÊa(1891.-1975.) te sa suprugama ravnateljagimnazije prof. Silvija AlfireviÊa (1881. -1943.) i ministra dr. Josipa Smodlake (1869.- 1956.).

©kariÊ je bio meu planinarimaokupljenim u listopadu 1931. na Mosoru pri-godom otvorenja planinarskog doma KraljiceMarije kod Gornjega Sitnog (danas dom„Umberto Girometta"). U svome se govorupredsjednik splitskog HPD-a "Mosor" prof.Umberto Girometta (1883. - 1939.) sjetiodobrotvora, ministra dr. Mate DrinkoviÊa(1868. - 1931.), inaËe lijeËnika, koji je za æivo-ta omoguÊio da dom bude dovrπen. Nakontoga popeli su se sudionici sveËanosti na Vidi-licu prof. Giromette na visini od 1000 m, astotinjak metara viπe od doma. Prof. Giro-metta - Ëovjek prirode, ËeliËnih miπica,atletske figure, crne puti, blagih melanko-liËnih oËiju, neobiËna vitalna, dinamiËna liË-nost, s puno je ljubavi, samoprijegora i idealiz-ma gradio planinarske objekte na Mosoru,Kameπnici, Vidovoj gori na BraËu. ©kariÊ muje zbog bolesne autosugestije uËinio na de-setke Wassermannovih pokusa, direktnih iindirektnih, oznaËenih raznim izmiπljenimimenima, pseudonimima i nalaz je uvijek bionegativan. Ni to ni mnogosatna uvjeravanja,prijateljska i struËna tumaËenja pri veËernjimπetnjama na splitskoj rivi nisu pomogla i prof.Girometta je poËinio samoubojstvo.

Za Zemaljsku higijensku izloæbupripremanu za ljeto 1933. u Beogradu ©kariÊje 22. prosinca 1932. izabran u splitski odboru kojem su, osim njega i dr. SfarËiÊa, bili joπdr. Josip Arambaπin (1861. - 1945.), dr. Ferri,dr. Stalio i prof. Girometta.

Od sredine srpnja 1933. u Higijen-skom zavodu u Splitu radio je, nakon zavrπe-nog lijeËniËkog staæa, dr. Velimir UrliÊ (1903.- 1983.) koji je studij medicine zapoËeo 1922.u Zagrebu, dio studija proveo u BeËu, apromoviran bio u Zagrebu 30. lipnja 1932.On se posvetio mikrobiologiji i parazitologijiu Bakterioloπko-epidemioloπkom odjelu podvodstvom dr. AntunoviÊ-MikaËiÊ.

U nedjelju 13. listopada 1935.otvorena je u Splitu na KlaiÊevoj poljani br.

gradu Italije pisao 1925. u ©tamparovu "Glas-niku" pod naslovom "Institut higijene, predu-sretnosti i socijalne skrbi u Rimu". Nekolikoje puta posjetio u Italiji talijanske institucijeza suzbijanje socijalnih i zaraznih bolesti i1928. pod naslovom "Die sozialen und In-fektionskrankheiten in Italien und ihre Bekä-mpfung" o tome izvijestio u Higijenskoj sekcijiDruπtva Naroda u Æenevi. Slijedili su ©kariÊeviËlanci u "LijeËniËkom vjesniku": "Propagandai stvaranje sredstava za borbu protiv tuberku-loze" (1934.), "Malteπka groznica u Dalmaciji"(1938.) i "Amebna disenterija" u Dalmaciji"(1939.).

Od 1925. do 1928. bio je pomoÊnilijeËnik u Bakterioloπkoj stanici dr. Rafo Ferri(1899. - 1969.), koji je u sijeËnju 1919. upisaomedicinu u Zagrebu, a u rujnu 1921. preπaona medicinski fakultet u BeËu te bio promo-viran 7. travnja 1924. Istodobno je, volon-terski, bio i pomoÊni lijeËnik u Dispanzeraza grudne bolesti uz dr. Josipa BerkoviÊa(1885. - nepoznat datum i mjesto smrti), nopostupno se sve viπe posveÊivao tuberkulozi.Tijekom svoga staæa objavio je 1925. u Splituknjigu o tuberkulozi. Nakon BerkoviÊeva od-laska iz dispanzera 1928. godine bio je dr.Ferri najprije v.d. a zatim i pravi πef splitskogAntituberkuloznog dispanzera (ATD-a). Bu-duÊi je ATD bio u sastavu Higijenskog zavoda,redovno je obnaπao funkciju zamjenika di-rektora. Bio je Ferri i vijeÊnik splitske opÊine.Od 1927. u Higijenskom je zavodu u Splituradila i vodila Bakterioloπko-epidemioloπkiodjel dr. Smiljana AntunoviÊ-MikaËiÊ (1901.- 1982.), koja je medicinu zavrπila 1925.godine u Innsbrucku. Dr. ©kariÊ je 1927. u Splitu objaviozdravstveno-prosvjetnu knjiæicu "Trbuπni tif(tifus)", koja je doæivjela drugo izdanje 1930.godine. Izmeu toga objavio je 1928. knjiæicu"Skrlet (skarlatina)". U glasilu Higijenskesekcije Druπtva naroda u Æenevi objavljen je1928. i ©kariÊev Ëlanak o razvitku komunal-nog zdravlja na selu u Jugoslaviji "Dévelop-ment hygiénique du village (l'hygiéne duvillage) en Yougoslavie".

Higijenski zavod i preventiva

Nakon πto je dotadaπnji direktor Hi-gijenskog zavoda u Trogiru-Splitu dr. AndrijaSfarËiÊ (1884. - 1955.) imenovan naËelnikomOdjela za socijalnu politiku i narodno zdravljepri Kralj. banskoj upravi u Splitu, na upraæ-njeno je mjesto kraljevim ukazom od 1. pro-sinca 1929. postavljen dr. ©kariÊ. Njegova seaktivnost proπirila na sve oblike preventivnezdravstvene sluæbe ne samo u Dalmaciji negoi popriliËno velik dio Bosne i Hercegovine.

iz povijesti hrvatske medicine

53

I nakon rata, u temeljito promije-njenim druπtvenim okolnostima, ©kariÊ jenastavio rukovoditi Bakterioloπkim zavodom.Uz njega je nastavio raditi i dr. UrliÊ, koji jespecijalizaciju mikrobiologije zavrπio u Zag-rebu 1949. Doktorsku disertaciju podnaslovom "©takorski ili murini pjegavac u Dal-maciji - istraæivanja u jednom endemskomæariπtu", u kojoj se posluæio s ukupno 212 li-teraturna navoda (svega 7 autocitata), obra-nio je 1970. na MEF-u u Zagrebu. U prigodiobiljeæavanja 50. obljetnice osnutka Bakterio-loπke stanice UrliÊ je objavio u "LijeËniËkomvjesniku" Ëlanak "Razvitak mikrobiologije ugradu Splitu", a zatim je uredio knjigu "60 go-dina ZZZZ u Splitu", u kojoj je napisao prilog"Razvitak mikrobiologije u Splitu".

Dr. ©kariÊ je umirovljen 1951., a naupraænjeno mjesto doπao je dr. Mihovil »uliÊ(1895. - 1982.), poznat kao «naπ LuËaninfl.Medicinu je zavrπio u BeËu i bio promoviran

4, u kuÊi u kojoj se nalazilo staro Poglavarstvo,izloæba koju je pod imenom «»ovjekfl orga-nizirao berlinski Higijenski zavod. Savrπeniumjetno napravljeni dijelovi ljudskog tijelaizraeni u najsitnijim detaljima stigli su u Splitvlakom, a od kolodvora su dovezeni ogrom-nim kolima. Na izloæbi su na zanimljiv naËinprikazani razliËiti aspekti funkcije ljudskog or-ganizma, a poseban je dio bio posveÊen straπ-nom neprijatelju ljudskog tijela - tuberkulozi.

©kariÊ je ostao vezan s rodnimmjestom i problemima svojih BraËana te imnastojao pomoÊi. Bio je u skupini intelektu-alaca okupljenih oko pjesnika Nazora koji su1936. utemeljili u Splitu Udruæenje BraËana.Na sastanku u Splitu 6. veljaËe 1938. ©kariÊje izabran za predsjednika Nadzornog odboraZadruge za elektrifikaciju BraËa. Za prvuknjigu «BraËkog zbornikafl (144 stranice),koju je uredio prof. Andre JutroniÊ (1895. -1977.) a tiskalo "Udruæenje BraËana u Splitufl1940., ©kariÊ je napisao je prilog «O higijen-skim i zdravstvenim prilikama na otoku Bra-Ëufl.

Nakon odlaska dr. AntunoviÊ-Mi-kaËiÊ u partizane 1943. preuzeo je rukovo-enje mikrobioloπke sluæbe u Higijenskomzavodu dr. UrliÊ, koji je 1938/1939. zavrπioposlijediplomski teËaj ©kole narodnog zdravljau Zagrebu. U Splitu je odlukom Izvrπnogodbora Hrvatskog Crvenog Kriæa u Zagrebukrajem srpnja 1944. utemeljen æupski odborHCK-a, a meu Ëlanovima odbora bio je i©kariÊ.

21. prosinca 1923. Usavrπavao se u Zagrebu1947. i iste godine zavrπio viπi teËaj iz higije-ne. Specijalizacija iz higijene priznata mu je1949. Bio je na usavrπavanju u viπe evropskihzemalja kao stipendist SZO-a.

Usprkos nevjerojatnim zaprekamai protivljenjima, ©kariÊ je tijekom dugogodiπ-njeg sluæbovanja postigao ostvarenje svogaideala. Izgraena je zgrada Higijenskog zavodau kojoj je bilo moguÊe, uz dnevni praktiËni istruËno-znanstveni rad na odjelima bakte-riologije-serologije i parazitologije, usavrπavatilaboratorijski bakterioloπko-seroloπki rad.Odluku o odlasku u mirovinu nakon 38 godinamorao je odgoditi zbog epidemije trbuπnogtifusa u splitskom brodogradiliπtu. Premda senakon sluæbenog umirovljenja povukao u rod-na Postira, ©kariÊ nije mirovao. U to doba uPostirama nije bilo lijeËnika, pa je ©kariÊ punihsedam godina jedini mogao pruæiti kvalifi-ciranu lijeËniËku pomoÊ. Besplatno je lijeËiosve one koji su mu se obraÊali za pomoÊ, patako i prvim turistima koji su dolazili u Postire.PouËavao ih je o vaænosti ËistoÊe i pravilneprehrane te naËelima zdravog æivota. Joπ imadosta onih koji se, poput don Ivice MatuliÊa,opisujuÊi svoje djetinjstvo sredinom proπlogstoljeÊa, sjeÊaju uloge umirovljenog dr. ©ka-riÊa: "I otac se razbolio, morao je na operaciju- kamen u mjehuru - poslali su ga kuÊi da um-re. No zalaganjem jednog lijeËnika, dr. Josipa©kariÊa, prebrodio je bolest" (maslina1@hi-htnet.hr).

iz povijesti hrvatske medicine

Dr. Josip ©kariÊ (desno)

Projekt

"Poznati Postirani"

izradili su uËenici

Osnovne πkole

Vladimira Nazora

u Postirama

55

©kariÊ J. "Nekoliko sluËajeva malteπke groznice uDalmaciji" Glasn CHZ Beograd 1926.©kariÊ J. Trbuπni tif (tifus) Split 1927, 1930.©kariÊ J. Skrlet (skarlatina) Split 1928.©kariÊ J. Die sozialen und Infektionskrankheiten inItalien und ihre Bekämpfung. Higijenska sekcija DruπtvaNaroda, Æeneva 1928.©kariÊ J. Dévelopment hygienique du village (L,hygienedu village) en Yougoslavie. Higijenska sekcija DruπtvaNaroda, 1928.©kariÊ J. Izvjeπtaj o rezultatima desetgodiπnjeg radaHigijenskog zavoda u Splitu, bivπeg Instituta za malariju(Higijenskog zavoda) u Trogiru i podruËnih socijalno-medicinskih ustanova u Primorskoj banovini. Split1933.©kariÊ J. Propaganda i stvaranje sredstava za borbuprotiv tuberkuloze" LijeË vjesn 1934;56/12/. ©kariÊ J. Malteπka groznica u Dalmaciji. LijeË vjesn1938;60/4/:145-7.©kariÊ J. Amebna disenterija u Dalmaciji" LijeË vjesn1939;61/3/:122-78.©kariÊ J. O higijenskim i zdravstvenim prilikama naotoku BraËu. u BraËki zbornik, knj. I, (JutroniÊ A. Uur.)Split 1940. ©kariÊ J. Primjena imunitetnih reakcija udijagnostiËke svrhe. LijeË vjesn 1952;74/3-4/:81-2.©kariÊ J. Uspomene jednog lijeËnika. NIP SlobodnaDalmacija Split 1965.©kariÊ J. O osnutku i razvoju Bakterioloπke stanice uSplitu do 1923. godine. (uz priloæenu ©kariÊevubiografiju) u (Topolnik E. ur.) Prvi simpozij o historijimikrobiologije i imunologije u Hrvatskoj do 1923.godine. JAZU Zagreb 1973. str. 95-105.

iz povijesti hrvatske medicine

©kariÊ je, prateÊi literaturu (znao jenjemaËki, talijanski, ruski i Ëeπki), i dalje nasto-jao pratiti razvitak medicine u svijetu i domo-vini. Pored veÊ spomenutoga predavanja nasastanku podruænice HLZ-a u Splitu 1952.,sudjelovao je 1954. predavanjem "O amebnojdizenteriji u Dalmaciji" na saveznom savje-tovanju "Amebna dizenterija i amebijaza" naInternoj klinici MEF-a u Zagrebu.

U Splitu se 1957. sastalo Ëetrnae-stero maturanata iz godine 1907. obiljeæa-vajuÊi pola stoljeÊa proteklog od ispita zrelostii s nostalgijom se sjetilo onih kolega i profe-sora kojih viπe nije bilo na æivotu.

Prigodom pedesete obljetnice pro-mocije ©kariÊ je od MEF-a u BeËu dobio ob-novljenu diplomu na latinskom jeziku. Ganuttim priznanjem, zapoËeo je pisati knjigu osvome æivotu. Objavio ju je u vlastitoj nakladi1965. pod naslovom "Uspomene jednoglijeËnika". U njoj je veoma zanimljivim stilomoæivio protekla desetljeÊa svoga æivota, na-ravno, najviπe piπuÊi o razvitku splitskog Bak-terioloπkog zavoda. Smatrao se pravim ©tam-parovim uËenikom i vjernim sljedbenikomnjegove socijalno-medicinske doktrine te muposvetio nekoliko zanimljivih opservacija uzasebnom poglavlju. Dræao ga je veomazasluænim za uspjeπan razvitak Zavoda i biomu zahvalan za pruæenu pomoÊ, ali i bio svje-stan da i velikani imaju ljudska ograniËenja.U knjizi je izloæio vlastita æivotna naËela: "Da-vati πto je moguÊe viπe od svoga znanja,svoga iskustva, svakom tko to znanje traæi itko to znanje treba" (....) "kroz cijeli sam æivotnastojao da stjeËem novo medicinsko i opÊeznanje, bilo u zemlji, bilo u inozemstvu, biloputem knjiga" (str. 260).

Za "Prvi simpozij o historiji mikro-biologije i imunologije u Hrvatskoj do 1923.godine", koji je odræan u PalaËi JAZU-a u Zag-rebu 19. svibnja 1972., ©kariÊ je priredio pri-log "O osnutku i razvoju Bakterioloπke staniceu Splitu do 1923. godine". Tekst je, uz prilo-æenu ©kariÊevu biografiju, objavljen u Zbor-niku s toga skupa 1973.

