17 - opuzen · neretvanska županija nalazi se u jadranskoj hrvatskoj (nuts ii regija) u južnom...
TRANSCRIPT
17
18
19
1
OVAJ PROJEKT SUFINANCIRAN JE SREDSTVIMA EUROPSKE UNIJE Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj
Strateški razvojni program Grada Opuzena za razdoblje 2015. – 2020.
PROGRAM RURALNOG RAZVOJA 2014. - 2020.
Udio sufinanciranja: 85% EU, 15% RH
Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj: Europa ulaže u ruralna područja
STRATEŠKI RAZVOJNI PROGRAM
Grada Opuzena za razdoblje od 2015. do 2020.
-Izmjene i dopune-
20
2
Pitanja povezana sa sadržajem ovoga dokumenta upućuju se na adresu: MICRO projekt d.o.o. Ruđera Boškovića 27, 21000 Split T: 021 555 400 F: 021 555 418 E: [email protected] W: www.d-dd.eu Zaštita prava Sadržaji što su ovdje izneseni izrađeni su isključivo za Grad Opuzen. MICRO projekt d.o.o. izradio je ovaj dokument za potrebe Grada Opuzena u skladu sa zahtjevima Naručitelja, samo za njegovu specifičnu primjenu. Ostale osobe koje koriste informacije iz ovoga dokumenta čine to na vlastitu odgovornost i vlastiti rizik. © MICRO projekt d.o.o., 2016. Sva prava pridržana. Sadržaj ovoga dokumenta zaštićen je autorskim pravima. Izmjene, kraćenja, proširenja i nadopune moguće su samo uz prethodnu pisanu suglasnost društva s ograničenom odgovornošću MICRO projekt d.o.o., Split. Umnožavanje je dopušteno samo uz uvjet da na svakom primjerku ostane otisnuta gornja napomena o autorskim pravima. Objavljivanje ili prevođenje dopušteno je samo uz prethodni pisani pristanak društva s ograničenom odgovornošću MICRO projekt d.o.o., Split. U Splitu, ožujak 2017.
21
3
IZMJENE I DOPUNE STRATEŠKOG RAZVOJNOG PROGRAMA GRADA OPUZENA Temeljem odluke o pokretanju postupka izrade Izmjena i dopuna Strateškog razvojnog programa Grada Opuzena od 2015. do 2020. godine tvrtka MICRO projekt d.o.o. je izradila prethodno navedeno. Izmjene se odnose na dio koji uređuje strateške ciljeve Grada Opuzena te su napravljene izmjene u strateškom cilju 1 i 3 Unutar cilja jedan Nadogradnja poljoprivrednog sektora prema prehrambeno prerađivačkom sektoru napravljene su izmjene unutar:
• Prioriteta P 1.2. Nadogradnja poljoprivrednog sektora prema prehrambeno prerađivačkom sektoru u slopu ovog prioriteta dodana je projektna ideja M 1.2.4. Izgradnja i opremanje hladnjača, skladišta i druge poljoprivredne infrastrukture.
Unutar strateškog cilja 3 Razvoj društvene, komunalne / javne infrastrukture napravljene su izmjene unutar dva prioriteta:
• P 3.1. Razvoj društvene infrastrukture na području Grada u slopu ovog prioriteta dodane su projektne ideje:
o M 3.1.6. Izgradnja Sportsko-rekreacijske zone u Opuzenu • P 3.2. Razvoj komunalne / javne infrastrukture na području Grada u slopu ovog prioriteta
dodane su projektne ideje o M 3.2.5. Izgradnja sekundarne kanalizacijske mreže Grada Opuzena uz
kolektore 22 i 23 o M 3.2.6. Sanacija komunalne infrastrukture na Poljanici Neretvanskih gusara o M 3.2.7. Izgradnja komunalne infrastrukture u poduzetničkoj zoni o M 3.2.8. Izgradnja reciklažnog dvorišta o M 3.2.9.Izgradnja sekundarne kanalizacijske mreže Grada Opuzena - Ulica
Jasenska o M 3.2.10.Izgradnja sekundarne kanalizacijske mreže Grada Opuzena - Ulice
Zagrebačka, Zadarska i Prantrnovo o M 3.2.11.Izgradnja kanalizacijskog sustava Grada Opuzena, CS Grguruša,
gravitacijski kolektor 26 i 27 o M 3.2.12.Izgradnja komunalne infrastrukture u Poslovnoj zoni 2 o M 3.2.13. Izgradnja kompostane o M 3.2.14.Izgradnja kanalizacijskog sustava Grada Opuzena, gravitacijski
kolektor 28,31,32 i 33 o M 3.2.15.Izgradnja sekundarne kanalizacijske mreže Grada Opuzena - Ulica
Jakova Gotovca o M 3.2.16. Rekonstrukcija državne ceste D9 (Opuzen - petlja Opuzen D8) s
izradom autobusnih stajališta, nogostupa, odvodnje i javne rasvjete o M 3.2.17. Projekt navodnjavanja donje Neretve: Podpilot projekt navodnjavanja
"Glog" o M 3.2.18. Projekt navodnjavanja donje Neretve: Sifon preko Male Neretve
(područje Vidrice - Glog)
22
4
SADRŽAJ IZMJENE I DOPUNE STRATEŠKOG RAZVOJNOG PROGRAMA GRADA OPUZENA ...................3 UVOD ......................................................................................................5 ANALIZA STANJA .........................................................................................7
1. OPĆI PODATCI ....................................................................................7 1.1. Geografski položaj i prostorno uređenje ................................................7 1.2. Klima .........................................................................................8 1.3. Povijest i kulturna baština ................................................................9 1.4. Prometna povezanost .................................................................... 10 1.5. Demografska analiza ..................................................................... 10
2. GOSPODARSTVO ................................................................................ 14 2.1. Poduzetništvo ............................................................................. 14 2.2. Poljoprivreda i ruralni razvoj ........................................................... 18 2.3. Turizam .................................................................................... 22 2.4. Tržište rada ............................................................................... 26
3. DRUŠTVENE DJELATNOSTI .................................................................... 31 3.1. Socijalna skrb ............................................................................. 31 3.2. Zdravstvo .................................................................................. 31 3.3. Odgoj i obrazovanje ..................................................................... 32 3.4. Kultura i zaštita kulturne baštine ...................................................... 33 3.5. Sport i rekreacija ......................................................................... 38 3.6. Religija ..................................................................................... 38 3.7. Mjere zaštite ljudi i imovine ............................................................ 39 3.8. Stanovanje i javne zgrade .............................................................. 40
4. ZAŠTITA OKOLIŠA I INFRASTRUKTURA ....................................................... 42 4.1. Zaštita okoliša ............................................................................ 42 4.2. Infrastruktura ............................................................................. 44
5. INSTITUCIJE ..................................................................................... 47 5.1. Institucije regionalne i lokalne samouprave.......................................... 47 5.2. Civilno društvo ............................................................................ 50
SWOT ANALIZA ......................................................................................... 52 VIZIJA I PRIORITETI GRADA OPUZENA ............................................................... 55
VIZIJA GRADA OPUZENA ............................................................................ 55 STRATEŠKI CILJEVI Grada Opuzena ............................................................... 57
CLJEVI I MJERE ......................................................................................... 62 FINANCIJSKI PLAN ...................................................................................... 68 PROVEDBA STRATEŠKOG RAZVOJNOG PROGRAMA ................................................ 76 POSTUPAK PRAĆENJA PROVEDBE .................................................................... 77 USKLAĐENOST S DRUGIM STRATEŠKIM DOKUMENTIMA ............................................ 83 AKCIJSKI PLAN ZA TROGODIŠNJE RAZDOBLJE ...................................................... 86 RAZVOJNE MJERE ...................................................................................... 90 POPIS SLIKA ............................................................................................ 126 POPIS GRAFIKONA ..................................................................................... 127 POPIS TABLICA ........................................................................................ 128
23
5
UVOD Strateški razvojni program Grada Opuzena strukturiran je u nekoliko dijelova. Unutar dokumenta izneseni su odgovori na pitanja o tome što strateški razvojni program Grada predstavlja, tko ga je izradio, kome je namjenjen, koja je njegova svrha te koje su okolnosti prethodile njegovoj izradi. Ovaj dokument predstavlja krovni planski dokument kojim se daju dugoročne smjernice za ekonomski, društveni i infrastrukturni razvoj do 2020. godine. Prilikom osmišljavanja razvojnih mjera u okviru ove strategije se vodilo računa o specifičnostima Grada te su se uvažili i prioriteti razvoja šireg područja odnosno županije u kojoj je Grad smješten, ali i one dane u relevantnim strateškim dokumentima na razini Republike Hrvatske i Europske unije. Tijekom izrade dokumenta pored horizontalne integracije postignuta i vertikalna integracija kojom su se razvojni prioriteti povezali i uskladili sa dokumentima višeg reda. Uz načelo integriranosti slijedila i druga načela dobrog upravljanja i strateškog planiranja poput održivog razvoja, transparentnosti i participativnosti. Strateški razvojni program Grada Opuzena 2015. - 2020. rezultat je suradnje institucija, ustanova, organizacija, gospodarskih subjekata i pojedinaca s područja Grada koji su aktivno svojim sugestijama, zapažanjima, komentarima i prijedlozima sudjelovali u njenom nastajanju. U svrhu osiguranja participativnosti tijekom izrade ovog dokumenta su se osigurali instrumenti direktnog uključenja lokalnog stanovništva koji su u prosincu 2015. godine diskutirali izrađenu analizu stanja te iznijeli prijedloge za strateške odrednice uključujući viziju, prioritete, ciljeve i razvojne mjere1. Kako bi se osigurale podloge za implementaciju razvojnih mjera razrađen je akcijski plan s procijenjenim početkom i završetkom te financijski plan sa procjenama izvora financiranja. Kao konačni ishod procesa strateškog planiranja koji se odvijao u razdoblju od svibnja 2015. do studenog 2016. godine izrađena je ovaj strategija sačinjena od sljedećih elemenata:
• Uvod • Analiza / ocjena stanja • SWOT analiza • Vizija i strateški ciljevi • Prioriteti i mjere • Financijski plan • Provedba Strateškog razvojnog programa
1 Napomena autora: popis članove radnih skupina je uključen u priloge ovog dokumenta.
Vizija
Ciljevi
Prioriteti
Mjere
24
6
• Postupak praćenja provedbe • Usklađenost s drugim strateškim dokumentima • Akcijski plan za trogodišnje razdoblje
Slika 1. Faze i elementi Strateškog razvojnog programa
U izradi ove strategije autori su se uz inpute dionika prikupljenih putem radnih skupina koristili i službenim statistikama, strategijama i drugim relevantnim dokumentima. U svrhu analize stanja provedeno je sveobuhvatno primarno istraživanje u kojem su kontaktirani svi relevantni subjekti s područja Grada poput ustanova, udruga, trgovačkih društava i slično te su putem strukturiranih obrazaca prikupljeni podaci s terena. Nakon primarnog i sekundarnog istraživanja uslijedila je obrada podataka i izrada analize stanja čiji nalazi su sumirani u SWOT matricu2. Ključni nalazi analize stanja su poslužili kao podloge za dijalog s dionicima tijekom radnih skupina te osmišljavanje razvojnih mjera budući je glavna misao vodilja bila osmisliti projekte kojima se mogu ojačati prednosti područja, odnosno iskoristiti eksterne prilike te otkloniti slabosti i prijetnje. Budući u vrijeme izrade ovog strateškog dokumenta nisu postojale službene smjernice i preporuke nadležnih tijela za izradu strateških dokumenata za jedinice lokalne samouprave autori su slijedili najbolje prakse te preporuke i metodološke smjernice Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU za strateško planiranje urbanih područja kao i preporuke Ministarstva poljoprivrede za strateško planiranje na razini lokalnih akcijskih grupa. Kao jedan od korištenih alata u procesu planiranja važno je istaknuti primjenu softverskog rješenja autora za razradu projektnih prijedloga odnosno Platforme za upravljanje razvojem – PLUR. Uporabom PLUR-a osigurala se strukturirana i konzistentna obrada projektnih prijedloga putem jednakih obilježja te je postignuta njihova integracija s dokumentima višeg reda.
2 akronimi engleskih riječi Strenghts što znači snage, Weaknesses što znači slabosti, Opportunities što znači prilike, Threats što znači prijetnje
Analiza stanja Strateške odrednice Razvojne mjere
25
7
ANALIZA STANJA
1. OPĆI PODATCI
1.1. Geografski položaj i prostorno uređenje Grad Opuzen nalazi se na području Dubrovačko-neretvanske županije. Dubrovačko-neretvanska županija nalazi se u Jadranskoj Hrvatskoj (NUTS II regija) u južnom dijelu Republike Hrvatske. Zbog granice s Bosnom i Hercegovinom Dubrovačko-neretvanska županija je kod Neuma podijeljena u dva dijela - dubrovački s Korčulom i neretvanski, a obuhvaća 5 gradova i 17 općina među kojima je i Grad Opuzen. U skladu s člankom 25. Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, Grad Opuzen spada u treću skupinu jedinica lokalne samouprave čija je vrijednost indeksa razvijenosti između 75 i 100 % prosjeka Republike Hrvatske te iznosi 79,16 %.
Slika 2 Prostorni smještaj Grada Opuzena i Dubrovačko-neretvanske županije na karti Republike Hrvatske
Izvor: http://www.excelancije.net/
26
8
Površina grada Opuzena je 24,04 km2, što je 1,35 % površine Dubrovačko-neretvanske županije koja iznosi 1.781 km2. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine Grad Opuzen broji 3.254 stanovnika. Gustoća naseljenosti na području Grada iznosi 135 stanovnika na km2. Detaljna demografska analiza Grada prikazana je u poglavlju 1.4. Opuzen se nalazi u središtu neretvanske doline uz lijevu obalu rijeke Neretve. Smješten je na delti Neretve između sprudova i rukavaca na 43° 0' 55.01" sjeverne zemljopisne širine i 17° 33' 56.02"istočne zemljopisne dužine. Zakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 86/06, 125/06, 16/07, 95/08 – Odluka Ustavnog suda RH, 46/10, 145/10) utvrđeno je da je Grad Opuzen jedinica lokalne samouprave. Na području Grada nalaze se tri naselja: Opuzen, Buk-Vlaka i Pržinovac. Prostorni plan Grada Opuzena utvrđuje koncepciju, oblike i načine korištenja prostora uzimajući u obzir prirodne i stvorene resurse, razvojnu orijentaciju, kao i postojeće stanje i ograničenje u prostoru. Na slici 2 prikazano je prostorno uređenje Grada Opuzena prema Prostornom planu iz rujna 2013. godine.
Slika 3 Prostorni plan uređenja Grada Opuzena
Izvor: Prostorni plan uređenja Grada Opuzena
Grad Opuzen graniči s drugim jedinicama lokalne samouprave unutar Dubrovačko-neretvanske županije i to s Općinom Kulom Norinskom na sjeveroistoku, Gradom Ploče na sjeverozapadu te Općinom Slivno jugu. Grad Opuzen nalazi se unutar važnih raskrižja razvojnih koridora koji se pružaju priobalnim područjem te uz prateće glavne prometne pravce (državne ceste D-8 i D-9, plovni put Neretvu i željezničku prugu prvog reda).
1.2. Klima Grad Opuzen nalazi se u Neretvanskom polju na 0 m nadmorske visine. Zbog svog topografskog smještaja Grad Opuzen pripada sredozemnom tipu klime sa suhim i vrućim ljetima te pravilnom izmjenom godišnjih doba. Zapadni dio Grada Opuzena otvoren je prema moru i nalazi se pod njegovim stalnim utjecajem. Ljeta su tu duga, topla i suha, a zime blage i
27
9
kišne. Najhladniji mjesec je siječanj s izmjerenom temperaturom od 2,5 °C, dok su najtopliji srpanj i kolovoz, kada srednje dnevne temperature znaju doseći 35 °C. Najviša izmjerena temperatura je 43 °C. Godišnja količina padalina na području Grada Opuzena varira između 33,7 mm i 149,8 mm3.
