archive.org · 2012. 1. 31. · cuvarijugoslavije-suradniciudbeubih izdavac: samizdat...

CUVARIJUGOSLAVIJE

SURADNICI UDBEU BOSNI I HERCEGOVINI

V

CUVARI JUGOSLAVIJESURADNICI UDBE U BOSNI I HERCEGOVINI

Posusje, A.D. 2003.

CUVARI JUGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH

Izdavac:

SAMIZDAT(vlastita naklada Ivan Beslic)

Posusje

Bosna i Hercegovina

Uredio:

Ivan Beslic

Strucni konzultant:

Boze Vukusic

Naslovna stranica i oblikovanje:

Techno - Trogir

Generalni distributer u BiH:

AUXILIUM d.o.o. SARAJEVOObala Maka Dizdara 10, Sarajevo

Tel./fax: ++387- 33-209 281

E-mail: auxilium@ auxilium.com

Generalni distributer u RH:Klub hrvatskih povratnika iz iseljenistva

Trg Stjepana Radica 3, Zagreb

Tel./fax: + +385-1-6151 393

E-mail: [email protected]

Sva prava pridrzava Ivan Beslic


CUVARI JUGOSLAVIJESURADNICI UDBE

U BOSNI I HERCEGOVINIIV

CUVAR1 JUGOSLAVIJE - SURADNIC1 UDBE U BIH

KAZALO SADRZAJA

UVODNA RIJEC 9

PREDGOVOR 13

CENTAR SDB BANJA LUKA 25

CENTAR SDB BIHAC 119

CENTAR SDB DOBOJ 171

CENTAR SDB GORAZDE 249

CENTAR SDB LIVNO 305

CENTAR SDB MOSTAR 313

CENTAR SDB SARAJEVO 387

CENTAR SDB TUZLA 487

CENTAR SDB ZENICA 583

KAZALO SURADNICKIH IMENA 637

UMJESTO POGOVORA 641

BILJESKA O AUTORU 642


UVODNARUEC

Postovani citatelju!

Kao prvo, naglasio bih da zaista nisam ocekivao kako ce me jednog dana

zapasti obveza i odgovornost predvoditi projekt poput ovog, kojeg su danas rezul-

tati pred Vama i ogledaju se u cetiri toma knjige Cuvari Jugoslavije - suradnici

Udbe u Bosnii Hercegovini. Medutim, kad sam stjecajem okolnosti vec dosao u

priliku prihvatiti se tog posla, nastojao sam ga obaviti sto temeljitije i savjesnije.

Naravno, to nisam mogao obaviti sam. Zato sam angazirao nekoliko suradnika

kojima je vrlo poznata problematika jugoslavenskih tajnih sluzbi i njihova rada.

Medu njima bih posebno istakao savjetodavnu pomoc gospodina Boze

Vukusica koji je siroj javnosti postao poznat kao autor knjiga o tajnom ratu Udbe

protiv hrvatskog iseljenistva. Uvazio sam vecinu njegovih savjeta, osim prvog i, po

njemu najvaznijeg, da razmislim o odustajanju od ovog projekta ili barem

odgodim njegovu realizaciju, s obzirom da nije moguce u potrebnoj mjeri pred-

vidjeti sve njegove posljedice. S tim misljenjem se nisam slozio, jer uvjeren sam da

ce sve posljedice ovog projekta, pa i one trenutno nepredvidive, u konacnici biti

pozitivne. Gospodinu Vukusicu zahvaljujem na odobrenju da kompilacija uloma-

ka iz njegovih knjiga posluzi kao predgovor ovoj knjizi, podijeljenoj u cetiri toma

po sedamstotinjak stranica.

Zahvaljujem i nekolicini uvazenih strucnjaka iz medunarodnih krugova za

sigumosno-obavjestajni rad tajnih sluzbi zemalja bivseg komunistickog bloka na

takoder dragocjenim savjetima i podrsci.

Ova se knjiga najvecim dijelom sastoji od dokumenata iz baze podataka

dosjea brisanih operativnih veza i suradnika Sluzbe drzavne bezbjednosti

Republickog sekretarijata unutrasnjih poslova Socijalisticke Republike Bosne i

Hercegovine u Sarajevu u razdoblju od 1970. do 1990. godine. Autenticnost doku-

mentacije, koja sadrzi vise od pedeset tisuca stranica podataka o suradnicima

Udbe i njihovom djelovanju, utvrdena je provjerom kroz niz arhivskih i drugih

izvora.

CUVARI JUGOSLAVIA - SURADNICI UDBE U BIH

Na temelju tih dokumenata moze se s velikom sigurnoscu - prema profilu

suradnika, naravi i kvaliteti njihove suradnje, odnosno stupnju svjesne i drago-

voljne angaziranosti - suradnike bosansko-hercegovacke Udbe podijeliti u sli- 1

jedece kategorije: 1a) suradnici koji su se, bez obzira na motivaciju, u potpunosti angazirali i 1

uzivali stupanj velike pouzdanosti 1

b) suradnici koji su se u potpunosti angazirali i uzivali stupanj velike pouz 1

danosti u odredenom razdoblju, a nakon toga su poceli izbjegavati surad 1

nju i na kraju je definitivno prekinuli 1

c) suradnici koji su to postali pod odredenom prisilom te su od pocetka 1

izbjegavali suradnju i na kraju je definitivno prekinuli

d) suradnici - dvojnici, tj. takvi u koje je Udba od pocetka sumnjala ili s

vremenom pocela sumnjati da igraju dvostruku ulogu, tj. da o svojim kon

taktima s Udbom informiraju druge osobe i ponasaju se prema njihovim I

uputama 1

Prilikom odabira dokumenata za ovu knjigu selektirani su uglavnom

suradnici iz prve kategorije dakle, koji su se u potpunosti angazirali i koje je Udba

smatrala potpuno lojalnima njezinim ciljevima i metodologiji rada. Dokumenti o

ostalim kategorijama suradnika odabrani su u minimalnoj mjeri - tek da bi se

citatelje ilustrativno upoznalo s cjelokupnom problematikom rada Udbe sa

suradnickom mrezom.

Medutim, treba napomenuti da ova baza podataka nije cjelovita, jer tu

nisu evidentirani suradnici £M>ekoji su deangazirani tj. brisani prije 1970. godine,

kao ni oni koji su iz Udbinih evidencija brisani, odnosno deangazirani poslije

1990. godine. Isto tako, zbog nepotpunosti pojedenih dosjea u ovoj bazi podata-

ka, ne moze se za sve osobe koje se navodi kao Udbine operativne veze i surad-

nike s potrebnom sigurnoscu odrediti karakter njihove suradnje.

Ti nedostaci, vec sada sa sigurnoscu mogu najaviti, bit ce otklonjeni u sli-

jedecim izdanjima knjige.

Prva dva toma ove knjige cini dokumentacija o suradnicima Udbeiz redo-

va hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, ali su tu ukljuceni i svi ostali suradni-

ci bosansko-hercegovacke Udbe, bez obzira na nacionalnost, a koji su bili usm-

jereni na pracenje Hrvata, ukljucujuci i gradana BiH muslimanske vjeroispovjedi

koji su se izjasnjavali etnickim Hrvatima.

Treci torn cine dokumenti o suradnicima Udbe iz redova muslimanskog,

odnosno bosnjackog naroda koji su bili usmjereni na pracenje svojih sunarodnja-

ka, ali i Srba. U ovom tomu su dokumenti i o nekoliko Albanaca - suradnika

Udbe, koji su prvenstveno spijunirali svoje sunarodnjake, ali i bosansko-hercego-

vacke Muslimane zbog muslimanskognacionalizma iislamskogfundamentalizma.

10


U cetvrtom tomu se nalaze dokumenti o suradnicima Udbe iz redova srp-

skog naroda u Bosni i Hercegovini. Njihova je specificnost da su spijunirali

uglavnom sami sebe - zbog velikosrpskog klero-nacionalizma, inform-biroa i

podrivanja ekonomske osnovice drustva. Najzvucnije ime medu srpskim surad-

nicima Udbe svakako je Vojislav Seselj, cetnicki vojvoda kojemu se trenutno sudi

u Den Haagu.

U navedenoj dokumentaciji nalaze se podaci i o suradnicima Udbe koji su

bili zaduzeni za pracenje navodnih agenata stranih obavjestajnih sluzbi, no buduci

nisam smatrao da ce ta kategorija Udbinih suradnika predstavljati poseban interes

bosansko-hercegovacke javnosti - nisam je uvrstio u ovaj projekt. Ako se,

medutim, pokaze da nisam bio u pravu, tu cu pogresku ispraviti u slijedecem

izdanju na koje se, nadam se, nece dugo cekati.

I na kraju bih zelio napomenuti da je ova knjiga, koja predstavlja projekt

sam za sebe, zapravo tek pocetak veceg projekta kojemu je cilj, osim Udbe,

razobliciti suradnicku mrezu svih jugoslavenskih tajnih sluzbi, prvenstveno KOS-a, ali i SID -a, i ne samo u Bosni i Hercegovini nego i u Republici Hrvatskoj te

drugim drzavama nastalim raspadom jugoslavenske drzave. Jer, tek tada cemomoci u potpunosti osvijestiti vrijeme i okolnosti u kojima smo zivjeli, utjecaj poli-

ticko-ideoloskih lobija i pojedinaca u procesu raspada Jugoslavije, odnosno stu-

panj njegove dirigiranosti te posebice poziciju u kojoj se sada nalazimo kao i per-

spektive za oslobadanje iz povijesnog protucivilizacijskog i protunacionalnog

zarobljenistva.

Urednik

11

CUVARI JUGOSLAVUE - SURADNICI UDBE D BIH

12

CUVARI JUGOSLAVIJE - SURADNIC1 UDBE U BIH

PREDGOVOR

Komunisticke partije, pa tako i KPJ, temeljile su se svjetonazorski, ide-

ologijski i programski na djelima klasika marxizma, koji su zastupali motriste kako

se zbiljske promjene drustvenih odnosa mogu dogadati samo revolucionarnim, tj.

nasilnim nacinom. Sukladno tome zagovarala se nuznost izbijanja proleterskih

revolucija, koje su trebale - predvodene komunistickim partijama - uspostaviti

svjetski komunisticki poredak. Pri tome nije bilo bitno kakva ce se sredstva koris-

titi.

Isto tako, ideologija i praksa komunistickih partija je smatrala kako rev-

olucionarni cin preuzimanja vlasti nije i zavrsetak nasilja, nego je on pocetak dik-

tature proletarijata koja, prema Lenjinu, predstavlja "najzesci i najnemilosrdniji

rat nove klase protiv mocnijeg neprijatelja, protiv burzoazije ... i pobjeda nadburzoazijom nije moguca bez dugog, upornog, ogorcenog rata na zivot i smrt, -

rata koji zahtijeva vladanje sobom, disciplinu, cvrstinu, nepokolebljivost i jedinst-

vo volje". Na primjeru Bosne i Hercegovine te ostalih republika komunisticke

Jugoslavije to se ocitovalo u uspostavljanju monopola KPJ nad svim oblicima

drzavnog i drustvenog zivota, sto znaci da nije bilo moguce javno artikulirati niti

jedan interes izvan centraliziranog partijskog okvira.

Nepostojanje demokratskih drustvenih mehanizama nadzora i izravna

podredenost tajnih sluzbi sredistu politicke i partijske moci i inace je bila obiljezje

totalitarnih sustava vlasti, bez obzira na njihov ideoloski predznak. Na taj se nacin

djelovanje jugoslavenskog totalitarnog modela upravljanja moze velikim dijelom

poistovjecivati ne samo sa zemljama u kojima su vladali komunisticki rezimi negoi s gradanskim oblicima totalitarizma, kao sto su bili fasizam u Italiji i nacizam uNjemackoj. Jedno od njihovih glavnih zajednickih obiljezja bilo je prakticiranje

neogranicene represije koja se koristila u svrhu ocuvanja vladajuceg rezima. To je

razlog sto su iza organiziranog nasilja totalitarnih rezima ostajali ogromni nega-

tivni tragovi, medu kojima i veliki broj ljudskih zrtava; ubijenih, zlostavljanih, zat-

varanih, progonjenih, obespravljenih i marginaliziranih.

Josip Broz Tito je 10. kolovoza 1941. izdao Uputstva partizanskim odred-

ima glede sigurnosnih pitanja. Te upute su bile opce naravi, a njihova glavna poru-

ka je glasila da "izdajice i provokatore treba smjesta likvidirati". Smatra se kako je

tim Uputstvima zapoceo organizirani sigurnosno-obavjestajni rad jugokomu-

13


nistickih partizana. Nakon toga je slijedilo osnivanje tzv. partizanskih straza, nar-

odnih straza, narodne policije i si. pri partizanskim odredima, a tek je 1943. Tito

donio odluku o razdvajanju obavjestajne i kontraobavjestajne sluzbe.

Sredinom 1944. godine, tocnije 13. svibnja 1944., Tito je odlucio osnovati

Odjeljenje za zastitu naroda (OZNA). Pet dana kasnije, 18. svibnja, Aleksandar

Rankovic je u Drvaru potpisao Uputstvo o formiranju Ozne. Pored Tita i

Rankovica, osnivacima Ozne mogu se smatrati i ruski obavjestajci, instruktori pri

Vrhovnom stabu partizanske vojske, Saveli Vladimirovic Burtakov i Arseni

Vasiljevic Tiskov Timofejev. Za svoga zamjenika, na celu Ozne, Rankovic je

postavio Svetislava Stevanovica - Cecu.

OZNA se sastojala od cetiri odjela. Prvi odjel se bavio obavjestajnim poslovima, a

na celu mu je bio Maksimilijan Bace, zvani Maks ili Milic, rodom iz Pakostana kod

Sibenika. Drugi odjel bavio se kontraspijunazom; na celu mu je bio Crnogorac

Pavle Pekic. Treci odjel se bavio vojnom kontraspijunazom, a vodio ga je general

Jefto Sasic. Cetvrti odjel, na celu s Mijatom Vuleticem, rukovodio je tehnikom i

vezom.

Prvi nacelnik OZNE za Bosnu i Hercegovinu bio je Ugljesa Danilovic.

Prvi nacelnici bili su: Ivan Krajacic-Stevo u Hrvatskoj; Slobodan Penezic-Krcun u

Srbiji; Ivan Macek-Matija u Sloveniji; Veljko Milatovic u Crnoj Gori; i Bane

Andreev u Makedoniji.

U ozujku 1946. OZNA je reorganizirana, to jest razdvojena na civilne i

vojne sluzbe koje dobivaju nova imena: Upravu za istrazivanje i dokumentaciju

(UID) i Upravu drzavne sigurnosti (UDBA), te Vojnoobavjestajnu sluzbu (VOS)

i Kontraobavjestajnu sluzbu (KOS). KOS je 1955. preimenovan u Organ sig-

urnosti (OB) Jugoslavenske narodne armije (JNA), a UDBA 1966. godine, nakon

tzv. Brijunskog plenuma, u Sluzbu drzavne bezbjednosti (SDB), odnosno Sluzbu

drzavne sigurnosti (SDS).

OB JNA je djelovao pri Saveznom sekretarijatu narodne obrane (SSNO).

Organizacijska struktura OB bila je prilagodena ustroju JNA. Pri armijskim oblas-

tima, garnizonima, pukovima itd., odnosno odgovarajucim jedinicama u mornari-

ci i zrakoplovstvu, postojale su tzv. Kontraobavjestajne grupe (KOG), dok je pri

Teritorijalnoj odbrani (TO) djelovala tzv. Bezbjednost teritorijalne odbrane

(BTO). VOS je takoder bio podreden SSNO-u, a svoju aktivnost razvijao je preko

vojnih misija i diplomatskih predstavnistava SFRJ u inozemstvu.

UID, koji je kasnije preimenovan u Sluzbu za istrazivanje i dokumentaci-

ju (SID), bio je u sastavu Saveznog sekretarijata inozemnih poslova (SSIP).

Djelovao je uglavnom preko jugoslavenskih diplomatsko-konzularnih i vanjsko-

trgovackih predstavnistava u inozemstvu.

SDS kao civilna kontraobavjestajna sluzba nalazila se u sastavu Saveznog

sekretarijata unutarnjih poslova (SSUP). Sastojala se od nekoliko uprava (odjela).

Cetiri glavne uprave bavile su se: 1) unutarnjim neprijateljem (nacionalizam,

crkva itd.); 2) emigracijom (hrvatska, albanska itd.); 3) stranim obavjestajnim

14

CUVARI JUGOSLAVIJE - SURADN1CI UDBE U BIH

sluzbama; 4) tehnikom pracenja i prisluskivanja. SDS je svoju organizacijsku

mrezu razvijala preko republickih sekretarijata za unutarnje poslove (RSUP), a

ovi preko centara SDS-a i njihovih ispostava. Unutarnji organizacijski ustroj

republickih centrala i eentara SDS-a bio je sukladan strukturi saveznog SDS-a.

Prema upucenim analiticarima rada Udbe, vecinu informacija djelatnici

SDS-a dobivali su putem informatora i suradnika, odnosno operativnih veza. Uudbaskom zargonu s tim nazivima oznacavali su se dousnici ili cinkarosi, to jest

osobe koje su Sluzbi drzavne sigurnosti dobrovoljno, pod ucjenom ili iz nekog

treceg razloga dostavljale informacije o dogadajima, osobama i procesima od

znacenja za SDS. Obicno je operativni djelatnik birao informatora. Pri izboru je u

obzir uzimao polozaj i funkciju osobe, profesiju, radno mjesto, mjesto stanovanja,

ali i sve druge karakteristike koje neku osobu cine "korisnim gradaninom". Nakon

sto bi pronasao osobu za koju smatra da moze biti dobar izvor informacija, oper-

ativac je morao o svome otkricu obavijestiti nacelnika odjela ili svog pretpostavl-

jenog. Obzirom da je u Sluzbi vladao strogi hijerarhijski ustroj, nije bilo

neovlastenih ili slucajnih operacija, a svi su podaci morali biti odobreni i arhivi-

rani.

Podaci dobiveni od informatora koristeni su za kontrolu razlicitih sredina,

objekata i punktova, a posebno su bili znacajni prilikom temeljite obrade osobe

pod kontrolom ("obradom"). Sastanci izmedu operativca i informatora odrzavali

su se tajno, uvijek na isti nacin: djelatnik SDS-a samo je slusao, odnosno primao

informacije, dok je informator govorio. Takvim nacinom rada, Sluzba informatora

nikad nije dala do znanja kako se njegove spoznaje koriste. Suradnik Sluzbe

drzavne sigurnosti je bio visi oblik od operativne veze. U zargonu poznat je i kao

"agent". Suradnik je bila osoba koja je na temelju preciznih instrukcija dobro-

voljno i tajno obavljala razlicite zadatke. Informacije koje je Sluzba dobivala od

suradnika bile su uglavnom kvalitetnije od informatorovih podataka. Osoba koja

je zeljela postati suradnikom Sluzbe morala je biti spremna na suradnju, a uz to

biti iskrena, sklona uocavanju onih pojava koje je Sluzba smatrala vaznim.

Takoder, psihofizicki profil suradnika bio je vrlo bitan, posebno njegova sposob-

nost cuvanja tajne, pretvaranja i prilagodavanja odredenoj sredini i slicno.

Takozvano "vrbovanje suradnika" obavljalo se iskljucivo nakon pismenog

odobrenja nacelnika odjela i centra Sluzbe, a uz suglasnost republickog i cak

saveznog sefa citave Sluzbe. Prije toga bi se obavila vrlo detaljna provjera, tzv.

tehnikom "gustog ceslja", suradnikovih osobina. Provjera je li bila i dugotrajnija i

slozenija od provjere informatora, a provjeravalo se npr. kakvim nacinom zivota

suradnik zivi, koje su mu sklonosti i u kakvoj se sredini krece, kakav je njegov

odnos prema objektu ili osobi koju tajna policija prati i obraduje, koji su mumotivi za suradnju i drugo.

Ukoliko bi suradnik uspjesno prosao prethodne provjere, sastavljao se pis-

meni prijedlog za njegovo angaziranje, a sluzbenik SDS-a u objasnjenju prijedlo-

ga navodio je sljedece osobne podatke tog suradnika: ime i prezime suradnika, te

15

Cuvari jugoslavije - suradnici udbe u bih

mjesto, opcina i republika odnosno drzava rodenja; nacionalnost i drzavljanstvo;

podaci o skolovanju i radni status; bracni status; zvanje roditelja, njihova strucna

sprema i nacionalnost, bolesti u obitelji i vlastito zdravlje; turisticka putovanja,

skolovanje i privremeni rad u inozemstvu; detalji o rodbini u inozemstvu (imena,

pa cak i nadimci); sentimentalne, privatne veze u inozemstvu; veze s emigrantima,njihova imena i kontakti; i clanstvo u drustveno - politickim organizacijama i poli-

ticke funkcije. Tijekom cjelokupnog rada zadaca je sluzbenika koji odrzava tu

vezu, bila uvjeriti suradnika da iz njegova rada proizlaze brojne koristi za"jugoslavensku socijalisticku samoupravnu zajednicu bratskih naroda". Osim toga,

sluzbenik je imao preciznu instrukciju da "vrijednog i debelo iskoristivog (na duzestaze) suradnika pod svaku cijenu treba sacuvati od kompromitiranja i provale."

Zato se u politickim procesima suradnik SDS-a kao kljucni, krunski svjedokpojavljivao vrlo rijetko.

Za svakog je suradnika uvijek morao biti spreman takozvani obvezujuci

odnosno kompromitirajuci materijal koji je duboko zadirao u osobni zivot. On se

upotrebljavao u slucaju da sposoban i talentiran suradnik posumnja u korisnost

svog rada ili pokusa "dezertirati". Takav kompromitirajuci materijal obicno sucinili: fotografije i video-snimke o preljubu; dokumentirane izopacene seksualne

sklonosti suradnika ili njegovih najblizih; dokumentirani biografski podaci oosobnom zivotu koje pojedinac zeli prikriti; i neugodni biografski i intimni podacio roditeljima i djeci suradnika.