Nakon ©kariÊeve smrti od njega setekstom u "LijeËniËkom vjesniku" oprostio©kariÊev viπegodiπnji suradnik dr. UrliÊ. Sagle-davajuÊi rezultate ©kariÊeva pionirskog radau preventivnoj medicini u Dalmaciji, istaknuoje: "moramo priznati da je to bio ogroman ivrlo uspjeπan posao kojega je mogao izvrπi-ti samo onakav fanatiËni zaljubljenik u medi-cinu opÊenito, a posebno u svoju uæu speci-jalizaciju - mikrobiologiju, kakav je bio dr.Josip ©kariÊ". Svojim djelom trajno je ostaone samo meu kolegama u ustanovi koju jeutemeljio i vodio dugi niz godina, nego i me-u danaπnjim stanovnicima Postira. U okviruprojekta "Poznati Postirani" izradili su uËenici

Osnovne πkole Vladimira Nazora u Postirama6. kolovoza 2009. "Cvit znamenitih Postirana",u kojem je æivot i djelovanje dr. ©kariÊa vaænalatica. Odlomci njegove knjige uspomena uvr-πteni su 2008. u izdanje HAZU-a "LijeËnici pisciu hrvatskoj knjiæevnosti od Dimitrije Demetrado danas", a njegova knjiga "Deset godinarada Higijenskog zavoda u Splitu 1922. -1932." potpuno je opravdano u cijelosti pretis-kana u monografiji o Nastavnom zavodu zajavno zdravstvo Splitsko-dalmatinske æupanije.

•••••

Prilozi za ©kariÊevu bibliografiju©kariÊ J. Über die Beziehungen des Bac. melitensis(Bruce) zum Bac. abortus infect. bovum (Bang).Zeitschrift für Hygiene und Infectionskrankheiten"1922;95/3/:358-64, 20.3.1922.©kariÊ J. Institut higijene, predusretnosti i socijalne skrbiu Rimu. Glasn MNZ 1925;6/6-8/:416-21.©kariÊ J. Nova metoda bakterioloπke dijagnoze difterije.Glasn MNZ 1925;6/9-10 pril./:171-4.©kariÊ J. Amöbna disenterija (Entamoeba histoliticaSchaudinn) u srezovima ©ibenik, Hvar, Supetar" -izvjeπtaji o radu splitskog Bakterioloπkog zavoda. GlasnCHZ Beograd 1925, 1926.©kariÊ J. Jedan sluËaj pjegavog tifusa ustanovljensluËajnim pronalaskom proteusa u krvi" Glasn CHZBeograd 1926.

56

Kao lijeËnik sluæio je prvo vrijemeu bolnici i opÊini. Moje poznanstvo s njim po-Ëinje po zavrπetku prvog svjetskog rata kadmi je, u svojstvu naËelnika Higijenskog odjelaMinistarstva zdravlja, odobrio specijalizacijuu bakteriologiji, najprije u Zagrebu pa u BeËu.

Po zavrπenim specijalistiËkim nau-kama okupilo se oko njega iz cijele dræave sto-tinjak, rekao bih fanatiËnih struËnjaka, osni-

vaËa razliËitih grana preventivne medicinekod nas. Svi su se oni specijalizirali u raznimmedicinskim centrima Europe i Amerike u dis-ciplinama bakteriologije, parazitologije, in-fektologije, malariologije, ftizeologije, derma-tovenerologije, higijene, socijalne medicine.

Kad je ©tampar posjetio Bakterio-loπku stanicu, primijetio mi je na svoj specijalninaËin: "©to zurite uvijek u mikroskop? Ako negledate na mikroskop, onda ste s epruvetomu ruci. Treba gledati teleskopom, a ne mikro-skopom". Razumio sam, πto je htio reÊi. Od-govorio sam mu, da nije bilo mikroskopa, nebi bilo ni socijalno-medicinske higijenske nau-ke, niti bi medicina bila joπ znanost. ©to se ti-Ëe epruveta i drugih staklenih predmeta vri-jedno je gledati πto se u njima dogaa; ispiti-vati, istraæivati mnoge tajne i zbivanja tih naπihneprijatelja, neprestano ih prouËavati, kakobismo naπli metodu i sredstva, da ih uniπtimo.U tome se uspjelo. Zaista se u epruveti svemoguÊe pokuπavalo I mnogo korisnih tajnimikroba otkrilo. Nije se uspjelo, kako je predneko vrijeme nobelovac Vodson (Watson?)istaknuo, da se stvori u epruveti æiva stanica,æivot, niti Êe, kako on to kaæe, ikada uspjeti.

• Nije lako pisati o tom Ëovjeku, ko-ji je stvorio veliko djelo na socijalno - zdrav-stveno - profilaktiËno - higijenskom polju.

Imao je mana i greπaka. To nije vaæ-no. O tome se i pretjeravalo. Njegovo djeloje tu, ono je neizbrisivo, aere perennius, spo-menik trajniji od mjedi. Iz nekih stavaka iz pi-sama, koja mi je upuÊivao iz domovine i raz-nih strana svijeta, Ëitalac Êe moÊi da upoznaportret toga krupnog, fiziËki i duπevno zdra-vog Ëovjeka. Velike, okrugle glave, bistrih ispi-tujuÊih oËiju, visoka i πiroka Ëela, spuπtenihbrkova, neπto izboËene jagodiËne kosti, debe-lih naoËala, poluokruglih usana, πto mu je da-valo neki, iako minimalan, azijatski izgled.

Mnogima Êe ta pisma biti dosadna,a lijeËnicima, koji su ©tampara poznavali,moæda zanimljiva.

Poznavao sam ga joπ iz studentskihvremena u BeËu, viπe po vienju nego po dru-govanju. Zalazio je u kafanicu Wien, a mi Dal-matinci u Arkaden. Bavio se samo naukom,osobito prouËavanjem medicinsko-socijalnihproblema. Nije posjeÊivao kazaliπta, koncerte,muzeje (...)

Kad se negdje pred poËetak bal-kanskog rata 1912. godine odræavala sjednicaHrvatskog sveuËiliπnog druπtva u BeËu, biloje zakljuËeno, da se ©tampar imenuje pred-sjednikom. Nije bio prisutan, doπao je kasnije.Stolovi su bili puni flaπa i Ëaπa piva i vina. Pu-πilo se naveliko, dvorana zadimljena. Pjevalose i buËilo. Neki su bili u veselom raspolo-æenju. Zadah od preostale hrane i piÊa, dimod cigareta bili su neprijatni. U to je uπao©tampar. Silan aplauz, uz buku Ëuli su se gla-sovi: "Æivio! Neka govori ©tampar!". Nastalaje tiπina. On je bio mrk. Bacio je pogled nadvoranu i progovorio glasno i akcentuirano:"U spilji puπaËa i pijanica nema ©tamparumjesta". Digao se, uzeo πeπir i otiπao. Svi suostali zbunjeni, neki su protestirali.

Izabrao Ivica VuËak

©kariÊ o ©tamparuUlomci iz

"Uspomena jednog lijeËnika"(Pisano 1963.-1964., tiskano 1965.)

Wenn die Könige bauen,dann haben die Kärner die Arbeit

uspomene i sjeÊanja

57

Kad je prvi put doπao u Split, po-krajinska zdravstvena vlast priredila je banketu njegovu Ëast. Bili su pozvani svi sluæbeni ipolusluæbeni lijeËnici, kao i oni specijaliziraniu pojedinim medicinskim granama. Sve su tobili stariji lijeËnici: kirurzi, ginekolozi, derma-tovenerolozi, internisti. Svima je bilo poznatoda je ©tampar velik protivnik alkohola i duha-na. Znao je isticati da u æivotu nije nikad po-pio kap alkohola niti popuπio cigaretu.

Na banketu je bilo oko ËetrdesetlijeËnika. Ondaπnji πef zdravstva LjubiÊ zamo-lio nas je da, njemu za ljubav, ne traæimo nika-kav alkohol, kako ne bismo razljutili ©tampa-ra i kako on ne bi napustio dvoranu. Na du-gom stolu samo flaπe i Ëaπe s obiËnom i mine-ralnom vodom. Za vrijeme banketa poËele sustizati kriomice flaπe piva i vina. Neki od pri-sutnih, skriveni, nevieni, u zgodnom mo-mentu pili su pivo i vino. Bilo je smijeπno,neozbiljno, rekao bih poniæavajuÊe prisus-tvovati tim scenama.

©tampar je bio viπe puta kod menena ruËku. Volio je dalmatinsku hranu, osobito

»ovjek sve to pokuπava, ali u tomenije uspio. Dobro sam znao da ima mnogozaraznih bolesti na teritoriju Dalmacije i da ihtreba na terenu epidemioloπki ispitati i suz-bijati. Imao sam u planu da to postepeno iz-vrπim i izvrπio sam kako sam to sam predvidioi ©tamparu obeÊao. Bio sam tada jedini lijeË-nik u Stanici, bez auta, bez ikakvih prijevoznihsredstava, bez potrebnog sanitetskog per-sonala. Kad sam zbog velikih epidemija izlaziona teren, u Stanici je zapinjalo, lijeËnici suprotestirali.

Nakon nekoliko godina naπeg radaπaputalo se i doznalo da je predsjednik Rocke-fellerove fundacije za Europu, upoznavπi naπplodan, samoprijegoran rad u organizaciji iborbi protiv zaraznih i socijalnih bolesti, pred-loæio neku nagradu iz Fonda za svakog on nas.Doznao je da je za tako odgovoran i pogibe-ljan rad naπa mjeseËna plaÊa premalena, do-voljna tek za uzdræavanje. Radilo se o svoti od5000 dolara za svakog s motivacijom da osi-guramo mali stan, prizemnu kuÊicu, buduÊida nitko od nas nije imao stana. U to vrijemeteπko je bilo doÊi i do unajmljenog stana.

©tampar je navodno tu ponudu od-bio s motivacijom da nam je plaÊa dovoljnaza æivot. Poslije toga mnogi su se ohladili pre-ma njemu. Bilo je i drugih razloga, ali to imje bio povod poËetku svaa, nepoπtovanja,napadaja, napuπtanja. »ovjek bi morao u æi-votu biti dosljedan, stroæi prema sebi negoprema svojim suradnicima i svojim prijatelji-ma. Neki su govorili, kako bi njemu bilo kadabi netko od nas neπto sliËno njemu uËinio.

Treba se uæivjeti u poloæaj drugog.Ne poduzimati prema nekome neπto πto bivrijealo, boljelo. Ja sam preπao preko toga.Poznavao sam ljudske slabosti. Znao sam dasu i najveÊi ljudi bili u nekim pitanjima sitni isitniËavi. Upoznao sam njegovo veliko djelo,a na materijalne stvari se nijesam obazirao.Na koncu su ga mnogi, pa i oni najintimnijiprijatelji, najbolji suradnici napustili. Nije tobilo samo radi principijelnih, veÊ viπe radi liË-nih razloga. PrimjeÊivali su mu da nije trpionikoga od onog Ëasa, kad bi se dotiËni poËeopodizati znanjem, sposobnoπÊu, stvaranjem,organizacionim duhom mimo njega i prekonjega.

Prema neprijateljima socijalne me-dicine i privatnim lijeËnicima bio je goropa-dan, nemilosrdan, uvredljiv; govorio je, da Êemu biti najsretniji dan, kad privatne ambulan-te ostanu prazne, a privatni lijeËnici bez zara-de. Neki od njegovih suradnika imali su pre-ma njemu neko strahopoËitanje. Bilo je poje-dinaca, njemu podËinjenih, koji su ga se bo-jali. Znao je vikati upravo na ove, podcjenjivatii ironizirati njihov rad. To se veÊinom odnosilona administrativne lijeËnike.

bijelu ribu bez zaËina. Pio je samo obiËnu ilimineralnu vodu. Na naπem stolu bilo je uvijekvina. Mi smo ga sasvim umjereno pili i po dal-matinsku razvodnjavali: 1/4 vina sa 3/4 vode.Nikad niπta nije primijetio niti se na meneljutio. Jednom ponudio sam mu proπek (slatkovino od osuπenog groæa) s motivacijom, dato nije vino. Pogledao me mrko ispod svojihdebelih naoËala. Nijesam insistirao, poznavaosam njegovu Êud. Rekao sam mu da je to bilaπala, a da Êemo mi popiti u njegovo zdravljeËaπicu domaÊeg nektara ("Lacrimae Christi"),mog vlastitog proizvoda.

Kad bi doπao u inspekciju, sluËaj jehtio da sam gdjekad upravo tada bio na te-renu. To je bilo kasnijih godina, kad sam dobiomali auto. Tada bi primijetio: "Vi me izbjega-vate, uvijek ste odsutni, kad ja doem.""NekoÊste mi primjeÊivali da uvijek zurim u mikro-skop, a sada mi primjeÊujete kad gledam Va-πim dalekozorom, kad sam na terenu" - ja bihodgovorio.

Tokom vremena poËeo sam na nje-mu opaæati neke promjene. Postao je nepov-jerljiv. Imao je neke ideje proganjanja. VeÊ jeimao mnogo neprijatelja, a meu njima je biloi nekadaπnjih najboljih prijatelja. PoËeo jesumnjati i u druge prijatelje, a bojao se da Êega Ëak netko napasti. Kad bismo se do kasnenoÊi πetali po beogradskim ulicama, Ëesto seokretao, neËega se bojao. Bio je napetih æi-vaca, iscrpljen od rada, problema, projekata;mnogo je radio, imao je mnogo obaveza, bri-ga, mnogo neprijatelja. A tko ih nema, dokpoπteno misli i radi! PriËao mi je da je nekolikomjeseci poslije smrti Stjepana RadiÊa bio poz-van od kralja Aleksandra. Rekao mu je ono,πto mu nitko do tada nije rekao. Upozorio gaje na mnoge straπne stvari u dræavi, osobitona korupciju. Odbio je svaku suradnju. Kratkonakon toga primio sam viπe pisama, koja suse odnosila na kupnju terena za gradnju soci-jalnih ustanova. Radilo se o terenima tadavisokih politiËkih liËnosti. Razvidio sam na licumjesta i obavijestio ga da je teren nevrijedani kamenit, na nezgodnom poloæaju i da ne od-govara svrsi. "Radi pobjede naπe zdravstvenepolitike treba da dobijemo prijatelje meupolitiËarima" pisao mi je. "Ja se ne upuπtamu prljave poslove i ne namjeravam da uopÊerazgovaram s tim ljudima". Bio je naivan u ne-kim stvarima. Na koncu mi je dao pravo. Uvi-dio je da se radi o prevari i korupciji. RazoËa-rao se i u tim ljudima.

Mnogo je putovao. Uvijek mi se jav-ljao s puta. Imam joπ mnogo njegovih pisama.

Premnogo me hvalio, uzdizao, una-preivao u sluæbi, proπirivao kompetenciju uradu, slao u inozemstvo radi upoznavanja no-vih metoda rada. Odredio me za delegata u

uspomene i sjeÊanja

©tampar kao student

«...najsretniji dan, kad privatne ambulante ostanuprazne, a privatni lijeËnici bez zaradefl

uspomene i sjeÊanja

59

mora biti neizmjerno æao", piπe mi dalje ©tam-par, "kad vidi, koliko cijene naπ rad u inozem-stvu, a kako o nama sude kod kuÊe. No ipakbroj naπih neprijatelja sve je manji, a oni, kojinas napadaju, ne znaËe niπta u suπtini, je-dinomogu politiËkim intrigama uspijevati". Bodre-njem, da ne klonem duhom, i tvrdnjom da Êenaπa stvar ipak pobijediti, zavrπava pismo.

U pismima iz 1926. moæe se raza-brati oduπevljenje ©tampara na polju asanacijena selu, podizanja novih ustanova, na propa-gandnom polju s izloæbama, filmskim prikazi-vanjima, predavanjima, zdravstvenim prosvje-Êivanjem naroda. Te godine namjeravao jeBakterioloπku stanicu pretvoriti u epidemio-loπki zavod. Otvoren je AntirabiËni i Antimala-riËni odjel. Za sva pitanja moli moje miπljenje.Raduje se gradnji ©kolske poliklinike u Splitu.

IstiËe moje plemenite æelje za opÊedobro, veliku vrijednost i odliËne rezultate udosadaπnjem radu. Hvali rad Ferrija u Dispan-zeru za tuberkulozu. ObeÊava nove lijeËnike,kemiËara, automobil. Najavljuje svoj dolazaks potpredsjednikom Rockefellerove fundacijedr. Mitchellom. Treba da vidi sve πto je uËi-njeno na zdravstvenom polju u ovo nekolikogodina.

Dalje mi u jednom pismu piπe: "Vinajbolje znate s koliko sam ljubavi sve tostvarao i s koliko sam se izdræljivosti za sve toborio. Znam dobro, da se Vi na svom teritorijuisto tako borite i da Ëuvate to naπe zajedniËkodobro".