1.3. Povijest i kulturna baština Povijest Opuzena seže u razdoblje prvih dana Dubrovačke Republike. Postoji nekoliko pretpostavki o nastanku imena Opuzen od kojih je nepoznatija ona po kojoj je Opuzen dobio naziv po tvrđavi Fort Opus koju su Mlečani sagradili 1684. godine na ruševinama ostataka pentagonalne kule pod nazivom Koš, čiji bedem i danas krasi stari dio grada. Središte starog dijela grada predstavlja klasični rimski forum - pjaca, sa župnom crkvom sv. Stjepana, koja je sagrađena na mjestu nekadašnje kapelice i crkvice nastradale u požaru. Velika povijesna naseljavanja na područje grada dogodila su se u srednjem vijeku kada je sagrađena utvrda Brštanik (1254.-1264.) koju je financirao bosanski kralj Tvrtko II. Nakon dva stoljeća turske vladavine, krajem 17. stoljeća Mlečani su uz pomoć domaćeg stanovništva u Dalmaciji zaratili s Turcima, uplovili u Neretvu i sagradili utvrdu Forte Opus. Tursku kulu kod Norina osvojili su 19. studenoga 1684. godine čime je osigurano njihovo vojno uporište u Neretvi, a Opuzen je od tada zemljopisno središte doline Neretve. Najkarakterističniji dio Opuzena je mjesni trg na čijem se kraju nalazi crkva sv. Stjepana sagrađena krajem 19. stoljeća. Na suprotnoj strani crkve početkom 20. stoljeća podignuta je zgrada škole po tipskom austrougarskom projektu koja je porušena 1992. godine i na njezinom mjestu podignuta je nova zgrada. Iza crkve sv. Stjepana nalazi se najstariji sačuvani dio grada s nekoliko dobro sačuvanih kasnobaroknih stambeno-gospodarskih sklopova. Unutar mreže uskih i nepravilnih popločanih uličica barok je sačuvan u skromnim detaljima arhitektonske plastike, prostranim dvorištima s gospodarskim sadržajima. Uz rijeku čija je obala u 19. stoljeću regulirana na način primorskih naselja razvio se niz stambenih sklopova rezidencijalnog karaktera, s karakterističnim ograđenim vrtovima prema rijeci, dok su im u zaleđu prostrana gospodarska dvorišta unutar visokih kamenih zidova te manje gospodarske kamene prizemnice ili katnice. Među tim objektima ističe se kuća obitelji Oman, izuzetan sklop gotovo aristokratskog značenja s bogatim inventarom. U ovoj su kući odsjedali svi značajni gosti Opuzena od cara Franje Josipa II. koji je 1875. posjetio Opuzen do poznatog slikara Celestina Medovića. Čitav teritorij Grada Opuzena neistraženo je arheološko područje za koje su predviđene mjere zaštite. Osim njega, na jednak se način namjeravaju zaštiti i povijesna graditeljska cjelina - gradsko područje Opuzen te povijesna graditeljska cjelina - seoska naselja Smokovo i Selo. Pojedinačni zaštićeni objekti i javni prostori su: crkva sv. Stjepana, Trg Kralja Tomislava s objektima Gradske uprave, kuće Nikolić, Franičević, Ajduk-Utovac, Oman, Sušan, gradska riva uz Neretvu i most na Maloj Neretvi.
3 Izvor: Državni hidrometeorološki zavod – srednje mjesečne vrijednosti za Dubrovnik
28
10
1.4. Prometna povezanost Prometno-geografski položaj Grada Opuzen veoma je povoljan. Ulaz Karamatići na najbližu autocestu A1 Zagreb-Split-Dubrovnik od Grada je udaljen 20 km. Kroz Grad Opuzen prolazi jedna državna cesta (D9 granični prijelaz Metković (granica s BiH) – Opuzen – D8), jedna županijska (ŽC 6219 Buk Vlaka (L69010) – Podgradina – Opuzen (D9) te jedna lokalna (8 Opuzen (D9) – Podgradina). Zračni je promet usmjeren na Zračnu luku Čilipi u Dubrovniku koja je od Opuzena udaljena 107 km. Na području Grada nalazi se željeznička pruga koja je obilježena kao pruga od međunarodnog značaja na kojoj se odvija promet. Na području Grada nalazi se stajalište riječnog prometa koji se odvija Neretvom budući da se Grad Opuzen nalazi na plovnom putu Neretva. Najbliži granični prijelazi su granični prijelazi s Bosnom i Hercegovinom i to GP Doljani (Metković) koji je udaljen 11 km te GP Klek koji je udaljen 17 km. Teretna luka Ploče od osobitog je međunarodnog značaja za Republiku Hrvatsku i za dolinu Neretve, a od Grada Opuzena udaljena je 16 kilometara.
Slika 4 Prometna povezanost Grada Opuzena
Izvor: Prostorni plan uređenja Grada Opuzena
1.5. Demografska analiza Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, u Gradu Opuzenu živi 3.254 stanovnika. Promatrajući broj stanovnika tijekom vremena moguće je uočiti postupni trend rasta stanovništva od prvog službenog popisa 1857. godine do 2011. godine kada je obavljen posljednji službeni popis stanovništva. Najveći broj stanovnika Grad Opuzen bilježi krajem 20. stoljeća (1991. godine) kada je broj stanovnika bio 3.458.
29
11
Grafikon 1 Kretanje ukupnog broja stanovnika od 1857. do 2011.
Izvor: www.dzs.hr
Pregledom popisa stanovništva iz 2011. godine prema spolnoj strukturi u Gradu Opuzenu zabilježeno je 49,45 % muškaraca i 50,55 % žena. Prema podatcima posljednjeg službenog popisa stanovništva (2011. g.) zabilježeno je starenje stanovništva na području Grada Opuzena gdje je prosječna starost stanovništva bila 40,9 godina, dok je 2001. godine bila 38,3 godina.
Tablica 1 Struktura stanovništva prema spolu i starosti Kategorija / Godina 2001. 2011. Spol svi m. ž. svi m. ž. 0 - 4 godina 196 101 95 167 83 84 5 - 9 godina 179 92 87 171 91 80 10 - 14 godina 191 102 89 220 119 101 15 - 19 godina 273 147 126 189 91 98 20 - 24 godina 267 149 118 175 93 82 25 - 29 godina 223 123 100 242 134 108 30 - 34 godina 182 93 89 232 124 108 35 - 39 godina 199 98 101 208 113 95 40 - 44 godina 223 107 116 197 99 98 45 - 49 godina 258 124 134 218 108 110 50 - 54 godina 235 117 118 231 108 123 55 - 59 godina 152 78 74 244 118 126 60 - 64 godina 163 83 80 224 102 122 65 - 69 godina 157 58 99 131 69 62 70 - 74 godina 142 61 81 137 62 75 75 - 79 godina 104 40 64 123 41 82 80 - 84 godina 37 13 24 91 34 57 85 - 89 godina 25 6 19 43 17 26 90 - 94 godina 13 4 9 7 2 5 95 i više godina 3 0 3 4 1 3 Prosječna starost 38,3 36,3 40,2 40,9 39,2 42,6 Indeks starenja 76,8 60,0 95,5 101,7 85,4 119,0 Koeficijent starosti 20,0 16,6 23,3 23,4 20,4 26,9 Radno sposobno 2095 1119 976 2160 1090 1070 Ukupno 3.222 1.596 1.626 3.254 1.609 1.645
Izvor: www.dzs.hr
0
500
1.000
1.500
2.000
2.500
3.000
3.50018
57
1869
1880
1890
1900
1910
1921
1931
1948
1953
1961
1971
1981
1991
2001
2011
Broj stanovnika
30
12
Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u ukupnom broju stanovnika Grad Opuzen ima 66,38 % radno sposobnog stanovništva (od 15 do 64 godine). Detaljna analiza (ne)zaposlenosti radno aktivnog stanovništva prikazana je u okviru poglavlja 2.5. Tržište rada. Iz službenih podataka moguće je zaključiti kako većinu stanovništva po narodnosti čine Hrvati. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine popisano je 3.200 Hrvata. Najbrojniji narod nacionalnih manjina su Srbi sa 23 stanovnika te Bošnjaci i Albanci sa po 5 stanovnika. Promatrajući strukturu stanovništva prema vjeroispovijesti evidentan je najveći udio stanovnika koji se na popisu izjašnjavaju kao katolici, dok ostali najčešće pripadaju pravoslavnoj religiji ili se izjašnjavaju kao ateisti (detaljna analiza prikazana je u poglavlju 3.6. Religija).
Grafikon 2 Struktura stanovništva prema narodnosti
Izvor: www.dzs.hr
Na temelju podataka Popisa 2011. moguće je zaključiti da najviše stanovnika Grada živi u naselju Opuzen, dok u svakom od okolnih naselja živi manje od 500 stanovnika.
Grafikon 3 Ukupan broj stanovnika po naseljima za zadnja dva popisa
Izvor: www.dzs.hr
0
5
10
15
20
25
2001
2011
512
2.730
492
2.729
330
500
1.000
1.500
2.000
2.500
Buk-Vlaka Opuzen Pržinovac
2001. g. 2011. g.
31
13
Pregledom migracijskih obilježja ovog područja uočeno je da se stanovništvo ovoga područja najviše iseljavalo u druge županije Republike Hrvatske, a najmanje u inozemstvo. Migracijski je saldo negativan budući da je trend iseljavanja iz Grada Opuzena veći od trenda doseljavanja na područje Grada Opuzena.
Grafikon 4 Migracijska obilježja stanovništva Grada Opuzena
Izvor: www.dzs.hr
Pregledom dostupnih statističkih podataka Državnog zavoda za statistiku uočeno je da je broj sklopljenih brakova u 2013. godini bio 15, dok je samo dva braka završilo razvodom. U razdoblju od 2011. do 2013. godine sklopljeno je ukupno 58 brakova, a u istom je razdoblju zabilježeno šest razvoda braka. U Gradu Opuzenu broj umrlih u 2013. g. bio je manji od broja živorođenih, što znači da je prirodni prirast stanovnika pozitivan. Prema statističkim podatcima od zadnje tri godine (2011., 2012., 2013. g.) moguće je zamijetiti povećanje broja živorođenih na području Grada.
Grafikon 5 Prirodno kretanje stanovništva Grada Opuzena
Izvor: www.dzs.hr
29
19
11
33
1511
24
18
5
35
10 9
58
36
11
36
11
3
0
10
20
30
40
50
60
70
Odselili iz drugoggrada/općine iste
županije
Odselili iz drugežupanije
Odselili iz JLS - uinozemstvo
Doselii iz drugoggrada/općine iste
županije
Doselii iz drugežupanije
Doselii iz JLS - uinozemstvo
2011. 2012. 2013.
37 39 39
0 1 0
40 38 37
2 0 0
-3
1 2
92,5102,6 105,4
-100
102030405060708090
100110120
2011. 2012. 2013.
Živorođeni Mrtvorođeni Umrli Umrla dojenčad Prirodni prirast Vitalni indeks
32
14
2. GOSPODARSTVO
2.1. Poduzetništvo
2.1.1. Analiza subjekata
Gospodarstvo se Grada Opuzena u razdoblju od 2011. godine do 2014. godine nije znatno mijenjalo. Na području Grada u promatranom razdoblju najviše je bilo subjekata koji se bave trgovinom na veliko i na malo te poljoprivredom i šumarstvom. Danas na području Grada Opuzena prevladavaju sljedeće djelatnosti: trgovina na veliko i na malo s 39 %, poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo sa 16 %, djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane s 9 %, prerađivačka industrija s 9 %, te građevinarstvo s 7 %.4
Grafikon 6 Struktura gospodarstva Grada Opuzena
Izvor: Hrvatska gospodarska komora, 2014.
Poduzetnici čije je sjedište na području Grada Opuzena registraciju poduzeća vrše upisom u Trgovački sud u Splitu, stalna služba u Dubrovniku. Na području Grada Opuzena u 2014. godini registrirano bilo je 54 poduzetnika s 315 zaposlenih.5 U 2014. godini poduzetnici Grada Opuzena povećali su iznos ukupnih prihoda za 6,12 % u odnosu na prethodno razdoblje. Broj zaposlenih smanjen je za 9 % (347 zaposlenih u 2013. godini)6. Od 54 poduzetnika 52 su svoja trgovačka društva registrirali kao mala, a dvojica kao srednja. Poduzetnika s velikim trgovačkim društvima na području Grada Opuzena u 2014. godini nije bilo.
4 Izvor na dan 1.1.2015. 5 Izvor: Hrvatska gospodarska komora 6 Izvor: Hrvatska gospodarska komora
POLJOPRIVREDA, ŠUMARSTVO I RIBARSTVO
16%
RUDARSTVO I VAĐENJE
2%
PRERAĐIVAČKA INDUSTRIJA
9%
OPSKRBA ELEKTRIČNOM ENERGIJOM,
PLINOM, PAROM I KLIMATIZACIJA
2%
OPSKRBA VODOM; UKLANJANJE
OTPADNIH VODA, GOSPODARENJE
OTPADOM TE DJELATNOSTI
SANACIJE OKOLIŠA4%
GRAĐEVINARSTVO7%
TRGOVINA NA VELIKO I NA MALO;
POPRAVAK MOTORNIH VOZILA I
MOTOCIKALA39%
DJELATNOSTI PRUŽANJA
SMJEŠTAJA TE PRIPREME I
USLUŽIVANJA HRANE
9%
STRUČNE, ZNANSTVENE I
TEHNIČKE DJELATNOSTI
4%
ADMINISTRATIVNE I POMOĆNE USLUŽNE
DJELATNOSTI2%
OBRAZOVANJE2%
OSTALE USLUŽNE DJELATNOSTI
4%
33
15
Tablica 2 Ukupni broj poduzetnika u Gradu Opuzenu7 2011. 2012. 2013. 2014. Broj subjekata 54 55 50 54 Broj zaposlenika 309 338 347 315 Ukupni prihodi 162.020.924,00 163.869.215,00 273.616.210,00 291.443.720,00 Dobit razdoblja 2.475.726,00 5.365.028,00 4.266.906,00 2.296.246,00
Izvor: Hrvatska gospodarska komora, 2014.
Najznačajniji poslovni subjekti ovoga područja su AgroFructus d.o.o., Jasenska d.o.o., INA d.d., Tommy d.o.o., Studenac d.o.o., Prima Commerce d.o.o., Građa d.o.o., Auto kuća Jerković d.o.o., ERA Commerce d.o.o., AS Opus d.o.o., Setovia voće d.o.o., Poljopromet d.o.o., Privredna banka Zagreb, Otp banka, Kreditna banka, TMR Paško d.o.o. zagreb - ODC Opuzen, Mandarinko d.o.o.8
Obrtništvo
Obrtnici čije je sjedište na području Grada Opuzena registraciju obrta vrše upisom u Obrtničku komoru u Dubrovniku. Prema podatcima Obrtnog registra9 broj registriranih obrta na području Grada Opuzena je 63.
Grafikon 7 Broj registriranih obrta na području Grada Opuzena
Izvor: http://or.minpo.hr/
Pregledom Grafikona 7 vidljivo je da se većina registriranih obrta u 2015. godini na području Grada Opuzena bavilo sljedećim djelatnostima:
• djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane - 20 obrta ili 32 % od ukupnog broja obrtnika
• poljoprivredom, šumarstvom i ribarstvom - 17 obrta ili 27 % od ukupnog broja obrtnika • prerađivačkom industrijom - šest obrta ili 10 % od ukupnog broja obrtnika • trgovinom na veliko i na malo; popravkom motornih vozila i motocikala - četiri obrta
ili 7 % od ukupnog broja obrtnika
7 Izvor na dan 1.9.2015. 8 Podatci dobiveni od Grada Opuzena 9 Izvor na dan 1.9.2015.
19%
5%
7%
10%
27%
32%
Ostalo
stručne, znanstvene i tehničkedjelatnosti
trgovina na veliko i na malo; popravakmotornih vozila i motocikala
prerađivačka industrija
poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo
djelatnosti pružanja smještaja tepripreme i usluživanja hrane
34
16
• stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima - tri obrta ili 5 % od ukupnog broja obrtnika
• ostalim (administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima, financijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja, građevinarstvom, informacijama i komunikacijama, ostalim uslužnim djelatnostima, poslovanjem nekretninama, prijevozom i skladištenjem, umjetnošću, zabavom i rekreacijom) - 12 obrta ili 19 % od ukupnog broja obrtnika.
Iz prethodnih podataka o obrtništvu može se zaključiti da su 2015. godine u Gradu Opuzenu prevladavale djelatnosti iz područja poljoprivrede, šumarstva i ribarstva te uslužnih djelatnosti.
Trgovačka društva
Trgovačka društva s područja Grada Opuzena trebaju biti otvorena na Trgovačkom sudu u Splitu, stalnoj službi u Dubrovniku koji je nadležni sud za područje Dubrovačko-neretvanske županije. Na području Grada Opuzena u 2015. godini djelovalo je sveukupno 74 trgovačka društva.
Tablica 3 Broj trgovačkih društava prema pravno ustrojbenom obliku u Gradu Opuzenu Vrsta trgovačkog društva 2011. 2012. 2013. 2014 201510. Društvo sa ograničenom odgovornošću 48 49 53 55 57 Jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću 0 2 5 10 11 Ustanova 5 5 5 6 6
Izvor: Biznet na dan 10.9.2015.
Iz prethodne tablice vidljivo je da je u 2015. godini u Gradu Opuzenu najviše trgovačkih društava registrirano kao društvo s ograničenom odgovornošću te kao jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću.
Zadruge
Prema Zakonu o zadrugama (NN 34/11, 125/13, 76/14) zadruga je dragovoljno, otvoreno, samostalno i neovisno društvo kojim upravljaju njezini članovi, a svojim radom i drugim aktivnostima ili korištenjem njezinih usluga, na temelju zajedništva i uzajamne pomoći ostvaruju, unapređuju i zaštićuju svoje pojedinačne i zajedničke gospodarske, ekonomske, socijalne, obrazovne, kulturne i druge potrebe i interese i ostvaruju ciljeve zbog kojih je zadruga osnovana. Na području Grada Opuzena djeluje samo jedna zadruga Neretvanski branitelj. Ta braniteljska zadruga za poljoprivredu, proizvodnju i trgovinu broji sedam članova.
2.1.2. Institucije i mjere za podršku poduzetništvu Na području Grada Opuzena postoji jedna institucija za podršku poduzetništvu - Poduzetnička zona Opuzen d.o.o. koja je osnovana u svrhu boljeg upravljanja poslovnom
10 Podatci izvučeni do 10.9.2015.
35
17
zonom na području Grada Opuzena. Trenutno nema zaposlenih, a registrirana je za sljedeće djelatnosti:
• poslovanje nekretninama • kupnja i prodaja robe • trgovačko posredovanje na domaćem i inozemnom tržištu • građenje, projektiranje, nadzor nad gradnjom • domaći i međunarodni prijevoz robe i putnika u cestovnim prometu.