Veza sa suradnikom odrzavala se vecinom putem neposrednog kontakta,

a samo u izuzetnim okolnostima putem telefona, pismenim putem, sifriranim

radio-porukama ili na drugi nacin. Na tajnim sastancima, koji su se odrzavali natajnim mjestima, suradnik je od sluzbenika SDS-a dobivao zadatke i upute, i pre-

davao svoje usmene ili pismene izvjestaje. Na temelju suradnikova izvjesca,

sluzbenik Drzavne sigurnosti sastavljao je svoj izyjestaj i to u najmanje dva prim-jerka, jer se jedan od njih morao odloziti u dosje suradnika, a drugi u dosje oper-ativne obrade ili operativne kontrole. Biljeske su pisane u trecem lieu, a umjestostvarnog suradnikovog imena navodio se njegov pseudonim. U prilogu je stajala i

sluzbena zabiljeska s navedenim buducim zadatcima koji su povjereni suradniku.

Sve su se dobivene informacije, a posebno one koje su dobivene prekosuradnika angaziranih zbog obvezujuceg materijala, provjeravali putem drugihizvora. Ako su se podaci pokazali tocnima i valjanima, prihvacali su se kao oper-ativne informacije i postajali su osnovnom za daljnju sveobuhvatniju i dugotrajni-

ju operativnu obradu neke osobe, sredine ili objekta.

U slucaju suradnikova preseljenja u drugo mjesto na podrucju iste repub-like ili na podrucju drzave, kao i u slucaju premjestanja ili unapredenja ovlastene

osobe iz SDS-a na visi polozaj, suradnik bi se uz njegovu osobnu suglasnost

"predao na vezu" drugom sluzbeniku Drzavne sigurnosti. Prestanak suradnickogodnosa bio je moguc samo po zavrsetku posla zbog kojega je angaziran, zbogtesko narusenog suradnikova zdravlja ili promjene radnog mjesta, na njegov ili

—


zahtjev Sluzbe (ona to zahtijeva ako sumnja u suradnikovu iskrenost, njegovu

kompromitaciju, psihicki pad, itd.).

Stvarni financijski troskovi nastali obavljanjem zadaca suradniku su uvijek

nadoknadivani, a za svoj trud i posebne napore nagradivan je novcano (vecinom

13. svibnja, na dan SDS-a), davanjem prigodnih poklona (prilikom rodendana,

vjencanja i slicno), ili pruzanjem odredenih usluga i pogodnosti. Niti tada se nista

nije radilo na svoju ruku, nego se sve biljezilo. Tada bi nacelnik sluzbe, na prijed-

log ovlastene sluzbene osobe koja je sa suradnikom kontaktirala, donio odluku o

naknadi troskova i nagradivanju, odnosno pruzanju usluga.

Osim u radu s informatorima i suradnicima, operativni je djelatnik

Sluzbe drzavne sigurnosti dio svog radnog vijeka provodio na terenu, a to znaci

da je koristio sljedeca operativno - tehnicka sredstva i mjere: tajno pracenje, tajno

fotografiranje i video-snimanje, tajno prisluskivanje, uz cjelodnevnu prismotru

telefona, ozvucenje prostorija, tajno pretrazivanje stana, tajno otvaranje postan-

skih posiljki (kodna akcija "Lira") i si. Pracenje se obavljalo pjesice, raznim pri-

jevoznim sredstvima ili kombinirano, a "pratioci" su bili ovlasteno sluzbeno

osoblje Sluzbe ili, izuzetno, najpovjerljiviji suradnici. Za pracenje zanimljive

osobe i njezina stana, odnosno objekta operativne kontrole i obrade, bila je

angazirana promatracka ekipa, koju su cinila od cetiri do sest operativaca.

"Pretresanje" stanova, hotelskih soba i poslovnih prostorija obavljalo se sustavno;

takvi su se objekti uglavnom odmah i ozvucili.

Prilikom prisluskivanja (kodna akcija "Slaven") tonski su tehnicari Sluzbe

i njeni strucnjaci zaduzeni za telefonske veze, najradije koristili jednostavnu

aparaturu za prisluskivanje telefonskih razgovora koja se sastojala od magneto-

fona i aparata za registriranje rada brojcanika. Takav bi se magnetofon pokrenuo

svaki put kad telefon zazvoni ili kad se podigne slusalica. Kako se ne bi pratili

nevazni razgovori, ubacen je kodirani program, koji je na magnetofonu automats-

ki registrirao razgovore u kojima se pojavljuju rijeci poput "politika", "tajna",

"spijunaza", "prisluskivanje", "nemoj to nikome reci", "vojska", "putovanje", "sas-

tanak", "oruzje", "to je povjerljivo", "oni na vlasti su prava bagra", "lupezi", "on je

isluzena stara nakaza", "banditi iz sume", "razbojnici" i drugo.

O tome kako su, koga i s kim spijunirale bivse komunisticke vlasti najbol-

je moze posvjedociti "arhiv posebnih evidencija" Sluzbe drzavne sigurnosti, gdje su

zabiljezene operativne veze, operativne informacije, operativne obrade i opera-

tivne kontrole. Dousnici su evidentirani u popisu informatora, uz njihove osobne

podatke i adrese stana, mjesta stalnog boravka, a suradnici su popisani u registru

suradnika, gdje se nalaze osnovni i pomocni dosjei. Taj registar cine: redni broj,

broj dosjea, datum zavodenja, opceniti podaci o suradniku, pseudonim, ime dje-

latnika za vezu i primjedbe. Svaki suradnik, koji je ikad radio za Drzavnu sig-

urnost, postoji i u osnovnom dosjeu u kojemu su sadrzani iscrpni podaci o surad-

niku, prijedlog za angaziranje, pseudonim, ocjena rada suradnika, odluke o

mogucem nagradivanju, odluka o prestanku suradnickog odnosa. U slucaju da

17

CUVAR1 JUGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH

osnovni dosje nestane, postoji pomocni dosje, koji za svakog suradnika nosi broj

osnovnog dosjea i njegov pseudonim. U taj su se dosje ulagali izvjestaji suradnika,

kao i operativni materijali koje je donosio.

Registar suradnika s osnovnim dosjeom cuvao se u celicnoj kasi ili trezoru,

a za njegovo cuvanje bio je ovlasten rukovoditelj organizacijske jedinice,

uglavnom nacelnik odjela ili odsjeka u Centru Sluzbe drzavne sigurnosti.

Pomocne dosjee suradnika cuvala je ovlastena sluzbena osoba koja je kontaktirala

s njima. U tadasnjem Republickom sekretarijatu za unutarnje poslove bila je

pohranjena evidencija svih suradnika.

Zahvaljujuci zagrebackom tjedniku Globus, glasilu neokomunistickog

establismenta u Hrvatskoj, u javnost su dospjeli izvadci iz elaborata dvojice

vodecih sluzbenika Udbine republicke centrale u Zagrebu, Josipa Perkovica i

Jana Gabrisa: Sluzba drzavne sigurnosti Republickog sekretarijata za unutarnje

poslove SR Hrvatske u vremenu 1980. - 30. svibnja 1990. godine (rekonstrukcija).

U elaboratu se moze naci popis najznacajnijih institucija i osoba koje su

obradivali. Medutim, Perkovic i Gabris izbjegavaju orvoreno progovoriti o svrsi

djelovanja Udbe, odnosno o politickim zadacima i ciljevima kojima su trebali

sluziti. Tek napominju da nisu smjeli nista raditi bez odobrenja i suglasnosti parti-

jskog i drzavnog vrha, kao da zele reci da pitanja o tome treba postaviti njihovim

naredbodavcima. Prema Perkovicu i Gabrisu, Ustavom SFRJ bilo je odredeno da

Federacija preko saveznih tijela ureduje osnove sustava zastite ustavom utvrdenog

poretka (drzavna sigurnost), osigurava djelatnost Sluzbe drzavne sigurnosti i

uskladuje rad Sluzbi koje obavljaju poslove drzavne sigurnosti. Za obavljanje

poslova drzavne sigurnosti kao dijela upravnih poslova temeljem cl. 363 Ustava

SFRJ osnovan je Savezni sekretarijat za unutarnje poslove (SSUP). U okviru

SSUP-a djelovala je Sluzba drzavne sigurnosti ustrojena u 10 uprava i 2 samostal-

na "odjeljenja" na zastiti ustavnog poretka:

I. Uprava - strane obavjestajne sluzbe - obuhvacala je poslove usmjera-

vanja i koordiniranja rada Sluzbe na suprotstavljanju stranim obavjestajnim

sluzbama, albanskoj emigraciji, IB emigraciji, medunarodnom terorizmu, a od

1988. godine bavila se i obavjestajnim radom (akcija Marijan).

II. Uprava - neprijateljska emigracija - obavljala je poslove usmjeravanja i

koordiniranja rada i neposrednog djelovanja prema neprijateljskoj emigraciji uzapadnoeuropskim i prekomorskim zemljama.

III. Uprava - unutarnji neprijatelj - obavljala je poslove usmjeravanja i

koordiniranja rada na suprotstavljanju aktivnosti unutarnjeg neprijatelja. Imala

20 sistematiziranih, a 12 popunjenih radnih mjesta. Bila je podijeljena na dvije

operativne skupine - prva operativna skupina obradivala je sve nacionalizme

(osim albanskog), vjerske zajednice, gradansku desnicu i liberalizam. Druga oper-

ativna skupina bavila se albanskim nacionalizmom, birokratizmom i etatizmom te

podrivanjem ekonomskih osnovica drustva.

IV. Uprava - za prevodilacke poslove - bavila se prevodenjem za potrebe

SDS-a, ali je bila i servis cijelog SSUP-a.

18


V. Uprava - istrazivanja, analize i izvjescivanje - bavila se analitickim

radom i eksternim izvjescivanjem.

VI. Uprava - nije bila ustrojena

VII. Uprava - protuobavjestajna zastita saveznih tijela i organizacija, osig-

uranje clanova predsjednistva bivse SFRJ, stranih drzavnika te drugih osoba i

objekata.

VIII. Uprava - za informatiku - bavila se poslovima dokumentacije i infor-

maticke obrade podataka, a posebno za I, II i III te VII i X Upravu. Dijelom je

obradivala i dokumentaciju javne sigurnosti (Interpol, kriminalitet stranaca, oper-

ativni glasnik). Vodila je oko 7000 aktivnih dosjea (obrada).

IX. Uprava - operativna tehnika - imala je sistematizirana 120, a popunje-

na 99 radnih mjesta.

X. Uprava - nadzor stranih diplomatsko-konzularnih predstavnistava

(DKP) u Beogradu - do 1975. godine bavila se i nadzorom trgovinskih, novinskih

i drugih stranih predstavnistva, kada je taj nadzor presao u nadleznost SDS Srbije.

Uprava je djelovala u 7 operativnih skupina i to: dvije operativne skupine za nad-

zor istocnoeuropskih DKP, tri za nadzor zapadnoeuropskih, jedna za nadzor DKPazijskih, africkih i latinskoamerickih drzava, te jedna operativna skupina za

izvodenje operativnih akcija. U upravi je bilo sistematizirano 58, a popunjeno 45

radnih mjesta. Sredinom 1989. godine uprava je vodila 120 obrada i koristila 350

suradnika i 600 operativnih, drustvenih i prijateljskih veza.

XI. Uprava - tajno pracenje i motrenje - imala je 88 sistematiziranih i 63

popunjenih radnih mjesta.

XII. samostalno odjeljenje- za suradnju sa stranim sluzbama sigurnosti -

sistematizirano je 8, a popunjeno 7 radnih mjesta..

XIII. samostalno odjeljenje - za opce poslove - imalo 11 sistematiziranih,

a 9 popunjenih radnih mjesta.

Pri SDS-u je djelovalo i nekoliko specijalnih savjetnika saveznog sekretara

koji su stalno ili povremeno dobivali odredene zadace iz djelokruga rada Sluzbe.

Glede ustrojstva Sluzbe drzavne sigurnosti znacajan je clanak 7. Zakona o

osnovama sustava drzavne sigurnosti koji je utvrdivao da republike i autonomne

pokrajine organiziraju i neposredno obavljaju poslove drzavne sigurnosti u skladu

s Ustavom SFRJ, saveznim zakonima i politikom Skupstine SFRJ utvrdene u toj

oblasti. Za rad SDS-a u SFRJ bio je odgovoran Savezni sekretar za unutarnje

poslove kojeg je imenovala i razrjesavala Skupstina SFRJ (Ustav SFRJ, cl. 288),

ujedno je bio i clan savezne vlade (SIV-a) i formalno je za svoj rad odgovarao

Predsjedniku SIV-a. Medutim, stvarna odgovornost saveznog sekretara za

unutarnje poslove bila je prema Predsjednistvu SFRJ i njegovu Savjetu za zastitu

ustavnog poretka, a obveze i odgovornost protezale su mu se i premaPredsjednistvu CKSKJ.

Kako je iz sheme rukovodenja Sluzbom vidljivo, presudan utjecaj na

celnike Sluzbe u SSUP-u imalo je Predsjednistvo SFRJ i njegovo operativno tije-

19

CUVARI JUGOSLAVUE - SURADNICI UDBE U BIH

I

lo - Savjet za zastitu ustavnog poretka, SIV i Predsjednistvo CKSKJ. Savjet za

zastitu ustavnog poretka Predsjednistva SFRJ kojega su sacinjavali clanovi

Predsjednistva SFRJ, clanovi Predsjednistva CKSKJ, predsjednik SIV-a te savezni

sekretari za unutarnje poslove, narodnu obranu i vanjske poslove neposredno je

pratio stanje drzavne sigurnosti, donosio odluke, utvrdivao obveze i prijedloge i

slicno koje su obvezivale na provedbu SDS SSUP-a. Ovaj Savjet bio je u neposred-

noj vezi sa sayjetima za zastitu ustavnog poretka predsjednistava republika i 1

pokrajina bivse Jugoslavije.

Na prijedlog saveznog sekretara za unutarnje poslove SIV je imenovao

neposrednog rukovoditelja SDS-a u SSUP-u koji je po funkciji bio podsekretar. Uizvjesnom smislu, kao i kod drugih saveznih funkcija, i za ovu je funkciju primjen-

jivan kadrovski republicki kljuc. Savezni sekretar imenovao se na cetiri godine, a

tu je duznost mogao obavljati najvise dva puta uzastopce. Imao je pravo donositi

pravilnike, naredbe i uputstva za izvrsavanje saveznih zakona, drugih propisa i

opcih akata Skupstine SFRJ te propisa SIV-a.

ill

O bosansko-hercegovackoj Udbi, njezinom ustroju, zakonskoj reg-

ulativi, ciljevima i kadrovima, najsustavniji rad do sada - pod naslovom Sigurnosno

obavjestajne sluzbe u Bosni i Hercegovini - objavio je Ivan Lucie u casopisu

Nacionalna sigurnost i buducnost (Svezak 1, 2001.). Lucie pise da je Brijunski

plenum, tj. IV. sjednica CK SKJ, bila odlucujuca za savladavanja otpora procesu

decentralizacije tadasnje drzave, a time i prenosenja odredenih nadleznosti iz

podrucja drzavne sigurnosti sa saveznih na republicke i pokrajinske organe.

Ustavnim amandmanima iz 1967. i 1971., Osnovnim zakonom o unutarnjim

poslovima od 1. sijeenja 1967. i Ustavom od 21. veljace 1974. utvrdeno je da su

pored Federacije, za zastitu Ustavom utvrdenog poretka, tj. drzavnu sigurnost,

odgovorne i Republike. Uz to preciznije su odredeni djelokrug, organizacija i

metode rada Sluzbe drzavne sigurnosti, kao samostalne strucne sluzbe u

Saveznom sekretarijatu za unutarnje poslove...

Politicke promjene izazvane IV. sjednicom CK SKJ, promjene koje su,

prije svega, rezultirale djelomicnom federalizacijom, tj. decentralizacijom same

partije (sto se u pocetku manifestiralo promjenom redoslijeda odrzavanja parti-

jskih kongresa, a zatim i uvodenjem nacela pariteta prilikom konstituiranja vodst-

va SKJ) i ustavne promjene putem amandmana, dovele su do vecih politickih

pokreta, rezultat kojih je bio Ustav SFRJ, donesen 21. veljace 1974.

Samo cetiri dana nakon proglasenja Ustava SFRJ, 25. veljace 1974.

proglasen je i Ustav SR BiH. U uvodnom dijelu Ustava SR BiH, dakle u osnovn-

im nacelima stoji sljedece: "U toku revolucionarne borbe radnicke klase i svih rad-

nih ljudi Jugoslavije, s Komunistickom partijom na celu, u narodno-

oslobodilackom ratu i socijalistickoj revoluciji, radnicka klasa, radni ljudi i narodi

Bosne i Hercegovine Srbi, Muslimani i Hrvati i pripadnici drugih naroda i narod-

nosti, zajedno s drugim narodima i narodnostima Jugoslavije, uspostavili su rev-

20


olucionarnu, narodnu demokratsku vlast i u okviru Federativne Republike

Jugoslavije stvorili Narodnu Republiku Bosnu i Hercegovinu." Ova tvrdnja, pise

Lucie, dobro prikazuje politicku i drustvenu situaciju u kojoj je djelovala tadasnja

Sluzba drzavne sigurnosti. U takvom totalitarnom, revolucionarnom i jednoparti-

jskom sustavu sluzba je bila istog karaktera, odnosno pod kontrolom komu-

nisticke partije i u funkciji njezina ocuvanja i uevrscenja vlasti. Nitko nije mogao

biti pripadnik sluzbe, a da nije bio clan partije. Zanimljiva je i praksa zavodenja

operativne obrade od strane SDS-a BiH nad gradanima koji su clanovi SK. Prije

stavljanja pod operativni tretman trazila se "odredena verifikacija" u CK SK BiH.

Prakticki se trazila suglasnost partije.

Sluzba drzavne sigurnosti BiH je imala 1986. 589 djelatnika sto je bilo

87,39% od ukupnih 674 sistematiziranih mjesta. Od toga je 61,63% imalo visoku

strucnu spremu. Sluzba je pored djelatnog imala i pricuvni sastav, u kojemu se

nalazilo najmanje 646 pripadnika koji su po ratnom rasporedu bili smjesteni u

sluzbu. Analizirajuci izvjesce o radu za 1986. vidi se kako se Sluzba bavila

sljedecim poslovima: suprotstavljanjem djelatnosti stranih obavjestajnih sluzbi,

suprotstavljanjem djelatnosti neprijateljske emigracije, suprotstavljanjem djelat-

nosti unutarnjeg neprijatelja, sigurnosnom zastitom nekih licnosti i objekata i

radom na obrambenim pripremama. U izvjescu se referiralo i o koristenju opera-

tivne tehnike, analiticko informativnoj djelatnosti, kadrovskoj problematici i

suradnji sluzbe sa SDS-om SSUP-a, RSUP-a, Pokrajinskim sekretarijatima

unutarnjih poslova i ostalim sluzbama sigurnosti, organima gonjenja, inspekci-

jskim sluzbama, kao i drugim subjektima za Opcenarodnu obranu i Drustvenu

samozastitu. Samo tijekom 1986. SDS BiH otkrila je "neprijateljsko djelovanje"

2645 gradana Republike BiH, gradana koji prvi put "nastupaju s neprijateljskih

pozicija". Dakle, pronadeno je 2645 novih neprijatelja, sto je za 95 otkrivenih

neprijatelja vise nego 1985. kad ih je bilo "samo" 2550. Medutim, od tog broja pod

operativnu je obradu stavljeno tek 155 osoba, nakon sto ih je brisano 140. Tako su

se 1986. pod operativnom obradom nalazile 1052 osobe, od kojih su 123 osobe

zahvacene mjerama zbog "protuobavjestajne problematike", 499 zbog "nepri-

jateljske emigracije", a 430 ljudi vodeno je kao "unutarnji neprijatelji". Kako bi se

nosila sa svim tim neprijateljima, sluzba je angazirala 176 novih suradnika i 127

operativnih veza. Istodobno je brisala 100 suradnika i 147 operativnih veza. Tako

je sluzba okoncala 1986. s 1645 izvora, od kojih 1049 suradnika i 596 operativnih

veza. Iste godine vodene su 94 operativne kombinacije, radi "ostvarivanja

neposrednijeg operativnog kontakta Sluzbe s neprijateljem, radi kvalitetnijeg

pracenja njegove djelatnosti." Obavljeno je 13123 informativnih razgovora s 9944

osobe od kojih su 88 bili stranci. Izvrseni su pretresi stambenih i drugih prostori-

ja kod 134 gradana. Od 83 gradana oduzete su putne isprave, a 21 strancu otkazan

je boravak u zemlji. Za potrebe drugih sluzbi i organa sigurnosti izvrseno je 28505

potpunih i djelomicnih provjera...

Tijekom 1986. Republicka sluzba BiH je dostavila 2440 razlicitih sig-

21


urnosno interesantnih podataka saveznoj sluzbi i sluzbama drugih republickih i

pokrajinskih sluzbi ili organima sigurnosti JNA. Prisluskivano je 718 telefona,

ozvuceno 488 stanova i drugih prostora. To je bio dio operativnih mjera koje je

SDS BiH poduzela tijekom 1986. Sve je to rezultiralo kaznenim prijavama protiv

ukupno 7 osoba, a prekrsajnim protiv dviju osoba...

Republicki Sekretar (ministar) unutarnjih poslova Bosne i

Hercegovine potpisao je "Pravilnik o unutarnjoj organizaciji Sluzbe drzavne sig-

urnosti Republickog sekretarijata za unutarnje poslove Socijalisticke Republike

Bosne i Hercegovine". Pravilnik je stupio na snagu 1. ozujka 1990., nakon sto je

dobio suglasnost Izvrsnog vijeca Skupstine Socijalisticke Republike Bosne i

Hercegovine (vlade) na njegovoj posebnoj 440 sjednici. Bio je to posljednji pravil-

nik o organizaciji SDS-a SR BiH i s njime je ta sluzba docekala prve slobodne i

demokratske izbore. U samom Rjesenju o suglasnosti utvrduje se broj od 735 dje-

latnika sluzbe. Prema ovom pravilniku sluzbom "rukovodi" podsekretar uz pomocstrucnog kolegija koji cine zamjenik podsekretara, pomocnici podsekretara,

nacelnici uprava, nacelnik sektora SDS-a u Centru sluzbi sigurnosti (CSS)Sarajevo i tajnik strucnog kolegija. Strucni kolegij u sirem smislu cine jos i nacelni-

ci sektora SDS-a u Centrima Sluzbi sigurnosti. Clankom 6 Pravilnika u Sluzbi su

utvrdeni sljedeci organizacijski oblici: uprave, sektori, odjeljenja, odsjeci i

detasmani. U sjedistu se utvrduju osnovne organizacijske jedinice i to:

- Uprava za poslove i zadatke otkrivanja i sprecavanja djelatnosti stranih

obavjestajnih sluzbi - 01;

- Uprava za poslove i zadatke otkrivanja i sprecavanja neprijateljske dje-

latnosti emigracije - 02;

- Uprava za poslove i zadatke otkrivanja i sprecavanja djelatnosti unutarn-

jeg neprijatelja - 03;

- Uprava za operativno-tehnicke poslove i zadatke - 04;

- Uprava za poslove i zadatke osiguranja odredenih licnosti

i objekata - 05;

- Uprava za poslove i zadatke obrambenih priprema - 06;

- Uprava za analiticko-informativne poslove i zadatke - 07;

- Odjel za poslove i zadatke tajnog pracenja;

- Odjel za opce, pravne i kadrovske poslove i zadatke.

