200510 izbor iz programa odrÆanih u inozemstvu dani hrvatske kulture u sarajevu gostovanje baleta...
TRANSCRIPT
2005
MK 2005 CD 20/12/05 16:58 Page 1
MK 2005 CD 20/12/05 16:58 Page 2
MK 2005 CD 20/12/05 16:59 Page 3
4
PRORA»UN 2005
055 MINISTARSTVO KULTURE
GLAVA 5 MMIINNIISSTTAARRSSTTVVOO KKUULLTTUURREE
UPRAVLJANJE I ADMINISTRACIJA MINISTARSTVA
INFORMATIZACIJA MINISTARSTVA
OBNOVA VOZNOG PARKA
OPREMANJE POSLOVNIH PROSTORIJA
OBNOVA ZGRADA MINISTARSTVA I KONZERVATORSKIH ODJELA
GLAVA 10 PROGRAMSKA DJELATNOST KULTURE
ME–UNARODNI PROGRAM HRVATSKOG RADIJA “GLAS HRVATSKE”
PROGRAM KULTURNOG RAZVITKA I STVARALA©TVA
OSNOVNA DJELATNOST UDRUGA U KULTURI
NAGRADE ZA POSTIGNUΔA U KULTURI
OPΔI POSLOVI USTANOVA KULTURE
ZDRAVSTVENO I MIROVINSKO OSIGURANJE UMJETNIKA
MUZEJSKO - GALERIJSKA DJELATNOST
ARHIVSKA DJELATNOST
KAZALI©NA I GLAZBENO SCENSKA DJELATNOST
KINEMATOGRAFSKA DJELATNOST
KNJIÆEVNO IZDAVA©TVO I KNJIÆNICE
NOVE MEDIJSKE KULTURE
ME–UNARODNA KULTURNA SURADNJA
SATELITSKI TV PROGRAM ZA SJEVERNU AMERIKU
POTPORA IZDAVA»KOJ KUΔI EDIT
718.657.716
63.561.504
56.011.504
2.000.000
800.000
1.800.000
2.950.000
655.096.212
12.000.000
505.677.362
6.000.000
1.500.000
187.668.438
37.700.000
19.544.776
4.500.000
32.300.000
32.500.000
54.000.000
3.500.000
12.500.000
2.790.000
1.000.000
MK 2005 CD 20/12/05 16:59 Page 4
5
IZGRADNJA, ODRÆAVANJE I OPREMANJE USTANOVA KULTURE
INFORMATIZACIJA USTANOVA KULTURE
ZA©TITA KULTURNIH DOBARA
ZA©TITNI RADOVI NA POKRETNIM SPOMENICIMA KULTURE
ZA©TITA POKRETNIH SPOMENIKA
ZA©TITA I O»UVANJE KULTURNIH DOBARA
OBNOVA FRANJEVA»KOG SAMOSTANA U DUBROVNIKU
ISTRAÆIVANJE, OBNOVA I REVITALIZACIJA KULTURNE BA©TINE
ILOK-VUKOVAR-VU»EVDOL
RAZVOJ RESTAURATORSKE DJELATNOSTI
HRVATSKA MATICA ISELJENIKA
MATICA HRVATSKA
HRVATSKA IZVJE©TAJNA NOVINSKA AGENCIJA
ZA©TITA PRIRODE
ZA©TITA PRIRODE
PROTUPOÆARNA ZA©TITA
SPRJE»AVANJE ©IRENJA INVAZIVNIH VRSTA
NAKNADE ©TETE U»INJENE OD ZA©TIΔENIH ÆIVOTINJA
FINANCIJSKO PRAΔENJE ME–UNARODNIH PROJEKATA
O»UVANJE KR©KIH EKOLO©KIH SUSTAVA
INSTITUCIONALNO JA»ANJE ZAVODA (EU CARDS PROJEKT)
IZGRADNJA, ODRÆAVANJE I OPREMANJE JAVNIH USTANOVA ZA
ZA©TITU PRIRODE
USPOSTAVA MREÆE “NATURA 2000” (EU CARDS PROJEKT)
105.474.148
4.700.000
82.617.850
50.000.000
16.462.333
5.000.000
3.155.517
3.000.000
5.000.000
7.850.000
7.600.000
20.358.000
18.993.000
5.000.000
1.500.000
500.000
2.350.000
1.368.000
2.800.000
180.000
5.000.000
295.000
MK 2005 CD 20/12/05 16:59 Page 5
MK 2005 CD 20/12/05 16:59 Page 6
7
Meunarodna
kulturna suradnja
Kulturno vijeÊe za meunarodnu kulturnu suradnjPredsjednica:
mr. sc. NINA OBULJENINSTITUT ZA ME–UNARODNE ODNOSE, ZAGREB
»lanovi:
DRAÆEN KATUNARIΔHRVATSKO DRU©TVO PISACA (POTPREDSJEDNIK PEN-a), ZAGREB
mr. sc. SNJEÆANA PINTARIΔRAVNATELJICA MUZEJA SUVREMENE UMJETNOSTI U ZAGREBU
NADA MATO©EVIΔDIRIGENTICA HNK “I. PL. ZAJC” U RIJECI
dr. sc. SREΔKO LIPOV»ANZNANSTVENI SURADNIK U INSTITUTU DRU©TVENIH ZNANOSTI “IVO PILAR” U ZAGREBU
Kulturno vijeÊe za meunarodnu kulturnu suradnju
MK 2005 CD 20/12/05 16:59 Page 7
8
PREGLED ODOBRENIH PROGRAMA PO REGIJAMA
EUROPSKA UNIJA
OSTALE EUROPSKE ZEMLJE
HRVATSKA
AFRI»KE ZEMLJE
AUSTRALIJA, NOVI ZELAND, OCEANIJA
AZIJSKE ZEMLJE
JUÆNA AMERIKA
SAD, KANADA, MEKSIKO
UKUPNO:
206 programa
69 programa
88 programa
5 programa
7 programa
14 programa
14 programa
24 programa
427 programa
5.595.935,60 kn
1.348.131,22kn
3.128.085,32 kn
204.901,00 kn
141.681,00 kn
720.639,58 kn
369.165,00 kn
485.691,00 kn
11.994.229,72 kn
46,65%
11,24%
26,08%
1,71%
1,18%
6,01%
3,08%
4,05%
100%
Europske zemlje
Najviπe programa ostvareno je s NjemaËkom, Italijom, Austrijom, Francuskom, Bosnom i Hercegovinom,
Makedonijom, Maarskom, Slovenijom, Velikom Britanijom, Rusijom i SlovaËkom.
Izvaneuropske zemlje
Najviπe programa ostvareno je sa Sjedinjenim AmeriËkim Dræavama, Japanom, »ileom, Australijom,
Argentinom i Kinom.
MK 2005 CD 20/12/05 16:59 Page 8
9
PREGLED ODOBRENIH PROGRAMA PO PROGRAMSKOJ DJELATNOSTI
FILMSKA DJELATNOST
GLAZBENO-SCENSKE DJELATNOSTI
KAZALI©NA I PLESNA DJELATNOST
KNJIÆEVNOST I NAKLADNI©TVO
KNJIÆNICE
KULTURNO-UMJETNI»KI AMATERIZAM
LIKOVNA DJELATNOST
ME–UNARODNE MANIFESTACIJE I SKUPOVI
ME–UNARODNE NEVLADINE ORGANIZACIJE
MUZEJSKO-GALERIJSKA DJELATNOST
PROGRAMI U NOVIM MEDIJIMA
ARHIVI
UKUPNO:
11 programa
58 programa
78 programa
31 program
4 programa
53 programa
85 programa
35 programa
28 programa
40 programa
3 programa
1 program
427 programa
141.074,60 kn
1.138.509,50 kn
2.472.758,00 kn
439.363,00 kn
59.000,00 kn
1.069.960,00 kn
3.492.419,91 kn
918.458,60 kn
343.300,00 kn
1.808.086,11 kn
93.300,00 kn
18.000,00 kn
11.994.229,72 kn
1,18%
9,49%
20,62%
3,66%
0,49%
8,92%
29,12%
7,66%
2,86%
15,07%
0,78%
0,15%
100%
MK 2005 CD 20/12/05 16:59 Page 9
10
IZBOR IZ PROGRAMA ODRÆANIH U INOZEMSTVU
Dani hrvatske kulture u Sarajevu
Gostovanje Baleta HNK Zagreb s predstavom “Tramvaj zvan Ëeænja” i ZagrebaËkog kazaliπta lutaka s pred-
stavom “Neva NeviËica”, koncert VA “Vatroslav Lisinski”- Canticum
Festival hrvatske glazbe u BeËu
Trio Matije DediÊa, Kvartet “Sebastijan”, Mario Penzar i Anelko Krpan, BeË, Austrija
Dani filma
Dani hrvatskog filma odræani su u SAD (Los Angeles, Chicago i New York), Ukrajini (Kijev, Lavov i Odesa)
i NjemaËkoj (Berlin)
Gostovanja glazbeno - scenskih ansambala
Tamara Obrovac i Transhistria Ensemble u Maarskoj, Austriji, NjemaËkoj, Poljskoj i Saulkrasti jazz festival
u Rigi, Latvija,
Jazz orkestar Hrvatske glazbene mladeæi - ambasadori mira svjetske glazbene mladeæi, turneja u Indoneziji
(Sumatra, Bali),
Suradnja Hrvatske glazbene mladeæi s Associazione Progetto Musica, gostovanje Ansambla Cellomania u
Italiji, Cormons, Manzano, San Giovanni, Italija,
ZagrebaËki kvartet saksofona, Bruxelles - Belgija, Minneapolis, Phoenix, Edinboro, Williamstown, SAD,
Riga, Balvi, Talsi, Jurmala (Festival Saxophonia) Latvija,
Balet HNK Zagreb u Skopju s predstavom “Tramvaj zvan Ëeænja”,
ZGK Komedija s mjuziklom “Chicago” u Mostaru, Sarajevu i Ljubljani,
BAD co., u sklopu projekta SEAS, Trst, Udine, Bari, Koper, Umeo, Stockholm, Kopenhagen, Italija,
Slovenija, ©vedska, Danska te sudjelovanje na festivalu “Homo Novus” u Rigi, Latvija,
MK 2005 CD 20/12/05 16:59 Page 10
11
DjeËje kazaliπte u Osijeku, meunarodni festivali u Ljubljani i PeËuhu,
Epilog teatar, turneja s predstavom B. Senkera “Fritzspiel” u Makedoniji (Skopje, Bitola, Ohrid)
Hrvatska glazbena unija: Predstavljanje hrvatske etno scene na meunarodnom glazbenom sajmu
“Womex”, Newcastle, Velika Britanija.
MUZEJSKO-GALERIJSKA DJELATNOST
Meunarodne izloæbe u inozemstvu
51. venecijanski bijenale, Venecija, Italija: Hrvatska izloæba predstavila je radove Gorana Trbuljaka, Paπka
Bureleza, Zlatana DumaniÊa, Tome SaviÊa Gecana, Alena FloriËiÊa i Borisa ©inceka, selektor: Slaven Tolj,
Meunarodna izloæba “Grupne dinamike - izloæba o kolektivnoj kreativnosti”, Kassel, NjemaËka
Sudjelovanje Andreje KulunËiÊ, Sanje IvekoviÊ i Tomislava Gotovca; predstavljanje Gorgone i Grupe
πestorice autora te recentnih radova Mladena StilinoviÊa i Gorana Trbuljaka,
23. aleksandrijski bijenale lijepih umjetnosti, Aleksandrija, Egipat: Aleksandra AlfireviÊ, Ivan Koydl, Boris
Demur i Dalibor JelaviÊ,
2. meunarodni bijenale Peking - BIAB 2005: Dubravka Rakoci i Lidija ©eler, Peking, Kina,
1. bijenale suvremene umjetnosti u Pragu, »eπka: Davida MaljkoviÊa, selektor: Muzej suvremene i mo-
derne umjetnosti Rijeka,
9. meunarodni bijenale u Istanbulu, Turska: David MaljkoviÊ, selektor: Institut za suvremenu umjetnost Zagreb.
Izloæbe
“»ipkarstvo u Hrvatskoj”, Etnografski muzej Zagreb, Bruxelles, Belgija,
Monografska izloæba Ivana Picelja,Galerija “KloviÊevi dvori”, Ljubljana, Slovenija,
“Skulptura” Ivana KoæariÊa, Muzej suvremene umjetnosti Zagreb, Atena, GrËka,
“Linearne strukture”, izloæba crteæa mladih hrvatskih umjetnika, Muzej moderne i suvremene umjetnosti
Rijeka, Riga,, Latvija,
MK 2005 CD 20/12/05 16:59 Page 11
12
“Varaædinske urπulinke”, Gradski muzej Varaædin, Bratislava, SlovaËka,
“Histria-Istra-Istrien - arheoloπki dragulj na Jadranu”, Arheoloπki muzej Istre, Berlin, NjemaËka,
“Narodna medicina”, Etnografski muzej Zagreb, Pottenstein, NjemaËka,
“Suvremena hrvatska grafika”, Galerija “KloviÊevi dvori”, Perth, Melbourne i Sydney, Australija,
“Suvremeni hrvatski crteæ”, Galerija “KloviÊevi dvori”, Amman, Jordan, Kairo, Egipat, Peking, ©angaj,
Guangzhou i Hong Kong, Kina,
Projekt Muzeji bez granica u sklopu inicijative „Otkrijmo baroknu umjetnost”, izloæba MUO: Barok u Europi
- upoznavanje barokne umjetnosti u Hrvatskoj.
ME–UNARODNE MANIFESTACIJE
EXPO 2005, Aichi, Japan:
Kulturni program u povodu nacionalnog dana RH na Svjetskoj izloæbi EXPO 2005,
Ministarstvo kulture financiralo je dio kulturnog programa.
Izloæbe: Voda kao izvor æivota antiËke Pule, U carstvu podzemnog zmaja - ËovjeËje ribice i Priroda
Hrvatske,
Glazbeni program: Baletna trupa Croatia, Tamara Obrovac i Transhistria Ensemble, Ansambl Lado,
Klapa Nostalgija i ZagrebaËki kvartet. U okviru turneje u Japanu, ZagrebaËka filharmonija odræala je i
koncert u EXPO hallu u Aichiju.
12. biennale mladih umjetnika Europe i Mediterana, Napulj 2005., Italija:
Sudjelovanje hrvatske selekcije u podruËjima: vizualne umjetnosti (Petra Grozaj, Ana Huπman, Mirjana
BatuniÊ, Karmen DugeË), plesa (op.sa.co), elektronske glazbe (Viπeslav Labosh), mode (Josipa ©tefanec),
arhitekture (Petar MiπkoviÊ, Ivana Franke, Lea Pelivan, Toma PlejiÊ), kazaliπta (Kufer) i filma (Goran »aËe)
MK 2005 CD 20/12/05 16:59 Page 12
13
IZBOR IZ PROGRAMA ODRÆANIH U HRVATSKOJ
Dani filma
Tjedan novog srpskog filma u Zagrebu,
Ciklus kineskog filma u Zagrebu.
Gostovanja glazbeno - scenskih ansambala
‘’Unlimited Theatre’’ iz Velike Britanije, EPI Centre i Mini Teatar iz Slovenije i TkH grupa iz Srbije u Rijeci,
Latvijsko narodno kazaliπte na 12. meunarodnom festivalu malih scena u Rijeci,
Balet Makedonskog narodnog kazaliπta s predstavom “Taπula - ohridska robinja” u Zagrebu.
MUZEJSKO-GALERIJSKA DJELATNOST
Izloæbe
“Renesansa iz muzeja u Ecouenu”, Galerija “KloviÊevi dvori”, Zagreb,
“Picasso - from arena to arcadia”, izloæba plakata i grafika iz zbirke Kunstmuseum Heindenheim, Gradska
galerija Striegl, Sisak,
“Tapio Wirkkala - Legenda dizajna iz Finske”, Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb,
“Victor Vasarely” u Galeriji Prica, Samobor,
“Izbor iz suvremene nizozemske umjetnosti”, Galerija “KloviÊevi dvori”, Zagreb.
Meunarodne manifestacije i skupovi
27. zagrebaËki knjiæevni razgovori odræani su na temu “Suvremena knjiæevnost i jezici Europe”, Zagreb,
Pasionska baπtina - Europassion 2005., Pula,
9. meunarodna izloæba karikature, Zagreb,
9. meunarodni festival Ëipke - Lepoglava 2005., Lepoglava,
MK 2005 CD 20/12/05 16:59 Page 13
14
Meunarodna konferencija Eksperimentalne elektronske intervencije - EEII 2005, Kriæevci
Mreæa slobodnih internet radija u Hrvatskoj: UKE, SPIRIT i DOMAΔI,
ANNO DOMINI 2005. Pula - Meunarodni kazaliπni projekt, sudjelovanje glumaca i autora Bosne i
Hercegovine, Slovenije, Srbije i Crne Gore,
II. meunarodna konferencija o oËuvanju industrijske baπtine “Pro torpedo Rijeka” u Rijeci
“Bejahad” - æidovska kulturna scena, Hvar.
VI©EGODI©NJI PROJEKTI
CROssoverUK - projekt umjetniËke razmjene, Velika Britanija - Hrvatska: Galerija Miroslav KraljeviÊ, Zagreb,
Art radionica Lazareti, Dubrovnik, HDLU Varaædin, HDLU Osijek,
Projekt Site-actions - pripreme 2005.- realizacija 2006., Institut za suvremenu umjetnost, Zagreb, Hrvatska.
Projekt europske razmjene izmeu Hrvatske, Irske, Finske, Maarske, Islanda, Latvije, Poljske, ©panjolske i
Walesa,
Projekt “Glazbene veze Hrvatska - ©vedska 2004. - 2007”:
Komorni zbor Rilke, MuziËki bijenale Zagreb, Kutina i Karlovac; Gunnar Idenstam, orgulje, Zagreb, Pula i
©ibenik; ansambl “La Villancico”, Zagreb, Zadar i Split.
BOILERS - all stars, Stockholm i Göteborg i Mario Penzar, orgulje, Stockholm i Bromolla,
TRIATLON, francusko-njemaËko-hrvatski projekt suvremenog plesa i teatra pokreta, Eksperimentalna slo-
bodna scena, Zagreb,
Izloæba “Knjiænice velikaπkih obitelji u Austro-Ugarskoj Monarhiji od XVI. do XVIII. st.”, u suradnji
Nacionalne i sveuËiliπne knjiænice u Zagrebu s knjiænicama i arhivima iz Austrije, Maarske i SlovaËke.
Bilateralni ugovori i programi
Republika Hrvatska sklopila je do sada ukupno 34 meudræavna ugovora u podruËju kulturne suradnje te
bilateralne programe sa 20 zemalja.
MK 2005 CD 20/12/05 16:59 Page 14
15
U 2005. godini potpisan je ugovor s Republikom Azerbajdæan i s Haπemitskom Kraljevinom Jordan, pro-
grami kulturne suradnje s Indijom, Izraelom, Maarskom, Makedonijom, Poljskom, Rusijom i Slovenijom;
Sporazum o suradnji izmeu Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Kongresne knjiænice Sjedinjenih
AmeriËkih Dræava i Sporazum izmeu Vlade RH i Vlade SAD o zaπtiti i oËuvanju odreenih kulturnih dobara.
Sastanci mjeπovitih komisija
Sastanak Mjeπovite hrvatsko-bavarske komisije odræan je u Würzburgu.
Mjeπovita komisija savezne zemlje Baden-Würtemberg i Hrvatske osnovana je 2005. u Zagrebu. Odræana
su dva sastanka (Zagreb, Stuttgart).
MULTILATERALNA SURADNJA
Europska unija
AnalitiËki pregled za Poglavlje “Obrazovanje i kultura”
Pripremljeni su materijali za analitiËki pregled i prezentaciju podruËja kulture za radnu skupinu za poglavlje
Obrazovanje i kultura (Poglavlje 26). Dva sastanka radne skupine i predstavnika Europske komisije odræani
su u Bruxellesu, 26.listopada i 17.studenog 2005. godine. Hrvatski struËnjaci prezentirali su razinu sprem-
nosti i planove za implementaciju pravne steËevine na ovom podruËju.
Programi “Kultura 2000.” i “Kultura 2007.”
Pri Ministarstvu kulture osnovana je Kulturna kontaktna toËka - KKT (Cultural Contact Point- CCP) koja Êe
hrvatskim partnerima omoguÊiti sudjelovanje u programu Kultura 2000. (partnerstvo) i Kultura 2007.
(punopravno sudjelovanje). Hrvatska KKT sudjelovala je na sastancima europske mreæe KKT-e u
Luxembourgu i Liverpoolu/ Manchesteru. U suradnji sa slovenskim i austrijskim partnerima organizirana
su tri seminara Kultura 2000. u Zagrebu, Splitu i Puli. Hrvatski kulturni djelatnici sudjeluju kao pridruæeni
partneri u sljedeÊim projektima programa Kultura 2000: Big Social Game, Gemine Muse, The Heritage of
Serenissima, Mejni festival i SEAS.
MK 2005 CD 20/12/05 16:59 Page 15
16
Europska prijestolnica kulture Cork 2005.
U programu su sudjelovali Zbor ‘’Ivan pl. Zajc’’ iz Zagreba, KUD ‘’V. Lisinski’’ iz Vinkovaca, Boπko PetroviÊ
& Friends, Elvis StaniÊ & Group; kustoski tim udruge ‘’©to, kako i za koga’’ Ana DeviÊ i Nataπa IliÊ sudje-
lovao je u projektu CORK CAUCUS.
Interreg IIIA - projekt “U zvucima mjesta”
Suradnja glazbenika iz Albanije, Austrije, BiH, Hrvatske, Italije, Srbije i Crne Gore, HGM Zagreb
SUDJELOVANJE NA KONFERENCIJAMA I SKUPOVIMA EU
Konferencija ‘’UkljuËena Europa: Horizont 2020’’, Budimpeπta, na temu teorije i prakse kulturnog ukljuËenja
i iskljuËenja kao osnovnog pitanja europske kulturne raznolikosti,
Konferencija “Kulturni turizam: Izazov europske integracije”, Luxembourg,
Seminar o kvaliteti arhitekture, Luxembourg.
VijeÊe Europe
U okviru obiljeæavanja 50. obljetnice Europske kulturne konvencije u Hrvatskoj odræana su tri kulturna
dogaaja s logom VijeÊa Europe: koncert ZagrebaËkih solista i 23. muziËki biennale Zagreb, te izloæba
“Augusteum Narone” u Vatikanskim muzejima.
Sudjelovanje na skupovima i konferencijama VijeÊa Europe
Konferencijom ministara kulture, Faro, Portugal zakljuËeno je obiljeæavanje 50. obljetnice Europske kul-
turne konvencije. Usvojena je Okvirna konvencija VijeÊa Europe o vrijednosti kulturne baπtine za druπtvo i
Deklaracija VijeÊa Europe o strategiji za razvoj interkulturalnog dijaloga,
5. ministarski kolokvij VijeÊa Europe na temu “Projekt STAGE - Kultura i kulturne politike za razvoj”, Kijev,
Ukrajina,
7. europska ministarska konferencija u podruËju masovnih medija, Kijev, Ukrajina.
MK 2005 CD 20/12/05 16:59 Page 16
17
ME–UNARODNA REGIONALNA SURADNJA
Srednjoeuropska inicijativa
Ministarstvo kulture u okviru Srednjoeuropske inicijative sudjeluje u radu Radne skupine za kulturu. U
2005. godini odræan je sastanak u Bratislavi 11. studenoga na kojem su prezentirani novi SEI fondovi - CEI
Funding Unit i CEI ‘’Know-How Exchange Programme’’.
Jadransko-jonska inicijativa
Sudjelovanje na Okruglom stola za kulturu, MiloËer, Crna Gora. Pokrenuta je inicijativa za izradu modela
kulturnog puta koji bi povezivao gradove u regiji.
Kvadrilaterala
U postupku je usuglaπavanje Nacrta Ugovora o filmskoj koprodukciji izmeu Vlade Republike Hrvatske i
Vlade Talijanske Republike.
Savjet ministara jugoistoËne Europe
Ministri kulture zemalja jugoistoËne Europe potpisali su Povelju o suradnji, u Kopenhagenu 31. oæujka
2005. s ciljem boljeg uzajamnog poznavanja kultura naroda u regiji jugoistoËne Europe, zaπtite njihove kul-
turne i jeziËne raznolikosti te poboljπanja sveukupnih odnosa u regiji. Sastanak koordinatora Savjeta
odræan je u Tirani.
Radna zajednica Alpe - Jadran
Predsjedniπtvo RZ Alpe-Jadran podupire ulazak RH u EU kroz edukacijsku i tehniËku pomoÊ u konkretnim
projektima.
Radna skupina za manjine je dovrπila publikaciju “Manjine i prekograniËna suradnja” u svim jeziËnim
verzijama. Nastavlja se rad Projektne skupine za povijesna srediπta na 4. zajedniËkom izvjeπÊu na temu
radniËkih naselja.
MK 2005 CD 20/12/05 16:59 Page 17
18
INCP - Meunarodna mreæa kulturnIh politika
Sudjelovanje na 8. godiπnjoj ministarskoj konferenciji INCP-a, odræanoj u Dakaru, Senegal na temu
“Kultura, socijalna kohezija i razvoj”. Ministarstvo kulture izdalo je publikaciju 6. ministarske konferencije
INCP-a koja je odræana u Opatiji 2003.
ME–UNARODNE NEVLADINE ORGANIZACIJE
Hrvatski struËnjaci i izabrani predstavnici sudjelovali su na brojnim skupovima meunarodnih nevladinih
organizacija u inozemstvu (sastanci upravnih tijela, godiπnje konferencije i kongresi). U Zagrebu su orga-
nizirana tri skupa: Konferencija Komiteta za dokumentaciju Meunarodnog komiteta za muzeje ICOM-
CIDOC “Dokumentacija i korisnici”, 14. europska konferencija o Ëitanju “Pismenost bez granica”, Druga
svjetska konferencija mreæe Culturelink “Dinamika komuniciranja”.
Forum slavenskih kultura
Sudjelovanje na sastanku Foruma u Ljubljani u listopadu 2005.
MK 2005 CD 20/12/05 16:59 Page 18
MK 2005 CD 20/12/05 16:59 Page 19
20
UNESCO
Ured Hrvatskog povjerenstva za UNESCO djeluje u sklopu Odjela za UNESCO pri Ministarstvu kulture od
veljaËe 2004. S obzirom na πirok djelokrug koji obuhvaÊa sva UNESCO-va programska podruËja: obrazo-
vanje, prirodne i tehniËke znanosti, druπtvene i humanistiËke znanosti, kulturu i komunikacije, rad
Hrvatskog povjerenstva za UNESCO i Odjela za UNESCO sastoji se meu ostalim i od koordinacije i povezi-
vanja s drugim ministarstvima, vladinim i nevladinim institucijama.
VAÆNIJI PROJEKTI ODJELA ZA UNESCO:
33. opÊa skupπtina UNESCO-a
Mr.sc. Boæo BiπkupiÊ, ministar kulture, predvodio je sluæbeno izaslanstvo Republike Hrvatske na 33. opÊoj
skupπtini UNESCO-a (Pariz, Francuska, 3.-21. listopada 2005.) i sastao se s glavnim ravnateljem UNESCO-
a Koichirom Matsuurom i g. Francescom Bandarinom, ravnateljem Centra za svjetsku baπtinu UNESCO-a
Republika Hrvatska dobila je Ëlanstvo u sljedeÊim odborima UNESCO-a: Meuvladin odbor za tjelesno
obrazovanje i πport “ CIGEPS i Meuvladino vijeÊe Meunarodnog programa za razvoj komunikacija - IPDC
Materijalna i nematerijalna baπtina
� Obnovljena je Pristupna lista za upis kulturnih i prirodnih dobara na Listu svjetske baπtine (nijeobnavljana od 1998.);
� Nova kandidatura Republike Hrvatske za Listu svjetske baπtine: Starigradsko polje na Hvaru;� Prigodom posjeta Republici Hrvatskoj g. Francesco Bandarin, ravnatelj Centra za svjetsku
baπtinu UNESCO-a odræao je u Hrvatskom dræavnom arhivu predavanje „BuduÊnost svjetskebaπtine“. Tijekom svog posjeta obiπao je naπa upisana dobra kulturne i prirodne baπtine tedobra s pristupne liste;
� Kandidatura projekta “»ipkarstvo u Hrvatskoj” za UNESCO-ovo proglaπenje remek- djelausmene i nematerijalne baπtine ËovjeËanstva;
MK 2005 CD 20/12/05 16:59 Page 20
21
� Republika Hrvatska je sudjelovala i meu prvim europskim zemljama ratificirala je Konvencijuza zaπtitu nematerijalne baπtine;
� Izloæba „Hrvatski spomenici na Listi svjetske baπtine“ - izloæba pripremljena i koordinirana na ini-cijativu Ministarstva kulture odræana je u Rigi - Latvija, Gdanjsku - Poljska, Budimpeπta -Maarska, Æeneva - ©vicarska, Santiago de Campostela i Lugo - ©panjolska;
� Prijedlog izdavanja poπtanskih maraka s Upisanim dobrima svjetske baπtine u RH za Programizdavanja poπtanskih maraka za 2006. i 2007. godinu
MK 2005 CD 20/12/05 16:59 Page 21
22
Kulturna raznolikost
Aktivno sudjelovanje struËnjaka iz Republike Hrvatske na Nacrtu Konvencije o zaπtiti raznolikosti kulturnog
sadræaja i umjetniËkog izriËaja i njezinom usvajanju na 33. opÊoj skupπtini UNESCO-a u listopadu.
Dogaanja povodom obiljeæavanja Dana kulturne raznolikosti:
� Konzultacije civilnog druπtva o tijeku pregovora Konvencije o zaπtiti raznolikosti kulturnihsadræaja i umjetniËkih izriËaja (Velika dvorana Ministarstva kulture, Zagreb, Koncerti Cool-Tour,Put oko svijeta u 1 veËer (Gliptoteka, Zagreb),
� Koncert Mojmira NovakoviÊa i KRIES-a u Zadru i ©ibeniku,� Izloæba Travelling for a soul of the third miracle - organizirana pod pokroviteljstvom SlovaËkog
Veleposlanstva u RH i Hrvatskog povjerenstva za UNESCO pri Ministarstvu kulture (O© PetraZrinskog, Zagreb)
� Financiranje posebnog izdanja Culturelink-a o Konvenciji o kulturnoj raznolikosti
Obljetnice koje Republika Hrvatska moæe povezati s UNESCO-om u 2006.-2007.
