ma iz

~ Peflr

oćrmo

WJOO ID

3 inte-ogled

pravim k!to-

~re, ~oji

pro­

l P· D -­Istu? -­~o6ltAI

Jjtvb l :at•61~

~i}'đ.. lB. StBENI~. 3t. svibnjA 1931 .

Važnost školskoga pitanja Nije tomu mnogo, da je "Nrrodna

Pro veta", gla ilo "Ud ru ženJa Jugo lav. UčitelJ tvn" (UJU) u BeLgradu, u broju od 13. t. g . donijela članak nel<e učite·

ljice Leskovac, gdje se pro tački napa· daju naše najbolje kole L' drža\ 1, t. j. konfesionalne šk ok. Uredništvo " . P." je propustilo članak bez ograde, i ako se obara na molitve i na biblijske l1ke, iz kojih tobože djeca nemaju što da nauče niti im što korbte. Mi e ču· dim o, ka ko se ovakva na ta vilica još nalazi u koli, ]tr se iz cvoga vidi, da JOj svi kotači niJesu ba u r du.

Iz IZVJeštaja svih škol kih nadzor· nika o vriJednosti i savjesnosti naših katoličkih škola, iz pohvale pojedine gg. min1:.tara prosvjete, iz laskavih rt:

ječi pohvale Njihovih Veličansh.a -vidi se, da je urravo \-jerski odgoj onaj, koji visoko diže školu i školski odgoj te daje osobitu predno t katolički n

- školama. Molitvom e djeca i na tav­nici približuju Bogu, koji Je počttak

mudro "ti, a btblijske slike pokazuju dject svete i kreposne primjere, koje treba da slijede u životu. Radi svoga vjerskog odgojnog karaktera i visine spreme svojih nastavnika(ca) katoličke

~kole kod nas i po cijelom sv1jetu u­živaju potpuno povjerenje katolič­kih roditelja, pa i pravoslavnih i ino­vjeraca. Zato baš, jer želimo mnogo dobra našem naroda, željeli bismo, da sve naše javne škole i sve naše učiteljske sile budu takve, kao što su naše konfesionalne škole i njihove učiteljske sile, jer bi tada odgoJni i prosvjetni uspjeh bio daleko bolji. To je uostalom razumljivo. Redovnici(ce), koji se bave školstvom, cio svoj život posvećuju djeci i mladeži 1 njihovom uzgoju. Oni uče uvijek, proučavaju i usavršavaju se. Skola i mladež im je

-sve. Francuska je htjela pokušali lai­

cizirati školstvo, pa je doživjela na j sr a· motniji slom: na za tk om pučanstva,

naglim porastom stranaca, seksualnim iživljenjem velikih masa naroda i al-

koholizn om, ' to je dalo zemlJI ogro· man broj degenen•anth tubulwloznill i bole:nth .?;e !lt racija b1lc bi 1 gore, da polO\ ica Francuza ne poha da ka · toličke škole

Italija bi bila d xla i tim putem, da Z!! dn]ih godina 11ije dan novi mjer nastavi i da nljt' SI otvorena \'rata kole VJeronauku. tobodn katoličko

škol.;lvo i !obodna l\atolička un1ver a Pre v. Srca u Milanu odgajaju i pre­maju · ile. koje će obnO\ itJ narod a­pe n in. koga poluotoka

S rascijepanim prote tantizmo:n i malne laičkom nasta\ om državnih škola lebo bi i'lo u Sjt dinje n im Dr žavama Am er ike, gdje e o­dlrrice ubija do 2 milijuna djece, a ra ta\ e tra no truju ob1lelj, da i e­ljf nici, a osobito katvltčke slobodne škole nijesu do1ašale i ne donašaju novi duh 0bnove

Ne tr ~. ba pil k tro ~ iti n j eči, e dH prikažc>mo tuzne i ža losne plodo\'e divlja "tva i n ećud oreda, što th daJe r u k a boljševičk<~ škola, gdje e Boga ne miJe ni spomenuti a škola je dr­žavni monupol, obvezatna za ve. . Po cijelom kulturnom vijetu škol­

sko je pitanje jedno od najvažni jih, jer na mladima svijet ostaje. Zato po­svuda slobodni zidari upiru sve ile, kako ~a u prvom redu osvoje naj­uplivn iJa mje ta, odakle mogu najlakše da provedu svoje ciljeve: odalečenje

svećenika iz škole i uzgoj omladine bez Boga. Neku ant ipatiju za vjeronauk vidimo i u glasilu UJU . N. P."

Mladenački e život preživi na škol­skim klupama. Sjeme, što ga učitelj

u adi u srce mladeži, jeme je vele­važno i sudbono no za orijentaciju u životu. Crkva, kao učiteljica vjerskih istina i ćudored<~, te majka prosvjete, znanja i umjetnosti, s pravom hoće

da se posluži školom, da odgoji i o plemeni um i srce mladeži. To po­slanstvo je ona primila od Boga: .Idite i poučavajte sve narode l" Zato kršćanski puk, koji plaća porez i uz-

dr la va školstvo i učite! j .:; tvo, odi učn o traii, da "kola bude hr'canska. No ne pava zelena t-kta Ona e po­tajno šu l ja na važne pololaje, da pr tj ečt Crkvi kr'can kt odgoj dje­

ce. A ako to ne može, da barem što vi ' e o:-labi njezin ·pasono ·an utjeca j na mladež.

