UNIVERZITET U SARAJEVU

FAKULTET POLITIKIH NAUKA

KOLEGIJ JAVNO MNIJENJE

Akad. k. god. 2014/2015 - Master studijStudentica: ulepa SanidaOdsjek: Komunikologija / Poslovno komuniciranje

Broj indeksa: 737/ II /vanredni student

MALALA

SIMBOL LJUDSKIH SLOBODA ILI RTVA TOTALITARIZMA

ESEJ

Mentor:

Prof. dr. Emina Keo-Isakovi

Sarajevo, novembar, 2014. godine

(Obrazovanje je najmonije oruje koje moete koristiti da biste promijenili svijet(, izjavio je Nelson Mandela jedan od najinspirativnijih i najcjenjenijih osoba u modernoj istoriji. Danas edukovati i vaspitavati djecu sa moralnim vrijednostima herojski je poduhvat kako za roditelje, tako i za djecu. Zemlje lanice Vijea Evrope u svoje obrazovne sisteme ugrauju teme koje e pomoi u uklanjanju svih oblika diskriminacije i nesnoljivosti, veem razumijevanju i potivanju kulturnih razlika kao i razvoju vjetina i znanja potrebnih za aktivno sudjelovanje u demokratskom drutvu. U obrazovnom sistemu veine evropskih zemalja djeca izuavaju zatitu ljudskih prava i sloboda, nenasilnu komunikaciju, promicanje kulture mira i slino. Meutim, da li su ti programi kvalitetni da edukuju djecu zavisi od entuzijazma nastavnika i saradnje sa organizacijama civilnog drutva ali injenica je da takvi programi postoje. Borci za ljudska prava Nelson Mandela, Rosa Parks, Marthin Luther King su u prolosti bili promotori slobode i jednakosti. U islamskom svijetu termin ljudskih prava priznaje jednakost ljudi bez obzira na rasu, boju koe, etniko porijeklo, spolnu pripadnost, socijalno i imovno stanje jer je objavljen svim ljudima i njegove norme su podjednako obavezujue za sve koji ih prihvate Meutim, danas posmatrajui na globalnom nivou, obrazovanje nije temelj jednog vjerskog fundamentalistikog drutva, totalitaristiki reimi prednjae u tome. Malala Yousafzai je djevojica roena 1997. godine u mjestu Mingora u dolini Swat u Pakistanu. Dijete koje je vaspitavano uz toplinu i ljubav svojih roditelja, kolovanog oca , pjesnika i vlasnika kole. Swat, turistiki dio Pakistana, izgubio je taj epitet upadom talibana na to podruje 2007. godine. Talibani, fundamentalistiki sunitsko islamski i etniko patunski pokret najstroije se pridrava erijatskih zakona koji je vien u islamskom svijetu. Na vrhuncu, talibanske snage i njihovo djelovanje usmjereno je na apsolutnu cenzuru Zbog takvog vjerskog fanatizma i ortodoksnog tumaenja islama, talibani enama ne dozvoljavaju obrazovanje, zabranili su praenje televizijskih programa, zabranili su odlaske u kupovinu. Pozvali su se izvrnutim verzijama islamskog prava i obavezu vjerovanja u dihad. Napadi na enske kole su vrlo este i uniteno je vie stotina kola u Pakistanu. Ti teroristiki napadi na obrazovne institucije su napadi na slobodu izbora, na slobodu obrazovanja. Oko 40.000 djevojica u periodu od 2007. godine do 2009. godine do ofanzive vojske pakistanskih vlasti izgubili su pravo i izbor na kolovanje u sjeverozapadnoj regiji Pakistana. Malala je sa 11. godina poela pisati pod pseudonimom Gul Makai na blogu za BBC News. Izraavala je svoje stavove o obrazovanju ena i ivotu u dolini pod prijetnjom i vladavinom talibana. Informacije koje je iznosila djevojica dobile su meunarodnu panju i njeni tekstovi objavljeni su u novinama (The New York Times( sa njenim pravim identitetom. Napisala je (Danas je posljedni dan kole, odluile smo da se igramo u dvoritu malo due. Ja mislim da e jednog dana kola biti ponovo otvorena, ali dok je naputam ja je gledam kao zgradu koju vie nikad neu vidjeti.( Porodica je poela dobivati prijetnje smru zbog svojih otvorenih stavova. Prijetnje su se ostvarile, u oktobru 2012. godine. Talibanski ekstremisti teko su ranili maloljetnu djevojicu koja je putovala u kolu. Nakon to su uli u kolski autobus, traili su da se "javi Malala Yousafzai", javila se, pucali su joj u glavu i vrat. Djevojica nije nastradala sluajno. Pucali su u kolskom autobusu, nije imala oruje sa sobom osim oruja znanja i istog uma. Nanijeli su teke povrede djetetu koje se nije vraalo sa ratita, djetetu koje je imalo jedino elju za obrazovanjem. Ehsanullah Ehsan glasnogovornik pakistanskih talibana preuzeo je odgovornost za taj napad i izjavio da je Malala simbol nevjernika i sramota. Optuili su je kao promotora sekularizacije.Dobila je hitnu pomo u Pakistanu, a zatim je prebaena u Englesku na daljnje lijeenje. Operacijom joj je ugraena ploica od titana, kako bi se pokrila rupa u lubanji i vratio sluh.

