20 godina društva autocesta rijeka- zagreb d.d. općenito o ...na trasi autoceste izgrađeno je...

20 godina društva Autocesta Rijeka- Zagreb d.d.

1

Općenito o Društvu Autocesta Rijeka-Zagreb d.d.

Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 11. prosinca 1997. godine donijela je Odluku o osnivanju dioničkog društva Autocesta Rijeka-Zagreb i dodjeli koncesije za građenje i gospodarenje autocestom Rijeka-Zagreb. Gospodarska svrha Društva je zatvaranje financijske konstrukcije, građenje, gospodarenje i održavanje autoceste Rijeka-Zagreb, te njenih cestovnih i pratećih objekata na cestovnom zemljištu. Dana 26. siječnja 1998. godine Vlada Republike Hrvatske, temeljem Odluke od 11. prosinca 1997. godine osnovala je dioničko društvo Autocesta Rijeka-Zagreb. Ugovor o unosu prava u Društvo sklopljen je dana 5. veljače 1998. godine između Republike Hrvatske koju temeljem ovlaštenja iz Odluke Vlade Republike Hrvatske zastupa Ministar pomorstva, prometa i veza i Autoceste Rijeka-Zagreb d.d. Navedenim Ugovorom Republika Hrvatska je na ime uplate temeljnog kapitala unijela u Društvo pravo gospodarenja dotad izgrađenom infrastrukturom na odsječcima autoceste Rijeka-Delnice, Delnice-Kupjak te Karlovac-Zagreb. Dana 24. lipnja 1998. godine između Republike Hrvatske i Autoceste Rijeka-Zagreb d.d. sklopljen je Ugovor o koncesiji za građenje i gospodarenje autocestom Rijeka-Zagreb i njenim cestovnim i pratećim objektima na cestovnom zemljištu. Ugovorom o koncesiji Društvu je dodijeljena koncesija na 28 godina. Temeljni kapital Društva iznosi 2.152.000.000 kuna i podijeljen je na 21.520 dionica, a nominalna vrijednost jedne dionice iznosi 100.000 kuna. Republika Hrvatska je jedini dioničar društva Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. Vlada Republike Hrvatske je na svojoj sjednici održanoj 2. kolovoza 2007. godine donijela Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju dioničkog društva Autocesta Rijeka-Zagreb i dodjeli koncesije za građenje i gospodarenje autocestom. Navedenom Odlukom se Društvu produljuje trajanje koncesije te odobrava proširenje koncesije za do tada izgrađenu infrastrukturu od čvora Orehovica do graničnog prijelaza Rupa te od čvora Orehovica do čvora Križišće, kao i za Krčki most. Dana 23. kolovoza 2007. godine Republika Hrvatske i Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. sklopili su IV Ugovor o izmjeni i dopuni Ugovora o koncesiji za građenje i gospodarenje autocestom Rijeka-Zagreb. Ovim dodatkom Društvu je trajanje koncesije produljeno s 28 godina na vrijeme od 32 godine i 11 mjeseci, počevši od dana početka koncesije. Društvo je na ime naknade za proširenje i produljenje koncesije tijekom 2007. godine Republici Hrvatskoj isplatilo iznos od 1.480.000.000 kuna. Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. je trgovačko društvo od posebnog državnog i strateškog interesa.


2

Koncesijsko područje Autoceste Rijeka-Zagreb dio je TEN-T Mediteranskog koridora Vb: Rijeka-

Zagreb-Budimpešta.

Duljina koncesijskog područje iznosi 187,03 km, obuhvaća puni profil autoceste, od čvora Lučko do

čvora Bosiljevo 2 (A1) duljine 65,25 km i autocestu od čvora Bosiljevo 2 do čvora Orehovica (A6)

duljine 81,25 km, most Krk s pristupnim cestama duljine 7,19 km, autocestu Rupa – Rijeka

(Orehovica) (A7) ukupne duljine oko 28 km, te čvor Novigrad sa pristupnim cestama 5,34 km.

Oznaka autoceste Naziv dionice Duljina u km

1 2 3

A1 + A6 Ukupno Rijeka (Orehovica) - Zagreb (Lučko) 146,50

A1 + A6 + A7 Ukupno G.P. Rupa – Rijeka –Zagreb 174,50

Most Krk s pristupnim cestama (D102) i D6 Netretić-čvor Novigrad 12,53

SVEUKUPNO u koncesiji 187,03

Napomena: Osim navedenih u tablici, prema IV. Ugovoru o izmjenama i dopunama ugovora o koncesiji za građenje i gospodarenje autocestom Rijeka-Zagreb, sklopljenog 23. kolovoza 2007. godine, u prošireno područje koncesije Autoceste Rijeka-Zagreb d.d. pripadaju i dionice kojima trenutačno upravljaju Hrvatske Ceste d.o.o.:

- dionica Orehovica - Sveti Kuzam (dio A7), L= 6,35 km; - dionica Sveti Kuzam - Križišće (dio A7), L= 8,38 km; - dionica Čvor Draga - Luka Brajdica (D 404), L= 4,06 km. Prihodi Društva čine prihodi od naplate cestarine i prihodi od korištenja pratećih i uslužnih objekata na trasi autoceste, te dio prihoda sukladno koncesijskom ugovoru za održavanje Riječke zaobilaznice.


3

Tvrtka primjenjuje sustav upravljanja kvalitetom ISO 9001, sustav upravljanja okolišem ISO 14001 i sustav upravljanja zaštitom zdravlja i sigurnošću na radu OHSAS 18001.