Za obavljanje poslova iz nadleznosti drzavne sigurnosti izvan sjedista I

Republickog sekretarijata odredeni su sektori Sluzbe drzavne sigurnosti u sklopucentara sluzbi sigurnosti, sa sjedistima u Banja Luci, Bihacu, Doboju, Gorazdu,Livnu, Mostaru, Sarajevu, Tuzli i Zenici.

Zbog posebne uloge i znacenja, koji je imao Centar sluzbi sigurnosti

Mostar, tj. njegov sektor drzavne sigurnosti, prikazat ce se njegova organizacija.

Sektor drzavne sigurnosti Mostar bio je nadlezan za djelovanje na teritoriju citave

Hercegovine, sto znaci na podrucju opcina: Bileca, Capljina, Citluk, Gacko,

22~

1


Grude, Jablanica, Konjic, Listica (sada Siroki Brijeg), Ljubinje, Ljubuski, Mostar,

Neum, Nevesinje, Posusje, Prozor, Stolac i Trebinje. U Sektoru drzavne sigurnos-

ti u Centru sluzbi sigurnosti Mostar utvrdene su unutarnje organizacijske jedinice:

- Odjel za poslove i zadatke otkrivanja i sprecavanja djelatnosti stranih

obavjestajnih sluzbi - 01;

- Odjel za poslove i zadatke otkrivanja i sprecavanja neprijateljske djelat-

nosti emigracije - 02;

- Odjel za poslove i zadatke otkrivanja i sprjecavanja djelatnosti unutarn-

jeg neprijatelja - 03;

- Odjel za operativno-tehnicke poslove i zadatke - 04;

- Odsjek za poslove i zadatke obrambenih priprema - 06.

U sastavu sektora nalazila su se i tri Detasmana i to:

- Detasman SDS-a Capljina za podrucje opcina: Capljina, Grude,

Ljubuski, Neum i Stolac;

- Detasman SDS-a Konjic za podrucje opcina: Konjic, Jablanica i Prozor

(Rama);- Detasman SDS-a Trebinje za podrucje opcina: Trebinje, Bileca, Gacko i

Ljubinje.

Pred izbore u BiH, 1. listopada 1990., svim upravama i sektorima SDS-a

SR BiH dostavljen je materijal za sastanak prosirenog kolegija SDS-a. Bio je to

prijedlog nove organizacije sluzbe. Njemu su prethodili "Polazni osnovi za trans-

formaciju sluzbe drzavne sigurnosti", koje je nesto prije usvojio prosireni kolegij

saveznog sekretara i republickih i pokrajinskih sekretara za unutarnje poslove.

Navedene osnove polaze od cinjenice da Savez komunista gubi vlast i da je

opstanak partijske sluzbe nemoguc. Bilo bi naivno vjerovati da je to znacilo parti-

jsku odluku o odricanju od tajno-policijskih poluga moci.

23


24

CuVARI JUGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH

CENTARSLUZBI DRZAVNE BEZBJEDNOSTI

BANJA LUKA

25


26


BABIC, (Dragutina) Mirko - "Olimp"

1945. - Grdanovci/Sanski Most

CENTAR SLUZBI BEZBJEDNOSTI'

SEKTOR SDB BANJA LUKA

Linija rada: 03J-6i6oReg.broj:

Datum ev. : 2Jo ,(/<-tfty

PRIJEDLOGza angazovanje saradnika

Na osnovu dlana 42. Pravila o radu SDB, predlazem anga-

zovanje za saradnju sa SDB:

BABIC MIRKO, sin Dragutina i Doste Zorid, rodjen 15.8.

1945. godine u selu Grdanovci, opStina Sanski Most,

Srbin, drzavljanin SFRJ, VKV ugostitel j , na radnom

mjestu rukovodioca RJ " Ugostiteljstvo" RK "BosKa" u

Banjoj Luci, nastanjen u Banjo j Luci, Ulica Karla Roj-

ca broj 55, clan SKJ.

R a z 1 o z i:

Prated! neprijateljsku djelatnost BACKONJA MILANA, PO,

koji istupa sa birokratsko - etatistickih i nacional-

istidkih pozicija, drugom polovinom 1987. godine opera-

tivnim putem do§li smo do saznanja da on povremeno is-

tupa i u prisustvu BABIfi MIRKA, pa smo, krajem iste

godine, sa BABIciEM obavili prvi informativni razgovor.

Tom prilikom BABlC se ponio krajnje korektno i bez re-

zerve ukazao na istupe BACKONJE. Istom prilikom BABlC

je ispoljio patriotsku svijest i dao nam do znanja, da

27


na njega i u budude mo2emb raCunat

1

, 8tp

•

smo kasnlje

uspjeSno koristili kako na planu pradenja neprijatelj-

ske djelatnosti BACKONJE, tako i na planu pradenja

djelatnosti njegovih istomiSljenika, interesantnih

kretanja, kontakta i tome slicno.

O svemu tome u dosadasnjem periodu napisali smo vise

redovnih informacija, informativnih depesa i drugih

pisanih materijala, a obzirom da su podaci u njima

bill korisni 1 tadni, to smo BABICA 14.4.1988. godi-

ne registrovali kao op. vezu "OLIMP".

Obzirom da je BABIC angaiovan na dobrovoljnoj , pat-

riotskoj osnovi, da je svoju produktivnost do danas

zadrSao na zavidnom nivou, da su mu dosadaSnja sazna-

nja redovno bila tacna, da i dalje bez rezerve jprihj.

vata saradnju, te da smo nasom obukom I instruktaii-

ma osposobili ga da strucnije 1 konspiratiynije ostva-

ruje svoju ulogu, kao i da smo stvorili uslove da u

svako vrijeme moze da ode po potrebi kod BACKONJE u

stan ill da ovaj opet nadje se u njegovom stanu ill

drugom mjestu gdje mozemo realizovati potrebne op.

radnje i mjere, cijenimo da su se stekli potrebni

uslovi, pa predlazemo da se BABIC angaSuje za sarad-

nika SDB.

BABICA bi vodili pod pseudonimom

7 Ji r

Banja Luka, 10.4.1989. godine

PFv"

PREDLE2E: \\ l-f.fi9H

kSK'*J\

OPERATIVNI RADNIK, \\ NACELN&-($KJCpR$» £PB'

log' v

^ ZvbnKo Nikolid

D O B R A V A"

'

"-

PODSEKRETAR ZA SDB,

Sredoja Novid/

BM

28

(m,&vju-s


BABIC, (Mirka) Jovan - "Bajo"

1934. - Crni Lug/Bos. Grahovo

1. prezime, oSevo lne i ime BABI6 Mirka JOVAN/

J

3.

Pseudonin"BAJO"

Godina rmjesto, opStina 1 SR

rodjenja (2a strane drzavljane

1 drSava)

1934- godine u Crnom Lugu, SO Bos.

Grahovo, SR BiH

4.

Mjesto t adresa boravka

(prebivallSta)

Banja Luka, Hasans Kikica ~br. 1J

5. BraSno stanje ozenjen

s. NarodnoBt Srbin

'

7. DtZavlJanstvo .SFHJ

8.

ZavrSena Skola 111 fakultet

BtruSna kvallfikaclja

vi§a pedagoska skola

9.

Nariv 1 mjesto radna

organlsaclje gdje je

zapoalen

"Vjesnik" - novinsko izdavacko predu-ze6e Zagreb, dopisnistvo Banja Ltika

lo. Fadno m^aato novinar

11.'' Vrata (grana) djelatnoat.i informativna djelatnost

n. Znauja itranlh jazlka sluzi se ruskim ^ezikom

13,Irnllvi-liiMnii oaoblna - aklonooti

mane, liohi

fr>to tebnika

14. l)« It )<t Clan or. 4 b

It.

Pn<ta>3l l» prs41n«tl 1 i1ru«o

t

29


BABIC, (Nikole) Zivko - "Dedo"

1927. - Li'usine/Bos. Krupa

. SEKTOR SDB BANJA : LUKa' ', --" •;"'

-''-'->; ' ;' ":< i

::.' i

;f . :^\.-<}f

^';K'/''^ K ''~-

:]

'Op. radnik: Lujld Mirko:

.'"' : ';"''"' ','-''. : ..': "; ' '"

Linija rada: 01

Reg.broj: <J, „ „4

Datum evid.i Hj '| -q 1

PRIJEDLOGza angazovanje saradnlka

Na osnovu Slana 46. Pravila o radu SDB, predlazem angazovanje za sa-

radnju sa SDB

BABld ZIVKA, sin Nikole i Andje rodjene Mandld, rodjen 4.6.1927. godlne

u s. Ljuina, opStina Bosanska Krupa, Srbin, drzavljanin SFRJ, penzloner,

stalno nastanjen u Jajcu, ul. Zadarska br. 8., nije Clan SKJ.

R a z 1 o z 1:

Sa Babl6 Sivkoa je Sluzba u kontaktu od pocetka 1987. godlne, na njegovu

inicijativu. Kroz dosadaSnje kontakte, Sluzba je pocvrdila provjerena

saznanja o neprijateljskoj djelacnosti ELEZ RATKA /POO po SOS/ 1 njegove

supruge VIDOSAVE sa pozicija srpakog nacionalizma u kojima je Eatko negl-

;

rao postojanja muslimanske naclje a potencirao ugrozenost 8rpake, naroJi-

to u koncekstu dogadjaja na Kosovu, o (Semu smo informlsall I 1 III Upra-

vu redoynom informacijom broj 08-76 od 2.4.1987. godlne 1 depeSama broj

08-581 od 6.4.1987. godlne, broj 08-705 od 9.4.1987. godlne 1 broj 08-964

od 18.5.1987. godlne.

U svojlm kontaktlma sa SluZbom, BAbid Je izrazavao punu spremnost za

saradnju, a podaci koje Je uacupao Sluzbi ou uvijek bill ta£nl. Bezbjod-

noana kultura kod Rabica kao i njegov odnos protnu iriAtruktazu 1 uktipno

ponaSanje u kontaktlma aa nama au dobrl.

30


Obzirom da Jo Babid liSni prijatelj Ba Elez RatJcom, da je izrazio

spramnost da ustupa podatke SluSbi 1 da kontakte sa Sluzbom nija

provalio, te da je u mogudnosti da 1 dalje prati neprijateljsku

djelacnost Elez Ratka i njegove supruge Vidosave, predlaSemo da se

Rabid 2ivko registruje kao saradnik SDB pod pseudonlmom "DEQ>".

Banja Luka,

P2EDLA2E pE^RADNIK,

UMlrko LujicI.iH4p »

SAGLASAN SEP DETASHANA,

ODOBRENJE

Na osnovu £lana 46. Pravila o radu SDB SE-NE odobrava angazovanje sa-

radnlka "DEDO".

/tK SEKTORA SDB,/

nko Nikolid

31


BAJIC, (Miladina) Vojislav - "Kabare"

1950. - Prijebljezime/Grbac

«?:-.-•;-•

Op. radnikt VukliS Brago

jinija rada:

za brisRnjn ->r-'•' '

BAJIC VOJISLAV, sin Kiladin* i • «',k» ^"il*. rod-Jen ?5.5.

1950. godinje u Prijebljezima, -1 retina orbac, Srbin, rfr5-

avljanin S?HJ t «3istent na rZls'crotehniSkoitt fakttltetni r,a-

stanjen u B.Luci StarCovica HS •'», <"lan EXTJ.

R a z I d z i:

BAJIC Je bio regiatiwran kao op. •«»« i v-odjen je pod pse-udonimom "KARASS". Uatupao nvn J* h'STih.je'inosno interesanrne

podatke o neprljateljskoj i drxir.o* djel-atnosti pojodinib li

ca sa Elektrotehnlikog fatultata u B.Luci.

Medjutim, prije nefcoliko mossed SAJli j« obolio na nervnoj

bazi v tako da naraamo realnih mozufaoati za njegoro dalnjw

koristenje.

PREDLA&E OP. HJUWIK, SAOLASAN XkZEUUK CDJEU3IJA C3,«

<r_2ukU5 ?*»8«>-=^ Buz* Sa*£# ^ XZukliS pfcago-

—

r 1 d 3 R A 7 A • /

32


BIJELIC, (Dure) Bogdan - "Petar"

1928. - Rakovica/Bos. Dubica

I

•y

A

5

Ptn-ar, oCrva imr i tine BIJELIC Sure BOGDAN

Ptruttonim"PEEAR" V « r

(>r«lma. injrtio, "(rttitia. 1 SBttxIrMj.i t/a *l'im dr?aTl)ane

1 .ltIaV.it15.11.1928.godin« b. Rakovica,Bo8.Dubica

[ptchita'ilu! Boravi u Bos.Dubici, Adema KalabiSa 126.

Brafnn \'.anjc OSenjen

Naro!tno%l Srbin

7 Ditavlpmivo

V

Zamirtanjf (vrsta poslnrFenzioner

Nj/u 1 mi#:t n n%Unovc tit

pmlnrffa ajifjr |r rapttslrn

to Vrjta (grant) djeltinosll

11Sloliia jpiema, odnoino stnifru

kvahlikarlfa Oanovna Skola ,.,

I? Znanje slranth inlka

ii

InJividtjalitc oM>btn<: — tklono^l

raanr. }l«)ii

Di h j. .tan SK

I-: u i •:. , .: ,.^r

Da

33


S£P %0^f&^gi^0^ -::

'

1

^>T^H•':•"•*•"':•,.

D o n if n g i n r o m j e n o

I'll l!pll II lk •! S

1

2

PltXI It. 0<c»e> txc 1 HotBIJELIC Dure BOGDAN

"PETAR"

_

R«1ni two) (Ht»nj«

pto«J«.nI E K S I l> R O M J t K f

I pored spremnosti da i dalje .saradjuje—sa t>i.u?taow .,_ presta_li_ob jekt-Limi_uslQvJ_za saradnju.

AT

•—.{; .

—a _

U Banja Luci,!jnj 22.5.1986.

PHO.MIE.M." IZVRSia

ClaJanovid X.

34


CELICA, (Pere) Nikola - "Prosara"

1931. - Novoselec/Bos. Dubica

KCENTARs.'•*::*$ %'££?:'->

UPi-TMil^S

-l-l"

1-

Pict.imv, ntevo imt \ Imr - CE&ICA (Fere) NIKOLA

Pu'iidftnim "PEOEARA-

(ttidiiia, mji-slo. optima i SR

rodenjn Ua sUanc dr*)i*ljane

< tirtava)

Mjestn i atlfrsa boravks

(prubivahsta)

28.12.1931.g.u s. Novoselac,S0 Bos. Dubica

Ul.Petra Misimovica bb, Bos.Gradiska

s

6

Bratno sianjc Ozenaen

Narodnosl Srbin

7'

Driavljanalvo SFHJ

8

y

Zammanjt (*rata posla)

Dlpl. economist

a

Naziv 1 mira o ustanovc iti

prcduztta gdj* |c Mpoilen

Vrela (grana) djelalnoill

OODR "Novi Grad" - Bos.Gradiska

10

KonunalTia

.11.;.Skoljka aprema, odnoano itruCfta

kvalltlkarlja Visoka-

12 Znanje stranih Jczlka

/

13Jndividualne osobmc — sklcnostl

RIDH. hob* /i"

14 Da li if flan SK Da

l.'iParian i7 pru&iosti t iJruj»e

karaktrti.itlkr vcrane /a prnMnsl/ 1

35


^|^^n^?«ki^fMl»^Sw:*ipi^^ebrSto& 1978 .' godine

Oanov in(>tovinJa

a) Llnlja rttla

SO

21

22

23

b) Neprliatrijjka dic-laltiojt knjii

ubrmlult'

c) Ubrmlii n» koju jt usmjcren

Dobrovoljna osnova

01

Vrsta saradnika

a) Mjcsto, driava i svujsiv

boravka

« ,b> Mjtsrc i gmiina itpucivanja

^ n inostransNo

m__

s

o i) Da l| j|. korHlrn pr'ijc

S| . odlaska u inostranslvn i na

S |kojim taUanma (lmi|i]

» IH l_

ojd) Vrsla saradmka

s j cl Nafm ugradivaiija

f) Nafin odriavanja vnr

Stcpen puujdanosli saradmka

Koj) f>a opcralivm radnik dril

na ve/i

Oslali podarl. mijljrnja i ptl|edlozi

o saradniku i saradnji

Liberaliz am. i nacionalizam

Eojic i Uric, GPOO

Informator

Pousdan

Savic Djuro

Zahtij'eva konspirativnost.

l' 3sn^a.JLuci... dji" i.:.2.197t,. ''* Ji*

I P'UI k p !• n ll n !

'tj-J-- •- ' x\* JUi t\o

36

1 ftjVARI JUGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH

DAMJANOVTC, (Mladena) Dusan - "Uran"

1949. - Golesina/Banja Luka

CENTAR- SLU2BI • BEZBJEDSOSTI


Op. radnlk: Smitran Rajko

Odjeljenje 02

:R«g. brojj D-47J2'.''"

''"'

SAGLASANNaSalnik II uprava SDB

(J r<Tomb Kokor

PRIJEDLOGza prestanak saradnje sa oaradnikom "URAN"

Na osnovu tacke 17. Pravila o radu SDB predlazemo prestanak daljeg sa-

radniCkog odnosa sa:

DAMJANOVIC DUSANOM, sin iiladjena, rodj . 2.12.1949. god. u Golesima, opsti-

na Banja Luka, NPI, boravi na prlvremenom radu u Salzburgu, Austrija, vo -

djen pod pseudonimom "URAN".

R A Z L Z I

Damjanovid Dusan je za saradnju angazovan septembra 1982. godine na patriot-

skoj osnovl, po liniji rada 02. Koriscen je zo pracenje neprijateljske dje -

latnosti pojedinih Ilea sa naSeg podru£ja 1 njihovlh kontakata sa pripadni -

cima srpske emlgracije u Salzburgu - Austrija.

Na osnovu podataka do kojih se doSlo posredstvoni Damjanovida dokuuentovana

je neprijateljska djelatnost jedne operatlvne obrade sa podruCja naseg Sck-

tora/a na osnovu njegovih podataka i prema druglra llcima preduzimane su od-

redjene mjere i radnje Sluzbe sto je sve utlcalo da ova Ilea prestanu sa nep-

rijateljskom djelatnoscu. Svl podacl koje je saradnik dostavljao bill su

provjereni jer su potvrdjeni preko druglh lzvora SDB.

U svom radu saradnik Jc bio instrulsan na lzvjestavanje putero dogovorenlh

kodova a za slan.je izvjcfitaja koriacio Je konspirativnu ndreau. U pocpunoHti

.1'. bjo BVjeBtMn oaradnlSkog odnoaa sa SluSbom 1 caj odnoa do Rada nlkada

nlje dekonupirisao nicl zloupotrijobio. Za uupjofian 1 koraktan odnos prema

37


- 2

SluSbi do soda Je u dva navrata nugradjivsn skromnim poklonima.

Obzirom da Damjanovic objektivno viSe nema uslova za dalje koriSrenJe

predlazemo da sa Damjanovicem prestane dalji saradniJki odnoa.

navedenom srao na odredjen nafin upoznali i Damjanovica te mu posebno

skrcnuli paznju o pocrebi cuvanja tajne o protekloj saradnji sa Sluzbom.

Materijal bi, nakon sto se odobri prestanak daljeg korlstenja, arhivirali.


SAGLASAN

PODSEKRETA^ ZA ." SD

tkokSredoje Novic

ODOBRENJE-

Na osnovu tacke 5. Pravila o radu SDB odobrava

saradnikora "URAN".

se prestanak saradnje sa

republiCki SEKRETAR ZAunutraSnje poslove

Muhamed BeSi?

38

("IIIVARI JUGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH

DAVIDOVIC, (Zaharija) Velimir - "Raja"

1928. -BanjaLuka

CENTAR SDB BANJA LUKA n P(r vr . J~£f2)CReg.br.Odjelenje: 02 Datum e^ i# gj;&Op. radnik: Buki6 Stipo

PRIJEDLOGza angazovanje saradnika na osnovu clana

46. Pravila o radu SDB

BAVID0VI6 VELIMIR, sin Zahai-ija i majke Aleksandre rodj.

Mataruga, rodjen 2.2.1928. godine u Banjoj Luci, Srbin ,

drzavljanin SFRJ, radnik, zaposlen u RO Radiiiost OOUR

Trgovine Zagreb kao terenski komercijalista, ozenjen ,

bez djece, stalno nastanjen u Banjoj Luci, ul. Augusta

Senoe br. 6.

R a z 1 o z i:

DAVIDOVIC ve6 duze vrijjeme kontaktira i povezan je sa BU-

RKOVECKI MIRKOM; POO, emigrant u gpaniji, zago-vornik "Hove

demokratske alternative", sa kojim je u dobrim odnosima

jos ; iz vremena dok se BURKOVESkI nalazio u zemlji. Ovu

okolnost smo iskoristili i nakon zavodjenja obrade nad BU

RKOVECEIM sa DAVIDOVI60M smo stupili u kontakt u cilju

njegovog usmjeravanja prema BURKOVESkOM, sto je on jednodu-sno prihvatio. Nakon toga, u dogovoru sa nana, DAVIDOVIC

je intenzivirao svoje kontakte sa BURKOVECKIM u cilju sves-

tranijeg i potpunijeg pracenja njegove neprijateljske djelatnosti.