U pismima kasnijih godina odu-πevljava se izgradnjom novih ustanova, meuostalima Doma zdravlja u Supetru, Zdravstve-ne stanice u Jelsi, pa u Biogradu na moru,Skradinu i Ninu. IstiËe kako mnogo cijeni mojevelike zasluge za organizaciju posla i oko pa-metne πtedljivosti, koja je urodila tako lijepimrezultatima. Nakon ukidanja Inspektorata tajrad Êe joπ viπe prednjaËiti. Samo naprijed.

Kad se proËulo da je premjeπten uSarajevo, pisao mi je: "Ne znam tko je to iz-mislio. Mi smo, dragi moj, pobijedili na svimlinijama. Trebali ste danas prisustvovati sjed-

nici narodne skupπtine, na kojoj biste Ëuli, sakoliko su pohvala svi govornici bez razlikegovorili o naπem radu... Mene veseli πto mijavljate toliko prijatnih vijesti za dobro naro-da. Uvjeren sam da je gradnja novih ustano-va uglavnom Vaπa zasluga, πto ste sprijeËilinevjerojatno rasipanje dræavnog novca kojese u tolikoj mjeri zacarilo za vrijeme Inspek-torata. Oni su otiπli, a Vi ste ostali pobjednici.PreporuËujem Vam πtednju, πtednju naravnopametnu, kao πto Vi to znate, za dobro narodai za radove u narodu".

Bio je oduπevljen kad je Ëuo da jeBosiljevac sakupio dovoljno novaca u JuænojAmerici za izgradnju Doma zdravlja u Supetrus bolniËkim odjeljenjem.

Mi pomaæemo uglavnom higijenu,prema tome Êemo pomagati u higijenskimnapravama Zdravstveni dom; πtoviπe, preuzelibismo ga na izdræavanje.

Nerazumljivo je i nehumano da jetaj Zdravstveni dom, lijepa kamena zgrada sbolniËkim odjeljenjem i ambulantama zasocijalne bolesti, sagraen u divnoj morskojuvali (koja je poπumljena na dræavni troπak)novcem naπih iseljenika iskljuËivo za zdrav-stvene svrhe, nedavno prodan, a novi Dom(nova Bolnica) sagraen po tipu prizemnicana nezgodnom mjestu uz cestu. Bolesnici,umjesto da uæivaju morski i πumski zrak, trpevruÊinu i praπinu. SreÊa je ipak πto taj lijepi izdravi ambijent uæiva personal jedne ustano-ve koja ima tijesne veze s medicinom i kojaπalje svoje osoblje na odmor.

Kad se poËelo ponovno govoriti opromjenama sanitetske politike, pisao mi je:"Ja se ne bojim nikoga; naπa stvar neÊe i nemoæe propasti. Vi ste najbolje vidjeli kako supropali svi oni koji su nas napadali i da sadaagitiraju s naπim radom". To je bilo 1927. go-dine.

Nitko ne bi rekao da je taj, premamnogima goropadan, strog, mrk, neprijatanËovjek, bio veoma njeæan prema onima kojitrpe i prema djeci. Djetinjski bi se oduπevljenoveselio svakom zdravstvenom uspjehu. Neki

razmjeni lijeËnika u Italiji, koju je organiziralaHigijenska sekcija Druπtva naroda.

Kada je morao biti dulje vremenaodsutan, preporuËio bi mi svoje dvije kÊerkiceda ih povremeno posjetim. Bio je idealan injeæan otac. KÊerke su se nalazile u Zavoduanela Ëuvara sestara dominikanki u KorËu-li. "Tamo je odliËan odgoj", govorio mi je, "uzuËenje svjetskih jezika i glazbe". To mi je bilopoznato. Znao sam, da se u tom zavodu nala-ze i djeca politiËara raznih vjera, liberalnihprincipa i ateista.

Dok je ©tampar gubio prijatelje uzemlji, poπto su bivπi suradnici i neki politiËarimrzili, kako se on izraæavao, njegov socijal-no-medicinski rad, dotle je u inozemstvu, nakljuËnim svjetskim zdravstvenim poloæajima,stjecao sve veÊi broj prijatelja, koji su ga uzdi-zali i koji su hvalili njegov rad. Mrzili su ga idrugi lijeËnici, koji nisu imali privatnu praksu,kao i osobe, koje su bile na vlasti. Ja sam gaodvraÊao od borbe protiv privatnih lijeËnika.

Davao sam mu za primjer velikuprivatnu praksu profesora Nothnagela, uzor-humana lijeËnika, struËnjaka, pisca mnogihzdravstveno-medicinskih radova. On je tvrdio,da znanje i umjeπnost ne vrijede bez huma-nosti, da samo dobar Ëovjek moæe biti dobarlijeËnik. Treba raditi svoj posao, pa Êe pobi-jediti ono, πto je bolje i vrednije. Ja nisam bioprotiv privatne prakse, iako se u æivotu nije-sam nikada naplatio za bilo koji lijeËniËki pre-gled ili lijeËniËku intervenciju. Upoznao samdosta lijeËnika, u pravom smislu gangstera,koji se nijesu niËega æacali da dou do novacai da se za kratko vrijeme obogate. Upoznaosam i mnogo viπe neobiËno dobrih, vrijednih,poπtenih, uzornih, humanih lijeËnika, koji sulijeËniËku privatnu praksu vrπili s najveÊom sa-vjeπÊu i velikim znanjem. Zbog prvih je naπasadaπnja vlast zabranila privatnu praksu.Moæda je i dobro postupila. To Êe se s vreme-nom vidjeti. Svakako, vlast je u vidu imala ne-savjesne lijeËnike spekulante.

Godine 1925. primio sam od ©tam-para pismo iz Hamburga. Piπe mi da je uspioangaæirati poznatog parazitologa, malario-loga prof. Nochta za direktora Instituta uSkoplju. Za njega je to bio velik moralni us-pjeh kod kuÊe i u inozemstvu. U tom pismumi javlja da je na prolazu kroz Prag, na izriËituæelju predsjednika Masaryka, bio kod njegana ruËku i viπesatnom razgovoru. Masaryk jemnogo Ëuo o naπem radu pa je htio da ga vi-di, upozna i od njega Ëuje njegove misli i na-zore o sanitarnoj politici.

Molio ga je da mu poslije poπaljeslike naπih ustanova i zakone o naπim higijeni-Ëarima, jer oni u »ehoslovaËkoj smatraju daje to danas najbolje na svijetu. "Doista Ëovjeku

iz proπlosti medicine

60

re, πto je s velikim oduπevljenjem prihvatio iodobrio kredite, kao i za vodovod u NereæiπÊui proπirenje Zdravstvene stanice u Imotskom.Tom prilikom mi je pisao: "Neka Vaπa dragaDalmacija ima barem lijepe uspomene na mo-je sluæbovanje i djelovanje. Vi ne moæete pra-vo da shvatite koliko me unutarnja radostobuzima kada mogu koje dobro djelo uËinitiza dobro onih koji su tako zapostavljeni i pot-rebni pomoÊi. Samo Vas molim, kao roenogbrata, da uvijek socijalno radite. To je najboljii najsigurniji lijek za svaku bolest".

Godine 1929. mnogo se govoriloda ©tampar odlazi. Bilo nam je æao. Znali smoda Êe preventivna medicina mnogo trpjeti.

Dogovarali smo se kako bi mu semoglo pomoÊi. Pisao mi je: "Ja potpuno ra-zumijem sve vas, ali vam ne odobravam πtopoduzimate korake u moju obranu. MolimVas, da se to ubuduÊe ne Ëini. Vi vrlo dobroznate, da sam ja uvijek pobjeivao, boreÊi seza pravednu stvar. Prije Êu ja otiÊi bez tragaiz ove zemlje nego da dozvolim smanjenjebudæeta za higijenu pri ovakovim prilikama.Ako je naπa stvar pravedna, zaπto da je na-puπtamo? Do vraga i takve prilike, da se Ëov-jek mora boriti za pravednu stvar. Kad jedan-put odem sa svojeg mjesta, onda vi radite πtoznate. Ja doista odlazim u Æenevu na duljevrijeme. Imam da obavim jednu znaËajnu mi-siju koju mi povjerava Higijenska sekcija. OstatÊu dulje vremena".

U studenom iste godine, stupa-njem na snagu Zakona o banskoj upravi, po-slao je svim svojim suradnicima jedno tiskanooproπtajno, uvjerljivo, dirljivo, iskreno, zahval-no pismo, obeÊavajuÊi uvijek svoju pomoÊ,gdje god je ona moguÊa, poπto prestaje nje-gova neposredna veza s podreenim usta-novama.

Dr. ©tampar mi je pisao i spremaome da se prihvatim novog poloæaja, direktoraHigijenskog zavoda u Splitu. Isticao je i novo

znanje πto sam ga stekao kod one razmjenelijeËnika u Italiji. Ja sam ga molio, da bih naj-radije ostao u Stanici kao bakteriolog i radiopraktiËki, struËno, znanstveno na bakteriolo-giji i njoj srodnim disciplinama. Pisao sam muda sam na tom polju imao veÊ vidnih uspjehakod amebne dizenterije, bruceloze (malteπkegroznice), difterije kao i da sam o tim infektiv-nim bolestima publicirao nekoliko radova udomaÊim i stranim struËnim Ëasopisima. Nijeniπta koristilo. Unaprijedio me je i protiv mojevolje imenovao direktorom Higijenskog zavo-da. Znao sam da to znaËi napustiti mikroskop,moj dragi laboratorij sa svim instrumentimai aparatima, moje omiljele bakterije, parasite,mikroorganizme. Znao sam da Êu biti zauzetnepreglednim spisima, obraËunima, potpisi-vanjima, financijskim i personalnim pitanjima,aferama, sastancima, pozivima, proraËunima,konferencijama, putovanjima. Bilo je teπko sa©tamparom boriti se, opirati mu se, osobitou ovom sluËaju kad mi je u znak priznanja danviπi druπtveni poloæaj. Za sve to ja nijesammario, ali dr. ©tampar je dobro znao da Êu jai na tom mjestu savjesno do krajnosti vrπitisvoju duænost i ærtvovati se za opÊe dobro, ponarod korisnu stvar.

Nastale su promjene. Institut zamalariju u Trogiru pretvara se u Higijenski za-vod, potom se spaja s Bakterioloπkom stani-com i uslijed nove podjele dræave na banovine1929. godine prenosi u Split. ©tampar me jeimenovao direktorom Higijenskog zavoda,iako sam se ja opirao.

On preporuËuje sloæan rad, imajuÊipred sobom samo dobro naπeg rada i moli meda se svuda provodi racionalne πtednja.Odobrio je znatne kredite za vodovod u Bio-gradu n/m i za asanaciju sela. Moli me da nas-tavim rad svojim praktiËnim smislom i pozna-tom πtednjom, kako bi se πto je moguÊe viπemalih asanacionih radova izvelo na dobronaroda. Na srcu mu leæi da se podignu, urededobri centri u Travniku i Livnu. Premalo seprije radilo na podizanju narodnog zdravljau tim krajevima u kojima, uz ostale bolesti,hara endemski sifilis. Javlja mi da je isposlovaood Rockefellerove fundacije put u inozemstvo:Drezden, Berlin, Holandiju i Dansku radi prou-Ëavanja novih metoda i problema iz moje dis-cipline. On putuje u Ameriku, pa me moli, dabudem dobar i vjeran u πkoli, koju je on kodnas osnovao, i da budem uvijek dobar sinsvojeg naroda.

U lipnju 1930. godine piπe mi izGroningena u Holandiji da dolazi u Split gru-pa vrlo vrijednih i uglednih stranih lijeËnikaradi pregleda naπih ustanova i naπeg rada. Ukolovozu te godine doπao je u Split i nije mezatekao. Bio sam na lijeËenju u Radenskimtoplicama, jer sam bolovao od bubreænih ka-

su ga smatrali silno ambicioznim, autokra-tom, tiraninom, sadistom. Mrzili su ga, pro-ganjali neopravdano, nekolegijalno, bez raz-loga i nepoπteno. I mene je znao rijeËima oπi-nuti, poniziti. Sve sam mu opraπtao. Znaosam da Ëini dobronamjerno, da stvara velikohumano zdravstveno djelo. Bez mog znanja,privole, miπljenja i savjeta nije niπta podu-zimao u Dalmaciji.

Raznjeæio se kad je doznao da Êese u Imotskom, u Domu zdravlja, otvoriti©kolska poliklinika i Narodno kupatilo. Pi-sao mi je: "Iskreno se radujem Vaπoj dobroj ipametnoj akciji. Taj kraj, koji je sasvim za-baËen, to doista i zasluæuje. Moja je æelja, dase u Imotskom osnuje na svaki naËin πkolskapoliklinika u sklopu Zdravstvene stanice kakobi se pomoglo tamoπnjem zapuπtenom na-rodu".

Znao se i naπaliti se, a pri tom gro-hotom se nasmijati. U njegovu druπtvu u Beo-gradu bio je Ëesto ujak moje Nae, Jure Du-bokoviÊ, inkarnacija dobrote, naivnosti, jed-nostavnosti, altruizma, Ëestitosti, poπtenja,ljubavi i brige za svakoga tko je bio potreban,tko je bio bolestan, tko je oskudijevao u Ëemuili inaËe trpio. ©tampar bi me pred njim po-Ëeo, iz πale, grditi (tako mi je pisao ©tampar),onda bi ujak bio nesretan, poπto nikako nijeznao kod njega razlikovati πalu od istine.

Kad se otvorila Zdravstvena stanicau Jelsi, rodnom mjestu naπeg ujca, onda mije pisao: "Ja Vam od srca zahvaljujem na Va-πem rijetkom razumijevanju, ljubavi i oduπev-ljavanju za plemenita djela". U sliËnom smislupisao bi mi kod otvora svake zdravstveneustanove.

Doktora SfarËiÊa, malariologa, πefaInstituta za malariju u Trogiru, koji je sa spo-sobnoπÊu i uspjehom organizirao i vodio bor-bu protiv malarije, isto je tako mnogo volio.Jednom prilikom mi piπe: "Ja sam u Vama i uSfarËiÊu naπao ne samo odliËne suradnike,nego i prijatelje, pa nije onda Ëudo πto se ve-selim doÊi u onaj kraj, gdje je naπa ideologijauhvatila ne samo Ëvrste korijene nego jepoka-zala i osobite rezultate. Ja doista nisamviπe zdrav i mislim da neÊu ostati na svojemmjes-tu. No vi treba da nastavite moj rad i dane dozvolite da moj trud propadne. Ako jaoti-em, otiÊi Êu po svojoj æelji. Ja nemamkoga da se bojim i neÊu ni pred kim uzmicati.Ove Êu godine iÊi na jedan dulji put u trajanjuod 6 mjeseci po Europi i Americi. Za tovrijeme Êu odluËiti da li Êu se vratiti ili ne. Novi svi skupa treba da nastavite svoj posaoonako oduπevljeno kao i do sada i treba da senauËite da se i bez mene moæe biti." To je bilo1928. godine. Iste godine predloæio samosnivanje zdravstvenih stanica u LeÊevici iMuÊu, najzabitnijem kraju Dalmatinske zago-

Vanja Radauπ: Andrija ©tampar

samo ja stvoren da sa svojom porodicom sva-kodnevno podnosim ærtve i poniæenje, i zarmislite da je moralno πto vi svi to samo odmene traæite? Bez ærtava nema uspjeha. »imse nekog od vas, u poπtenoj namjeri, dirne,odmah svi skoËite i traæite hiljadu naËina daometete sve to; πtoviπe, bavite se i idejom daostavite jednu ideju i jedan rad za koji jepotrebno svaki dan sve viπe se ærtvovati. Zarmislite da samo vi i vaπi ljudi imaju prava dase brane i da se ne ærtvuju? Bez ærtava naπ Êerad sigurno propasti". U Mostaru su bilisasvim drugi problemi, a Ferri se posvetioproblemu tuberkuloze. ©tampar nije imaopravo. Svi smo mi podnosili mnoge ærtve iponiæenja za koje on nije znao. Izgarali smou radu, iscrpljivali smo se do iznemoglosti. Jasam od pretjeranog rada u tim najzrelijim go-dinama æivota imao neko vrijeme Ëeste nes-vjestice, besane noÊi, posrtao bih na ulici, kr-vario od bubreænih kamenaca i sa svim krva-renjima ostajao na duænosti, neumorno ra-deÊi. ©tampar ne bi nikada postigao ono πtoje postigao da nije bilo nas ideologa, izvrπilacajedne velike ideje, velike nauke, kojoj je ondao temelje.