Kronologija izgradnje autoceste Rijeka – Zagreb ukupne duljine 146,50 kilometara

Društvo Autocesta Rijeka – Zagreb d.d. svojim osnutkom preuzelo je ukupno izgrađenih 49,78 km autoceste i 36,54 km poluautoceste, odnosno ukupno 86,32 km i to:

� Dionica Rijeka (Orehovica) – Kikovica ukupne duljine 10,50 km (autocesta) otvorena za promet 1971. godine,

� Dionica Kikovica – Oštrovica ukupne duljine 7,25 km (poluautocesta) otvorena za promet 1982. godine,

� Dionica Oštrovica – Vrata ukupne duljine 12,44 km (poluautocesta) otvorena za promet 1996. godine,

� Dionica Vrata – Delnice ukupne duljine 8,93 km (poluautocesta) otvorena za promet 1996. godine,

� Dionica Delnice – Kupjak ukupne duljine 7,92 km (poluautocesta) otvorena za promet 1997. godine,

� Dionica Karlovac – Zagreb (Lučko) ukupne duljine 39,28 km (autocesta) otvorena za promet 1972. godine.

Do ukupne izgrađenosti autoceste Rijeka – Zagreb bilo je potrebno izgraditi potez od Kupjaka do Karlovca ukupne duljine 60,18 km (autoceste) te dograditi na puni profil autoceste ukupno 36,54 km. Neizgrađene dijelove autoceste Rijeka – Zagreb Društvo je izgradilo u vremenskom periodu od 2001. do 2008. godine i to u tri faze (projekt I faze izgradnje, projekt II A faze izgradnje i projekt II B faze izgradnje). Ukupna vrijednost sve tri faze - cca. 815 mil €.

Projekt I faze izgradnje započet je 2001. godine te je dovršen 2004. godine. Projektom I faze izgrađene su sljedeće dionice:

� Kupjak – čvor Vrbovsko ukupne duljine 17,43 km (10,59 km poluautoceste i 6,84 km autoceste); dionica je otvorena za promet 2003. godine,

� čvor Vrbovsko – čvor Bosiljevo 2 ukupne duljine 13,86 km (8,44 km poluautoceste i 5,42 km autoceste); dionica je otvorena za promet 2004. godine,

� čvor Bosiljevo 2 ukupne duljine 2,92 km (autocesta) otvorena za promet 2003. godine, � potez od čvora Bosiljevo 2 do Karlovca ukupne duljine 25,97 km građen je u dvije poddionice

i to: o čvor Bosiljevo 2 – Vukova Gorica duljine 7,81 km (autocesta) otvorena za promet 2003.

godine, o Vukova Gorica – Karlovac duljine 18,16 km (autocesta) otvorena za promet 2001. godine.

Projektom I faze izgradnje izgrađeno je 41,15 km autoceste i 19,03 km poluautoceste, odnosno ukupno 60,18 km, čime je autocesta Rijeka – Zagreb kao pravac spojena u svojoj cjelokupnoj duljini od 146,50 km, tako da je izgrađenost bila sljedeća: 90,93 km autoceste i 55,57 km polautoceste. Ukupna vrijednost projekta I faze cca. 380 mil €.


4

Projekt II A faze izgradnje započet je 2005. godine, te dovršen 2007. godine. Projektom II A faze izgrađen je:

� dio dionice Kupjak – čvor Vrbovsko (tunel Čardak sa pripadajućim dijelovima trase) – dopuna na puni profil duljine 3,00 km, otvorena za promet 2006. godine,

� dio dionice čvor Vrbovsko – čvor Bosiljevo 2 (vijadukt Zečeve Drage, tunel Veliki Gložac, vijadukt Osojnik i vijadukt Severinske Drage sa pripadajućim dijelovima trase) – dopuna na puni profil duljine 8,44 km, otvorena za promet 2007. godine.

Projektom II A faze izgradnje izgrađeno je ukupno 11,44 km dopune na puni profil, tako da je izgrađenost bila sljedeća: 102,37 km autoceste i 44, 13 km polautoceste. Ukupna vrijednost projekta II A faze cca. 65 mil €. Projekt II B faze izgradnje započet je 2006. godine, a dovršen 2008. godine. Projektom II B faze izgrađeno je sljedeće:

� dionica Kikovica – Oštrovica – dopuna na puni profil duljine 7,25 km, otvorena za promet 2007. godine,

� I dio dionice Oštrovica – Vrata – dopuna na puni profil duljine 1,44 km, otvorena za promet 2007. godine,

� II dio dionice Oštrovica – Vrata – dopuna na puni profil duljine 11,00 km, otvorena za promet 2008. godine,

� dionica Vrata – Delnice – dopuna na puni profil duljine 8,93 km, otvorena za promet 2008. godine,

� dionica Delnice – Kupjak – dopuna na puni profil duljine 7,92 km, otvorena za promet 2008. godine,

� dionica Kupjak – Stara Sušica – dopuna na puni profil duljine 7,59 km, otvorena za promet 2008. godine.

Dovršetkom izgradnje II B faze u listopadu 2008. godine autocesta Rijeka-Zagreb izgrađena je u punom profilu, cijelom svojom duljinom (146,50 km). Na trasi autoceste izgrađeno je ukupno 113 objekata i to: 5 mostova (8%), 13 tunela (47%), 24 vijadukta, 45 podvožnjaka i 26 nadvožnjaka (45%). Tijekom izgradnje autoceste u projektu je sudjelovalo 16 tvrtki i ustanova za projektiranje, 41 izvođač radova i 13 ustanova i tvrtki za nadzor. Ukupna vrijednost projekta II B faze cca. 370 mil €.