U dosada§njem periodu DAVIDOVIC ,je ispoljio potrebnu vol.ju

i smisao za saradnju sa Sluzbom i u ski adu sa tin pru^ao

39


nam korisna saznanja o neprijateljskoj djelatnosti BURKO-

VECKOG, njegovim kontaktima sa drugim emigrantima zagovor

nicima NDA kao i drugim bezbjeanosno interesantnim podaci

ma.

Obzirom da DAVIDOVlC ima objektivne mogucnosti da utice na

BURKOVECKOG zaveli smo op. konbinaciju "ATLAS" sa ciljea

stupanja Sluzbe, njegovini posredstvon, u neposredni konta-

kt sa DURKOVECKIM, zasto possoje realni izgledi.

Na osnovu izlozenog predlaze se da se DAVIDOVlC VELItflR re-

gistruje kao aktivni saradnik. SDB pod pseudonimom "RAJA".

Nakon registracije DAVIDOVlC VELIMIRA kao saradnika "RAJA"

sacinit 6e se plan koristenja i voditi operativni dnevnik.

PREDLA2E OP./RADNIK:

Bukic Stipo

SAGLASAN NA^EIiJIK ODJELENJA 02:

Sakan Slobodan

D L U X A

Na osnovu clana 46. Pravila o radu SDB, SE - NE odobrava

angazovanje za saradnju DAVIDOVI6 VELIT1IRA pod pseudonim-

om "RAJA".

Banja Luka 30.4.1985- godine ODOBRAVA:NACELNIK CEN1RA SDB,

Mile ManaicV V~(^_

40

r

fUVAR1 JUG0SLAV1JE - SURADN1CI UDBE U BIH

DOJCINOVIC, (Cvije) Slavko - "Maticar"

1929. - Dragocaj/Banja Luka

RSOP S*. BIH

SOB BAHJA LUKACU<~*R-'

Un

/_ AV'.-\

1. Freslae, oSevn !<-:<• i :r—DOJCIKOVIC Cvi,ie SLAVKO

2.Pxendsnla "MATICAR"

3.

Godina.ajeato, o:>s;lna t ':•

rodjonja <«» mtnr. drl.wlja.-.o

t tfrlava)

1929- g- u Dragoc80*u, SO Banjn Luka

«.Mjeato 1 adresa boravka

(prablvilllta)

Banja Luka, Kasima HadSica 26.

S. Bratno atanjnOSenjen

«.;. Karodaost .Srbin

7.'.' Drtirijaoatvo:v/^-;r'.

;,>: .

SPHJ

m>C4»ri«na Uola 111 fakultet

•trSeiui kvallfikaclja

Srednja upravna skola

:''*'

9.

Kattv'l »J*sto ra<Sn«

organlMclJe jdja jcHjesni ured Gorcji SoherBanja Luka

Jo.; Radno.njeato . MatiJar

IX.'.- Vratijtsrana) .djelatnoi'.tDriavui organ

is.

;

tft»*|«?«t'iajilh JmIIi-i/

1). Xndivldunln« ofjbir.o - -il 1 ::.*•:• 1

sane, hftbl/

H. n« 11 }e Sinn SK Da

:s.

rodacl l: proSloar: •- •!:•'-"

fcaraVtrrletlKc vr.-.ir.o ;i

pro*lo»t

/

41


DOJCINOVIC, (Luke) Dordo - "Terminator"

1938. - Dragocaj/Banja Luka

CENTAR SLU2BI BEZBJEDNOSTI


Linija rada: 03

Reg. bro3 : Y - --""<-

DaLum ev. ; /j§ /!•ffi7

PRIJEDLOGza brisanje operativne veze, na osnovu clana

49. Prayila o radu SDB.-

DOJClNOVKi DORBO, sin Luke, rodjen 12.2.1938. godine'u

s. Dragocaj , opStina Banja Luka, Srbin, drzavljaninSFRJ, teleprinterida u glavnoj poSti u Banja Luci , na-

stanjen u Banja Luci ul. T. Sevcenka br. 6, nije clan

SKJ.

R a z 1 o z i :

DOJClNOVIfiA smo oktobra mjeseca 1987. godine registro-vali kao op. vezu "TERMINATOR", jer je imao dobrc ob -

jektivne uslove da prati neprijateljsku djelatnost MA-ODUS MILOSA, brisana POK. '? ::'0}~-

U torn periodu MAODUS MILOS je U prisustvu "TERMINATORA"povremeno istupao sa birokratsko - etatistickth pozici-ja, o cemu smo pisali u naSim redovnim informaci jama i

dr. pisanint materi jalinta.

Tako nas jo "TERMINATOR" obavjestio da je MAODUS u nje-govom prisustvu isticao, da je "nevin robijao" i da rr.-j

je "robijn t.ila n amjestena" . Napadajudi licnost i djeiy.Jruan VITA, KOB i dr. MAODUS je yovorio. ua je TITO :<ri-

42

fiUVARI JUGOSLAVUE - SURADNICI UDBE U BIH

za mnoga bespotrefana stradanja partizana na Sutjesci,

Sremskom frontu i dr. i to samo zato Sto nij" zr.au :Ii

odabere pravu vojnu taktiku i dr.". 2aledi za RANKOVI-

CEM MAODU5 je govorio, da "ovaj, kojim slucaje- nije

smjenjen", da "mi na Kosovu do daaas, nebi i^ali y.i'y.o-

kvih problema".

"TERMINATOR" je u proteklom periouu, por-:-d re-^ist-rcva-

nja istupa MAODU5A i dr. vrlo uspjesno radio na prace-

nju MAODUfiEVIH bezbjednoisno infceresantnih kontakata i

kretanja, kao i na identifikovanju njegovih veza i dr.

lica koja su sa njim kontaktirala. Sve to, iir.io je na

dobrovoijnoj osnovi, odgovorno, pravovreraeno i tacno uz

maksimalnu konspirativnost. "TERMINATOR" nije koristio

OTS, niti je obucavan iz spec, disciplina, a skrenuta

mu je paSnja na potrebu cuvanja tajne o kontaktirr.a sa

SDB.

Obzirom, da je obrada na koju je "TERMINATOR" bio usmje-

ren, zbog pasivizacije brisana, a da u medjuvremenu, ni-

smo uspjeli stvoriti uslove za njegovo preusmjeravanj-,

predlaSeioo da se op. veza "TERMINATOR" brise, a roaterijal

arhivira.

Banja Luka, 19.10.1989. godine.-

PREOLA2E SAGr.ASAN

OPERATIVNI RADNIK, NACELNIK ODJELJELJA 03,

Banjac Milos Zafiires'itf i'.,-?.i r

43


DRCA, (Danila) Slavko - "Maglic"

1925. -Zagreb

if^a^kwiiV-^^S^K^t^iS^'-'SECTOR SD3 BANJA' LUKX'.-

'"'-

Op. 'rndr.1V.: MiloS Banjac

.)-/#Reg.br. _^Da tua : f i. / /

'J

PRIJEDLOCza brisanje aaradnika na osnovu Elana 46.

Pravlla o radu SOB

DRCa SLAVKO, sin Danila. rodjen 14.2.1925. godine u Zagrebu, Srbin.

drzavljanln SFRJ, pensioner, nastacjea u BanJ a Luci, ul. Kovlce

Cerovi£a br. 7., blvSl IB-ovac, nije 81ar. SKJ.

R a z 1 o z 1:

Od 1973. godine Dr«a Slavko Je bio u aktivnom saradniEkom odnoau sa«»-- — -^" -

•"M »AC»V4.Jk«» . A.«K 4»W %.w ^Tij«iMV «T«u tupjcauu jekoriSteu prema vifie Ilea koja su se eksnonirala sa blrokratako-etacl-stiCklh i naclonallsCiCkih pozlcijn.a koja su bila ill su i sad podoperaclvnlm cretmanom Slu£be. Bio Je izuzetno pouzdan 1 produktivan «a.radnik. na osnovu njegovih xapa£anja naplaane su brojne redovne i po-sebne lnforaacije. Krajnje dosljedno i konspirativno lxvrSavao jeposcavljene cj zadatke i ; zk oyo to vrijeme uspjeSoe saradnje nikadnas nije "prz-vallo".

Utoro Je 24.11.1986. godine, pa predlazemo da se kao saradnik briSe,a materijal arhivira.

Banja Luka. 10.6. 1987. godine

PREDLA?.E OP. RADNIK

Mi los B.mjac

SACLASANNACELKLK ODJELJENJA 03

/'A.V4.V V»V> c

Emir Zahirovic

44


FRUSIC, (Stevana) Andrej - "Timok"

1916. - Divos/Srijemska Mitrovica

UPIT'HIK S

1

I

4

Privimi-. m'cvo imc f inn-

2RU§I<5 Dr. ANDREJ /Stevana/

"TMOK"Pui'iidnrnm

(iutliiuf. m\\ s;o. itpstma i SV

rmlenj.-t f/J sl'anc dr>;ivl|anc

1 ilriava)

Mjcshi i ndrt-M bnrnvfca

(prebivatiila)

1916. g. u selu Divos, 30 jren.Hitrovioa

Aleja JNA broj 3 - Ban 33 Luka

S Biatno slanje NeoSenjen

K Narodnosl Srbin

7 DriavljatutvoSFRJ ___

Vladika SPC8 Zammanjc (vrjla poMa)

9Nnziv 1 mjrs n itstanovc 111

prcduzcCe gdje It zapostrn

Vr»l» Igrani) iljelamoitl

Vladika banjaluSke eparhije

Id SveStenstvo

IISkolska sprema, odnosno *trutna

kvalltikarljaVSS

12 Znanje siranlh jrzlka Ruski, njemaSki, do"el.fraacu3ki, engleskimadjaraki i dr.

13Individuals osobme — sklonosll

goat, hofti

N

i:.

Da II |r flan SK

f'fiilii-i u pn>*trnu i ilt u^c

karafctrrindkr rr/int /* prMlftst-

45


P E I J EDLOGza angasovan^e u sarsdnicki odnos

FRUSlC Dr. ANDREJA, sin Stevana, rodjen 1916. godine u

selu Divos, SO Sremska Mitrcvica, Srbin, drzavljanin

SFRJ, nastanjen u Banja Luci - Aleja JHA "broo 3, banja-

lucki episkop, clan Svetog arhijereoskog Sabore SPC u

Beogradu, poznaje nekoliko stranih. jezika-ruski, njema-

cki, a djelimicno £rancuski , engleski, madjarski idr.

Prusic je prije II svjetskcg rata zavrsio visu gimnazi-

ju, a 1939. godine diplomirao je na teoloskom fakultetuu Beogradu i bio profesor vjeronauke na giranaziji u No-vom Sadu. U aprilu 1941. godine bio je hapien od noenia-

5kib i madjarskih okupaoionih vlasti i protjjeran u Beo-grad gdje je sve do oslobodjenja Beograda radio kao profesor vjeronauke na oednoj beogradskoj gimnaziji. U to-ku rata deklarisao se kao pripadnik cetnickog pokretaDraze Mihailovica i pomagao ga.

Poslije rata Prusic je doktorirao opstu istoriju na be-ogradskom univerzitetu i oedno vrijeme oe predavao rus-ki jezik na Qednoj beogradskoj gimnaziji, zatim je bioasistent na tehnickom fakultetu u Beogradu, vikarai ecisicop u Patrijarsiji SFC, administrator crnogorsko-ori -

morske mitropclije na Cetinju, a od 1961. godine nalazise na duznosti vladike banjalucke eparhije.

46

J rtjVARI JUGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH

Ooptiiss i pramisnepoupitniku S

1

2

PrtiJme. ottro \m< 1 lot

FEUSI6 /St»v»nfl / ANDPKT

Pttadoria TIMOK"

Rtd- broj ptUnjt

kod kojtf >• bmUI* TEKST PROMJCKC

BriSe ae P.1P.1QR1

Premjegten u Sremske Karlovce - SAP Vojvodina./Materijal poalan preko RSUP SR BiH SDB - III Sektor/

u -feanj.aluci^^ <i«c 2.12.. M..61I

_iIarB..iiak.vic

47


GAJIC, (Stanka) Bozidar - "Cvjecar"

1941. - Donja Mravica/Prnjavor

I!p

; T N \ V v

P«<;.br

lV

. . .-. :r,. : ;.-,- «VJiC ."i!;-:i::- 30'2lDA:t

"OV0...JA.i"

rvlj<*fi>.i 'za s'.rar.o -tr ?.ivl *,ar.»»

L •'•1. -. u ... J.iirr'-'io.-, , ~C . » ,' V './."*

IiTo:-iv..u.'.t..»>

A iioliorienbersor PJ'l-asen (Jo:-. '-:•:•

itra^nc T.anjo 0;;*a^en.

XarOiJnr.ist Srbin.

Dr f.avl \iinctvo ol'i<J

lavrSor.a .'.^ola ill fsfcuilct

struina Kvallf iv.a;lia

'S-. :'f:. O.b.

Naitv t r>;c;to rainc

orianltacl 5o <ri}c i =

sapoalon

Zrposl'jn kod orivntnike

Racino rjrsto xomljcmdnik

r o1 ~. opr ivred -.

.,.. .„ . .. ... ;,, /

• .'-:

i

i

;

48

^


'.•2

un< il • '-.v.. -"'•v. --'--"'-•'..yi <S' V »'•'_. ***.;: '^:_r ..""_ . v*'. — •• • -•. -•'-:

) I.lniji fMtit

J} ,M>C>10, lilt**) i lV..jlUo

bnravki

bj Mjes*r i £i><1inj upulivjnji

it 4not:rati*tvi)

^ . odlt>i;» ti nioi!(*rufvft i ru

« knjim tariaotni (fmijij

» ' (1) VrsJi ursdmka

a j*) N.ifrn uj;rjd(V*nja

I) NaCin odrfavEtiJa vc/c

Sicpcn poutdtnoiti MUilnika

Kojt ga oprrjtlvnl fsdmk dt/i

ni veil

n tjradmktt i .i-mdnji

"PatrlotsV.o.1 or.iscvi

Cetnicku er.ir;:--i • i

,

SPASOJEVli SaVrtO//:

•loarsso.-

Inforcator

Pouzdan

De.janovic Vukajiin

j-1 :.y-. .

49


GAKOVIC, (Vase) Slavko - "Jablanica"

1916. - V. Rujiska/Bos. Novi

'$£:,>;"«;'•: '- ^.- ^-iyj..^^^j---T: •.:.• \'

-• :-.^hr>^/AT' f / 4Cfc. radnlk: Mirko JeSid "•.:'' /'a:^'7?.'- Linlia radst 03 v: ' '

ILinljaDatum: 5.11.1966. ncdino

PRIJEDLOG

za angazovanje ocxsrativne veze na osnovu clana 51 Pravila o radu SEB,

GAKCVKi SEAVKO. sir. Vase i Mire r. Culibrk, rodjen 15.1.1916. godine u

Velikoj Rujiskoj, opStina Bos. Novi, Srbin, drzavljanin SFRJ, po zani-manju sveStenik SPC u Bos. tovcm, stalno nastanjen u Bos. »?vcin, MosePijade hr. 15.

Gakovic" potioe iz porodice koja je u toku rata bila na strani NOPa i samj'e pcwagao isti. Gakoviif je 1 poslije rata, sve do danas, Obavljajudisvoju sveSteniiku du£nost Imao lojalno drSanje i radio u duhu naSihpozitivnih propisa.

Na osnovu saglasnosti RSUP SR BiH - III UPRAVA SEB depesa br. 55 od 18.1,

1985. godine sa Gakovidem sno uspostavili kontakt 1 do sada obavUi viSeinfonnativnAh razgovora.

O razgovoru je iznio viSe interesantnih podataka o aktivnostl srpskeakadanije nauka i umjetnosti na riaSenf podrucju vezano za snlmanje stanjao stradanju srpskog stanovniStva i 'objekata, SPC a vrijene bivfe NEHo 6ano sno informisali u naSoj depesi br. 03-1680 i infotmaclji 03-300od 25.9.1985. godine-.

Pored toga Ga}:ovic je azr.io viSe interesantnih podataka za banjaluacogeplskopa-Milutintf/ifSa, CO ovog Sektora koji zfcoggadnje novog erkvenogobjekta u Bos. .Novor. o-sto dolazi na podrufije Bos. Novbg i kcntaktiraGakovida

.

Gakovid pcvrcac-,x kcofcaktira KNEZlC Iliju, [xnroh u Bos. Krupi, ?COsektora SDE-. Biha.c ci;..s f>arohi3a obuhvata dio teritorije opstine taos.Vjr.i/sola RastJe, f-vitavazi, Blatna/.

50

CuVARI JUGOSLAVUE - SURADNICI UDBE U BIH

Da t'uffl:

' A.;7 •. i987.•-'go'cH ne '

.

''

• • Liniin rada: 03

PRIJEDLOG

23 brisanje opcrafivne veze na osnovu SL. 50 Pravita o radu

SD8

GAKOVIC SLAVKO* sin Vase f Mire r. Culibrk, rodjen 15.1.1916.

godlne u Velikoj RujiSkoj* opStina Bos. Novi*

Srbln/ driavljanin SFRJ* po zanioanju sveltenik

SPC u Bos. Novon* stalno nastanjen u Bos. Novo*/

NoSe Pijade br. 15.

- • ^ *

R a z I o z 1 :

Na osnovu saglasnosti RSUP SR.B1H - III UPRAVA SOB depesa br.55

od 18.1.1985. godine sa 6akov1dem smo uspostavili kontakt i do

sada obavill viSe inf ormati vnih- razgovora nakon Cega sao

ga regi strovali kao op. vezu pod pseudoninon "JABLANICA".

U dosadaSnjim kontaktima iznio je v15e interesantnih podata-

ka o aktlvnosti srpske akadeni je/nauka 1 unjetnosti na naSea

podrutju vezano za snimanje stanja o stradanju srpskog stanov-

niStva i objekata SPC za vrijeme bivSe NOH o Unu sio pisali

u naSoj depeii br. 03-1680 i inf ormac i j i .03-300 od 25.9.1985.

godine.

Pored toga iznio je viSe i ntere sant nih podataka za banjalutkog

episkopa MIUUTINOVIC A/ 00 ovog Sektora koji je zbog gradnje

novog crkvenog objekta u Bos. Novora viSe puta dolazio i kon-

takt i r ao i zvora .

3udu6i da je aktivnost srpske akaderoije nauka i urojetnosti

na naSem podruCju mjerama St>8 presjefena te da "Jablanica"

ne'ma objektivne mogudnosti da prati nac iona I i s t

i

t ku i

51


GLISIQ (Doke) Milos - "Doko"

1920. - Cardacani/Laktasi

mi

:vr^xt"'

|;uRTA]R(,^arLj£LJLiil£a., i

UPiTNIKSS:

1

2

Proximo, ofcvo Imp 1 Imc GLISl6.Bok»,MIL0§ . " W'T: '

;

Pscudnnlm"BOKO"

3

Godina, mjrsto, opitlna i SKrorfcnj* (/a (tranr rfr/avljane

1 tlrzava)22.12.192o.godine u Sarda5ani, SO LaktaSi

4Mjeslo i adresa boravka

(prcbivaltsU)

2ivi u Ban;) a Luci, Bulevar ravoluci;Je 23/1.

S

6

Bratno slan]e

Reozenjen

NarodnoslSrbin.

7 Drzavljanflvo •

8 Zam'nanje (vrsta posla)

Penzioner

' 9 Naliv 1 njca'o uitanovc ill

preduzeta gdje Je zaposlcn

••.'." .".j t-

: :v

.;..-.•' .: ^-: ;}..

10 Vcsla (grana) djclalnosll

* ''^

. 11Skolska spreaaa, odnosno'strufna

kvallflkarljaOsnovna Mkola (.v*.j/razreda). .v^ , .

.'•.'•'••'••..•*.;.«!:.••• -'•-'; .;.'.\.';' '';•'.•"•.'•;i/

!

;?C'!'1-

12 Znanje stranih jczika

13

14

1.'.

Individual!]? oKobinc — sklonosll

manr. hohi

D.i II ji' iMiii -SK

I'o.lan i/ fiio.Jn^li 1 tliM^f

kJUJiktri'inilki- vtv:mr /ft priitlntl

•

Ba

52

; I euvARI JUGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH

18

19

20

21

22

^'^ilp^jm^9^ofjifK^^Z9,<^^^'Ww-Osoov aiiftiZovaiija Patriotisms

—

•) LI

b) N<

oh

c) O

Vrsia

llja rada 01

Birokratissam - IB-ovski

GOO Pefianac i dr.

Ugradjeni

priJatcljAkn djclntnast knjii

rnitujr

irada ita kojtt jc usmjrrcn

saradrtika

a) Mjrsfo, dr2ava 1 svojstvn

boravka

m

3woc3*"cm

SfM

b) Mjckc i gndina upuiivanja

u inoslranslvo

c) Da II Jr koriStcn prijc

odlaska u inoslranstvo i na

kojim zadacima (llnijl)

•

zo

*

1

d) Vtsla saradnika

c) Naiin ugtadivanja•

f) N'afin odriavanja vcjc —Slcpcn pouzdanojli saradnlka Pouzdaa

KoJI gi opcrallvni radiilk dfjl

na veil Marin Du5an

23Ostali podarl, iniSljrnja 1 prijcdlozi

o saradnikti 1 sarndnji

t.;in.-i

Upilnik piipuflin;

Stoji5«vi6 Borks

53


ILIC, (Dorda) Slavojka - "Slava"

1937. - Donji Vakuf

CZBTA& SUJ2BI BEZBJEDNOSTI

SECTOR SDB BAHJA LOTA

Op. radnlkt Slavko Xalesevll

Datua: 27.8.1987. godlne

PEEDMKT: ILlC SLAVOJKA, prljcdlog zabrlaanje op. »««.-

UA.6 SLAVOJKA, aonaSko lae Spaaenlja, kcl Dorda 1 Boje, rodjena 1937.

godlne a DonJem Vakufa, Srpklnja, drSavljanka SFKJ, kalodjerlea SPC,

•talno nastanjcna u BanjoJ Luci - Borlaa KJ.drl£a 4, regiatrovana kao

op. vez* SDB 10.5.1985. godlne 1 vodjena pod paeudonlao* "SLAVA".