Od apsoluti te apoleona do ap­solutizma LenJina vt nepnjateljt vjere, kad douu na vladu, nastoJe o-.Jmah, da ebi pri VOJe mtni.:.tar tvo proSvjete 1 du š.wlstvo progla")e driavn1m mo­n polom, jer oni hoće Ui.l vrše p opa­gandu VOJth nazora preko voga uči­telj ~ tva 1 preko škol kth knj1ga. Tako po lupa hberalizam već vt•w od jed­noga vijel\a u Evropi zarobljujući , va­ČIJU lobod u, koja mu ·iJ. . o vol ji. Tako p0 tupa kumt·niza •, koji je od liberalizma veoma dobro aučio lek­ciju ~a.o 1 bolj " iCI preko 5V()O'a u­č kl] t u i držav IOO'.J monopol i! .:.kole hc će da un šte \';JI.u ! .... boju . ."\tati i mi'ljenJil, ako to IliJe komu., teno.

La v Jeru je to pitan je 01. Ili smrti Zato katolici tako pc.urtvovno d1žu i uzdrž<Jvaju u vim kulturnim i dtv!Jim narodima voje katoličke škole, pur ke, sr dnje i univer...t. On i hoće da ·pa e dušu i nevino l voje pre­dra e dt cc, jer 'to vrijedi O'WOjiti cijeli vijet. ako tzgub •. ~to je naJvaž­niJe za spasenJe, CJ:. tocu VJere Zato oni traže vjerske ' kole i vjeronauk u svim kolam:.t. Jofe

Otok mučenika Na u"ću rijeke Clarente u Francu-

koj leži samotan otok Madame, obra­šćen borovtma. a sredini otoka na­hizi e velika kula . Pred 50 godina nasta\ ali u ovdje utamničenici . Sada je , ve prazno, ·amo je jedan čuvar. Za Hijeme lova na tu11e dođe mu u pohode više nbara . a jugozapadnoj strani otoka diZ e veliko raspelo, gdJe se vake godine u jeseni sakup­ljaju nebrojeni hodoča ·n ici Za revo­lucije bile . u na otoku u ·idrene ne­brojene lađe . utamn i:enib svećenika, koji su po li je bili t 1 obje"eni, jer nijesu htjeli zatajiti svoje vjere Krvnici , u po bacali njihova t Jele ·a u more, ali u ih valovi opet izbacili na žalo Ma­

dame. Iza revolucije su dobri kršćani svečano pokopali tjelesa mučenika i nad njima sazidali l<apel icu. Visoki ka­meni križ, gdje u valovi izbacili sveta tjele_a, postao je sada omiljelo svetište.

Strana 2

Papino pismo o "stanlu radnika" Enciklika .Rerum .'ovarum· o

kojoj e dana· toliko gO\'OrJ po cijelom \"ijetu, moze e podijeliti u lfi dijela:

C J. dijt:lu L a v X Il J. o ·udu je ·oci­jalizsm i komunizam, bilo to ·a eko­nom·ko-·anjar·ke _trane, kao na pr. to, da ,.e bude zajedničko, da e ukine privatno \'Ja·ni"tvo i t. d. A i radi bezvjenva i nećudoredno ti o·uduje naprednu ocijc:lnu demokrac1ju, jer prao-oni vjeru, proaJa·uje Jobojnu ljubav ne priznaje nerazrje"ivo ,j bra­ka, djecu matra, da ·u da ni-1\·o države, a ne rodltelja, potiče na kla nu borbu i ne priznaje brat h·o i ljuba\· prema ,·im ljudima.

U JI. dijelu Papa, iza kako je izložio nauku Crh\ e o ljuba i, pra,•ici, bogat­tvu. vr·i čo\·jeka, o· duje buržuj ki gradan_ki) liberalizam i eksct e kapi­

talizma. U ovo:n pitanju Papa, koj• je otac vih ljudi, ipak e proti liberalnim i ebičnim kapitali tima po lužio veo­ma o "trim riječima, jer _u to i za ·Ju­žili. La' XIII. ,-eli, da, po "to je libe­ralizam ukinuo ceho,·-ke radničke

organizacije, a ja~ ni život se otre a o od ,·jere, ~radnici u bez obrane pre­dani pohlepnim go·podarima i neo­buzdanoj kon.{urenc1 . . . tako da je premaleni broj moaućnika i preboga­tih nametnuo ·koro rop-:{i jaram bez­brojnom mno'tvu be·kućnikaw. Papa o·uduje i pob!Ja i liberalne na ke o \'Ja·ni"h·u i o urcdenju drža\·e. Država mora da ·e bri'le za javno dobro, da štiti prale ariJa! i obitelj; da brani pri-

Ell is Ashmead Bartlett lJ ponedjeljaK -!. t. mj. umro je

nenadano u Ll abonu ena-Je-ki novinar E. A. Bartlett u 50. aodmi voaa ži­vota. Za njeo-ti piše no ·inar Campbell Dixon, da je bio najveći ratni dopi ·ni k d \ ade etoaa tolj e ća i jedna od naji·taknutijih lič

no ti u pO\ ije ti no,·inar·tva u o p će.