5

Obilaznica grada Rijeke

Ukupna duljina dogradnje južnog kolnika obilaznice Rijeke dionice čvor Orehovica-čvor Diračje iznosila je 8,85 km, a zajedno s priključnim cestama 9,6 km. Radovi na ovom izuzetno teškom i zahtjevnom gradilištu trajali su 23 mjeseca. Građevinski radovi izgradnje južnog kolnika obilaznice grada Rijeke dionice, čvorište Orehovica - čvorište Diračje obuhvaćali su:

• dogradnju glavne trase s priključcima južnog kolnika na izgrađene dionice u čvorištima Diračje i Orehovica, dogradnju čvorišta Diračje i Orehovica, izgradnju čvorišta Rujevica, odvodnju trase i čvorišta, građevinske radove za kabelsku kanalizaciju i barijere za zaštitu od buke (l=10.550 m), izgradnju retencija Podmurvice I i II, te Krnjevo II i III

• izgradnju objekata: most Rječina, vijadukti Katarina i Mihačeva Draga, podvožnjak Škurinje, nadvožnjak Kozala (dogradnja) i nadvožnjak u čvorištu Škurinje i Rujevica te sanaciju nadhodnika Malonji i Vrhovo

• izgradnja tunela Trsat, Katarina, Škurinje I i Škurinje II

Od ukupne duljine dionice 8,856 km, gotovo 30 % radova odnosio se na izgradnju objekata:

• četiri tunela: Trsat (858 m), Katarina (190 m), Škurinje I (402 m), Škurinje II (572 m)

• dva vijadukta i most: vijadukt Katarina (112 m), vijadukt Mihačeva Draga (187 m), most Rječina (208,5 m)

• dva nadvožnjaka i jedan podvožnjak: nadvožnjak Kozala (55 m), nadvožnjak u čvorištu Rujevica (29 m), podvožnjak u čvorištu Škurinje (30 m)

Ukupna duljina tunela iznosi 2.022 m, velikih objekata (most, vijadukti) 507,5 m te malih objekata (nadvožnjaci, podvožnjak) 114 m. U sklopu obilaznice grada Rijeke izgrađeni su zidovi za zaštitu od buke u ukupnoj dužini 10.550 m; postavljeni su na potezu prije čvora Diračje iz smjera Opatije, preko novoizgrađenog čvora Rujevica, čvora Škurinje do nadvožnjaka Kozala na dionici Škurinje – Orehovica. Zidovi su postavljeni sa sjeverne strane sjevernog kolnika, južne strane južnog kolnika kao i dijelom u razdjelnom pojasu. Na dijelu trase između vijadukta Mihačeva Draga i nadvožnjaka Kozala u duljini od 352 m umjesto zidova, zaštita od buke ugrađena je u čeličnu tunelsku konstrukciju na južnom, novom kolniku. Konstrukcija je jednim dijelom obložena solarnim panelima koji tvore sunčanu elektranu instalirane snage 30 kW. Realizacija projekta za zaštitu od buke na riječkoj obilaznici, koja je najveći i najobuhvatniji projekt takve vrste u Hrvatskoj, ovim je dobila dodatno na posebnosti. Ukupna vrijednost projekta obilaznice grada Rijeke cca. 140 mil €.


6

Ostale investicije

Izgradnja čvora Novigrad i pristupne ceste Novigrad - Netretić u duljini 5,34 km, ukupna vrijednost investicije iznosi cca 12,4 mil €. Otvoreno za promet lipanj 2012. godine. Izgradnja čvora Zdenčina, ukupna vrijednost investicije cca 7,9 mil €. Otvoreno za promet studeni 2010. godine. Rekonstrukcija prilaza NP "Lučko" iz smjera Karlovca - nova naplatna postaja Demerje ukupne vrijednosti investicije cca 16 mil €. Otvoreno za promet lipanj 2009. godine.

Projekti financirani EU sredstvima

� Zaštita od buke kod naplatnih kućica za most Krk

Zaštita od buke kod naplatnih kućica za most Krk - prva aplikacija inovativnog i ekološkog EU projekta osmišljenog u Hrvatskoj „RUCONBAR“' - RUBBERISED CONCRETE NOISE BARRIERS iz programa CIP ECO-INNOVATION. Koordinator navedenog projekta je GRAĐEVINSKI FAKULTET Sveučilišta u Zagrebu - Zavod za prometnice, Zagreb, Kačićeva 26, koji je u suradnji s Autocestom Rijeka-Zagreb d.d. izveo radove na zaštiti od buke. Ako se razmatra ekološki učinak te održivi razvoj, tada barijere RUCONBAR spadaju u područje ECO proizvoda jer se od istrošenih guma stvara novi proizvod s novom vrijednošću, a ujedno se dobiva čisti okoliš. Radovi su u financirani sredstvima EU iz programa CIP ECO-INNOVATION. Ukupna vrijednost projekta: 1,5 mil.kn. Projekt je 2015. godine dobio graditeljsku nagradu CEMEX za poštivanje načela Održive gradnje.