1116 Slavojka sc od etrane SDB kontaktlra od 1982. godlne. Polto je u

svIm kontaktlam s njon, Sluibl davala korlsnlh 1 bezbjednoeno interesan-

Cnlh aaxnanja /dala je 1 lzjavu po SI. 151 ZKP o neprljeCcljskoj djelat-

ooatl eplakopa Jefreaa/, reglatrovana Je kao op. vera SDB. 1 n mrtm da-

ljla kontaktlma, Slavojka je obavjeStavala o znaSajnla bezbjednoanlai

aaxnanjlau 1 reallzovala konfcretne zadatke koje smo joj davall, a kon-

takte aa SluSbom nl u jednoa aoaentu nlje provallla.

Obzlroa da Je Ill£eva svakodnevno n toku zblvanja u SPC, da Je a 2eatla

fcostaktlaa aa pojedlucima lz te strukture kojl au pod tretaanoa SDB HIan bezbjednosno lnteresantna 1 da ave aaznanja SluSbl blagovreaeno preno-

al, naajeravano jc jos IncenzlTnlje koristltl 1 uaajeravatl na pra£enje

1 op. pokrlvanje Vonkrecnlh sluSajeva 1 pojava.

Iz navedenlh razloga predlazeao da se Ili£ Slavojka brifie kao op. veza

SDB, a satlnl prljcdlog za njeno reglstrovanje kao saradnlka SDB.

PREDLAJtt OP. RAI)«I*-.-~-:t::=5>*v SAGLASAXka£klkik ODJELJEKJA 03

Slavj^_Jtole«eyj£-. ,

" \. * ^v ..'nU': tn. ,

"

Emir Zahirovlf

RAYAStKTORA SDB ,

Nlkoll£

54


IVANIC, (Predraga) Zoran - "Ivan"

1963. - G. Branesci/Celinac

•rr..^.->'->-v ;>..:.'-.• •- ••••• TJP1TRIK v

1. rraiiN. eS«*o las 1 laa IVAHIC /PredraBa/ ZCHAH

2.

1.

fMoOealJi "IVAH"

Codlaa.Bjaato, op«tlu 1 IK

roAjaaJa C*a atraaa drtavLlaaa

1 drtara)

12.7.196J. u G.Hraneficima, Celinac

4.ftjaato 1 a4xau bocarka

(prablvalllta)Gornji BraneSci

S. zaCas ataaj* HeoSenjen

(. Baroteoat Srbin

7. Dxlavljaaatoro SPBJ

i.'

tavrlas* lkol* ill f«kolt«t

ajtxa&w IcnlMlkaclJa Maturant bogoslovoke §kole

».

aulT t mjaate cadna

orfaadsaclja «4}a !•

apoalaa./.

lo. *adao ajaato ./.

11. *r*ta (frana) djalataoatl Vjeraka

12. Xnanja atranlh Jaclka./.

11. tndlvlduMn* otobln. - aklonoatl

•ana, hobl••/.

U. 0* l: J« ilin 51 Ki,-,e

»».

Podacl !• protlc.tl 1 drua*

proltoat

t

55


•CENT. D^ *mw^Op.radnik: Slavko MaleSevid

Datum: 7.11.1984. godine

'^SW&W- '.:?*•': '.•;'•

Reg

Datum

br. v- /5M'.V

<>:> M .ft.

PREDMET: IVANIC ZORAN, prijedlog zaregistrovanje kao op.veze.-

IVANIC ZORAN, sin Predraga i Jovanke Dujakovid, rodjen 12.7.

1963. godine u Gornjim BraneScima, op§tina Celinac, Srbin ,

drzavljanin SFRJ, bogoslov SPC, stalno nastanjen u mjestu ro

djenja.

Sa Ivanidem je ostvaren kontakt 1982. godine, s ciljem da

se ocijeni mogudnost operativnog kombinovanja i stvaranja u-

porista SDB u redovima podmlatka SPC. PoSto je taj kontakt

prihvatio korektno i iskazao spremnost da Sluzbi potnogne, s

njim je nastavljeno i daljc kontaktiranje.

U dosadaSnjih devet kontakata, Ivanid je, svakom prilikom ,

ukazivao na saznanja bezbjednosno interesantna i ona koja su

od koristi za SDB. Pokazao je zavidan nivo spremnosti i isk-

renosti, a nismo do§li do saznanja da je bilo gdje provalio

kontakte sa SluSbom.

Obzirom da je zavr§io §kolovanje u bogosloviji (ostao mu ma-

turski ispit), a da je kandidat Banjalucke eparhije i da de

kao sveStonik raditi na nasem podr-icju, cijenimo da de Slui-

bi fJit. :)..! koristi i da £c so nodi koristiti na pradenju ne-

pr: j.if •.•! yr.k.j djolatnosti episkou.i JEFREMA (00), Ratka RADUJ-

KOVLCA U'«--j) t opstih kretann u SPC.

56

rtlVARI[JUGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH

IVASTANIN, (Milana) Mirko - "Tiho"

1949. - Laminci/Bos. Gradiska

CEOTAR SLOSBI'BEZBJEDNOSTI


Llnlja rada: 02

Op. radnlk: Dejanovic Vukasin

Re*, br.: V_' «-*_'

PR1JEDLOGza bris»anje operatlvnc veze

1VA§TASIN MIRXO, sin Milana, rotlj . 19i9. godlne u Lamlnc iraa , opstina Bos.

Cradlska, Srbln. drz. SFRJ i Australljc, boravio u Stdnelu. a sad.i hfr.i -

vi o injestu rodjcnja, vodl se pod pscudonison "Tiho".

R a 7. 1 o z i:

Ivafitanln Je boravio u Sldneju u ptrlodu od 1973. Rodlne do 1986. god<ne

kada Je za acalno doputovao u zenlju. V ton vrcnonu. a poscbr.s od 1931.

pa do dolaaka u zemlju, doscavljao Jc dosta inccresancne podatkc o ncp.

djclacnostl Rakas RaCka 1 LJublnka. oba 00 1 dr. cetr.i£kita enlgrantloa

lz Sldncjo, zbog iega je 1 xeglatrovan kao op. veia.

Nakon dolaaka u zemlju sa op. vetoa "Tiho" nascavljcni su povreaeni ncpoa-

rcdni Vontakti.uColiko vise Jcr Je najavljivao ponovnl povracak za SldneJ.

Obzlrom da on caj odlazak acalno prolonglra iz nekih subjckc lvnih razloga.

a da ae u mjcscu boravka tsklju£u)e mogucnost njegovoy, kor lston ja . pr«.-dla-

ivtxt> da se Ivaiicanln Mirko z.iv.-don k.it> «p. vcza "Tlho" In i^c, .> r..iter'.Ji!

I'll !•. tr.isi .

IS-ltlj.i I.uk.l. I ..'

. I'iXX . >'..T!;m-.

-.yf..\/.:-. Df. K.\r»si>: v.: .v:;.\». >:.•.-/;•.:/ ;j-i.,:--

t

i- .. ,\ V A,

•;.\<.

-:i.jc i >• j:-:ktosa/ .«.;!••..

AC

57


JANKOVIC, (Tome) Mihajlo - "Vijaka"

1928. - Sarinci/Prnjavor

'^'•y---wf-:- ---Mn-.

UP UNIX SI

2

4

5

Pfi'rimc »<Vvo imc 1 Imr JANK0VH5 /Tome/ MIHAJLO

PaiMidnoim "VIJAKA"

Godina. m|i'MO, iipltina i SHrodenja {m slranc drtavljane

1 d»2av;i)

Mjeslu i adrcsa boravka

(prcbivahsta)

1928. g. , Sarinoi - Prnjavor

Baaja Luka, 2ivojlna Preradovida 2o

Brafno stinjt 02 em;}en

. fi NarudnostSrbin

?Driavljannvo

8 Zanimanje (vrata postal

Slu2t>enjk poSte

9

|.0

Naziv 1 m|f» o ustanovc Hi

prcriuzeta gd|e jr taposlrn

Vtjia (grant) dielainoill

Radna jedinioa PIT - Banja luka

Saotiradaj i veze

11

12_

13

14

1.1

Skotska sprema. odnosno strtifna

kvallfikaiija

Oatiovna Skola

Znanjc stramh jclika -

IrtdmduaEnr nsobim* — sUonoMtmanf. hohi

D;i h |i- i'l»n SK

t'oila. i u ;ii«Kli»Mi l ilriinc

kArakn-nlliv- vcmiic /• pnMim

Obazriv i konspirativan

Ba

58

I niVARI JUGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH

20

21

22

23

Oanov sngsfovanji

a) Unlit rids

b) Neprljeifliska djrlnlnoit knju

obradufc

c) Obfada m koju |e usmjcren

Vfsla saradnika

») Mjtjto, dflava i tvojslvo

boravka

I—m . bj Mjesec I gndina upuifvanja

~ I ti inostranslvo

& i <•) Da It Jr kotlStrn prijr

H |odlaska u Inostranslvo i na

« kojira zadarima (HnlJI)

a I

a I

o d) Vtsta saridnika

a [

Nq dobroVolJnoj osnovi

03

fSlaven"

I e) Nafin ugradivinja

I) Nifiri odrlavania »tw

Stcpcn pouzdanostl saradnika

Koji r» oprrallvnl radnik dril

na vczl

Ostali podari, mi.Stii'nJ'ft I prijedtcii

o saradnfku J saradnji

Pouzdan

Drago Jerkovid

Lpilnu p i p ii n i

59

CUVARIJUGQSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH

JANKOVIC, (Mirka) Ranko - "Luna"

J954. - G. Viiacani/Celinac

;

v;-^v^.^ - V..:-.."

Frailaa, oCavs 1h 1 U<

4.

FaaueVmla

CodtiM.ajaata, opftlaa t •rodjan)* (m itttM 4rla*l]u»t drlara)

JJJK07I6 /Hirka/ iiAMEO

"IOTA."

Ib'wr95*"S - Ti3«5aai, opStin. Celiaac,SB BIB

KJaato i adx««« boravfe*

Iprablvalllu)

5. |»r«£t» atuja

urotfnoat

BanJ» I«ka, Atifa Topi6a br. 6

Keo£eaJen

BrtavlJaaatTO

>.

larrlau Ikela ut fakoltat•tiuCo* *r»Utlk*ctJ«

**!» 1 ajaste radaaorvutaactja atfja Jaupoalaa

Srbia

SFSJ

SSS

lo.

u.

"*» ajaato

»*«* (fiana) iljaUtnoatl

BO -UCEL- - OODB "0dr2aTaaje".B.luk«

Precisni vehaaiSar

Induatrijja

it.

u.

lunja atranth Jaxlka

»nfllvldu«lo« oaobtna - aklcnoatl

»• Jl !• «Un S«

. /.

• /.

l«.

Podacl li prollo.o i a, u„**raktrrlatl)t* »«r.n. i«

pro* t oat

Ba

./.

60

£UVARI JUGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH

• y.ft'r '^-'V,

I ::icestar" slu&x bezbjsdnosti

SEfCTOR SD3 BANJA LUVtA

^.rl Op. radnlk: HDorad BilblJ.

I Dana: 15.6.1987. godine

PREDHET: JANKOVIC RANKO, prtjedlos -J

brlsanje op. vezc-

JANKOVNi RANKO, sin Mirka i Seanke Sjenjic, rodjen 29.9.1954. godine

u C. Vijacaniaa, opstina Celinac, Srbln, driavljanin SHU, zaposlen

kao precizni mehanlcar u RO "Incel" OOUR "Odriavanje" BanJ a Luka,

stalno nascanjen u Banjoj Luci, ul. Aclfa Toplca br. 6., Je tokoa

1984. godine registrovan kao op. vcza 1 vodjen je pod pseudoniaoa

"LUHA".

Jankovic je bto jedan od organizatora forniranja 1 okupljanja nefor-

malnc grape "Ray-Joga" u Banjoj Luci. Kakon ras&iS&ivanja sa £lano-

vina ove grupe, krajen 1983. godine, ea Jankovicea je uspoatavljen

saradniSkl odnos u cilju pradenja evencualnog daljeg okupljanja 1

rada ove sekte, u kojin prlllkama je davao znacajna obavjeStenja.

Takodje, Jankovic lma brata koji iivi 1 radi u Ljubljanl, gdje sc ak-

tivno bavl "Ray-Jogom", te nas je -redovno informiaao o najaktu-

elnljln kretanjioa u radu ove aekte u Jugoslavljl, a davao je podatke

i o pojavi novih lica iz Banja Luke, koja au se bavlla aeditacljo*

111 au posjccivala lnternaclonalne festivale "Roy-Joge".

Obzlron da jc presjecena djelatnost Clanova "Roy-Joge" na podrueJ

u

Banja Luke, i A u posljcdnje vrijemo nije evidendrana ni jedna

pojava okupljanja clanova "Roy-Joge" na ovom podru£ju, predlaieno da

61


JANJIC, (Stojana) Drago1932. - Kola/Banja Luka

tlEMTWR SLUJBBI BEZBJEDKOSa'ISECTOR SDB BANJA LUKAOp. radniki Stevo Ivetid

"Upravnik"

Reg broji D- *f£JDatum evid. /lt-f-fy

PRIJEDLOGza brisanje saradnickog odnosa, na osnovu clana

49. Pravila o radu SDB

JANJXC DRAGO, sin Stojana i Dantce Gajid, rodjen 24. n. 1932rdineu ***«. opitina Banjaluka, Srbin, drzavljanin SFRJ,penzioner, stalno nastanjen u Banjo j Luci , ui. Krajiskih bri-gade 194.

Vodjen je pod pseudonimora "UPRAVNIK".

R a 2 1 o z is

JANJIC je registrovan kao saradnik SDB 3.12.1975. godine podpseudonin** "upravnik". Angazovan je na patriotskoj osnovi »cilju praeenja bezbjednosno interesantnih pojava i pojedinacau St. centru "VeXjko Vlahovid" u Banjo j Luci.2a vrijerae trajanja saradnifikog odnosa "UPRAVNIK" je u visew rata us^eravan prema pojedinim bezbjednosno interesantnimlicima zaposlenim u Studentskom centru "Veljko Vlahovic" kaopre*a licima i« .tud.nt.ke sredine koja su se eksponirala sanacionalistidkih pozicija.Podaci koje je saradnik dao Sluzbi bili su „ potpunosti t.6„i,Sto je utvrdjeno i provjerom preko drugih izvora.

'UPRAVNIK" nije koristio nr<; «<#-•J xoristio OTS, niti su putem njega primjenii-'ane.druge nrjere Sluzbe . U toku saradniCkog odnosa i,loviano nagradjivan.

.zvor nije

62

gUVARl JUGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH

tftazano nu je na potrebu i daljeg duvanja u tajnosti njegovog

odnosa sa SluSbom, Sto je takodje prihvatio.

Obzirom da je saradnik penzionisan, cijenimo da nema objektiv-

nih uslova za dalje vodjenje "UPRAVNIKA" kao saradnika. Medju-

tint, radl se o provjerenom i povjerljivom lieu kome se i ubu -

dude u sludaju potrebe Sluibe moie obradati za poraod.

Predlazeroo da se JANJI6 bride kao saradnik SDB, a materijal

arhivira.

Banja Luka, 5- t- 1990. godine.

PREDLA2E:

OPERATIVNI RADNIK, \.

Stevb ivet30*

SAGLASAN:

NAfiELNIK SEKTORA SDB,

Duro/Savid /./ •

ODOBRAVA:

^JfODSE|RETp ZA- SDB,

Sredoje Novid

63


JOKIC, (Jose) Branko - "Cakor"

1958. - G. Vrbljani/Kliuc

rciEWXAE'' SIJpfcBI'BEZBJEDNOSTI>'

SEKTOE SDBBANJA LUKA .

Lini^a rada: 03

Op. radnik: Du§an Pavlovi6

Dana: 16.5.1986. godine

vW

REG. BROJ: J^£_-2__Datum evid. : nO- & • o£\

PRIJEDLOGza angazovanje saradnika na osnovu clana 46. Pravila o radu

SDB

J0KI6 BRANKO, sin Jose i majke Mare djev. Jokid, rodjen

3.1.1958. godine u G. Vrbl^anima, opstina Kljjuc, Srbin,

drzavljanin SFRJ, zavrsio trgovacku §kolu, zaposlen kao

trgovac u D. Yrbljanima, stalno nastanjen 11 G. Vrbljani-

ma "bb.

R a z 1 o z i:

Sa Jokidem je ostvaren kontakt tokom 1981. godine na oko-

lnosti pracenja nep. komentara porodice emigranta Jankovid

Jove /00/. U svim dosadaSnjim kontaktima, Jokid je ustupao

korisna saznanja o kontaktima Jove sa majkom i bratom koji

zive u G. Vrbljanima. Blagovremeno i tadno nas jo obavije-

stavao o namjeri. i odlasku Jovine majke Mike u AuEtraliju

kao i njenim komentarima po povratku iz Australije.

64

I ^HVARUUGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH

I jokic io prilikom kontakata ustupao Slusbi i druga bez-

'•£ I -bjednosno-interesantna saznanja do kojih je dolazio.

Zbog svega ovoga aprila 1985. godine regisErovan je kao

p. veza pod pseudonimom "GAVEO". Medjutim, u posljednje

vrijeme Jokic pored saznanja o ponasanju porodice Janko-

vic ustupio nam je vi§e bezbjednosno-interesaDtnih poda-

taka o nep. djelatnosti Milovanovic Petra, svestenika

SPC u D. Vrblo'anima i Jelic Blaze iz G. Vrbljjana.

Na osnovu bezbjednosno-interesantnih saznanja koja je

Jokic ustupio a koja su provjeravana i preko drugih iz-

vora Sluzbe/ pokazala wr se tacna 4? u vise navrata informi-

sali smo * nadlezne Uprave.

Obzirom na njegovu spremnost da i dalje ustupa Sluzbi

bezbjednosno interesantna saznanja kao i to da $e i da-

lje u mogucnosti pratiti nep. djelatnost Milovanovida,

Jelica i ponasanje Jankoviceve porodice, misljenja smo

da je Jokic stekao odredjene uslove da se s njim moze

stupiti u saradnicki odnos, te predlazemo da se registru-

je kao saradnik pod pseudonimom "SAKOR".


PREDIAZE OP. RADNIK,

Diisan Pivlovic

SAGLASAN &EF DETA&MAHA SDB

Zda^^i^narem

65


JOKIC, (Rade) Dusan - "Kozara"

1948. - Turjak/Bos. Gradiska

'SEK3ttVSDB : "pANJA J.VK.K -,""

Odjcljc'njc: 02

P R I J E 1) I. .) C

23 brisanje opcr.-.t..:;^ vt; : ;

?.a JOKIii DU5ANA, sin Rade, rodj . 1 U8. ?,.>.J!in._. u T-ir j .:>. .i . .>;>.1:in;i 3«s

.

CradiSka, NPI, boravi na prlvramon^ i-.uin u Si.J:i.;ju - Aurscrai l -2. vo-

di ae pod pseudonimom "Kozara".

R a z 1 o z 1:

Jokii ae kao operativna veza cretira od 198*. godlne nakon Sco je bora-vio u zemlji i iznio dosta intercsancne i provjerena podntke o nep. dje-latnostl Marjanovtc Radovana, POO I dr. Ilea kojn bo rave u Sldr.cju a i

cupaju sa poziclja Jecnistva.

V 1985. i 1986. godlni njegovo javljanje iz Sidneja je bilo redovno. |

ProSle godlne i do sada op. veza ee nije uopStc javila iako jc u viSe nav-'fi

rata putem pinma a jednom i telefonom (uz prethodnu saRlasnost II uprave)jj

lniciron.

Obzlrom na duzl period oejavljanja, predlazemo da ae operar.ivna veza "Ko-jj

zara" brlSe.'

:;j|

Bide ae u toku njegoyog dolaska kada bi kroz razgovor sa njim ocijenilirazlogo prestankajavljanja. "v$

Materijol bt nakon brisanla arhlvlrall.

BanJ a Luka, 1.9. 1988. god.

PREDLA2E OP. RADNIK

n<y$i)nnvir Vuka&i'l.. -

SACLASAN /^/Ce/nIJ/ODJF.KJEXJA 02

SaVc.in Slobodan

A (J

66

.'X ' ° " V *VJ7" v a. ^NACELSfy! SEKTOK^^I))^,

VZvonko Kikolic

(*nVARl JUGOSLAVIJE - SURADNIC1 UDBE U BIH

KRECAR, (Stojke) Ljubomir - "Cedo"

1915. - Donja Kola/B. Luka

UPITNIK S

( .jifnv.ti

(f»;r|i-wt- :-'J.

U'.if'w \:j|ti|r

2..itnin.i'i:e '.\i\ii ju

VfM.i i^fanai il|rfjino*H

KRECAR Sto^ke LJUBOMIR

"CEDO"

1915. u selu Donja Sola, SO Band a Luko

SAD - loo Prospect STS Pstorsoa N.J. O75ol.

Rastavljen

Srbin

SAD i SFRJ

Keaar

privatnik u Patersomi - SAD

Skolltca ip:enui. .i.lnoinu ^irui'na SUP

engleski

Ne

67


Mjrj« i HAdini Mii:ef(>vt>t|A,

Ot1tt(t*no mkll*ir.in;j

(»«. v ".£ .''MA-

'••i-< ij.t . •*..

I . .1 n.V I...J--

»v .|M.

, I.) Vl|I.M. . K ..III, , .,[.,

1)« II |. lilll|v|||| (,•,],.

n.t'J'-k.l ii IIKIi:i.iri*.lVn i n;

*•"!''!. '>' I > ['••ijt,

5 it) '. is!l -. I'jijn

'...I'm -i'l.l.!l\.Tn|.i

*n O/ll JO V .111111 Si .».