Poslovna zona Opuzen nalazi se neposredno uz državnu prometnicu D8 i 5 km od autoceste A1. Unutar nje osigurana su parking mjesta, javna rasvjeta, elektroopskrba i vodoopskrba. Površina koju poslovna zona zauzima podjeljena je na dva dijela. Prvi je izgrađen i zauzima površinu od 96.500 m2, dok se drugi dio zone prostire na 58.400 m2. Investitore u poslovnoj zoni Opuzen dodatno se potiče posebnim pogodnostima za davanja koja su u nadležnosti Grada Opuzena i to:
• visinom komunalnog doprinosa umanjenom za 30 % investitorima s povlaštenim djelatnostima u navedenoj zoni, a za ostale investitore u zoni za 15 %
• investitorima se za svakog zaposlenog djelatnika s područja Grada Opuzena odobrava smanjenje iznosa od 2,5 % od ukupne visine komunalne naknade za građevinu sa pripadajućim površinama.
Navedene pogodnost vrijede sljedećih pet godina od početka obavljanja djelatnosti. Također, investitor je pri kupnji parcele dužan u roku od tri godine od izgradnje infrastrukture do parcele sagraditi gospodarski objekt za obavljanje aktivnosti, a zemljište ne smije prodati narednih pet godina, jer se u protivnom ugovor raskida.
Slika 5 Poduzetnička zona Grada Opuzena
Izvor: http://www.dunea.hr/
36
18
Unutar poslovne zone trenutno djeluje 15 poduzetnika koji ukupno broje 100 zaposlenika.
2.2. Poljoprivreda i ruralni razvoj
Poljoprivreda
Grad Opuzen je po strukturi površina i funkcionalnoj podjeli prostora područje aluvijalnih i euglejnih tala koja su antropogenizirana11. Mediteranska klima i prethodno navedena tla omogućavaju uspješan uzgoj agruma i ostalih poljoprivrednih kultura. Najintenzivniju je transformaciju područje Grada Opuzena doživjelo posljednjih desetljeća kada je isušivanjem močvare stvoreno kultivirano zemljište pogodno za uzgoj poljoprivrednih kultura. Danas se na području Opuzena najviše uzgajaju sljedeće kulture: agrumi, jabuke, lubenice, dinje, šipak, smokve, šljive, kupusnjače, paprike, rajčice, salate, krastavci i tikvice. Najznačajnija kultura analiziranog područja su citrusi (mandarina i ostalo južno voće) koji broje ukupno 479.459 stabala, od čega je broj rodnih stabala 361.822.12 Ukupna raspoloživa poljoprivredna površina iznosi 1.251,15 ha što je 4,46 % poljoprivrednog zemljišta Dubrovačko-neretvanske županije. Najveću površinu zauzimaju voćnjaci sa 1.056,33 ha, odnosno 84,43 % od ukupnog poljoprivrednog zemljišta, dok 132,68 ha odnosno 10,60 % ukupne poljoprivredne površine otpada na oranice.
Grafikon 8 Pregled poljoprivrednih površina na području Grada Opuzena
Izvor: ARKOD na dan 01.09.2015.
11 Aluvijalna tla su rastresita i porozna tla, a euglejna tla su vlažna tla koja nastaju zbog prekomjernog površinskog vlaženja ili zbog djelovanja podzemnih voda. Antropogenizirana tla nastala su djelovanjem čovjeka različitim procesima. 12 Popis poljoprivrede 2003. g.
Oranica10,60%
Livada0,36%
Krški pašnjak0,12%
Vinograd0,40%
Voćnjak84,43%
Ostale vrste korištenja zemljišta4,08%
37
19
Ukupni broj registriranih poljoprivrednih gospodarstava na području Grada Opuzena je 1.82213.
Tablica 4 Poljoprivredne površine i poljoprivredna gospodarstva na području Grada Opuzena Vrsta uporabe zemljišta Ukupan broj ARKOD
parcela Površina (ha) Ukupan broj PG-a
Oranica 286 132,68 225 Livada 3 4,55 3 Krški pašnjak 6 1,45 6 Vinograd 56 5,06 49 Voćnjak 2.886 1.056,33 1.278 Ostale vrste korištenja zemljišta 300 51,08 261
UKUPNO 3.537 1.251,15 1.822
Izvor: ARKOD na dan 01.09.2015.
Na području Grada Opuzena ukupna površina voćnjaka iznosi 1.056,33 ha, što je 32 % od ukupne površine stabala na području Dubrovačko neretvanske županije. Voćnjaci broje 1.056.190 stabala, što je 31 % stabala Županije. U opuzenskim vinogradima zasađeno je 30.189 trsova što je 0,17 % trsova Županije, a površina koju zauzimaju iznosi 5,56 ha, odnosno 0,22 % od ukupne površine trsova na području Županije.
Tablica 5 Broj stabala i trsova u voćnjacima i vinogradima na području JLS-a i županije Dubrovačko -
neretvanska županija Grad Opuzen
Vinograd Površina (u ha) 2.480,27 5,06 Broj trsova 17.725.766 27.799
Mješoviti višegodišnji nasad
Površina (u ha) pod vinovom lozom unutar koda uporabe (490) mješoviti višegodišnji nasad
24,25 0,50
Broj trsova 171.368 2.390
Voćnjak Površina (u ha) 2.253,67 1.056,33 Broj stabala 2.277.884 1.038.820
Mješoviti višegodišnji nasad
Površina (u ha) pod voćnim vrstama unutar koda uporabe (490) mješoviti višegodišnji nasad
70,30 15,85
Broj stabala 61.205 17 370
Ukupno Površina (u ha) 4.828,49 1.077,74 Broj trsova/stabala 20.236.223 1.086.379
Izvor: ARKOD na dan 1. 9. 2015.
U Gradu Opuzenu sveukupno ima 93514 obiteljskih gospodarstva, a u Dubrovačko-neretvanskoj županiji njih 8.652. U nastavku je prikazana tablica s pregledom obiteljskih gospodarstava prema obliku registracije.
Tablica 6 Poljoprivredna gospodarstva na području Grada Opuzena i Dubrovačko-neretvanske županije Oblik PG-a Broj PG-a u Gradu Opuzenu Broj PG-a u Dubrovačko-
neretvanskoj županiji Obiteljsko gospodarstvo 905 8.431 Obrt 21 118 Ostali 0 5
13 Izvor: Podatci iz ARKOD-a na dan 01.09.2015. 14 PG - poljoprivredno gospodarstvo može upravljati zemljištima različite vrste uporabe pa ukupan broj PG-a u Gradu Opuzenu i Dubrovačko-neretvanskoj županiji prikazan u Tablici 4 ne odgovara zbroju svih PG-a iz Upisnika poljoprivrednih gospodarstava prikazanih u tablici 6, jer se u tablici 4 broji svako zemljište posebno kao zasebni PG
38
20
Trgovačko društvo 8 74 Zadruga 1 24 Ukupno 935 8.652
Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredu ribarstvu i ruralnom razvoju, na dan 01.09.2015. Pregledom grafikona u nastavku vidljivo je da najveći broj registriranih poljoprivrednih gospodarstava registrirano kao obiteljsko gospodarstvo (96,68 %), zatim 2,25 % registrirano je kao obrt, dok najmanje ima registriranih PG-ova kao trgovačko društvo (0,96 %) i kao zadruga (0,11 %).
Grafikon 9 Broj poljoprivrednih gospodarstava prema tipu
Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredu ribarstvu i ruralnom razvoju, na dan 01.09.2015. Pregeledom statističkih podataka Agencije za plaćanja u poljoprivredu ribarstvu i ruralnom razvoju ukupan broj članova na poljoprivrednim gospodartvima iznosi 795. U nastavku je dan prikaz broj ačlanova na poljoprivrednim gospodarstvima.
Tablica 7 Broj članova na poljoprivrednom gospodarstvu Broj članova na poljoprivrednom gospodarstvu Broj PG-ova Broj članova
0 410 0 1 294 294 2 115 230 3 69 207 4 16 64 Ukupno 904 795
Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredu ribarstvu i ruralnom razvoju, na dan 01.09.2015.
Prema dostupnim podatcima dobivenih od Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju vidljivo je da najveći broj poljoprivrednih gospodarstava ima nositelje koji imaju završeno srednjoškolsko obrazovanje (339), zatim osnovnoškolsko obrazovanje (132). Pregledom podataka vidljivo je da najveći broj nositelja nije naznačilo svoju školsku spremu, njih čak 355.
Tablica 8 Školska sprema nositelja/odgovorne osobe na dan 14.12.2015. Vrsta PG-a / stručna sprema Nositelj / odgovorna osoba
Obiteljsko gospodarstvo
Nezavršena osnovna škola 23 Osnovna škola 132 Srednja škola 332 Viša škola 46 Fakultet 35 Nema podatka 336
904
21
9
1
0 100 200 300 400 500 600 700 800 900 1000
Obiteljsko gospodarstvo
Obrt
Trgovačko društvo
Zadruga
39
21
Vrsta PG-a / stručna sprema Nositelj / odgovorna osoba
Obrt
Nezavršena osnovna škola / Osnovna škola / Srednja škola 6 Viša škola / Fakultet 3 Nema podatka 12
Trgovačko društvo
Osnovna škola / Srednja škola 1 Viša škola / Fakultet 2 Nema podatka 6
Zadruga
Nezavršena osnovna škola / Osnovna škola / Srednja škola / Viša škola / Fakultet / Nema podatka 1
Izvor: Agencija za plaćanja u poljoprivredu ribarstvu i ruralnom razvoju
Prema dostupnim podacima (Kaleb, 2009.) u dolini Neretve zasađeno je oko 2,5 milijuna stabala mandarine na površini od 2.500 ha. Na njima se godišnje ubere oko 50.000 tona mandarina, što iznosi 90 % ukupne proizvodnje u Republici Hrvatskoj. Vrlo rane sorte zanimljive su s komercijalnog gledišta, budući da se na tržištu pojavljuju prve i postižu nešto višu cijenu u odnosu na sorte koje slijede15. Najvažnije i najzastupljenije sorte mandarine Unshiu na području grada Opuzena su Wakiyama, Chahara, Okitsu, Kawano Wase, Owari, Saigon, Kuno, Zorica, Ichumare i Seto. Razlog uzgoja ovih sorti mandarina je blaga mediteranska klima te povoljan temperaturni režim. Godine 1933. počasni konzul u Japanu Ujeyama iz Tokya poslao je u Hrvatsku 372 sadnice agruma sorti Unšiu, Honikan i Natsu Mikan. One su stigle u luku Bar u Crnoj Gori, odakle su dijeljene duž Crnogorskog primorja i Dalmacije. U Opuzenu je od 14. listopada 1948. izvršena sadnja za cijepljenje poncirusa pupovima mandarina Unšiu Ovari. Prvi nasad u dolini Neretve posađen je 1951. na bivšem Salacanovu imanju Poljoprivredne stanice u Opuzenu na predjelu zvanom Pošta uz obalu Male Neretve i imao je površinu 2.300 m2 s 394 stabala mandarina Unšiu Ovari. Sadnice su posađene iz rasadnika u Čibači te dosađene sadnicama iz vlastitog rasadnika. Plantažni uzgoj mandarina u dolini Neretve započeo je nakon provedenih melioracija 1961. godine na lokalitetu Luke, također na području Grada Opuzena koji danas predstavlja centar proizvodnje mandarina u dolini Neretve. Poljoprivreda je na području Grada Opuzena osnovna gospodarska grana, a danas proizvodnja mandarina zauzima najvažnije mjesto prema veličini površine od oko 2.200 hektara, ali i po proizvedenim količinama. Od mandarina u dolini Neretve živi više od 20 tisuća ljudi, te se većina registriranih poljoprivrednih gospodarstava bavi se uzgojem, a glavnina proizvodnje koncentrirana je u rukama korisnika državnog poljoprivrednog zemljišta na području Općine Slivno i Grada Opuzena. Zadnjih godina, s obzirom na blagu zimu, u dolini Neretve urod mandarina seže do 80 tisuća tona. Potrebe domaćeg tržišta su oko
15 Izvor: Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo, Zavod za zaštitu bilja
40
22
15 tisuća tona, što znači da su viškovi za izvoz oko 65 tisuća tona. Ako se uzme u obzir da berba traje manje od 90 dana, to znači da je dnevna isporuka od gotovo 1.000 tona ili 50 kamiona, od čega za izvoz 40, a 10 za domaće tržište, što mandarinu iz doline Neretve čini najvećim izvoznim poljoprivrednim proizvodom u Republici Hrvatskoj. Iako se mandarina u dolini Neretve na malim poljoprivrednim površinama, ona je najveća industrija na otvorenom u Republici Hvatskoj.
Šumarstvo
Prema izvorima Hrvatskih šuma - područnog ureda Metković na području Grada Opuzena ne postoje šume i šumska zemljišta.
2.3. Turizam Analizirano područje ima izuzetan potencijal za razvoj turizma, jer obiluje prirodnim bogatstvima i ostatcima kulturno-povijesne baštine još iz doba Mletaka. Grad se nalazi u dolini Neretve koja se još naziva i Zelenom dolinom, a poznat je i kao grad mandarina, s obzirom na to da je okružen brojnim poljima. Opuzen je u prošlosti bio središnje naselje donjeg toka Neretve, o čemu svjedoči značajna utvrda Brštanik koju su Mlečani izgradili za obranu od Turaka. Regulacijom toka Neretve te izgradnjom mosta i željeznice u Metkoviću, Opuzen prestaje biti administrativno i upravno središte neretvanskog područja. Grad Opuzen je zaštitio pojedine objekte i javne prostore svojega područja: crkvu Sv. Stjepana, Trg Kralja Tomislava s objektima Gradske uprave, kuće Nikolić, Franičević, Ajduk-Utovac, Oman, Sušan, Gradsku riva uz Neretvu i most na Maloj Neretvi. Prema registru kulturnih dobra Ministarstva kulture na dan 1.9.2015. godine na području Grada Opuzena registrirana su dva kulturna dobra:
1. Invertar rimskih kamenih spomenika u Opuzenu 2. Torzo carice Livije Drusille.
Posebno važni kulturni događaji povezani s Gradom Opuzenom i okolicom i njegovom turističkom ponudom , a istovremeno povezani s turističkom ponudom su Opuzensko lito i festival zabavne glazbe Melodije hrvatskog juga koji datira iz 1994. godine. U sklopu Opuzenskog lita organizirana je Neretvanska brudetijada, Brzinske utrke, razni koncerti, promocije knjiga i izložbe. U ljetna događanja uvršteno je i finale mješovitih klapa Omiškog festivala. U Opuzenu ne manjka ni gastronomskih događanja pa uz već spomenutu Neretvansku brudetijadu tu valja istaknuti i Dane jegulje, Noć plotica i neretvanskog vina. Pred korizmu se održavaju Maškare koje njeguju tradiciju od 1784. godine, a u vrijeme Uskrsa njeguje se običaj stražara Kristova groba. U jesen su neizbježni Dani mandarina, a oko Božića prigodni koncerti. Ipak, od svih kulturnih i športskih priredaba nastalih u opuzenskoj radionici najatraktivnija je manifestacija Maraton lađa. Taj športski spektakl - veslanje tokom Neretve u dužini od 22,5 km osmislili su upravo u Opuzenu članovi opuzenske udruge KUUNGO - (Kulturno umjetnička udruga Neretvanski gusari Opuzen). U utrci svake godine sudjeluje oko 35 lađa iz doline Neretve i svijeta.
41
23
Osim razvijanja kulturnog turizma, svoj turistički razvoj Grad Opuzen zasniva i na prirodnoj baštini. Na području Grada nalazi se dio najvrijednijeg močvarnog područja koje pripada ekološkoj mreži NATURA 2000 - delta Neretve unutar koje se nalazi i posebni rezervat ornitološko-ihtiološki (delta Neretve i otočić Osinj). Unutar močvarnog područja nalazi se značajno prirodno područje koje ima karakteristike močvarnog staništa te važnog staništa životinjskog svijeta, a osobito ptica. Na području Grada Opuzena nalazi se zaštićeno područje - posebni rezervat ornitološko-ihtiološki. Morski i priobalni dio Grada Opuzena, zajedno s pripadajućim akvatorijem jugoistočnog dijela delte Neretve predstavlja zaštićeno područje morskog akvatorija koje je stanište brojnih ptica i riba. Ušće Neretve nudi idealne uvijete za kiteboarding koji postaje jedan od najatraktivnijih vodenih sportova današnjice. Zbog idealnih atmosferskih uvjeta dio opuzenske plaže namijenjen je isključivo kiteboardingu. Gastronomska ponuda Grada Opuzena je skromna, a ostali turistički sadržaji poput vinskih i uljnih cesta, kanu safarija, sportskog ribolova i dr. u početnoj su fazi iskorištavanja i razvoja. Razlozi koji ograničavaju razvoj turizma na području Grada su nedostatak kvalitetnih smještajnih kapaciteta i turističke infrastrukture. Prostornim je planom predviđena ugostiteljsko-turistička (T1=hotel, T3=kamp) zona i sportsko-rekreacijske površine (R - različite sportsko rekreacijske površine: nogomet, rukomet, odbojka, tenis, boćalište i sl.). Unutar ugostiteljsko-turističke (T1=hotel, T3=kamp) zone koja je smještena na morskom priobalnom dijelu naselja Pržinovac površne od 28,08 ha, planira se izgradnja objekata ugostiteljsko-turističke namjene. U sportsko-rekreacijskoj zoni planira se gradnja različitih sportsko-rekreacijskih površina koje će biti namjenjene stanovnicima Grada Opuzena i turistima. Površina koju će obuhvatiti sportsko-rekreacijski sadržaji iznosi 7,11 ha.16 Na slici 5 prikazan je položaj zone ugostiteljsko-turističke namjene i sportsko-rekreacijske namjene.