7

• Projekt LIFE DINALP BEAR Projekt predstavlja praćenje, upravljanje i očuvanje populacije smeđeg medvjeda u sjeverno Dinarskom gorju i jugoistočnim Alpama. Ciljevi projekta za koje je odgovorna Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. prvenstveno su povećanje sigurnosti prometa i poboljšanje utjecaja autoceste na prirodu, stoga se kroz konkretne aktivnosti projekta dodatno zatvara ograđeni koridor autoceste za pristup životinjama i uvodi sustavno rješavanje kriznih situacija sa životinjama na cesti. Kao rezultat uspješne provedbe Projekta odnosno nakon implementacije predviđenih mjera već sad je primjetno znatno smanjenje pojave i stradavanja životinja na ograđenom prostoru autoceste te posljedično povećanje sigurnosti prometa autocestom. Projekt sufinancira Europska unija iz LIFE+ programa. Ugovoreni dio projekta u provedbi Autoceste Rijeka-Zagreb d.d. iznosi 3.821.424 kn, od toga 2.751.428 kn (72%) Europska unija donira bespovratno. Razdoblje provedbe: 01. 07. 2014. do 30. 06. 2019. godine. • Projekt CROCODILE II CROATIA Projekt CROCODILE II CROATIA uključuje upravitelje hrvatskih cesta i autocesta s ciljem koordiniranog upravljanja i kontrole prometa te postizanja usklađenosti Inteligentnih transportnih sustava (ITS), što će rezultirati visokom kvalitetom usluga informiranja putnika na jednom od najvažnijih cestovnih koridora u Europi. Za razmjenu podataka i informacija između centara za kontrolu i upravljanje prometom, prometnih informacijskih centara, pružatelja i korisnika usluga u prometu na europskoj razini koristit će se DATEX II standard. Razdoblje provedbe: 01.05.2016. do 30. 09. 2019. godine Projekt sufinancira Europska unija iz CEF programa s 85% vrijednosti projekta. Ukupna vrijednost projekta: 10.956.000,00 € Vrijednost projekta za dio ARZ -a: 2.932.000,00 €

• Izrada studije izvodljivosti za projekt "Izmještanje državne ceste D6, od čvora Novigrad do Lišnice -

Karlovačka županija"

Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. je u studenom 2014. godine potpisala s Ministarstvom mora, prometa i infrastrukture Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt Izrada studije izvodljivosti za projekt „Izmještanje državne ceste D6, od čvora Novigrad do Lišnice-Karlovačka županija“. Bespovratna sredstva potječu iz Europskog fonda za regionalni razvoj te iznose 85% vrijednosti projekta, ostatak od 15% sufinancirala je Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. Cilj projekta bio je izraditi studiju izvodljivosti koja uključuje analizu troškova i koristi, kako bi se povećala kvaliteta pripremljenosti projekta te prijavu za sufinanciranje iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova za razdoblje 2014.–2020. godine. Projekt je završen sukladno ugovorenom roku 15.11.2015. godine odnosno izrađena je studija izvodljivosti za projekt „Izmještanje državne ceste D6, od čvora Novigrad do Lišnice-Karlovačka županija“. Ukupna vrijednost projekta: 384.000,00 kn.


8

• Masterplan za razvoj prometne infrastrukture na relaciji autoceste Zagreb - Karlovac kao preduvjet za razvoj regije

Projekt Masterplan sufinancirala je Europska unija s 85% vrijednosti projekta iz Europskog fonda za regionalni razvoj kroz Operativni program Promet 2007. – 2013., a preostalih 15% sufinancirala je Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. sa partnerima Zagrebačka županija, Grad Karlovac, Grad Jastrebarsko, Općina Klinča Sela i Općina Stupnik. Masterplan je strateški dokument koji analizira, definira i ocjenjuje moguće varijante razvitka autocestovne mreže na dionici Zagreb-Karlovac i njezin utjecaj na cjelokupnu cestovnu mrežu i gospodarstvo Republike Hrvatske. U sklopu Masterplana izrađena je i strateška studija procjene utjecaja na okoliš. Masterplanom su identificirani ciljevi, mjere i aktivnosti odnosno definirana je baza projekata koje je potrebno provesti na dionici autoceste Zagreb-Karlovac u svrhu poboljšanja usluge, veće protočnosti, povećanja sigurnosti cestovnog prometa, povećanje ekoloških i energetskih parametara. Pojedini projekti predloženi su za cijelo koncesijsko područje, a ne samo za dionicu Zagreb-Karlovac kao što je projekt zaštite od buke i projekt ugradnje odbojne ograde. Vrijeme provedbe projekta: studeni 2014. – rujan 2017. godine Ukupna vrijednost projekta: 1.884.682,80 kn (85% EU, 15% ARZ i partneri)

Izvanredno održavanje

Izvanredno održavanje obuhvaća ulaganja koje se odnose na sanaciju i održavanje autoceste i postojećih objekata na autocesti. Izvanredno održavanje cesta povremeni su radovi za koje je potrebna tehnička dokumentacija, a obavljaju se radi mjestimičnog poboljšanja elemenata ceste, osiguranja sigurnosti, stabilnosti i trajnosti ceste i cestovnih objekata i povećanja sigurnosti prometa. Radovi izvanrednog održavanja, obuhvaćaju održavanje dionica u prometu u ukupnoj duljini od 187,03 kilometara. Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. izvanredno održava :

� 174,5 km autocesta � 12,5 km državnih cesta � 38 vijadukata i mostova ukupne duljine 14,3 km � Most Krk – most s najvećim rasponom armirano betonskog luka na Svijetu (390 m) � 18 tunela ukupne duljine 13 km

Navedeni radovi izvode se u cilju dugotrajnijeg uređenja i poboljšanja pojedinih dijelova ceste,

osiguranja sigurnosti, stabilnosti i trajnosti ceste te cestovnih objekata i povećanja sigurnosti

prometa. Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. izradila je Plan izvanrednog održavanja autoceste do kraja

koncesijskog razdoblja (2031. godine) s procijenjenim ulaganjima do cca. 65 mil. kn godišnje za

ostvarenje gore navedenih ciljeva.


9

Most Krk

Most Krk povezuje kopno sa otokom Krkom ali posredno i Cresom te spada u najveće armirano

betonske lučne mostove na svijetu. Sastoji se od dva luka velikih raspona (390 m veći i 244 m manji

luk) i ukupne je dužine kolnika od 1310 metara. Građen je u periodu 1976.-1980. godine.