\ eć u edJmnae ·toj god mi -,oga života po·tade novinarom. God. 189 . buknuo je tur ko-grčki rat, a Elli je pošao na rati-te, da iz nepo·redne blizine prati ratne događaje. Od tada po ta je dopi·ni«om raznih br i tan k ih i američkih velikih novina do god . 1911., kad je pre a o london kom ~Daily Te­learaphu~ i o·tao do -,·oje mrti. Ri­jetko 1e kada jedio u uredničkoj obi,

--\'alno \'!a ·ni-tvo, d ~~ovno i moralno dobro rać ;ika, nedjeljni odmor; o ra­niči vrijeme rada i zabrarti rad žem i djeci; da nadnica bude do-tatna za radnika i za njegovu obitelj, da "liti ugovore rada i L d. Papa priznaje drža,·i, da mora intervenirali u uko­b!ma izmedu kapitala i rada zgodni m ocijalnim zakonima.

lli. Enciklika napo"on op 'irno go­\'Ori o redo\·ječnim radničkim oraa­nizacijama Z\'anim cehovima, koji u • niJi, odgajali i po naaali radnike i njihO\·e obitelji. Budući je francuska re,·olucija aod. 179 J. u'·inula te ce­kove a da ih mčim nije nad mje· tila, radnici u bez obrane bili bačeni u ždrijdo ·e bi-noga ka pitalizma. Papa naaO\·ara toga većerl'ke na veliku potrebu, da ·e opet organizira radni"tvo u tručnim oraa,izacijama, na temeiJU \jere .Treba da e ·vaki .voaa po·Ja lati, i to 'im p~iJe a toliko zlo ne bude j ~ vi·_ neiz jeČivo rad1 zaka~njenja

lijeka~.

Četrde ·et godina je već pro "Jo. Bez,·jer t\·o . korupcija po·Ji~eratne ne­volje •irenje raZ\'ratnih bolj"evi tič­

kih ideja mnoao u zla donijeli na­·em narodu, a mi mo Hn·ati jo" po-četnici u pitanju radničke organizacije. Latimo ·e Katoličke A·cije. da odgojimo pojedince za ·ocijalne •deale kršćan:.t\'a, jer ·e ·a no \']erom može nje"iti ocijal1o pitanje i tako iz­bjeći tm-a\'om bol(evizmu, koji uza a,· pa:<ao, u koJi j~ d veo iroma ·ni

ru·:<i narod, ip3k ima tu mjelo·t da _,·ud:. pa i kod na·, razvija ilnu propao-anđu.

,·eć je :-talno JUrio jednoga kraja ijeta na drugi - onamo, o-dje e do­

gađaJu , ajznamenitiji doaada ji. Buknuo je bur-ho engle·ki rat. Elh je pohrlio u jLžnu Afnku. 'j ea \i dopi ·i o kr­\ avim borbama bili ·u medu najbol ji­m~, koje je objavljivala london ka ·tampa. Kad je buknuo ru·ko-japa n-ki rat, Elli- je odmah pojurio na daleki i-tok. Pratio je iz nepo-redn e blizine ru ko-japan ke borbe . . 'jegovi dopi i iz toga \ re.nena bili u ·enzacija dana i pronijeli u mu ime izvan granica pro·trane mu domovine. Kad Je rat - r·io, nap1 CiO je knJigu o ·vojim do­življajima, opažanjima i uti cima, koja, prema mi'ljenju engJe ·kih novinara, pada u ponajbolja djela voje vr·ti. z to je održao diljem Sjedinjenih

Drža\'a čitav niz predavanja o ru ko­japan-kim borbama, koja u pobudila

Sro.t 22

Događaji u Španjolskoj "-to je bilo lako predvidjeti, to se

nažalo ·t i dogodilo: Španjol ka revo­lucija već e okalja la nevinom krvi. Proti\·nici vjere i Crkve i kori-tili su O\'U priltku i izazvali nemire, !-'oji su vr"ili upra,·o divlja čkim uni-tavanjem

i paljenjem crkava, amostana i kato­ličKih u lanova te najpro tijim napa­da jima i proaonima redovnika, redov­nica, većenika i bi-kupa. Novine pišu o lak\ im divljačkim prizorima u Ma­dr idu, evilji, Alikanti, Malagi, Cordovi, Toledu, Cadik·u i t. d.