Sve sam mu opraπtao, jer sam znaoda postupa u dobroj namjeri i da je fanatiksvoje plemenite ideje. (...)

PoËetkom listopada 1939. godineprijateljski se sjeÊa mene. Piπe mi da uskoropoËinje s redovnim radom na SveuËiliπtu i na-da se da Êe naπ posao nailaziti na bolje razu-mijevanje. Nekoliko dana poslije toga piπe mi,kako mi je nekoliko puta rekao, a to nije ni-kada, da me ne smatra zgodnim za voenjeposlova Higijenskog zavoda. Prema tome, onmisli, da mi neÊe biti uËinjena nepravda, akomi nadleæni budu odredili neki drugi posaoili me budu stavili na raspolaganje. Nije sesjetio onoga πto se njemu dogodilo.

Zaboravio je na svoje patnje, pro-

ganjanje, ponos, poniæenja, æivËano rastro-jenje. Bio je pod utjecajem nekih elemenata,sliËnih onima koji su svojevremeno sve podu-zimali da njega maknu. Nagovarao me i svemoguÊe poduzimao da budem premjeπten uZagreb na Zavod za bioloπka ispitivanja. Kadsam bio u njegovoj vili u Tuπkancu, toliko jeinsistirao, da mu je gospoa Desa rekla: "©tognjaviπ Ëovjeka? Pusti ga na miru, kad neÊe!Neka nastavi s radom u svojoj Dalmaciji!"

Zavod za bioloπka ispitivanja menije potpuno odgovarao. To je struËna ustano-va. Ja sam uvijek Ëeznuo za struËnim radom,koji sam kao direktor Higijenskog zavoda bioprisiljen, uglavnom, napustiti. Postao mi jedosadan, nesnosan desetogodiπnji admini-strativni posao, potpisivanje spisa, briga okosvih moguÊih sitnica, rjeπavanje personalnihi financijskih pitanja. Kredita je bilo sve to ma-nje. Asanacioni radovi reducirani na mini-mum. Samo sam onda bio zadovoljan kad samzalazio u bakterioloπki laboratorij, kad smo seja i mikroorganizmi gledali licem u lice, dalekood svagdanjih gnjavatorskih poslova. S takvimdugogodiπnjim radom Ëesto sam mislio da mise moæe dogoditi, kako kaæe Njegoπ, da semozak uzbljutavi u tikvini.

Mnogo sam volio Zagreb. Sin mi sete godine upisao na fakultet. Svi su razlozigovorili da prihvatim predloæeno mjesto. Od-bio sam. Rekao sam usmeno i pisao ©tamparuda prisilno ne napuπtam Zavod, niti za njego-vu volju niti za volju bilo koga. Neka znade dame mogu slobodno otpustiti iz sluæbe, pa Ëaki bez penzije. Tako je nekoÊ i on mislio i postu-pao. Dok je on imao zalee Higijenske sekci-je Druπtva naroda i Rockefellerove fundacije,ja sam imao samo svoje struËno znanje. Nijemi odgovorio. Sigurno je poæalio svoj korak isjetio se svoje proπlosti. Dva mjeseca nakononog Ëudnog, znaËajnog pisma, molio meneπto u pogledu izdanja knjige "Socijalna i

61

menaca. U to vrijeme sam imao nekolikoteπkih bolnih napadaja. Pred odlazak, kao iuvijek, mnogo sam radio, najmanje 12 satidnevno, u laboratoriju, na terenu, na organi-zaciji novih zdravstvenih ustanova. Osim li-jeËenja, trebao sam i malo odmora. U pismumi piπe da se ljuti na mene, da je razoËaran ida ima osjeÊaj rasula naπe sluæbe. Kod nas seljudi ne mogu odreÊi liËnih stvari, a u naπemposlu, baπ sada, moramo se odreÊi svega,samo da pobijedimo, a komandant mora bitiuvijek na brodu.

Svatko na svijetu, bio intelektualacili fiziËki radnik, mora imati nekoliko sedmicaodmora u godini. Nama je odmor bio svakiput pomuÊen, ili zbog epidemija, ili bi se©tampar najednom pojavio, pa ga je trebaloprekinuti. Teπko je biti lijeËnik, osobito savje-stan, konstruktivan, lijeËnik sa znanjem.

Nakon toga mi je pisao nekolikopisama, preporuËivao socijalne i asanacioneradove u Ljubuπkome, Livnu, Mostaru i Trav-niku.

©tampar je postajao sve razdraæ-ljiviji. Nije pitao viπe za moje miπljenje i savjet.U nekim sluËajevima bio je slab psiholog. Nijeznao uoËiti πto se moæe, a πto se ne moæe.

Premjestio je ftizeologa Ferrija uMostar. Netko je intervenirao, pa je ministarobustavio premjeπtaj. Ferri je bio odliËan li-jeËnik, savjestan, poπten, s mnogo struËnogznanja i organizacionih sposobnosti. Prvihgodina radio je na bakteriologiji. Suzbijao jeamebnu dizenteriju na terenu. Kasnije seposvetio tuberkulozi. Podigao je Antituber-kulozni dispanzer, primjenjivao suvremeneterapeutske i dijagnostiËke metode do naj-veÊeg stupnja struËnosti. Iako mi je bilo teπkoizgubiti ga u bakteriologiji, dolazio sam svimnjegovim æeljama u susret, znajuÊi kako je tu-berkuloza teæak socijalni problem u Dalmaciji.Mnogo je uËinio na suzbijanju tuberkuloze uSplitu i okolici gdje je tada bila mnogo pro-πirena. Iz higijenske sluæbe preπao je u bolniË-ku. Postao je πef Odjela za tuberkulozu pribolnici. I njegova je zasluga πto je podignutabolniËka zgrada za tuberkulozne bolesnike uSplitu. Do tada je bio minimalan broj kreveta.Kasnije je otvorio privatnu praksu, ali je svojuenergiju i znanje uvijek ulagao u borbu protivtuberkuloze. ©tampar mi je tada rekao: "Jesamli ja imao pravo?". Odgovorio sam mu da jeFerri ostao i dalje socijalni radnik i vjeran sljed-benik njegove πkole. Waksman, pronalazaËstreptomicina, specifiËnog lijeka protiv tu-berkuloze, kad je bio u Splitu, pohvalio jenjegov rad i zavolio ga. Isposlovao mu je putu Ameriku radi usavrπavanja. ©tampar mi jeo pitanju Ferrija pisao: "Zar vi mislite, da sam

uspomene i sjeÊanja

©tampar se bori protivanofelesa u Kini

zdravstvena zaπtita sluπaËa". "Mnogo misli namene i poπtuje me", zavrπava u pismu. Udo-voljio sam mu. Od tog vremena malo smo sedopisivali.

U to vrijeme, naime, ©tampar je svesvoje umne i fiziËke sposobnosti posvetioπkoli. Duπevno je ozdravio. Nakon penzioni-ranja izabran je za redovnog profesora za hi-gijenu i socijalnu medicinu Medicinskog fa-kulteta u Zagrebu. Nije smio predavati doknije vlada u Beogradu tek 1939. godine pot-vrdila njegov izbor. Na poËetku drugog svjet-skog rata bio je interniran u Grazu, gdje sebavio prouËavanjem socijalno-medicinskihproblema i pisanjem knjiga. Tu je ostao dokonca rata. Nakon osloboenja opet preu-zima katedru higijene i socijalne medicine naFakultetu u Zagrebu. Jedne godine bio jeizabran za rektora. Kao dekan Medicinskogfakulteta djelovao je 5 godina. Kao profesori predavaË davao je mnogo od svoje energijekako bi ake odgojio u higijensko-socijalno-druπtvenom smislu. Njegova je namjera bilada svrπeni medicinari rade na selu i u socijal-nim ustanovama. Izgleda da u tome nije us-pio. Izabran je i za predsjednika JAZU. Kaotakav osnovao je Institut za higijenu rada,kasnije Institut za medicinska istraæivanja.

63

U meunarodnim zdravstvenim fo-rumima imao je uvijek vaænu rijeË. Dobivaoje velika priznanja sa svih strana, a osobito odSvjetske zdravstvene organizacije i Rockefe-llerove fundacije. Njegovo æivotno djelo sva-kako je higijena i socijalna medicina, prvamladenaËka faza njegova uspjeπnog rada.Stekao je veliko iskustvo, ali se u radu istroπio,dugo je izgarao, æivËano se iscrpljivao. Imaoje mnogo neprijatelja, ali je u mnogima gle-dao neprijatelje, koji mu to nisu bili, a to gaje i Ëinilo joπ razdraæljivijim. Dosta je uËinioi u drugoj fazi svoga dvadesetogodiπnjeg ra-da, ali taj uspjeh mnogo zaostaje prema ono-me u prvom deceniju na higijenskom, socijal-no-medicinskom polju. Na svakom poloæajubio je autoritet, autokrat i nije trpio nikakavautoritet iznad sebe. Umro je 1958. godine.Mnogo je toga htio reÊi dok je bio pri svijesti,ali nije mogao. Mnogo je pri tome trpio fiziËkii duπevno. Od njegovih mnogobrojnih bivπihsuradnika higijeniËara nitko nije govorio nanjegovu pogrebu. Ja sam tada bio u Posti-rama bolestan. Odræali su govore drugi, kojisu bili manje pozvani. Njegov odliËni suradnikMilan KraljeviÊ napisao je u "LijeËniËkomvjesniku" lijep, uvjerljiv, istinit i prijateljski Ëla-nak "In memoriam".

©tampara poznaje stara, srednja imlaa generacija lijeËnika. Trebalo je o tojkrupnoj medicinskoj liËnosti mnogo viπe napi-

sati, jer kamo god se po naπoj domovini stignesvuda se nalaze velebne, srednje ili manje me-dicinske ustanove u kojima se poduzimlje i po-duËava viπe o spreËavanju bolesti, o traæenjuizvora bolesti, a manje o lijeËenju. Iz pisama,osobito detalja nekih pisama, moæe se vidjetikako je taj veliki socijalno-medicinski, druπtvenirevolucionar bio istovremeno dobar, plemenit,njeæan otac, muæ, Ëovjek i prijatelj. Mi, preo-stali njegovi saradnici, prvi predstavnici tadakod nas nove nauke, moæemo najbolje da pro-cijenimo veliËinu duha toga Ëovjeka. Upoznalismo ga ne samo kao naËelnika i generalnoginspektora socijalne politike i narodnog zdrav-lja veÊ i kao humana, dobronamjerna, poπtenaËovjeka, kojemu je na srcu leæala dobrobit na-πeg naroda, zdravlje svakog Ëovjeka, gdje godse on na svijetu nalazio i bilo koje rase ili boje.

Nisu ga uzalud Higijenska sekcijaDruπtva naroda i Rockefellerova fundacija to-liko cijenile i usvajale njegove ideje, prijedlogei savjete. One su uoËile tko je on, upoznalenjegovu vrijednost, znanje i slijepo su vjerova-le u njegovo poπtenje. Davale su mu velikekredite, iskljuËivo njemu i nikome drugome.Znale su da Êe ih on upotrijebiti samo za dob-ro naroda. Jedan Ëlan Rockefellerove fundacijeizjavio je jednom prilikom: "Doktor ©tamparje jedini Ëovjek koji se u Beogradu ne moæekupiti". Tolika je korupcija u to vrijeme bila unaπoj zemlji. Korupcije ima uvijek na svijetu.

Novac je prokleta, silno privlaËnasila. Nitko ne moæe osporiti svjetsko priznanje©tamparova uspjeπnog i poπtenog rada.

On je s vremenom financijski i eko-nomski osigurao sebe i svoju obitelj, ali zaslu-æeno, poπto su ga Rockefellerova fundacija iSvjetska zdravstvena organizacija za njegovizvanredno koristan rad dobro nagraivale. Ito mu se zamjeralo. On je mnogo uËinio zazdravstveno i higijensko podizanje naπeg na-roda. Podigao je renome, ugled naπe dræaveu svijetu. Postigao je reputaciju najveÊeg ju-goslavenskog zdravstvenog, socijalnog, druπ-tvenog reformatora. Dao je inicijativu i direk-tivu za organizaciju specijalnog tipa socijalno-medicinskih ustanova, koji su tip kasnije us-vojile i mnoge druge dræave, Stvorio je neiz-brisivo djelo, neprocjenjive vrijednosti.

....Kao svaki Ëovjek imao je mana,grijeπio je. ©teta πto nije bio u æivotu, u svomdjelovanju uvijek konzekventan. I to mu seprimjeÊivalo. Mnogi velikani duha poznatiji,veÊi od njega, imali su i te kakvih mana.

Mnogi geniji literature, umjetnostii znanosti bili su, bilo zbog zavisti, bilo zbogizmiπljenih, bilo zbog stvarnih mana i pog-reπaka, protjerani iz svoje domovine, dok sudrugi morali sami bjeæati. Generacije koje do-laze ne znaju niti pitaju za mane, pogreπke,

uspomene i sjeÊanja

originalnosti, stradanja, progonstva velikihljudi. One se dive djelima i idejama tih ljudi.One koriste, uæivaju plodove duhovnih veli-kana.

Mi, koji smo ©tampara u duπu poz-navali, prelazili smo preko njegovih mana ipogreπaka.

Bio je poπten autoritet, radi Ëegasmo ga voljeli i poπtivali. ©teta πto nije bioskromniji, imao bi manje neprijatelja. Njegovanavika u poniæavanju svojih saradnika pre-lazila je katkada mjeru. Bio sam prisutan kadje jednog Slovenca, sveuËiliπnog docenta, kas-nije profesora medicinskog fakulteta, tako po-niæavao da sam mnogo trpio zbog njega.

Upozorio sam ©tampara na njegovpostupak. Rekao mi je: "Zar Êete mi vi davatilekcije kako imam postupati?" Kasnije je bios tim docentom vrlo dobar. Velika πteta i æa-losno, πto mu nije bilo dano, kao πto je on æe-lio, da cijelo vrijeme svog æivota, svog djelova-nja, svoju ogromnu energiju, znanje i ljubavza siromaπne, bijednike i patnike upotrijebiu onoj domeni rada, za koju je bio stvoren, uborbi protiv socijalnih bolesti, u profilaksi pro-tiv zaraznih bolesti, u higijenskoj i preventiv-noj disciplini.

Bio je sposoban profesor, ali njegovprofesorski rad nije dao druπtvu, narodu onoπto se od ©tampara moglo oËekivati. »uje se,da ga aci nijesu voljeli. Na ispitima je bio na-vodno veoma strog, mnoge je ake ruπio. Pre-davanja su mu u posljednje vrijeme malo za-nimljiva. Sigurno se u tome pretjeravalo, alije sigurno i to da je viπe mjeseci prije apoplek-tiËkog inzulta pokazivao znakove cerebralneskleroze. Nije nikada puπio ni pio.

Organski je kroz cijeli æivot bio pot-puno zdrav. Uvijek je uzimao dosta masnoÊa.Holesterol je mogao djelovati na sklerozu krv-nih æila. Mnogo viπe od holesterola prouzro-kovale su kod njega sklerozu njegove brige,pretjeran mentalni rad, uzrujavanja, proga-njanja, nepravde, dugogodiπnja odsutnost izdomovine, njegov temperament, nervozan,grozniËav naËin æivota, vjeËna borba, stalnanapetost æivaca.

Velika πteta, mogao je joπ æivjeti ikorisno djelovati. Nije doæivio da velebnazgrada koju je on podigao u Zagrebu budeza njegova æivota nazvana njegovim imenom.

Pozvani, koji su znali cijeniti osni-vaËa nove velike discipline, nove nauke, noveπkole, dali su joj zasluæno i diËno ime: ©kolaAndrija ©tampar.

•••••

Prvi bolesnikiz Crne Gores kolecistektomijombila je kraljica Milena

64

posueno

Nikola otiπao u Pariz radi obrazovanja i da sespremi za predsjednika senata, a moæda i zanasljednika prijestolja, moralo se povestiraËuna i o obrazovanju njegove vjerenice.

Stoga je knez Danilo naredio svombratu Mirku da je uzme s »eva k sebi na Ce-tinje, da je nekako „dotjera za poloæaj koji jeoËekuje, jer ne bi priliËilo da se mladi Pariæaninæeni seljankom iza koza". Prvo dijete Milenaje rodila sa 17 godina, a posljednje, dvanae-sto, u 42. godini æivota. KÊi Jelena postala jeudajom za talijanskog kralja Vitorija ManuelaIII talijanskom kraljicom.