Most Krk kao kapitalan objekt zahtjeva redovito održavanje koje je definirano standardom redovitog

održavanja te čuvanje objekta, koji se obavljaju na dnevnoj razini. Očuvanje temeljnog zahtjeva

mehaničke otpornosti i stabilnosti također je zadatak upravitelja i izvršava se kroz monitoring stanja

konstrukcije, razne preglede te planiranje i izvršavanje radova sanacije i zaštite betonske

konstrukcije. Svi ovi zahvati spadaju u domenu izvanrednog održavanja. U tu svrhu se u narednom

roku planira sanacija kolničke ploče i zamjena asfaltnog zastora te dovršetak primarne sanacije i

zaštite svih betonskih površina mosta od utjecaja i posljedica agresivnog djelovanja klorida iz morske

vode. Nakon primarne zaštite, ispitat će se i pratiti efikasnost iste te provoditi po potrebi daljnja

zaštita betonskih površina.

Kako bi cjelokupni sustav redovitog i izvanrednog održavanja, čuvanja objekta te rada sustava naplate

funkcionirao, potrebna su financijska sredstva u visini i do 20 mil. kn godišnje.

Budućnost

Projekti koje Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. provodi i koje planira u sljedećem programskom razdoblju

do 2020. godine odnose se na povećanje uslužnosti i povećanje razine sigurnosti korisnika autoceste

(poboljšati protočnost prometa, smanjiti uska grla, modernizirati sustav za upravljanje prometom i

prevenciju nesreća, izvršiti ulaganja u odbojne ograde, osigurati zaštitu okoliša kroz izgradnju zidova

za zaštitu od buke, rekonstruirati postojeći sustav rasvjete s ciljem prelaska na energetski učinkovitu

rasvjetu).

Dovršetkom izgradnje II B faze (dogradnja južnog kolnika - 44 km) u listopadu 2008. godine autocesta

Rijeka-Zagreb izgrađena je u punom profilu. Veliki investicijski ciklus izgradnje za Društvo završio je

nakon izgradnje obilaznice grada Rijeke ( 8,8 km) 2009. godine.

Za planiranje novih investicijski projekta a u skladu s načelima učinkovitijeg i održivog prometa ARZ

d.d. je izradio „Masterplan razvoja prometne infrastrukture na relaciji autoceste Zagreb-Karlovac“ .

Masterplan je strateški dokument koji analizira, definira i ocjenjuje moguće varijante razvitka

autocestovne mreže na dionici Zagreb-Karlovac i njezin utjecaj na cjelokupnu cestovnu mrežu i

gospodarstvo Republike Hrvatske. Dionica Zagreb – Karlovac puštena je u promet 1972. godine i bila

je tada prva autocesta (dužine 39,28 km) izgrađena u Republici Hrvatskoj. Za dionicu autoceste A1


10

Zagreb-Karlovac s najvećim volumenom prometnog toka u Republici Hrvatskoj ( 2015. - PGDP 30.491,

PLDP 57.256) daju se mogući razvojni pravci u svrhu poboljšanja usluge i povećanja sigurnosti

cestovnog prometa. Razvojni pravci i analize definirani su, primjenjujući EU pravne stečevine i

strategije, vodeći računa o ekološkoj prihvatljivosti i energetskoj efikasnosti dionice.

Masterplanom su definirani ključni problemi dionice, identificirani su ciljevi, mjere i aktivnosti

odnosno definirana je baza projekta koje je potrebno provesti na dionici autoceste Zagreb - Karlovac

u svrhu poboljšanja usluge, veće protočnosti, povećanja sigurnosti cestovnog prometa, povećanje

ekoloških i energetskih parametara. Pojedini projekti predloženi su za cijelo koncesijsko područje a

ne samo za dionicu Zagreb-Karlovac, kao što je projekt zaštite od buke i projekt ugradnje odbojne

ograde.

PREDLOŽENE AKTIVNOSTI ZA POSTIZANJE CILJEVA – baza projekata � studija izvodljivosti o mogućem proširenju kapaciteta autoceste � povećanje dostupnosti (i mobilnosti) � unapređenje sustava sigurnosti � unapređenje sustava naplate � energetska učinkovitost � zaštita od buke � izvođenje sustava odvodnje � unapređenje pratećih (dodatnih) usluga

U skladu s definiranim aktivnostima Masterplana, Autocesta - Rijeka d.d. izradila je plan projekata za

vremensko razdoblje 2017. - 2020. u skladu s programskim razdobljem OPKK 2014.-2020. koji

obuhvaća sljedeće projekte: � Zidovi za zaštitu od buke � Ugradnja zaštitne odbojne ograde � Studija izvodljivosti proširenja kapaciteta autoceste Zagreb-Karlovac � Implementacija LED rasvjete

U svrhu provedbe navedenih projekata očekuje se otvaranje poziva od strane Ministarstva mora, prometa i infrastrukture za dodjelu ugovora o bespovratnim sredstvima.

Nastavak projekta proširenja kapaciteta autoceste Zagreb-Karlovac ovisi o rezultatima studije izvodljivosti, koja se planira izraditi do I kvartala 2019. godine.