Dobivene sljedeÊe obljetnice za 2006.-2007.:
� 150 godina roenja NIKOLE TESLE, znanstvenika (1856-1943),� 150 godina roenja DRAGUTINA GORJANOVIΔA KRAMBERGERA, geologa i paleoantropologa
(1856-1936),� 100 godina roenja VLADIMIRA PRELOGA, kemiËara (1906-1998).
Suradnja s UNESCO-ovim regionalnim uredom u Veneciji
� Ministar Boæo BiπkupiÊ sudjelovao je na 2. ministarskoj konferenciji o kulturnoj baπtini JI Europe(Venecija, Italija, 25.-26. studenoga 2005.),
� Stipendiranje mladih hrvatskih struËnjaka na Fakultetu Ca’Foscari i San Servolo u Veneciji,� Sufinanciranje The Best in Heritage.
NatjeËaj za prihvat mladih struËnjaka - Young Professionals’ Programme 2006.
� Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO je od pristiglih 35 kandidatura s javnog natjeËaja odabralo 12najboljih kandidata te proslijedilo njihove prijave glavnom sjediπtu UNESCO-a na daljnju evalu-aciju.
MK 2005 CD 20/12/05 16:59 Page 22
MK 2005 CD 20/12/05 17:00 Page 23
MK 2005 CD 20/12/05 17:00 Page 24
25
Zakonodavstvo
u kulturi,
medijima
i zaπtiti prirode
★ ★★★
MK 2005 CD 20/12/05 17:00 Page 25
26
ZAKONI
U okviru provedbe Nacionalnog programa Republike Hrvatske za pridruæivanje Europskoj uniji i
usklaivanju hrvatskoga zakonodavstva u podruËju kulture sa europskom pravnom steËevinom (Acquis
communautaire) izraeni su i doneseni:
� Zakon o potvrivanju Konvencije o zaπtiti nematerijalne kulturne baπtine («Narodne novine« -Meunarodni ugovori br. 5/05).
� Zakon o potvrivanju II Protokola uz Konvenciju o zaπtiti kulturnih dobara u sluËaju oruæanogsukoba iz 1954. godine.
U podruËju zaπtite prirode doneseni su:
� Zakon o genetski modificiranim organizmima («Narodne novine«, broj 70/05)� Zakon o zaπtiti prirode («Narodne novine«, broj 70/05).
PODZAKONSKI PROPISI:
Tijekom 2005. godine izraeni su i doneseni sljedeÊi propisi:
� Pravilnik o arheoloπkim istraæivanjima («Narodne novine«, broj 30/05)� Uredba o postupku javnog uvida kod proglaπenja zaπtiÊenog podruËja («Narodne novine«, broj
44/05)� Pravilnik o statusu i financiranju Festivala igranog filma u Puli («Narodne novine«, broj 51/05)� Pravilnik o zaπtiti knjiæniËne grae («Narodne novine«, broj 52/05) � Uredba o osnivanju Arheoloπkog muzeja Osijek («Narodne novine«, broj 57/05)� Uredba o osnivanju Muzeja Narona («Narodne novine«, broj 57/05)� Odluka o «Nagradi Iso VelikanoviÊ« («Narodne novine«, broj 82/05)
★ ★★★
MK 2005 CD 20/12/05 17:00 Page 26
27
� Odluka o «Nagradi Vicko AndriÊ« («Narodne novine«, broj 82/05)� Pravilnik o uvjetima, kriterijima i postupku provoenja javnog natjeËaja za dodjelu sredstava u
svrhu poticanja i zaπtite pluralizma i raznovrsnosti medija («Narodne novine«, broj 88/05)� Pravilnik o sadræaju, obliku i naËinu izdavanja sluæbene iskaznice i znaËke inspektora zaπtite
prirode («Narodne novine«, broj 110/05)� Pravilnik o uvjetima dræanja, naËinu obiljeÊavanja i evidenciji zaπtiÊenih æivotinja u zatoËeniπtvu
(«Narodne novine«, broj 146/05)
U izradi su sljedeÊi zakoni i podzakonski propisi:
� Nacrt prijedloga Zakona o kazaliπtima. Hrvatski Sabor prihvatio prijedlog zakona i uputio u 2.Ëitanje.
� Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o elektroniËkim medijima� Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji� Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovi ugroæene spomeniËke cje-
line Dubrovnika� Nacrt Pravilnika o proglaπavanju divljih svojti zaπtiÊenim i strogo zaπtiÊenim� Nacrt Pravilnika o vrstama staniπnih tipova, karti staniπta, ugroæenim i rijetkim staniπnim tipovi-
ma te o mjerama za oËuvanje staniπnih tipova� Nacrt Pravilnika o ocjeni prihvatljivosti zahvata za prirodu� Nacrt Pravilnika o prekograniËnom prometu i trgovini zaπtiÊenim vrstama� Nacrt Pravilnika o struËnim i tehniËkim standardima za odreivanje vrste muzeja, za njihov rad,
te za smjeπtaj muzejske grae i muzejske dokumentacije
UPRAVNO - PRAVNI POSLOVI
U 2005. godini obavljeni su sljedeÊi upravno-pravni poslovi izrade i donoπenja:
� 132 rjeπenja u drugostupanjskom upravnom postupku po æalbama protiv rjeπenja donesenihtemeljem Zakona o zaπtiti i oËuvanju kulturnih dobara, Zakona o pravima samostalnih umjetni-ka i poticanju kulturnog i umjetniËkog stvaralaπtva te Zakona o arhivskom gradivu i arhivima
� 25 odgovora na tuæbe u upravnim sporovima protiv drugostupanjskih rjeπenja Ministarstva kul-
★ ★★★
MK 2005 CD 20/12/05 17:00 Page 27
28
ture u podruËju zaπtite kulturnih dobara, na tuæbe u upravnim sporovima protiv drugostupanj-skih rjeπenja u podruËju zaπtite prirode, na tuæbe u upravnim sporovima samostalnih umjetnikaprotiv rjeπenja Povjerenstva za priznavanje prava samostalnih umjetnika na uplatu doprinosa zamirovinsko, zdravstveno te invalidsko osiguranje iz sredstava dræavnog proraËuna, te na tuæbe uupravnim sporovima protiv drugostupanjskih rjeπenja Ministarstva kulture u predmetima dodje-ljivanja viπih zvanja
� 26 rjeπenja o upisu novih umjetniËkih organizacija u Registar � 8 rjeπenja o ocjeni sukladnosti sa zakonom odluka o osnivanju ustanova u kulturi, odnosno
ustanova iz podruËja prirode � 286 predmeta vezanih uz prvokup kulturnih dobara� 52 oËitovanja, odnosno miπljenja o prijedlozima zakona koje su izradila druga srediπnja tijela
dræavne uprave.
★ ★★★
MK 2005 CD 20/12/05 17:00 Page 28
29
★ ★★★
MK 2005 CD 20/12/05 17:00 Page 29
MK 2005 CD 20/12/05 17:00 Page 30
31
Filmsko
stvaralaπtvo
Predsjednik:
dr. sc. ANTE PETERLIΔFILOZOFSKI FAKULTET, ZAGREB
»lanovi:
NADA GAΔE©IΔ LIVAKOVIΔGLUMICA, HRVATSKO DRU©TVO FILMSKIH DJELATNIKA, ZAGREB
ALFI KABILJOSKLADATELJ, ZAGREB
MILIVOJ PUHLOVSKI, prof.
AKADEMIJA DRAMSKE UMJETNOSTI, ZAGREB
BRANKA SÖMENNOVINARKA «VJESNIKA«, ZAGREB
Kulturno vijeÊe za film i kinematografiju
MK 2005 CD 20/12/05 17:00 Page 31
32
Nacionalna kinematografija predstavlja svake godine svoja recentna postignuÊa na nacionalnim filmskim
festivalima i time ulanËava niz ostvarenja koja svjedoËe o raznolikim umjetniËkim promiπljanjima svojih
autora, a upravo u takvim pristupima mediju filma sadræano je bogatstvo filmskog izriËaja. Stoga
Ministarstvo kulture vodi posebnu brigu da u okviru moguÊnosti stvori bolje pretpostavke za boljitak film-
skih autora i umjetniËkih djela.
Komplementarne djelatnosti:
Ministarstvo kulture je u 2005. godini za sufinanciranje programa tzv. Komplementarnih djelatnosti izdvo-
jilo znaËajna sredstva. Tu ubrajamo zaπtitu i restauraciju filmske baπtine (Hrvatski dræavni arhiv - Hrvatska
kinoteka), sve oblike neprofesijske djelatnosti (Hrvatski filmski savez), znaËajnije filmske festivale u zemlji i
promidæbu hrvatskih filmova u inozemstvu.
FILMSKI FESTIVALI I MANIFESTACIJE
Ovogodiπnji 52. festival igranog filma u Puli nastavio je uzlaznu putanju iskazanu u poveÊanom broju
prikazanih filmova te povratkom publike u Arenu koja je svaku veËer bila puna - posebno na projekcijama
domaÊih igranih filmova. I drugi festivalski prostori i pripremljeni programi bili su odliËno posjeÊeni,
napose program restauriranih hrvatskih filmova.
Svi ostali filmski festivali, od kojih su nezaobilazni Motovun Film Festival, Meunarodni festival novog
filma u Splitu, Dani hrvatskog filma u Zagrebu, Zagreb Film Festival, Revija jednominutnih filmova u Poæegi
(meunarodni festival), Meufestivalsko izdanje Animafest, osim πto su zadræali svoje mjesto na domaÊoj
i svjetskoj ljestvici festivala, omoguÊili su filmofilima pristup velikom broju filmskih djela iz najnovije
domaÊe, europske i svjetske produkcije. Broj festivala je Ëak i poveÊan joπ raznovrsnijom ponudom pa su
tako odræana i dva meunarodna festivala u Dubrovniku, ZagrebDox, Meunarodni festival eskperimental-
nih filmova, Tabor Film Festival, Revija filmskog i video stvaralaπtva odraslih, Revija filmskog i video stva-
ralaπtva djece i mladeæi i dr.
MK 2005 CD 20/12/05 17:00 Page 32
33
Ove je godine u suradnji s Ministarstvom vanjskih poslova ieuropskih integracija organizirana znaËajnija
prezentacija domaÊe filmske produkcije u sklopu Dana-Tjedana hrvatskih filmova diljem svijeta: u Europi -
London, Berlin, Solothurn, Prag, Kiev, Odesa, Lavov, Bukureπt, Mostar; u Americi - Los Angeles, Chicago,
New York, u Kanadi - Montreal, Toronto, Otawa; Indija - New Delhy, Calcuta, Goa; Indonezija - Jakarta i dr.
PROIZVODNJA FILMOVA
Tijekom 2005. godine zapoËeta je, a najveÊim dijelom i zavrπena proizvodnja dugometraænih igranih filmo-
va odobrenih u 2004. godini i ranijih godina: “LIBERTAS“, r. Veljko BulajiÊ, “SVE DÆABA“, r. Antonio NuiÊ,
“KARAULA“, r. Rajko GrliÊ i “PUT LUBENICA“, r. Branko Schmidt, a nastavljen je rad na koprodukcijskom
filmu “ÆIVI I MRTVI“, r. Kristijana MiliÊa.
Na NatjeËaj za sufinanciranje filmske proizvodnje u 2005. godini prijavljen je znaËajan broj filmskih pro-
jekata u svim filmskim kategorijama, a u okviru raspoloæivih sredstava odobren je najveÊi broj igranih fil-
mova u samostalnoj Hrvatskoj i to: “ARMIN“, r. Ognjen SviliËiÊ, “PJEVAJTE NE©TO LJUBAVNO“, r. Goran
KulenoviÊ, “KINO LIKA“, r. Dalibor MataniÊ, “PRAVO »UDO“, r. Lukas Nola, “DUH U MO»VARI“ r. Branko
IπtvanËiÊ i “LUMPIJEVA KUΔA“, r. Bruno Gamulin.
U sklopu NatjeËaja Ministarstvo je sufinanciralo dovrπenje projekta “LOPOVI PRVE KLASE”, r. Fadil HadæiÊ
prikazanom na ovogodiπnjem Festivalu igranog filma u Puli, kao i koprodukcijski dugometraæni dokumen-
tarni film “O & O”, r. Dominik i Jakov Sedlar.
©to se ostalih filmskih formi tiËe u 2005. godini zadræan je uspon i uravnoteæenje u produkciji, te je
odobreno 14 kratkih igranih i dokumentarnih filmova, 34 minute animacije, te 15 alternativnih (eksperi-
mentalnih) filmova.
MK 2005 CD 20/12/05 17:00 Page 33
34
FILMSKA FORMA
IGRANI FILMOVI
KRATKI I DOKUMENTARNI FILMOVI
ANIMIRANI FILMOVI
ALTERNATIVNI (EKSPERIMENTALNI)
Ukupno:
BROJ FILMOVA
6 + 2 + 1
14
5
15
42
Odobreno kn
21.900.000
2.710.000
1.600.000
1.536.000
27.746.000
Rezultati NatjeËaja za sufinanciranje filmske proizvodnje u 2005. godini:
9
5
1415
0
2
4
6
8
10
12
14
16
1
IGRANI FILMOVI
ANIMIRANI FILMOVI
kRATKI I
DOKUMENTARNIALTERNATIVNI
(EKSPERIMENTALNI)
Slika 1. Broj filmova
MK 2005 CD 20/12/05 17:00 Page 34
35
Vaæno je naglasiti da je Ministarstvo kulture tijekom godine naroËito uspjeπno i redovito financijski pratilo
produkcijske faze svih filmskih projekta odobrenih tijekom godine i obveze preuzete ranijih godina na
svekoliko zadovoljstvo autora, producenata i svih filmskih djelatnika.
U nastojanju da pomogne i poveÊa hrvatsku igranu filmsku produkciju Ministarstvo kulture je s Hrvatskom
radiotelevizijom potpisalo Sporazum o uvjetima i kriterijima za utvrivanje programa proizvodnje igranoga
filma i njegovom financiranju. OËekujemo da Êe i ostale televizije pokazati zanimanje za nekim od sliËnih
oblika suradnje.
21.900.000
1.600.0002.710.0001.536.000
IGRANI FILMOVI
ANIMIRANI FILMOVI
kRATKI I
DOKUMENTARNI
ALTERNATIVNI
(EKSPERIMENTALNI)
Slika 2. Odobrena sredstva (kn)
MK 2005 CD 20/12/05 17:00 Page 35
36
EURIMAGES
Prijamom Hrvatske u Eurimages, europski fond koji potiËe produkciju i distribuciju filmova te suradnju pro-
fesionalaca putem tri programa financijske potpore: za koprodukcije, za distribuciju, za kina, domaÊim su
filmskim producentima otvorene moguÊnosti viπestrukih oblika filmskih koprodukcija, a kinoprikazivaËima
potpore u sklopu njihove redovite djelatnosti.
U 2005. godini distributeri su poluËili znaËajna sredstva iz ovog Fonda, a pristupanjem sustavu “Europa ci-
nema”, koji putem Eurimagesa potpomaæe prikazivanje europskog filma, nekoliko kinodvorana u Hrvatskoj
ostvarilo je ovu potpore (dvorane Kinoteka i Blitz-CineStar, a u pripremi su i prijave iz Pule, Splita,
Dubrovnika i Osijeka).
PROMIDÆBA HRVATSKIH FILMOVA
Sudjelovanje hrvatskih filmova na meunarodnim filmskim festivalima tijekom godine obradovalo je
hrvatsku javnost a filmovi su osvojili zavidan broj nagrada:
Nastavljeno je uspjeπno predstavljanje filma “Ta divna splitska noÊ”, Arsena Antona OstojiÊa i to: Seattle
International Film Festival u konkurenciji, Constanca, Rumunjska - Nagrada za najbolji film Crnomorskog
Filmskog Festivala; 27. festival mediteranskih filmova u Montpellieru, Francuska - Specijalna nagrada æiri-
ja, New York - 3. meunarodni filmski festival “Queens” - Nagrada za najbolju reæiju, a pozvan je i bit Êe
prikazan u sluæbenim programima na 5 festivala: St. Luis Intl. Film Festival (USA), Balkan BlackBox Film
Festival (Berlin), Palm Springs Int. Film Festival (USA), Mittelmeerfilmtage (München). Ovogodiπnji je
hrvatski predstavnik za Nagradu AmeriËke akademije Oscar.
Osvojivπi 5 najvaænijih nagrada na 52. festivalu igranog filma u Puli ovogodiπnji laureat film “©to je Iva
snimila 21. listopada 2005. godine”, Tomislava RadiÊa vrlo uspjeπno je nastavio svoju prezentaciju u zemlji
i svijetu i u kratkom vremenu bio prikazivan u natjecateljskim programima sljedeÊih festivala: Montreal
MK 2005 CD 20/12/05 17:00 Page 36
37
Film Festival, Sarajevo Film Festival, Warsawa Film Festival, Ljubljana Film Festival, Manheim Film
Festival, a na Dubrovnik Film Festivalu proglaπen je najboljim filmom.
Igrani film “Oprosti za kung fu”, Ognjena SviliËiÊa osvojio je Grand Prix na Warsawa Film Festivalu;
nagradu za najbolju muπku ulogu na International Film Festival u Amiensu, te nagradu za scenarij na
Dubrovnik International Film Festivalu. Film je prodan za kinoprikazivanje u SAD, Francuskoj i NjemaËkoj.
I animirani filmovi su osvajali nagrade diljem svijeta. Tako je animirani film “KuÊica u kroπnji”, Darka
KreËa, prikazan u sluæbenoj konkurenciji na sljedeÊim festivalima u inozemstvu: 48th Intl. Leipzig Festival
for Dokumentary and Animated Film; 2. Balkanima 2005. Beograd; 31. Film Festival Badalona, ©panjolska;
4. Rio de Janeiro International Short Film Festival Curtacinema, Brazil; 7. Kurtzfilmfestival Köln, NjemaËka;
Animateka 2005., Ljubljana, Slovenija;
Animirani film “Sub Rosa”, Katje i Nikole ©imuniÊa i u ovoj godini uspjeπno je sudjelovao na meunarod-
nim festivalima: 52. beogradski festival dokument. i kratkometr. filma - Specijalna nagrada æirija; 2. Salento
Finibus Terrae, Italija - Nagrada za najbolji animirani film; Madrid Experimental Cinema Week - Specijalna
nagrada æirija za anim. film;
Animirani film “Ja/2”, Heidi KoËevar osvojio je specijalnu nagradu æirija na 17. Animated Cartoon Festival
For Young People u Bourg-en-Bresse, Francuska.
ZnaËajan broj domaÊih i meunarodnih nagrada osvojili su ove godine takoer autori eksperimentalnih i
dokumentarnih filmova i to:
“Zaboravljeni”, Damira »uËiÊa - nagrada Don Quijote, na 7. meunarodnom festivalu filmskih asocijacija,
Reggio, Calabria, Italija;
“La strada”, Damira »uËiÊa - Nagrada za najbolji film u profesionalnoj produkciji na 3. meunarodnom
televizijskom festivalu urbane ekologije u Madridu;
“Kangardo Court”, Ivana Faktora - Grand Prix 39. zagrebaËkog salona za multimedijalni projekt, te Ëitav niz
glavnih nagrada na Danima hrvatskog filma.
Ministarstvo kulture dokazuje, uz punu suradnju s filmskim autorima i producentima, da je hrvatski film
kvalitetan, a autori spremni i sposobni razvijati filmsku umjetnost na dobrobit hrvatske kulture. Kreativnost
i sloboda stvaranja temelji su na kojima danaπnji umjetnici grade svoj svjetonazor svjesni uloge koja im je
dodijeljena sudjelovanjem u vremenu koje obiljeæava ovaj milenij.
MK 2005 CD 20/12/05 17:00 Page 37
38
MK 2005 CD 20/12/05 17:00 Page 38
39
Dramsko
stvaralaπtvo
Predsjednica:
dr. sc. SANJA NIK»EVIΔPEDAGO©KI FAKULTET U OSIJEKU
»lanovi:
dr. sc. BORIS SENKERFILOZOFSKI FAKULTET SVEU»ILI©TA U ZAGREBU
ROMANO BOGDANCENTAR ZA KULTURU »AKOVEC
TRPIMIR JURKIΔHRVATSKO NARODNO KAZALI©TE U SPLITU
JO©KO ©EVOAKADEMIJA DRAMSKE UMJETNOSTI U ZAGREBU
Kulturno vijeÊe za dramske umjetnosti
MK 2005 CD 20/12/05 17:00 Page 39
40
DRAMSKE UMJETNOSTI
Na Poziv za javne potrebe u kulturi za 2005. prijavljen je ukupno 181 program s potraæivanjima od Ministarstva
kulture ukupno oko 85 milijuna kuna. Odobrena su 63 programa u iznosu od 23.687.250,00 kn.
Kazaliπni festivali i manifestacije - nacionalni festivali
55. dubrovaËke ljetne igre su, na tragu svog osnovnog estetskog polaziπta, a to je neponovljiva dubrovaËka
ambijentalnost, ostvarile kvalitetan i zapaæen dramski, glazbeni i plesni program.
U glazbenom programu uspjeπno su povezani u zajedniËkim projektima vrsni i glasoviti svjetski umjetnici s
istaknutim hrvatskim glazbenicima (nastup Monike Leskovar s Richardom Joom, ZagrebaËkih solista s Iliom
Gringoltsom, Renate PokupiÊ s Baroknim orkestrom Europske unije). Plesni program je obogatilo iznimno gos-
tovanje Hrvatskog narodnog kazaliπta u Zagrebu s baletom “Tramvaj zvan Ëeænja” M. Tarbuka.
Uz reprizne dramske naslove triju razliËitih knjiæevno-kazaliπnih epoha i redateljsko-autorskih vienja, premi-
jerni dramski naslovi Giraudouxov “Ondine” u reæiji K. DolenËiÊa i “Don Quijote” u reæiji I. KunËeviÊa, u izved-
bi sjajnog Festivalskog dramskog ansambla DubrovaËkih ljetnih igara, ocijenjeni su kao iznimno vrijedna
dramska ambijentalna ostvarenja. Festivalsku nagradu “Orlando” za najbolje dramsko dostignuÊe dobio je
istaknuti dramski umjetnik Goran GrgiÊ za ulogu Don Quijotea u istoimenoj drami, a za najbolje glazbeno
postignuÊe Dubravka TomπiÊ za pijanistiËki recital.
Potrebno je istaknuti i nastavak suradnje u razmjeni programa DubrovaËkih ljetnih igara s drugim uglednim
hrvatskim festivalima - sa Splitskim ljetom, Meunarodnim djeËjim festivalom ©ibenik i Festivalom igranog
filma u Puli.
� VijeÊe DubrovaËkih ljetnih igara� Festivalsko vijeÊe Splitskog ljeta� VijeÊe Festivala hrvatske drame i autorskog kazaliπta� “MaruliÊevi dani”� Festivalsko vijeÊe Meunarodnog djeËjeg festivala ©ibenik� ZajedniËka komisija za praÊenje i nadziranje ostvarivanja repertoara Hrvatskog narodnog
kazaliπta u Zagrebu� Povjerenstvo za Nagradu za dramsko djelo “Marin DræiÊ”
MK 2005 CD 20/12/05 17:00 Page 40
41
51. splitsko ljeto je predstavilo raznolik i kvalitetan glazbeni, dramski i baletni program, a sveËano je otvoreno
izvedbom oratorija “Prijenos svetog Dujma” J. Bajamontija. Ukupno 15 izvedbi u glazbenom dijelu programa
izvedeno je na visokoj profesionalnoj razini.
U dramskom programu osobito uspjeπno je u ambijentalnom prostoru Vile Dalmacija predstavljena premijera
“NoÊ iguane” T. Williamsa u reæiji J. Kice i izvedbi Festivalskoga dramskog ansambla 51. splitskog ljeta. Ova
predstava je dobitnica Nagrade hrvatskog glumiπta za 2005. godinu u kategoriji za najbolju predstavu u cjeli-
ni i za najbolju muπku ulogu.
Uz dvije baletne premijere “Veseljko SuljiÊ Best of” u izvedbi baletnog ansambla HNK Split i Daissa “IstoËno
od raja” u koreografiji S. Zurovca, osobitu pozornost publike privuklo je i gostovanje Kirov baleta Mariinskog
Teatra pod nazivom “VeËer solista Kirov baleta”.
Stvaranje novih ambijentalnih izvedbenih prostora, vaænost opernih izvedbi (osobito domaÊih autora), nas-
tavak suradnje dvaju nacionalnih festivala, kao i disperzija kazaliπnih gostovanja na podruËju Splitsko-dal-
matinske æupanije, vodstvo Splitskog ljeta istaknulo je kao buduÊe konceptualne smjernice Festivala.
Oba nacionalna festivala poslovala su bez gubitaka, uz poveÊanje vlastitog prihoda i poveÊanje broja po-
sjetitelja. Proπireni su naËini informiranja putem suvremenih medija: DubrovaËke ljetne igre su ostvarile
moguÊnost izravnog internetskog prijenosa umjetniËkog programa i izravne komunikacije s nizom umjetnika,
objavljen je tiskani katalog tjedan dana prije poËetka DubrovaËkih ljetnih igara, oba Festivala su izdala CD-
romove sa snimkama predstava.
Ostali kazaliπni festivali i manifestacije
Ukupno su sufinancirana 33 kazaliπna festivala i manifestacije u iznosu od 9.505.000,00 kn (ukljuËujuÊi i dva
nacionalna festivala).
45. meunarodni djeËji festival ©ibenik je, u skladu s dugogodiπnjom koncepcijom, predstavio stvaralaπtvo za
djecu i djeËje stvaralaπtvo u podruËju dramskog, lutkarskog, glazbeno-scenskog, likovnog, literarnog i filmskog
programa. U radioniËkim programima organizirano je i ukljuËivanje djece iz drugih hrvatskih gradova i
inozemstva, Ëime je ovaj Festival postao i vaæan poticatelj estetskog rada s djecom i djeËje kreativnosti, kao i
razvoja djeËjeg kulturnog turizma. Posebnost Festivala je i organiziranje specijalistiËkih struËnih skupova, ove
godine na temu “Recitiranje kao neovladani oblik govorne umjetnosti”.
Nastavljena je suradnja s DubrovaËkim ljetnim igrama te je uspjeπno predstavljen djeËji projekt DubrovaËkih
ljetnih igrara “Otok na kojem je vrijeme stalo” u reæiji V. Matujec.
MK 2005 CD 20/12/05 17:00 Page 41
42
38. PIF - meunarodni festival kazaliπta lutaka Zagreb tematski je bio posveÊen prikazu ruskog lutkarstva,
odnosno najcjenjenije ruske lutkarske πkole - Sanktpeterburπke dræavne akademije kazaliπne umjetnosti, uz
prigodnu izloæbu. Potrebno je istaknuti i sjajan nastup studenata glume i lutkarstva tek osnovane UmjetniËke
akademije u Osijeku. ZapoËet je i program predstavljanja najznaËajnih hrvatskih lutkara, ove godine - Vande
©estak ViliÊ.
Predstavljen je prvi dio hrvatskog izdanja kapitalnog djela iz povijesti lutkarstva “Povijest europskoga lutkarst-
va” dr. H. Jurkowskog.
15. MaruliÊevi dani - festival hrvatske drame i autorskog kazaliπta, odræan je u Splitu. Na Festivalu je gostova-
lo 11 predstava iz zemlje i inozemstva po predloπku hrvatskih dramskih pisaca, u odabiru izbornice dr. sc. Ane
Lederer. Najboljom predstavom Festivala proglaπena je predstava M. MatiπiÊa “SveÊenikova djeca” u izvedbi
Teatra Puπkin iz Moskve. U radnom dijelu Festivala, pod nazivom “Dramski pisac u srediπtu pozornosti”
odræano je nekoliko tematskih diskusija posveÊenih hrvatskom dramskom pismu i hrvatskoj drami, kao i kon-
certna izvedba prvonagraene drame Nagradom “Marin DræiÊ” za 2005. godinu “Nora danas” Mire Gavrana.
12. festival glumca okupio je, prema odabiru izbornice dramske umjetnice Anje ©ovagoviÊ, 19 predstava
hrvatskih kazaliπta, odnosno 45 izvedbi u Iloku, gradu domaÊinu, Æupanji, Vukovaru i Vinkovcima. U bogatom
popratnom programu Festivala obiljeæene su i vaæne glumaËke obljetnice istaknutih dramskih umjetnika - 50
godina umjetniËkog rada ge Marije Kohn, 30 godina umjetniËkog rada g. Mirka ©ataliÊa i ge Jasne AnËiÊ.
12. meunarodni festival malih scena Rijeka - izbornik g. Hrvoje IvankoviÊ svoj je festivalski odabir temeljio
na konceptu “Modela prezentacije tragiËkog iskustva” u predstavama recentne kazaliπne produkcije, Ëime je
pruæena moguÊnost usporedbe hrvatske kazaliπne produkcije s europskim dosezima. Predstavljena su kaza-
liπta iz devet europskih zemalja i tri hrvatska kazaliπta.
6. meunarodni festival “Zlatni lav” Umag je, u skladu s konceptom predstavljanja komornog teatra, okupio
kazaliπta s regionalne tromee (Hrvatska, Slovenija, Italija), pruæajuÊi uvide i usporedbe u razliËiti pristup kaza-
liπnom stvaralaπtvu, πto je, takoer, otvorilo i niz pitanja i tema za buduÊe okrugle stolove Festivala.
Eurokaz i Festival svjetskog kazaliπta su predstavili suvremene kazaliπne produkcije istaknutih i renomiranih
autora svjetske kazaliπne scene.
Uspjeπno su odræane manifestacije OsjeËko ljeto kulture i RijeËke ljetne noÊi.
MK 2005 CD 20/12/05 17:00 Page 42
43
Ministarstvo podræava niz manifestacija posveÊenih lutkarskom stvaralaπtvu i stvaralaπtvu za djecu i mlade:
SLUK - Susret lutkara i lutkarskih kazaliπta Hrvatske Osijek, Revija lutkarskih kazaliπta Rijeka, Lutkarsko prol-
jeÊe u Vukovarsko-srijemskoj æupaniji. Susret profesionalnih kazaliπta za djecu i mlade »akovec i Festival
“MlijeËni zub” Zagreb (odræava se bijenalno).