Mileni je u 44. godini æivota, tj. 2.srpnja 1891., izvrπena kolecistektomija. Ope-rirao ju je u Heidelbergu prof. dr. VincenzCzerny (1842-1916), porijeklom »eh.

Odstranio joj je æuËnu kesicu sa πestkamenËiÊa. Na vijest da je kraljica Milenauspjeπno operirana, lijeËnik i pjesnik ZmajJovan JovanoviÊ poslao je „Glasu Crnogorca"pjesmu „Spaπena je", koja poËinje ovim sti-hovima:

Eh, raduj se, Crna Goro!Ti, πto za strah nisi znalaSad si strepom zadrhtala.A1' je dobar Bog.Spaπena je, spaπena jeMajka roda tvog...

Prva kolecistektomija uraena je uAmerici 1882. godine. Villiam Stuart Hal-stedt nalazio se na obuËavanju na Kirurπkojklinici u BeËu kod profesora Billrotha kada senjegova majka zatekla u kritiËnom stanju zbogoboljele æuËne kese. Poπto su lijeËnici kojimase obratio odbili da je operiraju, Halstedt jojje uklonio bezbroj kamenaca iz æuËne kese,iako prije toga nije radio takvu operaciju.

•••••

• Supruga kralja Crne Gore NikoleI., Milena r. VukotiÊ, roena je u »evu blizualbanske granice 1847. godine. S 13 godinaudala se za princa Nikolu, koji je stupio na pri-jestolje 1860. godine, poslije ubojstva knezaDanila. Od svoga roenja smatrana je vjereni-com Nikole PetroviÊa, jer su se vojvode Mirkoi vojvoda Petar VukotiÊ s »eva zarekli, po sta-rom crnogorskom obiËaju, da Êe se tako spri-jateljiti, ako se jednome rodi unuk a drugomunuka.

Sluæbena vjeridba Nikole PetroviÊai Milene VukotiÊ objavljena je 1853. godine.U svoju buduÊu kuÊu Milena se uselila kada jeimala 13 godina. Joπ kada je 1856. godine

Doc. dr. Boæo VukoviÊ, Podgorica*

* Autor je roen 1929. u Kolaπinu, Crna Gora. Medicinski fakultet i postdiplomski studij iz kardiologije zavrπio je u Zagrebu. Bio je naËelnik MC-a Podgorica, osnivaË je Sabora ljekara sjeverne Crne Gore, publicist (12 knjiga i mnogo Ëlanaka). »lanak je s dozvolom autora prenio iz Ëasopisa„Medical" (broj 27, III., Podgorica, srpanj 2011.) ilustrirao i pohrvatio Æeljko Poljak. Dodajmo joπ da je kraljiËin daljnji roak Uroπ VukËeviÊspecijalizirao ORL 1955.-1958. na ORL klinici ©alata, oæenio se ZagrepËankom i poslije bio naËelnik ORL odjela u MC-u Podgorica, gdje je, kaoi autor Ëlanka, rado ugostio lijeËnike s ORL klinike ©alata u Zagrebu.

Kraljica Milena i kralj Nikola s trima princezama

ProglaπenjekraljevineCrna Gora

65

trajno u Slavoniji i u njoj pustio najdubljekorijenje. Dosta godina poslije pokazat Êe seda Êe i to biti sudbinski vaæno za Hrvatsku.Potomci te djece prvi Êe ustati u obranu do-movine uvijek kada je ona bila ugroæena, aposebno 1991. I za to Êete danas, ako proeteVukovarskim vojniËkim spomen-grobljem,vidjeti da gotovo svako drugo prezime nakriæevima i ploËama vuËe svoj korijen iz ovogaprvog krπnog zaviËaja - Zadro, SabliÊ, Per-koviÊ, NaletiliÊ, BarbariÊ, BuntiÊ ...

Pomolili smo se u crkvi na grobupobijenih sveÊenika, proπetali kompleksom,obiπli grad ne izlazeÊi iz automobila jer je kiπiloi uputili se na izvor rijeke Liπtice. Nakon kraÊegodmora u ugodnom restoranu uz sam izvorispod visoke hridi, okruæen bujnom vegetaci-jom, kreÊemo prema naπemu glavnom cilju- Meugorju, kako bismo tamo stigli prijenoÊi.

Put vijugav, malo se oduæio. Prola-zimo kroz poljica i zaseoke, preko planinskogprijevoja kojemu ne znamo ime, uz vinogradei voÊnjake. Ksenija, veÊ pomalo umorna, svakiËas pita: „Jesmo li na pravom putu? Pitaj ne-koga!" Ja znam da se tu ne moæe zalutati, mo-æemo jedino iÊi malo duæim pravcem, ali na-kon uËestalih, veÊ pomalo paniËnih pitanja,postajem i ja nesiguran. Ali, nakon πto opazihploËu s natpisom Buhovo, znam da smo skoropred ciljem. Meutim, Ksenija i dalje ne vjeru-je. Zaustavljamo se kod benzinske crpke idobijemo odgovor: „Samo naprijed joπ dese-tak kilometara."

Meugorje. Stiæemo pred sam su-mrak. Sitna kiπica ne prestaje. Odmah na ula-zu prometni krkljanac. Viπe od sat vremenamilimo do srediπta mjesta gdje bi trebao bitinaπ hotel. Nismo znali da je u tijeku obiljeæa-vanje dvadesetiosme obljetnice UkazanjaBDM i da je u mjesto pristiglo preko stoipe-deset tisuÊa ljudi iz raznih krajeva svijeta.Gledamo natpise na zgradama i traæimo „In-ternacional". Nisam ni siguran da se tako zo-ve. Nervoza u mom druπtvu raste.

(...Kroz πirokobrijeπku gimnazijuproπlo je viπe od Ëetiri stotine aka, od kojih jetek njih osamdesetak uËilo za fratre. Svi ostalisu se spremali za druga æivotna zvanja, afratarska im je gimnazija bila jedinom prilikomkako izaÊi iz bijede, nepismenosti i zaostalostikoja je zahvatila Hercegovinu. U ovoj su se gim-naziji πkolovali aci iz Dalmacije i Slavonije.Samostan s gimnazijom, kao i HercegovaËkafranjevaËka provincija, nastali su za vrijeme tur-ske vladavine preæivjevπi mnoge ratove i reæime.No s dolaskom partizana 1945. na ©iroki Brijegi uspostavom komunistiËke Jugoslavije obiljeæenje gimnazijski krvavi zavrπetak. (...) Dana 7. ve-ljaËe 1945. partizani su ubili 12 fratara, spaliliih i zatrpali u ratnom skloniπtu u samostanskomvrtu. Tijela su im 1971. ukopana u crkvi na ©i-rokom Brijegu.(...) Od 66 ubijenih hercego-vaËkih franjevaca (koncem II. svjetskog rata)njih je 34 sluæbovalo u πirokobrijeπkom samo-stanu. (...) Mjesta muËenja, ubojstva i grobovinjih dvanaestorice do danas su nepoznati... Ffra Ante MariÊ, Stopama pobijenih

Ime fra Didaka BuntiÊa povezanoje sa spaπavanja velikog broja hercegovaËkedjece od sigurne smrti od gladi koja je u tovrijeme harala ovim krajevima. On je orga-nizirao odvoenje djece, njih preko 17.000,u ravnu Slavoniju u kojoj nikada nije bilo gladi,i rasporedio ih po obiteljima, koje su ih moglei æeljele primiti. Velik broj te djece ostao je

• (...) Granicu prelazimo u Vi-njanima Donjim. I s jedne i s druge strane sa-mo mahanje rukom i pozdrav: „Sretno!". Ovagranica sijeËe æivo hrvatsko tkivo. Koliko jesamo mladih æivota u domovinskom ratu iz-gubljeno u nadi da te granice viπe neÊe biti!Koliko razoËaranja! U SoviÊima je Pero maloodrijemao pa smo se saËekali u Grudama.Kratak dogovor i nastavljamo dalje lijepim,pitomim, dobro naseljenim krajem i veÊ smou ©irokom Brijegu.

©iroki Brijeg. Zadnji put sam tu bioprije viπe od dvadesetak godina. Prije rata.Gotovo ga ne prepoznajem. Nekad gradiÊ snekoliko redova kuÊa oko rjeËice Liπtice, sadaje to pravi, veliki grad u kome se nije lako snaÊiJedino je nepromijenjen ostao brijeg i crkvenikompleks na njemu koji dominiraju nad cije-lim gradom. Monumentalna crkva - franjevaË-ki samostan Uznesenja Bl. Djevice Marije s dvatornja, sve od fino klesana kamena, a prednjima lijepo ureen zaravanak. Na njemu seistiËe kitnjast hrast pod kojim su prvi franjevcigovorili sv. misu dok su bili „bez kruva i kro-va". »itamo da je temeljni kamen postavljen1846. i da samostan postaje kolijevkomHercegovaËke franjevaËke provincije Uzne-senja BDM. U pozadini jednako lijepih zgradagimnazije i konvikta, znalaËki je organiziranperivoj, na rubu kojega prema panorami gra-da, utonuo u zelenilo, bdije velik kip fra Dida-ka BuntiÊa.

S puta krozzapadnu Hercegovinu

Dr. Ante LjubiËiÊ*

* O AUTORU. Ante LjubiËiÊ, dr. med., internist - dijabetolog i endokrinolog, mr. sc., roenje u Prisoju u opÊini Tomislavgrad, BiH. Medicinski fakultet, kao i dalje struËno obrazovanje- specijalizaciju interne medicine, postdiplomski studij, magisterij, subspecijalistiËki ispit - uZagrebu. Po svrπetku studija najbolje godine poklanja rodnom kraju, da bi se 1987. sudbinskivezao za hrvatsku metropolu. Nakon desetogodiπnjeg iskustva u SveuËiliπnoj klinici za dijabetes„Vuk Vrhovac", kraÊe vrijeme iskuπava kako je to biti sam svoj gazda, da bi se ubrzo (2001.)skrasio u Poliklinci „Sunce" u Zagrebu, gdje i sada radi. Kao i nemali broj ljudi u bijelom, nion nije imun od grijeha razmiπljanja o pitanjima izvan struke, posebno onima koja se odnosena suvremeno druπtvo i njegove krize, bezuspjeπno pokuπava prepoznati smisao u suvremenimtrendovima iza kojih ostaju ruπevine svega πto se Ëinilo kao provjerene vrijednosti, Ëeprka po„povijesnim bespuÊima" i pokuπava pronaÊi svoju oazu i lijek za melankoliju u dobroj knjiziili lijepo sloæenim bojama i zvukovima. Ponekad u slobodno vrijeme i sam se, onako za svojuduπu, pokuπava igrati slaganjem reËenica, poneπto i objavi, ali samo u cyber prostoru podvlastitom kontrolom, i to dobro skriven iza pseudonima, uz poneku, Ëak i dobru kritiku Ëlanovaobitelji i prijatelja. Sam Êe priznati da ne zna πto mu bi da svoju tajnu otkri uredniku „LijeËniËkihnovina", ali dogodilo se i nema povratka.

lijeËnici u slobodno vrijeme

66

kih zvuËnika Ëula se ponoÊna misa na nekolikojezika. Bilo bi lijepo prikljuËiti se, ali prevladavazov kreveta. Za danas dosta. U hotelu - velikproblem: „Koje su ono naπe sobe?" Zbog pivaili zbog neËega drugog, sve smo zaboravili.Zvonka nema, snaπao se Ëovjek i baπ ga brigaza nas. Pero kuca na prva vrata za koja smo

ravlja. Pretresamo sve moguÊe probleme i svapolitiËka pitanja, posebno stanje naπeg sveu-Ëiliπta, zdravstvenog sustava i naπih πuma.Malo prije pola noÊi, kad su ulice opustjele,premjestili smo svoje automobile na velikiparking uz Crkvu sv. Jakova i proπetali uokolo,tek toliko da malo noge protegnemo. Iz veli-

Pokuπavamo skrenuti prema veli-kom parkiraliπtu, ali policija ne dopuπta: „Ne-ma mjesta, vozite dalje". Kuda dalje? VeÊ sammokar, viπe od muke i nervoze, nego od kiπicekoja zaspe svaki put kad spustim stakla iliotvorim vrata.

U jednom trenutku netko opazinatpis na katnici „Internacional". Je li to naπhotel? Malo smo razoËarani, ipak smo oËe-kivali koji kat viπe, ali πto je tu je. Zastali smo,potpuno zaustavili promet. Policija upozoravada vozimo dalje. „Pa tu nam je hotel, moramobarem stvari iznijeti." Iz crkve koja je nedalekopreko puta naπega hotela dopire glasna mo-litva. Druπtvo i stvari ostaju u hotelu, a Peroi ja ponovo se ukljuËujemo u rijeku vozila iljudi.

Nakon poduæe voænje puæevom br-zinom i u beskrajnoj koloni uspijevamo se par-kirati tek na kraju mjesta, skoro u polju. S kiπo-branom u ruci, sada bez æurbe, traæim put pre-ma hotelu. Sustiæem Peru koji se takoer nao-ruæao πarenom „lumbrelom", kupio ga je u pr-voj trgovini. Prolazimo pored restorana „Or-bis" gdje obiËno navraÊamo kad smo u Meu-gorju. „Hajmo mi sada na jedno pivce kadsmo sve sredili" - predloæim Peri, πto on radoprihvaÊa. Zovemo i profesora; on se uskoropojavljuje, ljutit πto je pokisnuo, jer je poπaobez kiπobrana, misleÊi da smo na terasi porednaπeg hotela. Ali uz dva - tri zaista dobra her-cegovaËka piva raspoloæenje se brzo pop-

lijeËnici u slobodno vrijeme

Crveno jezero

Imotski - skalinada

67

da se ozlijedite". Ona me samo pogleda pri-jekorno i nastavi dalje.

Nakon povratka nalazimo naπedruπtvo na terasi uz „Internacional". Kratakdogovor i put prema Ljubuπkom. Posluπamsavjet naπe kuharice i vodim druπtvo u resto-ran „Most" na Trebiæatu. Ne znam kako bi sedrugaËije moglo opisati ono πto nalazimo,nego rijeËima: prekrasno, savrπeno... I krajoliki rijeka i vrbe i restoran i osoblje i hrana. Akodolazite u ovaj kraj ne propustite „Most" naTrebiæatu. Eto dobra primjera kako se i tu, izagranice Hrvatske, u dræavi za koju vele da seu njoj niπta ne moæe, itekako moæe uspjeπnoorganizirati posao na najviπoj razini kad imaznanja, pameti, volje i upornosti.

A rijeka Trebiæat - to je ista ona Vrljika πto lijenoteËe Imotskim poljem, uz koju smo dan prijesjedili kod Zdilara, koja se na svome putu maloobogaÊuje pritocima, ponire u hercego-vaËkom krπu i onda opet pojavljuje kao nova,joπ ljepπa, jaËa, zelenija i bræa. A tek slapoviKravice koje ona pravi: jedinstven, pravi biser,dragulj Hercegovine - male Plitvice, malaNiagara. Spuπtamo se do razine rijeke i divi-mo ljepoti slapova koji svojim hukom ispunja-vaju dolinu. Neki stranci plivaju ispod slapova,svaka im Ëast. Danas je ovdje posebna æivostjer „bajkeri" iz πire regije imaju svoje okuplja-nje. Redari pred ulazom su vrlo ljubazni. Nudenam pravu hercegovaËku lozu. Ima i srbijan-skih registracija. Netko se naπali „Otkud oniovdje?" „Zaπto ne, odgovaraju „ljuti" Herce-govci - ljudi su ljudi."

Pravac sjever. U subotu ujutro, usedam sati, veÊ smo na putu prema Grudamai Posuπju. Bilo bi lijepo malo bolje upoznatiova dva gradiÊa, ali zbog prenapregnutogaprograma za taj dan, ostajemo samo na raz-gledanju tijekom voænje. Ono πto je vidljivo:jako su se razvili i proπirili nakon domovinskograta. Jedino me æalosti kad vidim silne olupineautomobila na svakom koraku uz put. „Roj-sova magistrala" malo se pohabala.