� Zidovi za zaštitu od buke

Sukladno Akcijskom planu zaštite od buke, a ispunjavajući obvezu propisanu važećim Zakonom o

zaštiti od buke, Autocesta Rijeka-Zagreb d.d. je realizirala sve aktivnosti predviđene Akcijskim planom

odnosno izradila je: Stratešku kartu buke, Konfliktnu kartu buke i Elaborat - prioriteta područja koja

su kandidati za primjenu mjera zaštite od buke. Prema izrađenoj dokumentaciji evidentna su

područja koja su kandidati za primjenu mjera za zaštitu od buke, odnosno evidentiran je preostali dio

stanovnika koji je izložen prekomjernim razinama buke. Dokumentacija je izrađena za kompletno

koncesijsko područje Autoceste Rijeka-Zagreb, a duljina autocesta i cesta obuhvaćenih područjem

izrade karte buke je 187,03 km, te prolazi kroz područja 82 naselja s ukupno 238.000 stanovnika.

Rezultati izrađene strateške i konfliktne karte buke daju prikaz lokacije i procjenu razine buke te

procjenjuju koliki broj stanovnika i stambenih jedinica je izloženo određenim razinama buke. Na


11

temelju navedenih rezultata izrađen je Elaborat, odnosno identificirana su prioritetna područja koja

su kandidati za primjenu mjera zaštite od buke. To su lokacije oko Grada Rijeke (Čavle, Orehovica,

Drage, Kastav, Matulji) te lokacije Delnice - Zalesina, rubni dijelovi Karlovca, Bosiljevo - Resnik

Bosiljevski, Fužine - Belo Selo, Ravna Gora - Kupjak, Netretić, Vrbovsko-Osojnik, Ravna Gora.

Za sva prioritetna područja koja su evidentirana za primjenu mjera za zaštitu od buke, Autocesta

Rijeka-Zagreb d.d. je pokrenula I fazu projekta Zaštite od buke koja se odnosi na izradu projektne

dokumentacije i provedbu upravnog postupka odnosno ishođenje građevinske dozvole. Predviđeno

vrijeme provedbe I faze projekta je II kvartal 2019. godine, nakon toga sijedi II faza odnosno

izgradnja zidova za zaštitu od buke.

Paralelno s provedbom I faze, Autocesta Rijeka – Zagreb d.d. ulaže znatan angažman da potrebna

sredstva za realizaciju sustava upravljanja bukom osigura iz EU izvora financiranja.

Procijenjena vrijednost projekta: � I faza projektiranje i upravni postupak 2,052 mil.kn � II faza izgradnja zidova ukupno 152 mil. kn, planirani iznos do 2020. godine 55 mil.kn, ostatak do

2022/2023 godine.

� Ugradnja zaštitne odbojne ograde - zamjena postojeće

Projekt Implementacija zaštitnih ograda na autocestama sastavni je dio mjera predloženih Akcijskim

planom sigurnosti na cestama koje je izradila grupa za sigurnost prometa (WB2) u koordinaciji s

predstavnicima Svjetske banke i predstavnicima Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

Predložena mjera direktno će utjecati na manji broj stradalih, što je jedan od ključnih ciljeva

Nacionalnog programa ("Smanjenje broja stradalih za 50% u razdoblju 2011-2020"). Mjera je ujedno

usklađena s područjem djelovanja Nacionalnog programa koji kaže da zaštitni sustavi moraju uzeti u

obzir mogućnost ljudske pogreške i neprihvatljivog ponašanja i pokušati ga ispraviti u najvećoj

mogućoj mjeri.

Implementacijom zaštitne ograde H2 ostvariti će se poboljšanje cestovne infrastrukture koja će

imati dva utjecaja na sigurnost prometa:

1. Prevencija - predložene mjere smanjiti će broj prometnih nesreća, te će u najvećoj mogućoj

mjeri "opraštati" greške korisnika

2. Korekcija - predložene mjere umanjiti će posljedice prometnih nesreća.

Projekt Implementacija zaštitnih ograda na autocestama A1, A6 i A7, u skladu je s Operativnim

programom konkurentnost i kohezija 2014-2020, prioritetna os 7. Povezanost i mobilnost, 7a1 -

Unaprjeđenje cestovne TEN-T mreže i pristupa TEN-T cestovnoj mreži i 7b1 Poboljšanje cestovne

sigurnosti na mjestima s visokim miješanim prometom, te je realizacija istog planirana uz

sufinanciranje sredstava iz EU.

Procijenjena vrijednost projekta 83,6 mil. kn.


12

� Čvor Trinajstići (A7)

Čvor Trinajstići planiran je na zapadnom dijelu Riječke obilaznice između čvora Matulji i tunela Jušići,

odnosno čvora Jurdani na autocesti A7

Lokalni čvor Trinajstići omogućuje: kvalitetno povezivanje Matulja i okolice na Riječku obilaznicu, a

samim time i na mrežu autocesta, spajanje radnih zona R1 i R2 na Riječku obilaznicu, rasterećenje

postojeće cestovne mreže i rasterećenje raskrižja u centru Matulja.

Procijenjena vrijednost projekta izgradnje čvora Trinajstići je 35 mil. kn.

� Čvor Matulji – Rekonstrukcija (A7)

Čvor Matulji je na autocesti A7 postojeće interregionalno čvorište koje spaja dvije autoceste A7 i A8.

Čvor ima i regionalni i lokalni značaj jer mu gravitira vrlo široko i naseljeno područje Općine Matulji,

grada Opatije i čitave Opatijske regije. Kako bi navedena rekonstrukcija čvora imala potpun učinak,

planira se izgradnja sjevernog kolnika i novi odvojak za Matulje, koji nisu predmet ovog projekta već

projekta koji provode Hrvatske ceste d.o.o. Procijenjena vrijednost projekta rekonstrukcije čvora

Matulji je 13,5 mil. kn.