16 Izvor: Prostorni plan Grada Opuzena
42
24
Slika 6 Položaj zone ugostiteljsko-turističke namjene i sportsko-rekreacijske namjene
Izvor: Prostorni plan Grada Opuzena Prema podatcima dostavljenima iz Hrvatske turističke zajednice analizirani su dolasci i noćenja u razdoblju od 2011. do 2014. godine na području grada Opuzena. Broj dolazaka domaćih i stranih turista, kao i broj noćenja, u promatranom razdoblju bilježe povećanje. Prosječan broj noćenja po turistu je šest dana. Grafikonom 9 prikazan je broj noćenja i dolazaka stranih i domaćih turista na području Grada Opuzena.
Grafikon 10 Dolasci i noćenja domaćih i stranih turista
Izvor: Podatci Hrvatske turističke zajednice
2011 2012 2013 2014DOMAĆI TURISTI 70 149 340STRANI TURISTI 249 501 539
0100200300400500600
2011 2012 2013 2014DOMAĆI TURISTI 413 782 1.623STRANI TURISTI 1.666 2.892 3.554
0
1.000
2.000
3.000
4.000
43
25
Analiza strukture dolazaka i noćenja stranih turista s obzirom na zemlju podrijetla pokazuje da su Poljaci najčešći strani gosti u Opuzenu s prosjekom od sedam noćenja u 2014. godini. Potom slijede Slovenci sa šest noćenja u 2014. te turisti iz Bosne i Hercegovine s najvećim prosjekom noćenja (osam), ali s najmanjim brojem dolazaka. U tablici 7 nedostaju podatci za 2013. godinu, jer nisu objavljeni zbog povjerljivosti, a označeni su slovom z.
Tablica 9 Dolasci i noćenja turista po zemljama podrijetla Zemlja
podrijetla 2011 2012 2013 2014
Dolasci Noćenja Dolasci Noćenja Dolasci Noćenja Dolasci Noćenja Austrija 0 0 24 73 z z 32 120 Belgija 4 4 0 0 z z 0 0 Bosna i hercegovina 41 342 58 538 z z 95 764
Češka republika 33 165 31 67 z z 17 106 Estonija 0 0 0 0 z z 2 4 Francuska 4 8 25 122 z z 13 26 Irska 0 0 0 0 z z 1 2 Italija 20 116 18 54 z z 10 16 Mađarska 8 32 19 113 z z 21 76 Nizozemska 8 20 13 39 z z 7 17 Norveška 2 12 0 0 z z 0 0 Njemačka sr 12 131 50 257 z z 47 282 Poljska 6 16 93 677 z z 151 1177 Portugal 0 0 4 4 z z 0 0 Rumunjska 0 0 7 19 z z 0 0 Ruska federacija 0 0 1 3 z z 0 0
Slovačka republika 4 18 6 36 z z 5 45
Slovenija 89 620 135 626 z z 101 614 Srbija 16 171 11 135 z z 19 236 Španjolska 0 0 2 4 z z 0 0 Švedska 0 0 0 0 z z 2 20 Švicarska 1 7 7 21 z z 10 10 Ujedinjena kraljevina 0 0 2 2 z z 2 35
Ostale afričke zemlje 0 0 1 21 z 0 0
Kanada 0 0 0 0 z z 3 3 Sjedinjene američke države 1 4 1 6 z z 0 0
Ostale azijske zemlje 0 0 3 75 z z 0 0
Australija 0 0 0 0 z z 1 1 Ukupno domaći i strani 319 2.079 650 3.674 z17 z 879 5.177
Domaći turisti 70 413 149 782 z z 340 1.623 Strani turisti 249 1.666 501 2.892 z z 539 3.554
Izvor: Podatci Turističke zajednice Hrvatske
Na području Grada Opuzena postoje ugostiteljski objekti koji nude usluge smještaja i navedeni su u idućoj tablici. Iz tablice je vidljivo da na području Grada Opuzena je u 2014. g. bilo registrirano 55 ležajeva u privatnom smještaju, 26 ležajeva u hotelima i motelima, te 800 ležajeva u kampu.
17 Podatak zbog povjerljivosti nije objavljen, izvor: DZS
44
26
Tablica 10 Smještajni kapaciteti na području Grada Opuzena na dan 31.12.2014. godine Kategorija Broj ležajeva Broj radnih mjeseci u godini Privatni smještaj 55 12 Hoteli, moteli 26 12 Kamp 800 3
Izvor: Grad Opuzen
2.4. Tržište rada Prema statističkom izvješću Državnog zavoda za statistiku iz 2011. u Gradu Opuzenu bilo je ukupno zaposleno 1084 osobe od čega 411 žena i 673 muškarca. Prema godišnjaku Hrvatskog zavoda za zapošljavanje iz 2011. g. na području Grada Opuzena bilo je nezaposleno 240 osoba, dok je prema godišnjaku iz 2014. g. bilo nezaposleno 267 osoba. Tablica Struktura stanovništva prema spolu i starosti iz poglavlja Opći podatci prikazuje koliko je radno sposobnog stanovništva na području Grada Opuzena. Iz tablice je moguće zaključiti kako je broj radno sposobnog stanovništva između dva popisa narastao budući da je prema popisu stanovništva iz 2001. godine bilo evidentirano 2.095 osoba, a prema popisu stanovništva iz 2011. godine njihov se broj povećao na 2.160 osoba.
Zaposleno stanovništvo
Tablica 9 daje prikaz strukture stanovništva na području Grada Opuzena prema njihovom položaju u zaposlenju i prema starosnoj dobi zaposlenih osoba (podatci za 2011. godinu). Statistika ukazuje da je 2011. godine najviše zaposlenih osoba bilo u dobi od 30 do 34 godina. Najveći udio stanovništva prema položaju zaposlenja sačinjavali su samozaposlenici s 50 % (730) osoba, zatim zaposleni s 49 % (714) osoba te ostali (pomažući članovi obitelji, ostale zaposlene osobe i nepoznato) s 1 % osoba. Tablica 11 Zaposleni stanovnici prema starosti i položaju u zaposlenju, 2011. g.
Starost Ukupno Zaposlenici
Samozaposleni Pomažući članovi obitelji
Ostale zaposlene
osobe
Nepoznato svega poslodavc
i
osobe koje rade za vlastiti
račun 15-19 4 2 2 - 2 - - - 20-24 52 44 8 - 8 - - - 25-29 155 132 23 4 19 - - - 30-34 160 132 27 3 24 1 - - 35-39 147 97 49 4 45 1 - - 40-44 111 65 46 8 38 - - - 45-49 133 83 49 11 38 1 - - 50-54 133 78 54 12 42 1 - - 55-59 101 45 56 4 52 - - - 60-64 70 34 36 3 33 - - - 65 i više 18 2 15 1 14 - 1 - Ukupno 1.084 714 365 50 315 4 1 -
Izvor: www.dzs.hr
45
27
Broj
zap
osle
nog
stan
ovni
štva
dom
inir
a u
podr
učju
pol
jopr
ivre
dne,
šum
arsk
e i r
ibar
ske
djel
atno
sti s
uku
pno
330
zapo
slen
ika.
Što
se
tiče
dobn
e st
rukt
ure
najv
eći b
roj z
apos
leno
g st
anov
ništ
va to
ga s
ekto
ra (1
60 o
soba
) 201
1. g
odin
e bi
o je
sta
r izm
eđu
30 i
34 g
odin
e.
Tabl
ica
12 Z
apos
leni p
rem
a po
druč
jima
djela
tnos
ti, st
aros
ti i s
polu
, pop
is 20
11.
Podr
učje
dje
latn
osti
Uku
pno
15-1
9 20
-24
25-2
9 30
-34
35-3
9 40
-44
45-4
9 50
-54
55-5
9 60
-64
65
i vi
še
A Po
ljopr
ivre
da, š
umar
stvo
i rib
arst
vo
330
3 11
25
29
41
34
41
45
53
33
15
B
Rud
arst
vo i
vađe
nje
1 -
- -
- -
- -
1 -
- -
C P
rera
điva
čka
indu
strij
a 44
-
6 7
17
3 2
3 2
2 2
- D
Ops
krba
ele
ktrič
nom
ene
rgijo
m, p
linom
, par
om i
klim
atiz
acija
7
- -
1 1
- 1
- 2
1 1
- E
Ops
krba
vod
om, u
klan
janj
e ot
padn
ih v
oda,
gos
poda
renj
e ot
pado
m
te d
jela
tnos
t san
acije
oko
liša
32
- 2
1 5
6 2
4 6
4 2
-
F G
rađe
vina
rstv
o 43
-
- 7
6 6
2 2
7 7
6 -
G T
rgov
ina
na v
elik
o i m
alo,
pop
rava
k m
otor
nih
vozi
la i
mot
ocik
ala
169
- 10
28
30
30
18
20
19
9
5 -
H P
rijev
oz i
skla
dišt
enje
40
-
- 10
7
5 4
8 3
2 1
- I D
jela
tnos
t pru
žanj
a sm
ješt
aja
te p
ripre
me
i usl
uživ
anja
hra
ne
62
- 7
21
6 11
8
3 4
2 -
- J
Info
rmac
ije i
kom
unik
acije
6
- 1
2 2
1 -
- -
- -
- K
Fin
anci
jske
dje
latn
osti
i dje
latn
osti
osig
uran
ja
42
- 2
2 6
6 3
9 9
3 2
- L
Pos
lova
nje
nekr
etni
nam
a 3
- -
1 -
- 1
1 -
- -
- M
Stru
čne,
zna
nstv
ene
i teh
ničk
e dj
elat
nost
i 22
-
1 5
3 3
3 2
1 2
2 -
N A
dmin
istra
tivne
i po
moć
ne u
služ
ne d
jela
tnos
ti 13
-
- 3
3 2
1 2
1 -
1 -
O J
avna
upr
ava
i obr
ana,
obv
ezno
soc
ijaln
o os
igur
anje
11
8 -
9 19
14
23
16
13
16
3
5 -
P O
braz
ovan
je
82
- 1
11
20
5 11
13
5
8 7
1 Q
Dje
latn
osti
zdra
vstv
ene
zašt
ite i
soci
jaln
e sk
rbi
35
- 1
5 4
1 4
7 10
1
2 -
R U
mje
tnos
t, za
bava
i re
krea
cija
20
-
- 6
4 1
- 3
- 4
- 2
S O
stal
e us
lužn
e dj
elat
nost
i 14
1
1 1
3 2
1 2
2 -
1 -
T D
jela
tnos
ti ku
ćans
tava
kao
pos
loda
vca,
dje
latn
osti
kuća
nstv
a ko
ja
proi
zvod
e ra
zlič
itu ro
bu i
obav
ljaju
razl
ičite
usl
uge
za v
last
ite p
otre
be
- -
- -
- -
- -
- -
- -
U D
jela
tnos
t izv
an te
ritor
ijaln
ih o
rgan
izac
ija i
tijel
a -
- -
- -
- -
- -
- -
- N
epoz
nato
1
- -
- -
1 -
- -
- -
- U
kupn
o 1.
084
4 52
15
5 16
0 14
7 11
1 13
3 13
3 10
1 70
18
Izvo
r: w
ww
.dzs
.hr
S ob
ziro
m d
a su
pod
atci
o v
isin
i pro
sječn
e pl
aće
za p
odru
čje G
rada
Opu
zena
ned
ostu
pni p
rika
zan
je o
svrt
na
razi
ni Ž
upan
ije. P
rosje
čna
brut
o pl
aća
za D
ubro
vačk
o-ne
retv
ansk
u žu
pani
ju z
a 20
11.,
što
je z
adnj
e do
stup
no ra
zdob
lje, i
znos
ila je
5.3
48 k
una,
dok
je n
eto
plać
a u
tom
raz
dobl
ju
izno
sila
4.0
56,8
5 ku
na.
27
46
28
Nezaposleno stanovništvo
Nezaposleno je stanovništvo s analiziranog područja u 2011. godini sačininjavalo 11 % radno aktivnog stanovništva. Prema tablicama, grafovima i izvješću Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u nastavku teksta vidljivi su trendovi kretanja nezaposlenog stanovništva po godinama, spolu i obrazovanju. Iz grafikona 10 koji prikazuje strukturu nezaposlenog stanovništva prema godinama vidljivo je da je od 2011. godine do 31. srpnja 2015. godine broj nezaposlenih u Gradu Opuzenu porastao za 11 %. Prema izvješću HZZ-a veći broj nezaposlenih odnosio na žene, a prema podatcima iz srpnja 2015. godine omjer nezaposlenih žena naspram nezaposlenih muškaraca bio je 54,7 % naspram 45,3 %.
Grafikon 11 Nezaposleno stanovništvo u Gradu Opuzenu po godinama
Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje – područni ured Dubrovnik
Grafikonom 11 prikazan je trend kretanja broja nezaposlenog stanovništva s obzirom na stupanj obrazovanja. Najmanji je broj nezaposlenih osoba od 2011. do 2015. godine bio bez završene škole i nezavršene osnovne škole, dok je stanovništvo sa završenim srednjoškolskim obrazovanjem do tri godine i školom za KV18 i VKV19 brojalo najviše nezaposlenih.
18 KV - kvalificiran za odnosni posao 19 VKV - godinu dana dokvalifikacija
240231 238
276267
0
50
100
150
200
250
300
2011 2012 2013 2014 2015
47
29
Grafikon 12 Nezaposleno stanovništvo Grada Opuzena prema razini obrazovanja
Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje – područni ured Dubrovnik
Grafikonom 12 prikazana je nezaposlenost prema dobnoj strukturi stanovništva u Gradu Opuzenu. Najveća je nezaposlenost unutar promatranog razdoblja (2011. – 31. srpnja 2015. godine) zamijećena kod mlade populacije u dobi od 25 do 29 godina i od 30 do 34 godine.
Grafikon 13 Nezaposleno stanovništvo prema dobnoj strukturi u Gradu Opuzenu
Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje – područni ured Dubrovnik
Korisnici mirovinskog osiguranja
Prema podatcima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje nije evidentna znatna promijenjena broja korisnika u razdoblju od tri godine, što je vidljivo iz grafikona 13.
0
20
40
60
80
100
120
2011 2012 2013 2014 2015 (31.8.)
Bez završene škole i nezavršenaosnovna škola
Osnovna škola
SŠ za zanimanja do 3 godine i škola zaKV i VKV radnike
SS za zanimanja u trajanju od 4 i višegodina
Gimnazija
Viša škola, 1. stupanj fakulteta i stručnistudij
Fakulteti, akademije, magisterij, doktorat
0
10
20
30
40
50
60
15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60-64
2011 2012 2013 2014 2015 (31.7.)
48
30
Grafikon 14 Broj korisnika mirovina prema HZMO
Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje
U 2015. godini na području Grada Opuzena evidentirano je 120 osoba koji imaju mirovinska primanja u statusu branitelja.20 te je godine najviše stanovnika Grada Opuzena bilo zaposleno kod pravnih osoba (591 osiguranika21). Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje na području Grada Opuzena je u rujnu 2015. g. evidentirano 755 osiguranika mirovinskog osiguranja, dok je u 2014. godini zabilježeno 888 osiguranika. Ta brojka ukazuje na smanjeni broj zaposlenja u 2015. godini u odnosu na 2014. godinu. U nastavku je prikazano kretanje broja osiguranika mirovinskog osiguranja na području Grada Opuzena u proteklih pet godina. Podatci su evidentirani na dan 31. prosinca za 2010., 2011., 2012., 2013. i 2014. g., osim za 2015. g. kada su korišteni posljednji dostupni podaci za dan 30. rujna 2015. g.
Grafikon 15 Osiguranici na području Grada Opuzena
Izvor: Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje
Iz grafikona 14 vidljivo je da se broj osiguranika tijekom posljednjih šest godina smanjio, i to ponajviše broj radnika kod pravnih osoba. 20 Podatak na dan 30. rujna 2015. godine 21 Podatak na dan 30. rujna 2015. godine
897 906 906
0100200300400500600700800900
1000
2013 2014. 2015. (do 30.9)
0
100
200
300
400
500
600
700
800
900
2010. 2011. 2012. 2013. 2014. 2015.
Radnici kod pravnih osoba
Radnici kod fizičkih osoba
Obrtnici
Poljoprivrednici
Samostalne profesionalne djelatnosti
Osiguranici zaposleni kod međ. org. uinozemstvu i hrvatski državljani zaposlenina teritoriju RH kod poslodavca sasjedištem u inozemstvuProduženo osiguranje
49
31
3. DRUŠTVENE DJELATNOSTI
3.1. Socijalna skrb Broj korisnika socijalne skrbi u 2014. godini u usporedbi s podatcima iz prethodne tri godine bilježi porast. Ukupni broj korisnika socijalne skrbi u 2011. godini bio je 18, dok je taj broj 2014. g. povećan za 11, kada je evidentirano 29 korisnika. Prema dostupnim podatcima dostavljenima od Grada Opuzena svi korisnici socijalne skrbi primaju jednokratnu naknadu od Grada. Pregledom proračunskih sredstava Grada Opuzena za razdoblje od 2011. do 2014. godine vidljivo je povećanje sredstava namijenjenih socijalnoj skrbi. Najveći je udio sredstava za socijalnu skrb izdvojen u 2014. godini i iznosio je 172 378 kuna.