.V«.;tn: p.i-./.I i

Kl.|. ^.| „;„ i.,ju,., i.„]ink iJu'i

Angaiovon marta 1977.god.ine

Nn dobrovoljnoj or.novi

0H~

Srpskn emigrncijs

Informator

Pouzdan

Sakan Slobodan

68

^HVARI

J

UGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH

1

LAKIC, (Mirka) Nenad - "Joza"

1947. - D. Sokolovo/Kljuc

^J^Iial^i^biiJSin favlovi* SAGLASAN,, .. „.,,„. n j

NACELNIK ,11 UPRAVE SD>

ToulKlav Kokor

PRIJEDLOGza prestanak koriStenJa op. veze "JOZE"

Na osnovu ta£ka 17 Pravlla o radu SDB, predlazeno prestanak daljeg

korlScenja operativnt veze:

LAKld NENADA, sin M lrka i majke .lovanke, rodjen 02.8.1947. godlne u

D. Sokolovu, opstina Kljui, Srbln, drzavljanin SFRJ, zavraio SUP, ?.i-

vl u Kljutu, trenutno na prlvramenom radu u Mlnhenu - SR Njeaa£ka.

R A Z L O Z I

LAKIC NENAD Je od avguata 1983. godlne usmjaravan prema Barudzlja

Savl, bivSa PO, kao i na drugs bazbjadnoane probleae, da bi narta

1984. godin* reglatrovan kao op. veza pod psaudonlaoa "JOZE**.

U kontaktu sa Sluibom Lakll Je bio veoma koraktan 1 preaa avojtn mo-

gufnostlaa preaentlrao nan J a podatke bezbjednosno lntaraaantnog ka-

raktara do kojlh ja dolazlo cokom njegovog boravka u SR Njama2koj.

Obziroa da je obrada nad Barudzlja Savon brlaana, te da je "Joze"

pre&aol . na rad u drugo mjesto netaa ni uslova za dalje njagovo korl-5tenje.

Sagledavajuci ave ovo predlazemo da se prestane sa daljlo kor iitenjem

Laklca kao operatlvne veze "Joze".

Materljal bi nakon donosenja odluke -tirti i v i r.i 1 i .

Banja Luka , dana IC I? < I'^C-

69


LUKAC, (Dusana) Duka - "Stari"

1943. - Novoselci/Bos. Dubica

'j'A~'.'.'6?.6\

.;,>«:;_-/>— M.j*ri^

UPiTHlK 5

i. Prcilme, ofevo Ime 1 ImeIiUJCAS /Dufiana/ DUKA

s. PscudonEm " STARI

"

!

3.Godina i m]esto rodenla

(opSllna t SR)

1943 • S'»'""'

Novoselei, Bosanska Dubica, SH SiH

*.Mleslo 1 adrcM boravba

(preblvaltSta)Novosel it"» Bosaneka Dubica

5. Brafno «tan|e 0.2fln3oB

e

a. Narodnost ;?J8x««gg

r. Drtarllanttvo

8. Zanlmanje (vrsta oosla)

Radnlfc. •* raaSln'bravar

V.Naclv 1 miwto uslanore 111 preduzc-ca gdle |e sapojlcn

FIK "Milan Filipovid", Soaanska DuMca

10. Vrsla (grana) dlelatnosll Poljoprivijeda

1 ;:h.Sbolsba spfcma, odnoano strufina

bvaWlbadla Kvallfikovani- radnlk

19. Znanlc tlranlh ieilfea Ne pozna^e

13.Indlvlduaine osobine — jfcloncull

mane, hobl

Uporan, snalaBljiv i odvagan

14. Da II |e Clan SK Hide

15.Podacl li projlostl 1 druge

barafctcrlstibe vwane za proilosl

OdrSavgi5 s&mnjive v*ze t?a ori-rraci jr>.~.

70

<"HVARI JUGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH

w-

iao.

m.

Kolu neprlliilellsku dlclatnost

obradule (llnila r.idrt)

is

=1

o *

a) MJeslo, driava 1 wolitro

boravba

b) Mlcsec I godlna upii4lvan|a

u inostranstvo

c) Da II )e horlSleo prile

odtasha u Inostranstro I na

bojlm zadactma (Unlit)

d) Vr»la wradnllta

e) NaJln ugradlvan|a

I) NaSIn odriaranla Kit

Stepen pourdanosli saradnliia

Ko|l.ga operatlvnl radnlb drtl

inaveri

.Oslall podacl, mUIjenla 1 prijedloii

V-o Mradnlbo I i iradn|l

tfsmj'eiten'na eKstreronu grupaciju srpskeemigraoije SKK "Sv.Sava" u Becu.

aijtPouzdari *fv%.v\K

D3ukar|fi Hedeldko

Prl;je angaSovanja, saradnlk upudivan nagrupacijttkojtt obradjujje i dobro se pla-eira'oi? y--.^'--

"

U San.J8l.UCi* dana .11 ..9... __ 19.1.0.

Upltnlh popuoloi

*!ara okvic

71


LJUBOJEVIC, (Stanka) Veselko

1934. - Gusak/Pmjavor

"San"

CENTAR SLU2BI BEZBJEDNOSTI


Op.radnik: Milorad Bilbija

Dana, 13.04.1989. godinc.

cV ' O V

Linija rada: 3

PRIJEDLOG 1

za angaiovanje op. voze, na osnovu clana 48.

Pravila o radu SDB.- $

LJUBOJEVIC VESELKO, sin Stanka i Draginjo, rodjen 19.

11.1934. godine u Gusaku , opstJLna Prnjavor, Srbin , 1

drzavljanin SFRJ, penzionisnni sveStenik SPC, stalno I

nastanjcn u Lakta§ima.

Razlozi: g

ill

LJUBOJEVIC je do sada, cd strane SDB, viSe puta kon-

taktiran i u tim prilikana je ukazivao na niz korisnih |

bozbjednosno intorosantnih i drugih saznanja u rcdovi-ma SPC. Kroz op. rad, ta saznanja su provjerena i po -

tvrdjena kao tacna.

U ovim prilikama kontakto sa Sluibom jc prihvatao kore- I

ktno i iakazivao spremnost na daljnji zajcdnicki rad. ?

LJUBOJEVIC do sada nijc provalio kontakte sa SDB.Saznanja koja jo LJUBOJEVIC do sada davao odnosilaau so na djelacnost MILUTINOVlC JEFREMA, 00, episkopabanjaluckog, RADUJKOVI0 RATKA, PO, sekrctara banjaluc-kt- oparhijc.-, kao i na opsca kretanja u SPC, piano..ve,zaqovaranjo i narajcro pojodinaca iz rodova ove crkvo.

72

CUVAW JUGQSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH

Od LJUBOJEVlCA smo svojevremeno uzeli i i2javu po clanu

151. ZKP, u kojoj je ukazao na neprijatoljsku djelatnost

episkopa JEFREMA id:..

Obzirom da jc LJUBOJEVIC i dalje angaiiovan u SPC, iako

je penzionisan, u mogudnosti je da i dalje ustupa poda-

tke i obavjefctenja o aktivnosti SPC i pojedinaca u njoj

,

koja su od znaeaja za SDB, te da se radi o licnosti koja

He po prirodi srvalailjivn, komunikativna i koja je u

destim kontaktima sa pojedincima iz SPC, predlo2emo da

se UUBOJEVIC registruje kao op. veza SDB - inforniator.

LJUBOJEVlCA planirano usmjeravati na pradenje neprijate-

ljskih i drugih komentara ep. JEFREMA, zbog toga §to

sa njim desto kontaktira i ina objektivne rogudnosti da

mu ae pribli2i. Pored toga usmjeravadcmo ga i na prade-

nje pojava srpskog nacionalizma na podrueju gdje zivi i

radi.

Vodicemo ga pod pseudonimora "SAN".

PREDLA2E: SAGLASAN:

OPERAWVN I BADNIK, NACELNIK ODJ ELJENJA 03,

Bii¥lV«l- ^iior1ad",

Zahirovid^mir/

DO B -R A V A: '

NACELK!IK SEKTORA

;SIJB

,

Zvonko Nikolid

73


MANOJLOVIC, (Pere) Nebojsa - "Jez"

1965. -Prijedor


Op. radnik: Stevo Ivetid

Reg. broj r D -

Datum evid. : jty.f'Qo

PRIJEDLOGza brisanje operativne veze na osnovu eiana 49.

Pravtla o radu SDB

MANOJLOVIC NEBOJSA, sin Pere i Bose Petkovid, rodjen 24.4.

1965. godlne, Srbin, drzavljanin SFRJ, diplomirani pravnik,

stalno nastanjen u Prijedoru, G. Puharska 114.

Vodjen je pod pseudonimom "JEZ".

R a z 1 o z i

:

MANOJLOVIC je registrovan kao op. veza SDB aprila 1989. godine.

Angaiovan je na patriotskoj osnovi i usmjeren na pradenje nep-

rijateljske djelatnosti BOZIC MIODRAGA ( vodjen kao PO SDS

RSUP SR Hrvatske), student Pravnog fakuiteta u Banjo j Lucl, ko-ji je istupao sa pozicija srpskog nacionalizma. MANOJLOVIC je

usrajeravan i na pradenje djelatnosti jofi nekoliko studenata ko-ji su stanovali u studentskom domu u Banjoj Luci, a bili su uvezi sa BOZlCEM.

Podaci koje je op. veza dala SluSbi bili su u potpunosti ta&ni,

sto je utvrdjeno i provjerom preko drugih izvora."JEZ" nije koristio OTS, niti su putem njega primjenjivane dru-ge mjere SluSbe. U toku saradnidkog odnosa izvor nije nagradji-van. Ukazano mu je na potrebu i daljeg fiuvanja u tajnosti njeg-ovih odnosa sa Slu5bom, Sto je izvor korcktno prihvatio.

74


Obziron da je "JE8" diplomirao na Pravnom fakultetu u Banjoj

Lucl, te da je otisao iz Banja Luke, cljenimo da ne postoje

usloyi za njegovo dalje koriStenje od strane SDB. Imajudi u

vidu da se radi o lieu koje je provjeravano i povjerljivo i

ubudude mu se u sludaju potrebe Slu£be,mo2e obradati 2a poraod.

Predlazemo da se "JE2" brise kao op. veza SDB, a materijal ar-

hivira.

Banja Luka, 'j j 199Q. godine-

PREDLA2E:

OPERATIVNI RADNIK,

Stevo Ivetid

SAGLASAN:

NACELNIK ODJELJENJA 03,MEmir Zahirovid

O D 0\B R A V A:

NACELNIK; ££KT0RA/SDB

,

vx

75


MARJANAC, (Slavka) Cedo - "Klark"

1945. - Todorici/Sipovo

CEHTAR Sl.l'iBl BKZBJEIWOST1

SKKTOR SDB BANJA LUKA

J.inija rada: 03

Op. radnlk: DuSan Pavlovl^

Dana: 7.6.1988. godlne

^T" ; •*- ^

PREDMET: HAJUANAC CEDO. priJ««Hog xa angaZovanJekao op. V«ia.-

MARJANAC CEDO, »ln Slavka i majke Jele, rodJen 9.5.1945. godlne u aelu ','

Todorlcl, opatina Slpovo, Srbln. drzavljanin S?RJ» zavrSio uEltaljaku . y,'."

Skolu. zaposlen u ©enovnoj Skoll "Nemanja Vlatkovlc" u Sipovu, nastanjca

u Sipovu. Trg slobode bb, Slan je SKJ.

5a Harjancem Je do aada u viSe navrata kontaktlrano na okolnoatl prade-'•

"•

nja 1 ponaSanja Sakic' Hllana /POO/. Ilea koja naprlJatalJaVl istupa aa :

blrokratsko-atatiaclc'klh poxlclja 1 poziclja arpakog naclonallrma. U

dosadaSnJtm koncaktlma Marjanac Je bio mcom koraktan, a podaci koja nam

Je uscupao zi Baklca 1 Ilea koja su njettu bllaka provjaravana su 1 preko

druglb izvora 1 pokazala au se tafnim.

Na oanovu donadainjlh aaznanja 1 procjene kao 1 liino spramnoatl Harjanca <

Dlsljenja a»o da on l»a odredjene nogucnoatl prafanja cap. aktivnonti

Baklca, poaabno na radnon ajestu kao 1 druge bezbjadnosna pojava na pod-j

rucju Slpova.

/.bog svega ovoga pradlazea da se Marjanac reglaeruja kao op. vara pod <

paeudonltcoa "JOAHX".

PRKIM.A2K OP. RADS'IK,

Dunin Favlovld .•*

D In H K A V A

KACKLVIK'SKKIUKA- St/ft

Zvonko Sikoll."

SAGLASANSEF detaSkana pDJjj JAJCE

ZJa^^Efcjlren,

c

76

^IIVARI JUGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH

PALIJA, (Zdravka) Sasa - "Kost"

1962. -Ruma

•umitvaitQfiTT^^ .*?!It'SittBJEDNOSTX*

SEKTOR SD8 BANJA LUKA

Op. radnik: MHorad Bilbija


PREDMET: PALIJA SA§A, prijedlog zabrlsanje op. veze.-

Palija SaSa, sin Zdravka i Jellce Mlzdrak, rodjen 20.7.1962. godlne

u Kuml, drJavlJanin SFRJ, Srbin, dlplomlrani pravnlk, stalno oan-

tanjen u Banjo.) Lucl, GradlSka cesta 216, Je tokoa 1985. godlne rrgi-

strovan kao op. veza 1 vodjcn Je pod pseudonimoa "KOST™.

Palija, dok je bio student Pravnog fakulteta u BanjoJ Luci, je us-

tupao bczbjcdnosno-intcrcsantna aaznanja o neprljaceljskoj I drugoj

dje.iatnosti studenata ovog fakulteta. Takodje. ukazlvao je na bezbjcd-

nosno-lnteresantne komcncarc pojedinlh profesora i aalstenata koj 1 su

zaposleni na Pravnom fakultetu.

Preko P3lijc, vrseno Je op. pokrivanje vefeg broja atudcntskib. manl-

fcstacija, u koj Im prllikama Je ustupao bezbjednosno Intereeantna aaz-

nanja c djelatnosti studenata 1 dr.

Obzirom <i.-\ ; --• j'.-ilija diplomlrao na Pravnom fakultetu i da nlje u ob-jektivn^j r.-.^^'r.ost i da nan ustupa bczbjednosno-interesantne podatke,

predlazer..- :i •.* brtse kao op. veza. Materljal ccmo arhlviratl.

PP.ED;.A/i; !.). r.\.<\:

MKir.iJ ijilb-ija

SAGLASAK7a SAfiELSl^ 0WJE1..IEXJA^<v^ 7a KACELSIJ^. 0WJE1..IEX

Eroi'r Zahlrovic

ii / Olid BRAVA

V. XAflEtSlK 3EKT0RA !&B

'S . ZVpnko NlkolJ.fr

77


PASALIC, (Marka) Boro - "Kent"

1949. - Luzani/Sanski Most

- 'fcatun: 0.11.1052. cto>-<-,'&,-''

" ^^W rW2^" v

î.î3a ra<1a-. 01

za uapoatavlianJQ norerinifcko.- odnosa ua

'. VafiALld OORCM, sin Markai Etajkt? Ter-^ rtHjon 10.10.194?.

Vgodint; u LuSanlna, opfltina SansV.i >*03». . srbin drSwvljanin

ST7U/ sagi'star okORorcijo, docont n» Vr.nnamikaa fakultota u

•>.BaajoJ Loci, naatanjon u Ban jo j Luci, Stari'evicB. S-9 , £l*n

Vodldamo ?a pod pseudeninom •l)(f£tff1'.

•% a c 1 o' * 1' •*\-s

A

fâlkom }977. godin* P«sali<5 so zaposlio r.a Ekonoirsfcov fakul-m • -..•.' /•

-i?,tiBtu u Banjoj Luci fcao doosat, a 1980. godin* on m u ro -'iiy «•'•'•. • v- . •*. .

^3p6dicowprosello It tiipgfeaid* u Banju Luku. Tokon stcdiranja" \^k«»onsk<m f'akoltafca ;«;«eocradu raSalid w% ptw*xa© sa Dn-

d Jovancw, Zee Hiodcigon Jf. Zolotl<? Ljubonircaj 1 joS n*-

__,. ii'cina koja istupaju'sanaeionnllafcitkih i aaarhollbare-

y'lt+'iekih "-r'.nija. -: -Vv > • -

'..'Pa5ali'* J? r v--«5i *«sto u stnnu OuftaniiSa svjedok =«o*7ih

ncprljnt-, - L.-.tupa uCinjonlh nl stranc Dn3anl-*a, Z*oa 1

Zolot.!^.*. . • • -r ^« povrcreno r.^prljitcl jski !*»t«p?r.

rofiitl.-o- : ;-'- .'.no obnvill r.rv 1~. forr- t-ivr.? r«?-'?"or «:•

78


pM«Udoeri^rnR sawianj* o n«i>rl jatalâiraj dj«iatno«tl n«v»'itonih

Zr,'o- ]><=•?. '--><Uno r- 'p'.-li ', :• -,rc tV-r,^.; r...!-oli!c" r«ta.;.:..>vii'. U; 'orrativ^ r,r;rtvo r,. r clljr-^ r.a ~ a mnjorlno r..->

-«•.-"?•:: }e nopri Jatcl jr.Vih 1 .^rurih V.orêr.tara Ilea fc^ja su B

--:<:< u v ontaktu, all jc or? n.-..itavlo so ustupnn-Jea :w>ri*«r -

• i'-. :t*znanja.

IV'-. kada sro ra£all<*u dall <'.*> r.na.ij* 'la ij» nici r».-.'vil>!«*!ro

podacirwi o nacionalistlFkir-' irturlr" 1 nnkl.-i Vrir-lnalrtir! rad-

ii jana fcoje j<» po^lnio od •'ar'.a nc nalasl na r.v.cnowôn faVul-

tustu u nanjoj Lucl, ixrazir. •>» Vajanjo *boc terra !*to je to

noHnlo i i^tovretBono ieroljlo jo nprrr=no9t rla flluJbi cortxrna

u ^radenju neprljatal-is^n c'. i« In trior t.1 Du5anl<?a, Zoca 1 joR

nekih Ilea koja nu lntnresantnA ra SD3 sa aijncV.t* b^rbjedno -

."akon ton* PaSalld jo noSeo iiatuvatl konkretne podatke o ne-

vriiateljskim i dr. kor.e^tarira Du5anl-5a, 7.«ca 1 Joloti<5a, o

"eri: sek) oinali u vifie rodovnth lnfnnraclja. On u potpunostiizvrJ'ava x:»datka koje nu tjostavirao t do aada nija r>rovalio

kantakte aa SOB.

Podat«-o kofe untuoa *no prr>v1«rtli i onl su potp'mo taCnl.

Obxiron ** j#> r«*ali<< u pozlclji da rratl ncprljat<slj*ku djo-letnoat Ou xar.i-«a, "oca i jo* nokih Ilea ljoja an povreaeno nm-pri jat.clis) l ,-.< •->r«mju. -r^dlasorv) la at* tux nil-, nastaw5'ontakri i • .

; - fru^wo k*o parndniV.a TC.

pvi,asa:i 'v-Vm:!* n r:~:^rr-.TA ->i.

l*'^:?^ 1."-V* ./

^)

79


PETROVIC, (Nedeljka) Rajko - "Rotor"

1946. - Bodegaj/Nova Gradiska

CENTAR SLdZBT BEZBJEDNOSTI:

"

'

SEKTOR SDB BANJA LUKAOp. radnlk: Milorad Bilbija

Dana: 10.7.1987. godine

"W&Wfi

l.inija rada: 03

PREDMET: PETROVie RAJKO, prijedlog zaregiacrovanje operaclvne vc—ze.-

Petrovic Rajko, ain Nedeljka i Mllke Rakic, rodjen 9.1.1946. godine uBodegaju. opStina Nova GradiSka, SR Hrvatska, Srbin, drzavljanin SFRJ,dipl. pravnlk, zaposlen kao komercljalista u RO "Ratar", stalno nasta-njen u Banjoj Luci u Ulicl brace Lastrica broj 4, clan SKJ.

Sa Pecrovlcem smo do sada vl5e puta kontaktlrall u cllju prilcupljanjaobavjestenja o neprijateljskoj 1 drugoj djelacnostl pojedlnaca sa ko-jlma dolazl u koncakc

.

• V

Pecrovl* Je prlhvatlo kontaktc sa SDB i do sada Je davao inceresantna :

obavjestenja o neprljateljskoj djelatnosti pojedlnlh Ilea lz Banj a Lu-ke. Takodjer, preko Petrovlca smo do sada izvrslli veel broj op- provje-ra za Ilea iz Banjaluke.

Petrovli do sada nlje provallo kontakt sa SDB.

PoSto je Pecrovic u veoma bliaklm odnoslma sa Mojovic Nlkolom. POO, upozlclji je da pratl njegovu neprljateljsku 1 drugu" d jelacnost- /fa eeokolnosci sa nj 1m smo obavlll informatlvnl razgovor u cilju usajerava-nja preraa Mojovlcn 1. com prilikom. dao nam je nc-kollko inceresantnihzapazanja o Mojovicu. Stnga, predlazemo da su Pecrovic registruje kaooperatlvna vl-z.i SDB.

Voii I rcnii K .i p. hI psoudoiii

I'HKiJI.AX.K:

OI'KKATIVNI KADN1K:ii :.>r.j.i Anbij.i-

p tt BAl A Oi #

SAi:;..\SAN:

!;a(":elxik odjeljesja 03Ktnli

a<^

.mixr /.ahirovlc

\

80

rCUVARI JUGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH

POPOVIC, (Davida) Milan

1950. - Bocac/B. Luka"Orao"

CENTAR SLUZBI BEZBJEDNOSTI


Odjeljenje 02

Reg.broj: V -^ ^Datum ev.= W- 9 A/ffi

PRIJEDLOGza anga2ovanje operativne veze, na osnovu dlana 48.

Pravila o radu SDB

POPOVIC MILAN zv. "Cisin", sin Davida, rodjen 10.9.1950. go-dine u Boccu, opStina Banja Luka, Srbin, dr2avljanin SFRJ,

NPI, gradjevinski radnik, na privremenom radu u Lincu, Aus-trija, stalno nastanjen u Bodcu, Banja Luka.

Razlozi:

Popovid Milan se ved du2e vrijeme, oko 19 godina, nalazi naprivremenom radu u Lincu, Austrija i kroz kontakte sa poje-dinim na§im radnicima dolazio je do podataka o verbalnim nep-rijateljskim istupima.