13

Promet

PGDP (prosječni godišnji dnevni promet) za I-XII 2007-2017

Dionice Redni broj

Godine Zagreb-Bosiljevo II

Bosiljevo II-Rijeka

Zagreb-Rijeka

ukupno

Rupa-Matulji

Most Krk

Ukupno

1 2007 25.903 10.834 17.772 6.994 9.959 16.686

2 2008 27.180 11.444 18.689 6.781 9.483 17.488

3 2009 26.652 11.467 18.458 6.653 9.663 17.267

4 2010 25.826 11.091 17.875 6.940 9.480 16.772

5 2011 26.596 11.550 18.477 7.239 9.910 17.343

6 2012 25.588 10.829 17.549 6.981 9.573 16.502

7 2013 25.314 10.874 17.449 7.014 9.592 16.415

8 2014 25.729 11.050 17.733 7.306 9.780 16.700

9 2015 27.394 11.671 18.830 7.627 10.513 17.720

10 2016 29.358 12.516 20.184 7.995 11.071 18.976

11 2017 31.208 13.302 21.455 8.165 11.714 20.138

PLDP (prosječni godišnji ljetni promet) za I-XII 2007-2017

Dionice Redni broj

Godine Zagreb-Bosiljevo II

Bosiljevo II-Rijeka

Zagreb-Rijeka ukupno

Rupa-Matulji

Most Krk

Ukupno

1 2007 45.569 17.400 30.369 14.232 18.127 30.089

2 2008 47.890 18.542 32.054 14.404 18.275 30.274

3 2009 48.650 18.784 32.535 14.634 19.060 30.729

4 2010 49.578 18.835 32.989 15.745 18.947 31.249

5 2011 50.736 19.465 33.862 16.133 19.287 32.073

6 2012 49.130 18.467 32.427 15.748 18.618 30.775

7 2013 49.546 18.968 32.890 16.251 19.341 31.241

8 2014 50.241 18.940 33.191 16.397 19.192 31.527

9 2015 54.145 20.632 35.890 17.140 20.804 34.033

10 2016 56.520 21.634 37.517 17.923 21.567 35.576

11 2017 58.571 22.528 38.938 17.600 22.219 36.824


14

Cestarina

Na autocesti Rijeka-Zagreb uspostavljen je zatvoren sustav naplate cestarine sa dvanaest izlaza/ulaza s naplatnim postajama, bezgotovinski izlaz Demerje, te otvoreni sustav naplate na naplatnim postajama most Krk i Rupa. Visina cestarine na dionicama autoceste Rijeka-Zagreb korigirana je u studenom 2008. godine puštanjem u promet punog profila autoceste Rijeka-Zagreb, te su se tada uskladile cijene poluprofila sa cijenama punog profila autoceste. U ožujku 2009. godine uvedena je IA kategorija vozila, nova kategorija za motorna vozila sa karakteristikama motocikla, motornog tricikla i četverocikla. U rujnu 2010. godine korigirana je cestarina na dionici autoceste A7 Rupa-Matulji (otvoreni sustav naplate cestarine) i to u skladu sa utvrđenim cijenama za puni profil autoceste, zbog spoja autoceste A7 preko obilaznice grada Rijeke sa autocestom A6 Rijeka-Zagreb. 6. lipnja 2012. godine na sjednici Vlade RH dano je odobrenje za poskupljenje cestarine od 15% za korisnike koji plaćaju gotovinom (ili karticama na licu mjesta), dok za korisnike ENC-a cijene ostaju nepromijenjene. Ovom odlukom su obuhvaćene autoceste pod nadležnošću Autoceste Rijeka-Zagreb d.d. i Hrvatskih autocesta d.o.o. Početak primjene novih cijena cestarine bio je od 7. lipnja 2012. godine. Sukladno odluci ARZ-a Ur.broj: 01-200-905/2017 od 08. lipnja 2017. godine uz suglasnost Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, u razdoblju od 01. srpnja do 30. rujna 2017. godine primjenjuje se sezonsko povećaje cijena cestarine za I i IA skupinu vozila. U sklopu projekta Modernizacija i restrukturiranje cestovnog sektora u tijeku je provedba postupka

javne nabave za odabir konzultantskih usluga za izradu Studije o razvoju elektroničke naplate

cestarine u Republici Hrvatskoj od strane resornog ministarstva i Svjetske Banke. Nakon izrade

Studije te dobivenih smjernica od strane Ministarstva mora, prometa i infrastrukture pokrenut će se

postupak nabave novog sustava za naplatu cestarine.


15

Redni broj

Godina Prihod od cestarine

1 2 3

1 2007 417.446.545

2 2008 473.158.671

3 2009 463.997.003

4 2010 448.082.947

5 2011 472.526.000

6 2012 479.596.711

7 2013 492.304.406

8 2014 505.390.109

9 2015 544.526.684

10 2016 580.830.381

11 2017 631.288.800

podaci o naplati cestarine za 2017. godinu su privremeni podaci


16

PUO

Prateći i uslužni objekti na autocesti prepoznati su kao važna mjesta za ukupnu sigurnost i udobnost

korisnika autoceste, na koncesijskom području nalazi se ukupno 19 PUO-a.

U cilju ostvarenja kriterija minimalne udaljenosti između PUO-ta, planira se izgradnja još jednog PUO-

a na lokaciji Vrbovsko.

Redni broj

Podkoncesionar Predmet ugovora

1 2 3

1 PUO Vukova Gorica

2 PUO Cernik-Čavle

3

INA d.d.

PUO Lepenica-sjever

4 PUO Desinec - sjever

5 PETROL d.o.o.

PUO Desinec-jug

6 PUO Kraljevica - sjever

7 PUO Kraljevica - jug

8 PUO Ravna Gora

9 PUO Draganić - sjever

10

TIFON d.o.o.