Tablica 13 Proračunska sredstva za socijalnu skrb po godinama (u kn) Kategorija/godina 2011. 2012. 2013. 2014. Sredstva izdvojena za socijalnu skrb 58.337,00 59.562,00 75.999,00 172.378,00 Ukupni rashodi / / 16.309.150,00 15.191.820,00 Udio u ukupnim rashodima / / 0,47 % 1,13 %
Izvor: Grad Opuzen
Uspoređujući brojčane podatke iz popisa stanovnika 2001. i 2011. godine koji su prezentirani u poglavlju Osnovni podatci može se zaključiti da se broj stanovnika Grada Opuzena starijeg od 60 godina znatno povećao, a povećali su se i indeks i koeficijent starosti. Indeks starosti 2001. godine iznosio je 76,8, a 2011. godine se povećao na 101,7, dok je koeficijent starosti u 2001. godini iznosio 20,0 % a u 2011. se povećao na 23,4 %. Stanovništvo Grada Opuzena prelazi kritične vrijednosti propisane statističkim izvješćem Državnog zavoda za statistiku i smatra da je prešlo u proces starenja22. Na području Grada Opuzena ne postoje institucije za pružanje usluga socijalne skrbi pa stanovnici odlaze u druge jedinice lokalne samouprave koje u kojima se one nalaze.
3.2. Zdravstvo Grad Opuzen na svom području ima jednu zdravstvenu stanicu koja ima dvije ordinacije opće medicine i dvije ordinacije dentalne medicine. Navedene su ordinacije privatne, ali imaju potpisane ugovore sa HZZO-m. Zdravstvena stanica u Gradu Opuzenu djeluje u sklopu Doma zdravlja Grada Metkovića. Stanovnici Grada Opuzena većinu zdravstvenih usluga mogu dobiti u Domu zdravlja Metković koji u svom sastavu ima: rodilište sa stacionarom, odjel hemodijalize, RTG kabinet, biokemijski laboratorij, dva ginekološka dispanzera, dva pedijatrijska dispanzera, osam ordinacija opće medicine, sedam ordinacija dentalne medicine, ordinaciju ortodonta, prostor zubne tehnike i prostor fizikalne medicine. Osnovni problem stanovnika Grada Opuzena u zdravstvenoj skrbi pacijenata je udaljenost do najbliže bolnice
22 Indeks starenja veći od 40 % i koeficijent starosti veći od 12 % ukazuju da je stanovništvo određenog područja zašlo u proces starenja.
50
32
koja iznosi oko 100 km od Opće bolnice Dubrovnik i 135 km od Kliničkog bolničkog centra Split. Pritom je potrebno naglasiti da se putem do Opće bolnice Dubrovnik treba proći teritorijem Bosne i Hercegovine. Na području Grada Opuzena postoje dvije ljekarne: Mataga i Pelajić.
3.3. Odgoj i obrazovanje Analizom posljednja dva popisa stanovništva utvrđeno je da se broj djece do šest godina na području Grada Opuzena smanjio za 15 %. U Gradu Opuzenu 2001. godine bilo je 196 djece od 0 do 5 godina, a 2011. god taj broj iznosio je 167.23 Na području Grada Opuzena nalazi se jedan vrtić, dvije osnovne škole i jedna srednja škola. Osnivač vrtića je Grad Opuzen. U 2014./2015. godini u vrtić je upisano 103 djece koja su podijeljena u četiri grupe. Vrtić u svom programu nudi petosatni i desetosatni program čuvanja djece. Godine 2011. broj upisane djece bio je 90, a do 2015. godine se povećao za 14 %. Trenutni je u vrtiću zaposleno 12 osoba. Za djecu s posebnim potrebama u vrtiću je organiziran prilagođen program. Dječji je vrtić smješten u iznajmljenom prostoru u sklopu Doma zdravlja što ne zadovoljava trenutne potrebe stanovništva. Osnovna škola Opuzen nalazi se Opuzenu, a pokriva područje Grada Opuzena i Općine Slivno Ravno. Pri školi djeluju Područna škola Blace i Osnovna glazbena škola čija s nastava odvija u specijaliziranim i dobro opremljenim učionicama u dvije školske zgrade - u matičnoj školi u Opuzenu i područnoj školi u primorskom mjestu Blacama. Školske godine 2014./15. u školu je upisano 348 učenika u 16 razrednih odjela. U matičnoj i područnoj školi nastava se odvija u jednoj smjeni. Na području Grada postoji i umjetnička osnovna škola - Glazbena osnovna škola Opuzen koju je u 2015. godini upisalo 39 učenika. Trenutni kapaciteti osnovne škole dostatni su za djecu s područja Grada Opuzena. U Osnovnoj se školi osim uobičajenog programa provodi i program prilagođen djeci s posebnim potrebama. Na području Grada djeluje i srednja škola koja omogućava nastavak školovanja osnovnoškolaca. Škola je započela s radom 1. rujna 2003. godine, Odlukom Dubrovačko-neretvanske skupštine o osnivanju Srednje poljoprivredne i tehničke škole u Opuzenu i Rješenjem Ministarstva prosvjete i športa. S radom je započela u zgradi Osnovne škole i bila je organizirana u dva odjela s ukupno 37 učenika. Danas Srednja poljoprivredna i tehnička škola uspješno nastavlja tradiciju srednjeg školstva u Opuzenu kao jedina poljoprivredna škola u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. U školskoj godini 2014./2015. u školi su bila zaposlena 33 djelatnika, a upisanih je učenika bilo 29. Iste je školske godine školu završilo 52 učenika. Nastavni se program škole sastoji od tri usmjerenja: poljoprivredni tehničar – fitofarmaceut, poljoprivredni tehničar – opći i komercijalist. U 2015./2016. godini učenici su upisali samo dva usmjerenja: komercijalist i poljoprivredni tehničar – fitofarmaceut. Za učenike koji se školuju u drugim srednjim školama Grad Opuzen osigurava subvenciju prijevoza.
23 Izvor: Državni zavod za statistiku, Popis 2001. i Popis 2011.
51
33
Program obrazovanja odraslih za poljoprivredna zanimanja na području Grada Opuzena odvija se povremeno – ovisno o isteresu potencijalnih polaznika. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji postoji mogućnost visokog obrazovanje u okviru Sveučilišta u Dubrovniku. Maturanti Grada Opuzena na Sveučilištu u Dubrovniku mogu izabrati jedan od 16 studija (Akvakultura, Brodostrojarstvo, Ekonomija, Elektrotehnička i komunikacijska tehnologija u pomorstvu, Mediji i kultura društva, Nautika, Pomorska tehnologija jahti i marina, Poslovna ekonomija smjer IT menadžment, Poslovna ekonomija smjer Marketing, Poslovna ekonomija smjer Međunarodna trgovina, Poslovna ekonomija smjer Turizam, Primijenjeno/poslovno računarstvo, restauracije i konzervacije (drvo, papir, tekstil, metal i keramika), Financijski menadžment, Sestrinstvo te Povijest Jadrana i Mediterana). Prema podatcima državnog zavoda za statistiku iz 2013. godine u tablici 12 prikazan je broj studenata s područja Grada Opuzena koji su diplomirali/završili sveučilišni ili stručni studij prema skupinama visokih učilišta.
Tablica 14 Broj studenata koji su diplomirali/završili sveučilišni ili stručni studij prema prebivalištu (Gradu Opuzenu) i skupinama visokih učilišta
Ukupno Veleučilišta Visoke škole Fakulteti stručni studij
Fakulteti sveučilišni
studij Umjetničke akademije
Broj studenata 19 1 1 2 15 -
Izvor: DZS: Visoko obrazovanje u 2013.
3.4. Kultura i zaštita kulturne baštine Kulturna baština Grada Opuzena obuhvaća dva registrirana dobra koja čine 0,25 % od ukupno 809 kulturnih dobara s područja Dubrovačko-neretvanske županije. Oba registrirana dobra spadaju u pojedinačno pokretno kulturno dobro. Pokretna kulturna dobra na području Grada Opuzena su: Torzo carice Livije Drusille i Inventar rimskih kamenih spomenika u Opuzenu. Slika 7 Trg Kralja Tomislava, Opuzen
Izvor: www.opuzen.hr
52
34
Tablica 15 Pokretna kulturna dobra Grada Opuzena Naziv Pravni status Vrsta dobra Lokacija Klasifikacija Torzo carice Livije Drusille
zaštićeno kulturno dobro
pojedinačno pokretno kulturno dobro Opuzen arheološka građa
Inventar rimskih kamenih spomenika u Opuzenu
preventivno zaštićeno kulturno dobro
pojedinačno pokretno kulturno dobro Opuzen arheološka građa
Izvor: Ministarsvo kulture
Na području Grada Opuzena postoje znamenitosti koje se ne nalaze na popisu kulturnih dobara, ali imaju značajnu povijesnu ulogu. Pojedinačni spomenici koji se nalaze na području Grada su: crkva Sv. Stjepana, Pjaca (Trg kralja Tomislava), most na Maloj Neretvi, kuća Oman, kuća Sušan, Riva te naselja Smokovo i Trnovo. Slika 8 Kip carice Livije Drusille iz Opuzena
Izvor: Ministarstvo kulture
Na području Grada Opuzena nalaze se tri knjižnice. Gradska knjižnica Opuzen osnovana je 2010. godine i nalazi se u javnom vlasništvu. Prostor knjižnice raspoređen je na 140 m2 i opremljen je s dva računala (jednim za osoblje i jednim za korisnike knjižnice), projektorom s platnom te fotokopirnim aparatom. U knjižnici se nalazi oko 6.000 naslova te oko 300 DVD-ova. Knjižnica raspolaže sredstvima osnivača24 i Ministarstva kulture, te sredstvima koja dobije prijavljujući svoje projekte na natječaje. Knjižnica ima 221 člana i dvoje zaposlenika.25
24 Grad Opuzen 25 Izvor: Podatci Naručitelja za 2014. g.
53
35
Srednja poljoprivredne i tehničke škole ima vlastitu knjižnicu koja je osnovana 2003. godine. Ona je u vlasništvu Srednje poljoprivredne i tehničke škole Opuzen. Prostor od 24 m2 koji knjižnica zauzima nedostatan je za broj naslova kojima ona raspolaže. Knjižnična građa broji 2500 naslova i pet čitaoničkih mjesta. Knjižnica je klimatizirana s pristupom internetu. U njoj je zaposlena jedna osoba na pola radnog vremena, a podatci o broju učlanjenih članova nisu dostupni. Knjižnica Osnovne škole Opuzen u javnom je vlasništvu i nalazi se u prostorijama Osnovne škole Opuzen. U knjižnici je trenutno zaposlena jedna osoba, a podatci o broju članova knjižnice nisu dostupni, jer se o njima ne vodi evidencija. Članstva se u ovoj knjižnici ne naplaćuju. Gradski trg u ljetim mjesecima postaje centar kulturnih zbivanja, dok tijekom ostalih godišnjih doba tu ulogu preuzimaju gradska dvorana, predvorje osnovne škole i crkva sv. Stjepana Prvomučenika. Na području Grada Opuzena ne postoji dom ili centar za kulturu. Grad ima u planu izgradnju objekta za kulturu te je u postupku rješavanja imovinsko pravnih odnosa kako bi se započelo s njegovom izgradnjom. Za kulturnu su ponudu Grada Opuzena osim njegove kulturne baštine od velikog značaja brojne manifestacije koje pružaju perspektivu u razvoju turističke ponude Grada. Na području Grada Opuzena odvijaju se sljedeće manifestacije: Opuzensko lito, Brutedijada, Festival zabavne glazbe Melodije hrvatskog juga, Maraton lađa, Opuzen film festival Program manifestacija je spoj kulturnih, sportskih i tradicionalnih događanja. Tradicija Opuzenskog lita odvija se u staroj jezgri Grada od lipnja do kolovoza u sklopu koje se održava festival uličnih crtača, kazališne predstave, festivali duhovne glazbe, koncerti, modne revije, sportska događanja, promocije knjiga, izložbe, proslava zaštitnika Grada, sajamski dani, maraton lađa, ćikarijada i Opuzen film festival.
Slika 9 Opuzensko lito 2016.
Izvor: Grad Opuzen
Prvog petka u mjesecu kolovozu tu se održava najstariji festival zabavne glazbe u Republici Hrvatskoj – Melodije hrvatskog juga, osnovan 1993. godine.
54
36
Slika 10 Melodije hrvatskog juga
Izvor: Grad Opuzen
Od 2003. godine u Opuzenu se održava i Neretvanska brudetijada koja je osmišljena i organizirana da svitu pokaže raznolikost neretvanskog brudeta, jedinstvenog i drugačijeg od drugih. Brudetijada se održava posljednju subotu u srpnju i sastavni je dio Opzenskog lita.
Slika 11 Neretvanska brudetijada
Izvor: Grad Opuzen
55
37
Maraton lađa je amatersko sportsko natjecanje u utrci lađa, tradicijskih plovila u dolini Neretve. Održava se jednom godišnje, druge subote u kolovozu u organizaciji Udruge lađara Neretve. Prvi maraton održan je 13. rujna 1998. Zanimljivost ove utrke je što se proteže duž rijeke Neretve od Metkovića do Ploča, rutom Metković - Kula Norinska - Krvavac - Opuzen - Komin - Banja - Šarić Struga - Rogotin - Čeveljuša - Stablina – Ploče, što iznosi 22.500 metara.
Slika 12 Maraton lađa
Izvor: Grad Opuzen
Maraton je turistička atrakcija Neretvanskog područja. Uz navedene manifestacije u tradiciji Grada Opuzena je i održavanje predkorizmenih maškara koje njeguju tradiciju od 1784. godine. O Uskrsu se njeguje običaj stražara Kristova groba, dok su u jesen neizbježni Dani Mandarina.
56
38
Slika 13 Opuzen film festival
Izvor: Grad Opuzen
3.5. Sport i rekreacija Javne potrebe u sportu, za koje se sredstva osiguravaju u proračunu Grada Opuzena jesu sportske djelatnosti, poslovi, akcije i manifestacije u sportu od interesa za Grad Opuzen. Raspodjela sredstava temelji se na analizi programa sportskih udruga i programskih aktivnosti udruga. Grad osigurava sredstva za poticanje i promicanje sporta, unaprjeđenje i održavanje sportskih objekata, treninga, organizaciju i provođenje sustava natjecanja. U 2015. godini Grad Opuzen je osigurao 517.000 kuna, od čega je za zajednicu sportskih udruga Grada predviđeno 467.000 kn, dok je za sanaciju sportske dvorane Opuzen predviđeno 50.000 kn.26 U Opuzenu postoji ustanova za upravljanje sportskim objektima koja je u javnom i privatnom vlasništvu. Ustanova obavlja djelatnosti upravljanja i održavanja sljedećih sportskih objekata: jedne dvorane, dva stadiona i dva boćališta. U njoj je zaposleno troje djelatnika.27 Na području Grada Opuzena postoje sljedeći sportski klubovi: udruga Mandarina cup Opuzen, udruga Amaterski malonogometni klub Opuzen, nogometni klub Neretvanac, rukometni klub Opuzen Tehnodelta, rukometni klub Opus, avanturistički klub Osmica i ženski rukometni klub Neretvanka Opuzen.
3.6. Religija Grad Opuzen može se opisati kao izrazito katoličko područje u kojemu se čak 95 % stanovnika izjasnilo katolicima na službenom popisu 2011. godine. Na području Grada nalaze se tri
26 Program javnih potreba u sportu Grada Opuzena za 2015. godinu 27 Podatci na dan 31. srpnja 2015. godine
57
39
katolička religijska objekta: župna crkva sv. Stjepana prvomučenika, župni ured sv. Stjepana prvomučenika i samostan časnih sestara.
Tablica 16 Broj stanovnika prema vjerskoj pripadnosti Vjerska pripadnost U Županiji u Gradu/Općini
Katolici 110.256 3.104 Pravoslavci 2.509 24 Protestanti 162 1 Ostali kršćani 189 1 Muslimani 2.927 3 Židovi 16 0 Istočne religije 45 0 Ostale religije, pokreti i svjetonazori 44 2 Agnostici i skeptici 761 22 Nisu vjernici i ateisti 3.143 57 Ne izjašnjavaju se 2.210 38 Nepoznato 306 2
Izvor: www.dzs.hr
Da se u Gradu Opuzenu drži do vjerskih običaja ide u prilog činjenica da je deset od sveukupno 15 brakova u 2013. godini sklopljeno u crkvama.
Grafikon 16 Građanski i vjerski brakovi sklopljeni 2013. u RH, Dubrovačko – neretvanskoj županiji i Gradu Opuzenu
Izvor: www.dzs.hr
3.7. Mjere zaštite ljudi i imovine Policijska postaja Metković kao policijska postaja treće kategorije djeluje na području gradova Metković i Opuzen te općina Pojezerje, Kula Norinska, Zažablje i Slivno, na sveukupnoj površini od 284,1 km2, gdje živi približno 25.000 stanovnika. Policijska postaja Metković ustrojena je kao postaja mješovitog tipa, koja u svojoj nadležnosti obuhvaća poslove operativnog dežurstva, temeljne policije, prometne policije, kriminalističke policije, zaštite državne granice i upravnih poslova. U policijskoj postaji organizirano je dvadesetčetverosatno operativno dežurstvo koje zaprima dojave od građana i upućuje policijske službenike na obavljanje zadaća na terenu. Drugi poslovi obuhvaćaju izdavanje, promjenu i zamjenu osobnih iskaznica, putovnica, vozačkih dozvola, prometne
5
264
8.302
10
335
10.867
0 2000 4000 6000 8000 10000 12000
Grad Opuzen
Dubrovačko-neretvanska županija
Republika Hrvatska
Vjerski brak Građanski brak
58
40
dokumentacije, registracije vozila, poslove u svezi nabavke i registracije oružja, poslove državljanstva, poslove sa strancima i poslove povezane s javnim okupljanjima28. U analiziranom razdoblju od 2011. do 2014. utvrđeno je da se broj prekršaja na području Grada Opuzena iz godine u godinu smanjivao. Godine 2011. on je iznosio 29, a 2014. godine 19. U navedenom razdoblju prosječno je godišnje zabilježeno 33 javnih okupljanja. Može se primijetiti da je prethodnih godina zabilježeno i opadanje broja prekršaja iz ostalih zakona, kao i broja prometnih nesreća. Odnos broja prijavljenih i riješenih kaznenih dijela prikazan je u grafikonu 14.