Hrvatska nacionalna kazaliπta
Programske djelatnosti nacionalnih kazaliπta sufinancirane su sa 12.287.250,00 kn.
U Ministarstvu kulture je u lipnju 2005. godine potpisan ugovor o meusobnoj suradnji nacionalnih kazaliπta,
u cilju stvaranja bogatijih kazaliπnih repertoara kvalitetnije umjetniËke razine, uz niæe troπkove i racionalnije
koriπtenje financijskih sredstava. Suradnja je uspostavljena na zajedniËkoj pripremi jednog dramskog projekta,
razmjeni dekora i kostima, razmjeni gostovanja, razmjeni informacija i dogovora u kreiranju repertoara,
usklaivanju Pravilnika o skali autorskih honorara i suradnji Druπtava pokrovitelja svih Ëetiriju HNK.
U sezoni 2004./05., u skladu sa sanacijskim planom zbog financijskog manjka u poslovanju, Drama Hrvatskog
narodnog kazaliπta u Zagrebu premijerno je izvela predstave Euripid: “Heraklo-Alkestida” u reæiji O. ProhiÊa i
Ugo Betti: “Korupcija u palaËi pravde” u reæiji J. JuvanËiÊa. Na sceni Habunek premijerno su izvedeni naslovi
M. Kundera: “Jacques i njegov gospodar” i A. P. »ehov/Z. Bourek: “Prosidba”.
U programu razmjene gostovanja Ëetiri HNK ostvarena su gostovanja Drame HNK. I. pl. Zajca Rijeka s pred-
stavom “Hamlet” W. Shakespearea u HNK u Zagrebu, kao i gostovanje Drame HNK Osijek s predstavom “Cyrano
de Bergerac” E. Rostanda u HNK u Zagrebu. U Zagrebu su odræani “Dani HNK Split” , u sklopu kojih su pred-
stavljene dramske predstave “Francuzica” I. Zovka i “Libertinac” E. E. Schmitta te opera “Luisa Miller” G. Verdi.
U HNK Split gostovala je predstava “Desdemona” P. Vogel HNK Osijek, dok je HNK Osijek ugostio baletnu
predstavu “Hamlet” HNK u Zagrebu.
U premijernom programu Drame HNK Split u sezoni 2004./05. istiËe se izvedba N. V. Gogolj: “Revizor” u reæi-
ji M. Latina, predstava u kojoj se glavnom ulogom istaknuo dramski umjetnik Trpimir JurkiÊ, a koji je i dobit-
nik nagrade HNK Split za najboljeg dramskog umjetnika sezone.
Drama HNK I. pl. Zajca Rijeka premijernom izvedbom predstave “Galeb“ A. P. »ehova u reæiji J. MarkoviÊa
obiljeæila je pedeset godina umjetniËkog rada prvakinje hrvatskog glumiπta ge Neve RoπiÊ.
U programu Talijanske drame izvedeni su E. Erba: “Newyorπki maraton” u reæiji N. RoπiÊ i “Majstorska klasa
Marije Callas” T. Mc Nallya u reæiji L. Zappie.
MK 2005 CD 20/12/05 17:00 Page 43
44
Od premijernih naslova Drame HNK Osijek izdvaja se predstava “Cyrano de Bergerac” E. Rostanda u reæiji Z.
Svibena. Predstava je dobitnica Nagrade hrvatskog glumiπta u 2005. u kategoriji najbolje reæije, najbolje
æenske uloge i najbolje scenografije.
Gradska kazaliπta
U skladu s poticanjem razvoja regionalnog dramskog stvaralaπtva i stvaranja stalnih ansambala, odnosno pro-
fesionalizacije kazaliπta, dana je podrπka redovnim programima i programima gostovanja Kazaliπta Virovitica,
Gradskog kazaliπta Poæega i ©ibenskog kazaliπta.
Program obiljeæavanja 55-te godiπnjice djelovanja ZagrebaËkog gradskog kazaliπta Komedija ostvaren je i uz
potporu Ministarstva, kao i projekt postavljanja na scenu tekstova hrvatskih autora u Teatru ITD.
Programi gostovanja
Za programe gostovanja izdvojeno je ukupno 1.485.000,00 kn. Od toga su gradska kazaliπta sufinancirana sa
180.000,00 kn, a privatna (12) sa 1.305.000,00 kn. Sufinancirana kazaliπta su imala obvezu odigrati minimalno
dvije besplatne predstave na podruËjima od posebne dræavne skrbi i na otocima. Uz potporu Ministarstva
ostvareno je viπe od 270 izvedbi na gostovanjima. GlumaËka druæina Histrion, Teatar Exit, Epilog teatar,
Kazaliπte Mala scena, Teatar Gavran, Kazaliπna radionica Gustl, Teatrin Grdelin, Kazaliπte Daska, UmjetniËka
organizacija Kiklop, Kazaliπte Licem u lice i Kazaliπna grupa Lectirum predstavili su na gostovanjima kvalitetne
repertoarne naslove.
Nagrada za dramsko djelo “Marin DræiÊ”
Nagrada se dodjeljuje za poticanje hrvatskog dramskog i kazaliπnog stvaralaπtva, a sveËano se dodjeljuje
prigodom otvorenja Festivala “MaruliÊevi dani” u Splitu.
Prema odluci Povjerenstva, koje je radilo u sastavu: predsjednik Boris B. Hrovat, dr. sc. Sanja NikËeviÊ i Branka
CvitkoviÊ, dobitnici Nagrade za 2004. godinu su:
� I. nagrada: Miro Gavran: “Nora danas” � II. nagrada: ravnopravno dijele:
Marijana Nola: “Fantazija”Gordana OstoviÊ: “Parsifal”
� III. nagrada: ravnopravno dijele:Zdenka Herπak: “Kazaliπte u kuÊi”Maja Sviben: “ToËka izvoriπta”
MK 2005 CD 20/12/05 17:00 Page 44
45
ZahvaljujuÊi potpori Ministarstva, u 2005. godini je u Teatru ITD postavljen prvonagraeni tekst za 2003. godi-
nu - “Æaba” Dubravka MihanoviÊa.
KAZALI©NI AMATERIZAM
Od 99 prijavljenih programa, za koje se od Ministarstva potraæivalo oko 3.776.000,00 kn, sufinancirana su 34
programa u iznosu od 711.000,00 kn.
Jubilarni 45. festival hrvatskih kazaliπnih amatera odræan je na Visu i u Karlovcu u organizaciji Hrvatskog sab-
ora kulture, a predstavljena su najbolja ostvarenja hrvatskog kazaliπnog amaterskog stvaralaπtva. Od 14
izabranih predstava raznolikog scenskog izraza (izbornik Darko TraliÊ), izdvojila se predstava “Dirigent” D.
Delbianco, u reæiji B. SmiljaniÊa i izvedbi Zelinskog amaterskog kazaliπta “Zamka”.
Programski i terminski povezan s Festivalom hrvatskih kazaliπnih amatera odræan je i 1. meunarodni festival
amaterskih kazaliπta “Jadran 2005.”, koji se dogodio nakon ulaska Hrvatskog sabora kulture u Meunarodno
udruæenje kazaliπnih amatera AITA/IATA, a predstavljeni su kvalitetni amaterski kazaliπni ansambli iz susjed-
nih zemalja (»eπka, Maarska, SlovaËka, Slovenija).
Osobitu potporu u podruËju kazaliπnog amaterizma Ministarstvo daje i specifiiËnim kazaliπtima, poput
Dramskog studija slijepih i slabovidnih “Novi æivot”, koje je u 2005. godini premijerno izvelo predstavu “Kralj
Ubu” A. Jarryja u reæiji I. Plazibata. U nizu kvalitetnih predstava nastalih tijekom kontinuiranog pedesetogo-
diπnjeg umjetniËkog rada Studija, i ova predstava se po ocjenama kritike istiËe visokom umjetniËkom i izved-
benom razinom. 4. meunarodni festival slijepih i slabovidnih BIT u organizaciji Dramskog studija “Novi
æivot” predstavio je inozemna kazaliπta slijepih i slabovidnih, ukazujuÊi na specifiËnost kazaliπta slijepih, nji-
hove visoke umjetniËke dosege, kao i specifiËne potrebe u druπtvu.
Stvaralaπtvo kazaliπnog amaterizma potiËe se putem potpore radu brojnim i raznolikim amaterskim skupinama
na podruËju cijele RH, u pripremi predstava, kao i u organizaciji raznih radionica i manifestacija: Amatersko kaza-
liπte “Ranko MarinkoviÊ” Vis, Hvarsko puËko kazaliπte, Dramski studio mladih “Orlana” Hvar, Amatersko kaza-
liπte “Petar HektoroviÊ” Stari Grad, Bjelovarsko kazaliπte, Gradsko kazaliπte “Joza IvakiÊ” Vinkovci, Gradsko kaza-
liπte “Zorin dom” Karlovac, Kazaliπte Daska - Sisak, Teatar Rubikon - Rijeka i dr.
MK 2005 CD 20/12/05 17:00 Page 45
MK 2005 CD 20/12/05 17:00 Page 46
47
Glazba i
glazbeno-scenske
umjetnosti
Predsjednica:
JAGODA MARTIN»EVIΔMUZIKOLOG, ZAGREB
»lanovi:
NEVEN FRANGE©GLAZBENIK, ZAGREB
IVO LIPANOVIΔDIRIGENT, SPLIT
KRE©IMIR SELETKOVIΔSKLADATELJ, ZAGREB
MAJA –URINOVIΔ, prof.
ZAGREB
Kulturno vijeÊe za glazbu i glazbeno-scenske umjetnosti
MK 2005 CD 20/12/05 17:01 Page 47
48
GLAZBENA I GLAZBENO-SCENSKE UMJETNOSTI
Za sredstva u 2005. bilo je prijavljeno 367 programa za koje se potraæivalo viπe od 247 milijuna kuna. Prema
Ministarstvu kulture zahtjevi su iznosili viπe od 93 milijuna kuna. Sredstva u iznosu od 6.994.040,00 kuna
odobrena su za 136 umjetniËkih projekata raznolikog programskog i konceptualnog profila. U odnosu na
2004., poveÊanje proraËuna za cijelu djelatnost iznosilo je 8,7 %. Gotovo 70% programa ostvarenih na razi-
ni Republike Hrvatske imalo je meunarodni karakter Ëime se hrvatska glazbena kultura blisko povezala s
drugim nacionalnim kulturama, doslovno, sa svih πest kontinenata.
� glazbeni, glazbeno-scenski, plesni festivali i manifestacije � operne i baletne produkcije � suvremena plesna scena � koncertna mreæa glazbenih i plesnih gostovanja � meunarodni majstorski seminari i radionice � meunarodna glazbena natjecanja � glazbeno nakladniπtvo � partiture i nosaËi zvuka � strukovne udruge � glazbeni i muzikoloπki skupovi i kongresi � djelatnost ustanova kulture kojima je osnivaË Republika Hrvatska� otkupi vrijednih diskografskih izdanja� Javni poziv za poticanje suvremenog glazbenog stvaralaπtva (glazbeno-scenska,
vokalno-instrumentalna, orkestralna, solistiËka, komorna, zborska i elektroniËka djela)
� StruËno povjerenstvo za ocjenu novih glazbenih djela� StruËno povjerenstvo za dodjelu naziva Prvak i Nacionalni prvak Opere i Baleta � Festivalsko vijeÊe Varaædinskih baroknih veËeri
MK 2005 CD 20/12/05 17:01 Page 48
49
Izdvajamo:
Meu 36 sufinanciranih festivala i manifestacija, visoke obljetnice proslavili su Glazbene veËeri u sv.
Donatu u Zadru (45.), Varaædinske barokne veËeri (35.) koje su ove godine sa svojim programima po prvi
put gostovale u Ëetiri æupanije i Osorske glazbene veËeri (30.) na kojima je praizvedeno 12 novih djela
hrvatskih skladatelja. Uz one na zagrebaËkoj sceni Amadeo i na MuziËkom biennalu Zagreb, broj praizved-
bi znatno je veÊi nego 2004., osobito u kontekstu Biennala koji je, uz istodobno odræavanje Svjetskih dana
glazbe ISCM, ove godine predstavio oko tisuÊu umjetnika iz 43 zemlje te 167 suvremenih djela. Globalno,
festivali obuhvaÊaju sve glazbene vrste, od suvremenog stvaralaπtva do jazz, etno world i klasiËne glazbe,
orguljaπkih, ËembalistiËkih festivala, festivala rane i barokne glazbe, kao i glazbenih manifestacija Ëiji su
sudionici iskljuËivo mladi i neafirmirani akademski glazbenici.
Racionalizacijom troπkova ansambala unutar mreæe koncertnih gostovanja i dalje se zadræao visoki broj
oko 300 koncerata godiπnje u RH, iako je osigurani iznos od gotovo 1.900.000,00 kuna bio niæi za 4,5% u
odnosu na 2004. Ta razlika usmjerena je na druge programske djelatnosti. Uz mnoge afirmirane soliste,
manje i veÊe komorne ansamble (klasiËna i suvremena glazba, jazz produkcija), Ansambl Lado, ZagrebaËku
i RijeËku filharmoniju u mreæu su po prvi put bili ukljuËeni RijeËki komorni orkestar i Splitsko filharmonijsko
druπtvo, a potporu je dobila i koncertna izvedba opere “Ljubav i zloba“ V. Lisinskog, prvog ostvarenja te
vrste u povijesti hrvatske nacionalne operne scene.
Operne i baletne produkcije u nacionalnim kazaliπtima biljeæe nekoliko istaknutih premijera («Luisa
Miller“, «Evgenij Onjegin“; balet «Don Quijote“ - HNK Split, “Lucia di Lamermoor“; balet “Licitarsko srce“
- HNK Osijek, “Cosi fan tute“; balet “Marquezomanija“ - HNK I. pl Zajc Rijeka, “Tristan i Izolda“; balet
“Oraπar“, praizvedba baleta “Tramvaj zvan Ëeænja“ M. Tarbuka - HNK Zagreb). Suvremena plesna scena
koja, osim Zagreba, obuhvaÊa i druga srediπta (Rijeka, Poæega, Osijek, Zadar, Samobor), zabiljeæila je porast
produkcijskih troπkova u odnosu na 2004. godinu (sada iznosi 11,36 % od ukupnih sredstava cijele djelat-
nosti). Sufinancirana su 32 programa (ranije 25), meu ostalim, “Neue kroatische Kunst“ ASP Liberdance,
“Æena koja neprestano govori“ Studija za suvremeni ples, “PriËe bez niti, poema br. 1.“ ZagrebaËkog
plesnog ansambla, “Gdje mi je nestao pupak“ skupine UPPU Puls i “Erik! A SA’TI(E)!“ Ateliera
Choreographique. Uz Festival plesa i neverbalnog kazaliπta SvetvinËenat, srediπnji dogaaj plesne scene i
dalje je Tjedan suvremenog plesa, meunarodni festival koji okuplja ugledne goste iz cijelog svijeta.
MK 2005 CD 20/12/05 17:01 Page 49
50
Meunarodni majstorski seminari i radionice te meunarodna natjecanja zadræali su ujednaËene
proraËune (600.000,00 kuna) kao u 2004. Uz edukativnu znaËajku i podrπku vrsnih hrvatskih i inozemnih
pedagoga i interpreta, mladi glazbenici u svim instrumentalnim i vokalnim vrstama stjeËu iskustvo kon-
certnih nastupa u profesionalnim uvjetima. Hrvatska glazbena mladeæ, nositelj kontinuiteta Meunarodnog
kulturnog centra u Groænjanu, osvojila je u kolovozu 2005. priznanje Star Members na 60. jubilarnoj kon-
ferenciji Svjetske organizacije Glazbene mladeæi (JMI) na Baliju. Nakon Ëetverogodiπnjih priprema, u veljaËi
2005. odræano je Meunarodno violinistiËko natjecanje “Vaclav Huml“ na koje je pristupilo 39 kandidata iz
24 dræave.
Glazbeno nakladniπtvo i njegov specijalistiËki profil (partiture i nosaËi zvuka) znaËajan je poticaj manjim
neovisnim izdavaËima i posebnim programima strukovnih udruga. Sustavnom potporom, uveÊanom za
20% u odnosu na 2004., promovira se diskografsko stvaralaπtvo suvremenih hrvatskih skladatelja i
hrvatskih klasika, zatim umjetniËka djelatnost mladih interpreta, etno glazba, hrvatska jazz produkcija te
notna izdanja starije i novije nacionalne glazbene povijesti. Posebno su istaknute - serija nosaËa zvuka
posveÊena hrvatskim skladateljima svih generacija, kao i nosaË zvuka “Hrvatska glazba za jazz orkestar“,
projekt Tamare Obrovac, “BoæiÊne kolende“ Ansambla Lado, kao i notna izdanja s izabranim djelima B.
Papandopula, D. PejaËeviÊ, V. JeliÊa, I. LukaËiÊa te edicija Ars Croatica.
Otkupi vrijednih diskografskih izdanja dosegli su broj od 1051 primjerak godiπnje i takoer biljeæe
poveÊanje potpore u iznosu od 5% u odnosu na 2004. Ministarstvo kulture jedino je tijelo dræavne uprave
koje ovaj dio glazbene industrije pomaæe otkupima nosaËa zvuka izravno od nakladnika. Kako se uglavnom
radi o nekomercijalnim kulturnim proizvodima koji ne mogu podnijeti træiπno natjecanje, otkupi predstav-
ljaju posebni oblik stimulacije deficitarnoj grani unutar cjeline glazbene djelatnosti na razini Republike.
Javni poziv za suvremeno glazbeno stvaralaπtvo: ukljuËuje sedam kategorija - glazbeno-scenska
(zavrπena ili projekti), vokalno-instrumentalna, orkestralna, solistiËka, komorna, zborska i elektroniËka djela,
a otvoren je autorima ili skupinama autora Ëije su skladbe nastale u 2004. godini. Prijavljeno je 58 novih
skladbi (u 2004. prijavljeno 40), a proπlogodiπnji poticajni fond iznosio je 141.000,00 kuna.
MK 2005 CD 20/12/05 17:01 Page 50
MK 2005 CD 20/12/05 17:01 Page 51
52
MK 2005 CD 20/12/05 17:01 Page 52
53
Kulturno-umjetniËki
amaterizam
Predsjednik:
dr. sc. TVRTKO ZEBECINSTITUT ZA ETNOLOGIJU I FOLKLORISTIKU, ZAGREB
»lanovi:
dr. sc. NAILA CERIBA©IΔINSTITUT ZA ETNOLOGIJU I FOLKLORISTIKU, ZAGREB
VIDOSLAV BAGUR, prof.
METKOVIΔ
JOSIP FORJAN, prof.
POSUDIONICA I RADIONICA NARODNIH NO©NJI, ZAGREB
ALEKSEJ PAVLOVSKY, prof.
HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA, ZAGREB
StruËno povjerenstvo za kulturno-umjetniËki amaterizam
MK 2005 CD 20/12/05 17:01 Page 53
54
KULTURNO-UMJETNI»KI AMATERIZAM
Za sredstva u 2005. bilo je prijavljeno 380 programa za koje se potraæivalo viπe od 31 milijun kuna, a od
Ministarstva kulture 12 milijuna πto je ujedno bio i najveÊi dio financijskih zahtjeva, Ëak 38,44% od ukupno
potraæivanih sredstava. U odnosu na 2004., broj zahtjeva je uveÊan za 1,96% te u skladu s tim i broj
odobrenih programa. Iznosom od 3.648.650,00 kuna sufinancirana su 154 projekta.
� kulturne priredbe tradicijskog stvaralaπtva - smotre, festivali, susreti, natjecanja� programi kulturno-umjetniËkih udruga � nakladniπtvo, nosaËi zvuka i publikacije� proslave visokih obljetnica� pjevaËki zborovi� puhaËki orkestri � struËni skupovi� seminari i radionice
Izdvajamo:
NajveÊi dio proraËuna (65,99%) odnosio se na kulturne priredbe tradicijskog stvaralaπtva smotre, festivale,
susrete i natjecanja, a scenski nastupi na takvim priredbama svakoj pojedinoj skupini predstavljaju vrlo
znaËajne simbole zaviËajnog i regionalnog identiteta. Osobito su istaknute 39. meunarodna smotra folk-
lora koju su, uz program “Hrvatska æena i hrvatska folklorna glazba” posveÊen Godini æene, tematski obilje-
æili obiËaji ophoda kraljica, zatim 41. brodsko kolo, izvorna smotra folklora s nekoliko tisuÊa aktivnih
sudionika iz Hrvatske i dijaspore, 40. vinkovaËke jeseni s promocijom slavonsko-srijemske tradicijske
baπtine i folklorno-obiËajnih vrijednosti drugih hrvatskih regija te Smotra folklora Dalmacije. Na smotri u
� Festivalsko vijeÊe Festivala dalmatinskih klapa Omiπ� VijeÊe Meunarodne smotre folklora
MK 2005 CD 20/12/05 17:01 Page 54
55
MetkoviÊu predstavljen je veliki broj skupina obalnog i otoËnog podruËja, folklorni ansambli iz hrvatske
dijaspore, kao i predstavnici zemalja mediteranskog kruga. Festival dalmatinskih klapa Omiπ, 39. po redu,
proπirio je svoju djelatnost na Blato, Jelsu, Bol i Opuzen. ProraËun za ovaj dio djelatnosti uveÊan je u odno-
su na 2004. za 22,86%.
U programima kulturno-umjetniËkih udruga primarni zahtjevi i odobrena sredstva bili su vezani uz nabavu,
obnovu, rekonstrukciju i restauraciju narodnih noπnji te nabavu i obnovu tradicijskih glazbala (tamburaπki
orkestar, gajde, cimbal, sopele), a za 47 programa izdvojeno je 15,59% sredstava. Izvorne zaviËajne noπnje
koje folklorni ansambli otkupljuju na terenu, posebice primjerci stari preko 100 godina, imaju veliku materi-
jalnu i dokumentarnu vrijednost za svaku pojedinu udrugu i sredinu u kojoj ona djeluje.
Za poticanje nakladniËke djelatnosti izdvojeno je 86.000,00 kuna i to za diskografsku produkciju, nosaËe
zvuka i slike. Izmeu ostalih, financirani su projekti koji ukljuËuju djela hrvatskih skladatelja XX. stoljeÊa
(DjevojaËki zbor Brevis iz Osijeka) ili tradicijsku glazbu, a takav je DVD zapis Instituta za etnologiju i folk-
loristiku. Njegovi struËnjaci pripremili su opseænu dokumentaciju o obiËajima proljetnih ophoda kraljica,
ljelja, filipovËica, kriæara i dodola u Slavoniji, Srijemu i Baranji, kao i kod Hrvata u Vojvodini i Maarskoj.
Za proslave znaËajnih obljetnica (kontinuirano djelovanje u rasponu od 30 do 130 godina), pjevaËke
zborove (obvezujuÊi dio su i gostovanja u podruËjima posebne dræavne skrbi te sredinama manjkave kon-
certne ponude poput Skradina, Pakraca, Karanca, Vukovara, Cernika, Nove Gradiπke, Gaja i Paga) i puhaËke
orkestre izdvojeno je viπe od 10% ukupnog proraËuna djelatnosti. Poseban naglasak ima sustavno sufi-
nanciranje nabave i obnove dotrajalog instrumentarija hrvatskim puhaËkim orkestrima za πto je izdvojeno
48% viπe sredstava nego u 2004. godini.
Uz pojaËanu aktivnost tematskih struËnih skupova etnologa, etnokoreografa, etnomuzikologa i folklorista,
seminari i radionice zauzimaju vrlo vaæno mjesto u struËnoj podrπci, odnosno edukaciji Ëlanova i voditelja
razliËitih udruga amaterskog stvaralaπtva. Prije svega se to odnosi na radionice za poduku sviranja tradicij-
skih glazbala, πkolu sviranja kordunske samice - kozarice i πkolu sviranja sopela. Uz njih su bile aktivne i
radionice za izradu narodnih noπnji DubrovaËko-neretvanske i Bjelovarsko-bilogorske æupanije te restau-
raciju narodnih noπnji, kao i seminar folklora Panonske zone. U tu skupinu takoer idu seminari za voditelje
tamburaπkih orkestara, dirigente puhaËkih orkestara te pjevaËkih zborova i malih vokalnih sastava. Za obje
djelatnosti izdvojeno je 214.500,00 kuna.
MK 2005 CD 20/12/05 17:01 Page 55
MK 2005 CD 20/12/05 17:01 Page 56
57
Knjiga i
nakladniπtvo
Predsjednik:
akademik JOSIP BRATULIΔZAGREB
»lanovi:
BOÆIDAR PETRA», prof.
GLAVNI UREDNIK IZDAVA»KE KUΔE “ALFA d.d.”, ZAGREB
STJEPAN TOMA©, prof.
KNJIÆEVNIK, OSIJEK
mr. sc. VELIMIR VISKOVIΔGLAVNI UREDNIK HRVATSKE KNJIÆEVNE ENCIKLOPEDIJE, ZAGREB
MIRA ©VOB, prof.
GRADSKA KNJIÆNICA, ZAGREB
Kulturno vijeÊe za knjigu i nakladniπtvo
MK 2005 CD 20/12/05 17:02 Page 57
58
KNJIGA I NAKLADNI©TVO
Ministarstvo kulture potpomaæe knjigu i nakladniπtvo putem natjeËaja, odnosno javnih poziva, koji se
raspisuju svake godine, a obuhvaÊaju nekoliko vrsta potpora.
Potpora izdavanju knjiga
Potpora se dodjeljuje nakladnicima za izdavanje vrijednih knjiga za Ëije je objavljivanje potrebno osigurati
posebna sredstva za istraæivaËki, knjiæevno povijesni ili osobito zahtjevni prevodilaËki rad. Potpora se do-
djeljuje i za iznimna pjesniËka, prozna i knjiæevno-esejistiËka djela, naroËito suvremene domaÊe produkci-
je. Za razliku od proteklih godina, kada je bio otvoren gotovo cijele godine, natjeËaj za potporu zatvoren je
1. lipnja kako bi se nakladnicima osiguralo dovoljno vremena za realizaciju programa u istoj godini. Na taj
se naËin pri odluËivanju imalo uvida u kompletnu predvienu godiπnju nakladniËku produkciju tako da je i
sama podjela sredstava bila pravednija. Za potporu izdavanju knjiga u 2005. godini 280 nakladnika prijavi-
lo je 1.130 naslova, a od toga je sufinancirano 588 naslova od 175 nakladnika u ukupnom iznosu od
6,373.000,00 kn.
Potpora prijevodima djela hrvatskih autora
Inozemnim se nakladnicima dodjeljuje potpora za prevoenje knjiæevnih tekstova hrvatskih autora na
strane jezike te se time kontinuirano potiËe promidæba hrvatske knjiæevnosti u svijetu.
U 2005. godini za potporu izdavanju knjiga hrvatskih autora u prijevodu na strane jezike prijavljeno je 18
naslova, a od toga je odobrena potpora za 17, u ukupnom iznosu od 163.600,00 kn.
Promidæba hrvatske knjige u inozemstvu
Kao odgovor na dugogodiπnju potrebu hrvatske kulturne javnosti Ministarstvo poËinje sustavno i kon-
tinuirano skrbiti o inozemnoj promociji i primjerenoj prezentaciji hrvatske knjige kao kulturnog proizvoda.
DugoroËni je cilj osmisliti πto uËinkovitije naËine promocije hrvatske knjige prilagoene osobitostima poje-
dinaËnih kulturnih træiπta i posredno podupirati druge oblike afirmacije Hrvatske na svjetskoj knjiæevnoj i
kulturnoj sceni.
MK 2005 CD 20/12/05 17:02 Page 58
Pokrenuta je suradnja s domaÊim i stranim struËnjacima i udrugama Ëiji programski izbor ukljuËuje rad na
promidæbi knjige kako bi Ministarstvo postalo referentno mjesto za razmjenu relevantnih informacija i time
se osigurala trajna logistiËka potpora pri provedbi konkretnih projekata.
Otkup knjiga
Otkup knjiga nastoji obuhvatiti djela od temeljne vrijednosti za nacionalnu kulturu, znanost i umjetnost,
djela suvremene domaÊe knjiæevnosti i publicistike te sabrana, odabrana i kritiËka izdanja - djela hrvatskih
autora. Knjige se otkupljuju u 20, 50, 100, 200 ili iznimno 300 primjeraka, a namijenjene su popuni knjiænih
fondova dvjestotinjak narodnih knjiænica u Hrvatskoj. Pri otkupu najviπe se paænje posveÊuje kvaliteti, a
prednost imaju vrijedna djela suvremene hrvatske knjiæevnosti, naroËito mladih prozaika i pjesnika.
Otkupljuju se i novi prijevodi kojima se popunjavaju znaËajne praznine u hrvatskoj kulturi. Potrebno je
naglasiti da se posljednjih godina sve viπe prevode temeljna djela iz podruËja druπtveno humanistiËkih
znanosti.
U 2005. godini za otkup knjiga prijavilo se 480 nakladnika sa 2.449 naslova. Do studenoga ove godine otku-
pljeno je 1.096 naslova u ukupnom iznosu od 14,230.680,00 kn. KonaËni podaci o otkupu knjiga u 2005.
godini joπ uvijek nisu dostupni, buduÊi da je Javni poziv zatvoren 15. studenoga te je veliki broj molbi joπ
uvijek u postupku odluËivanja.
»ASOPISI
Sufinanciraju se Ëasopisi i listovi u kulturi koji naroËito pridonose kulturnoj æivosti i raznolikosti te inten-
zitetu kulturnog æivota Republike Hrvatske. Pri odluËivanju se uzimaju u obzir programska profiliranost,
kontinuiranost izlaæenja, aktualnost, selektivnost i kritiËnost, koncepcijska ujednaËenost, likovno-grafiËko
oblikovanje i izvedba te regionalna zastupljenost.
Prati se kvaliteta i redovitost izlaæenja publikacija, kao i zbivanja na cjelokupnoj Ëasopisnoj sceni u
Hrvatskoj. Prijavljeno je 145 programa, a financirana su 73 Ëasopisa u ukupnom iznosu od 6,670.000,00 kn.