Nakon §to nas je Popovid o tome samoinicijativno upoznao, po-cetkom ove godine i posto smo raspolagali sa odredjenim poda-cima o verbalnim neprijatel jskim istupanjima jednog broja li-ca, nasih radnika srpske nacionalnosti , usmjeravan je na pri-kupljanje i prov jeravanje ovih saznanja, te nam je kroz pro-tekle kontakte dao vise podataka o nepri jateljskom istupanjuStevanovid Dragana, povezan sa detnidkom emigracijom u Lincu,inade rodom sa naseg terena.

81


m

Takodje, kroz kontakte i druzenja sa Smiljid Ljubicom, svo-

jom daljom rodjakom, Popovid se upoznao i sa OrSulid Jakobom,

00 naSeg Sektora.

Naime, Smiljid Ljubica du2e vrijeme 2ivi zajedno sa Or§uli-

dera i obilazedi je, Popovid je dolazio do podataka o ver-

balnim neprij ate lj skim istupanjima OrSulida, obzirom da ovaj ?|

ne preza da se pred svakim eksponira.

Sa Popovidem smo, obzirom na navedene mogudnosti, zapodeli

intenzivnije kontakte, nakon dega je dolazio do razliditih

podataka o OrSulidevoj neprijateljskoj aktivnosti na propa-

gandnom planu, te njegovim kontaktima sa na§im radnicima na I

privremenom radu u Lincu. Od njega je izuzimao kasete sa

neprijateljskim porukama, te propagandni materijal (leci)

,

koje nam je prema dogovoru dostavljao. .1

podacima vezanim za neprijateljsku aktivnost navedenih li- I

ca, koje nam je prezentirao Popovid, pisali smo u redovnim 1

informacijama broj 38 od 2.2.1989. godine, 75 od 6.3.1989. 1

godine, 106 od 30.3.1989. godine, 191 od 8.6.1989. godine, j203 od 19.6.1989. godine, 202 od 28.6.1989. godine i depe§a- 1ma broj 465 od 16.3.1989. godine, 971 od 16.6.1989. godine i 1

1092 od 17.7.1989. godine. I

'if

U torn smislu, dalji rad sa Popovidem bazirali bi na usmjera-vanju prema Stevanovidu i drugbi licima, koja istupaju sa po- I

zicija srpskog nacionalizma ili su povezana sa detnidkom I

emigracijom, a uporedo bi koristili njegove mogudno^sti dai dalje bude u toku djelatnosti OrSulida, s posebnim osvr-tom na otkrivanje veza Or ail i da, medju nosiocima na§ih PI.

Na osnovu dosada§nje njegove aktivnosti i volje za rad, pred-

|

la2e se da se Popovid Milan, registruje kao op. veza SD3, u

svojstvu informatora, pod pseudonimom "avo"

82

filVARI JUGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH

Nakon registracije Popovida, kao op. veze "OfVO" , safiinit <5e-

™' mo Plan kori§tenja.

PREDLAfcEOPERATIVNI RADNIK

ljko Kacavenda

SAGLASANNACELJ&K .ODJELJENJA, 02

Slobodan Sakan

D L U K A

Na osnovu clana 48. Pravila o radu SDB, se - **e odobrava

angaSovanje op. veze pod pseudonimom "ORAO".


83


POPOVTC, (Spasoje) Jovo - "Susnjar"

1944. - Tomina/S. Most

CSB SECTOR SDB HANJA LUKA

Op. radnik: Mirko JeSid

Cdjeljenje: 03

Itfjistarski broji / .. -, ,lM. -"/fffrfc

SAGLASAN NACEXNIK III UPPAVE SDG|

Varunek Zcljko

PRIJEDLOG .•-S:;

-;.;*i>"-:;;--'

za prestanak uaradnje sa op. vezom BSU&i3AR".;;

£:>-;.:_;'

V:-..\*y; =-

Na oenovu tatke 17 Pravila o radu SDB, prodlazcro prestanak saradniCkog od-

noea sa op. vezom "Susnjar". .':';''.'"

rOPOVlC JOVO, sin Spasoje i Boslljke r. 2.9.194-5. godine u Iteminil-S. Host,

Srbin, drzavljanln SFIU, slu5behik; zaposlen u SOo S. Most, ozenjen, stalno

nastanjen u Tanlni bb.-.:s

:r#;\.;

Vodjen pod psoudoniwom "SUSNJAR".

R a z 1 o z 1 :

,d»:'v; ;V;<^

S Popovldon He kontaktira na principu Oobrovoljnosti 1 patriotiznu'bd 1987.

godine, a zvanifcno jc registrovon kao op. vcza pod pseudoniinam "SuSnjar".

14.10.1987. godine.

Dobar jc poznavalac prilika u Mjesnim zajednicama Tbmina, Podovi i Ko2ica i

SluSbi jo ustuplo do sada vise bezbjodnosno interesantnlh saznanja b Hcimakoja sc cksponlraju sa jxiziclja arpekog nacionalima

ra blla su pod obradom

Slu2be.

Saznanja koja mm jo ustupio "Susnjar" provjerlll win pcoko vise naSih iz-

vora i potvrdila su so kao tacna.

Kontaktt- s.i SDK nl u jednoj prilici nlje provalio .

"Susnjar" ni jo korlstio el's, a putcm njcya nisu primjenjivanc ni drucjc

mjoro SUizlx".

Nijo n.njmiliiv in, .t l-u' jo svjostan da so nalazt u n.ndnickom odrosu sa

Sluztxm,

Obziran d.i su so ll-'-- i kruif njosjovih voz.3 na kojo jo "SuSnj.ir" bio usinjoron

84

n IVARI JUGOSLAVUE - SURADNICI UDBE U BIH

pasivizlrali prestali su razlozi za dalje koriStonju "SuSnjarn" kao op. veze

SDB. Inafie poSto se radl o lieu koje je provjereno i povjerljivo, to sprtsn-

no 1 na dalje kontakte u sluiaju [jctrebe cijcnlmo tla rrai so Slu/.ba u datim

prllikama, ro°2e i u budmfe obracatl za pc*not5.

Zbog svega navedenog predlaioio prestar»ak saradnlCkog odnosa sa op. vezom

"SuSnjar", a'da se naterijal nakon odobrenja arhlvira.

Banjaluta, 20.09. 1990.godinc

//

lb-

- >n'v —

"

PRHXA2E NftOLNIK.SpfcroRA SDB,

G&&*c

SAGLASAN rODSEXP£r/ffirSCB,

('('u/ui^'-Srodoja NOvid )

Odobrenje

Na osnovu taSke 5 Pravila o radu SDB odobrava sc prcstanok sarodnjc sa

op. vezom "SCKO".

REPUDLIOKI SEXRErAR ZA

UNUTRASUE POSUWE

J7/od i<n<k

»

Mulicjicd Bc-iiic

85


RADIC, (Kuzman) Ljubomir - "Globus"

1934. - Josavac/Celinac

'X''}*

Op. - a&nikt Buri6 Komcilo

PRIJEDLOGza angazovanje saradriika

Na osnovu clana 46 Piarila o radu SDB predlazem angazovanjeza saradnju sa SDB, RADl6 /Kuzman/ LJUBOMIRA, rodjen 13.5.1934. godine u Josavci, SO Celinac, SFRJ, pol mugki, drzavljanin SIR J, mol^r , stalno nastanjen u Edmontonu - na adresi11306-5? Street, Alberta, Canada, zaposlen kao samostalniobrtnik - moler.

R a z 1 o z i:

Sa Radicem kontaktiramo od septembra 1976. godine. Kroz dosa-dasnje informativne razgovore i pismenim putem davao je podatke o neprijateljskod djelatnosti kako srpske, tako i hrvatskeekstremne emigrate u Kanadi i Americi , o 6emu smo pisali unasim informacijama br. 379, od 2o.lo.1976. godine i br. 34 od24.1.1977. godine.

U Junu ove godine boravio je u zemlji kada nas je upoznao dau FK "Beli orlovi" iz Edmontona

j-i nekoliko lica na celu saJocom Mrdjenovicem iz s. Gredjana kod Okucana, SR Hrvatska inekim Spasom, emigrantom, rade na tome da klub p&stane organi-zacija kroz koju 6e se manifestovati ideje velikosrpstva icetniStva. Pisano u nasoj informaci ji b r. 267, od I2.7.1977.godine.

S obzirom na dosadasnji korektan odnos prema Sluzbi i potvr-djenoo spremnosti za saradnju usmj^ren je da radi na razbij?,-nju grupe srpskih necionali-^ta okupeljenih oko Spase i Mrdje-novica tj. da preko pozitivnih licnosti iz ovog kluba siri

86

rtWARI JUGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH

srpske i hrvatske politicke migracije u Edmontonu.

Vezu sa njim odr2ava6emo na dogovoreni nacin, pismenim putem

i neposrednim kontaktom prilikom dolaska u zemlju.

Ukoliko se prijedlog usvoiJi saSini6emo plan operativnog ko-

riStenja aaradnika, a sva obavjeStenja koja ubuduSe od n,je

ga budemo dobijali dostavljacemo pod pseudonimom "GLOBUS".

Banjaluka, 29.8.1977. godine PredlaSe op. radnikBuri6 HomSitar'

Saglasan §ef Ods^eka:

Bara6 Anto

/AtAt' fat*

ODOBBMJE

Ha osnovuSiana 46 Fravlia,o radu SDB Ne»odobravan angaJova-

nje za earadnju sa SDB fsaradnika "Globud".

Banjaluka, J^>.$, 7 9 fc Rukovodilac

Mile Mandi

ce

-87


RISTANOVIC, (Marka) Jovan - "Omar"

1925. -Pec/Bos. Grahovo

?$mMm^^^fe^SIS?

1 Pffzlmc, nicvo Imc 1 ImcRISIAN0VI6 Marka JOVAN

"cms."2 Psoudonim

3

4

Guriiua, mJi'Slo, opiuna i SI?

rodenjn (za stranr drzavljanc

1 JrZava)

Mjc&to i adrcsa boravka

(prcblvaii&la)

7.1.1925.g. b. Pec, Bos.Grai.ovo

Banja Luka, Svetozara Markovida ?.

S Brafno $lan]e Ozenjea

6 Narudnost Srbin

7 Drjavljanslvo

8 Zantmanje (vrsla posta)Set inspekcijska sluzbe

9

10

Nuziv [ mjes'o ustanovc lit

preduzeca gdje |c zapoalen

Filijala eluzbe DK - Banjja Luka

Vrsta (grant) djelilnosllDruStvono organizaci;Je

.11

'

'''v;.

Skotakt aprema, odnosno slruina

kvcllflkacija

Visoka

12 Znanje slranih jczlka

13

M

l.'i

Individualize nsobtnc — sklonosll

mane, hnlti

D.i li je i-lan SK

l>Oi!j. 1 ii pni^luxh i ilnme

k:n;i!.t. '-nliKi vv/iliif /A [IHtslust

Da

?i IVAR1JUG0SLAVIJE - SURADNIC1 UDBE U BIH

20

b) Ncprljaioljska dichilnosl koju

obrailnjc

c) Obrarfa na koju Je usmjrren

Vrsla saradntka

a) Mjcsto, drzava I ivojstvo

boravka

b) Mjescc i godlna upu£ivanja

u Inostranstvo

c) Da II )c koristcn prljc

odlaska u tnoslranstvo I na

kojlm zidacima (tinljl)

Podrivanje ekonomske osnovica druStva

Tnformator

d) Vrsla saradnika

c) Nafln ugradivanja

f) Na{in odriavania v«e

Slcpen pouzdanostl sarsdnlka Pouzdan

22 Ko|i ga operaltvnl radnik dtll

na vezi Banu5i6 Marinko

23Oslali podarl, misljcnja I prjjcdlozl

o saradnlkii I saradnjl

Ipitnlk popuntii

89

1m

CUVARI JUGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH(1

— ?i

RTVIC, (Marka) Mile - "Jelovac"

1935. - Raljas/Prijedor

Limja; radai : 03 V.;:.

PRIJEDLOG

za brisanje saradnika na osnovu {1. 50 Pravila o radu SOB,

Nod: RIVIC MILOM, sin Marka i Marije r. 22.11. 1935. godine u RaUasu,opstina Prtjedor, Hrvat, driavljanin SFRJ, nije JUn SKJ, penzioner,stalno nastartjen u Raljasu br. 64.

R a z I o z i :

RIVIC MILE je nakon potrebnih provjeravan ja 198«. godine angaiovan n3 oa -triotskoj osnovi na planu pradenje tica koja se eksponiroju sa ao:?ci;al.rvatskog kleronacionalizna i klerikalizma iz redova RKC u iupi -RaljaLopStina Prijedor i registrovan kao saradnik pod pseudonimom "Jelovac".U dosadaSnjim kontaktima dao jc vise interesantnih podataka o nekin. sve-4enicima RKC kao 1 njihovi* istomisl

j enicima iz redova vjernika o cenu smopisali u nasi* "redovnia tformacijama.

Bududi da smo nedavno brisali POO nad SOSIC don STIPOM, iupnikom u zupiRaljai zbog koapromitovanja i pasivizacije SoSida na koga je bio usojerenkao i to da je Rivid u toku godine obolio predlaieno da se isti briSe kaosaradnik.

PRE0LA2E OP. RAONIK,i

. ,*- . .

• Mirko Je'ic

H U

tl.i oin-jvu £l. 50 Pravila o rofju SVQ ^•E^

"JELOVAC".

'^J;<>•»' u S?Tr*«"«#

90

•^i.>-^:"

rtiVARI JUGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH

SAVIC, (Branka) Mladen - "Termal"

1938. - D. Ribnik/Kljuc

CENT1R SDB BANJA LUEA

DetaSman Jajce

Odd el d end e: 02

Op. radnik: Dusan Pavlovic

REG.BROJi J} ~0ty£f>Datum evld; -&/•({<&

PRIJEDLOGza angazovande saradnika na osnovu Slana 46. Pravila o

radu SDB

SAVIC MLADJEN zv. "Mladdo", sin Branka i raajke Vods,

rodd- 5-11.1938. godine u D. Ribniku, opstina Iljuc,

Srbin, drzavldanin SFRJ, ijrenutno na privremenom radu

u Stutgartu, SR Hdemacka, po zanimandu vozac, zivi u

Laktasimai ul. Petra Kocica br. 24., nide clan SKJ.

R A Z L Z I:

Savic so vec duze vremena nalazi na privremenom radu

u Stutgartu - SR NjemaSka gdde povremeno kontaktiraBarudziQa Savu /POO/. Na okolnosti tih kontakata 8

njim de pocetkom 1984. godine obavlden razgovor u ko-dera j« Savic bio vrlo korsktan i uatupio d« vig^ eazna-

Bda o nep. dd«latnosti Barudzide.

Kalcon tog razgovora Savic $». saraoinicidativno izrazio

2»ldu za saradndu as SJB oko prac»nd« a*p. d\j*latnontli* v rudzid«, P-» d* n ndi"n nartnvld*n kontnkt tftl«fon«lcl

91


Hi: putem .pisma. /IT jsim .koat^tia^âtupaoâ^b^bdedaoB- y:;|

no-intereaantna aaznanja o nep', djelatnoati Barud2i;}a1

Save iz kojih je nnpisaao pet redovnih informacija.j

Uatupio je Slu2bi i Jedno pismo koje je BarudiSiJa nje- 1

mu poslao iz kojeg ae vidi do Barudzija u n'jega ima I

doata veliko povjerenje.

Podaci koje $e Savic do sada ustupao Sluzbi za Barudzi-

Ou pokazali au ae kao tacni.j

Obzirom na njegovu apremnoat da i dalje uatupa podatlce I

Sluzbi, njegovu doaadagnju iakrenoat i tacnoat podataka 1

koje d« do âda uatupio kao'i to da Je i'dalê u moguc-noati pratiti nep. djelatnoat Barudzija Save /POO/ i |

lica njemu bliakih, miSljenja aao da je Savic atekao od-

redjene uslove da ae a njinTmoze atupiti u aaradnicSki 1

odnoa, te predlazem da ae on regiatruê kao aaradnik 1

pod paeudonimom "TERMAt*. ' ' I

Jajce, 16.04.1985. godine ? .

PREDLiiZBÔP. RADNIi:, SAGLASAN bEF DETASMXMi SDB

Susan Pavlovi6

D L U K A

No o?novu clana 46. Pravila o radu SDB SE - NE odobravaangazov?mo- za earadnju Savic Mladjena pod paeudonimom"MOSOR".

KACELKIK CENTRA Su3,

T92

?HVARI JUGOSLAVUE - SURADNICI UDBE U BIH

SKENDERIJA, (Ljubomira) Radomir - "Disk"

1963. - Subotica/B. Luka

y^OOT&R^-SLoi"^ BEZBJEDKOSTI- •

*— ' ;"Vx ?':


Op. radnlk: Kilorad Bilbija

Dana: 14-11.1988. godine

PREDMET: SKENDERIJA RADOMIR, prijedlog zabrlaanje op. veze.-

SKENDERIJA RADOMIR, sin Ljubomira i Mileve Majstorovic, rodJ en 3.2.

1963. godine u 8. Subotica, opStina Banja Luka, Srbin, driavljanin

SFRJ, dipl. inzenjer maSinstva, Btalno nastanjen u Banjoj Luci, Dorda

Jovetica 52, Elan SKJ, Je dana 17.12.1986. godine rcgistrovan kao op.

vera i vodjen Je pod pseudonimom "DISK".

Dok Je bio student MaSinskog fakulteta u Banjoj Luci, Skenderija JeSDB uatupao bexbjednosno intereaantna saznanja o neprijateljakoj i

drugoj djelatnoati Btudenata banJaluSkog UnlverziUet*. Takodje. uanje-ravan 3«im praienje neprijateljake djelatnoati Joki£ Radoaira /ta-da bio student MaSinsVog fakultota i pod tretraanom SDB, kao POO/, sakojija Ja Slulba Juna 1986. godine obavila ra5£i8cavanj«. Ovon prilikomod Skendarije Je uzeta izjava u saislu Slaoa 151. ZKP, na okolnoati ne-prijateljake djelatnoati Pecanca.

Obriro* da Je Skenderija diplomirao na Mafiinakom fakultetu u BanjojLuci i da Je trenutno bez zapoalenja, nije u objektivnoj mogu£nosti danam uatupa bezbjednoano intereaantne podatke, predlaJeno da se brigekao op. veil, a materijal arhivira.

PRKI^LAZe OP, RADNIK., SACLASAN

EI.SIK. 0DJE1.JEXJA 03

/Illorad BUb^a/

Emir '/.aliirovic

yODOBRAVA ANAftELrt!/. SUCKTORa/sDB

Zvonko Nikollc

— 11

93

CUVARI JUGOSLAVIJE - SURADNICIUDBE U BIH

SRDIC, (Stole) Mladen - "Tomas"

1930. -Prijedor

UPITHI'K S

t. Prezlmc. oCcvo (me I tmeSTO)l6 /Stole/ MLADEN

i. Pscudonim "TOMAS"

3,

4.

Godlna 1 inlcsto roden)a

(opSllna 1 SR)1930, Pri.-jedor, SB BIH

Mlesio 1 adresa boravba

(prebivallSIa)

SR NjemaSka - MUnchen, Klarastrasse9 RUokdeb Weg 70/2.

5. Brafrno stan)e NeoSenjen

6. Narodnost HjVBt Si&JAT

7. Driavllanstvo

8. Zanlmanje (vrsla posla)

Farmaoeut - u privatnom sektoru

9.Nasiv 1 mlesio uslanove ill prcduje-

6a id\e |e zaposlen

Mlnchen, Laboratorija dr Hercog

10. Vrsta (grana) dldainosllIstraSivaSki rad u zflravstvu

It.Sbolsfea sprema. odnosno 9tru£na

hTalillbaollaMedecinski fakultet - farmaoija

1!. Znanie slranlh fdlha Potpuno vlafla njemaSklm

13.

14.

1S.

IndleUloalne osoblni1 — sblonosli

mane, hobl

I'tnt.u-i l* pii.ili^h I ilnty.-

Ij.w.lW. ii.IJI.'i V* Mil* ;.i t'm'.l.til

Ne Sell da ''a.le pismene izvjnHtajje,

fotoamatfr, filatelista, numizmetiBar,planinar, smuSar.

'ni/T.rant

94

rtlVARI JUGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH

17'.

18.

*0.

OWIOr «f)tf«tO«r«ll)4'''*"'

Koiu neprllalellibu dltlalnosl

obradule (llnlla rada)

51

— w

a] Mlcslo, driava 1 svolslvo

borarba

b) Mlesec I godina upuiiivanla

u inoslranslru

c) Da II ie borUlen prlle

odlasba u Inoslranstro I na

bo)lm ladaclma (llnl)il

d) Yrsla wadniba

e) Nailn ugradlvan|a

1} Na£in cdriavanja vcsc

Stcpen pou/danosli saradnlba

Ko|l ga operallvnl radnlb dril

na reel

Oslall podaci, mlSIJcnja 1 prljedloil

o saradnlbu I laradnll

Na xHobrovplJnoJ oanovi

Uamjeren na razbijanja emigrantaka orga-nizaoije JDS.

Mtinchen - SI? NjemaSka - emigrant

1959. g.Maja 1966.

Nije

Angagovan iz grupe

tutem operativhog ra^nika u inostranstvu:

Potpuno pouzdan

Sedo Nigkanovl<5, emigracija

u Banjal.uq.i, daM 2y.2., t« 70.U pllnlb popunlai

riara ::okvi<<

95


^t?'i^>&''$&itf*£v&*-' **> "'•

V vi:-'--^ .i 1-''-

,

V-r.V^'C:;-V:-':D-..i45 !'-^fe,.'l

CBMTARi-^i. R«j.'br.' r.;,i;„„„.; „„..1 '*** Mil

Dopune 1 promjenepo upltnlku S

1 Prcjlmt, o6evo Imt 1 tmc SRDI''! /Stole/ ItLATlEN

2 Pteudonlm "T0MA5"

.

Redol broj plUnJi

kod kojeg ]c nuUlipromjeiu

TEKST PROMJENE

f:

v-' V. brisan maja 1973. godine

jlavrSio zadatak. pradlaS" ae razmatranle ir.oflU<5nosti

njeROvoK angaSovan.ia po ob. sluSbona

?