lJ e\ ilji nadbiskup, dok je upon­tifikalnom ruhu ku"ao da umiri bun­to\'lli 'ie, gadno je napadnut i i "čllŠt\an,

a palača mu je zapaljena. Jo ~ je u Se' ilji ·kupina bolfevičkih agitatora ru -ila glaso,·iti zavjetni kip Gospe

Karrnel- '\e, koja e o .· ')bito "tovala u čitavoj ...._panjol-koj. D,elo va 1dalizma i ru 'enja u tom ·ja j nom hram l vrši lo e trelo,·ito-n brzinom i sve, "to je

bllo dragocjenijeaa, \'elogrd no e za­palilo. Gla "O\· iti kip Gospin smrskati u u t: uću komadića. Jedan od tih

bezbožaca uhvativ"i glavu Go- pinu podiaao ju je nad •ri·utni narod te izaO\·orio naJbogo'llr ·k ije p-0\·Ke. No ba= tada taj nesretnik bolno kriknu i ru·i ·e mrtJv bez daha na tlo, u aren

od Kapi. TaJ · tra"ni događaj izazva')

je \' li'·o uz )..td~nje meJu sv:mJ pri­ut imJ • a ta tra-no kričanje te sve

le nesret·Je boaohulce obuze ocajnt trah 1 \i pobjego·e glavom bez ob_

veliko zanimanje američke ja\'llostL God. 1907. sudjelovao je u francu­

·kom kolonijaln om ratu u Maroku; god. 1909. u španjolskom ratu protiv urodenič ih plemena Rifa; god . 1911. u talijc.n korn kolonijalnom rafu u Tri­pol i u; 1912. u prvom, a 1913. u dru­gom balkan kom ratu; u s jetskom ratu 1914.-1918. kr tario je po raznim bojnim poljima E rope.

Pri ustvovao je i padu režima Bele Ku na u . \adar·koJ; bio je i u Kini za \ rjjeme građanski~ ratova, a kasnije je iz lr'ld1je Jao VOJe do ;:> ise o G andiju i indij ki rn problemima. Prisu ·tvO\ ao je i najnovij im događajima u Špan jol­skoj, te je ba-, dok se bole-tan žurio iz .'v\adrida u Lisabon da prisu tvuje epilogu pobune u Madeiri, dobio upalu pluća, u !ijed koje je i umro.

O ·im toga je E. A. Bartlett bio u

o­vL

u

Brrj 22.

zira . Onaj pak ne ·retnik ležao je mr­ta o podnožju jednocra tupa uža­nim pogledom, dok je u zcrrčenim

pe tima jo" uvijek drlao glavu kipa. l po drucrim mje tima u ·e dogo­

dila lična divlja 'h·a. ku no je pa­ljeno i uništeno oko l 05 crkava i ·a­mo tana. Pri tome je nastradala koja totina golorukih i nevinih žrtava!

Današnja panjol ka republikan ka prov1zorna vlada je uglavi10m lo­bodno-zidar ·ka, jer je u njoj 6 mim­stara frama·una. Ima li se to na umu, odmah je ja·an ·tav i mjer ame vlade, kao i mogućno t, da se odi­graju svi ovi anarni tičko-komuni tički izgredi protiv crkava i ·amo ·tana. Ta­ko e dogodilo, da ·e u času, dok u naj ·tra"mji v::~ndalizm1 i vetogrda bili opće poznati, sa nadležnih mj :;ta ku-alo opravdati ve te zločine.

Dani ·u ovo kušnje za katoličku

Spanjol ·1m i \'rio je \'jerovatno, da će O\'ih did ja "tv a i veto grda jo· biti. Baš zato mi molimo Boga za tu na;u katoličku braću, da izdrže muževno tu ku"nju, a zaklinjem0 nebo, da pro-:ij~tli sve za!:llutlje,e te miri ve te

zločince i bezbožnike.

"Sloboda štampe·' Da liberalizam hoće neograničenu

slotodu 'tampe, ·amo e kaže. To je b 0 jedaa od p:v1h nJegovih zah ­tjeva još za velike revolucije, i ako ni Robespierre ni drugi liberalni vode revolucije nijesu dopu->tlli, da i~ta

raznim krajevima, koji u bili pogodeni teškim elementarnim katastrofama. A od god. 1924. do 1926. bio je kon ­zervativni za tupnik u engte·.-;om par­lamentu,· ali se zahvalio na za tupnič­

kom mandatu, jer e nije mogao od­reć i svoga novinar-kog zvanja.

Ovaj veliki novinar dva dana prije svoje mrti istupio je iz prote tantske crkve i po tao rimokatolik, da umre u krilu one Crkve, koju je već

davno smatrao jedino spasavaju­ća m.

E. A. Bartlett dovršio je svoj burni život u tihoj i sigurnoj Petrovoj luci. Duša mu se raja nauživalal Njegov svijetli primjer ra vijetlio stazu svima, koji nijesu u jedin tvu sa katoličkom Crkvom. ašim malenim od11etn icima taj veliki čovjek dovikuje nebeskih visina: "Odje je Petar, tu je i Crkva!"