59
MK 2005 CD 20/12/05 17:02 Page 59
60
KNJIÆEVNE MANIFESTACIJE
Velik broj knjiæevnih manifestacija koje se kontinuirano odræavaju, a uglavnom su vezane uz znaËajna
imena i dogaaje hrvatske kulture i povijesti, redovito se financira veÊ duæi niz godina. U okviru sufinan-
ciranja knjiæevnih manifestacija potpomaæu se nastupi hrvatskih nakladnika i autora na meunarodnim,
domaÊim i inozemnim sajmovima knjiga i drugim dogaanjima vezanim uz knjigu i nakladniπtvo. Od
posebnog su prioriteta knjiæevne manifestacije posveÊene problematici suvremene hrvatske i svjetske
knjiæevnosti. Prijavljena su 152 programa, a financirano je 105 manifestacija u ukupnom iznosu od
3,111.000,00 kn.
Radna skupina za reformu politike prema knjizi
Radna skupina za reformu politike prema knjizi osnovana je s ciljem ostvarivanja nuænih pomaka na
hrvatskom træiπtu knjige, kao i disperzije dræavne potpore na sve segmente æivota knjige, a ukljuËuje
struËnjake iz redova autora, nakladnika, knjiæara, knjiæniËara, prevoditelja te ministarstava gospodarstva i
kulture. Razmatrane su razliËite moguÊnosti povoljnijih uvjeta poslovanja za sve segmente u proizvodnji i
distribuciji knjige - od autora do krajnjih korisnika. Dosadaπnji rezultati rada su raspisivanje natjeËaja za pot-
poru autorima, odnosno za poticanje knjiæevnog stvaralaπtva te inicijativa za uvoenje jedinstvene cijene
knjige. Sve novopredloæene mjere nastoje hrvatsko træiπte knjiga uskladiti s postojeÊim europskim stan-
dardima.
Potpora knjiæevnom stvaralaπtvu
Raspisan je prvi Javni poziv za dodjelu potpora za poticanje knjiæevnog stvaralaπtva s ciljem stimuliranja
knjiæevnoumjetniËkog i prevoditeljskog rada. Na natjeËaj je prijavljeno 140 projekata, a dodijeljeno je 25
potpora, od toga 4 godiπnje u iznosu od 84.000,00 kn bruto, πest polugodiπnjih u iznosu od 42.000,00 kn
bruto i petnaest tromjeseËnih u iznosu od 21.000,00 kn bruto. VeÊina potpora dodijeljena je autorima za
prozno i pjesniËko stvaralaπtvo te manji dio za prijevode i antologiËarski rad.
Godiπnje potpore dodijeljene su Zvonimiru MrkonjiÊu i Mirku TomasoviÊu za antologiju trubadurskog pjes-
niπtva, Vojmiru Vinji za prijevod sabranih eseja Michela Montaignea, Milku Valentu i Robertu PeriπiÊu za
njihove nove romane.
MK 2005 CD 20/12/05 17:02 Page 60
61
Nagrada „Iso VelikanoviÊ“
Uz druge nagrade koje dodjeljuje Ministarstvo kulture, 2005. godine prvi je put uruËena i nagrada za
prevoenje knjiæevnih djela „Iso VelikanoviÊ“. Njome se nastoji utjecati na poboljπanje kvalitete knjiæevnih
prijevoda, kao i popunjavanje praznina u kontekstu prijevodne literature. Nagradu za æivotno djelo primio
je Josip Tabak, jedan od najcjenjenijih hrvatskih prevoditelja, dok je godiπnja nagrada dodijeljena Trudi
StamaÊ za prijevod antologije austrijskog pjesniπtva druge polovice dvadesetog stoljeÊa Jezik i svijet.
Bjelovarsko-bilogorska 1 4.000,00 - -Brodsko-posavska 9 104.900,00 9 61.000,00DubrovaËko-neretvanska 9 83.500,00 - -Grad Zagreb 797 11.518.000,00 424 4.887.000,00Istarska 15 173.750,00 4 30.000,00KarlovaËka 8 54.500,00 4 45.000,00KoprivniËko-kriæevaËka 4 71.950,00 1 20.000,00Krapinsko-zagorska 5 33.500,00 1 10.000,00LiËko-senjska - - - -Meimurska 2 33.000,00 - -OsjeËko-baranjska 22 170.250,00 11 108.000,00Poæeπko-slavonska 1 5.000,00 - -Primorsko-goranska 37 418.050,00 17 152.000,00SisaËko-moslavaËka 13 144.300,00 13 122.000,00Splitsko-dalmatinska 64 809.150,00 53 505.000,00©ibensko-kninska 3 13.000,00 - -Varaædinska 5 28.500,00 15 95.000,00VirovitiËko-podravska - - - -Vukovarsko-srijemska 7 83.100,00 7 50.000,00Zadarska 13 111.400,00 6 50.000,00ZagrebaËka 31 370.830,00 24 238.000,00
Pregled odobrenih sredstava po æupanijama
OTKUP POTPORA
Æupanija Brojodobrenihprograma
Odobrenasredstva u kn
Brojodobrenihprograma
Odobrenasredstva u kn
MK 2005 CD 20/12/05 17:02 Page 61
MK 2005 CD 20/12/05 17:02 Page 62
63
Planiranje
kulturnog razvitka
MK 2005 CD 20/12/05 17:02 Page 63
64
DOKUMENTACIJSKO-ANALITI»KI POSLOVI
Statistika i indikatori kulture
Nastavljen rad na sustavnom prikupljanju statistiËkih podataka za podruËje kulture i kulturnog razvitka i na
uspostavljanju baza podataka za praÊenje i vrednovanje kulturnog razvitka.
U dijelu Statistika kulture projekta Culturenet organizirani svi dostupni podaci statistiËkih istraæivanja kul-
ture u Republici Hrvatskoj - od sluæbene statistike (Dræavni zavod za statistiku) do ostalih redovitih ili povre-
menih statistiËkih istraæivanja kulturnih ustanova, udruga, sluæbi odnosno agencija. U kontekstu pregovo-
ra za pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji u segmentu Obrazovanje i kultura posreduje se i sva
relevantna metodoloπka i informacijsko-dokumentacijska graa od vaænosti za proces usuglaπavanja
hrvatske kulturne statistike s europskom. Provedeno je anketno istraæivanje o statistiËkim i anketnim istraæi-
vanjima na podruËju kulture (izvan sustava Dræavnog zavoda za statistiku RH) u 60-ak ustanova, udruga
odnosno struËnih sluæbi od nacionalnog znaËenja na podruËju kulture.
Na adresi www.culturenet.hr/statistika uspostavljen hrvatski portal za kulturnu statistiku.
Srediπnji registar kulture
Nastavak rada na Srediπnjem registru kulture Republike Hrvatske u sklopu revizije i aæuriranja Kataloga pro-
jekta Culturenet Croatia te centraliziranog adresara poslovno-informacijskom sustava Ministarstva kulture
(Centrix).
Istraæivanje: Javne potrebe u kulturi RH
U sklopu uspostavljanja novog informacijskog sustava javnokulturnih potreba Ministarstva kulture, ana-
lizirani su podaci o financiranju kulture na dræavnoj razini. Izraena je sintetska analiza podataka prijavljenih
i odobrenih programa javnih potreba u kulturi (prikazi i analize po programskim i teritorijalno-upravnim
pokazateljima), a nastavljen je rad i na redefiniciji i metodoloπkoj doradi anketnog istraæivanja
‘’Financiranje javnih potreba u kulturi: dræavna, æupanijska, gradska i opÊinska razina’’.
MK 2005 CD 20/12/05 17:02 Page 64
65
PROJEKT CULTURENET CROATIA
Culturenet.hr - web portal hrvatske kulture
PoveÊana produkcija sadræaja unutar svih segmenata web portala hrvatske kulture - od odræavanja baza
podataka Kataloga kulture, Info-servisa kulture i Kulturnih manifestacija do tematskih cjelina u dijelovima:
Panorama, Kultura u slici, Statistika kulture, Kulturni menadæment, Engleska verzija portala i dr. Na adresi
www.kultura.hr u tijeku je priprema nove generacije projekta kao srediπnjeg web portala hrvatske kulture
s posebnim naglaskom na potrebe meunarodne kulturne suradnje i europskog integriranja te otvaranje
novih segmenata portala (kultura u tisku; tko je tko u hrvatskoj kulturi; programi kulture; kulturna baπtina;
hrvatska i EU kulturna politika; kulturna istraæivanja i ostalo).
Web Ministarstva kulture
Na temelju novog vizualnog identiteta Ministarstva (autor: Boris LjubiËiÊ) i u sklopu uvoenja integralnog
informacijskog sustava Ministarstva (Centrix) u 2005. godini prireene su i objavljene nove web stranice
Ministarstva kulture. Stranice su portalskog tipa, izraene u content management sustavu koje se razvija-
ju u smjeru web portala za hrvatsku kulturnu politiku kao standardu suvremenog (transparentnog) djelo-
vanja Ministarstva kulture. Sa stajaliπta razine informiranosti javnosti, portal Êe u 2006. omoguÊiti dvo-
smjernu komunikaciju: interaktivno ispunjavanje obrazaca i prijava uz autentikaciju, upite i odgovore,
forum i ostalo.
ODJEL ZA INFORMACIJSKO - DOKUMENTACIJSKE POSLOVE KULTURNE BA©TINE
Informacijska djelatnost
Nastavak radova na cjelinama ISKB-a “Teuta” iz djelokruga Odjela.
U sklopu poslova na ISKB-u Teuta, obavljeni su opseæni poslovi na uspostavljanju Tezaurusa spomeniËkih
vrsta. Prikupljeno je, te leksiËki i struËno provjereno ukupno 779 pojmova (470 deskriptora, 260 nedeskrip-
MK 2005 CD 20/12/05 17:02 Page 65
66
tora i 45 fasetnih indikatora, nazvanih naËelima grupiranja) za indeksiranje upisa u bazi Graditeljske
baπtine. Svi pojmovi mapirani su ekvivalentnim pojmovima iz Gettyjevog Art&Architecture Thesaurus-a, te
engleskog i francuskog “nacionalnog” tezaurusa, Ëime je ostvaren prvi primjer takvog viπejeziËnog tezau-
rusa u Hrvatskoj za podruËje zaπtite kulturne baπtine.
Pojmovima iz tezaurusa probno je indeksirano 555 spomenika graditeljske baπtine s podruËja KarlovaËke
æupanije, te je nastavljeno indeksiranje svih ostalih zapisa u bazi kojih ima oko 8570.
Nastavljeni su radovi i na unosu podataka za konzervatorske dokumentacijske zbirke:
� u bazu Fototeke pohranjeno je novih 4 557 digitaliziranih fotografija, od kojih je tekstualno
obraeno ukupno 3 347 (do sada ukupno 18 310 fotografija u bazi)
� u bazu FotoCDteke pohranjene su 1 452 nove fotografije
� u bazu Mikrofilma - upisano je ukupno 32 000 unosa
Dokumentacijska djelatnost
FototeËna sluæba
Nastavljena je proπlogodiπnja akcija upotpunjavanja fototeËnog fonda novim fotografijama, prilikom koje
je analogno fotodokumentirano podruËje Srijema (Ilok, ©arengrad, Bapska, Mohovo, Opatovac, Sotin,
IlaËa, Tovarnik) sa 98 negativ-film snimki, 444 digitalnom snimkom te 93 dia-snimke (ukupno 635 nove
snimke).
Mikrofilm
Godine 2005., u suradnji s FINA-om, zapoËeo je opseæan projekt sustavne digitalizacije mikroteke
Ministarstva kulture, koja sadræi oko 95.000 jedinica mikrofilmirane tehniËke dokumentacije kulturne
baπtine. Namjera je na taj naËin osigurati dostupnost ove vrijedne grae πto πirem krugu struËnih korisni-
ka, a ovaj projekt predstavlja prvi korak ka ostvarenju virtualnog dokumentacijskog centra kulturne baπtine,
koji Êe pridonijeti boljem funkcioniranju konzervatorske sluæbe, unaprijediti rad na oËuvanju i zaπtiti kul-
turne baπtine, te pridonijeti promicanju hrvatske kulturne baπtine i podizanju javne svijesti o njoj.
MK 2005 CD 20/12/05 17:02 Page 66
67
Srediπnji arhiv s podruËja kulturne baπtine
U bazu podataka Zbirke dosjea i elaborata zaπtitnih radova na spomenicima kulture u sklopu ISKB-a
“Teuta”, upisani su svi elaborati predani Srediπnjem arhivu (ukupno 1281), te opremljeni signaturama
odloæeni na police u spremiπtu u suterenu zgrade.
Sustavno su obraivane Topografska i Tematska zbirka, te je zapoËeo unos podataka u raËunalnu bazu.
Podacima iz Zbirke rjeπenja o registriranim i preventivno zaπtiÊenim spomenicima sustavno je dopunja-
vana baza Graditeljske baπtine.
Knjiænica Ministarstva kulture
U proteklom je razdoblju knjiæniËni fond obogaÊen sa 461 novim naslovom, πto predstavlja znaËajan
porast u nabavi knjiga u odnosu na prethodne godine.
U pripremama za prelazak na suvremenije, web-orijentirano rjeπenje za obradu knjiæniËnog fonda,
Knjiænica redovito izrauje Popise prinova i objavljuje ih na mreænim stranicama Ministarstva
(http://www.min-kulture.hr/bastina/indokposlovi/dok_zbirke/knjiznica.htm).
Velika se paænja posveÊuje oËuvanju i zaπtiti starog knjiænog fonda, te je u 2005. godini uvezan ukupno
831 svezak.
Meunarodna suradnja
� Nastavak radova na projektu HEREIN VijeÊa Europe (Europska mreæa o upravljanju baπtinom);
sudjelovanje na sastanku nacionalnih korespondenata mreæe HEREIN (Helsinki, svibanj 2005.),
te na sastanku radne grupe za tezaurus (Bern, lipanj 2005.), Ëime se Hrvatska ukljuËila u izradu
viπejeziËnog tezaurusa pojmova s podruËja upravljanja kulturnom baπtinom.
� Nastavak radova na projektu Radne zajednice podunavskih zemalja “Dunav put kulture” - unos
novih fotografija, lektura tekstova na mreænoj stranici, priprema traæenih prijevoda; sudjelovanje
na sastanku Radne zajednice u BeËu, travanj 2005.
� Sudjelovanje na Regionalnom sastanku o digitalizaciji kulturne baπtine, odræanom u Ohridu,
oæujak 2005., u organizaciji Ministarstva kulture Republike Makedonije i UNESCO Roste office-a
u Veneciji, na kojemu je pokrenuta inicijativa za donoπenjem preporuke za koordinaciju digita-
lizacije kulturne baπtine u JI Europi.
MK 2005 CD 20/12/05 17:02 Page 67
MK 2005 CD 20/12/05 17:02 Page 68
69
Muzejska i
galerijska djelatnost
Predsjednik:
VINKO IVIΔ, prof.
MUZEJ GRADA ZAGREBA, ZAGREB
»lanovi:
RUÆA MARIΔ, prof.
GRADSKI MUZEJ VUKOVAR, VUKOVAR
JADRANKA VINTERHALTER, prof.
MUZEJ SUVREMENE UMJETNOSTI, ZAGREB
dr. sc. KRISTINA MIHOVILIΔARHEOLO©KI MUZEJ, PULA
doc. dr. sc. ÆARKA VUJIΔFILOZOFSKI FAKULTET, ZAGREB
VJEKOSLAVA SOKOL, prof.
MUZEJ GRADA SPLITA, SPLIT
dr. sc. JOSIP BALABANIΔHRVATSKI PRIRODOSLOVNI MUZEJ, ZAGREB
Hrvatsko muzejsko vijeÊe
MK 2005 CD 20/12/05 17:02 Page 69
70
OSNIVANJE NOVIH MUZEJA
Arheoloπki muzej Osijek, Osijek
Odlukom Vlade Republike Hrvatske, na sjednici odræanoj 28. travnja 2005. g., donesena je Uredba o osni-
vanju Arheoloπkog muzeja Osijek, Osijek.
VijeÊe Sustava muzeja za matiËnu djelatnost arheoloπkih muzeja je podræalo ovu inicijativu. Muzej Êe biti
smjeπten u osjeËkoj Tvri, Zgrada gradske straæe, Trg. Sv.Trojstva 2. U pripremi je izrada koncepcije toga
Muzeja i izradba arhitektonskoga i muzeoloπkoga rjeπenja za obnovu zgrade i stalni postav.
Muzej Domovinskog rata u Zagrebu
Odlukom Vlade Republike Hrvatske, na sjednici odræanoj 8. srpnja 2005. g., osnovano je Povjerenstvo za
pripremu i poËetak rada Muzeja Domovinskog rata. KonstituirajuÊa sjednica Povjerenstva odræana je 26.
srpnja 2005. g. Radna skupina pri Ministarstvu kulture priprema struËne podloge za osnivanje Muzeja za
potrebe navedena Povjerenstva.
Muzej Marka Pola u KorËuli
Vlada Republike Hrvatske je na sjednici odræanoj 4. kolovoza 2005. g. donijela Odluku o imenovanju
Povjerenstva za osnivanje Muzeja Marka Pola u KorËuli kojeg je predsjednik ministar kulture mr. sc. Boæo
BiπkupiÊ. U tijeku je izrada muzeoloπke i arhitektonske koncepcije Muzeja.
Muzej antiËkog stakla, Zadar
Inicijativa Ministarstva kulture o osnivanju Muzeja sa zbirkama Arheoloπkog muzeja u Zadru pokrenuta je
zbog iznimnog bogatstva arheoloπke grae te broja, kvalitete i posebnosti nalaza antiËkog stakla kakvih je
malo u Europi. Odreena je i zgrada za postav toga Muzeja.
MK 2005 CD 20/12/05 17:02 Page 70
71
OTVARANJE NOVIH MUZEJA
Muzej sakralne umjetnosti, Trogir
Muzej Katedrale - zbirka sakralne umjetnosti, u prostorima æupnoga dvora u Trogiru otvoren je 8. srpnja
2005. godine, nakon dvije godine priprema i desetogodiπnje restauracije fonda postava. U Muzeju su
izloæena djela Blaæa Jurjeva Trogiranina, Paola Veneziana, Nikole Firentinca, Alesandra Vittorija (Ëetiri izvor-
na Vittorijeva apostola sa zvonika trogirske katedrale koji su zamijenjeni replikama), Ivana DuknoviÊa i
drugih. U ostvarenju toga projekta sudjelovalo je i Ministarstvo kulture.
IZGRADNJA I OTVARANJE NOVIH POSTAVA MUZEJA
Novigradski Lapidarij u Novigradu
Novigradski lapidarij je Zbirka pri Arheoloπkom muzeju Istre u Puli. Izradba programa za osnivanje i izgrad-
nju muzejske zbirke - Lapidarija zapoËinje joπ 1998. godine, a dovrπetak gradnje novigradskog Lapidarija
planiran je za ovu godinu. Ministarstvo kulture sufinancira izgradnju.
Muzej sakralne umjetnosti na Peristilu, Split
Muzej Êe biti postavljen u palaËi SkoËibuhiÊ LukariÊ na zapadnom dijelu Peristila, Ëija je obnova planirana
za 2006. godinu. U Muzeju Êe biti izloæena graa iz splitske katedrale sv. Dujma, nadbiskupije Splitsko -
makarske i niza manjih crkava.
Obnovu Peristila, s kojom je zapoËeto 2003. g., izvode Konzervatorski odjel Split, Uprave za zaπtitu kulturne
baπtine Ministrastva kulture, Hrvatski restauratorski zavod i Institut Opifica Delle Pietre Dure iz Firence,
Italija. Projekt je u realizaciji.
Nastavljeno je investicijskom potporom izgradnje:
Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu,
MK 2005 CD 20/12/05 17:02 Page 71
72
Muzeja evolucije i nalaziπte praËovjeka “Huπnjakovo” u Krapini,
Muzeja Narona u Vidu kod MetkoviÊa,
Muzeja moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci,
Muzeja suvremenog kiparstva na otvorenom u Labinu
te dovrπenju stalnoga postava Memorijalnog muzeja Jasenovac, JUSP Jasenovac i
stalnog postava Moderne galerije, Zagreb.
Pripremljene osnove za:
PoËetak rada na realizaciji programa stalnog postava muzeja grada Iloka u okviru Projekta “Ilok-Vukovar-
VuËedol“; Gradski muzej Vukovar, novi stalni postav, u okviru Projekta “Ilok-Vukovar-VuËedol“; Muzej
VuËedolske kulture u okviru arheoloπkog nalaziπta VuËedol, priprema za raspisivanje meunarodnoga
natjeËaja u okviru Projekta “Ilok-Vukovar-VuËedol“.
Pripreme za novi stalni postav muzeja - Rodna kuÊa Nikole Tesle, Smiljan u okviru programa “Godine
Nikole Tesle“ u 2006. g., na kojem sudjeluje niz matiËnih muzeja, Hrvatski restauratorski zavod, Muzej Like
GospiÊ i dr. u koordinaciji Ministarstva kulture.
OËevidnik muzeja i revizija muzejskih fondova
Nastavljeno je s radom na popisu prijava za OËevidnik muzeja, te muzeja, galerija i zbirki unutar ustanova
i drugih pravnih osoba Ministarstva kulture. Temeljem odredbe iz Zakona o muzejima o reviziji muzejskih
fondova i obradom prikupljenih podataka zavrπena je revizija muzejskih fondova, te je u tijeku priprema za
objavu podataka o reviziji na web stranicama Ministarstva kulture.
Financiranje programa muzeja i galerija u 2005. godini
U 2005. godini bilo je prijavljenih 825 programa u ukupnom iznosu od 100.146.706,97 kuna, potraæivanja
prema Ministarstvu kulture iznosila su 52%, oko 50 milijuna kuna. Na prijedlog Hrvatskog muzejskog vijeÊa
odobreno je ukupno 12.337.957,00 kn za financiranje 422 programa u muzejsko - galerijskoj djelatnosti za
izloæbenu djelatnost, otkupe muzejske spomeniËke grae, zaπtitu muzejskih fondova, pripreme za stalne
postave, arheoloπka i druga istraæivanja, nakladniπtvo, edukativne programe i drugo.
Od podræanih programa istiËemo slijedeÊe realizirane izloæbene projekte: izloæbu Arheoloπkog muzeja u
Splitu “AntiËka Narona“ u Gliptoteci HAZU, “Branko RuæiÊ” i “Petar BariπiÊ” u Gradskom muzeju Vukovar,
“Skriveno blago” u Muzeju za umjetnost i obrt, Zagreb, “Ljubo IvanËiÊ - aktovi”, “Edo MurtiÊ“ u
UmjetniËkom paviljonu, Zagreb, izloæbu “Sinjska alka 1715.-2005. - obnova i zaπtita “Alkarskog druπtva
MK 2005 CD 20/12/05 17:02 Page 72
73
Sinj u Arheoloπkom muzeju u Zagrebu, „Ivan Trenc-retrospektiva“, “Munir VejzoviÊ- retrospektiva“ u
KloviÊevim dvorima, Zagreb, zajedniËki izloæbeni projekt Tifloloπkog muzeja, Arheoloπkog muzeju u
Zagrebu i Muzeja Louvre “Dodir antike“, u Tifloloπkom muzeju Zagreb, Povijesno-tematska izloæba “Bljesak
Oluje“ u Kninskom muzeju Knin, dio je programa Dræavnog odbora za obiljeæavanje 10. obljetnice vojno-
redarstvene akcije “Oluja“. Realizaciju izloæbe je koordiniralo Ministarstvo kulture uz sudjelovanje niza
muzeja: Vojni muzej MORH-a, Kninski muzej, Gradski muzej Drniπ, Muzej grada ©ibenika, Hrvatski povijes-
ni muzej, Zagreb, Muzej grada Zagreba, Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata
Zagreb.
Financirano tiskanje struËnih i znanstvenih muzejskih Ëasopisa od kojih istiËemo: Vjesnik za arheologiju i
historiju dalmaticu, Arheoloπkog muzeja u Splitu, Histria archaeologica, Arheoloπkog muzeja Istre u Puli,
muzejsko glasilo “Diadora“, Arheoloπkog muzeja u Zadru, “OsjeËki zbornik“, Muzeja Slavonije Osijek i dr.
Podræana su i financirana razna edukativna dogaanja i znanstveni skupovi: “Dani Andautonije u ©Ëitarje-
vu”, Arheoloπki muzej Zagreb, “2. kongres hrvatskih povjesniËara umjetnosti”, u organizaciji Druπtva
povjesniËara umjetnosti, Zagreb, “9. seminar Arhivi, knjiænice, muzeji” u organizaciji Hrvatskog muzejskog
druπtva, Mediteranski kiparski simpozij, Dubrova, Labin, “Dani antiËke Sepomaje”, Muzej grada Umaga,
Umag, “Sponzorstvo i marketing u muzejima” Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb.
MK 2005 CD 20/12/05 17:02 Page 73
74
Odræano je osam sjednica Hrvatskog muzejskog vijeÊa, savjetodavnog tijela Ministarstva kulture, te skupni
sastanci HMV-a, VijeÊa sustava muzeja, predsjednika Hrvatskog muzejskog druπtva, sastanci sa pred-
stavnicima Poglavarstva Grada Zagreba, Gradskog ureda za kulturu Grada Zagreba, na kojima se u 2005.
godini, prema utvrenim i razvijenim programom prioriteta, posebno pratilo:
� Strategija muzejsko - galerijske djelatnosti u 2005. godini
� Zaπtita i osiguranje muzeja i muzejskih fondova
� Politika otkupa spomeniËke grae
� Prioritetno financiranje i podrπka onih muzeja i galerija koje intenzivno rade na inventarizaciji,
obradi i izlaganju vlastitog fundusa
� Provedba matiËne djelatnosti
� Verificiranje novih muzeoloπkih koncepcija muzeja, te uvjeta za osnivanje novih muzeja:
� Gradskog muzeja Vinkovci, Arheoloπki odjel
� JUPP Æumberak - Samoborsko gorje, Arheoloπki park Budinjak
� Memorijalnog muzeja Javne ustanove Spomen-podruËja Jasenovac u Jasenovcu
� Tifoloπkog muzeja u Zagrebu
� ZaviËajnog muzeja grada Rovinja u Rovinju, Zbirka starih majstora
� Povijesnog muzeja Istre u Puli, dio postava o temi Ljekarna
� Gradskog muzeja Senj u Senju, Etnografska zbirka Bunjevaca
� Muzeja grada Splita u Splitu, Galerija VidoviÊ
� Gradskog muzeja Varaædin u Varaædinu, Kulturno-povijesni odjel
� Gradske galerija Striegl u Sisku
� Arheoloπkog muzeja u Skradinu
� FranjevaËkog samostana u Karlovcu, Samostanska muzejsko - galerijska zbirka
� Pomorskog muzeja u OrebiÊu
� Narodnoga muzeja u Labinu
� Memorijalnog centra „Draæen PetroviÊ“ u Zagrebu.
� Razmatran je i ureivan Pravilnik o struËnim i tehniËkim standardima za odreivanje vrste muzeja, te
muzeja i galerija unutar ustanova i drugih pravnih osoba, za njihov rad, kao i za smjeπtaj i Ëuvanje
muzejske grae i muzejske dokumentacije, Ëije je donoπenje planirano u ovoj godini.
Odræano je sedam sjednica Povjerenstva za dodjelu viπih muzejskih zvanja u muzejskoj struci na kojima su
predloæena unapreenja za muzejska zvanja.
MK 2005 CD 20/12/05 17:02 Page 74
MK 2005 CD 20/12/05 17:02 Page 75
76
MK 2005 CD 20/12/05 17:02 Page 76
77
Likovne
umjetnosti
Predsjednica:
DUBRAVKA BABIΔAKADEMIJA LIKOVNIH UMJETNOSTI, ZAGREB
»lanovi:
DARKO GLAVAN, prof.
MUZEJ MIMARA, ZAGREB
SLAVEN MACOLIΔ, prof.
HZSU, VARAÆDIN
VATROSLAV KULI©HRVATSKO DRU©TVO LIKOVNIH UMJETNIKA, ZAGREB
mr. sc. MIKICA MA©TROVIΔGRAFI»KA ZBIRKA, NACIONALNA I SVEU»ILI©NA KNJIÆNICA, ZAGREB
Kulturno vijeÊe za likovne umjetnosti
MK 2005 CD 20/12/05 17:03 Page 77
78
LIKOVNE UMJETNOSTI
Za prijavljenih 436 programa u ukupnom iznosu od oko 61 milijun kuna, potraæivanja prema Ministarstvu
kulture iznosila su 49,18 % (gotovo 30 milijuna).
Odobreno je 4.768.425,00 kn za 214 programa iz djelokruga javnih ustanova kulture, udruga graana,
umjetniËkih organizacija, neformalnih inicijativa i ostalih.
Kulturno vijeÊe za likovne umjetnosti odræalo je πest sjednica, a prijavljeni programi razmatrani su prema
utvrenim kriterijima kojima se nastojalo djelovati poticajno u smislu kvalitete programa, odnosno strate-
gije razvoja likovne djelatnosti u cjelini.
Odræane su i skupne sjednice Kulturnog vijeÊa za likovne umjetnosti sa Kulturnim vijeÊem za nove medij-
ske kulture, Hrvatskim muzejskim vijeÊem i predstavnikom Kulturnog vijeÊa za meunarodnu kulturnu
suradnju i europske integracije i razmatrani programi koji ulaze u djelokrug viπe VijeÊa i obuhvaÊaju viπe
programskih djelatnosti.
Posebno su poticani programi koji su imali nacionalni karakter.
Audiovizualna, vizualna i likovna djelatnost
Za 27 programa audiovizualne, vizualne i likovne djelatnosti izdvojeno je 402.000,00 kn, a financirani su
programi koji unutar likovnosti stavljaju teæiπte na performansu (Hrvatsko druπtvo likovnih umjetnika
Varaædin, Peti dan hrvatskog performansa), video umjetnost i tradicionalne likovne kolonije (Goranska
kiparska radionica Lokve, Kolonija umjetniËke keramike Hinko Juhn, 12. kiparska kolonija Jakovlje i dr.).