Od Posuπja idemo prema plani-nama Vranu i »vrsnici. Prvi put sam na tompravcu. Iznenauje me Rakitno. Zamiπljao samga kao manje planinsko naselje gdje boravesamo stoËari, i to samo sezonski, a ono vidimprostrano, ravno, lijepo polje s nizom naseljau podnoæju okolnih brda.

mislili da su njegova. Iz sobe se javlja nepoznatæenski glas: „Si?" Pero ustukne uz „Excuseme!". U drugom pokuπaju uspijeva: Brankaotvara vrata. Isto se dogaa i meni, uspijevamu drugom pokuπaju, nakon kucanja na otklju-Ëana vrata. SljedeÊih je dana bilo dosta pec-kanja na raËun naπih noÊnih avantura i naono tajanstveno „Si, si!".

Sutradan dijelimo se na dvije skupi-ne: Branka, Ana i ja idemo na Brdo ukazanja,ostali ostaju u mjestu. Ljubazni sluæbenik uTuristiËkoj zajednici daje nam karte i iscrpnuuputu kako doÊi na Brdo. PreËacem preko ma-log polja, kroz povrtnjake i vinograde, zaËassmo u BijakoviÊima, selu gdje je sve poËelo.Naoruæani smo fotiÊima, „jamnicom" i πeπiri-ma. ©to smo bliæe selu i dalje od guæve, svese bolje osjeÊam. BijakoviÊi me podsjeÊaju namoje staro Prisoje: stare kamene kuÊe odgrubo klesana kamena, neke prave suhozidi-ne, veÊinom, ipak, nanovo ureene za duÊaneistih sadræaja kao i u Meugorju, neke u stanjupropadanja, a izmeu kuÊa stabla smokava,treπanja i æbunovi πipka.

Asfalt vodi sve do podnoæja Brdaukazanja, a onda slijedi najljuÊi kamenjar kojise moæe zamisliti. Oπtro ogoljeno kamenje,nakon kiπe crvenkasto od crvenice zemlje, kojase nalazi samo u tragovima - valjda je hodo-Ëasnici nose kuÊi; uz πkrto æbunje πipka i rijetkamalo veÊa stabla koja dobro dou ljudima dase sklone u kakav takav hlad - slika je naπestaze prema cilju. Sa strane bronËani reljefi sbiblijskim motivima iz Gospina æivota.

Ljudi se penju u manjim ili veÊimskupinama, neki pojedinaËno. »uju se razliËitijezici, najËeπÊe talijanski, vide se obojeni razli-Ëitih nijansa crne i æute boje. Mnogi glasnomole. Neki su bosi. Jednoj mladoj æeni koja smukom i bolnim grimasama pravi svaki koraksavjetujem: „Obujte se, Gospa sigurno ne æeli

lijeËnici u slobodno vrijeme

»vrsnica nad Blidinjem

Ramsko jezero

lijeËnici u slobodno vrijeme

68

Êeno od udara vjetrova. Dolina je poputveliËanstvenog hrama u prirodi. Divimo se,slikamo sa svih strana. Prekrasno, ali idemodalje.

Od SoviÊkih vrata puca pogled pre-ma dubokoj kotlini u koju nas vodi joπ nedovr-πena cesta. S obje strane zastraπujuÊe visoke gudure. Pomalo mi je neugodno, osjeÊam sekao u stupici. Razmiπljam kako li je tek biloljudima tijekom rata. Ni ptica odavle ne moæekad se zatvore ulaz i izlaz iz kotline. Uskoroprolazimo kroz mjesto Doljane. To je onomjesto u kojemu hajduka Mijata TomiÊa izdavlastiti kum. »uvaj se kuma! I prijatelja! - reÊi

Podsjeti me na moje Prisoje. Uz do-bru asfaltnu cestu, s obje strane nove lijepekuÊe s dobro ureenim dvoriπtima i vrtovima.Nekako mi je malo pusto. Ne vidim nikoga.Pomislim kako je lijepo ovdje æivjeti! ©tonedostaje ovim ljudima ovdje? Niπta. Samoje pitanje uviaju li to oni ili kao i svi mi ostalisanjaju o neËemu πto je daleko i nedostupno,a ne vide ono πto im je pred oËima. ©to Êemo?To je naπe prokletstvo.

Blidinje. Ubrzo dolazimo do dioni-ce makadamske ceste koja je pripremljena zapolaganje asfalta, ali je zbog kiπa i ledovamalo oπteÊena. Vozimo slalom izmeu rupai divimo se planinskim pejzaæima koji promiËuiza nas. Uskoro smo kod Blidinja. Zastajemosvako malo uz jezero. Pogled iz svakoga kuta- veliËanstven. Vrhovi najviπih planina »vrs-nice i Vrana u magli koja se oslikava na povr-πini jezera. »udan osjeÊaj obuzima Ëovjeka naovom prostoru. Ovdje, kao da si u doslovnomsmislu na nebu. Tek ovdje osjetiπ πto je mir,ljepota, sloboda. Naπe dame beru mirisne tra-ve u blizini; najviπe ima Gospine; πumari meunama daju struËnu kategorizaciju, a ja i Anapokuπavamo svojom foto tehnikom zarobitiponeπto od ove ljepote.

S jugozapadne strane malo viken-daπko naselje i nekoliko starih strehom po-krivenih staja. Ne vidim niπta æivo - ni ljudeni blago. Nekada je na ovim prostorima paslona stotine tisuÊa grla sitne i krupne stoke.Nailazimo na putokaz za samostan MasnuLuku. Vozimo polagano, pogledima upijamokrajolik i evo nas na cilju. Sluπao sam dosta ofranjevaËkoj crkvi u Masnoj luci, o fra PetruKrasiÊu i njegovim hrvatskim ovËarima. OËe-kivao sam ljepotu, ali ne ovakvu kakva se od-jednom iza zavoja ukazala pred nama. Mala,zelena, duboka dolina, okruæena planinskimvisovima, obraslima crnogoricom i prekrasnacrkva savrπeno uklopljena u okoliπ. I sve tona oko 1700 metara nadmorske visine. Kakodobro izabrano mjesto: sa svih strana zaπti-

Trebiæat

©iroki Brijeg, Crkva BDM

Masna Luka pod »vrsnicom

lijeËnici u slobodno vrijeme

69

Êe arapski mudrac. Oduæio se put do Jabla-nice. U njoj sve zeleno: i Neretva i zastave izavjese na prozorima krËme, u kojoj nam lije-pa djevojka posluæi dobru kavu. Do nas druπ-tvo πutljivih mladiÊa koji ne obraÊaju paænju.Nekako neugodno, vjerojatno bez razloga,ali posjet Jablanici ostaje bez problema. Na-polju Ksenija razgovara s manjom skupinomljudi. Objaπnjavaju joj kako doÊi do Titovamosta, onoga koji je sruπio u svojoj Ëetvrtojofenzivi. Ona bi to rado vidjela, moæda i ostali,ali nekako prevlada ono „Pusti Tita, idemo midalje za vidjela".

Vijugavom cestom prolazimo po-red Hidrocentrale Jablanica, pratimo obalejezera nastalog pregradnjom toka Neretve,okolo i dalje previsoke planine i uskoro evonas u Prozoru. „Prozor mora pasti!" Prolazimobez zaustavljanja, slijedimo znakove koji upu-Êuju na Ramu ©Êit. Lakne mi kad vidim crkvui zastave s tri drage boje i kockicama.

Rama, ©Êit. Nakon poduæe voænjedolazimo na poluotok ©Êit na kome domi-niraju crkva i samostan. Na balkonu samosta-na malo druπtvo sjedi i razgovara. Mi bismose javili, ali nitko na nas ne obraÊa paænju.Kao da ne postojimo. Ali, baπ nas briga, sna-lazimo se i sami. Crkva i galerijski prostor suotvoreni i mi sami ulazimo, gledamo, foto-grafiramo, koji put se i prekriæimo. Od crkvepruæa se lijep vidik na nekada pitomu Ramskudolinu, sada veliko zeleno jezero s brojnimotoËiÊima, koji pomalo podsjeÊaju na Kor-nate. U velikom dvoriπtu crkve, koje izgledapoput parka, niz vrijednih umjetniËkih skul-

Uz Vrljiku

Slapovi Kravice na Trebiæatu

Fra Didak BuntiÊ nad ©irokim Brijegom

ptura meu kojima dominirana veliki Ramskikriæ i zanimljiva Posljednja veËera, te Diva Gra-bovËeva. Izigravam znalca i priËam legenduo lijepoj djevojci u koju se zaljubi mladi Tahir-beg. Kako mu djevojka nije uzvratila ljubav,TurËin pomislio da se to moæe ostvariti na silu(πto je za osmanlijsko vrijeme bilo uobiËajeno),ali je ona radije izabrala smrt. Tuæna priËa.Svake godine u proljeÊe mladi hodoËaste uplaninu na grob nesretne djevojke i kite gacvijeÊem...

•••••

70

kojima umjetnost postaje sastavni dio æivota.To je neka vrsta potvrde osobnog identitetai punine æivljenja. Zagorje i Podravina poznatisu i izvan granica Hrvatske po svojoj speci-fiËnoj i prepoznatljivoj naivnoj umjetnosti panije Ëudno da se i mladi Rubes krajem sedam-desetih godina proπlog stoljeÊa okuπava up-ravo u umjetnosti "naive" slikajuÊi uljem nastaklu. No veÊ oko 1980., ponesen ljepotomi slikovitoπÊu zagorskih krajolika, okreÊe sepejsaænom slikarstvu u tehnici suhog pastela.Upravo ova podatna, ali zahtjevna tehnika,

daje draæ i liriËnost, koja ovaj autorov opussvrstava stilski u tzv. poetski realizam.

S izvanrednim osjeÊajem za pro-stor, bolje reÊi "prostore", koji se na slikamaotvaraju u razliËitim vizurama uz blagu "sti-lizaciju" nekih elemenata, niæu se pred namavaloviti breæuljci, udoline, vinogradi, πume iraslinje, kuÊice crvenih krovova i crkvice nabreæuljku, sve oblikovano njeænom teksturompastela koji sugerira smirenost i intimnostugoaja. Rubes ne robuje "preslikavanju" re-alnog i vienog. "Propuπtene" kroz autorovslikarski senzibilitet, njegove livade postajukatkad geometrizirane paËetvorine, da bi veÊna sljedeÊoj slici prerasle u vijugave, super-ponirane kolorirane trake. Arhitektura koja seuklapa i sjedinjuje s pejzaænim stilizirana je,svedena na naznaku bez suviπnih detalja.

Zanimljivo je, moæda, da niti u jed-nom radu nema ljudskih figura. Stekao samdojam da ih autor izostavlja da ne bi naruπiomir i ljepotu prirode (jer Ëovjek je taj, koji naj-ËeπÊe prirodu devastira). Rekao bih da suRubesovi pejzaæi ljubavna lirika koju autor piπei poklanja svom rodnom kraju.

Prof. Milan IliÊ

• Kaæu, da osim genetskog koda,ljude oblikuje i krajolik i podneblje u kojem suroeni ili odrasli. Ako je ova tvrdnja bar djelo-miËno toËna, onda je Josip Rubes pravi izda-nak pitomog i pitoresknog zagorskog krajo-lika. Od 1972. æivi i radi u Krapinskim Topli-cama. Jedan je od mnogih koji uz svoj profe-sionalni poziv i rad pronalazi vremena i voljeda se okuπa u umjetniËkom stvaralaπtvu.

MladenaËka sklonost i ljubav premaslikarstvu uz nedvojbenu priroenu nadare-nost, uvode ga polako ali sigurno u krug onih

Dr. Josip Rubes:"Zlatnoæute bojejeseni"

Izloæba slika27. sijeËnja 2012.u Jastrebarskom

lijeËnici umjetnici

„Svakodnevno slikamjer bez slikanja ne mogu,to je moj svijet boja,igram se bojama kojimasam joπ od djetinjstvazaokupljen i tako stvaramlikovna djela u nastojanjuda se ona dopadnupoklonicima umjetnosti.I dalje Êu slikati zagorskekrajolike, a izlazak uapstraktno slikarstvoizazov je koji mezadnjih godinasve viπe obuzima."

Dr. Josip Rubes

lijeËnici umjetnici

Nakon umirovljenja zavrπio je u lis-topadu ove godine izvanredni studij slikarstvau Ljubljani na ARTHOUSE - College for Visualarts obranom diplomskog rada „Jackson Po-llock - njegov utjecaj na Edu MurtiÊa i mojevlastito djelo". Ulomke iz toga rada donosimona slijedeÊoj stranici.

Ur.

JOSIP RUBES, lijeËnik (internist-dijabetolog)i diplomirani slikar iz Klokovca kod KrapinskihToplica, roen je 1942. u selu PavlovËanimanedaleko od Jastrebarskog. Osnovna πkola igimnazija u Jastrebarskom, medicinski fakul-tet, specijalizacija iz interne i postdiplomskistudij iz dijabetologije u Zagrebu 1980. Od1972. æivi u Klokovcu kod Krapinskih Toplicai do umirovljenja 2007. radi u Spec. bolniciu Krapinskim Toplicama.

Crta i slika od djetinjstva. Od 1977.do 1981. slika je u maniri naivnog slikarstvau tehnici ulja na staklu i prvi puta izlaæe svojadjela. Tijekom 80-ih sve viπe se bavi pejsaæ-nim slikarstvom inspiriran ljepotom zagor-skog krajolika (preko tisuÊu slika, preteæno utehnici suhog pastela.

Priredio je preko 65 samostalnih iz-loæbi i sudjelovao na viπe od 300 kolektivnih.Organizator je likovnih izloæbi u Specijalnojbolnici u Krapinskim Toplicama, utemeljitelji voditelj likovne sekcija KUD-a „Zlatko Ba-lokoviÊ" u Krapinskim Toplicama, Ëlan viπe li-kovnih udruga (HLD i Grupa 69 iz Zagreba).O njemu su pisali likovni kritiËari prof. JurajBaldani, Stanko ©poljariÊ, Antun Bauer i MilanIliÊ, a pisale su i «LijeËniËke novine".

Primio je viπe priznanja i diploma.Mnoπtvo slika poklonio je u humanitarne svr-he. Zadnjih godina slika i apstraktnim stilompo uzoru na Jacksona Pollocka (2011. je s ap-straktnim slikama sudjelovao na izloæbi u NewYorku zajedno s grupom hrvatskih slikara).

josip.rubes@kr.t-com.hr;http:free-kr.htnet.hr/rubes;

www.fineartamerica.com;www.josip-rubes.pondi.hr

71

72

tiËari, komiteti ili ukus nepromiπljene publike.Bio je i ostao uvjeren da ne moæe istinski stva-rati sputan vanjskim zahtjevima, bili to zahtjevirealizma 19. stoljeÊa ili politiËkog angaæmana20. stoljeÊa.

MurtiÊ za vrijeme boravka u NewYorku 1951. dolazi u kontakt s Jacksonom Po-llockom. „Tada sam upoznao Jacksona Po-llocka. Izlagao u 57. ulici, u galeriji koja je ne-kada bila konjuπnica. I tamo sam prvi put vidionjegove crno - bijele slike (drippings). Ti sume radovi zaista impresionirali i tijekom cije-log tjedna svakodnevno sam ih odlazio pro-matrati. Jednoga mi je dana pristupio nepoz-nat Ëovjek - nisam odmah shvatio da je to Po-llock - i upitao me, πto me tu tako redovito pri-vlaËi. Objasnio sam mu da sam slikar i da do-lazim iz Europe. Izvrsno, odgovorio je, i otvoriobocu viskija. Zajedno smo je ispili priËajuÊi o„svemu i svaËemu", osim o umjetnosti, o Euro-pi, o ratu, o mojem poloæaju u zemlji iz kojedolazim itd. Na mene je Pollock ostavio dojamvrlo impulzivnog Ëovjeka. SliËio je na bokseraa zraËio je nevjerojatnom toplinom".

MurtiÊ je tada imao 35 godina i tajrazgovor „o svemu osim o umjetnosti" potpu-no odgovara osobinama tih dvaju umjetnika.Sve πto je Pollock mogao reÊi MurtiÊu o umjet-nosti veÊ je bilo iskazano kroz slike koje su ihokruæivale dok su zajedniËki praznili bocu vis-kija. Nakon πestomjeseËnog boravka u NewYorku, MurtiÊ odlazi u Pittsburg gdje mu jepod pokroviteljstvom Carnegie Instituta orga-nizirana izloæba. Tu ostaje dva mjeseca a zatimpreko Detroita stiæe u San Pedro, gdje je poz-van da izlaæe. U San Pedru je od jednog kolek-cionara dobio u zamjenu za dva svoja platnacrnu limuzinu Cadilac. Na mekana sjediπtaprekrivena skupocjenom tkaninom, MurtiÊ jenagurao svoja platna te u visokom stilu kreÊeu San Francisco, Las Vegas, Grand Canyon,park Yellowstone i Salt Lake City. Odatle sepreko Philadelphije vraÊa u New York.