Grafikon 17 Odnos broja prijavljenih i riješenih kaznenih djela na području Grada Opuzena od 2011. do 2014.
Izvor: MUP, Ispostava Metković
U Gradu Opuzenu nema službe koja bi se bavila prekršajnim postupcima prvog stupnja i poslovima međunarodne pravne pomoći. Ostale jedinice za zaštitu građana i njihove imovine poput zatvora, Državnog odvjetništva, zaštitarske djelatnosti te uprave za zaštitu i spašavanje nisu organizirane i smještene na području Grada Opuzena. Na području Grada nije formirana javna vatrogasna postrojba, ali djeluje jedno dobrovoljno vatrogasno društvo – DVD Opuzen koje je osnovano 2000. godine. Sredstva društva se osiguravaju iz Grada, Županijske vatrogasne zajednice, te od članova društva. U DVD-u Opuzen zaposleno je pet osoba, od čega je jedna stalnozaposlena, a ostali su sezonski radnici.
3.8. Stanovanje i javne zgrade Prema podatcima iz Popisa stanovništva 2011. godine napravljena je analize stanovanja na području Grada Opuzena što je prikazano tablicom 15.
Tablica 17 Stanovanje i javne zgrade u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i Gradu Opuzenu U Županiji U Gradu Opuzenu Ukupno stanova (neovisno o vlasništvu) 64.679 1.387 Ukupna površina stanova/stambenih kuća (u m²) 4.999.629 126.483
Broj stanova/stambenih kuća koji imaju instalacije Vodovod 40.441 1.073
28 http://www.dubrovacko-neretvanska.policija.hr/
0
5
10
15
20
25
30
35
2011 2012 2013 2014
Broj prekršaja Broj rješenja kaznenih dijela
59
41
U Županiji U Gradu Opuzenu Kanalizacija 40.421 1.073 Električna energija 40.558 1.074 Plin 634 21
Stanovi za stalno stanovanje Ukupno 52.462 1.387 Nastanjeni 40.605 1.321 Privremeno nastanjeni 9.720 1.075 Napušteni 2.137 218
Stanovi koji se koriste povremeno Za odmor i rekreaciju 7.027 55 Ukupna površina stanova za odmor i
rekreaciju u m² 521.429 4.521
U vrijeme sezonskih radova u poljoprivredi 264 10
Stanovi u kojima se samo obavlja djelatnost Iznajmljivanje turistima 4.746 1 Ostale djelatnosti 180 -
Izvor: www.dzs.hr
Prema podatcima popisa stanovništva iz 2011. godine, na području Grada Opuzena nalazi se 1387 stambenih jedinica, od čega je stalno nastanjena 1.321 ili 95 % stanova. Sveukupni broj stanova Grada Opuzena čini 3 % svih stanova Dubrovačko-neretvanske županije. Prosječna površina stana analiziranog područja je 91,19 m2, što je više od županijskog prosjeka koji iznosi 77,29 m2. Od ukupnog broja stanova njih 55 na području Grada namijenjeno je odmoru i rekreaciji. Oni čine 4 % svih stanova toga područja, a prosječna veličina takvih stanova je 82,2 m2, što je više od županijskog prosjeka koji iznosi 74,20 m2.
60
42
4. ZAŠTITA OKOLIŠA I INFRASTRUKTURA 4.1. Zaštita okoliša
4.1.1. Upravljanje otpadom Za poslove upravljanja otpadom na području Grada Opuzena zadužena je Čistoća Opuzen d.o.o. Ona posluje samostalno od 9. studenoga 1999. godine, a prije toga bila je u sastavu javnog komunalnog poduzeća Posrednica Opuzen. Društvo posluje na dvije lokacije i to na adresi Matice hrvatske 9, gdje je smještena Uprava društva, financijsko računovodstveni i opći sektor, a na lokaciji Trg Opuzenske bojne 1 smješten je tehničko-operativni sektor. Čistoća Opuzen aktivno sudjeluje u edukacijama građana o razvoju sustava odvojenog skupljanja otpada. Odvoz komunalnog otpada za domaćinstva u višim stambenim jedinicama/zgradama obavlja se putem kontejnera koji su dodijeljeni svakoj zgradi zasebno po broju stanara zgrade. Komunalno poduzeće posjeduje dva vozila za preuzimanje komunalnog otpada i broji pet zaposlenika koji se brinu o zbrinjavanju otpada29. Grad Opuzen svoj otpad odlaže na odlagalište otpada Dubravica koje se nalazi na prostoru Grada Metkovića. Ukupna površina odlagališta iznosi oko 4 ha. Na ovo odlagalište Grad Opuzen odvozi smeće iz 480 kanti i 70 kontejnera. U tablici 16 prikazan je broj korisnika usluga komunalnog poduzeća, količina otpada s područja Grada, te godišnja cijena odlaganja 1 tone otpada. Razdoblje pregleda odnosi se na razdoblje od 1. siječnja 2011. do 31. srpnja 2015. godine.
Tablica 18 Pregled korisnika usluga komunalnog poduzeća, količine otpada s područja Grada i godišnja cijena odlaganja 1 tone otpada
2011. 2012. 2013. 2014. 2015.
Broj korisnika komunalnih usluga
fizičkih osoba 1.024 1.028 1.032 1.039 1.045
pravnih osoba 87 84 80 79 77
Količina otpada s područja JLS-a u tonama 1.238 1.082 1.185 1.139 692 Godišnja cijena odlaganja 1 t otpada 230,00 230,00 230,00 230,00 230,00
Izvor: Grad Opuzen
Na području Grada Opuzena sanirana su tri divlja odlagališta. Kako bi se spriječilo stvaranje novih divljih odlagališta i smanjio odvoz otpada na odlagalište otpada Dubravica Grad planira izgradnju reciklažnog dvorišta sa svim zakonom predviđenim sadržajima (NN 94/13). U okviru reciklažnog dvorišta potrebno je organizirati sljedeće aktivnosti:
• prihvat odvojeno prikupljenih otpadnih materijala • odvajanje nečistoća i sortiranje prema vrstama pojedinih kategorija otpadnih tvari • prešanje i baliranje i • privremeno skladištenje.
29 Podatci na dan 31.12.2014.
61
43
Izgradnjom reciklažnog dvorišta Grad Opuzen bi riješio problem prikupljanja problematičnog otpada, otpadnog papira, metala, stakla, plastike i tekstila te krupnog (glomaznog) komunalnog otpada.
4.1.2. Upravljanje prirodnim resursima i zaštita prirodnih bogatstava
Na području Grada Opuzena provodio se projekt LEGEND koji je obuhvaćao aktivnosti niskoentalpijskih geotermalnih energetskih demonstracijskih sustava za energetski učinkovitu gradnju u jadranskom području. Kako bi se ukazalo da je geotermalna tehnologija izvodljiva, troškovno efikasna i zrela te da ima veliki potencijal smanjenja emisija stakleničkih plinova i uštede energije, za pilot investiciju u Dubrovačko-neretvanskoj županiji odabrana je Osnovna škola Opuzen. Projekt se provodio od lipnja 2012. godine do ožujka 2015. godine. U tom periodu dio škole se orijentirao na obnovljivi izvor energije pa se sustav termotehničkog grijanja s loživim uljem zamijenio dizalicom topline iz tla kao novim izvorom energije. Na analiziranom području ne upravlja se organizirano ostalim prirodnim resursima: vodom, drvom, naftom, prirodnim plinom i biomasom. Sukladno Zakonu o zaštiti prirode (80/13) Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području Dubrovačko-neretvanske županije (DNŽ) upravlja zaštićenim dijelovima prirode navedenog područja. Na području Grada Opuzena nalazi se močvarno područje delta Neretve, a na njenom jugoistočnom dijelu smješten je ihtiološko-ornitološki rezervat. Delta Neretve sadrži najveće i najvrjednije ostatke sredozemnih močvara u Hrvatskoj i jedno je od malobrojnih takvih područja koja su preostala u Europi. Delta Neretve je područje od međunarodne važnosti koje je uvršteno u europsku ekološku mrežu NATURA 2000, a obuhvaća područje od 22 795,50 ha.30
Slika 14 Područje obuhvata močvarnog područja delte Neretve
Izvor: http://natura2000.dzzp.hr/natura/
30 Podatci preuzeti sa web-stranice Natura 2000, http://natura2000.dzzp.hr/natura/
62
44
Posebni je ornitološko-ihtiološki rezervat morsko-priobalni dio područja Grada Opuzena - delta Neretve i otočić Osinj. Ovo područje predstavlja zaštićeno područje morskog akvatorija na kojemu je danas prisutno bogatstvo životinjskog svijeta ptica i riba s povoljnim uvjetima za zadržavanje i razvoj pa je zaštićen u kategoriji posebnog rezervata.
4.2. Infrastruktura
4.2.1. Prometna infrastruktura U narednoj tablici dana su osnovna obilježja prometne infrastrukture na području Grada Opuzena i njegovom neposrednom okruženju. Tablica 19 Prometna infrastruktura
CESTOVNI PROMET
Autocesta Najbliža autocesta je A1 Zagreb-Split-Dubrovnik, udaljenost najbližeg ulaza Karamatići od središta Grada Opuzena je 20 km.
Državne ceste Državna cesta D9 granični prijelaz Metković (granica s BiH) – Opuzen – D8
Županijska cesta Županijska cesta ŽC6219 Buk Vlaka (L69010) – Podgradina – Opuzen (D9)
Lokalna cesta LC 69010 D8 – Blace – Mihalj – Tuštevac – Lovorje – D8 LC 69011 Opuzen (D9) – Podgradina
ZRAČNI PROMET
Zračna luka Najbliža se zračna luka nalazi u Gradu Dubrovniku (Čilipi), a od Opuzena je udaljena 107 km. Zračna luka Split (Resnik) udaljena je xx km.
ŽELJEZNIČKI PROMET
Željeznica Na području Grada nalazi se pruga od značaja za međunarodni promet.
GRANIČNI PRIJELAZ
Granični prijelaz Najbliži granični prijelazi su Doljani (Metković) – 11 km i Klek – 17 km.
PLOVNI PUT
Plovni put Plovni put Neretva
MORSKE LUKE Morske luke Luka Ploče, (koridor Vc) nalazi se 16 kilometara od Opuzena
Grad Opuzen ima veoma povoljan prometni položaj. Smješten je na koridorima važnih prometnih infrastruktura (državnih i županijskih cesta te željezničke pruge) koji ga presijecaju u smjeru sjever-jug i istok-zapad. Od značajnih cestovnih pravaca Gradom prolazi državna cesta DC-9 (granični prijelaz Metković (granica s BiH) – Opuzen – D8). Na području Grada Opuzena na DC-9 u pravcu Metkovića nalazi se međunarodni cestovni granični prijelaz prve kategorije za putnički i teretni promet Metković-Doljani. Državna cesta DC-8 glavni je prometni pravac koji osigurava vezu centralnog dijela Hrvatske preko Grada Opuzena rubnim istočnim dijelom priobalnog područja Republike. Na području Grada Opuzena djeluju dva subjekta zadužena za održavanje cesta: Županijska uprava za ceste i Dubrovnik ceste d.o.o. Veliki dio cesta Grada Opuzena nema adekvatnu kolničku strukturu, a dio pločnika ne odgovara zakonski propisanim standardima. Nerazvrstane ceste Grada Opuzena su makadamski putovi. Grad ima osiguranih 200 parkirnih mjesta koja se nalaze na javnim otvorenim površinama, dva autobusna stajališta, a za građane su organizirane dvije prigradske autobusne linije.31 31 Podatci na dan 31. prosinca 2014. godine.
63
45
Duljina željezničke pruge (jednokolosječne) na području Grada iznosi 2,5 km. Za ukrcaj i iskrcaj tereta osigurano je jedno željezničko stajalište, a putnički promet je ukinut. Osim cestovnih i željezničkih pravaca na području Grada nalazi se i plovni put Neretve za brodove do 1500 tona za koje nije osigurano pristanište. Grad Opuzen nema autobusni kolodvor, već samo autobusne postaje.
4.2.2. Komunalna infrastruktura Prema Zakonu o komunalnom gospodarstvu, komunalne djelatnosti jesu: opskrba pitkom vodom, odvodnja i pročišćivanje otpadnih voda prijevoz putnika u javnom prometu, odlaganje komunalnog otpada, održavanje javnih površina, tržnice na malo, održavanje groblja i krematorija, obavljanje dimnjačarskih poslova, javna rasvjeta te druge slične djelatnosti kojima se zadovoljavaju potrebe lokalnog stanovništva. Komunalna infrastruktura Grada Opuzena obuhvaća:
• vodoopskrbni sustav • odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda • održavanje javnih površina • tržnice na malo • održavanje groblja.
Vodoopskrbni sustav na području Grada Opuzena
Naziv vodoopskrbnog sustava Grada Opuzena je NPKLM32 Korčula d.o.o., a operator vodoopskrbnog sustava Opuzena je tvrtka Vodovod Opuzen koja kupuje vodu od NPKLM Korčule d.o.o. i distribuira je kućanstvima i privredama koje su spojene na vodoopskrbni sustav. Vodoopskrbni se sustav u 2014. godini područjem Grada Opuzena protezao na 30 km. Prema vrsti vodoopskrbe to je sustav sa zatvorenom vodoopskrbom, a prema pogonskom režimu je gravitacijski vodoopskrbni sustav. Potrošnja vode po stanovniku za potrebe kućanstva u prethodnoj je godini bila 4,28 m3, a za potrebe industrije 14,70 m3. Izvorište sustava je površinsko, a vodozahvat se radi na izvorištu Prud. Sustav vodoopskrbe zadovoljava potrebe Grada.
Odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda na području Grada Opuzena
Na području Grada Opuzena operater za odvodnju i pročišćavanje voda je tvrtka Odvodnja Opuzen d.o.o. Duljina sustava odvodnje u 2014. godini bila je 11 km. Način prihvaćanja i odvodnje otpadnih voda je razdjelni sa četiri crpne stanice na koje je priključena 571 građevina. Sustav ima jedan prijemnik za ispuštanje otpadnih voda. Neki dijelovi Grada Opuzena još nisu
32 Neretva-Pelješac-Korčula-Lastovo-Mljet
64
46
prekriveni kanalizacijskom mrežom i pojedina kućanstva i poslovni subjekti nisu spojeni na izgrađeni sustav pa se može zaključiti da sustav ne zadovoljava u potpunosti potrebe Grada.
Održavanje javnih površina na području Grada Opuzena
Na području Grada prostire se ukupno 25.000 m2 javnih zelenih površina. Javnim zelenim površinama upravlja Čistoća Opuzen d.o.o.
Tržnice na malo na području Grada Opuzena
Opuzencima su na raspolaganju dvije tržnice. Površina tržnica iznosi 200 m2 i na njima se nalazi deset prodajnih mjesta na malo. Na tržnicama se obavlja prodaja mješovite robe, voća i povrća te prodaja ribe. Tržnicama na malo upravlja Jedinstveni upravni odjel Grada Opuzena.
Održavanje groblja na području Grada Opuzena
Na području Grada Opuzena ne postoji groblje, već se gradsko groblje nalazi u susjednoj jedinici lokalne samouprave – Slivno. Groblje sv. Roko s mrtvačnicom zauzima 25.000 m2. Na groblju nema slobodnih grobnih mjesta. Na području Grada Opuzena nema lokacija za gradnju groblja i prostornim planom nije planirana izgradnja groblja. Međusobnim sporazumom dvije jedinice lokalne samouprave (Opuzen i Slivno) riješile su način korištenja i održavanja groblja. Grobljem upravlja tvrtka Čistoća Opuzen d.o.o.
Javna rasvjeta na području Grada Opuzena
Javna rasvjeta na području Grada Opuzena koristi obične i štedne žarulja kao vrstu izvora u rasvjetnim tijelima. Odgovornost za daljinsko upravljanje javnom rasvjetom ima Grad Opuzen, a održavanje sustava obavlja tvrka koja je odabrana putem javne nabave.
65
47
5. INSTITUCIJE 5.1. Institucije regionalne i lokalne samouprave
Prema Statutu Grada Opuzena kojim se uređuje samoupravni djelokrug, njegova obilježja, javna priznanja, ustrojstvo, ovlasti i način rada tijela, Grad Opuzen je osnovan 1997. godine po Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 86/06, 125/06, 16/07, 95/08 – Odluka Ustavnog suda RH, 46/10, 145/10). Grad je samostalan u odlučivanju u poslovima iz svog samoupravnog djelokruga u skladu s Ustavom Republike Hrvatske, zakonom i Statutom Grada. Grad u svom samoupravnom djelokrugu obavlja poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji nisu Ustavom i zakonom dodijeljeni državnim tijelima i to osobito poslove koji se odnose na uređenja naselja i stanovanja, prostorno i urbanističko planiranje, komunalno gospodarstvo, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i šport, zaštitu potrošača, zaštitu unaprjeđenja prirodnog okoliša, protupožarnu i civilnu zaštitu te promet na svom području. Dan Grada Opuzena je 3. kolovoza na blagdan Sv. Stjepana Prvomučenika.