PUO Draganić- jug

11 PUO Stupnik - zapad

12 PUO Rupa - istok

13 PUO Rupa - zapad

14 PUO Tuhobić

15 PUO Vrata Jadrana - sjever

16

CRODUX d.o.o.

PUO Vrata Jadrana -jug

17 OPĆINA FUŽINE PUO Lepenica-jug

18 PUO Cernik - Čavle

19 RI-PETROL d.o.o.

PUO Zamet


17

OBJEKTI

ČVORIŠTA autocesta

LUČKO A1

DEMERJE A1

DONJA ZDENČINA A1

JASTREBARSKO A1

KARLOVAC A1

NOVIGRAD A1

BOSILJEVO 1 A1

BOSILJEVO 2 A1

VRBOVSKO A6

RAVNA GORA A6

DELNICE A6

VRATA A6

OŠTROVICA A6

KIKOVICA A6

ČAVLE A6

OREHOVICA A6

ŠKURINJE A7

RUJEVICA A7

DIRAČJE A7

MATULJI A7

JURDANI A7

RUPA A7


18

TUNELI autocesta duljina

TUNEL SVETI MARKO A1 279,00

TUNEL VELIKI GLOŽAC A6 1.150,00

TUNEL ROŽMAN BRDO A6 528,00

TUNEL ČARDAK A6 601,00

TUNEL POD VUGLEŠ A6 595,00

TUNEL JAVOROVA KOSA A6 1.490,00

TUNEL VRŠEK A6 868,00

TUNEL LUČICE A6 590,00

TUNEL SOPAČ A6 775,00

TUNEL SLEME A6 858,00

TUNEL VRATA A6 262,00

TUNEL TUHOBIĆ A6 2.143,00

TUNEL HRASTEN A6 223,00

TUNEL TRSAT A7 858,00

TUNEL KATARINA A7 452,00

TUNEL ŠKURINJE I. A7 420,00

TUNEL ŠKURINJE II A7 591,00

TUNEL JUŠIĆI A7 347,00

MOSTOVI autocesta duljina

KUPA-KUPA A1 181

DOBRA I A1 546

DOBRA II A6 240

KAMAČNIK A6 239

BAJER A6 485

RJEČINA A7 209

KRČKI MOST D102 1430


19

VIJADUTKI autocesta duljina

ORLOVAC A1 70

DREŽNIK A1 2485

VELIKA JELSA A1 207

KATUŠIN A1 161

DOBRA A1 406

VAROŠ A1 401

MEDVED A6 111

JASTREBICA A6 101

SEVERINSKE DRAGE A6 725

OSOJNIK A6 435

ZEČEVE DRAGE A6 920

HAMBARIŠTE A6 136

LAZI A6 74

JABLAN II A6 206

STARA SUŠICA A6 410

ZALESINA A6 461

DELNICE A6 105

GOLUBINJAK A6 585

HRELJIN A6 535

BUKOVO A6 385

MELNIK A6 135

MALI SVIB A6 185

VELIKI SVIB A6 385

ČIČAVE A6 285

ČAVLE A6 60

SVILNO A6 209

KATARINA A7 112

MIHAČEVA DRAGA A7 189

KLESARIJA A7 165

ŠMOGORI A7 130

Dionica Delnice – Ravna Gora:

Prijelaz za divljač Dedin, prvi je prijelaz takve vrste preko autoceste u Hrvatskoj, a nalazi se na najvišoj

točki nadmorske visine kojom prolazi autocesta Rijeka – Zagreb, 860 m.


20

UPRAVA DRUŠTVA

� od ožujka 1998. do kolovoza 2001.

Ivan Prgomet, direktor Društva

� od kolovoza 2001. do lipnja 2002.

Zoran Klarić, direktor Društva

� od lipnja 2002. do listopada 2005.

Zoran Klarić, predsjednik Uprave

Mili Lapić, član Uprave ( 31. 05.2005. - istek mandata, imenovan Dunko Bujas za člana Uprave)

Žarko Bubalo, član Uprave (od 01.07. 2002. do opoziva s funkcije člana Uprave 13.02.2005. )

� od listopada 2005. do travnja 2008.

Jurica Prskalo, predsjednik Uprave

Dunko Bujas, član Uprave

Zlarko Korpar, član Uprave

� od travnja 2008. do prosinca 2009.

Zlatko Korpar, predsjednik Uprave

Dunko Bujas, član Uprave

Miro Škrgatić, član Uprave (od 01.05.2008.)

� od prosinca 2009. do ožujka 2011.

Miro Škrgatić, predsjednik Uprave

Dunko Bujas, član Uprave (do 31.05.2010. g., tj . do isteka mandata)

� od ožujka 2011. do ožujka 2012.

Miro Škrgatić, predsjednik Uprave

Željko Denona, član Uprave

Robert Tukač, član Uprave

� od ožujka 2012. godine do lipnja 2012.

Željko Denona, direktor

� od lipnja 2012. do lipnja 2013.

Željko Denona, predsjednik Uprave

Alen Kruhak, član Uprave (od 6. lipnja 2012. do 10.lipnja 2013.)

� od lipnja 2013. godine do studenog 2013.

Željko Denona, direktor Društva


21

� od studenog 2013. do srpnja 2014.

Josip Šala, direktor Društva

� od srpnja 2014. do srpnja 2015.

Josip Šala, predsjednik Uprave

Slavica Grđan, član Uprave

� od srpnja 2015. godine do danas

Josip Šala, direktor Društva

20 godina društva autocesta rijeka- zagreb d.d. općenito o ...na trasi autoceste izgrađeno je...

Documents