Dogaaj koji se desio otvorio je teku temu ljudskih prava i sloboda, prava na obrazovanje u Pakistanu. Prema podacima UN-a u toj dravi 5,1 milion djece ne pohaa kolu od ega su 63% djevojice. Visok je stepen nepismenosti stanovnitva, iznosi oko 58 % . Njezin pokuaj atentata osudio je cijeli svijet, a protesti u Pakistanu bili su sve masovniji. Vie od 2 miliona ljudi potpisalo je pravo na obrazovanje.Malala je nastavila svoju borbu kao aktivista Malala fondacije koju je osnovala jer eli da slui ljudima i da svaka djevojica ima pravo na obrazovanje. Primarni cilj organizacije je obavezno osnovno kolsko obrazovanje djevojica do 2015. godine u cijelom svijetu. U Njujorku je u julu 2013. godine kao gost Generalne skuptine Ujedinjenih nacija najavila nastavak svoje borbe, sada ima vie hrabrosti i snage nego prije. U njenom izlaganju postoji simbolika, pored govora koji je odrala, skrenula je panju jer izala je za govornicu nosei na glavi al koji je nekada pripadao ubijenoj pakistanskoj premijerki Benazir Buto. eni koja je prvi put u istoriji ovjeanstva dola na elo jedne muslimanske drave a ubijena je u teroristikom napadu."Talibani su mislili da e nas meci uutkati, ali su pogrijeili. Slabost i strah su nestali, a snaga i hrabrost su se stvorili, to je ono to su postigli. Ja sam ista Malala, moji snovi su i dalje isti, i dalje nisam ni protiv koga, ve govorim o pravu za obrazovanje za svako dijete", rekla je Malala rtva talibanskog terora. Godinu dana poslije atentata djevojica je izdala knjigu (I am Malala( biografiju, u njoj opisuje svoj put, navodi da ona nema nikakve zle misli prema mukarcu koji je pucao u nju a njena razmiljanja ne idu ka osveti. Njena razmiljanja i put vode samo ka jednom cilju buenju svijesti i pomo milionima djece u svijetu. U razgovoru sa novinarom BBC- a prilikom promocije knjige pozvala je na dijalog sa talibanima . Za svoj odluni rad Pakistanka je dobila na Zapadu mnoge nagrade i priznanja, meu njima meunarodnu Djeiju mirovnu nagradu, a Amnesty International je imenovao (Ambasadorom savjesti(. U svojoj domovini dobila je nagradu za mir. Dobitnica je Nobelove nagrade za mir 2014. godine.U njenoj domovini postoje oprene reakcije. "Nakon atentata i njezinog odlaska iz zemlje, a osobito nakon njezinoga govora pred Ujedinjenim nacijama, ovdje je protiv nje voena stvarno odvratna kampanja", izjavila je Britta Petersen u razgovoru za Deutsche Welle. Voditeljica Zaklade Heinricha Blla u Islamabadu koja je pratila razliite reakcije u Pakistanu na Malalin angaman. "Malalinom ocu se predbacuje da instrumentalizira svoju ker. Njega se pogrdno naziva svodnikom, a nju 'prostitutkom Zapada", izjavila je Britta Petersen.Malala je borac sa velom, olovkom i knjigom, naouruana najmonijim orujem znanjem, pozvala je svjetske lidere da promjene strateku politiku u korist mira. Podigla je svoj glas anonimno. ivot je mogla da izgubi zbog otkrivanja identiteta, ali nije odustala od onog to veina djece razvijenog svijeta imaju. Njeni se vrnjaci sreu sa tegobama novih tehnologija, troenjem deparca na nove " digitalne sveske za pisanje i itanje, gledanje i sluanje video-audio zapisa". Njeni ideali predstavljaju poruku svjetskoj politikoj eliti kako treba da se demokratsko drutvo bori, da ustanovi obim i vanost individualnih i grupnih miljenja. Malala jeste rtva totalitarizma, reima u kojem politika organizacija vri kontrolu ekonomije, znanosti, umjetnosti, obrazovanja kao i lini moralni ivot idoktrinacijom svakog ovjeka tog drutva. Da, taj reim jeste uskratio Malali graansku slobodu, slobodu govora koristei teror. Prije tragedije koja je zadesila eljela je postati doktor, sada se eli baviti pravom. eli da ih naui da podignu glas, da iznesu svoje miljenje i stav kojima je onemoguena sloboda govora, nejednakost i diskriminacija . Ona jeste simbol protiv politikog sistema koji poniava, zatvara , rui i ubija slobodoumlje. A glas individue mijenja svijest drugih koji stvaraju sline stavove, i zajedniki mogu kao javno mnijenje da utiu na politike procese i politiare koji mogu napraviti promjene. Literatura

1.http://www.bbc.com/news/magazine-198995402.http://ebooks.rahnuma.org/litrature/English/I-am-Malala-PDF-book-by-Malala-GrowPK.com_.pdf3.http://www.dw.de/ja-sam-malala/a-171462354. Jasna Baki Mufti Sistem ljudskih prava- Fond Otvoreno drutvo BiH, Pravni centar, 2002.

5. Asad Nuhanovi Fenomen javnosti- Promocult Sarajevo, 1998. godina