Arhitektura, dizajn, urbanizam i ostalo
Programi vezani uz arhitekturu, dizajn i urbanizam (7) financirani su u iznosu od 61.350,00 kn, a podræani
su programi strukovnih udruæenja (Druπtvo arhitekata Zagreb, Druπtvo arhitekata Istre), galerijski programi
(Galerija Modulor, Zagreb) i publikacije (Europan).
Izloæbe
Za 134 izloæbena programa izdvojeno je 2.617.000,00 kn. Od velikog broja podræanih izloæaba istiËemo pro-
grame renomiranih galerija u Hrvatskoj (Gradska galerija Labin, Galerija Miroslav KraljeviÊ, Zagreb,
MK 2005 CD 20/12/05 17:03 Page 78
79
Galerija Bernarda Bernardija, Zagreb, Galerija Karas, Zagreb, Galerija Kapetanova kula, Zadar i dr.), tradi-
cionalne likovne manifestacije (45. poreËki annale, 31. Zagreb salon, 10. meunarodna izloæba karikature,
40. zagrebaËki salon primijenjenih umjetnosti i dizajna), podrπke koncepcijama mladih kustosa (Galerija
Nova, Zagreb), galerijskim programima koji se odræavaju na otocima (Galerija Decumanus, Krk, Galerija
Moria, Hvar, Galerija “Sv. Nikola”, Krk, Galerija Juraj PlanËiÊ; Hvar), izloæbene programe strukovnih
udruæenja (Hrvatsko druπtvo likovnih umjetnika iz Istre, Osijeka, Rijeke, Varaædina i Zagreba; Hrvatsko dizaj-
nersko druπtvo, Hrvatski filmski savez, Udruæenje likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti) i galerijskim
programima nacionalnih manjinskih zajednica (Æidovska opÊina Zagreb, “Galerija Ivo i Milan Steiner”,
Hrvatsko-maarski kulturni centar Bilje, Hrvatsko-izraelsko druπtvo «Galerija Shalomfl, KUD Montenegro,
“Galerija Montenegrina”).
Likovne monografije
Podræano je izdavanje 43 likovne monografije u ukupnom iznosu od 1.563.200,00 kn, a financirani su izda-
vaËki programi galerija i muzeja (Galerija umjetnina Gorki Æuvela; Galerija Cvajner, Eugen Kokot i dr.),
strukovnih udruæenja (Druπtvo povjesniËara umjetnosti, Branka Hlevnjak, Fotografkinje - doprinos hrvatskoj
fotografiji u 20. st. i dr.), javnih ustanova kulture (Institut za povijest umjetnosti: ©tafelajno slikarstvo u Istri
1400.-1800., Nacionalna i sveuËiliπna knjiænica u Zagrebu: Hamo »avrk) i druπtava (Miroslav ©utej, Peruπko
BogdaniÊ, Gabrijel JurkiÊ, Mladen Veæa i dr.).
MK 2005 CD 20/12/05 17:03 Page 79
MK 2005 CD 20/12/05 17:03 Page 80
81
Nove medijske
kulture
Predsjednik:
SLAVEN TOLJ, prof.
ART RADIONICA LAZARETI, DUBROVNIK
»lanovi:
MLADEN LU»IΔ, prof.
PULA FILM FESTIVAL, PULA
TEODOR CELAKOSKIMULTIMEDIJALNI INSTITUT, ZAGREB
IVAN FAKTOR“KINEMATOGRAFI”, OSIJEK
DAMIR URBANHRVATSKA GLAZBENA UNIJA, RIJEKA
Kulturno vijeÊe za nove medijske kulture
MK 2005 CD 20/12/05 17:03 Page 81
82
NOVE MEDIJSKE KULTURE
Zaprimljeno 148 prijava za sufinanciranje programa novih medijskih kultura u ukupnom iznosu od oko 40
milijuna kuna. Potraæivanja prema Ministarstvu kulture iznosila su 34% od ukupnog iznosa (oko
13.600.000,00 kn). Odobreno je 3.508.000,00 kn za 78 programa iz djelokruga javnih ustanova kulture, udru-
ga graana, umjetniËkih organizacija, neformalnih inicijativa i ostalih.
Kulturno vijeÊe za nove medijske kulture odræalo je pet sjednica, a prijavljeni programi razmatrani su i ocje-
njivani prema Pravilniku o izboru i utvrivanju programa javnih potreba u kulturi te je definirana lista prio-
riteta: kvaliteta i sadræajna inovativnost ponuenog programa, ekonomiËnost i dugoroËnost programa, par-
tnerstvo, koprodukcije i umreæavanje, ukljuËenost u meunarodnu kulturnu suradnju, primjena novih tehno-
logija, podrπka jedinica lokalne samouprave u ostvarivanju programa, financijska potpora iz drugih izvora,
opÊi interes za kulturni razvitak kao i posebni interesi prema podruËjima obrazovanja, znanosti, gospodar-
stva, turizma itd. i podrπka meunarodnih vladinih i nevladinih organizacija u ostvarivanju programa.
Posebno su podræani programi koji pokazuju dugoroËnost i stabilnost, kao i programi koji pridonose razvo-
ju civilnog druπtva i drugih organizacija u kulturi od interesa za RH te pridonose stabilizaciji izvaninstitu-
cionalne i neprofitne scene.
Odræane su zajedniËke sjednice Kulturnog vijeÊa za nove medijske kulture sa Kulturnim vijeÊem za likovne
umjetnosti te predsjednikom Hrvatskog muzejskog vijeÊa i predstavnicom Kulturnog vijeÊa za meunaro-
dnu kulturnu suradnju i europske integracije. Odræana i zajedniËka sjednica Kulturnog vijeÊa za nove medij-
ske kulture i Kulturnog vijeÊa za dramske umjetnosti gdje su razmatrani programi koji ulaze u djelokrug viπe
VijeÊa i obuhvaÊaju viπe programskih djelatnosti.
Podræani su neprofitni klubovi koji se bave kulturom:
Autonomni kulturni centar Attack - Festival alternativnog kazaliπta: FAKI 8 i Underwater overground festi-
val; Art radionica Lazareti - Urbi et orbi; Udruæenje za razvoj kulture - MoËvara - multimedijalni kulturni cen-
tar za mlade i Festival filma ljudskih prava 2005.; Multimedijalni institut, Zagreb - NET.KULTURNI KLUB
(MAMA).
MK 2005 CD 20/12/05 17:03 Page 82
83
Novi organizacijski oblici djelovanja u kulturi i manifestacije:
VijeÊe mladih grada Poæege - 4. poæeπko kulturno ljeto; Udruga Metamedij (K. Rojc, Pula) - Media
Mediterranea - festival ekspresivne kulture; Lokalna baza za osvjeæavanje kulture - exURBAN Festival,
Zagreb; Kontejner - biro suvremene umjetniËke prakse - Festival TOUCH ME, Zagreb, BacaËi sjenki -
VITIΔ_PLE©E; Drugo more - Art & Clubbing; FADE IN - Video aktivizam u naπoj zajednici; Koalicija Udruga
mladih - Inter servis Kockin ljetni festival I Split UP; MMC Luka - cinemania◊ 2005.; Platforma 9.81 -
Nevidljivi Zagreb i 3D ÆURNAL; Savez udruga Klubtura - Clubture - HR 2005. i Organizacijski razvoj i
strateπko planiranje u neprofitnim kulturnim organizacijama; Udruga Postpesimisti - 4. revija amaterskog
filma; Udruæenje Zdravo druπtvo - Multikultura; 25FPS, Udruga za audio - vizualna istraæivanja -
Internacionalni festival eksperimentalnog filma i videa;podræana je inicijativa i program Udruge Submedij
koji se odnose na revitalizaciju otoka Cresa - Free spirit 5, Mediteranski festival submedije.
Podræavaju se projekti kulture mladih na nacionalnoj razini i nastavlja s financijskom podrπkom razvoja
postojeÊih kulturnih institucija mladih i za mlade koje su se dokazale meunarodno relevantnim projekti-
ma, a u suradnji s udrugama mladih pratit Êe i stimulirati talentirane mlade umjetnike kako bi svojim pro-
gramima pridonijeli kulturnom razvitku te promicanju hrvatske kulture u svijetu.
MK 2005 CD 20/12/05 17:03 Page 83
84
MK 2005 CD 20/12/05 17:03 Page 84
85
KnjiæniËna
djelatnost
HrvPredsjednica:
DAVORKA BASTIΔ, prof.
KNJIÆNICE GRADA ZAGREBA
»lanovi:
doc. dr. sc. JELKA PETRAKSREDI©NJA MEDICINSKA KNJIÆNICA, MEDICINSKI FAKULTET, ZAGREB
ALEMKA BELAN-SIMIΔ, prof.
HRVATSKO KNJIÆNI»ARSKO DRU©TVO, ZAGREB
mr. sc. MARINA MIHALIΔNACIONALNA I SVEU»ILI©NA KNJIÆNICA, ZAGREB
SENKA TOMLJANOVIΔ, prof.
SVEU»ILI©NA KNJIÆNICA RIJEKA, SVEU»ILI©TE U RIJECI
MIRA ZOVKO, prof.
MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I ©PORTA, ZAGREB
doc. dr. sc. KATA IVIΔSVEU»ILI©TE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKU,
EKONOMSKI FAKULTET U OSIJEKU
Hrvatsko knjiæniËno vijeÊe
MK 2005 CD 20/12/05 17:03 Page 85
86
ODJEL ZA KNJIÆNI»NU DJELATNOST
U Odjelu za knjiæniËnu djelatnost putem redovitih godiπnjih poziva za predlaganje javnih potreba u kulturi
sufinancira se nabava knjiæne i neknjiæne grae u narodnim knjiænicama, akcije i manifestacije u knjiæniËnoj
djelatnosti, izloæbe, te razvojni programi i projekti koji ukljuËuju radionice, seminare i struËno usavrπavanje
knjiæniËara.
Ministarstvo kulture takoer sufinancira otkup knjiga za knjiænice, plaÊe i materijalne troπkove voditelja
æupanijskih matiËnih sluæbi, programe srediπnjih knjiænica nacionalnih manjina, informatizaciju u narodnim
knjiænicama kao i kapitalna ulaganja u opremu i prostore narodnih knjiænica u Republici Hrvatskoj.
NOVI PROSTORI KNJIÆNICA
Uz otvorenje ovogodiπnjeg “Mjeseca hrvatske knjige” u obnovljenoj zgradi je otvorena Gradska knjiænica
u Benkovcu, adaptiran prostor Gradske knjiænice Cres, otvorena nova knjiænica u opÊini Majur. Osigurana
su sredstva za preureenje bivπe depandanse Doma JNA za Gradsku knjiænicu Marka MaruliÊa u Splitu,
dovrπenje zgrade Gradske knjiænice “Ivan Goran KovaËiÊ“ u Karlovcu, prema izvornom projektu, podræan
projekt izgradnje nove zgrade Gradske knjiænice u Rijeci, a krajem 2005. godine otvorena je u obnovljenoj
zgradi Gradska knjiænica “Juraj ©iægoriÊ” u ©ibeniku.
OtpoËelo je ili nastavljeno financiranje obnove prostora niza knjiænica - Hrvatske knjiænice za slijepe,
Zagreb, PuËke knjiænice i Ëitaonice u Daruvaru, Narodne knjiænice u Imotskom, rekonstrukciji zgrade za
Gradsku knjiænicu i Ëitaonicu u Virovitici, Gradske knjiænice i Ëitaonice u Poæegi, i drugih.
MK 2005 CD 20/12/05 17:03 Page 86
87
Ostali programi
� U okviru cjelovite studije o zaπtiti kulturne baπtine - pokretnih i nepokretnih kulturnih dobara -
na otocima (u izradi koje su sudjelovali struËnjaci nadleænih ministarstava i instituta) finalizira se
prikaz rezultata SWOT analize otoka i operativni plan provedbe razvojnih mjera. Na otocima
djeluje 26 knjiænica u πest æupanija. OtoËke su knjiænice specifiËne, zbog njihove nezaobilazne i
iznimne uloge u druπtvenom æivotu lokalne zajednice.
� Nastavljen je rad na Upisniku knjiænica i knjiænica u sastavu prema prateÊem Pravilniku o temi.
� U prigodi obiljeæavanja 10. obljetnice Vojno-redarstvene akcije „Bljesak“ Ministarstvo kulture je
iniciralo i koordiniralo ureenje informatiËkog odjela/medijateke s inicijalnim fondom za koris-
nike te nabavu EU info kioska u Narodnoj knjiænici u OkuËanima.
� Na 3. savjetovanju narodnih knjiænica u Topuskom posebno mjesto imao je okrugli stol s temom
“Programi naπi svagdanji” uz podnaslov: “Kako odabrati, koristiti, odræavati i razvijati raËunalno
knjiæniËno poslovanje”.
Strategija razvoja narodnih knjiænica
Sa Hrvatskim knjiæniËnim vijeÊem raspravljen je Nacrt strategije razvoja narodnih knjiænica u Republici
Hrvatskoj πto ga je izradilo struËno povjerenstvo Hrvatskoga knjiæniËarskog druπtva.
Digitalizacija kulturne baπtine u knjiænicama, muzejima i arhivima
Na inicijativu Hrvatskoga knjiæniËnog vijeÊa ministar kulture imenovao je Ëlanove Radne skupine za digi-
talizaciju arhivske, knjiæniËne i muzejske grae sa zadatkom da do kraja 2005. godine izrade prijedlog
nacionalnog programa digitalizacije kulturne baπtine. Programi digitalizacije fondova kulturne baπtine pri
Ministarstvu kulture prikljuËuju se ovom strateπkom odreivanju digitalizacije i njezina povezivanja s
europskim smjernicama.
Odreene æupanijske knjiænice koje Êe obavljati matiËnu djelatnost u RH
Na prijedlog Hrvatskoga knjiæniËnog vijeÊa ministar kulture je uz prethodnu suglasnost ministra znanosti,
obrazovanja i πporta odredio æupanijske knjiænice koje unutar hrvatskoga knjiæniËnog sustava obavljaju
temeljnu matiËnu djelatnost za narodne i πkolske knjiænice.
MK 2005 CD 20/12/05 17:03 Page 87
88
SKUPOVI
NAPLE konferencija, Supetar, otok BraË, listopad 2005.g.
Odræan meunarodni knjiæniËarski skup - 2. NAPLE (National Authorities of Public Libraries in Europe) kon-
ferencija - koji je okupio stotinjak sudionika - predstavnika knjiæniËnih uprava i knjiæniËarske zajednice iz 24
europske zemlje. Glavna tema Konferencije bila je Uloga narodnih knjiænica u nacionalnim politikama
izgradnje druπtva znanja uz prateÊe teme o digitalizaciji kulturne baπtine i ostvarivanju multikulturalnosti
u knjiænicama. Organizatori konferencije, uz Ministarstvo kulture, bili su Nacionalna i sveuËiliπna knjiænica
u Zagrebu i Gradska knjiænica Marka MaruliÊa u Splitu.
Ministarstvo kulture bilo je pokrovitelj i financijski je, izmeu ostalog, potpomoglo:
� 14. europsku konferenciju IRA (Meunarodno Ëitateljsko druπtvo) u Zagrebu
� “Mjesec hrvatske knjige” u organizaciji Knjiænica grada Zagreba koji se ove godine odræavaju u
znaku poezije i 100. obljetnice roenja Dragutina TadijanoviÊa.
� Meunarodni skup o dr.sc. Evi Veroni, doajenki hrvatskoga knjiæniËarstva
� 2. okrugli stol za osobe sa posebnim potrebama na temu - Pismenost i Ëitanje u javnim knjiæni-
cama i graa lagana za Ëitanje.
Financiranje - nabava knjiæne i neknjiæne grae i manifestacija u knjiæniËnoj djelatnosti
Na prijedlog Hrvatskoga knjiæniËnog vijeÊa i matiËnih sluæbi æupanijskih narodnih knjiænica za nabavu
knjiæne i neknjiæne grae te manifestacije i akcije u knjiæniËnoj djelatnosti ove je godine odobren iznos od
19.455.000,00 kuna i to:
� 19. 145.000,00 za nabavu knjiæne i neknjiæne grae u 194 knjiænice
� 310.000,00 za manifestacije i akcije u knjiæniËnoj djelatnosti.
Hrvatsko knjiæniËno vijeÊe je odræalo Ëetiri sjednice na kojima su razmatrane brojne struËne teme, pa tako
i problem informacijskih sustava u knjiænicama, problemi s osiguravanjem namjenskog udjela osnivaËa
knjiænica za nabavu knjiga te problemi oblikovanja fondova narodnih knjiænica otkupom knjiga putem
natjeËaja Ministarstva kulture.
MK 2005 CD 20/12/05 17:03 Page 88
89
OSTALI PROGRAMI
PROJEKT VLADE REPUBLIKE HRVATSKE I RAZVOJNE BANKE VIJEΔA EUROPE
„ISTRAÆIVANJE, OBNOVA I REVITALIZACIJA KULTURNE BA©TINE ILOK-VUKOVAR-VU»EDOL
Na osnovi zakljuËka Vlade Republike Hrvatske od 13. sijeËnja 2005 .g. Ministarstvo kulture i Ministarstvo
financija, uputili su 1. veljaËe 2005. konaËan prijedlog Projekta “Istraæivanje, obnova i revitalizacija kulturne
baπtine Ilok -Vukovar-VuËedol” VijeÊu Europe i Razvojnoj banci VijeÊa Europe (CEB) i time ga i sluæbeno
kandidirali za financiranje putem dugoroËnog - Ëetverogodiπnjeg zajma koji je potvren od Razvojne banke
u ukupnom iznosu od 226.288.358,00 HRK ( 25% Vlada RH 75% Razvojna banka)
Vlada Republike Hrvatske je na sjednici odræanoj 18. oæujka 2005. u Vukovaru donijela Rjeπenje o imeno-
vanju predsjednika i Ëlanova VijeÊa projekta “Istraæivanje obnova i revitalizacija kulturne baπtine Ilok-
Vukovar VuËedol”: za predsjednika VijeÊa imenovan je mr. sc. Boæo BiπkupiÊ, ministar kulture a Ëlanovi su
ministri poljoprivrede, πumarstva i vodnog gospodarstva, mora, turizma, prometa i razvitka, zaπtite okoliπa,
prostornog ureenja i graditeljstva, te ministar financija uz Ëlanove VijeÊa Projekta po poloæaju: æupan
Vukovarsko-srijemske æupanije, gradonaËelnik Grada Vukovara, gradonaËelnik Grada Iloka.
MK 2005 CD 20/12/05 17:03 Page 89
90
Ugovor o zajmu za Projekt, izmeu CEB-a i Vlade Republike Hrvatske, potpisan je 23. svibnja 2005. g. u
Gradskom muzeju u Vukovaru. Hrvatski sabor je sjednici od 15. srpnja 2005. g. donio Zakon o potvrivan-
ju okvirnog ugovora o zajmu za projekt “Istraæivanje, obnova i revitalizacija kulturne baπtine Ilok-Vukovar-
VuËedol” izmeu Razvojne banke VijeÊa Europe i Republike Hrvatske, Ëime su steËeni svi uvjeti za poËetak
rada i financiranje toga Projekta.
Odræani sastanci Uprave Projekta i struËnih voditelja Projekta u Ministarstvu kulture pod predsjedanjem
predsjednika VijeÊa Projekta, radi utvrivanja prioritetnih programa u izvedbi projekta za 2005. godinu uz
potpisivanje dijela Ugovora iz programa Projekta, kao i u Æupaniji Vukovarsko-srijemskoj u Vukovaru i Iloku.
Projekt obuhvaÊa programe po sljedeÊim cjelinama:
Grad Vukovar - zaπtiÊena povijesna barokna jezgra grada koja je pretrpjela ogromna ratna razaranja za πto
su planirana tri modela obnove - obnova zateËenih povijesnih graevina, faksimilna obnova i interpolaci-
ja; kompleks dvorca Eltz, kao muzejsko-galerijski i multikulturalni centar; arheoloπko nalaziπte VuËedol,
lokalitet eponim VuËedolske kulture, jedno od najznaËajnijih prethistorijskih nalaziπta u Europi; izgradnja
arheoloπkog parka, znanstvenoga centra i Muzeja VuËedolske kulture.
Grad Ilok, za obnovu povijesne jezgre - najznaËajnije srednjovjekovne urbane cjeline u hrvatskom dijelu
Podunavlja; dovrπetak arheoloπkih istraæivanja, dovrπetak stalnoga postava Muzeja grada Iloka i dr.
Informacija o Projektu na www.min-kulture.hr/podunavlje
MK 2005 CD 20/12/05 17:03 Page 90
91
PRISTUPANJE REPUBLIKE HRVATSKE U »LANSTVO RADNE SKUPINE ZA ME–UNARODNU SURADNJU
U PODRU»JU OBRAZOVANJA, SJEΔANJA I ISTRAÆIVANJA O HOLOKAUSTU (TASK FORCE)
Na temelju Odluke Vlade Republike Hrvatske od 20. svibnja 2005. g. podnesen zahtjev Task Forceu za pris-
tupanje Republike Hrvatske u punopravno Ëlanstvo te Radne skupine. Kandidatura Republike Hrvatske je
razmatrana na sjednici Task Forcea u Varπavi, Republika Poljska, lipanj 2005.
Radna skupina za meunarodnu suradnju u podruËju obrazovanja, sjeÊanja i istraæivanja o holokaustu
(Task Force) podræala je kandidaturu Republike Hrvatske za pristupanje u punopravno Ëlanstvo u Task
Forceu na svojoj plenarnoj sjednici odræanoj u Krakowu, Republika Poljska, studeni 2005. Time je Republika
Hrvatska postala 24 zemljom Ëlanicom Task Forcea. Od 2002. g. bila je u statusu zemlje za povezne pro-
jekte Task Forcea. Dræave partnerice koje od tada pomaæu Republici Hrvatskoj u provedbi i jaËanju progra-
ma obrazovanja, sjeÊanja i istraæivanja holokausta, ukljuËivπi i programe vezane uz novi stalni postav
Memorijalnog muzeja Jasenovac su: Sjedinjene AmeriËke Dræave, Argentina, Francuska i Izrael.
Ministar kulture donio je Odluku o imenovanju Nacionalne delegacije za pripremu prikljuËenja Task Force-
u. Delegacija Task Force raspravila je na sastancima odræanim u Ministarstvu kulture i Ministarstvu
znanosti, obrazovanja i πporta te u Spomen-podruËju Jasenovac Baseline Study koju je pripremila
Nacionalna delegacija RH a predstavlja osnovni obrazac za prikljuËenje Task Forceu. Baseline Study
obuhvaÊa saæete preglede uËinjenoga u Republici Hrvatskoj u podruËjima kulture, znanosti, obrazovanja,
istraæivanja o holokaustu.
www.holocausttaskforce.org.
POVRAT KULTURNIH DOBARA
� Odræana 1. sjednica meudræavnog Povjerenstva za povrat kulturnih dobara RH i SCG od 17.
do 20. listopada 2005.g. u Ministarstvu kulture RH uz obilazak spomenika kulture u Zadarskoj i
©ibensko-kninskoj æupaniji u organizaciji Konzervatorskih odjela u Zadru i ©ibeniku MK-a, u koje
treba biti vraÊen dio kulturnih dobara iz SCG.
MK 2005 CD 20/12/05 17:03 Page 91
92
MK 2005 CD 20/12/05 17:03 Page 92
93
Ministarstvo kulture Republike Hrvatske po temi kontinuirano surauje s Unescovim Meuvladinim
odborom za promicanje povratka kulturnoga blaga u zemlju porijekla ili vraÊanja nezakonitog prisvajanja,
UNESCO-om, Meunarodnim savjetom za muzeje (ICOM), i dr. Rad Nacionalnih odbora INTERPOL-a
Republike Hrvatske i SCG u potraæivanju kulturnih dobara za koja se utvrdi da se nalaze na ilegalnom træiπtu
SCG sastavnim je dijelom i rada meudræavnog Povjerenstva za povrat kulturnih dobara RH i SiCG.
Republika Hrvatska na temelju Procjene ratne πtete potraæuje od SCG utvrivanje otuenja, nestanka i
povrata preostalih muzejskih predmeta te kulturnih dobara iz manastira, crkava, samostana, privatnih zbir-
ki, knjiæniËnu i arhivsku grau. Iz SCG je od 2001. do sada u Republiku Hrvatsku vraÊeno 25. 187 pokretnih
kulturnih dobara u muzeje, galerije i crkve.
U prioritetu tema pregovora o povratu je dio kulturnih dobara za koja su poznate lokacije, uglavnom u
pravoslavne crkve i manastire koja su tokom Domovinskoga rata i okupacije dijela Republike Hrvatske pre-
nesena u SCG.
Na 1. sastanku meudræavnog Povjerenstva za povrat kulturnih dobara RH i SCG utvren je povrat kul-
turnih dobara iz SCG u RH u 2005. i 2006.g. u ustanove kulture, pravoslavne crkve i manastire :
U Hram Svetog vmË.Georgija, Bobota, Javna ustanova Spomen - podruËje Jasenovac,
u manastir Uspenja Bogorodice i Riznicu manastira Krupa, Krupa, Riznicu pravoslavne crkve sv.Ilije, Zadar,
Islam GrËki, Kula AtlagiÊa, pravoslavna crkva Sv.Nikole, manastir sv.Arhanela Mihaila, Manastir Krka,
Zrmanja, i dr.
� Za Conference on Jewish Material Claims Against Germany,Inc., New York i World Jewish
Resitution Organization, pripremljena opseæna dokumentacijska podloga o kulturnim dobrima
(arhivska i knjiæniËna graa, pokretna kulturna dobra i dr.) koja su do 2.svjetskog rata bila u pos-
jedu Æidova u Hrvatskoj. U izradbi je baza podataka sa podacima o ovom istraæivanju i arhivskom
graom u dokumentaciji Ministarstva kulture. Na programu surauju i Hrvatski dræavni arhiv,
Nacionalna i sveuËiliπna knjiænica i Æidovska opÊina u Zagrebu. Program je sastavnim dijelom
provedbe Stockholmske deklaracije koje je Republika Hrvatska potpisnicom.
MK 2005 CD 20/12/05 17:03 Page 93
MK 2005 CD 20/12/05 17:03 Page 94
95
Zaπtita kulturne
baπtine
Hrvatsko vijeÊe za kultPredsjednik:
FERDINAND MEDER, prof. RAVNATELJ HRVATSKOG RESTAURATORSKOG ZAVODA, ZAGREB
»lanovi:
akademik VLADIMIR MARKOVIΔFILOZOFSKI FAKULTET U ZAGREBU
mr. sc.MIKICA MA©TROVIΔNACIONALNA I SVEU»ILI©NA KNJIÆNICA, ZAGREB
d. i. a. DRAÆEN POSAVEC
dr. sc. MILAN PELCRAVNATELJ INSTITUTA ZA POVIJEST UMJETNOSTI
dr. sc. STJEPAN ΔOSIΔRAVNATELJ HRVATSKOG DRÆAVNOG ARHIVA, ZAGREB
dr. sc. JOSIP STIPANOVRAVNATELJ NACIONALNE I SVEU»ILI©NE KNJIÆNICE, ZAGREB
VINKO IVIΔ, prof. MUZEJ GRADA ZAGREBA
mr. sc. PREDRAG ©IBALIΔMINISTARSTVO ZA©TITE OKOLI©A, PROSTORNOG URE–ENJA I GRADITELJSTVA, OSIJEK
Hrvatsko vijeÊe za kulturna dobra
MK 2005 CD 20/12/05 17:04 Page 95
96
REGISTAR KULTURNIH DOBARA REPUBLIKE HRVATSKE
Prema Zakonu o zaπtiti i oËuvanju kulturnih dobara (NN 69/99) i Pravilniku o registru kulturnih dobara
Republike Hrvatske (NN 37/01) od godine 2001. radi se na reviziji Registra spomenika kulture. Utvrivanje
svojstva kulturnog dobra te revizija Registra provodi se u suradnji s konzervatorskim odjelima, suradnici-
ma u posebnom StruËnom povjerenstvu. Pripremu za upis pokretnih, nepokretnih i nematerijalnih kul-
turnih dobara te upis u Registar obavlja Ministarstvo kulture.
Tijekom 2005. odræano je πest sjednica StruËnog povjerenstva za utvrivanje svojstva kulturnog dobra na
kojima je razmotreno oko 610 prijedloga za reviziju rjeπenja o registraciji kulturnih dobara ili utvrivanje
svojstva kulturnog dobra. Izraeno je 580 rjeπenja o reviziji ili proglaπenju kulturnih dobara.
U Listu zaπtiÊenih kulturnih dobara upisano je 602 kulturna dobra, a u Listu preventivno zaπtiÊenih kulturnih
dobara upisano je 490 rjeπenja. Liste se redovito objavljuju u Narodnim novinama, a pripremljen je za
publiciranje prvi svezak Registra dviju æupanija.
REGISTAR KULTURNIH DOBARA
NEPOKRETNA KULTURNA DOBRA
KULTURNO-POVIJESNE CJELINE
POKRETNA KULTURNA DOBRA
NEMATERIJALNA KULTURNA DOBRA
PREVENTIVNO
291
32
104
1
REGISTRIRANO
505
28
69
MK 2005 CD 20/12/05 17:04 Page 96
97
INVENTAR KULTURNIH DOBARA
Evidentiranje, istraæivanje, dokumentiranje i utvrivanje stanja kulturne baπtine posao je koji se provodi
unutar tematskih cjelina pojedinih vrsta kulturnih dobara, a osnova je za sve radnje na kulturnom dobru.
Obraeni podaci upisuju se u Srediπnji inventar kulturne baπtine. Rezultat su struËni elaborati ili tiskane
publikacije s tematskim pregledima pojedinih vrsta baπtine.