K.ATOLJK.

ti·kn u prilog katoličkoj Crkvi, nego amo proti njoj. Kako e razvila da­

na· ta loboda te kako je kr"ćan ka vjera i ćudo rednost pred evrop kom 'lampom crotovo izvan prava, dovoljno je poznato. Doživjeli mo i nedavno gadnih prizora u li Jerat noj borbi za tu " lobodu" .

Tko materijalnim otrovom otruje jednoga čovjeka, on će za cijeloga voga vijeka čamiti u tamnici. A tko du~evnim otrovom truje mnooo hiljada ljudi, pa i čitavi narod, on po liberal­nim načelima o lobodi štampe uživa potpunu lobodu. Pravo veli P o b i e­dono"ćev o rd.tvom novinar·tvu, da je ono "za čovječan·tvo tajin­stvena, zlokobna i zatorna ita··

U književr.oj borbi, što ju laž vodi proti dini, opačma proti krepo ti, uvijek u laž i opačina pobijedile. To e ja no \idi iz pO\ ije ti knji7evno.ti,

poglavito onamo od dobe \'olta ire-ove pa sve do dana:.. ne moLe ni da bude drugačiJe, jer laz i opačina imaju ilne aveznike u ljud:.kom srcu: .tra­ti i z,e ~lonosti ljud ke, kojima laska

zla 'tampa. Pn tome ona ne zazire ni od kakvih nepoštenih sred::.tava, dok e i-ti 1a i krepo:>t miju bral'ili tek

po'tenim oružjem. toga vnjede one rijeci Pobiedono • ćevove i o neograni­čenoj ·tobodi ·to~mpe, prije svega gle dom na vjem i ćudoređe.

Združite kršćansku ljubav sa pravednošću l

i\eda\·no 1e rekao pr a. k i n a d b i k u p K or d~ č: • Kr'ćan ka je ljuba\' potrebita i li­jepa, ali nije dostatna za ve. Nije do talno, da kršćan -ka ljubav pruža pomoć u potrebi, već Q.Jla mora nastojati. da zapriječi i preteče

bijedu Ljubav mora zapoćeti, a pravedno l na· sta\ lU djelo. Radnik ne prosi milostinju. On traži radJ, a hoce da e njegov rac pra\·edno nagradi. Znamo iz Svetoga Pisma, da je suz­državanje radničke plate grijeh proti Duhu Svetomu i da vapi o \'elu pred licem Božjim. •

Koliko katoličkih svećenika imade na svijetu?

Dok Crkva katolička imade tri la milijuna vjernika, svećenika imade samo tri la hiljada. Dakle tek na ~vako de et hiljada vjern1ka do­lazi po Jedan svećenik . Želva je velika, ali je malo po tenika! često ·e toga molimo dragom Bogu, da nam dade što veći broj dobrih ve­ćenikal

Eto sada Imademo i u ibeniku lijepo novo s)emcni~e, u komu se naša mladež pri­pravlja za uzvišeni većeoički ·talež. :\o treba da znademo, da naše sjemeni"'te n ma ni stanja

Strana 3.

nl imanja, da je iromašno le bez na~e pomoći ne može hraniti veći broj daka.

:-iaš duhovni pastir, prcuzvl'enl g. bi kup, naredio je, da e \·akoga kvaternoga posta kupi milo tinJa za jemenlšte. Svaki dobri ka­toli"· ''ljc~lan važno tl i korisli dobroga sje­meništa u bi kupiji, neka se odazo\'e glasu ~voga revnog bi kupa. U nedjelju 31 t. mj. će !>e po vim našim erk\ ama sakupljali milodar! za Bi kup~ko Dačko Sjcmeni~:e u ibeniku, pa rado dajle \'Oj doprinos u crkvi ili svom \ lč. žup­niku za ovu plemenitu vrhu, uvjereni, da a \'ećenstvom \jera u narodu žl\'i ili umire.

----------- ------Vraćanje otpadnika u kato­

ličku Crkvu Pred nekoliko mjeseci u lmbriovcu bio se

pojavio starokatolički pokret, jer su eljaci bili nezado\·ofjni sa tada~njim župnikom .• Hr­\at.ska lraža• sada javlja, da je nakon dolaska novog župnika ne samo prestao taj starokato­lički pokret, nego da sc otpali seljaci vraćaju

natrag u voju crkvu. Kotar ·k i poglavar, kod koga su seljaci prija v ili voj povratak u kato­ličku crkvu, upulio ih je, da moraju najaviti voj L up u Koprivnici. eljaci ~u naime najav il! Llup tarokatoličkom s ećeniku Den' O\'iću, ali JC ' poglavar 1zja\·io, da to nije pr<.\'0\'aljano, j<!r je Donković u pendiran.

Naši doptsi rRIMOSTE , 15. soibnia 1931.