Grad Opuzen ima grb i zastavu. Grb Grada Opuzena stilizirana je varijanata povijesnog grba Grada koji se nalazi na balkonu Gradske vijećnice. Povijesni grb Grada Opuzena ima oblik poluokruglog štita u srebru. U središtu grba je kula s krovištem i sedam (četiri + tri) prozora crvene boje. U temelju kule je stilizirana neretvanska trupica plave boje. Zastava Grada Opuzena plave je boje. Omjer uže prema dužoj strani je 1:2. U središtu zastave postavljen je grb Grada Opuzena. Ova obilježja ističu tradiciju i dostojanstvo Grada Opuzena. Način uporabe i zaštita obilježja Grada Opuzena utvrđuju se posebnom odlukom gradonačelnika, u skladu sa zakonom i Statutom Grada Opuzena. Grad Opuzen smješten je u cijelosti u donjem toku rijeke Neretve i obuhvaća naselja Opuzen, Buk-Vlaka i Pržinovac. Tijela Grada Opuzena su Gradsko vijeće i gradonačelnik. Gradsko vijeće predstavničko je tijelo građana i tijelo lokalne samouprave koje donosi odluke i akte u okviru prava i dužnosti Grada te obavlja i druge poslove u skladu sa Ustavom, zakonom i ovim Statutom. Gradsko vijeće čini 13 vijećnika. Gradonačelnik je izvršno tijelo u Gradu Opuzenu. Gradonačelnik je odgovoran za ustavnost i zakonitost obavljanja poslova koji su u njegovom djelokrugu i za ustavnost i zakonitost akata upravnih tijela Grada i službi Grada
66
48
Slika 15 Grb i zastava grada Opuzena
Izvor: www.opuzen.hr
Zaposlenici Grada Opuzena
Unutar Grada Opuzena trenutno je zaposleno 12 osoba. Svih 12 osoba radi u Jedinstvenom upravnom odjelu Grada Opuzena.
Grafikon 18 Zaposlenici po godinama u Gradu Opuzenu
Izvor: Obrada autora
Prihodi Grada Opuzena
Prihodi Grada razmjerni su poslovima koje Grad obavlja u skladu sa zakonom i svojim Statutom. Prihodi Grada Opuzena su:
- gradski porezi, naknade, doprinosi i pristojbe - prihodi od imovine u vlasništvu Grada i imovinskih prava - prihodi od trgovačkih društava i drugih pravnih osoba u vlasništvu Grada, odnosno u
kojima Grad ima udjele ili dionice - prihodi od koncesija - novčane kazne i oduzeta imovinska korist za prekršaje koje propiše Grad Opuzen u
skladu sa zakonom - udio u zajedničkim porezima s Dubrovačko-neretvanskom županijom i Republikom
Hrvatskom
123456789
10111213
2011. 2012. 2013. 2014. 2015.
Broj zaposlenih u Gradu Opuzenu po godinama
67
49
- sredstva pomoći i donacije - prihodi od prodaje nefinancijske imovine - primitci od financijske imovine i zaduživanja - drugi prihodi određeni zakonom.
Izrađeni planovi od strane Grada Opuzena
Od važnih dokumenata Grada Opuzena izrađen je Prostorni plan uređenja Grada Opuzena iz ožujka 2004. godine s ciljanim izmjenama i dopunama prostornog plana uređenja Grada Opuzena iz rujna 2013. godine. Prostorni plan Grada Opuzena prikazuje koncepciju, oblike i načine korištenja prostora i predstavlja dugoročnu osnovu uređenja prostora s ciljem da se omogući razvitak svih subjekata, osigura zaštita prirodne i graditeljske vrijednosti te rezervira prostor za sve objekte komunalne infrastrukture.
Mjesni odbori na području Grada Opuzena
Na području Grada ne postoje mjesni odbori.
Trgovačka društva sa vlasničkim udjelom Grada Opuzena
Grad Opuzen ima vlasnički udio u tri trgovačka društva i to u stopostotnom udjelu. Trgovačka društva u vlasništvu Grada prikazana su u tablici u nastavku.
Tablica 20 Popis trgovačkih društava s vlasničkim udjelom Grada Opuzena Naziv trgovačkog društva Vodovod Opuzen Čistoća Opuzen Odvodnja Opuzen Pravni oblik d.o.o. d.o.o. d.o.o. Godina osnivanja 2000. 2000. 2015. NKD 2007 3600 3811 3700 Ukupni temeljni kapital trgovačkog društva (u kn) 20.000,00 20.000,00 20.000,00 Vrijednost udjela (u kn) - - -
Udio u vlasništvu u postotku 100 % u vlasništvu Grada Opuzena
100 % u vlasništvu Grada Opuzena
100 % u vlasništvu Grada Opuzena
Broj zaposlenika 31. 12. prethodne godine 11 17 0 Planirane investicije (u kn) - - - Realizirane investicije (u kn) - - -
Izvor: Grad Opuzen
Na području Grada Opuzena nije organiziran servis za građane. Sve informacije koje građani mogu dobiti nalaze se na web-stranici Grada Opuzena te u Službenom glasniku Grada Opuzena.
Članstva i partnerstva
Grad Opuzen je priključen u dvije udruge: LAG Neretvu i Udrugu gradova. LAG Neretva osnovan je 2012. godine, a obuhvaća područje ruralnih gradova i općina u dolini Neretve za primjenu procedura EU LEADER mjere Programa za ruralni razvoj. Grad Opuzen je jedna od sedam jedinica lokalne samouprave koje su članice LAG-a. Udruga gradova je nacionalna, nestranačka i nepristrana zajednica gradova osnovana 2002. godine s ciljem poticanja suradnje jedinica lokalne samouprave i promicanja zajedničkih interesa gradova u Republici Hrvatskoj. Udruga ima 121 člana i svoju djelatnost financira iz
68
50
članarine, EU fondova, međunarodnih darovnica, kotizacija od stručnih skupova, donacija, itd.
5.2. Civilno društvo Prema podatcima Ureda za udruge, na području Grada Opuzena trenutno djeluju 64 udruge različitog područja djelovanja33. One koje se financiraju iz proračuna Grada obuhvaćaju sljedeća područja: socijalna, zaštitu prava, gospodarska (poljoprivredna, lovna i ribolovna, turistička i područja ostalih gospodarskih djelatnosti), kulturna, športska te zaštitu i spašavanje.
Grafikon 19 Broj udruga po područjima djelatnosti iz Registra udruga koje djeluju na području Grada Opuzena (prema klasifikaciji 2015)
Izvor: Grad Opuzen
Od ukupno 64 udruge na području Grada Opuzena, njih 25 se financira iz proračuna Grada. U nastavku je prikazan pregled udruga financiranih iz proračunskih sredstava Grada Opuzena.
Tablica 21 Popis udruga koje se financiraju iz proračuna Grada Opuzena Redni broj Naziv Udruge
1 Zajednica sportskih udruga Grada Opuzena 2 UOSIM "Prijatelj" 3 Neretvanska udruga voćara "Mandarina" 4 Društvo Neretvana i prijatelja Neretve 5 Pčelarska udruga "Mandarina" Opuzen 6 Udruga likovnih stvaratelja "Opuzen" 7 Neretvanska riznica umjetnina i inih vrijednosti 8 Opuzenski Krnjeval 1784. 9 Maraton lađa -udruge lađara 10 Udruga obitelji poginulih branitelja Opuzen 11 Klub dragovoljnih davatelja krvi "Neretva" 12 KU "Balatura" 13 Gradska glazba Opuzen 14 Matica Hrvatska Ogranak Opuzen 15 Udruga građana "Družba Pivčeva kala"
33 Podatci na dan 31.07.2015.
0
2
13
1
9
2
43 3
12
2
7
34
34
14
2
9
344
5
14
3
10
34
0123456789
101112131415
Branitelji istradalnici
Duhovnost Kultura iumjetnost
Socijalnadjelatnost
Sport Zaštita ispašavanje
Zaštita okoliša iprirode
2011. 2012. 2013. 2014.
69
51
Redni broj Naziv Udruge 16 Radio Narona 17 UHDDR Donje neretve Opuzen Slivno 18 Udruga za očuvanje neretvanske baštine 19 Udruga Leptirić 20 Amatersko kazalište Opuzen 21 Akulturacija 22 Udruga CROBATIA 23 Počasni Blaibuški vod 24 Udruga Sunce moje malo 25 LAG-lokalna akcijska grupa
Izvor: Proračun Grada Opuzena
U tablici 19 prikazano je financiranje udruga iz proračuna Grada Opuzena od 2011. do 2015. godine. Iz tablice je vidljivo da Grad financira 25 udruga iz svog proračuna, a u 2014. godini za njih je izdvojio 839 157 kuna.
Tablica 22 Udio financirana udruga u Gradu Opuzenu Financiranje udruga iz proračuna Godine 2011. 2012. 2013. 2014. Broj udruga po godinama koje se financiraju iz proračuna JLS-a 25 25 25 25
Ukupan iznos potpora udrugama (u HRK) 962.275,00 876.172,00 709.561,00 839.157,00
Izvor: Podaci naručitelja
70
52
SWOT ANALIZA
Gospodarstvo SNAGE SLABOSTI
✓ Povoljan prometno-geografki položaj Grada
✓ Bogatstvo prirodnih resursa na području Grada
✓ Proizvodnja mandarina kao jedan od najvažnijih izvoznih poljoprivrednih proizvoda
✓ Velike poljoprivredne površine ✓ Aktivnost postojećih obiteljskih
poljoprivrednih gospodarstava na području Grada
✓ Razvijanje turističkog potencijala Grada
✓ Demografsko slabljenje stanovništva – zabilježeno je starenje stanovništva (2011. g).
✓ Negativan migracijski saldo (trend iseljavanja iz Grada veći od trenda doseljavanja)
✓ Tradicionalna proizvodnja bez naznake za postizanje dodatne vrijednosti proizvoda
✓ Neiskorišteni potencijal turističkih djelatnosti na području Grada
✓ Nedostatan rast obrtništva i poduzetništva na području Grada
✓ Mogućnost povećnja zaslanjenosti poljoprivrednog zemljišta
PRILIKE PRIJETNJE
✓ Moguć razvoj poljoprivrede u sklopu obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG)
✓ Mogućnost razvoja dodatne vrijednosti poljoprivrednih proizvoda
✓ Razvijanje centra kompetencija na području Grada
✓ Usklađivanje poljoprivredne proizvodnje s potrebama u turizmu čime se stvara pozitivna sinergija u gospodarskom razvoju
✓ Razvoj turizma utemeljen na prirodnim bogatstvima Grada
✓ Razvijanje seoskog (ruralnog) turizma i turizma baziranog na ekstremnim sportovima
✓ Udruživanje poduzetnika na području Grada
✓ Poticanje razvoja ruralnog prostora na temelju iskorištavanja europskih i nacionalna sredstava
✓ Propadanje gospodarstva radi trenda opadanja stanovništva i njegova starenja
✓ Moguća politička nestabilnost u regiji koja može negativno djelovati na gospodarski razvoj
✓ Loša obrazovna struktura stanovništva koja dovodi do nedostatka stručne radne snage u gospodarstvu
✓ Neplanski gospodarski razvoj kojim se može onečistiti prostor Grada čime se dovodi u pitanje mogućnost razvoja „čistog, eko“ gospodarstva
71
53
Društvene djelatnosti SNAGE SLABOSTI
✓ Postojanje vrtića, dvije osnovne škole i jedne srednje škole na području Grada
✓ Mogućnost praktičnog obrazovanja u poljoprivrednom sektoru
✓ Bogato kulturno nasljeđe na području Grada ✓ Bogata kulturna ponuda – osim kulturne
baštine od velikog značaja su brojne manifestacije
✓ Postojanje ustanove za upravljanje sportskim objektima
✓ Djelovanje sedam sportskih udruga na području Grada
✓ Iskustvo u praćenju ekstremnih sportova i upoznavanja međunarodnih ekstremnih sportova te organiziranje i provođenje tečajeva i obuke
✓ Postojanje zdravstvene ustanove za pružanje primarne zdravstvene zaštite
✓ Postojanje stomatološke ambulante na području Grada
✓ Postojanje dobrovoljnog vatrogasnog društva
✓ Smanjenje broja djece do 6 godina na području Grada
✓ Ograničeno srednjoškolsko obrazovanje na području Grada
✓ Nedostatak mogućnosti učenja jezika ✓ Nepostojanje plana upravljanja kulturnim
dobrima ✓ Nepostojanje programa zaštite kulturno-
spomeničke baštine ✓ Nepostojanje stručne osobe za upravljanje
kulturnim dobrima na području Grada ✓ Nedostatak stručnog kadra ✓ Nedostatak sportskih i rekreativnih sadržaja
na području Grada ✓ Slaba informiranost stanovništva o
mogućnostima koje pružaju sportski i rekreativni sadržaji u Gradu
✓ Udaljenost većih gradskih središta te loša prometna povezanost s drugim zdravstvenim ustanovama
✓ Prevelika udaljenost od opće bolnice (najbliža se nalazi u Dubrovniku i udaljena je 100 kilometara te je potrebno preći granicu s BIH)
✓ Nepostojanje institucije socijalne skrbi na području Grada
✓ Nepostojanje policijske postaje na području Grada
PRILIKE PRIJETNJE ✓ Modernizacija obrazovnog programa
postojeće strukovne škole ✓ Ponovno pokretanje programa obrazovanja
odraslih ✓ Mogućnost aktivne prezentacije kulturnih
dobara i tradicije na području Grada ✓ Mogućnost iskorištenja kulturnih spomenika
u turističke svrhe ✓ Povezivanje s drugim jedinicama lokalne
samouprave u okolici ✓ Brendiranje kulturnog dobra Grada ✓ Izgradnja sportskog kampa ✓ Organizacija natjecanja u ekstremnim
sportovima ✓ Promocija sporta u svrhu razvijanja turizma ✓ Bolje opremanje postojeće zdravstvene
ustanove za pružanje primarne zdravstvene zaštite
✓ Organiziranje ustanove za socijalnu skrb
✓ Mogućnost smanjenja broja djece u Općini ✓ Odlazak na srednjoškolsko obrazovanje u
druge jedinice lokalne samouprave ✓ Propadanje kulturnih spomenika zbog
neadekvatne brige o njima ✓ nedovoljno ulaganje u kulturnu baštinu i
nedovoljna valorizacija turističkog proizvoda povezanog s kulturom
✓ Nezainteresiranost sportskih udruga za suradnju u razvoju sportskih događanja na području Grada
✓ Nezainteresiranost lokalnog stanovništva za sudjelovanje u sportskim akticnostima
✓ Gašenje sportskih udruga ✓ Neadekvatno pružanje zdravstvene skrbi
koje može dovesti do propadanja zdravstvenog stanja stanovništva i njegovog odlaska u veća središta s boljom zdravstvenom uslugom
72
54
Zaštita okoliša i infrastrukutra SNAGE SLABOSTI
✓ Značajna raznolikost biljnog i životinjskog svijeta na području Grada
✓ Postojanje područja značajnog za očuvanje vrsta i staničnih tipova prema NATURA-i 2000
✓ Postojanje ornitološko-ihtiološkog rezervata
✓ Povoljan geoprometni položaj Grada ✓ Blizina značajnih prometnih pravaca i
luka ✓ Vodoopskrbni sustav koji zadovoljava
potrebe Grada ✓ Postojanje tvrtke koja upravlja grobljem,
javnim površinama i otpadom.