• Godine 1951. MurtiÊ je krenuona osamnaestomjeseËno studijsko putovanjepo SAD-u koji je upravo tada, nakon Drugogsvjetskog rata, preoteo primat Europi u umjet-nosti. Na tom putovanju MurtiÊ dolazi do pre-poznatljivog slikarskog izraza. To je iskustvobez sumnje bilo od presudnog znaËenja zanjegovo slikarstvo jer je tamo otkrio moguÊ-nost „umjetniËke slobode" koja uveliko nadi-lazi sve πto je mogao zamisliti.

Taj pomalo neuhvatljiv lajtmotiv„slobode" koji je uvijek prisutan u MurtiÊevimrazmiπljanjima o umjetnosti, treba smjestitiu odreenu intelektualnu perspektivu. MurtiÊsa svojim nagonskim pristupom umjetnostinuæno odbacuje parole koje diktiraju teore-

Jackson Pollock,njegov susret s EdomMurtiÊem i posljednjidani æivota

Dr. Josip Rubes, Krapinske Toplice

Ulomci iz diplomskog radaobranjenog 2012. godine u Ljubljani

Jackson Pollock

Edo MurtiÊ

biopatografija

73

i to je bio poËetak njegova kraja. Iako se istegodine pridruæio grupi avangardnih umjetnikapod nazivom The Irascibles, koji su potpisaliprotest protiv izloæbene politike UmjetniËkogmuzeja Metropolitan, Pollock se sve manjeposveÊuje slikarstvu a sve viπe se predaje alko-holu. Po cijele dane je pijanËevao u Cedar Ba-ru na Manhattanu, u kojem upoznao i RuthKlingman, umjetniËku prileænicu i svoju bu-duÊu ljubavnicu. Pollockov studio u Springsupostao je njihovo ljubavno gnijezdo bez ob-zira na njegovu æenu Lee Krasner koja je cijelovrijeme bila kod kuÊe. Navodno se taπta Ruthu kupaÊem kostimu πepurila okolnim plaæama,πto je sigurno naljutilo Lee i ona je u ljeto1945. odluËila na nekoliko tjedana otiÊi u Pa-riz. Za to vrijeme se Ruth Klingman odmahdoselila Pollocku vjerujuÊi da Êe se on razvestii oæeniti njome, pa im je poËela organiziratizajedniËki æivot. »esto ih je posjeÊivala njezinanajbolja prijateljica Edith Metzger, koja je iautorica fotografije snimljene na posljednjidan Pollockova æivota 11. kolovoza 1956., ana kojoj Ruth Klingman u kupaÊem kostimusjedi u Pollockovu krilu.

Na veËer toga dana krenulo je njihtroje automobilom u obilazak krËmi u kojimaje Pollock pio alkoholna piÊa. VraÊajuÊi se kuÊi,pijani Pollock je u jednom trenutku zaustavioautomobil nasred raskriæja i kazao da se neosjeÊa dobro. Kod njih se zaustavio policajac,ali je prepoznao poznatog slikara te ga nijeniti opomenuo. Na nesreÊu, Pollock je nasta-vio voziti natrag prema Springsu, ali je pijan,na Fireplace Roadu nedaleko od svoga ima-nja u East Hamptonu, toËno u 22 sata i 15 mi-nuta sletio s ceste i udario u stablo. On i EdithMetzger ostali su na mjestu mrtvi, a RuthKlingman bila je teπko ozlijeena.

Kad je telefonom u Pariz javljenoda je Pollock mrtav, Lee Krasner poËela jehisteriËno vikati. Nakon povratka iz EuropeËula je sve pojedinosti o dogaaju, ali je

Nakon godinu i pol dana odsu-tnosti vraÊa se u Zagreb i u kratkom vremenustvara Ëetrdeset do pedeset slika koje podnaslovom „Doæivljaj Amerike" izlaæe u Beo-gradu a zatim u Zagrebu. Slike su izazvale pri-liËno iznenaenje kod likovnih kritiËara kaoi ljubitelja likovne umjetnosti. U ono vrijemeizloæba je predstavljala znaËajan dogaaj i uokvirima Jugoslavije otkrila novi stav premaumjetnosti. MurtiÊ je svojom izloæbom poka-zao i teænju da dinamiËkim osjeÊajem i ekspe-rimentalnim naËinom prikaæe svoje impresijeiz jedne daleke zemlje... MurtiÊeve slike zadr-æat Êe figurativnost izraza pa je tako i spome-nuti ciklus "Doæivljaj Amerike" svojevrstan pu-topis u slikama urbanog krajolika bogatogelektriËnom rasvjetom i mreæom prometnicadinamiziranog zapadnog velegrada... Urazvojnoj liniji MurtiÊeva slikarstva taj ciklusbio je i viπe od samog "Doæivljaja Amerike".Bio je on prva stepenica u definitivnom krπe-nju spona s klasiËnim normama tradicional-nog slikarstva...

VeliËina MurtiÊeve nesvakidaπnjenadarenosti doÊi Êe do izraæaja ponajviπe unjegovom pristupu tim ameriËkim steËe-vinama, u lakoÊi kojom Êe komponirati preu-zete elemente te znalaËki i odvagnuto vezatiu atraktivne strukture.

VeÊ na izloæbi 1959. MurtiÊ se uGaleriji moderne umjetnosti u Zagrebu joπjaËe afirmirao kao apstraktni slikar. Sve suforme apsolutno negirane te bi se reklo da jeMurtiÊ upravo tim razvojem doπao do pot-rebe da traæi dalje nove moguÊnosti u svojemizrazu.

....U jesen 1950. Pollockov lijeËnik dr.

Edwin H. Heller, uz kojega je Pollock bioneizmjerno vezan, poginuo je u prometnojnesreÊi. Smrt Ëovjeka koji ga je najdulje uspi-jevao dræati podalje od alkohola, strahovitoga pogaa. Prekinuo je apstinirati od alkohola

smogla snage da organizira sahranu. RuthKlingman je æarko æeljela prisustvovati ispra-Êaju ali je lijeËnici nisu htjeli pustiti iz bolnice.Zato je zamolila svoju sestru blizanku Iris daodjene njezinu haljinu i ode na pogreb, ali jetu moguÊnost sestra odbila jer se previπebojala Lee Krasner.

Poslije mnogo godina Ruth Kling-man je ovako opisala svoga nekadaπnjeg lju-bavnika. S njim Ëovjek nikad nije bio naËistu,u jednom trenutku bio je agresivan a veÊ biu sljedeÊem plakao kao malo dijete - kazalaje, prisjeÊajuÊi se, kako je suze na njegovomlicu vidjela svaki put kad bi iπli pogledati Be-ckettovu predstavu "U oËekivanju Godota".

Neki su ga usporeivali s dr. J.Jekyllom, znanstvenikom Ëiji je poznati alterego bio monstruozni Mr. Hyde u znanstveno-fantastiËnom romanu H.G. Wellsa. No, danasnajpoznatija kulturoloπka usporedba glasi:Pollock je James Dean slikarskog svijeta,"buntovnik bez razloga" koji je od djetinjstvabio problematiËne naravi. Nije volio autorite-te, nemarno se odijevao, vjeËno se sa svimasvaao. Jeziva je koincidencija i sliËan naËinna koji su poginuli i slikar i slavni glumac. Kaoda su se obojica dræala proroËanske Deanoveizreke: "Æivi brzo, umri mlad i budi lijep leπ". Pollockova udovica Lee Krasner posve-tila je ostatak æivota slikanju i uspomeni naprerano umrlog partnera. Umrla je 1984. u75. godini æivota, a sahranjena samo nekolikometara od supruga na zelenoj livadi grobljaGreen River u Springsu, New York. Njihovegrobove oznaËavaju dvije stijene. Godinu da-na poslije njezine smrti osnovana je zakladaPollock-Krasner s ciljem da pomaæe talentira-nim slikarima novcem te umjetniËkim i pos-lovnim savjetima. KuÊu na Long Islandu u ko-joj su æivjeli Pollock i Lee Krasner Amerikancidanas smatraju vaænim mjestom nacionalnepovijesti i ponosno je pokazuju turistima. Pollocku je najveÊe priznanje za um-jetniËki rad stiglo pola stoljeÊa nakon smrti.Njegovo djelo prozaiËnog naziva "Broj 5,1948", dimenzija 120x240 cm, prodano je2006. godine na draæbi njujorπke aukcijskekuÊe "Sotheby" za rekordna 142 milijuna do-lara. Do tada su rekord dræali slikari s kraja 19stoljeÊa Van Gogh, Klimt i Picasso. Od ame-riËkog glazbenog i filmskog tajkuna DavidaGeffena sliku je kupio meksiËki financijer DavidMartinez. Priznanje Pollockove vrijednosti,makar posthumno, tim je veÊe zna li se kolikoje umjetnik za æivota bio omalovaæavan iosporavan. O slikarevu æivotu snimljen je 2000.godine film "Pollock". Scenarij za film napisaoje, film reæirao i glumio glavnu ulogu EdHarris.

•••••

Lee

Kras

ner

biopatografija

75

UREDNI©TVO NE ODGOVARA ZA PODATKE U OVOM KALENDARU JER SU TISKANIONAKO KAKO SU IH ORGANIZATORI DOSTAVILI

• e d u k a c i j a t i j e k o m c i j e l e g o d i n e •Tjedno aæurirani raspored trajne medicinske izobrazbe nalazi se na web stranici : www.hlk.hr

Kongresi,simpozijii predavanja

UpuÊujemo organizatore da struËne skupove prijavljujuiskljuËivo putem web stranice Hrvatske lijeËniËkekomore (www.hlk.hr) na kojoj se nalazi aplikacija zapostupak trajne izobrazbe. U navedenoj aplikacijipotrebno je ispuniti sve obvezatne rubrike.Za sva pitanja vezana uz pristup aplikaciji moæete seobratiti kod ge Tatjane BabiÊ, dipl.iur. i ge FulvieAkrap u Komoru, na telefon: 01/45 00 830 i fax 01/46 55 465.•Organizatori koji struËne skupove joπ uvijek prijavljujuna obrascima Komore, moraju ispunjene obrasce poslatiizravno u Hrvatsku lijeËniËku komoru, Povjerenstvu

za medicinsku izobrazbu lijeËnika, ©ubiÊeva 9, Zagreb ilina fax: 01/4655-465.•Za prijavu struËnog skupa u Kalendaru «LijeËniËkih novinaflmolimo organizatore da na gornje brojeve telefona ili na e-mail dostave slijedeÊe podatke: naziv skupa, organizatora,mjesto, sat i datum odræavanja skupa, kontakt osobu, telefon,fax, e-mail i kotizaciju. Organizatori koji æele viπe prostora iliæele priloæiti program kao umetak «LijeËniËkih novinafl,pogotovo s logotipom i ilustracijama, trebaju isto dogovoritis poduzeÊem za marketing «Bonamarkfl (Zagreb, Amruπeva10, tel/fax: 01 4922 952, tel 01/4818 603) i to po pos-tojeÊem cjeniku za oglaπavanje u «LijeËniËkim novinamafl.

KRATICEAMZH - Akademija medicinskih znanostiHAZU - hrvatska akademija znanosti i umjetnostiHD, genitiv HD-a - Hrvatsko druπtvoHLK, gen. HLK-a - Hrvatska lijeËniËka komoraHLZ, gen. HLZ-a - Hrvatski lijeËniËki zborHZJZ - Hrvatski zavod za javno zdravstvoKB - KliniËka bolnicaKBC - KliniËki bolniËki centarMEF, gen. MEF-a - Medicinski fakultetMZSS - Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi RHOB - OpÊa bolnicaPZZ - Primarna zdravstvena zaπtitaSB - Specijalna bolnica•••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••

kalendar struËnog usavrπavanja

TeËajevi iz kardiopulmonalne reanimacijeTijekom 2012. godineSplit, doc.dr.sc. Mladen RakiÊ, mob.: 098/423-455, fax.: 021/556-580,e-mail: mladen.rakic@st.htnet.hr, dr. M. Lojpur, mob.: 091/5242-806Rijeka, koordinator teËaja dr. Fred Zeidler, tel.: 051/217-223,e-mail: fred.zeidler@ri.htnet.hrOsijek, koordinator teËaja dr. Zlatko Houra, tajnica Dobrila Beljakov,tel. 031/511-502Slavonski Brod, tajnica teËaja sr. Draæenka Nikolovska, tel. 035/447-122/2291.200,00kn

TeËajevi kardiopulmonalne reanimacije Europskog vijeÊa zareanimatologiju za odrasle i djecu u organizaciji Hrvatskogdruπtva za reanimatologiju HLZ-aTrodnevni teËajevi naprednog odræavanja æivota za odrasle (ALS-AdvancedLife Support) i djecu (EPLS-European Paediatric Life Support) EuropskogvijeÊa za reanimatologiju HLZ-aTrodnevni teËaj zbrinjavanja ozlijeenog bolesnika - Europski trauma teËaj(ETC - European Truma Course)Jednodnevni teËajevi osnovnih postupaka odræavanja æivota odraslih uzupotrebu automatskog vanjskog defibrilatora (KPR/AVD) i teËaj neposrednogodræavanja æivota (ILS - Immediate life support)Tijekom cijele godine u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Slavonskom Brodu,Dubrovniku, Koprivnici, Zadru, Poæegi i ©ibenikuSve detaljne informacije nalaze se na www.crorc.org

UltrazvuËna dijagnostika djeËjeg kukaHLZ, Hrvatsko senoloπko druπtvoZagreb, Klinika za djeËje bolestitijekom 2012. god.Nevenka ValiËeviÊ, tel.: 01/4600-2145.200,00kn

Kardiopulmonalna reanimacija (CPR) - 5 modularnih teËajevatijekom 2012.god.BLS (Basic life support - Osnovno odræavanje æivota), kotizacija 300,00knOpskrba diπnog puta u CPR-u, kotizacija 400,00knVenski put i lijekovi u CPR-u, kotizacija 300,00knDefibrilacija i monitoring, kotizacija 400,00knKatedra za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno lijeËenje, MEFSveuËiliπta u RijeciRijeka, Kabinet vjeπtina, tijekom 2012. godineDiana Javor, tel. 051/407-400, fax./tel.: 051/218-407, e-mail: djavor@medri.hr

Hrvatsko psihijatrijsko druπtvo - Prepoznavanje i lijeËenjedepresije i anksioznih poremeÊaja - uloga lijeËnika PZZ - 140radionicaDr. Patricija Delimar, tel.: 01/2481-234

Edukacija iz neurofizioloπke tehnike - Evocirani potencijaliKBC Zagreb, Rebro - Klinika za neurologijuKontinuirana individualna edukacijaPapo Æeljka, tel.: 01/2388-352200kn po danu edukacije

Primjena harmoniËnog rezaËa u kirurgijiKBC Split, Klinika za kirurgiju KriæineJandra Rafanelli, tel.: 021/557-4811.200,00kn

TeËaj iz osnova muskuloskeletnog ultrazvukaKlinika za traumatologiju, RTG odjelZagreb, tijekom cijele godineDr. Dina MikliÊ, mob.: 098/235-713, Vera RakiÊ-Erπek, mob.: 098/235-718,e-mail: dmiklic@hotmail.com3.500,00kn

TeËaj trajne pedijatrijske izobrazbeKBC Zagreb, Klinika za pedijatrijuZagreb, jednom mjeseËnoDr. D. MiloπeviÊ, tel.: 4920-013, mob.: 091/7213-113

kalendar struËnog usavrπavanja

76

EPI Centar seminari «Epilepsija i neuroznanostflKB «Sestre milosrdnicefl, Klinika za neurologijuZagreb, svaki zadnji Ëetvrtak u mjesecuDr.sc. Hrvoje HeÊimoviÊ, tel.: 01/3787-731, e-mail: hecimovic@inet.hr

Kompjutersko navoenje u kirurgiji koljenaKlinika za ortopediju LovranLovran, tijekom cijele godineNataπa MoæetiÊ, tel.: 051/710-212200,00kn

Edukacija iz elektroencefalografije i epileptologijeKlinika za neurologiju MEF SveuËiliπta u Zagrebu i KBC Zagreb, Referentnicentar MZRH za epilepsijuKontinuirana individualna edukacija tijekom cijele godine u trajanju od 30radnih danaProf.dr.sc. Sanja Hajnπek, tel.: 01/2388-344, 2388-374e-mail: centar-za-epilepsiju@net.hr

Gerontoloπke tribine za lijeËnike PZZNastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko goranske æupanijeHelena GlibotiÊ Kresina, dr.med., tel.: 051/358-728Tijekom 2012. god.