Blagdan Gospe nd Loreta Primo~enci '>H na o obiti način pobožni

prema \OjOJ nebt~koJ za'tilnici - Gospi od Loreta. Pobož1o t, koju oni goje t: svom reu prema nt-bcskoj Majci, izrazito ~e i poljila na 'jezin blagdan.

"ao ~to \'ake godine, tako i ove bila je navečer LOri blagdana lijepa umjc!na rasvJeta - valromt.:t - koja je razdragala rca pobož­noga pučan:;tva .

O vanuo je dil·an maj ki dan, željno očeki­

vani lU. svibiljll. Z ·ona . :1 na{cga no\'og tornja navijestila su 1 eć r:mim jutrom \a nuće rado-nega nam dana. vc hrli u crlwu. da pri ·u-

st\·uje tužbi Božjoj. ~ln :>gi pri.1upaju ·lolu Go podnjcmu. Oko 10 sail uputila e n·tana talwga a likom nebe ke . \ajke - Go ·pe od Loreta. lnpozantao i ganutljiv je bio prizor: vi­djeti nepr~gledne mase naroda, gdje pobožn stupa preko cijelog.! mjesta, prateći lik neo­sk Hnjcne Dje\·ice. Za \rl eme p roce ije ~v irala je seo ka glazba, a izmjenično su pjevali erk eni pjevači i školska djeca, koju je tako lijepo iz\jc~bao župnik \lč. don rećko P a\ ić. Po S\ r'enoJ procesiji bila je večana \. Misa u troje, na kojoj je propovijedao franjevac mp. o. Šime !; u n e a.

Popodne je došao iz ibenika dosta velik broJ i.detnika, dok je iz bližnje i dalje okolice do ta Iranoga vijcta došlo već uoči blagdana, pa i na ·ami blagdan.

Dan Je P•)Š30 u nepovrat all ćemo e vi mi r?do sjećati o\'ih ugodnih časova kraj naše drage Bl. Go pe. Mclimo nebesku 1\lajku, da izlije obilje svojih mih»ti na vc l.J i mje to

11 a~e. da u njemu bJdc \ ladao pravi- kršćanski duh po želji • 'jcz·,noj i božan kog joj ina 1 usa. Pr1mo!.lennc

.... .:... - 4. - & v--

Iz katoličkoga Šibenik.a Za proslavu 70~. godišnjice sv. Antuna

Poslanica preuzv. biskuoa o. dra Jerolima Milete Br. 15Pr.31

P .. ' . Svećen. tvu i vjermCJma biskupije !ben­

ke i na eaa dijela nadbiskupije zadarske

13. lipnja sav k~nski \ijet sa katoli.:kom

Crkvom i\·etkuje blagdan v. Antuna Paduan-

koga. f\o o e godine jedna vanredna okolno ·t

pozivlje na·, da snatimo Yašu pozornost na

ovo a veca, eda ·e "to lx•lje pripra\'ile na

blagdan !>toga. Ove godine naime ispunja,·a

se 700 edina, kad je dragi Bog po z\ a o

S\' . Antuna, da zamijeni ovaj život sa , -)etnim,

ovu dolinu za sa neb ~om domo\·i om i da

dođe už.ivati, u drušhu andela i drugih blaže­

ni ka, za luženu platu za onaj uzvišeni požrWO\'­

ni rad, koji JC na zemlji razvio za dobro ot­

kupljenih du.~ i za preporod ciJeloga čovJe­

čan it\ a. l '!Jdajuci '. O. Papa Pio Xl. vojim

apostoLkim pi rr.om od l. ožujka t. g na pa­

duan koga bi {u pa pozi\·lje sav k t ·~n k i vijet,

da e pridruži vanrednim večano tima koje

će se ove godine održati u grado,·ima Padue

i Lisabona, jer e nada, .da, ka ·-w Je s,·eti An

tun \'ijeilio vojom krščart kom mudrošću i na

neki način napunio miri om S\'Ojih krepo.ti

burno doba, u kojem je živio, a bilo Je zara­

ženo pogubnim načinom ži\'ota, tako će On,

dozvan u ree i pamet mnogih, prigodom n je­

go\·ih jubilarnih -, ečanosti raspiritl i probuditi

S\'Ojim primjerom \'e one plemenite ideale, za

koje mo rođeni i za koje moramo težiti, a na

koje često zaboravlja ovo na e doba u ,-ojoj

~rozničavoj pohlepi za uži\•anjima i \'jetskim

veličinama•. \'. Otac odreduje, da O\'a jubi­

larna godina počme 13. lipnja ove godine, a

BLAGuA: ' PRE.SV. TROJSTVA la' i Crk\a u

ned jelju 31. t. mj. U poduhov ko nas doba nade,

rada i priprave za dobru i retnu smrt nije

mogla v. Cr k \'a ljepše uvesti nego ta\ i\•ši

11am naJrri;e pred oči veličanstvo trojednoga

Boga .• n,o vjeruje, pasit će se!• lsu> je donio

svijetu 'j l'ru u jedinoga pravoga Boga Oca, Sina

i Duha ~,etoga i otkrio nam neizrecivu tajnu

vječnoga ži\•ota presvetoga Trojsl\•a. Ovu vjeru

propo' ijeda i dana joS katolički misionar bi­

jednome poganinu. Ova je \•jera preporodi!a

svijet. 0\a te 'jera stožerna o kr'ćan koga ži­

vota 1 temelJni predU\ jet blažene vječnosti. Ču­vajmo je d?kle kao zjenicu oka svoga 1 f\e

dopu. imo t ikada, da se pred nama go,·ori

proti Bogu i \'jeri ! 'e držimo i ne čitajmo

knjiga i no\ ina, koje bi mogle uzdrmati \'j erom

n ašou:!