Inventarizacija nepokretnih kulturnih dobara
Arheoloπka topografija� Arheoloπka topografija opÊine Dvor, Hrvatska Dubica i Hrvatska Kostajnica � Rekognosciranje 8 lokaliteta na podruËju buduÊe trase zapadne obilaznice grada Virovitice
Baza podataka� Nastavljen je rad na pripremi kompjutorskog modela interaktivno strukturirane baze podataka za
povijesna naselja i njihovu internetizaciju � PoËetkom 2005. zapoËeo je rad na digitalizaciji podataka, osmiπljavanju baze podataka i veze s
osnovnom topoloπkom kartom - digitalnim katastrom � Obraivanje i upisivanje u bazu podataka nacrta i jedinica grafiËke zbirke
Evidencija stanja i dokumentiranje etnoloπke baπtine� Evidencija i utvrivanje stanja tradicijskog graditeljstva na podruËju Brodsko - posavske, Pri-
morsko - goranske i KarlovaËke æupanije� Utvrivanje stanja mlinova na Roπkom slapu i Skradinskom buku te reambulacija i valorizacija
mlinova na rijekama Mreænici i Dobri� Izrada PriruËnika za obnovu posavske tradicijske kuÊe� Priprema elaborata za ruralnu cjelinu KopaËevo� Istraæivanje narodnog graditeljstva ruralne cjeline Babina Greda � Inventarizacija etnografske i kulturno - povijesne zbirke Josipa BaπiÊa iz Otoka� Inventarizacija stoËarskih nastambi na otoku BraËu
MK 2005 CD 20/12/05 17:04 Page 97
98
Evidencija gradiπta, burgova i utvrda� Evidencija stanja i dokumentiranosti utvrda i burgova u srednjoj Dalmaciji� Obrada dokumentacije za utvrdu Oπtro na Prevlaci� Priprema Kataloga austrougarskih utvrda � Prikupljanje dokumentacije za mletaËku utvrdu Kaπtelinu na otoku Viru� Prikupljanje dokumentacije za tursku kulu u Kaπtelu Æegarskom (Benkovac)
Atlas nepokretnih kulturnih dobara i povijesnih cjelina � Izrada elaborata o πtetama na objektima vinskih podruma u Zmajevcu� Istraæivanje i dokumentiranje osjeËke industrijske arhitekture� Izrada Kataloga zaπtiÊenih kulturnih dobara za 2 æupanije� Prikupljanje i nadopuna dokumentacije za zaπtiÊena kulturna dobra na podruËju Grada ©ibenika� Prikupljanje i nadopuna dokumentacije za crkve Gospe od Karmela u Turnju, sv. Andrije na
otoku Babcu, sv. Katarine na otoËiÊu Sv. Katarina, sv. Roka i Roenja sv. Ivana Krstitelja uBibinju, sv. Jurja u Kruπevu i kapelu sv. Jure u PeruπiÊu
� Revizija popisa kulturnih dobara na podruËju SisaËko-moslavaËke æupanije� Povijesni putovi Hrvatske - popis kulturno-povijesnih vrijednosti podruËja opÊina uz Lujzinsku
cestu� Izrada Kataloga nepokretnih kulturnih dobara hrvatskih otoka za podruËje Primorsko-goranske
æupanije (svezak I), te pripremanje sveska II� Prikupljanje i obrada podataka nepokretnih kulturnih dobara otoka na podruËju Istarske, ©iben-
sko-kninske, Splitske i DubrovaËko-neretvanske æupanije� Prikupljanje podataka i obrada dokumentacije za izradu kataloga Industrijske povijesne cjeline i
naselja � Revizija podataka za tabliËni prikaz povijesnih cjelina - kontinuitet razvoja naselja kroz povijest,
karakter i funkcija naselja� Dræavni program kulturnoga razvoja i prouËavanja, zaπtite i oËuvanja otoËke kulturne baπtine -
dopuna podataka, evaluacija i konaËna verzija Programa� Revizija i kataloπka obrada podataka o ljetinikovcima na ©ipanu � Integralne vrijednosti prostora Konavala - rad na sreivanju i obradi dokumentacije prikupljene
tijekom ljetnih radionica 2003. i 2004. i pripreme za publiciranje materijala � Inventarizacija kulturnih dobara na podruËju opÊina Zagvozd, LovreÊ i Cista Provo � Izrada Kataloga arhitekture na podruËju grada Splita� Inventarizacija objekata povijesne urbane cjeline grada Zagreba (uæi dio Donjeg grada) � Upisivanje u inventarnu knjigu nacrta i jedinica grafiËke zbirke
MK 2005 CD 20/12/05 17:04 Page 98
99
Memorijalna baπtina� Utvrivanje stanja i prijedlozi zaπtite spomenika NOB-a u Hrvatskoj
Arhitektonska dokumentacija� Arhitektonsko snimanje i izrada dokumentacije za tri sakralna objekta na otoku Krku i jednoga u
Velom Loπinju, te arhitektonsko snimanje zgrade Konzervatorskog odjela u Bjelovaru i dovrπetakizrade nacrta dvorca Luænica u Brdovcu
� Arhitektonsko snimanje postojeÊeg stanja crkve Uznesenja BDM u Dragotinu i kapucinske crkvei samostana sv. Jakoba u Osijeku
� Arhitektonsko snimanje i izrada dokumentacije fortifikacijskog sklopa Barbariga� Revizija arhitektonske dokumentacije utvrde Mali Brijun
Inventarizacija pokretnih kulturnih dobara
Evidencija sakralnog inventara � Evidencija pokretnih inventara u crkvama: u Starom Gradu na Hvaru (obraeni inventari crkava
sv. Stjepana I, pape i muËenika, sv. Nikole, sv. Lucije, sv. Roka, sv. Ivana), Uznesenja BDM uSaliju, ObraÊenja sv. Pavla u Kukljici, Gospe od Karmela u VeruniÊu, crkvi sv. Lovre i sv.Dominika u ©ibeniku, sv. Nikole u Rijeci, sv. Mihaela u Zrinskom Topolovcu, sv. Kriæa u GornjemKriæu, sv. Jakova u Jakopovcu, sv. Josipa u Grubiπnom Polju, sv. Katarine Aleksandrijske uSamarici, sv. Petra u Gornjoj PetriËkoj, sv. Petra u Svetom Petru »vrsteËkom, sv. Jurja u –uricu,sv. Julijane u Tremi, sv. Ladislava u Ladislavu SokolovaËkom, sv. Josipa u StubiËkim Topli-cama, sv. Nikole u Poljanici Bistranskoj, sv. Roka u Novakima Bistranskim, sv. Ivana Krstitelja uJablanovcu, sv. Josipa u Gornjoj Bistri, sv. Brcka i Pohoenja Marijinog u Brckovljanima, sv.Antuna Padovanskog u Bukevju, sv. Martina Biskupa u Martinskoj Vesi, sv. Petra u Veleπevcu,sv. Vida u Suπi, sv. Jurja MuËenika, sv. Jakova Apostola i Majke Boæje Æalosne u Oborovu, sv.Tri kralja u Orlima, Uznesenja BDM u Savskom Nartu, sv. Petra u Preseki, sv. Doroteje u Jakovlju,sv. Tri kralja u Kraljevom Vrhu, te opÊine Dvor (inventari crkava u Javornju, Rujevcu i Dvoru)
� Obrada inventara dubrovaËke katedrale, zbirke samostana Sigurata, srediπnjeg depoaDubrovaËke biskupije, te samostana sv. Margarite u Pagu (zbirka voπtanih relikvija), sv. FranjeAsiπkog u Krku, sv. Andrije u Rabu, sv. Eufemije u Kamporu na Rabu i Sv. Franje Asiπkog u Cresu
� Inventarizacija nalaza iz kripte katedrale sv. Terezije Avilske u Poæegi
MK 2005 CD 20/12/05 17:04 Page 99
100
Evidencija umjetniËkih zbirki� Revizija stanja i procjena vrijednosti zbirki u rezidencijalnim vilama na Brijunima (Bijela vila, vila
Jadranka, vila Brijunka, otok Krasnica i dio “skladiπta” u kojem se nalaze deponirane umjetnine)� Revizija stanja i procjena umjetnina u objektima Vlade Republike Hrvatske (Trg sv. Marka 2 i 3,
Visoka 15 i 22)
Evidencija stanja glazbenog instrumentarija� Nastavljen rad na prikupljanju podataka o stanju orgulja na podruËju Varaædinske biskupije
(Hampovica, Miholjanec, Virje, Ædala, Gola, Hlebine, KoprivniËki Bregi)
Evidencija stanja zidnih slika� Pregledom zidnih slika u Istri (Trviæ, Radovani, SkitaËa, Sorbar, MarËenigla, ©Êulci, Slum,
Groænjan, Zamask) zavrπen je rad na prikupljanju podataka o stanju zidnih slika u toj regiji
Inventarizacija nematerijalnih kulturnih dobara
� Istraæivanja starih zanata podruËja Imotskog, Sinja, Vrgorca i djelomiËno makarskoga kraja � Priprema za registraciju kulturnih dobara za upis na UNESCO-vu listu svjetske nematerijalne
baπtine
ZA©TITNI RADOVI NA KULTURNIM DOBRIMA
Zaπtitni radovi na nepokretnim kulturnim dobrima
U cilju sustavne zaπtite kulturnih dobara u godini 2005. razmotreni su programi predloæeni temeljem Poziva
za predlaganje programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske, te je izvrπen izbor programa koji se
financiraju iz dræavnog proraËuna. Obraeno je 1229 zahtjeva za financiranje zaπtitnih radova na spomenici-
ma kulture. Od toga je broja odobreno, odnosno ugovoreno 588 programa, od Ëega je 362 programa za
sakralne spomenike, 167 za profane i 51 za arheoloπke lokalitete.
U program javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2006. godinu upisano je u bazu podataka «zaπtit-
nih radova na spomenicima kulture” 1227 zahtjeva za financiranje.
MK 2005 CD 20/12/05 17:04 Page 100
101
U okviru sustavnog rada na zaπtiti i oËuvanju nepokretnih kulturnih dobara, izraena je konzervatorska
dokumentacija za pojedinaËne graevine i povijesne cjeline, a konzervatorski odjeli struËno su obradili i
nadzirali zaπtitne radove na 663 kulturna dobra (pojedinaËnih, povijesnih cjelina i arheoloπkih lokaliteta) i
napravili izvjeπtaj o radovima. Zaπtitni radovi obuhvaÊaju i radove financirane od ostalih investitora.
Ministarstvo kulture - Uprava za zaπtitu kulturne baπtine obavlja provjeru izvrπenja programa zaπtitnih rado-
va na kulturnim dobrima, kao i dokumentacije vezane za izvrπenje programa, te je tijekom 2005. obraeno
649 raznih dokumenata.
Hrvatski restauratorski zavod
Sluæba za nepokretnu baπtinu radila je na 61 programu koje financira Ministarstvo kulture, te na 17 pro-
grama ostalih investitora. Sluæba za arheoloπku baπtinu radila je na 10 programa koje financira Ministarstvo
kulture i 17 programa ostalih investitora. U okviru programa meunarodne suradnje Zavod je radio na 6
programa koje financira Ministarstvo kulture i 1 programu ostalih investitora.
Zaπtitni radovi na pokretnim kulturnim dobrima
Tijekom 2005. godine obraeno je i upisano u bazu podataka «zaπtitnih radova na pokretnim kulturnim
dobrima” 295 zahtjeva konzervatorskih odjela za financiranje zaπtitnih radova. Od toga je broja odobreno
odnosno ugovoreno 193 programa.
Za program Hrvatskoga restauratorskog zavoda zaprimljena su 162 zahtjeva za zaπtitne radove, od Ëega je
125 odobreno. Radovi su provedeni na 116 programa financiranih od Ministarstva kulture, te na 63 pro-
grama vanjskih investitora.
Radovi su provedeni na svim odobrenim programima, a konzervatorski odjeli obavljali su nadzor nad svim
radovima, financiranim od Ministarstva ili vanjskih investitora.
Mjere zaπtite vezane za sprjeËavanje nezakonitog prometa kulturnim dobrima
U okviru redovitog programa izvrπeni su, uz stalnu suradnju s Ministarstvom unutarnjih poslova i
Ministarstvom financija - Carinskom upravom, brojni poslovi vezani uz sprjeËavanje nezakonitog prometa
kulturnim dobrima. S Ministarstvom unutarnjih poslova potpisan je i posebni Sporazum o suradnji na
zaπtiti kulturnih i prirodnih dobara. Obavljane su provjere porijekla ukradenih i zaplijenjenih umjetnina u
RH, kao i u inozemstvu. Prikupljani su podaci o ukradenim kulturnim dobrima i umjetninama, te napravlje-
na nova baza podataka za voenje hemeroteke o ovoj problematici. Voena je evidencija trajnog ili privre-
menog iznoπenja kulturnih dobara i umjetnina iz zemlje. Odræano je predavanje za muzejsko-galerijske dje-
MK 2005 CD 20/12/05 17:04 Page 101
102
latnike o problematici zaπtite zbirki od kraa i nezakonitog prometa. Organizirani su radovi odræavanja i
popravka sigurnosnih sustava tehniËke zaπtite od provale, krae i poæara ugraenih u sakralne graevine
sa vrijednim inventarima.
PROVEDBA ZAKONA O ZA©TITI I O»UVANJU KULTURNIH DOBARA
Provedba Zakona o zaπtiti i oËuvanju kulturnih dobara temelj je djelatnosti Uprave za zaπtitu kulturne
baπtine. NajznaËajniji je brojem i opsegom posao vezan za donoπenje rjeπenja o posebnim uvjetima
ureenja, te prethodnog odobrenja u postupku izdavanja lokacijske i graevinske dozvole. Ukupno je
tijekom 2005. doneseno 9724 takvih rjeπenja. Konzervatorski su odjeli donijeli i 610 prijedloga za utvrivan-
je svojstva kulturnog dobra, 428 rjeπenja o preventivnoj zaπtiti kulturnih dobara, te 23 Odluke o proglaπenju
kulturnog dobra od lokalnog znaËaja.
Ministarstvo kulture je tijekom 2005. donijelo i 3161 struËnih miπljenja izvan upravnog postupka, a na upite
i zahtjeve vlasnika i korisnika kulturnih dobara ili drugih zainteresiranih.
Konzervatorske podloge za prostorne planove izrauju se prema zahtjevima jedinica lokalne samouprave
za sve vrste prostornih planova. Konzervatorska studija ukljuËuje inventarizaciju prostora, svih zaπtiÊenih
kulturnih dobara, kao i onih koja se predlaæu za zaπtitu, njihovu valorizaciju, te sustav mjera zaπtite koji Ëini
sastavni dio provedbenih odredbi plana. Tijekom 2005. izraeno je 68 konzervatorskih podloga.
VjeπtaËki nalazi i miπljenja na æalbe u drugostupanjskom postupku
Na æalbe Ministarstvu u drugostupanjskom su postupku izraena, na temelju analize dokumentacije a
prema potrebi i terenskog oËevida, 64 vjeπtaËka nalaza i miπljenja.
MK 2005 CD 20/12/05 17:04 Page 102
103
� Rjeπenje o promjeni namjene kulturnog dobra
� Rjeπenje o obustavi radova na kulturnom dobru
� Rjeπenje o odobrenju istraæivanja na kulturnom dobru
� Rjeπenje o obustavi radova i zaπtiti arheoloπkog nalaziπta
� Rjeπenje o odobrenju arheoloπkih istraæivanja
� Rjeπenje o prethodnoj suglasnosti na prostorni plan
� Rjeπenje o prethodnom odobrenju za radove na kulturnom dobru
� Rjeπenje o odobrenju za obavljanje gospodarske djelatnosti
� Rjeπenje o odobrenju za izradu replike kulturnog dobra
� Rjeπenje o odobrenju za privremeno iznoπenje kulturnog dobra
� Potvrda o iznoπenju dobra iz RH
� Potvrda o provedbi mjera zaπtite radi prava na povlastice
� Odobrenje za koriπtenje dokumentacije
� Posebni uvjeti zaπtite kulturnog dobra
1
110
34
3
218
92
3316
53
4
29
322
41
61
6408
TIJEKOM 2005. GODINE DONESENO JE
MK 2005 CD 20/12/05 17:04 Page 103
104
DOPU©TENJA ZA RAD NA KULTURNIM DOBRIMA
Rjeπenja o izdavanju dopuπtenja za rad na kulturnom dobru
Temeljem Pravilnika o uvjetima za fiziËke i pravne osobe radi dobivanja dopuπtenja za obavljanje poslova
na zaπtiti i oËuvanju kulturnih dobara (Narodne novine br. 74/03) tijekom 2005. zaprimljeno je i obraeno
173 zahtjeva.
Odræano je 9 sjednica StruËnog povjerenstva na kojima je podneseno 169 prijedloga za donoπenje rjeπenja.
Zajedno sa zahtjevima odobrenim krajem 2004., Ministarstvo kulture je tijekom 2005. donijelo ukupno 94
pozitivna rjeπenja o dopuπtenju radova na kulturnom dobru i 55 negativnih rjeπenja.
Rjeπenja o stjecanju struËnih zvanja konzervatora i restauratora
Izraen je prijedlog Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o struËnim zvanjima u konzervatorsko-
restauratorskoj djelatnosti te uvjetima i naËinu njihova stjecanja.
Inspekcijski poslovi
Odjel za inspekcijske poslove radio je na utvrivanju stanja kulturnih dobara i provoenju mjera njihove
zaπtite i oËuvanja te nadzirao uporabu i promet kulturnih dobara.
Odjel je nadzirao izvoenje konzervatorskih, restauratorskih i drugih radova na kulturnim dobrima te
pridræavanje izdanih uvjeta i odobrenja, odnosno provoenje zakona i drugih propisa kojima se ureuje
zaπtita i oËuvanje kulturnih dobara.
Tijekom 2005. godine zaprimljeno je 108 prijava od strane graana i konzervatorskih odjela. Izvrπeno je
ukupno 210 inspekcijskih pregleda kulturnih dobara, sastavljeno je 90 zapisnika, doneseno je 46 rjeπenja i
24 zakljuËka kojima se utvruju nedostatci i nepravilnosti, te se odreuju mjere i rok za njihovo otklanjan-
je. Nadleænim sudovima podneseno je 12 zahtijeva za pokretanjem prekrπajnog postupka.
MK 2005 CD 20/12/05 17:04 Page 104
105
ME–UNARODNA SURADNJA
� Prisustvovanje seminarima «Suzbijanje nezakonitog prometa kulturnim dobrima” u organizaci-
ji Europske komisije u Budimpeπti i Madridu
� Prisustvovanje 6. INTREPOL-ovom meunarodnom Simpoziju o kraama i nezakonitom prome-
tu umjetninama, kulturnim dobrima i antikvitetima u Lyonu
� Sudjelovanje u radu UNESCO-ovog «Meuvladinog komiteta za promicanje povrata kulturnih
dobara u zemlju porijekla” u Parizu
� Prisustvovanje sastanku Odbora za kulturnu baπtinu VE (CDPAT) u Strasbourgu
� Sudjelovanje u seminaru Regionalni program za kulturnu i prirodnu baπtinu za jugoistoËnu
Europu u Bukureπtu
� Prisustvovanje UNESCO-ovim radionicama za izradu PeriodiËnog izvjeπÊa o lokalitetima svjetske
baπtine odræanima u LevoËi (SlovaËka) i u Berlinu
� Prisustvovanje sastanku koordinatora za organizaciju Dana europske baπtine u Kazanu (Ruska
Federacija)
� Sudjelovanje na Meunarodnom forumu: «Prenoπenje nematerijalne baπtine: Mladi, obrazo-
vanje i razvoj” u Rigi
� Prisustvovanje X. internacionalnom kolokviju za studij antiËkih mozaika u organizaciji AIEMA u
Coimbri (Portugal)
� Prisustvovanje meunarodnom skupu «Obnova za oËuvanje sjeÊanja” povodom upisa Varπave
na Listu svjetske baπtine u Varπavi
� Sudjelovanje u Meunarodnoj radionici o nacionalnim smjernicama za oËuvanje nematerijalne
kulturne baπtine u Straænicama (Republika »eπka)
� Sudjelovanje na meunarodnom skupu na temu Arhitektura krajolika - obnova sela u Poljskoj
� Organizacija Dana europske baπtine u Republici Hrvatskoj, priprema i realizacija programa obil-
jeæavanja Dana europske baπtine u selu Krapju, te izloæbe kulturnoga krajolika Konavala u PalaËi
Sponza u Dubrovniku
� Organizacija i voenje V. meunarodne ljetne radionice fortifikacijske arhitekture u Barbarigi kraj
Pule
MK 2005 CD 20/12/05 17:04 Page 105
106
� Organizacija i voenje Meunarodne radionice konzervatora i studenata arhitekture na otoku
©ipanu, u sklopu projekta Kulturni krajolik Elafita i urbana afirmacija obalnih i otoËkih naselja
� VijeÊe Europe - Osvrt i analiza na Protokole o integralnom upravljanju obalnim podruËjem -
Barcelonska konvencija
� Regionalni program kulturnog i prirodnog naslijea za jugoistoËnu Europu (2003.-2005., dopri-
nos uspostavi odgovarajuÊeg zakonskog okvira i administrativnim reformama; inventar i doku-
mentacija)
� Nominacija za nagradu Europe Nostre i EU/VijeÊa Europe za kulturnu baπtinu u 2005.
� Transromanica - meugraniËni projekt o romaniËkoj kulturi - izraen prijedlog za Republiku
Hrvatsku
MK 2005 CD 20/12/05 17:04 Page 106
MK 2005 CD 20/12/05 17:04 Page 107
MK 2005 CD 20/12/05 17:05 Page 108
109
Arhivska
djelatnost
Predsjednik:
JOZO IVANOVIΔ, prof.
HRVATSKI DRÆAVNI ARHIV
»lanovi:
dr. sc. STJEPAN ΔOSIΔRAVNATELJ, HRVATSKI DRÆAVNI ARHIV
MIRJANA BOHANEC-VIDOVIΔ, prof. MINISTARSTVO VANJSKIH POSLOVA
mr. sc. BRANKO KALEBMINISTARSTVO KULTURE
mr. sc. BRANKO MIHALJEVIΔMINISTARSTVO OBRANE
DEANA KOVA»ECHRVATSKO ARHIVISTI»KO DRU©TVO
dr. sc. STJEPAN RAZUMNADBISKUPSKI ARHIV
dr. sc.HRVOJE ZORCMINISTARSTVO PRAVOSU–A
ÆARKO KATIΔ, dipl. iur.MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA
ÆELJKA ÆOKAJMINISTARSTVO PRAVOSU–A
ZLATKO HAMARIΔMINISTARSTVO PRAVOSU–A
Hrvatsko arhivsko vijeÊe
MK 2005 CD 20/12/05 17:05 Page 109
110
Prema Zakonu o arhivskom gradivu i arhivima Ministarstvo kulture skrbilo je za redovnu djelatnost 13
dræavnih arhiva.
U sustav financiranja arhivskih ustanova ukljuËen je i Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar
Domovinskog rata (prema odluci Sabora Republike Hrvatske 3. prosinca 2004. “Narodne Novine” br.
178/04) utemeljen kao javna ustanova od posebnog dræavnog interesa. Centar prikuplja, obrauje i prezen-
tira dokumentaciju o Domovinskom ratu na podruËju Republike Hrvatske.
Uz financiranje redovne djelatnosti arhiva odobreno je i 98 posebnih programa putem Poziva za prijedlog
programa javnih potreba u kulturi Republike Hrvatske za 2005. Izdvojena su potrebna sredstva za zaπtitu
arhivskog gradiva - mikrofilmiranje (7 programa), zaπtitu arhivskog gradiva - restauriranje (12 programa),
interventni otkup arhivskog gradiva (svi arhivi u Hrvatskoj), akcije i manifestacije (6 programa), istraæivaËki
programi (5 programa), izloæbe (13 programa), nakladniπtvo (34 programa), ostali programi - repromater-
ijal za restauratorske radionice, ambalaæa (15 programa).
Uz pripremu i donoπenje Programa za 2005. obavljene su pripreme za donoπenje programa arhivske dje-
latnosti u 2006. Obilascima arhiva u Osijeku, Vinkovcima, Dubrovniku, Varaædinu, ©trigovi, Splitu, Pazinu,
Zadru i GospiÊu u 2005. dobio se detaljniji uvid u stanje arhivske djelatnosti i svakog pojedinog arhiva i
problemima s kojim se suoËavaju u svom radu.
Hrvatsko arhivsko vijeÊe odræalo je tri sjednice, od toga jednu konstituirajuÊu sa novim sazivom Ëlanova VijeÊa.
Vezano uz prostorne probleme arhiva, a prema donesenim zakljuËcima Hrvatskog arhivskoga vijeÊa,
aktivnosti Ministarstva kulture bile su usmjerene na:
� pripreme za osnivanje DA Vukovarsko-srijemske æupanije sa sjediπtem u Vukovaru, KoprivniËko-kriæevaËke æupanije u Kriæevcima, te ©ibensko-kninske æupanije sa sjediπtem u ©ibeniku
� dogovore i poslove vezane uz rjeπavanje problema prostora u Osijeku, Sisku, Bjelovaru,Dubrovniku, Pazinu, ©ibeniku, Poæegi, Varaædinu, Rijeci i Zagrebu.
Zbog nemoguÊnosti Grada Siska da vlastitim sredstvima dovrπi zapoËeti aneks arhiva Ministarstvo kulture
izdvojilo je 2 mil. kn. za tu namjenu.
U cilju rjeπavanja problema nedostatka spremiπnog prostora Hrvatskog dræavnog arhiva Ministarstvo kul-
ture osiguralo je prostor bivπe vojarne u Kerestincu i sredstva za ureenje prostora, koji Êe koristiti i
Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata.
MK 2005 CD 20/12/05 17:05 Page 110
111
� Osnivanje i opremanje arhivskih spremiπta na KorËuli, Senju i Virovitici, te aktivnosti vezane uzosnivanje otoËkog arhiva prema strategiji razvoja otoka u okviru izrade Dræavnog programarazvitka otoka
� privedeni su kraju poslovi i aktivnosti (evidencija gradiva koje se potraæuje) oko hrvatskih obvezavezano uz restituciju arhivskog gradiva iz Austrije, Italije, te sukcesije arhivskog gradiva bivπeSFRJ.
Odræan je II. meunarodni kongres hrvatskih arhivista na temu “Arhivi i druπtvo - izazovi suvremenog
doba” u Dubrovniku.
MK 2005 CD 20/12/05 17:05 Page 111
MK 2005 CD 20/12/05 17:05 Page 112
113
Zaπtita prirode
MK 2005 CD 20/12/05 17:05 Page 113
MK 2005 CD 20/12/05 17:05 Page 114
115
Priroda je sveukupna bioloπka i krajobrazna raznolikost. Priroda i prirodne vrijednosti od interesa su za
Republiku Hrvatsku i uæivaju njezinu osobitu zaπtitu.
Ciljevi i zadaÊe zaπtite prirode u RH su oËuvati postojeÊu bioloπku i krajobraznu raznolikost u stanju
prirodne ravnoteæe, osigurati sustav zaπtite prirodnih vrijednosti te osigurati odræivo koriπtenje prirodnih
dobara.
Upravni i struËni poslovi zaπtite prirode u nadleænosti su Ministarstva kulture, unutar kojega je ustrojena
Uprava za zaπtitu prirode. Dræavni zavod za zaπtitu prirode obavlja struËne poslove zaπtite prirode dok su
uredi dræavne uprave u æupanijama i Gradu Zagrebu nadleæni za poslove zaπtite prirode iz svoga djelokru-
ga odreenog Zakonom o zaπtiti prirode. Institucionalni sustav u zaπtiti prirode ukljuËuje i javne ustanove
za upravljanje zaπtiÊenim prirodnim vrijednostima æupanija, gradova i opÊina te javne ustanove nacional-
nih parkova i parkova prirode.
Ministarstvo kulture postavilo je u 2005. godini okvir za razvoj sustava zaπtite prirode te su definirani pro-
gramski ciljevi zaπtite prirode: (i) razvoj sustava zaπtiÊenih podruËja, (ii) uspostava cjelovite zaπtite prirode
izvan zaπtiÊenih podruËja te (iii) uspostava informacijskog sustava zaπtite prirode. Kao temelj razvoju sus-
tava zaπtite prirode, u 2005. godini donesen je novi Zakon o zaπtiti prirode koji je u potpunosti usklaen s
pravnom steËevinom EU, a u Dræavnom proraËunu osigurano je 51.616.105,00 kn.
MK 2005 CD 20/12/05 17:05 Page 115
116
ZA©TIΔENE PRIRODNE VRIJEDNOSTI
ZaπtiÊene prirodne vrijednosti Ëine zaπtiÊena podruËja, zaπtiÊene svojte (strogo zaπtiÊena, zaπtiÊena divlja i
zaviËajna udomaÊena svojta), zaπtiÊeni minerali i fosili.
ZaπtiÊena podruËja su prema Zakonu o zaπtiti prirode razvrstana u devet prostornih kategorija:
strogi rezervat (2) nacionalni park (8), posebni rezervat (79), park prirode (10), regionalni park (0), spomenik
prirode (103), znaËajni krajobraz (69), park πuma (38), spomenik parkovne arhitekture (135). Jedno podruËje
nalazi se pod preventivnom zaπtitom. Neka od tih podruËja su pod meunarodnom zaπtitom (UNESCO ili
RAMSAR podruËja). Ukupno to Ëini 5124,80 km 2 πto je 9,05% kopnenog podruËja RH.
Zakonom o zaπtiti prirode zaπtiÊeno je 574 æivotinjskih vrsta, 44 biljne vrste te 160 vrsta gljiva.
ZA©TIΔENA PODRU»JA
Razvoj sustava zaπtiÊenih podruËja, nacionalnih parkova i parkova prirode
Svrha aktivnosti je uvoenje zajedniËkih standarda za zaπtiÊena podruËja s teæiπtem na standardizaciji obrasca
i sadræaja godiπnjih programa rada te poboljπanju financijskog planiranja. To ukljuËuje i standardizaciju
naplate ulaznica i naknada u parkovima πto Êe doprinijeti financijskoj transparentnosti prihoda i rashoda javnih
ustanova. Takoer se radi na postavljanju zajedniËkog vizualnog identiteta hrvatskih nacionalnih parkova i
parkova prirode, prije svega kroz promidæbene materijale i sluæbene odore djelatnika. U svrhu pripreme
kvalitetnih podloga za upravljanje prostorima parkova, uspostavlja se baza podataka zaπtite prirode i GIS sus-
tav, te se provodi revizija upisnika zaπtiÊenih prirodnih vrijednosti, kao i ureenje web-suËelja Ministarstva.