\

*

d«m 13 .'19' •« PROMJENU IZVRilO

96

rtiVARl JUGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH

STOJANOVIC, (Nede) Veljko - "Vlatko"

1963. - Vlatkovici/Skender Vakuf

"SEKTO* SDB BAHJA LDTtA*

!*V'? : "'J *•'*&!&? --•••.-

• - •-•>>,.

Op. radnik: Slavko KaleSevif


PRF.DMET: ST>JANOVld VEUKO, prljedlog zabrisanje op. veze.—

STOJANOVld VELJKO, sin N*de 1 Jeke, rodjen 11.5.19S3. godlne u Vla-

tkovicima, opsStina Skender Vakuf, Srbin, dr?.avljanin SFRJ, student

BoKoalovakog fakulteta u Beogradu, scalno nastnajen u Vrbasu - SAP

Vojvodina, Je dana 22.10.1985. godlne reglstrovan kao op. vera 1 vo-

djen Je pod pseudonimom "VLATKO".

Stojanovlc je prvl put kontaktlran od strane SDB 1984. godlne u slu-

Jaju rasvjetljavanja neprljacelJskc djelatnoacl Popovic Kevenlot bogo-

slova SVC. Iji njegove generaclje. On Je too prllikon ukazao na vISe

bezbjednosno lnteresantnlh aaznanja 1 lskazao spremnost za nove konta-

kte. Nakon zavrsene bogoalovije Stojanovlc Je kontaktlran JoS u par na-

vratt, kada Je Uakodje dao korlsnih eaznanja.

Medjutlm, odmah iza toga upiaao Je Bogoslovski fakultec u Beogradu 1

praktigno za atalno odsello ga na£eg podruEja /preko reapuata boravl

kod majke u Vrbasu, Jer au sau ae rodlteljl u aedjuvreaenu rarveli/.

Obzlroa na sve ove okolnostl 1 nenogucnoatl njegovog daljeg korlStenja,

predlairxo da ae Stojanovld bride kao op. veza, a Mterijal arhlvlra.

PRKDLaZE OP. RADNIK. SAGLASANlu .___

/NAtELNIK. ODJELJENJA 03

Slavko MaleSevli .""' •'

//,,-,.

Hair Zahirovlc'

/ODOBKAVA /

*

CI t' * • (

7.vonko Ni kti 1 1<"•

97


STOJISAVUEVIC, (Ilije) Rade - "Begej"

1950. - Hasani/Bos. Krupa

CEKTAk-VSLOZBI'BEZBjkDNOSTl'''*••"'"" '"'' v -

SEKTOR SDB BASJA LUKA

Op. radnik: Mllorad Bilbija

Dana: 15.6.1987. godine Linlja rada: 03

PRIJEDLOGtfl brisanje saradnl£kog odnosa

Sa STOJISAVLJEVld RADOM, sin Ilije i Stoje, rodjea 2.1.1950. godine

u ftelu HaSani. opStlna Bos. Krupa. Srbin, drzavljanln SFHJ, stonato-

log.zapoolen u Studentskom centru "Veljko Vlahovid" u Banjoj Luci,

stalno nastanjen u BanJoJ Luci u Gojpvoj ulicl br. 11.. nlje ilan

sju. - .

Vodjcn Je pod pseudoniwom "BECEJ".

R A Z L Z I:

Sa Stojisavljevlcen Jc tokom 1984. godine uspostavljen saradnlCki

odnos u cilju pracenja neprljateljeke djelatnosti KuzslLc' Hllorada,

koji jc u to vrijeme bio zaposlen kao ljekar u Kotor Varosu.

Naln*. Stojisavljcvic je zajedno sa Kuzxicea studlrao sa Medicinskoa

f.-ikuUccti u Beogradu, a svoje druzenje i kontakce nastavlli su i oa-

ken zavrsetka studlja. Takodje, Scojisavljevid Jc bio u dobria odno-

sinui i sa Dusanic Jovanom, /brisana 00/, Zee Miodragon /brisana 00/

i Zolocic l.jubomirom, sa koji ma Jc Sluzba raSciScavala. Stojisavlje-

vic jc ukazivao na neprijateljske iscupe Kuzcaica. Dusanica i Zeca,

sa nacionallstickih i pozlcija gradjanske desnice.

<*HVARI JUGOSLAVIA - SURADNICI UDBE U B1H

Obrirom da je Ku*mi£a "Den rdravlja" Kotor VaroS 1985. godlnc, postao

no specijalizaclju u Bcograd, gdje ue ostati cri godine i da ne pos-

tojc uslovl ra njegovo dalje koriscenje. od Stoj lsavljevlca sno uzcll

Izjavu na zapisnik po clanu 151 ZKP-a o neprljateljskoj djelatnostl

Kuzmica, te predlazemo da se brise kao saradnlk, a da sc ntaterijal

arhivira.

a Biiyi>4

NIK

SACLASAN

RsAeELNJJCoODJELJEKJA

Emir Za,nlro^Ic

B R A V A i

SEWTORA SDB/

Nikollc

m

99


SUKUR, (Petra) Nikola - "Maki"

1955. - Kobilje/Skender Vakuf

:entar slusbi bezbjednosti

sektor sdb banja luka

3p. radnik: Dfian MilinkovidDana, 11.04.1990. godine.-

1

Linija rada: 03

PRIJEDLOG

Za brisanje saradnickog odnosa na osnovu filana 49. Pravilao radu SDB sa SUKUR NIKOLOM, sin Petra i Jevrosime, rodjen12.6.1955. godine u selu Kobilje, opstina Skender Vakuf, na-stanjen u Skender Vakufu, Ulica brade Sevarika bb, Srbin,drzavljanin SFRJ, poljoprivredni tehnicar, zaposlen u Opstin-smom 5tabu TO Skender Vakuf.

Vodjen je pod pseudonimora "MAKI".

R a z 1 o z i:

SUKUR je angazovan za saradnika sa SDB 1988. godine na patri-otskoj osnovi i usmjeren na pradenje neprijateljske djelatnos-ti BENlC DUSANA (brisana PO) , diplomiranog pravnika, direktoraRO "BRATSTVO" Skender Vakuf, koji je djelovao sa pozicija srp-skog nacionalizma. *

SUKUR je usmjeravan i na pradenje neprijateljske djelatnostijo5 nekoliko lica koji su bili u vezi sa BENICEM ili su samo-stalno neprijateljski istupali.

Na osnovu podataka do kojih sno dosli, izmcdju ostalih, od

SUKURA, a koji su so, provjerom proko drugih operativr.ih upo-

100

^^TIVARI JUGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U B1H

rittta, pokazali tafinim, rasvjetljena je, dokumentovana i

presjefiena neprijatuljska djelatnost BENI6A i njegovih v«za.

svemu ovom bbo u vi'Se navrata informisali III UPRAVO SDB.

Inaoe, kontakte sa SDB nije provalio.

SUKOR nije karistio OTS, niti su putem njega primjenjivane

druge njere SluSbe. Nagradjivan je vise puta manjim pokloni-

ma, fito je prihvatio korektno, jer je bio svjestan da se

nalazi u saradnickom odnosu prema Sluibi. Ukazano mu je na

potrebu i daljeg fiuvanja u tajnosti njegovih odnosa sa Sluz-

bon Sto je, takodjer prihvatio.

Obzirom da je dofilo do pasivizacije BENICA (brisana PO) kao

i njegovih veza, te da na podrucju opstine Skender Vakuf

,

trenutno, nema znafiajnijih nosilaca teze neprijateljske dje-

latnosti grupa ili pojedinaca, ne ukazuje se objektivna pot-

reba za njegovo dalje koristenje od strane SDB u ovom obliku.

Imajudi u vidu da se radi o lieu koje je provjereno i povjer-

ljivo i ubudude muse, u slucaju potrebe, Sluiba moze obradati

za pornod.

Zbog toga, predlazemo da se SUKUR briie kao saradnik SDB, a

materijal arhivira.

\PREDLA2E: h 1 SAGLASAN:

OPERjWatvWI RADNIK, V\ NACELNIiJ-SEKTORA/BDB ,

DuSan Milinkovid M>j*fco Savf&L

ODOBRAVA:PODS^SRETAij* ZA;jSDB,

101


SEKERAC, (Mladena) Dusan - "Balj"

1938. - Verija/Bos. Dubica

CSB SHCTOR.SEB BMUA IJUKA, ^™^*&F*&$.Cp. radnlk: Rodic5 Radctnir

Datum: 29.9.1986. godlne

PRIJEDLOG

za angazovanje op. veze na osnovu £1. 51 Pravila o radu SDB

5EKERAC DUSAN, sin Mladjena i Dusanke r. Itepajic", rodjen 12.10.1938. godi-

ne, u Veriji, opstina Bosanska Dubica, emigrant, regulisao

status, drzavljanin SFRJ i Austral!je, na radu u Austral!ji,

stalno nastanjen u Bosanskoj Dubici.

Sa izvorom kontaktiraroo od ljeta 1982. godine a u cilju prikupljanja bez-

bjednosno interesantnih saznanja o djelatnosti ekstremne emigracije na

podrucju Sidneja.

Kako se izvor kroz prvi razgovor pokazao kao debar poznavalac prilika i li-

ca ukljucenlh u djelatnost ekstremne cetnifike emigracije na podrucju

Sidneja, zapocete kontakte smo nastavili nastojedi prcdubiti bezbjednosno

interesantna saznanja koja je prezentirao te sagledati mogucnosti za

njegovo kvalitetnije op. koristenje.

U narednim kontaktima koje smo ostvarili sa izvorom procjenili smo da izvor

posjeduje sve uslove za uspjesno pracenje neprijateljske djelatnosti u

redovima cetnifike emigracije sa podrucja Sidneja.

Izvor je prihvacen od jednog broja lica koja se neprijateljski eksponira-

ju protiv nase zemlje, a da pritom kod istih nije kcnpromitovan . Psihofi-

zicke osobine izvora u potpunosti odgovaraju osobinama koje su neophodne

za ovakvu vrstu posla. PsihiCki je stabilna lienost, snalazljiva u novo-

nastalim situacijama, komunikativan je i lako uspostavlja i ostvaruje

kontakte a da pri torn nije upadljivo nametljiv.

Detaljnotn provjerom podataka utvrdili smo da potice iz porociicc- .--.i.;a ;-:= _

102

fiiVARI JUGOSLAVIA - SURADNICI UDBE U BIH

I i*'*- i.

toku rata bilana strani NOPa. : -, j^i; .* ..... ^

izvor je na podruSju Bos. Dubltfe 3cupi<5 porodifcnu kufu ±<-u semlju dolazl :

« *

jednort cbdva puta godlshje Sto takodje predstavlja povoljnu okolnost u

pogledu uspostavljanja kontakta i daljnjeg usnjeravanja prema bezbjedno-

sno interesantnim licima i pojavama.

U cilju provj616 izvorove .pouzdanosti istom su davani i odredjeni tonkretni

zadaci koje je korektno a u granlcama svojiii mogudnosti izvrsavao na

vrijems. Pouzdanost prezentovanih podataka potvrdjena je i preko izvora

drugih Sektora SDB.

U dosadasnjaxi radu sa izvorom prikupljeni su odredjeni bezbjednosno inte-

resantni podaci o 6etni£koj emigraciji sa podrufija Sldneja a o kojira stno

informisali kroz vise informativnih depesa i redovi&h informacija.

Kroz pomenute infontativne mafeerijale obavjestavali smo o neprijateljskoj

djelatnosti LONCAR MHJ0RAE&y4», OANKOVTC JOVE,/GOO "Motajica", HLANUSA

2lVKA,t»©, svi pod op. tretmanom naseg Sektora SDB te o nekim licima koji

se nalaze pod tretmanom drugih Sektora SDB, KRAJISNIK DANILO,/PAJIC MnaR,^

KVVIDOVie VASC\X. dr.

U naredncm periodu izvora namjeravamo i dalje koristiti na planu pradenja

neprijateljske djelatnosti Setnifike emigracije na podrufiju Sidneja uz

davanje konkretnih zadataka preroa licima koji se nalaze pod nasim operati-

vnim tretmanom kao i prema licima pod tretmanom drugih Sektora SDB.

Izvora takodje namjeravamo koristiti za neposrednu realizaciju odredjenih

konkretnih mjera prema licima pod op. tretmanom koja se nalaze u Australi-

ji-

Cijenedi sve navedene objektivne i subjektivne okolnosti i spremnost.iz-

vora da saradjuje na dobrovoljnoj patriotskoj osnovi te rezultate koje

u naredncm periodu ocekujemo predlaSemo da se SEKERAC DUSAN registruje kao

op. veza pod pseudonimcm "BALJ".

PRJ33LA2E OP- RADNIK,

Rodid Radcmii

Na osnovu £1. 51 Pravila o radi

veze "BALJ".

SAGLASAN SEF DETftSMANA,

;o Radisid

angaSovanje op.

iRA sea, .

{__ o 1. •* C ..

Nikolid

103


SESTIC, (Dragutina) Vidoslav - "Stepa"

1948. - Husripovci/Prnjavor

^CBOTAR'^DB BASJA LUKA . ."S.^y. * .^

ODJELENJE 2

PRIJEDLOGza zavodjenje operativne veze

Za SESTIC VIDOSLAVA, sin Dragutina, rodjen 9.11.1948. go-

dine u Husripovclma , opstina Prnjavor, Srbin, drSavljanin

SFRJ i Kanade, NPI , nalazi se na radu u MISSISSAUGI kod

TORONTA - KANADA.

Razlozi:Sestid Vidoslav se nalazi na privremenora radu u Kanadi od

1970. godine.Aprila 1984. godine sa njim je zapofieto operativno kombinovanje prema licima koja nepr i jatel jski djeluju sa pozlcijacetnicke emigracije i od tada Sestid n.-»ra se u nekoliko navrata javljao sa kvalitetnim podacima o aktivnostl ietaiCkeemigracije i njenih veza u Torontu.

Posebno kvalitetne podatke dao je o neprijateljskoj djelatnosti PAND2A Sarka (POO) , sto su potvrdili 1 drugl izvoriSDB. o tin podacima pisali smo u nasim depesama br. 02-914od 7.5.1984. godine, br . 02-1522, od 14.8.1984. godine 1lnformaci ji str.pov.br. 02-117, od 27.3.1985. godine.

Obzirom da je £esti(5 i dalje u poziciji da nas obavjesta-va o nep.d^olatnost J Pandze i dr. lica, predla2eno da sezavode kao opcrativna voza pod jisoiicionimOB "STEPA".

Uanja Ltik.i, U.J. t'JMJ. qodinu

PR6DLA2K ...p.. i<AI3N I K , SAOI.ASAR SEF . O0JELENJA 02,SAuI.ASA^ SEF-GDJELENJARa]ko KljMjLc Sakan Slobodan

ODOBRAVA:JACELfllK CENTj/kA SDB,

104

CUVARI

J

UGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH

SINDIC, (Veselina) Miljko - "Urednik"

1930. - Lesenovac/Krusevac

i.' j< 1 o ;-. ii xj ^ Kj

/..-I utii nf.uvanjt! .saraunika

;.!i i :imuvu r Uuifi 'iu i'j'oviln o rodu oliii predlazeni aiiisaiLovan J.o &3

<iariuinju :;n ol;b &II4IO6 hlLJKA, sin Veselina, rod Jen ^.4-.l$>5o.

i-odiue u JH'sienovcimn, iiO Krusevac, Si'HJ , musko , d riavl.'-ar.in

M'\Ku ,pj'oi'eaor, nas; Lanjen u Ban.ialuei , Ul. liar.ana hikica br.

13, aaposli-n na rodagoSko,] akademiî u Banjaluci.

iV A O Z 1

L/a iiindi6.cu) je do p. ado v.iSe puta kontaktimno. kro/. ''ozravore

doSli stno do vi§c saznanja o nepri jatel Jsko,i djelatncsti poje-

dinac.a na 1 edai.'oukc,'; akademi n: , u Udruz.enou kn.'j i acvnika Banja-

luke i u inuavackoo djelotnosti

.

iiindi.6 j« i semoi n S c v Jativno ukazivao na nopri.jatel Jsku dêla-

tnont Jednof.: bjojo lica. Maknadnom provjeroc uclnnovili :--rnc

tin se rndi o tnf.niin i>odacina.

Sa bindider, au uopostavljeni veot-a dobri uclno:ii . loato ,.c

kror. dor.ndAiSn.ii -"ad pc<;a&ui> i upi-emnost do Libn j.-rusi ; oiIdII.i. u

in.: "i jal,ol u r.l:o,; djulalnosli lica iz aredina u Uo i;;a on raoi

I>i'Oi!.ln?.Rini.) da :;o Uindid an;_:H'2u <: /.fi unradnû !:o oi-ib po>: • -m.-u t:o-

ri : i:ujt.-. "l,i\iiui;j i.".

. -nri .nli;

Ctfv" c _^:-

,;•>:•

105


SIPKA, (Nikole) Milan - "Lektor"

1931. - Dragolji/B. Luka

CI'.NTAIl::;vui :iahja i.."KA A *xz

UPITNIK S

PrezlllK:, o>.S'\'o Ink' t In '.

Codin.i 1 initio uulrdl.i

(.'!>: Iin.l 1 MO)

Mji^lo i odrcsa boravL'a

IprohlvaliSta)

BraC-no stctnfc

Drz.wlfanslvo

Zanimapje (vr.Ma po£la)

N.isic i micsiw us'.anoTe ili prcduse&i Stdie K' zaposlcn

Vrsta {gr.an.ij dtrialnosti

bbolsba sprcma. odnos.m slru5n.i

bvaliiibai-iia

Znanie slranlh iOHika

Indiridinlnc os.'bine — sL-lonxMi

mam- i:-.*>bi

!')j II V- iMmi ^K

IHnl.uM 1/ proSlo.il 1i tlruv'f

kiiliil.-liTi.<lil.v veMlie r.l pr.v',1 M

-I}'KA Nikole HIi.AN

1931. ITaeolji, Bun.in T,;vu, .:.: :=-i:

Banja Luka, "trosmajerovu 7-a

OS en 3en

Srbin

I-rofesor VF§ /^lavni 'irerinik casopiaa•T^ILOZI"/

vfS Banja Luka

Froavjeta

Visoka Skola

Potpuno vlada ruskira jezikom,sluzi se engleskim, njemaSkin i francus-kirn.

Ne geli f?a daje pismpn» izv josta.ie,obazriv i konspi rati van,ribolovac

Nije

106

r-

rtlVARI JUGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH

H8S?»a 3Mft A" Una • »*1-^ ' '^

i. v i> .' !

Linno 18.1;. 1970. t"c;uinc: onradnil: "Jjokto.r" rmôaovar. „i. i

ovii-1ontire:i u oktivrm oarodnlcku trirezu Genirn iuhii iiwijn

Luka. U kontakt'u na eai-ednikcHu dofilo oc do pocatoka nc~prijateldskoj djolntnoeti 'za vifio iic'a. Caradaiis'ô imaosvesia-anu- or'iôntaciiu i u ton eiaielu poajedovao Je oeao- :

vae obdoktiyno :*, oubdektivne-nosudnoBti'.zarad. Keijutia/nov.iin izborima aaradnik; Je iostao^clan Sovozne Wr«.«»*j '

Je BSHNJ. Dolaakom na W;du«poat anatramo nepodesnim da -

'

Uf n eEovo evident Iran J<, u aktivnoj BaredniS!coJ mreU papredlogemo dn 8e nerndnik "Lektor" br:i So iz ovidenci.lo a-J.tivne snrRdnigko mveZc.

wZTSXz ;dorovoru 8o J ••**-

<<"** *•»-''

riyfiaSo ovv. rndnik!',rV-l,.. ...» „f ./? "Wl_^>v [/<*?r>v r40-",-Jnnov!6

107


SMITRAN, (Dragoje) Slavko - "Grbavac"

1935. - Grbavci/Bos. Gradiska

,&m!&£rSi&to&^SEKTOR SDB BANJA LUKA

Odjeljenje 02

PRIJEDLOGza zavodjenje operativne veze

Za SMITRAN SLAVKA, sin Dragoje, rodjen 1935. godine u Grbav-

cima, opStina Bos. Gradiska, Srbin, drzavljanin SFRJ i SAD,

nalazi se na privremenom radu u Rosellu - SAD, nastanjen na

adresi 509THOMPSON AVE. NEW JERSY ROSELLE, tel. 2012412963.

R a z 1 o z i j

Smitran Slavko se nalazi na privremenom radu u SAD od 1965.

godine.

Prvi kontakt sa njim ostvaren je 1980. godine, kada nam je

dao niz podataka o djelatnoati cetnicke emigracije na podruc-ju Rose 11a - SAD, o 6emu je pisano u naSoj depesi broj 02-1031

od 28.7.1980. godine i red.inf.br. 02-169 od 27.8.1980. go-dine. Sa Smitranom smo nastavili kontakte i tokom njegovihnarednih dolazaka u zemlju i svaki put nas je detaljno upoz-navao o aktivnosti u redovima cetnicke emigracije, medju ko-jima ima i lica rodom sa naseg podrufija {Blagojevid Vid i dr.).

O svemu ovome opsirnije pisano u naSim redovnim informacija-

ma broj 02-264 od 25.8.1982. godine, 02-248 od 5.8.1985. go-dine i 02-188 od 28.7.1987. godine.

Obzirom da su podaci koje nam je Smitran do sada davao

108

ftJVARj JUGOSLAVIJE - SURADNICI UDBE U BIH

1

potvrdjeni i preko drugih izvora SDB, ovogodiSnji njegov bo-

ravak u zeralji iskoristili smo da sa njlm operativno kombinu-

jemo prema cetnickoj emigraciji u Rosellu, SAD, a posebno

prema Popovid Vidu i Kneievid Aleksandru za koga raspolafce-

mo podactma da zastupa ideje NDA.

Imajudi u vidu prethodno, kao i to da je Smitran na odredjen

nafiin obucen i instruisan, predlaiemo da se registruje kao

operativna veza pod pseudonimora "GRBAVAC".


PREDLA2EOPERATIVNI RADNIK

Rajfkj* SmXtiajh

SAGLASANNACELNLK ODJELJENJA 02

Slobodan Sakan

R A V A

KTORA/SDB( & tl ' £ikolid

r

109

archive.org · 2012. 1. 31. · cuvarijugoslavije-suradniciudbeubih izdavac: samizdat...

Documents