TIJELOVO. U čet vrtak 4. lipnja L g. je

blagdan Tije lova .. 'a poticaj Augustinke \'. Ju­

lijane namijenio je Papa rban l . g. 12-16. dana nji blagdan svetko\•anju ustanove pre v. o ltar kog otajstva. Isti Papa povjeri najvećemu

krščanskom učenjaku, sv. Tnmi Akvinskom, da

\fi 13. lipnja god 1932., kada e naH'a\a

700 godina njego,·e kanonizacije. da je i ti

,-etac bio podignut na ča t velih oltara. l

prema tomu ova je godina d\·ostruko jubilarna,

jer obuhvaća njegovu smrt i njegovu kanoni­

zaciju. Da \'jernicl uzmog'lu što lak'e po tignuti

uz\·išen! cilj O\ ih jubilarnih ·ečanosti isti S\'eti

Otac udijeljuje 'im \"jernicima, .(<'ji od 13. VJ. 1931. do 13. \ '1. 1932 budu u crk\i prisu tvo­

\ali 1-.ojoj pobožno ti na ča.t v. Antuna, neke

po ·e one djelomi .::-~e opro te, dok potpun oprost

udljcljuje Yakomu onomu, kOJi e u O\'OJ JU·

bilarnoj godini i ;povijedi i priče ti te u pet

navrata prisust\·uje takvoj pobožno t i.

Bila bi dakle jedna manjkavo l, kad e ne

bL mo i mi sa čitavim kulturnim vije 0m oda·

Z\'ali po zi' u zajedničkoga nam Oca i kad ne bismo na tojali , da 'lo ečanije pro.larimo ju­

bilarni blagdan O\'uga veca, koji i sada pred

Božjim prije"-toljem na ta vlja . oj u n·i{.eni pa-

ono ni rad za d" bro viju nas U ,·ez! dakle O\im na im pi mom zanima

~e \'eieč. du~obrišniSI\•o i upravitelje crkava

jedne l druge bLkup1je, da što ,·ečan je pro-

la\'C blagdan v. Antuna Paduansl;oga 13 lip­

nja ili u dojduća nedjelju sa ,\1i om o S\·ecu

i propovijedu. ~eka e tak0der p zoru Yjernici,

da u što \·ećem broju pri >tupe na s\·. sakra­

mente l zap rt· e zagovor i zaštitu O\'Oga \ eii-'wg

S •eca i Čudol\'orca.

Od BLk\.psko~ Ordimrija'a

·ibenik, 26. maja 1931.

t Fr. Jer o lim bi kup, adm. ap.

sa !<iYi v. Misu i svećenički ča o lo\· za tije·

lo\· ki blagdan i njegovu osminu. P d konac

Xlll. vijeka počele su se uvodili po čitavom ka­

toličkom \'ljetu proce>ije Pre \ etim. s, e bo­

gatstvo ž.ive i neži. e prirode, sa\ j aj ljud ke

umjetnosti stupio je u službu euhari lij koga

Spasitelja, da ,\\u andellma pjeYa pJesan

slave. - Prinesimo i mi štogod više možemo

\'anj kom jaju da'!ašnje svečanosti! No laj

' 'anjski sjaj neka bude odraz nutarnje ljuba\'i i

pobožno ti. l kažimo e danas u svemu: ne

radi S\ijeia ni iz radoznalosti , nego jedino zato,

da sla\'imo i h\·alimo predragoga Isusa, koji

pod prilikama kruha prebiva medu nama ! A

prije \'ega: pri tupimo dwa čista rca k tolu

Gospodnjem u!

TIJELOVO U KATEDRALI. U Stolnoj crk,•i

v. Jakova biće u sati ujutro rečana sv.

Misa uz a·i tenciju preuz\ g. bi kupa. Iza sv. Mi.e oko 9 sati biće ophod gradom sa veto-

taj tvom. Preporuca e svim vjernicima, da

,·oj im što brojnijim udjelovanjem u O\'Om

ophod u javno po vj ed oče \'Oj u \Jeru i ljubav

prema božanskom pa itelju, akrivenom u ho ·

? 2

tiji. Člano\ i i članice na~ih katoličkih dru tava

neka e pridruže ophodu u potpunom broju.