U vezi dinamike provedbe planiranih aktivnosti, okvir za razvoj sustava zaπtiÊenih podruËja treba se uspostavi-
ti do kraja 2007. godine, a isti je rok planiran i za konaËno razminiranje podruËja nacionalnih parkova i parko-
va prirode. Ministarstvo takoer planira do kraja 2010. godine uspostaviti posjetiteljske centre u svim parkovi-
ma. Za razvoj sustava zaπtiÊenih podruËja potrebno je u sljedeÊih 5 god. osigurati ukupno oko 200 mil. kn/god.
MK 2005 CD 20/12/05 17:05 Page 116
117
Zaπtitni radovi u nacionalnim parkovima i parkovima prirode
Tijekom 2005. godine osigurano je 9.035.000,00 kn za zaπtitne radove u 17 nacionalnih parkova i parkova
prirode. ZnaËajniji radovi u parkovima su: ureenje posjetiteljskog centra “Bunkeri” u NP “Paklenica”,
ulaznog punkta “BabiÊ siÊa” u NP “Sjeverni Velebit”, info-prostora “Ravna Vlaπka” u PP “Biokovo”,
sjediπta PP “Lonjsko polje”, “Papuk” i “Vransko jezero”, eko-centra Budinjak u PP “Æumberak -
Samoborsko gorje”, rudnika “Zrinski” u PP “Medvednica”. Izvrπena je procjena ekoloπkog stanja akva-
torija NP “PlitviËka jezera”, provedena su znanstvena istraæivanja i inventarizacija na podruËju svih NP/PP.
Opremljena je struËna i nadzorna sluæba NP/PP, investirano je u odræavanje infrastrukture za posjetitelje i sl.
U suradnji s Institutom za oceanografiju i ribarstvo - Split pokrenut je projekt kontrole πirenja i uklanjanja inva-
zivnih vrsta tropskih algi Caulerpa taxifolia i Caulerpa racemosa, za πto je osigurano 1.000.000,00 kn.
Za protupoæarnu zaπtitu u javnim ustanovama nacionalnim parkovima i parkovima prirode odobreno je
1.500.000,00 kn. Javne ustanove nacionalnih parkova i parkova prirode provode Program aktivnosti u
provedbi posebnih mjera zaπtite od poæara od interesa za Republiku Hrvatsku, koji je donijela Vlada
Republike Hrvatske.
U NP „Paklenica“ na Crnom vrhu (1100 m) u tijeku je postavljanje telemetrijske postaje za dojavu poæara s
infracrvenim i video nadzorom, prve takve vrste u Hrvatskoj.
2005. godina
ZA©ITNI RADOVI 9.035.000,00
PROTUPOÆARNA ZA©TITA 1.500.000,00
KONTROLA ©IRENJA I UKLANJANJE CAULERPA SP. 1.000.000,00
MK 2005 CD 20/12/05 17:05 Page 117
118
Suradnja s Fondom za zaπtitu okoliπa i energetsku uËinkovitost
U suradnji s Fondom za zaπtitu okoliπa i energetsku uËinkovitost, Ministarstvo je odredilo prioritetne pro-
jekte u podruËju zaπtite bioloπke i krajobrazne raznolikosti u okviru Programa rada Fonda za 2005. godinu.
Za projekte istraæivanja i monitoringa bioloπke raznolikosti, sanacije divljih odlagaliπta otpada te otkup
zemljiπta i objekata u zaπtiÊenim podruËjima predvieno je 2.700.00 kn.
Izmjene granica Parka prirode „Medvednica“
Ministarstvo kulture je pokrenulo postupak izmjene granica Parka prirode „Medvednica“ iz razloga πto su
rubni urbani dijelovi parka izgubili obiljeæja zaπtiÊenog podruËja. Tijekom rujna i listopada izvrπen je javni
uvid u Prijedlog izmjena granica Parka prirode „Medvednica“ u Zagrebu, Donjoj Stubici i OpÊini Bistra.
Kroz trajanje postupka; Ministarstvo je zaprimilo tristotinjak primjedbi graana koje su u postupku
rjeπavanja, nakon Ëega Êe se izraditi KonaËni prijedlog izmjena granica Parka prirode „Medvednica“.
Proglaπenje Parka prirode „Lastovsko otoËje“
Pokrenut je postupak proglaπenja Parka prirode “Lastovsko otoËje”. Ministarstvo je u kolovozu 2005.
godine donijelo Rje_enje o preventivnoj zaπtiti otoËne skupine Lastova u kategoriji parka prirode.
Objavljen je javni uvid u Prijedlog za proglaπenje Lastovskog otoËja parkom prirode i pripremljen Nacrt
prijedloga zakona o proglaπenju Lastovskog otoËja parkom prirode.
Preventivna zaπtita Regionalnog parka „Mura-Drava”
Za proglaπenje Regionalnog parka „Mura-Drava“ u tijeku je izrada struËnog obrazloæenja za donoπenje
rjeπenja o preventivnoj zaπtiti.
Pripreme za proglaπenje Parka prirode „Delta Neretve“
Donji tok rijeke Neretve kao jedina prava delta u Hrvatskoj, proglaπena Ramsarskim podruËjem zbog razno-
likih vlaænih staniπta te gnjezdiliπta i zimovaliπta za ptice Europe i Sredozemlja, u postupku je stavljanja pod
zaπtitu. U tijeku je izrada struËne podloge za proglaπenje Parka prirode „Delta Neretve“.
Pripreme za preventivnu zaπtitu
U pripremi je stavljanje pod zakonsku, odnosno preventivnu zaπtitu πpilje u kamenolomu Tounj i lokaliteta
Crnika-Pag u kategoriji “spomenik prirode” te Odranskog polja i MoslavaËke gore u kategoriji „znaËajni kra-
jobraz“.
MK 2005 CD 20/12/05 17:05 Page 118
119
ZAKONODAVNE AKTIVNOSTI I EU INTEGRACIJE
PodruËje zaπtite prirode jedno je od kompleksnijih podruËja za usklaivanje sa zahtjevima okoliπnog Aquisa
EU-e. U svrhu usklaivanja u lipnju 2005. godine na snagu su stupila dva zakona: Zakon o zaπtiti prirode (NN
70/05) koji je zamijenio Zakon o zaπtiti prirode iz 2003. godine te Zakon o genetski modificiranim organizmi-
ma (NN 70/05). Zakon o zaπtiti prirode u nadleænosti je Ministarstva kulture, dok je Zakon o GMO u nadle-
ænosti viπe tijela dræavne uprave (Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstva kulture, Ministarstva
poljoprivrede, πumarstva i vodnog gospodarstva te Ministarstva znanosti, obrazovanja i πporta).
Oba zakona djelomiËno su usklaena sa relevantnim propisima EU, a potpuno usklaivanje postiÊi Êe se
izradom potrebnih provedbenih propisa. Neki od provedbenih propisa u tijeku su donoπenja.
Od drugih aktivnosti povezanih s procesom pridruæivanja izdvajamo:
� izradu IzvjeπÊa o napretku u provedbi postupka pridruæivanja za podruËje zaπtite prirode (lipanj
2005.)
� izradu Nacionalnog programa pridruæivanja EU (NPPEU) za 2006.g. te Pretpristupnog ekonom-
skog programa (PEP) za razdoblje 2006. - 2008.g.
� sudjelovanje predstavnika Ministarstva kulture i Dræavnog zavoda za zaπtitu prirode na
TehniËkom sastanku o okoliπu u okviru provedbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruæivanju
(Bruxelles, 22. travanj 2005) te sastanku Poodbora za transport, okoliπ, energiju i regionalni
razvoj EK u (Bruxelles, 19. listopada 2005). Do kraja 2005 g. Dræavni zavod za zaπtitu prirode izra-
dit Êe IzvjeπÊe o stanju prirode na temelju kojeg Êe se izvrπiti revizija Strategije i akcijskog plana
bioloπke raznolikosti.
Upravni i neupravni poslovi u zaπtiti prirode
U svrhu zaπtite bioloπke i krajobrazne raznolikosti izdaju se dopuπtenja za znanstvena istraæivanja zaπtiÊenih
divljih svojti, skupljanje æivotinja, biljaka i gljiva u komercijalne svrhe, skupljanje i uzgoj puæeva i æaba u
komercijalne svrhe, snimanje i aktivnosti u zaπtiÊenim podruËjima, prepariranje zaπtiÊenih divljih svojti,
uklanjanje/dislokacija rodinih gnijezda, prekograniËni promet (izvoz, uvoz, ponovni izvoz i provoz)
zaπtiÊenim divljim svojtama (CITES), te dræanje, uzgoj i trgovinu zaπtiÊenim divljim svojtama.
MK 2005 CD 20/12/05 17:05 Page 119
120
U 2005.g. sveukupno je zaprimljeno i rijeπeno 396 upravnih predmeta (dopuπtenja) i 87 neupravnih pred-
meta (zahtjevi za sufinanciranje projekata udruga, saveza, druπtava i pojedinaca koji se u svom radu bave
zaπtitom pojedinih zaπtiÊenim divljih svojti te prirode opÊenito, pisma podrπke, davanje miπljenja na
zakonske propise u nadleænosti drugih dræavnih tijela).
U svrhu zaπtite zaπtiÊenih podruËja i odræivog koriπtenja prirodnih dobara izdana su dopuπtenja: za radnje
i zahvate za koje prema posebnom propisu nije potrebno ishoditi lokacijsku dozvolu iz nadleænosti drugog
tijela dræavne uprave, preteæito za struËna i znanstvena istraæivanja, za sve aktivnosti u/na speleoloπkim
objektima koji nisu u zaπtiÊenom podruËju i nisu posebno zaπtiÊeni kao prirodne vrijednosti te godiπnja
dopuπtenja speleoloπkim udrugama za istraæivanja. U istu svrhu izdani su uvjeti zaπtite prirode za graenje
i izvoenje radova u postupku ishoenja lokacijske dozvole u zaπtiÊenom podruËju, eksploatacijska polja
mineralnih sirovina i postrojenja za oplemenjivanje mineralnih sirovina. Isto tako izdane su suglasnosti na
koncesije u zaπtiÊenom podruËju, izdane po posebnom propisu kao i mjere i uvjeti zaπtite prirode i suglas-
nosti na dokumente prostornog ureenja.
Prilikom gradnje infrastrukturnih objekata (autoceste, dræavne i æupanijske ceste, rekonstrukcije postojeÊih
cesta, mostovi, vodovod, kanalizacija i dr.) takoer su izdavani uvjeti zaπtite prirode u postupku izdavanja
lokacijske dozvole te su izvrπeni uvidi u glavne projekte u postupku izdavanja graevinske dozvole kao i
kontrole izvedenih radova na tehniËkim pregledima graevina u postupku ishoenja uporabne dozvole.
Izdana su miπljenja u postupku izrade akata o osnivanju javnih ustanova za upravljanje zaπtiÊenim prirod-
nim vrijednostima na podruËju æupanija, opÊina i gradova, i rjeπenja o ocjeni sukladnosti donesenih akata
sa zakonom.
Za izradu planova gospodarenja prirodnim dobrima, kako za Osnove i Programe za gospodarenje πumama
tako i za Lovno-gospodarske osnove i Programe za gospodarenje divljaËi, utvrivane su mjere i uvjeti
zaπtite prirode te su izdavane prethodne suglasnosti za iste, ukoliko se navedena prirodna dobra nalaze u
zaπtiÊenim podruËjima.
U svrhu unapreenja suradnje zaπtite prirode i sektora πumarstva Ministarstvo kulture je pokrenulo inicija-
tivu za suradnju prema ©umarskom fakultetu u Zagrebu.
Tijekom godine zaprimljeno je 2942 zahtjeva za postupanjem, od toga 387 upravna i 2555 neupravna.
Nadoknada πtete od divljih svojti
Nadoknada πtete od vuka ima za cilj postizanje kompromisa izmeu upravljanja i zaπtite vuka, te osigura-
nja optimalnog bavljenja stoËarstvom na podruËjima gdje obitava vuk. Vuk je stalno prisutan na podruËju
Gorskog kotara, Like i Dalmacije, a njegova populacija prosjeËno ima 190 jedinki, dok je taj broj 1995. bio
MK 2005 CD 20/12/05 17:05 Page 120
121
manji od 50. Radi nadoknade πtete od vuka tijekom godine zaprimljeno je 1384 predmeta. Vukovi Ëine
najviπe πteta na podruËju Dalmacije, zbog nedostatka prirodnog plijena (divlje æivotinje) i radi ekstenzivnog
stoËarstva. Stoga se pristupilo donaciji pasa tornjaka i elektriËnih ograda.
PROVEDBA ME–UNARODNIH UGOVORA
RH je stranka svih relevantnih meunarodnih sporazuma iz podruËja zaπtite prirode, a tijekom 2005. godine
odræan je veliki broj sastanaka stranaka kao i drugih znaËajnih skupova:
Konvencija o zaπtiti europskih divljih vrsta i prirodnih staniπta (Bernska konvencija)- : sastanak
struËne skupine za strane invazivne vrste, Palma de Majorca, 09. - 11. lipnja 2005.
Usuglaπene su aktivnosti za implementaciju Europske strategije o invazivnim stranim vrstama te niz pre-
poruka koje zemlje Ëlanice trebaju primijeniti na nacionalnom nivou.
Osmi Sastanak stranaka Konvencije o zaπtiti migratornih vrsta divljih æivotinja (Bonnska kon-
vencija), Nairobi, Kenija, 20. - 25. studenog 2005.
Na Sastanku je usvojeno 18 rezolucija i 6 preporuka, novi strateπki plan za provedbu Konvencije za raz-
doblje 2006-11, dodano je 11 vrsta na Dodatak I i 16 vrsta na Dodatak II Konvencije te su potpisani i usvo-
jeni novi memorandumi o razumijevanju. Posebni naglasak je stavljen na utjecaj promjene klime i ptiËje
gripe na opstanak migratornih vrsta. U svibnju 2005. g. izraeno je Nacionalno izvjeπÊe o provedbi ove
Konvencije u RH.
Provedba Sporazuma o zaπtiti populacija europskih vrsta πiπmiπa (UNEP/EUROBATS)
U okviru provedbe Sporazuma odræan je Okrugli stol ‘’©iπmiπi u πumama’’ radi uspostave suradnje meu
sektorima zaπtite prirode, πumarstva, poljoprivrede, gospodarstva i drugima s ciljem oËuvanja bioloπke
raznolikosti, odnosno prirode u cjelini.
MK 2005 CD 20/12/05 17:05 Page 121
122
TreÊi sastanak stranaka Sporazuma o zaπtiti afriËko-euroazijskih migratornih ptica moËvarica
(AEWA), Dakar, Senegal, - 23. - 27. listopada 2005.g.
Na sastanku su usvojene preporuke vezane uz administrativna i tehniËka pitanja provedbe Sporazuma,
donesen je Plan prioritetnih aktivnosti do 2007.g, akcijski planovi zaπtite pojedinih vrsta ptica, kao i pre-
poruke za postupanje po pitanju ptiËje gripe i utjecaja klimatskih promjena na migratorne vrste ptica. U lip-
nju 2005. g. izraeno je Nacionalno izvjeπÊe RH o provedbi Sporazuma.
Konvencija o meunarodnoj trgovini ugroæenim vrstama divljih æivotinja i biljaka (CITES)
U 2005. g. izraeno je i Tajniπtvu Konvencije proslijeeno dvogodiπnje IzvjeπÊe za 2002. i 2003. godinu te
redovito godiπnje izvjeπÊe za 2004. godinu.
Deveti sastanak Odbora za provoenje Sve-europske strategije bioloπke i krajobrazne razno-
likosti (STRA-CO) Strasbourg, 16. - 17. oæujka 2005.
Na ovogodiπnjem sastanku Odbora PEBLDS-a (Pan European Biological and Landscape Diversity Strategy)
Republika Hrvatska postala je Ëlanica Izvrπnog ureda (Executive Bureau) kao predstavnik zemalja srednje i
istoËne Europe, a na redovitom sastanku Izvrπnog ureda PEBLDS-a, sluæbeno je objavljeno da Êe se 4.
Meuvladina konferencija “Bioloπka raznolikost u Europi” (“Fourth Intergovernmental Biodiversity in
Europe Conference”) odræati u Hrvatskoj, u Nacionalnom parku PlitviËka jezera od 21. do 24. veljaËe 2006.
godine.
Konvencija o zaπtiti vlaænih staniπta, Ramsar
� Na 9. konferenciji zemalja Ëlanica u Kampali (Uganda) 8. -15. studeni 2005 na kojoj su bili nazoËni
predstavnici 139 zemalja Ëlanica, doneseno je 27 rezolucija. Odræana je sjednica MedWet inicija-
tive koju Ëini 25 zemalja iz podruËja Sredozemnog mora.
� U organizaciji Ministarstva izvrπen je obilazak Parka prirode „KopaËki rit“ s regionalnim savjet-
nikom za Europu Ramsarske konvencije G. Tobias Salathe, s ciljem upoznavanja s upravljanjem
i razvitkom toga zaπtiÊenog podruËja. G. Salathe izrazio je zadovoljstvo vienim, posebno surad-
njom s lokalnim stanovnicima.
MK 2005 CD 20/12/05 17:05 Page 122
123
PROVEDBA ME–UNARODNIH PROJEKATA
Projekt LIFE III Ekoloπka mreæa u podruËju rijeke Save
Izvoenje projekta kojeg koordinira Regionalni ured IUCN-a za srednju i istoËnu Europu uz financiranje
Europske komisije trebalo bi zapoËeti u oæujku 2006. godine i zavrπiti u travnju 2008. Do sada su odræana
dva pripremna sastanka, u Beogradu i u Zagrebu.
Projekt zaπtite sliva rijeke Trebiπnjice i rijeke Neretve
Tijekom provedbe projekta prekograniËne suradnje koji se financira sredstvima Svjetske banke, odræani su
sastanci u Sarajevu i u Dubrovniku uz sudjelovanje predstavnika Republike Hrvatske, BiH i Republike
Srpske, predstavnika Svjetske banke, sa predstavnicima izraivaËa pojedinih studija, na temelju kojih Êe se
odrediti prioriteti za financiranje i provoenje pojedinih zahvata.
U suradnji i uz financijsku potporu Veleposlanstva Kraljevine Nizozemske u RH provedena su dva projekta
iz podruËja zaπtite prirode:
‘’Zaπtita i obnova znaËajnog krajobraza Saplunara na Mljetu’’ i “Osiguravanje odgovarajuÊih
uvjeta za rad centra za zbrinjavanje zaplijenjenih i ozlijeenih zaπtiÊenih æivotinja”
U sklopu prvog projekta izvrπena je inventarizacija pjeπËarske vegetacije i preliminarna istraæivanja
pjeπËarskih gljiva, postavljena edukativna tabla i izraen letak na hrvatskom i engleskom jeziku, te odræan
dvodnevni struËni skup, a u sklopu drugog Udruzi AWAP donirana su sredstva za dovrπetak izgradnje karan-
tene za zaplijenjene i oduzete æivotinje, te izraen letak i tabla kao sredstva edukacije javnosti o radu Centra.
Projekti Dræavnog zavoda za zaπtitu prirode
U tijeku 2005. godine, Zavod je provodio slijedeÊe meunarodne projekte: UNEP/GEF projekt „Razvitak
nacionalnog okvira za bioloπku sigurnost za Republiku Hrvatsku“, LIFE III projekt „CRO NEN - Uspostava
Nacionalne ekoloπke mreæe kao dijela Sveeuropske ekoloπke mreæe i mreæe NATURA 2000“, LIFE III projekt
CRO WOLF - „Zaπtita i upravljanje vukovima u Hrvatskoj“, „Ekoloπka mreæa Save“, CARDS projekt
„Institucionalno jaËanje Dræavnog zavoda za zaπtitu prirode“, UNDP/GEF projekt „Priprema treÊeg
nacionalnog izvjeπÊa o bioraznolikosti za Republiku Hrvatsku“, te projekt VijeÊa Europe „Smaragdna mreæa“.
MK 2005 CD 20/12/05 17:05 Page 123
124
PHARE program
Izmeu prijavljenih projekata za PHARE 2005. prihvaÊen je projekt Implementacije NATURE 2000 u
Hrvatskoj, ukupne vrijednosti 2,3 mil. eura. Projekt ima za cilj potpuno preuzimanje i primjenu EU direktive
o staniπtima i pticama, kroz uspostavu i daljnju implementaciju NATURE 2000 u Hrvatskoj.
UNESCO-prirodna baπtina
Izvrπena je revizija tentativne liste RH te su dodana joπ dva lokaliteta povezana s prirodnom baπtinom:
Planina Velebit -kao prirodni lokalitet, te Lonjsko polje kao mjeπoviti lokalitet (prirodni i kulturni. Zavrπen je
ciklus periodiËnog izvjeπtavanja o stanju svjetske baπtine a odnosi se na ukupnu prirodnu i kulturnu
baπtinu. Za Nacionalni park „PlitviËka jezera“ saËinjeno je posebno izvjeπÊe, radi pregleda rezultata na
oËuvanju ovog lokaliteta svjetske baπtine.
U organizaciji Nacionalnih komisija za UNESCO NjemaËke, ©vicarske, Austrije i Luksemburga, Svjetskog
spomeniËkog centra, u suradnji s Ministarstvom graditeljstva i prometa NjemaËkih dræava i Sjeverne Rajne
i Vestfalije, u studenom je u Berlinu je odræan sastanak europskih zemalja o PeriodiËnom izvjeπÊu o stanju
dobara upisanih na Listu svjetske baπtine pod nazivom Ususret akcijskom planu, predloæene su buduÊe
aktivnosti u cilju jaËanja vjerodostojnosti Popisa svjetske baπtine, osiguravanja djelotvorne zaπtite tih
podruËja, promoviranja razvoja kvalitetnih baza podataka, procesa usavrπavanja struËnjaka, te edukacije
zainteresiranih stranaka kao polaziπta za kvalitetniju zaπtitu podruËja i poboljπanja suradnje s lokalnim
stanovniπtvom.
Projekt KEC - Karst Ecosystem Coservation Project
U okviru projekta Ministarstva i Svjetske banke s ciljem oËuvanja ekoloπkih sustava na krπu i u podzemlj,
izraen je nacrt Plana upravljanja za NP „Risnjak“. Provedena su brojna istraæivanja vezane uz inventa-
rizaciju flore i faune. Nabavljena je oprema za NP/PP (infomatiËka, audiovizualna). Dodijeljena su
bespovratna sredstva lokalnom stanovniπtvu za razvoj ekoloπke poljoprivrede, ruralnog turizma i drugih
aktivnosti kojima se potiËe suradnja parkova i æitelja u podruËju ili okruæenju parka.
Posebno zaπtiÊena podruËja Mediterana
Ministarstvo kulture pripremilo je Nacionalno izvijeπÊe za program Posebno zaπtiÊena podruËja Mediterana
(SPAMI), u kojem su navedena potencijalna SPAMI podruËja koja Hrvatska planira proglasiti Posebno
zaπtiÊenim podruËjima Mediterana: Lastovsko otoËje, Cresko-loπinjski arhipelag, donja Neretva te Park
prirode „Vransko jezero“.
MK 2005 CD 20/12/05 17:05 Page 124
125
USPOSTAVA INFORMACIJSKOG SUSTAVA ZA©TITE PRIRODE
Na web stranici Ministarstva objavljen je popis zaπtiÊenih podruËja u kategoriji strogi rezervat, nacionalni
park i park prirode. Slijedi revizija Upisnika zaπtiÊenih prirodnih vrijednosti u ostalim kategorijama.
Ministarstvo kulture i Dræavna geodetska uprava surauju na provedbi projekta „Uspostava geoinformaci-
jskog sustava za nacionalne parkove RH i registar kulturnih dobara”. Jedan od ciljeva projekta je
poboljπanje sposobnosti za uspostavljanje baza katastarskih i geografskih podataka te razvoj modela pros-
tornih podataka geoinformacijskog sustava koji bi se poslije koristio za upravljanje zaπtiÊenim podruËjima.
CRVENI POPISI I KNJIGE
Dræavni zavod za zaπtitu prirode je tiskao Crvenu knjigu vaskularne flore Hrvatske. U pripremi za tisak nalaze
se Crvena knjiga sisavaca Hrvatske, Crvena knjiga vodozemaca i gmazova Hrvatske, te Crvena knjiga
slatkovodnih riba Hrvatske. Izraeni su i crveni popisi ugroæenih vretenaca i ugroæenih gljiva Hrvatske. U
tijeku je i izrada crvenih knjiga gljiva i morskih riba Hrvatske.
MK 2005 CD 20/12/05 17:05 Page 125
126
EDUKACIJA I OBAVJE©ΔIVANJE JAVNOSTI
Ministarstvo je duæno osigurati javnost podataka u svezi sa stanjem i zaπtitom prirode, uvjete za promicanje
odgoja i obrazovanja o zaπtiti prirode, a sve u svrhu promicanja zaπtite prirode.
22. svibnja - Meunarodni dan bioloπke raznolikosti i Dan zaπtite prirode u Hrvatskoj
Dan zaπtite prirode u RH ove godine je obiljeæen okruglim stolom ‘’©iπmiπi u πumama - preporuke i podaci
za gospodarenje πumama ‘’. Predstavljeni su knjiæica i plakat na istu temu te prigodni bedæevi s ilustracija-
ma akademskog slikara Dubravka MatakoviÊa.
Promidæbeni materijal „Hrvatski parkovi“
Tiskan je prvi zajedniËki promidæbeni materijal nacionalnih parkova i parkova prirode RH, karta i broπura
pod nazivom „Hrvatski parkovi“, koji nude osnovne informacije za posjetitelje ovih zaπtiÊenih podruËja.
Materijali su tiskani na viπe jezika, dijele se besplatno u Ministarstvu kulture, svim nacionalnim parkovima
i parkovima prirode te informativnim centrima Hrvatske turistiËke zajednice. Na taj naËin hrvatski parkovi
su predstavljeni kao jedan sustav sa standardiziranim zajedniËkim vizualnim identitetom.
Obiljeæavanje 10. godiπnjice Sporazuma o zaπtiti afriËko-euroazijskih migratornih ptica mo-
Ëvarica (AEWA)
U suradnji sa Zavodom za ornitologiju HAZU organizirana su prigodna predavanja te predstavljeni letak i
plakat o zaπtiti droplje (Otis tarda) - ugroæene migratorne vrste s Dodatka I Konvencije o zaπtiti migratornih
vrsta divljih æivotinja (CMS).
Radionica o invazivnim algama roda Caulerpa, 30. 09. - 01. 10 2005., Stari Grad na otoku Hvaru
Radionica je organizirana s ciljem upoznavanja s invazivnim algama roda Caulerpa i tehnikama pretraæi-
vanja, uklanjanja i monitoringa πirenja ovih vrsta.
MK 2005 CD 20/12/05 17:05 Page 126
127
Provoenje Konvencije o meunarodnoj trgovini ugroæenim vrstama divljih æivotinja i biljaka
(CITES)
Organizacija seminara za djelatnike graniËne policije, veterinarske i fito-sanitarne inspekcije te carine i
radionice za djelatnike carinarnice Zagreb .
Sudjelovanje na 2. hrvatsko-slovenskom veterinarskom kongresu i radionici o sprjeËavanju krivolova u
zaπtiÊenim podruËjima.
„EMAT“ - 2. meunarodni sajam zaπtite okoliπa, ekotehnologije i komunalne opreme
Ministarstvo kulture organiziralo je u okviru 2. meunarodnog sajma zaπtite okoliπa, ekotehnologije i komu-
nalne opreme (EMAT ), 27.rujna. 2005. godine na ZagrebaËkom Velesajmu Okrugli stol pod nazivom „Okvir
za razvoj sustava zaπtite prirode“, uz sudjelovanje predstavnika drugih ministarstava, agencija i zavoda,
struËnih institucija i novinara. Na skupu je predstavljen prvi zajedniËki promidæbeni materijal nacionalnih
parkova i parkova prirode RH, karta pod nazivom „Hrvatski parkovi“.
Seminar za nadzornike
Organiziran je redoviti V. godiπnji instruktivni seminar za nadzornike nacionalnih parkova, parkova prirode,
te voditelje JU za upravljanje zaπtiÊenim dijelovima prirode na podruËju æupanija. Seminar je odræan 21. i
22. travnja 2005. godine na podruËju Parka prirode “KopaËki rit”.
Radionica za novinare „Blago krπa“
Zbor okoliπnih novinara Hrvatskog novinarskog druπtva organizirao je u lipnju u NP „Paklenica“, radionicu
za novinare koji prate zaπtitu okoliπa, s temom zaπtita krπkih ekosustava. Prezentirane su vrijednosti i
fenomen krπa te organiziran radni izlet na terenu NP „Paklenica“ kojemu je bio cilj in situ pokazati nadzem-
na i podzemna obiljeæja krπa.
Dan vlaænih staniπta, 1. i 2. veljaËe
U suradnji s Maticom Hrvatskom obiljeæen je 1. i 2. veljaËe ove godine u Zagrebu, Dan vlaænih staniπta u
okviru Ramsarske konvencije. U Parku prirode „Lonjsko polje“, u selu Potok stanovnicima podruËja
odræana su predavanja o vrijednosti oËuvanja vlaænih staniπta, o radu Javne ustanove „Park prirode
Lonjsko polje“ a ujedno je i prikazan dokumentarni film o tom podruËju.
Povodom Dana vlaænih staniπta tiskan je prigodni plakat te tri vrste naljepnica sa slikama zaπtiÊenih vrsta
ptica.
MK 2005 CD 20/12/05 17:05 Page 127
128
Interaktivni trening obnove rijeËnih bazena
Sudjelovanje na meunarodnom teËaju pod nazivom «Interaktivni trening obnove rijeËnih bazenafl
(Interactive Training on River Basin Restoration) u periodu od 19. rujna do 07. listopada 2005. u Lelystadtu
u Nizozemskoj. Cilj teËaja bio je davanje smjernica za izradu Plana obnove dijela ili cijelog rijeËnog bazena.
Sajam mediteranskih zaπtiÊenih podruËja
Ministarstvo kulture ove je godine od 3. do 6. oæujka sudjelovalo na sajmu MEDITERRE 2005, the
Mediterranean Parks Fair, koji se odræao u talijanskom gradu Brindisiju. Na sajmu su predstavnici razliËitih
Mediteranskih zemalja, na 143 πtanda predstavili svoja zaπtiÊena podruËja. Ministarstvo kulture je za tu
prigodu tiskalo tri plakata s motivima iz naπih nacionalnih parkova i parkova prirode koji su se dijelili pos-
jetiteljima zajedno s ostalim promotivnim materijalom Hrvatske turistiËke zajednice. Posjetitelji su pokaza-
li izniman interes za Hrvatsku i naπa zaπtiÊena podruËja.