Javnozdravstveni struËni sastanci u HZJZ-uHZJZ ZagrebMjeseËno, tijekom 2012. god.Dr. Ivan Pristaπ, tel.: 01/4863-243, e-mail: ivan.pristas@hzjz.hr, www.hzjz.hr

Unapreenje zdravlja ljudi treÊe æivotne dobi (gerontoloπkeradionice)Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske æupanijeGrad Cres, tijekom 2012.god.Helena GlibotiÊ Kresina, dr.med., tel.: 051/334-728

Trajna pedijatrijska edukacija - Pedijatrijska sekcijaKBC Rijeka, Klinika za djeËje bolestiRijeka, jednom mjeseËnoMr.sc. Neven »aËe, dr.med., tel.: 051/659-111

Izobrazba kandidata za stalne sudske vjeπtakeHLKZagreb, tijekom 2012.god.Tajana Koπtan, Tatjana BabiÊ, tel.: 01/4500-83010.500,00kn

Ciklus predavanja „Lijekovi i ..."ZJZ „Dr. Andrija ©tampar"Tijekom 2012., druga srijeda u mjesecuDr. Marcel Leppee, tel.: 01/4696-166, fax.: 01/4678-013e-mail: marcel.leppee@stampar.hr

TeËaj trajne edukacije iz ehokardiografijeKB „Sestre milosrdnice", Kl. za internu medicinu - Zavod za kardiovaskularnebolestiZagreb, tijekom 2012. - trajna edukacijaProf.dr.sc. Vjeran NikoliÊ Heitzler, dr.med., tel.: 01/3787-93712.000,00kn

TeËaj iz osnova medicinske akupunktureHrvatsko druπtvo za akupunkturu (HLZ)Zagreb, 10 mjeseci (+1), jedna subota i nedjelja mjeseËno (18 sati)Dr.Dalibor Veber, e-mail: dr.thew@yahoo.com, GSM: 091/4748493http://www.medicinska-akupunktura.com/Cijena: 15.000,00 kuna

Trajna edukacija za izvoditelje obvezatnih DDD mjera i osobeu nadzoru - DDD trajna edukacijaKoruniÊ d.o.o.Zagreb, tri termina tijekom jeseni 2012.Javorka KoruniÊ, tel.: 01/2308-341700,00kn

KliniËki pristup bolesniku s πeÊernom bolestiKBC „Sestre milosrdnice", MEF SveuËiliπta u ZagrebuZagreb, 30.01.-17.12.2012.Prof.dr.sc. Milan Vrkljan, tel.: 01/3787-127, e-mail: milan.vrljan@kbcsm.hr- teËajevi tijekom cijele godine

Alzheimerova bolest i druge demencije - dijagnostika i lijeËenjeC.T. - Poslovne informacije d.o.o., »asopis „Medix"Listopad - prosinac 2012.Dragan BraliÊ, tel.: 01/4612-083, mob.: 098/289-819, medix@ct-poslovneinformacije.hr, www.medix.com.hr

Endokrinoloπki bolesnik u ordinaciji obiteljske medicineMEF SveuËiliπta u ZagrebuZagreb, tijekom cijele godineDr.sc. Tina Duπek, mob.: 091/5434-014, www.endokrinologija.com.hr<http://www.endokrinologija.com.hr/>250,00kn

STUDENI

Nasljedne metaboliËke bolesti 2012HLZ, Hrvatsko pedijatrijsko druπtvoZagreb, 19.11.2012.Lidija Paleæac, tel.: 0172367-740600,00kn

Osnovni teËaj za lijeËnike za rad u izvanbolniËkoj hitnoj sluæbiZavod za hitnu medicinu Istarske æupanijePula, 19.-22.11.2012.Gordana AntiÊ-©ego, mob.: 098/9396-877

TeËaj iz osnova muskuloskeletnog ultrazvukaKlinika za traumatologiju ZagrebZagreb, 19.-23.11.2012.Dr. Dina MikliÊ, mob.: 098/235-713; dr. Vera RakiÊ-Erπtek, mob.: 098/235-7183.500,00kn

182. Gerontoloπka tribina - ZnaËenje procjene nutritivnogstatusa u pothranjenih starijih osobaCentar za gerontologiju ZJZ "Dr. A. ©tampar", Referentni centar MZ zazaπtitu zdravlja starijih osobaZagreb, 20.11.2012.Marica LukiÊ, dipl.med.techn., tel.: 01/4696-164, fax.: 01/4678-016

LijeËenje kroniËne venske boliServier PharmaZagreb, 20.11.2012.Ivana FabiÊ, mob.: 091/6551-524

9. simpozij distrofiËara Istre - Ususret zdravlju 2012.Druπtvo distrofiËara IstrePula, 20.-22.11.2012.Davor Komar, mob.: 091/6652-222, tel.: 052/217-242

PioglitazonPliva Hrvatska d.o.o.Zagreb, 21.11.2012.Martin »olak, mob.: 099/2530-319

kalendar struËnog usavrπavanja

77

Pravni propisi u sluËaju obiteljskog nasiljaHrvatski zavod za telemedicinuSupetar, KorËula, Vela Luka, Lastovo, Mljet, MetkoviÊ, Hvar, Knin, Trilj,Vrlika, Rab, Mali Loπinj i Vis, 22.11.2012.Zdravko Huber, dipl.ing., tel.: 01/5496-082, mob.: 091/5885-698

KliniËka primjena testova pluÊne funkcijeHrvatsko torakalno druπtvoZagreb, 22.-23.11.2012.Dunja LukaËeviÊ, tel.: 01/2385-158500,00kn

71. dani dijabetologaHLZ, HD za dijabetes i bolesti metabolizmaTuhelj, 22.-24.11.2012.Vesna BorisavljeviÊ, mob.: 091/1255-170500,00kn

6. kongres HD za neurovaskularne poremeÊaje HLZ-aHLZ, HD za neurovaskularne poremeÊajeZagreb, 22.-24.11.2012.Bernarda NikiÊ, tel.: 01/3787-7401.500,00/1.000,00kn

Alergologija i kliniËka imunologijaHD za alergologiju i kliniËku imunologijuZagreb, 22.-24.11.2012.Lana StankoviÊ, mag.oec., tel.: 01/2305-444; mob.: 091/9578-311400,00 - 1.500,00kn

5. simpozij i godiπnji sastanak HD za internistiËku onkologijuHLZ, HD za internistiËku onkologijuZagreb, 22.-25.11.2012.O-tours, Ivana Reπetar, mob.: 098/9825-9961.200,00kn

Nemelanomski tumori glave i vrataKB DubravaZagreb, 23.11.2011.Marija Juras MaËek, tel.: 01/2903-431500,00kn specijalisti, 300,00kn specijalizanti

Sport, tjelesna aktivnost i zdravljeHAZU, Razred za medicinske znanostiZagreb, 23.11.2012.Vesna OËak-SekuliÊ, tel.: 01/4895-171

Simpozij u povodu obiljeæavanja Europskog dana svjesnostio antibioticimaAMZHZagreb, 23.11.2012.Jasminka Blaha, tel.: 01/2826-191

Koraci za buduÊnost bez nasiljaNastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske æupanijeRijeka, 23.11.2012.Ines LazareviÊ Rukavina, tel.: 051/358-729, mob.: 091/3600-117

LijeËenje opijatskih ovisnika u zatvorskom sustavuHLZ, HD za alkoholizam i druge ovisnostiZagreb, 23.11.2012.Dr. Slavko Sakoman, tel.: 01/3787-750

StatistiËka obradba podataka u biomedicinskim istraæivanjimaMEF SveuËiliπta u RijeciRijeka, 23.-24.11.2012.Stella Lampert, tel.: 051/651-2552.100,00kn

XXVI. Perinatalni dani „Ante DraæanËiÊ" & XX. Savjetovanje operinatalnom mortalitetu Republike HrvatskeHD za perinatalnu medicinu HLZ-aZagreb, 23.-25.11.2012.Ulix d.o.o., ga. Marija DuvanËiÊ, mob.: 099/6077-707, ga. Nikolina Borak,mob.: 099/6154-321, tel.: 01/5390-941Dr. Josip Juras, mob.: 098/668-305, 091/1668-305, e-mail:josipjuras@gmail.comDo 21. studenog 2012. - specijalisti Ëlanovi HDPM 1.200,00kn, specijalizanti800,00kn, ostali specijalisti 1.500,00kn, med.sestre i primalje 600,00knNakon 21. studenog 2012. - specijalisti Ëlanovi HDPM 1.400,00kn, specijalizanti1.000,00kn, ostali specijalisti 1.700,00kn, med.sestre i primalje 600,00kn

Dostojanstvo æene i prirodno planiranje obiteljiHrvatsko katoliËko lijeËniËko druπtvo - srediπnjicaZagreb, 24.11.2012.Slavica GrubiπiÊ, tel.: 01/4817-537, e-mail: hkld@hkld.hr

Obnova znanja iz podruËja zrakoplovne medicineAgencija za civilno zrakoplovstvoZagreb, 24.11.2012.Mr.sc. Zoran LoliÊ, dr.med., mob.: 098/449-522300,00kn

»este ORL bolesti u ordinaciji PZZMEF SveuËiliπta u ZagrebuZagreb, 24.11.2012.Mario Cvek, mob.: 091/5392-866, fax.: 01/4590-270400,00kn

11. hrvatski skup osoba s neuromuskularnim bolestimaSavez druπtava distrofiËara HrvatskeZagreb, 25.-27.11.2012.Blaæenka Kobilar, tel.: 01/4666-849

Predavanje u Poliklinici Sunce - DermatoskopijaPoliklinika SunceZagreb, 26.11.2012.Dr. Ladislav PaviÊ, e-mail: ladislav.pavic@sunce.hr

Primjena transkranijskog dopolera u procjeni cerebralnogcirkulatornog arestaMEF SveuËiliπta u ZagrebuZagreb, 26.11.-01.12.2012.Bernarda NikiÊ, tel.: 01/3768-2821.500,00kn

Najnovije smjernice u lijeËenju H.pylori (Maastricht IV)Belupo d.d.Makarska, 27.11.2012.SunËica LackoviÊ, dr.med.vet., tel.: 01/2481-234, mob.: 098/9839-268

2. meunarodni kongres Era nove ekonomije i novih zanimanja:Ekonomija vrijednosti, odræivosti, odgovornosti i zdravljaUdruga Zdravi gradZagreb, 28.-29.11.2012.Ana LekπiÊ, tel.: 021/540-630290,00-390,00EUR

kalendar struËnog usavrπavanja

78

Pregled hitnog pacijentaHrvatski zavod za telemedicinuSupetar, KorËula, Vela Luka, Lastovo, Mljet, MetkoviÊ, Hvar, Knin, Trilj,Vrlika, Rab, Mali Loπinj i Vis, 29.11.2012.Zdravko Huber, dipl.ing., tel.: 01/5496-082, mob.: 091/5885-698

Utjecaj probave na cjelokupno zdravljeMulier d.o.o.©ibenik, 29.11.2012.Meri Bura, mob.: 099/2154-170400,00kn

Primjena tehnologije matiËnih stanica u istraæivanju i lijeËenjuneuroloπkih bolestiMEF SveuËiliπta u ZagrebuZagreb, 30.11.2012.Dr. Nina Kosi i dr. Dinko MitreËiÊ, mob.: 098/415-938400,00/300,00kn

Simpozij u povodu svjetskog dana AIDS-aRef. centar za AIDS MZ RH, HD za infektivne bolesti HLZ-a, Klinika "Dr. FranMihaljeviÊ" ZagrebZagreb, 30.11.2012.Nevenka JakopoviÊ, oec., e-mail: njakopovic@bfm.hr

Multidisciplinarni pristup u lijeËenju raka prostateMEF SveuËiliπta u ZagrebuZagreb, 30.11.2012.Prof.dr.sc. A. JuretiÊ, mob.: 091/4314-855, Dr. Katarina PuÊo, mob.: 098/1760-470200,00/500,00kn

FATE-Focus assessed transthoracic echocardiographyHLZ, HD za anesteziologiju i intenzivno lijeËenjeRijeka, 30.11.2012.Jadranko SokoliÊ, dr.med., tel.: 051/407-1251.500,00KN

2. simpozij: Melanom, nove spoznaje, prijedlog protokolalijeËenjaHLZ, HD za plastiËnu, rekonstrukcijsku i estetsku kirurgijuZagreb, 30.11.-01.12.2012.Dr. Franjo Rudman, tel.: 01/2902-581, dr. Rudolf MilanoviÊ, tel.: 01/2903-831300,00kn

Stare i nove virusne bolesti - πto znamo o njima?Hrvatska laboratorijska udruga - HLUOsijek, 30.11. - 01.12.2012.Dr.sc. Mirjana Stupniπek, tel.: 01/4580-626»lanovi HLU, pozvani predavaËi - ne plaÊaju kotizaciju, ostali sudionici100,00kn

SelfHrvatska interdisciplinarna terapijska udruga za djecu i mlade (HITUDIM)Zagreb, 30.11.-02.12.2012.Dina HaviÊ, prof., mob.: 099/8300-501

Edukacija - akupunktura i bolHLZ, HD za lijeËenje boliOsijek, 30.11. - 02.12.2012.Prim. Mira Fingler, dr.med., tel.: 031/511-5322.000,00kn

TeËaj za dispeËere medicinske prijavno-dojavne jediniceHrvatski zavod za hitnu medicinuKutina, 30.11. - 02.12.2012.Ana BokuliÊ tel.: 01/4677-362

PROSINAC

Fate-Focus assessed transthoracic echocardiographyHLZ, HD za anesteziologiju i intenzivno lijeËenjeRijeka, 01.12.2012.Jadranko SokoliÊ, dr.med., tel.: 051/407-1251.500,00KN

TeËaj iz osnova muskuloskeletnog ultrazvukaKlinika za traumatologiju ZagrebZagreb, 03.-07.12.2012.Dr. Dina MikliÊ, mob.: 098/235-713; dr. Vera RakiÊ-Erπtek, mob.: 098/235-7183.500,00kn

XIII. hrvatski poslijediplomski teËaj ginekoloπke kirurgije iendoskopije s meunarodnim sudjelovanjem "Kurt Semm"HLZ, HD za ginekoloπku endoskopijuZagreb, 03.-07.12.2012.Dr. Igor MariËiÊ, dr. Martina BraËun, mob.: 098/9061-5837.900,00kn

Pregled hitnog pacijentaHrvatski zavod za telemedicinuSupetar, KorËula, Vela Luka, Lastovo, Mljet, MetkoviÊ, Hvar, Knin, Trilj,Vrlika, Rab, Mali Loπinj i Vis, 06.12.2012.Zdravko Huber, dipl.ing., tel.: 01/5496-082, mob.: 091/5885-698

Pothranjenost u kroniËno bolesne djeceOktal pharma d.o.o.Zagreb, 06.12.2012.Violeta Drvenkar Ocvirk, mob.: 091/4550-515

Obnova znanja iz podruËja zaπtite od ionizirajuÊeg zraËenjaMEF SveuËiliπta u OsijekuOsijek, 06.-07.12.2012.EOQ QM Miπo Debeljak, oec., tel.: 031/399-6121.200,00kn; 1.000,00kn; 900,00kn; 700,00kn

Smjernice u dijagnostiici i lijeËenju najËeπÊih dermatoza itumora koæeHAZU i Kl. za koæne i spolne bolesti KBC "Sestre milosrdnice"Zagreb, 07.12.2012.Hrvoje Beclin, tel.: 01/3787-422400,00kn za specijaliste, 200,00kn za specijalizante

Tjelesna aktivnost i zdravljeFakultet za fiziËku kulturuZagreb, 08.12.2012.Natalija BabiÊ, tel.: 01/3025-602400,00kn

41. simpozij HD za djeËju neurologiju s me.sud.HLZ, HD za djeËju neurologijuZagreb, 08.12.2012.Mr.sc. Tomislav Gojmerac, dr.med., tel.: 01/4600-140500,00kn