Iza ophcda će biti tiha v. :.\La u katedrali za

ve one, koji JC nijesu mogli .lušati ranije.

\'. KRJZ\\A. • 'a duhov ki ponedjelJak 25. L mj. bila je r. krizma u Stolnoj crkvi sv.

Jakova, ,-e inom škobke mladeži. Krizmanika

je bilo oko 200. Neka ih Bog ul\ rd i u dobru

i očm a od pok\'arenosti bez,·jerja i 'jer koga

nehaja, što vlada dobrim dijelom u danaSnjem

druši\'U 1

.\UESEC PRESVETOGA RCA ISU 0\'A.

To je lipanj. o,·a .u m· ·eca u godini najljepf;a :

,;banj i lipmj. lJ njemu e naime cijela pri ­

roda uresom kiti, kr;;<:nim C\'atom C\"jeta i no­

vim ži\·otom rada toga '. Crkva ova dva

najljepša i pana znač<:nja m;escca 'eže duha\'·

nirn rezom i posvećuje th ljud kom rodu naj ­

dražim Bićima: Isusu i :\iegoroj ,\\ajci ,\\ariJi.

Svibanj kao mj ec c\atnje p'>: \'etila je Majci

lsuso,·oj, a lipa'lj <ao mjesec dozrije ·anj:> Bo­

žanskom Srcu lsuso,·u Ora lip.lnj ka pobožno t

Pres'. rca l uso,·a u zadnja 'remena uh,·atila

je dobro koriJenje u mnogim a;ado\ ima i mje·

stima i obilnim plodom rada t: k~an kim du­

~ma. l u Šibe1iku .e nć od da r:ih nemena

ukorijt nila. Kao .redi'te i JCciŠ!e ove bogo­

ljubnosti u ovom gradu bila Je od rajkada

franjevačka crkva ' . Lm re. toga će ·e i o .•e

godine oba\ ljali u istoj crhi k·~z cijeli mJesec

lipanj tačno u l 30 • 1i pc lije podne. Uz

običnu kmnicu P rt., . rca Isu O\'a i litanije

b; će v akt \ećeri pr po\ lJ l d i blago lo\ sa

P r 'elim. Za Hijerr e poroi.no ti pje\ ate z tor

Djevojačkoga Drušh·a Pres •. Srca l uso\'2 JZ

pratnju neto n !gloga 00\'0g orsulj-harmoniwna,

narul.enoga iz fulde.

DEVEThJCA :\A ČAST S\'. ,\,'\m; '-\ P A­

DUA:\ !(OGA, koja počinje 3. lipnja obaviće

e u crk\'i fr~ne ,.a,e ,·ećeri pred izl že -

nim 'etot:~j,tvot • sa razma ranjem i p j 'anjem

sveče e p,e me u radne d:me u 7.30 sa11, a na

Tijelovo i u nedjelju J 5 sali poslije podne.

Zadnja tri dana jržaće se ,·ečana trodnevnica

sa pro po' i Jedi ma.

DAR f\AŠE.\\ LISTU. Da poča ti ~ pomenu

p k. \o n . d o n 'i k e T a b u l o ' -Tr u t a,

daro \ ao je u fond na'ega lista vlč. g. don

Ante ,\\adirazza Din. -10. - Upra\·a mu harno

uh điJUjC.

Čudo u Kanfanaru ~a~i će e či atelji još sjećati čudno\·atih

poja\ a u žup koj crk,•i u Kanfanaru u Istri,

goje je nekoliko vjerod<'slojn h i ozbljnih o­soba za \' ri jeme 'ečernj'ce u izloženom S ·eto­

taj \'u 'idjelo Spasitelje' o lice, okruženo 'mo­

vim vijencem. l tragu o lom učaju preuzele

su crk,·ene \lasti. 'jihov sud o čudno\atoj po­

ja,·i gllsi O\'ako: • ... ~e može se go,•oriti o su­

_gesti ji kod fenomena, koji u i o \' rijeme djeluje

na o jetila mnogih osoba, koje su, potpuno

mirne. daleko od toga, da bi se dale na takav

način uzbuditi • . Cr k. eni su 1 osni\a se na de­

taljnim istr~ži,•anjima i brojnim za prisegnutim

'jedočan tvima očevidaca. !\a o no\·i O\'oga

suda spreu.aju se u župskoj crkvi u Kanfanaru

velike vetanosti u čast božanskom Spasitelju .

. AA'l'Oi.u~· 1zle 7.1 s v a k i tjeaan. · Pntplata goo l ~Je DiD sv Ze. 1nozemst ... ci v ostru .~< .. O~le.st po naro61to

tartf:L Vla siUk l o <I&ovornt uredn.lk neo JOSO FF-LICUIOVlc . JlbeDlk, ulloa sv Martioa . Adresa uredntitvo 1

~pr•v e . ilba:ntk, Poit. pntillao 17. it&mpa: Pućk& Tlskar& braca Jl&taćio pk. Patra, predrtavn!k VJek Mat .. 6h