ME–USEKTORSKA SURADNJA
Suradnjom Ministarstva zaπtite okoliπa prostornog ureenja i graditeljstva, Ministarstva mora, turizma,
prometa i razvitka i Ministarstva kulture provodi se Projekt suzbijanja πirenja algi roda Caulerpa.
Sporazumom s Ministarstvom unutarnjih poslova definirane su zajedniËke aktivnosti u uspostavljanju
uËinkovitog sustava kontrole trgovine kulturnim i prirodnim dobrom radi spreËavanja nezakonitog
prometa.
INSPEKCIJA ZA©TITE PRIRODE
U 2005. godini inspekcija zaπtite prirode obavila je nadzor nad zaπtiÊenim vrstama i zaπtiÊenim podruËjima,
postupala po predstavkama i prijavama te po sluæbenoj duænosti.
Tijekom 2005. godine inspekcija zaπtite prirode obradila je ukupno 410 neupravnih i 54 upravna predmeta.
MK 2005 CD 20/12/05 17:05 Page 128
129
Inspekcija zaπtite prirode pokrenula je 56 prekrπajnih postupaka, te 1 kaznenu prijavu. Temeljem
prekrπajnih naloga inspekcije zaπtite prirode naplaÊeno je ukupno 121.111,00 kuna novËanih kazni, a zaht-
jevima za odπtetu zbog ubijenih zaπtiÊenih vrsta æivotinja ili nastale πtete na zaπtiÊenim prirodnim vrijed-
nostima zatraæeno je 901.000,00 kuna.
Usporedbom s proπlim godinama primijeÊeno je bitno smanjenje broja krijumËarenih ptica, ali su zabil-
jeæeni sluËajevi krijumËarenja gmazova. U suradnji s carinskom sluæbama zaplijenjeno je 506 kornjaËa
ËanËara na graniËnom prijelazu Bajakovo koje su uspjeπno vraÊene u zemlju porijekla. Takoer je zaplije-
njena 41 kornjaËa ËanËara na GP Macelj, koje su smjeπtene u centar za zbrinjavanje AWAP. Zabiljeæeno je
i nekoliko sluËajeva ilegalnog dræanja i uzgoja veÊeg broja kornjaËa u zaleu Zadra. Inspekcija je oduzela i
u prirodu vratila 189 jedinki kornjaËa ËanËara.
Inspekcija je radila na sluËajevima oduzimanja i smjeπtanja zaπtiÊenih ptica grabljivica (jastreb, πkanjac,
sova). Posredovala je u spaπavanju ozlijeenih i bolesnih ptica, te u zaπtiti staniπta. U nadzoru sakupljanja
i trgovine gljiva zaplijenjeno je 1126,00 gr tartufa.
Uspjeπno je u Indoneziju vraÊeno 33 primjerka gmazova zaplijenjenih proπle godine.
Inspekcija je ukljuËena u zbrinjavanje 15 vukova iz azila u Rijeci, a posredovala je u spaπavanju i zbrinja-
vanju, te ponovnom vraÊanju u prirodu veÊeg broja ptica stradalih u nevremenu.
Inspekcija je sudjelovala na CITES radionicama, zatim u Vladinom Programu aktivnosti u provedbi poseb-
nih mjera zaπtite od poæara od interesa za Republiku Hrvatsku u 2005. godini, a ukljuËena je u rad PodruËne
koordinacije za usklaivanje poslova nadzora i zaπtite unutraπnjih morskih voda, teritorijalnog mora i
zaπtiÊenog ekoloπko-ribolovnog pojasa RH.
Pravna sluæba radila je na zahtjevima-ponudama za prodaju nekretnina Republici Hrvatskoj, te rijeπila 10
ponuda, a 10 proslijedila Srediπnjem dræavnom uredu za upravljanje dræavnom imovinom, dok je za 13
zatraæeno oËitovanje nadleænih javnih ustanova. Dano je 8 ocjena suglasnosti sa Zakonom na Odluke o
osnivanju javnih ustanova za upravljanje zaπtiÊenim prirodnim vrijednostima. OkonËano je 5 sudskih pos-
tupaka za naknadu materijalne πtete koju su poËinile zaπtiÊene vrste æivotinja na poljoprivrednim
povrπinama, odnosno na privatnoj imovini, a joπ ih je u tijeku 10. Pravna sluæba sudjelovala je u sastav-
ljanju odgovora raznim uredima i graanima, davanju miπljenja u svezi primjene zakona i u svezi potraæi-
vanja za naknadu πtete.
MK 2005 CD 20/12/05 17:06 Page 129
130
INVESTICIJSKA DJELATNOST U 2005.
Na poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi za 2005.godinu prijavljeno je 550 programa Ëija
se vrijednost procjenjivala na 525,0 mil. kn, a od Ministarstva kulture potraæivalo se 320,0 mil. kn.
Programom i financijskim planom za 2005.godinu za investicijske potrebe u kulturi predviena su sredstva
od 105.474.148 kn. Za iste namjene u prethodnoj 2004. g bila su osigurana sredstva od 67,1 mil. kn.
Sredstva su rasporeena na ukupno 189 programa odnosno 173 korisnika. Raspored sredstava po poje-
dinim æupanijama je slijedeÊi:
MK 2005 CD 20/12/05 17:06 Page 130
131
ÆUPANIJA
Bjelovarsko-bilogorska
Brodsko-posavska
DubrovaËko-neretvanska
Grad Zagreb
Istarska
KarlovaËka
KoprivniËko-kriæevaËka
Krapinsko-zagorska
LiËko-senjska
Meimurska
OsjeËko-baranjska
Poæeπko-slavonska
Primorsko-goranska
SisaËko-moslavaËka
Splitsko-dalmatinska
©ibensko-kninska
Varaædinska
VirovitiËko-podravska
Vukovarsko-srijemska
Zadarska
ZagrebaËka
UKUPNO
PLANIRANO
800.000,00
626.000,00
10.725.000,00
48.466.148,00
890.000,00
281.000,00
135.000,00
9.022.000,00
916.000,00
326.000,00
1.772.000,00
800.000,00
1.750.000,00
7.675.000,00
6.020.000,00
2.620.000,00
1.950.000,00
5.450.000,00
1.450.000,00
2.140.000,00
1.660.000,00
105.474.148,00
BROJ PROGRAMA
3
6
8
22
4
3
5
11
11
6
15
6
5
16
22
9
6
4
7
10
10
189
MK 2005 CD 20/12/05 17:06 Page 131
132
Od odobrenih programa istiËu se po pojedinim djelatnostima sljedeÊi programi:
muzejsko galerijska djelatnost
� izgradnja Muzeja suvremene umjetnosti gdje su ugovoreni radovi u vrijednosti od 220,0 mil. kn.
Dosad izvedeni radovi u vrijednosti 110,00 mil. kn. Rok zavrπetka graevinskih radova kraj 2006.
godine. Ministarstvo u 2005. g osigurava 40,0 mil.kn.
� izgradnja Muzeja Huπnjakovo u Krapini u 2005. g 5,5 mil. kn.
� izgradnja Muzeja Narona u Vidu Kod MetkoviÊa 10,0 mil. kn.
� dovrπenje stalnog postava Spomen podruËja Jasenovac 4,0 mil. kn.
� radovi na obnovi palaËe AndriÊ u Splitu za potrebe Galerije VidoviÊ 2,0 mil. kn
Prema djelatnostima sredstva su rasporeena kako slijedi:
%
72,5
11,1
8,3
5,4
2,7
BR.PR.
65
55
19
17
33
189
PLANIRANA SREDSTVA
76.468.148,00
11.709.000,00
8.754.000,00
5.695.000,00
2.848.000,00
105.474.148,00
DJELATNOST
MUZEJSKO GALERIJSKA
KNJIÆNI»NA
ARHIVSKA
KAZALI©NA
CENTRI ZA KULTURU
UKUPNO
MK 2005 CD 20/12/05 17:06 Page 132
133
� dovrπenje lapidarija u Novigradu u Istri 0,5 mil. kn.
� obnova zgrade Kotara u Slatini za potrebe muzeja 1,0 mil. kn.
� obnova palaËe Herzar u Varaædinu 0,8 mil. kn.
� obnova zgrade magistrata u Slavonskom Brodu za muzej 0,4 mil. kn.
arhivska djelatnost
� nastavak radova na dogradnji zgrade arhiva u Sisku 2,0 mil. kn.
� obnova dvorca Kerestinec za potrebe Hrvatskog dræavnog arhiva 2,0 mil. kn.
� obnova zgrade arhiva u Rijeci 1,0 mil. kn.
� obnova zgrade Hrvatskog dræavnog arhiva na MaruliÊevu trgu 0,7 mil. kn.
knjiæniËna djelatnost
� rekonstrukcija zgrade u Virovitici za potrebe Gradske knjiænice 4,0 mil. kn.
� dovrπenje obnove knjiænice u ©ibeniku 1,0 mil. kn.
� dovrπenje obnove knjiænice u Velikoj Gorici 1, 0 mil. kn.
� obnova knjiænice Slijepih i slabovidnih osoba 1,2 mil. kn.
� obnova prostora za knjiænice u Daruvaru (0,4 mil. kn), Iloku (0,3 mil. kn), Babinoj Gredi
(0,3 mil. kn), Imotskom (0.3 mil. kn)
kazaliπna djelatnost
� obnova zgrade Hrvatskog doma za kazaliπte lutaka u Splitu 1,0 mil. kn.
� obnova Kazaliπta lutaka u Zadru 0,5 mil. kn.
� investicijsko odræavanje Hrvatskog narodnog kazaliπta Zagreb (1,0 mil. kn), Hrvatskog narodnog
kazaiπta Split (0,5 mil. kn), Hrvatskog narodnog kazaliπta Rijeka (0,5 mil. kn),Hrvatskog narodnog
kazaliπta Osijek (0,5 mil. kn.)
centri za kulturu
� obnova polivalentne dvorane u Daruvaru (0,3 mil. kn),
� obnova doma kulture u KorËuli (0,2 mil. kn).
� obnova doma kulture u Sunji (0,2 mil. kn).
MK 2005 CD 20/12/05 17:06 Page 133
MK 2005 CD 20/12/05 17:06 Page 134
135
MINISTARSTVO U MEDIJIMA
U 2005. godini Ministarstvo kulture zapaæeno je praÊeno u medijima. Uz konferencije za novinare na koji-
ma bi novinari dobivali informacije poveÊalo se zanimanje novinara i za odreene teme iz djelokruga
Ministarstva kulture. Naravno da bismo æeljeli da stranice ili minute kulturnih tema budu opπirnije, no radu-
jemo se πto kultura dobiva viπe prostora.
Vjerujemo da smo otvoreni za sva pitanja medija, ali jednako tako i prema javnosti jer ni jedan upit pristi-
gao nije ostao bez odgovora Ëime smo poπtivali i Zakon o pravu na pristup informacijama.
Osim izravne komunikacije s medijima sve su posjeÊenije i web stranice Ministarstva kulture koje od
sijeËnja 2006. godine dobivaju i novi, pregledniji vizualni identitet. Tako Êe i graani moÊi imati uvid u reali-
zaciju programa za koji su aplicirali, ali moÊi Êe izravno komunicirati o svim pitanjima i problemima veza-
nim uz djelokrug rada Ministarstva kulture.
Teπko je izbrojiti koliko se u protekloj godini Ministarstvo spominjalo u tisku, koliko je bilo dnevnih izjava
vezanih uz aktualne teme ministra ili njegovih pomoÊnika, a izdvajamo pregled intervjua ministra kulture
mr.sc. Boæe BiπkupiÊa u 2005. godini.
� SijeËanj 2005. /A. FabijanoviÊ/ „MATICA“
� SijeËanj 2005. /V.Premuæ/ „Novi Varaædinec“
� SijeËanj 2005. /M. MajstoroviÊ/ „Focus“
� VeljaËa 2005. /M. CuraÊ/ „HINA“
� Oæujak 2005. /B.DæebiÊ/ „Vjesnik“
� Srpanj 2005. /A. MijiÊ/ „Trogirski list“
� Kolovoz 2005. /B.DæebiÊ/ „Vjesnik“
� Rujan 2005. /T. »adeæ/ „Jutarnji list“
� Rujan 2005. /S. StrihiÊ/ „Setemana“
� Rujan 2005. /V.MesarÊ/ „Hrvatski radio“
� Rujan 2005. /I.MikuliËin/ „Jutarnji list“
� Listopad 2005. /I. Gattin/ „TV kanal 5“
� Studeni 2005. /I. ©teko/ „Media servis“
� Studeni 2005. /G. PetrovËiÊ/ „Vjesnik“
MK 2005 CD 20/12/05 17:06 Page 135
136
NOVINARI O MINISTARSTVU
“Jedna hoÊe gore”
PoËelo je reËenicom - sve imate na internetu, svi podaci su na web-stranici Ministarstva, a razvijalo se u
cik-cak linijama od slanja podatka e-postom do stvarnih susreta, sastanaka, novinskih konferencija, puto-
vanja do Plitvica kad je i ministar poæelio malo “vozati novinare”, sjevπi za volan kombija. Priznajem, e-
posta je bila brza, redovita, kad god smo traæili bilo koju informaciju. Susreti uæivo, usprkos æurbama,
izmeu putovanja ministra i dolazaka stranih delegacija ipak su ostali jedini zakon naπe tranzicijske
stvarnosti. Meusobni kontakti, razgovori, dvojbe, pitanja, odgovori. Svejedno tko pita. Razgovori su
stvarni. To su ljudi i informacije zajedno. Imamo mi kave i doma ili u novinama stranoga vlasnika, ali ova
druga ima drukËiji okus, bez obzira na boju podloπka. OsjeÊamo se domaÊe i zbog macka koji dotrËi do
recepcije, pa i kad novi portir s naπom “osobnom” u rukama telefonira tajnici govoreÊi - jedna hoÊe gore?
Dorotea JendriÊ, VeËernji list
Vrlo sam zadovoljan rezultatima izravne komunikacije s Ministarstvom kulture. Glasnogovornica mi-
nistarstva SunËana Glavak brzo i kvalitetno rjeπava sve zahtjeve za dobivanjem traæenih informacija, izjava
i razgovora.
S druge strane, mislim da bi web stranice ministarstva trebale biti preglednije osmiπljene i da bi vijesti i
informacije trebale biti aæurnije dodavane.
Vid MesariÊ, Hrvatski radio
MK 2005 CD 20/12/05 17:06 Page 136
Iako tek od ove godine pratim sektor kulture, suradnja sa svim kulturnim subjektima, pa tako i s vaπim min-
istarstvom, mi je u potpunosti omoguÊena. Imate izvrsnu glasnogovornicu uz Ëiju pomoÊ dobivam sve
potrebne informacije, ali i moguÊnost razgovora sa ministrom. Zbog medijske zapostavljenosti πirokog
spektra kulturnih djelovanja bilo bi moæda dobro da ponekad odræite kratke informativne sastanke o vaæni-
jim temama (popularne brifinge) sa novinarima. Æelim nam uspjeπnu suradnju i u narednoj godini.
Ivana ©teko , Media servis
Prema mojim osobnim iskustvima, odnos Ministarstva kulture prema novinarima kao i suradnja s mediji-
ma uglavnom je korektna.
©to se pak rada samog ministarstva tiËe, mislim da je ono u proteklih godinu dana napravilo nekoliko
vaænih pomaka, poput, primjerice, uvoenja stipendija za pisce, za koje bi ipak trebalo jasnije definirati kri-
terije, a svakako je vaæna i (priprema) izgradnja/e brojnih kapitalnih objekata. S druge strane, ministarstvo
nije niπta napravilo na konaËnom definiranju strategije odnosa prema knjizi, a i u ostalim podruËjima kao
da nema nekog odreenog koncepta, odnosno princip je priliËno stihijski i glasi “svima po malo”. Uz ula-
ganje u konkretne investicije, mislim, dakle, da bi, jednom kada te investicije budu gotove, bilo dobro imati
jasno profilirane programe koji Êe se u njima dogaati. Takoer, mislim da bi puno viπe paænje trebalo pok-
lanjati vaninstitucionalnoj kulturi i umjetnosti te konkretnim individualnim projektima.
Vesna LauπiÊ, Slobodna Dalmacija
Moje dugogodiπnje novinarsko iskustvo uglavnom je bilo vezano uz praÊenje kulture. Kao novinar iznimno
sam zadovoljna suradnjom koju sam ostvarila s osobama s kojima suraujem profesionalno u Ministarstvu
kulture. Nadam se i daljnjoj uspjeπnoj suradnji.
Branka DæebiÊ, urednica kulture „Vjesnik“
137
MK 2005 CD 20/12/05 17:06 Page 137
138
Ministarstvo kulture Redakciji kulture Informativnog programa Hrvatske televizije uvijek je na raspolaganju.
NajËeπÊe kontakte ostvarujemo, kako je i prirodno, preko glasnogovornice, no u potrebi i πefica ministrova
kabineta uvijek je na usluzi. Do ministra uspijevamo doÊi kad nam trebaju posebne izjave, kao i do njegovih
pomoÊnika. Pressice su dobro organizirane i o njima obavijesti stiæu na vrijeme. Zamjerka Redakcije odnosi
se na naknadna priopÊenja. Za tv medij ona su neupotrebljiva.
Voljeli bismo stoga da nas i o takvim (zatvorenim) dogaajima obavijestite, pa makar samo dobili izjave
nakon dogaaja, ako mislite da kamere nekom dogaaju ne trebaju prisustvovati. Takoer, rado bismo da
nam obavijesti o ministrovim putovanjima u zemlji i inozemstvu stiæu dovoljno rano da se uspijemo orga-
nizirati (moæda nas jednom negdje netko i pusti)!
Sa sreÊom dalje!
Lina KeæiÊ, urednica Redakcije
Ministarstvo kulture u protekle dvije godine pokazalo se otvorenim prema javnosti. Dræim da Ministarstvo
dobro funkcionira i da je dobro ustrojeno preko pojedinih uprava πto πira javnost moæda manje zna.
Smatram velikim napretkom otvorenost web stranica, odnosno naËina troπenja proraËunskog novca, pa se
ne moæe govoriti o nemoguÊnosti uvida u financije s kojima raspolaæe Ministarstvo kulture. Osim dobrog
ustrojstva Ëelni Ëovjek Ministarstva pokazao je da funkcionira kako u Hrvatskoj -skrbeÊi o svim institucija-
ma kulture, tako i o promidæbi velikim angaæmanu i trudom hrvatske kulture u inozemstvu i povezivanju
velikog broja umjetnika s inozemnim. Ministar BiπkupiÊ, kada je rijeË o takvom naËinu rada, nema nikakvih
ograda niti tradicionalnog ograniËavanja i vezivanja uz institucije koje bi trebale biti garancija da Êe se pro-
jekti realizirati, mislim da s te strane treba pohvaliti njegovu angaæiranost, a o pojmu kreativnosti ovdje se
ne moæe govoriti jer je to daleko πire. Smatram da hrvatska javnost, prvenstveno kultura moæe biti u pot-
punosti zadovoljna s mandatom ministra BiπkupiÊa.
Ana TodoriÊ, HINA
MK 2005 CD 20/12/05 17:06 Page 138
139
MK 2005 CD 20/12/05 17:06 Page 139
055 MINISTARSTVO KULTURE
GLAVA 5 MINISTARSTVO KULTURE
UPRAVLJANJE I ADMINISTRACIJA MINISTARSTVA
INFORMATIZACIJA MINISTARSTVA
OBNOVA VOZNOG PARKA
OPREMANJE POSLOVNIH PROSTORIJA
OBNOVA ZGRADA MINISTARSTVA I KONZERVATORSKIH ODJELA
GLAVA 10 PROGRAMSKA DJELATNOST KULTURE
ME–UNARODNI PROGRAM HRVATSKOG RADIJA “GLAS HRVATSKE”
PROGRAM KULTURNOG RAZVITKA I STVARALA©TVO
OSNOVNA DJELATNOST UDRUGA U KULTURI
NAGRADE ZA POSTIGNUΔA U KULTURI
OPΔI POSLOVI USTANOVA KULTURE
ZDRAVSTVENO I MIROVINSKO OSIGURANJE UMJETNIKA
MUZEJSKO - GALERIJSKA DJELATNOST
ARHIVSKA DJELATNOST
KAZALI©NA I GLAZBENO - SCENSKA DJELATNOST
KINEMATOGRAFSKA DJELATNOST
KNJIÆEVNO IZDAVA©TVO I KNJIÆNICE
NOVE MEDIJSKE KULTURE
ME–UNARODNA KULTURNA SURADNJA
SATELITSKI TV PROGRAM ZA SJEVERNU AMERIKU
POTPORA IZDAVA»KOJ KUΔI EDIT
IZGRADNJA, ODRÆAVANJE I ORPEMANJE USTANOVA KULTURE
INFORMATIZACIJA USTANOVA KULTURE
DAROVNI UGOVOR - OBVEZA RH PREMA G–I TOPIΔ - MIMARA
877.865.062
67.953.572
58.653.572
2.500.000
800.000
1.800.000
4.200.000
734.971.312
12.000.000
570.163.312
6.000.000
1.500.000
164.410.950
34.000.000
20.000.000
6.000.000
35.000.000
35.000.000
50.000.000
3.500.000
13.000.000
2.985.300
1.070.000
191.917.062
5.000.000
780.000
PRORA»UN 2006
140
MK 2005 CD 20/12/05 17:06 Page 140
ZA©TITA KULTURNIH DOBARA
ZA©TITNI RADOVI NA NEPOKRETNIM SPOMENICIMA KULTURE
ZA©TITA POKRETNIH SPOMENIKA
ZA©TITA I O»UVANJE KULTURNIH DOBARA
ISTRAÆIVANJE, OBNOVA I REVITALIZACIJA KULTURNE BA©TINE
ILOK-VUKOVAR-VU»EDOL (U»E©ΔE RH U ZAJMU CEB-a)
ISTRAÆIVANJE, OBNOVA I REVITALIZACIJA KULTURNE BA©TINE
ILOK-VUKOVAR-VU»EDOL (ZAJAM CEB-a)
RAZVOJ RESTAURATORSKE DJELATNOSTI
HRVATSKA MATICA ISELJENIKA
MATICA HRVATSKA
HRVATSKA IZVJE©TAJNA NOVINSKA AGENCIJA
GLAVA 30 ZA©TITA I O»UVANJE PRIRODE
ADMINISTRACIJA I UPRAVLJANJE NACIONALNIM PARKOVIMA, PARKOVIMA
PRIRODE I DRÆAVNIM ZAVODOM ZA ZA©TITU PRIRODE
ZA©TITA PRIRODE
PROTUPOÆARNA ZA©TITA
SPRE»AVANJE ©IRENJA INVAZIVNIH VRSTA
NAKNADE ©TETE U»INJENE OD ZA©TIΔENIH ÆIVOTINJA
FINANCIJSKO PRAΔENJE ME–UNARODNIH PROJEKATA
O»UVANJE KR©KIH EKOLO©KIH SUSTAVA
INSTITUCIONALNO JA»ANJE ZAVODA (EU CARDS PROJEKT)
IZGRADNJA, ODRÆAVANJE I OPREMANJE JAVNIH USTANOVA
ZA ZA©TITU PRIRODE
USPOSTAVA MREÆE “NATURA 2000” (EU CARDS PROJEKT)
117.000.000
53.000.000
18.000.000
5.000.000
9.000.000
27.000.000
5.000.000
7.850.000
7.600.000
20.358.000
74.940.178
34.419.428
5.992.250
1.000.000
1.000.000
3.000.000
1.765.750
3.500.000
412.000
14.000.000
9.850.750
141
MK 2005 CD 20/12/05 17:06 Page 141
UPRAVA ZA
ME–UNARODNU
KULTURNU
SURADNJU
UPRAVA ZA
NORMATIVNE I
UPRAVNO-PRAVNE
POSLOVE
UPRAVA ZA
GLAZBENO -
SCENSKO I
FILMSKO
STVARALA©TVO
TAJNI©TVO
MINISTARSTVA
UPRAVA ZA
GOSPODARENJE I
FINANCIRANJE
MINISTAR
DRÆAVNI TAJNIK
PomoÊnik ministra
Goranka Horjan
Odjel za europsku suradnju
Jasminka Lokas-StrpiÊ
Odjel za izvaneuropsku suradnju
Tatjana Carev-Maruna
Odjel za UNESCO
Rut Carek
PomoÊnik ministra
Ante MandariÊ
Odjel za normativne poslove
Silva AndriÊ
Odjel za upravno-pravneposlove u kulturi
Dorotea Valjalo-Kondres
Odjel za upravne poslovejavnog informiranja
Tomislav JeliÊ
PomoÊnik ministra
SreÊko ©estan
Odjel za glazbu i glazbeno-scenske umjetnosti
Sanja Raca
Odjel za dramske umjetnosti
Odjel za film i kinematografiju
MatildaNekiÊ-VodanoviÊ
PomoÊnik ministra
Branko ©tuliÊ
Odjel za planiranje i financiranje
Blaæ ÆiliÊ
Odjel za raËunovodstvo
Julijana OpaËiÊ
Tajnik Ministarstva
Marica Mikec
Odjel za opÊe i kadrovskeposlove
Branko ©iljkoviÊ
Odjel za tehniËke poslove
Odjel za informatizaciju
MirjanaLichtner-KristiÊ
Boæo BiπkupiÊ
Jadran AntoloviÊ
MK 2005 CD 20/12/05 17:06 Page 142
PomoÊnik ministra
Jasen MesiÊ
Odjel za nepokretnu kulturnu baπtinu
Bruno DikliÊ
Odjel za pokretnu i nematerijalnu kulturnu baπtinu
Bianka PerËiniÊ-Kavur
Odjel za arheoloπku baπtinu
Jasna BalaæeviÊ
Odjel za inspekcijske poslove zaπtitekulturne baπtine
Lukrecija PaviËiÊ - Domijan
Odjel za arhivsku djelatnost
Branko Kaleb
UPRAVA ZA
KNJIGU I
NAKLADNI©TVO
UPRAVA ZA
KULTURNI
RAZVITAK I
KULTURNU
POLITIKU
UPRAVA ZA
ZA©TITU
KULTURNE
BA©TINE
UPRAVA ZA
ZA©TITU
PRIRODE
Konzervatorski odjeli:
Zagreb Tomislav Petrinec Varaædin Æeljko Trstenjak Poæega Æarko ©paniËekOsijek Zvonko BojËiÊ Karlovac Marinka MuæarRijeka Blanda MaticaPula Nataπa NefatZadarJosip KrπuloviÊ©ibenik Marko MenuπiÊSplit Joπko BelamariÊDubrovnikÆana BaÊa
GospiÊ, BjelovarKrapina, Sisak
KABINET MINISTRA
Odjel za unutarnju reviziju
Dubravka ÆilaviOdjel za europske integracije
Odjel za odnose s javnoπÊu i informiranje
PomoÊnik ministra
»edomir ViπnjiÊ
Odjel za nakladniπtvo
Jelena GlaviÊ-PerËin
Odjel za promidæbu knjigeDubravka –uriÊ-Memec
PomoÊnik ministra
Branka ©ulc
Odjel za knjiæniËnu djelatnost
Anka JankoviÊ
Odjel za muzejsku i galerijsku djelatnost
Eva BrunoviÊ
Odjel za INDOK poslove kulturne baπtine
Lana Kriæaj
Odjel za planiranje kulturnog razvitka
PomoÊnik ministra
Zoran ©ikiÊ
Odjel za oËuvanje bioloπke i krajobrazne raznolikosti
Darka SpudiÊ
Odjel za zaπtituprirodnih vrijednosti i odræivo koriπtenjeprirodnih dobara
Kornelija PintariÊ
Odjel za pravne iinspekcijskeposlove zaπtiteprirode
Katica Bezuh
MK 2005 CD 20/12/05 17:06 Page 143
KAZALO
UPRAVA ZA ME–UNARODNU KULTURNU SURADNJU7 → Meunarodna kulturna suradnja
UPRAVA ZA NORMATIVNE I UPRAVNO-PRAVNE POSLOVE25→ Zakonodavstvo o kulturi, medijima i zaπtiti prirode
UPRAVA ZA GLAZBENO - SCENSKO I FILMSKO STVARALA©TVO31→ Filmsko stvaralaπtvo39→ Dramsko stvaralaπtvo47→ Glazba i glazbeno-scensko stvaralaπtvo
Kulturno-umjetniËki amaterizam
UPRAVA ZA KNJIGU I NAKLADNI©TVO 53→ Knjiga i nakladniπtvo
UPRAVA ZA KULTURNI RAZVITAK I KULTURNU POLITIKU63→ Planiranje kulturnog razvitka69→ Muzejska i galerijska djelatnost77→ Likovne umjetnosti81→ Nove medijske kulture85→ KnjiæniËna djelatnost89→ Ostali programi
UPRAVA ZA ZA©TITU KULTURNE BA©TINE95→ Zaπtita kulturne baπtine109→ Arhivska djelatnost
UPRAVA ZA ZA©TITU PRIRODE113→ Zaπtita prirode
130→ INVESTICIJE135→ SURADNJA S MEDIJIMA
★ ★★★
MK 2005 CD 20/12/05 17:06 Page 144
MK 2005 CD 20/12/05 17:06 Page 145
MK 2005 CD 20/12/05 17:06 Page 146
REPUBLIKA HRVATSKAMINISTARSTVO KULTURE 2004. GODINA
NakladnikMinistarstvo kulture Republike Hrvatske
Za nakladnikamr. sc. Boæo BiπkupiÊ, ministar
Glavni i odgovorni urednikmr. sc. Boæo BiπkupiÊ
LekturaNada KresojeviÊ-Glas
FotografijeFotoarhiva Ministarstva kulture Republike Hrvatske
GrafiËko oblikovanje i priprema za tisakArt Design, Zagreb Nikola ©iπkoTea Rittig ©iπko
TisakKratis, Zagreb
Naklada500
ISSN 1845-4054
Zagreb, prosinac 2005.
MK 2005 CD 20/12/05 17:06 Page 147
MK 2005 CD 20/12/05 17:06 Page 148