✓ Nepostojanje plana gospodarenja gradskim otpadom
✓ Nepostojanje specijaliziranog mjesta za prihvat opasnog otpada
✓ Nepostojanje sustava reciklaže otpada ✓ Postojeće odlagalište nije prikladno. ✓ Nedovoljna pokrivenost kanalizacijskom
mrežom ✓ Mogućnost povećanja zaslanjenosti
poljoprivrednog zemljišta
PRILIKE PRIJETNJE ✓ Razvijanje turističkih aktivnosti u skladu
s poštivanjem propisa zaštićenog područja
✓ Edukacija lokalnog stanovništva o razvrstavanju otpada i zaštiti okoliša
✓ Povećanje svijesti lokalnog stanovništva o važnosti očuvanja i zaštite okoliša
✓ Izgradnja i sanacija odlagališta otpada u standardima europske legislative
✓ Izgradnja reciklažnog dvorišta
✓ Nepoštivanje zakonskih regulativa ✓ Povećanje cijene komunalne usluge ✓ Nedovoljna kontrola prilikom odlaganja otpada ✓ Nedovoljna zaštita okoliša. ✓ Nezainteresiranost lokalnog stanovništva za
edukacije o razvrstavanju otpada i zaštiti okoliša ✓ Nesrazmjerni razvoj djelatnosti koje bi mogle
posredno i neposredno narušiti ekološku ravnotežu prostora
73
55
VIZIJA I PRIORITETI GRADA OPUZENA
VIZIJA GRADA OPUZENA Vizija Grada Opuzena predstavlja strateške razvojne smjernice za petogodišnje razdoblje, te predstavlja sažetu i jasnu zamisao o željenom stanju Grada u budućnosti. Predložena vizija ima svoj kontinuitet u navedenom razdoblju i referira se na ključne točke u razvoju a zasniva se na rezultatima izrađene analize stanja, održanih radnih skupina u Gradu te izrađene SWOT analize. Vizija Grada Opuzena za razdoblje 2015. – 2020. glasi:
Vizija Grada Opuzena postavljena za petogodišnje razdoblje predstavlja usmjerenje prema daljnjem razvoju poljoprivrede, kreiranju preduvijeta za iskorak prema prerađivačkoj industiriji, turizma te očuvanja prirodnih resursa kao i njihove valorizacije, te je usmjerena na razvoj društvene infrastrukture. Kako bi ispunila navedene ciljeve usmjeriti će svoja znanja i resurse na osiguravanje razvoja područja Grada u cilju zadovoljavanja potreba stanovništva. Petogodišnjom vizijom Grad će osigurati razvoj i zaštitu prostora na način da će dobro upravljati komunalnom imovinom, davati podršku u socijalnoj skrbi građana, zadovoljiti i unaprijediti potrebe za obrazovanjem djece, promicati će kulturna i sportska događanja, promicati će poduzetništvo i osigurati uvjete za razvoj poljoprivredne i prerađivačke proizvodnje korištenjem tradicionalnih kultura s područja neretve i kreiranja njihove dodatne vrijednosti kako bi se potigla veća konkurentnost na tržištu. Vizija predviđa snažno povezivanje poljoprivrede kroz plasman primarnih poljoprivrednih proizvoda na području Grada te plasmana proizvoda kroz prerađivačku proizvodnju koja se planira odvijati u Opuzenu. Navedenu viziju Grad Opuzen će postići djelovanjem kroz prioritetne mjere kojima će dugoročno pridonijeti razvoju područja. Vizija Grada Opuzena se utvrdila pregledom ključnih vrijednosti koje su se identificirale u prethodno izrađenoj analizi stanja. One uključuju poljoprivredu, turizam i prirodne resurse. Kako bi se one na ispravan način verificirale i doprinijele održivosti razvoja ključnih sektora koji djeluju na području Grada Opuzena zaključeno je da se naglasak stavi na kreiranje dodane vrijednosti u mediteransko poljoprivrednom i prehrambeno - prerađivačkom sektoru unutar
Opuzen je središte kreiranja dodane vrijednosti u mediteransko poljoprivrednom i prehrambeno - prerađivačkom sektoru, štiti prirodnu i okolišnu
raznolikost, te skrbi o razvoju društvene infrastrukture za sve građane.
74
56
sektora poljoprivrede koja je neizostavan dio razvoja Grada. Cijelo područje doline Neretve, pa i Grada Opuzena, okarakterizirano je kao mjesto uzgoja mandarine. Uz mandarinu postoji i tradicionalni uzgoj ostalog voća i povrća koji se plasiraju kao primarni i sekundarni poljoprivredni proizvoda na tržište. Prirodna i okolišna raznolikost koja se nalazi na području Grada Opuzena će se održivo koristiti te će se time doprinijeti razvoju turizma i povećanju dohotka stanovnika ovoga kraja.
75
57
STRATEŠKI CILJEVI GRADA OPUZENA Strateški ciljevi predstavljaju pravac razvoja jedinice lokalne samouprave (JLS) te su usmjereni na stvaranje poticajnih životnih uvijeta, podizanje kvalitete života stanovništva Grada, poticanja stvaranja radnih mjesta i smanjivanja odlijeva stanovnika Grada. Strateški ciljevi predstavljaju željena buduća stanja uz upotrebu raspoloživih resursa. Strateški ciljevi su određeni temeljem provedene analize stanja te predstavljaju smjer kretanja i djelovanja Grada Opuzena u petogodišnjem razdoblju. Provedbom strateških ciljeva doprinjeti će se ostvarenju definirane vizije. Strateški ciljevi te njihovi prioriteti usklađeni su sa strateškim ciljevima EU i relevantnim nacionalnim okvirom Republike Hrvatske. Definirani strateški ciljevi usmjereni su na unapređenje komunalne infrastrukture, gospodarski razvoj Grada, podizanje kvalitete života stanovništva te na zaštitu okoliša koja je biti segment u razvoju Grada. Temeljem izrađene analize stanja, odrađenih radnih skupina i definiranja SWOT analize i vizije u Gradu Opuzenu definirana su tri strateška cilja (SC):
Nadogradnja poljoprivrednog sektora prema prehrambeno prerađivačkom sektoru
SC1
SC2 Zaštita prirodne i okolišne raznolikosti kao podloga za kvalitetan život
Razvoj društvene, komunalne i javne infrastrukture
SC3
76
58
Područje Grada Opuzena svojim prirodnim obilježjima pogodno je za poljoprivrednu proizvodnju te je jedan od primarnih i strateških pravaca razvoja Grada Opuzena. Ukupna raspoloživa poljoprivredna površina na području Grada iznosi 1251,15 ha te ju je potrebno pravilno usmjeriti i iskoristiti s ciljem razvoja primarnih i sekundarnih poljoprivrednih proizvoda i njihovog plasmana na tržište. Navedenim strateškim ciljem želi se doprinijeti razvoju poljoprivrednih aktivnosti zbog iskorištavanja već postojećih vrijednih resursa te poticanja već postojeće tradicionalne poljoprivredne proizvodnje koja je karakteristična za područje Grada. Prehrambeno – prerađivački sektor jedan je od ključnih pokretača održivog gospodarskog razvoja koji se bazira na učinkovitoj upotrebi resursa (poljoprivrednih), primjeni inovacija i znanja u proizvodnji hrane. Provođenjem SC1 stvoriti će se uvijeti za razvoj poslovne i znanstveno istraživačke infrastrukture te potporne institucije kako bi se stvorila kokurentnost proizvoda s područja doline Neretve. Nadogradnjom poljprivrednog sektora, uz već navede uvijete, se smatra i istraživanje tržišta putem kojeg će se doći do stvaranja novih inovativnih proizvoda koji će doprinjeti razvoju poljoprivrede, te će primarna poljoprivredena proizvodnja moći slijediti i stvarati trendove na tržištu. Nadogradnjom poljoprivrednog sektora smatra se i edukacija stanovništva o novim tehnologijama i primjerima dobre prakse kako bi im se ukazalo na mogućnosti učinkovitije proizvodnje. Provedbom SC1 želi se dati podršku jačanju konkurentnosti poljoprivrednih proizvoda koji imaju naglasak na očuvanje tradicije i njegovanju posebnosti tradicijske proizvodnje i izvornosti sortimenta koje ima ovo područje. Strateškim ciljem se želi potaknuti brendiranje poljoprivrednih proizvoda s područja Grada Opuzena koji zbog posebnosti zemljopisnog položaja, klimatskih uvjeta te tradicije uzgoja posjeduju veliki broj autohtonih prehrambenih proizvoda koji zbog tehnoloških, prehrambenih i organoleptičkih specifičnosti mogu konkurirati na tržištu.
STRATEŠKI CILJ 1: Nadogradnja poljoprivrednog sektora prema prehrambeno prerađivačkom sektoru
77
59
Grad Opuzen posjeduje bogatu prirodnu baštinu te se na njegovom području nalazi dio najvrijednijeg močvarnog područja koje pripada ekološkoj mreži NATURA 2000 - delta Neretve unutar koje se nalazi i posebni rezervat ornitološko-ihtiološki (delta Neretve i otočić Osinj). Unutar močvarnog područja nalazi se značajno prirodno područje koje ima karakteristike močvarnog staništa te važnog staništa životinjskog svijeta. Provedbom strateškog cilja 2 Grad želi potaknuti valoriziranje prirodnih resursa na način da prirodni resursi osiguraju vrijednosti stanovništvu, ali i pružaju održivost koja je neophodna za buduće generacije. Ovim ciljem osigurati će se mjere za poticanje razvoja poduzetništva utemeljenog na prirodnoj baštini u skladu s mjerama njezine zaštite i očuvanja te poštivanja načela održivog razvoja. Provođenjem prioriteta i mjera u okviru ovog strateškog cilja se želi postići veća odgovornost stanovništva i gospodarskih subjekata u vezi sa zaštitom okoliša te će ih se educirati o brizi za okoliš i sigurnosti sredine u kojoj žive i posluju. Područje Neretve samim time i Grad Opuzen najpoznatije je stanište jegulja u Hrvatskoj, što ujedno predstavlja i najpoznatiju regiju po pripremi specijaliteta od jegilja. Uz jegulje, gastronomsku ponudu Grada utpopunjuju žabe, ptica liska, riječna riba i rakovi, te uzgoj goveda, ovaca i koza. Kako bi se zadovoljile potrebe potrošaća koje su temeljene na tradiciji i korištenju izvornih genotipova ovim strateškim ciljem se želi doprinijeti poticanju uzgoja postojećih starih pasmina i održivog korištenja divlje populacije životinja. Izvorne i zaštićene pasmine domaćih životinja poticaj su oživljavanja područja Grada te se osigurava stanovništvu dodatni prihod. Nekontrolirana upotreba pesticida dovodi do zagađenja tla i uzgojenih poljoprivrednih proizvoda. Provođenjem ovog strateškog cilja želi doprinijeti educiranju stanovnika na području Grada o neprimjerenoj primjeni pesticida, te o dobrobitima koje donosi prelazak na ekološku proizvodnju. Sudionicima edukacija će se primjerima dobre prakse ukazati kako se može poboljšati poljoprivredna proizvodnja a time i gastronomska ponuda ekološki proizvedenih autohtonih proizvoda i jela čime će se uspješno razvijati turizam na poljoprivrednim gospodarstvima i u drugim ugostiteljskim objektima. Razvojem ekološke poljoprivrede ostvaruje se očuvanje i unaprjeđenje prirodnih resursa, pridonosi se održivom razvoju te se promovira odgovornost prema okolišu što je bitno za područje Grada Opuzena s obzirom da se nalazi na području koje pripada ekološkoj mreži NATURA 2000. Na području Grada Opuzena turizam je zasnovan na atrakcijama kulturno - povijesne i prirodne baštine. Područje koje obuhvaća rijeka Neretva obilježeno je kao močvarno područje koje predstavlja osnovnu turističku atrakciju koja određuje glavne značajke specifičnih oblika turizma (ruralni turizam, eko turizam, sportski turizam, gastro turizam i drugi). Područje Grada ima potencijal za razvoj specifičnih oblika turizma koji imaju naglasak na tradicionalnom načinu gospodarenja prirodnim resursima. Razvojem specifičnih oblika
STRATEŠKI CILJ 2: Zaštita prirodne i okolišne raznolikosti kao podloga za kvalitetan život
78
60
turizma omogućit će se stvaranje novih i inovativnih proizvoda i usluga zasnovanih na tradiciji ovog područja. Slijedom navedenog vidljivo je da je razvoj turizma na području Grada Opuzena okarakteriziran na neretvanskim posebnostima, prirodnoj baštini i bogatoj gastronomskoj ponudi koji omogućuju razvoj turizma na području Grada. Provođenjem strateškog cilja 2 želi se potaknuti razvoj turizma koji će se bazirati na gastronomskom, ekološkom, kulturnom i sportskom turizmu. Ovaj cilj je također u direknoj, pozitivnoj vezi sa prethodnim strateškim ciljem budući će kreirani proizvodi direktno distribuirati putem turističke ponude te će ujedno predstavljati sastavni dio cjelokupne turističke ponude s naglaskom na gastronomski segment.
79
61
Podizanjem kvalitete života stanovnika osigurati će se ulaganjima i poticanjem projekata i programa u području društvene, komunalne i javne infrastrukture. Razvojem navedene infrastrukture želi se stanovnicima osigurati odgovarajuća razina komunalnih usluga i pristup servisima socijalne i zdravstvene skrbi. Ovim strateški ciljem obuhvatiti će se spektar društvenih potreba kao što su obrazovanje, zdravstvo i socijalna skrb te šport i rekreacija, te komunalna i javna infrastruktura koja je temelj za funkcioniranje jedinice lokalne samouprave. Poboljšanjem komunalne i javne infrastrukture želi se osigurati sustav koji predstavlja uravnoteženi razvoj i cjelokupni napredak na području Grada Opuzena. Izgradnjom komunalne infrastrukture doprinjeti će se boljoj zaštiti okoliša na području Grada čime se postiže i usklađenost s prethodnim strateškim ciljem koji je orijentiran na valorizaciju prirodne baštine. Osim komunalne infrastrukture ovaj strateški cilj želi napore jedinice lokalne samouprave, ali i drugih dionika s ovom područja, usmjeri na razvoj zajednice koja potiče cjeloživotno učenje, razvoj intelektualnog kapitala te osigurava preduvjete za brigu o marginaliziranim skupinama stanovništva.
STRATEŠKI CILJ 3: Razvoj društvene, komunalne i javne infrastrukture
80
62
CLJEVI I MJERE Mjere razvoja su najvažniji dio Strateškog razvojnog programa. One predstavljaju konkretizaciju strategije (ciljeva i prioriteta) u pojedinoj jedinici lokalne samouprave. Mjera razvoja predstavljaju projekt ili skupinu projekata koje treba provesti kako bi se ostavrio određeni cilj. Kako se u prethodnom poglavlju iznijela vizija Grada za buduće razdoblje te su iz nje proizašla tri strateška cilja, u ovom poglavlju će se razraditi prioriteti za realizaciju navedenih strateških ciljeva te mjera razvoja koje je Grad definirao. U nastavku je prikazana shema vizije, ciljeva i prioriteta Grada Opuzena.
Tablica 23 Shema Vizije, ciljeva i prioriteta Grada Opuzena
Vizi
ja Opuzen je središte kreiranja dodane vrijednosti u mediteransko
poljoprivrednom i prehrambeno - prerađivačkom sektoru, štiti prirodnu i okolišnu raznolikost, te skrbi o razvoju društvene infrastrukture za
sve građane.
Cilj
evi
SC1. Nadogradnja
poljoprivrednog sektora prema prehrambeno
prerađivačkom sektoru
SC2. Zaštita prirodne i
okolišne raznolikosti kao podloga za kvalitetan
život
SC3. Razvoj društvene, komunalne i javne
infrastrukture
Prio
rite
ti
1.1. Uspostavljanje suradnje između
znanstveno istraživačke zajednice i proizvođača
poljoprivrednih proizvoda
2.1. Suglasje između zaštićenih područja,
stanovništva i gospodarskih aktivnosti
3.1. Razvoj društvene infrastrukture na području Grada
1.2. Povećanje prihoda poljoprivrednih
proizvođača (OPG, obrti, d.o.o.)
2.2. Održivo korištenje životinjskih vrsta u funkciji tradicionalne gastronomije
3.2. Razvoj komunalne /javne infrastrukture na
području Grada
2.3. Održiva upotreba zaštitnih sredstava u
poljoprivrednoj proizvodnji
2.4. Razvoj turizma na Neretvasnkim posebnostima
Izvor: Izrada autora
81
63
Nakon određenih prioriteta razrađuju se mjere koje će dovesti do uspješne provedbe prioriteta, a time će se dosegnuti i navedeni strateški ciljevi. Kao što je prethodno spomenuto mjere razvoja su jedan od najvažnijih dijelova Strateškog razvojnog programa Grada budući definiraju konkretnu izvedbu razvojnog programa u narednom razdoblju. Strateški razvojni program Grada Opuzena sadržava razrađene mjere razvoja koje su navedene u narednim poglavljima. Mjere razvoja definiraju se prema resursima konkretnog područja te su razrađene u direktnoj komunikaciji s predstavnicima jedinice lokalne samouprave. Sve mjere razvoja koje su definirane razrađene u softveru za upravljanje razvojem te je na taj način kreirana baza projektnih ideja koja Gradu može služiti kao pomoć pri predlaganju projekata na natječaje i javne pozive. Razradom projektnih ideja u softveru olakšava se njihovo daljnje sustavno praćenje, te se omogućava njihovo ažuriranje i nadopunjavanje. Grad Opuzen je u svoju strategiju razvoja uvrstio 35 projektnih ideja koji su razvrstani u 8 prioriteta unutar 3 cilja. U toku određivanja ciljeva, prioriteta i mjera definirani su i indikatori koji će pratiti uspješnost provedbe Strateškog razvojnog programa Grada Opuzena. Ciljane vrijednosti indikatora definirane su u ovom dokumentu i obuhvaćaju vrijednosti na razini pojedinog prioriteta i mjere. Indikatori za uspješnost provedbe su definirani u nastavku.
Specifični cilj 1 Nadogradnja poljoprivrednog sektora prema prehrambeno prerađivačkom sektoru
Prioriteti Mjere Indikatori
1.1.
Uspostavljanje suradnje između znanstveno istraživačke zajednice i proizvođača poljoprivrednih proizvoda
1.1.1. Izgradnja CEKOM-a
• Broj uključenih poduzetnika. • Broj uključenih znanstveno-istraživačkih
institucija. • Broj realiziranih projekata CEKOM-a. • Broj novostvorenih proizvoda, zaštićenih
oblika intelektualnog vlasništva.
1.2.
Povećanje prihoda poljoprivrednih proizvođača (OPG, obrti, d.o.o.)
1.2.1. Brendiranje neretvanskih poljoprivrednih proizvoda
• Broj poljoprivrednih gospodarstava koji koriste oznaku neretvanskog brenda.
• Broj registriranih ekoloških poljoprivrednika.
1.2.2. Kreiranje novih proizvoda • Broj novo kreiranih proizvoda.
1.2.3.
Organizirana prodajna mjesta (osnivanje i povezivanje prodajnih mjesta proizvođača poljoprivrednih proizvoda)
• Broj prodajnih mjesta za distribuciju poljoprivrednih proizvoda.
82
64
Specifični cilj 2 Zaštita prirodne i okolišne raznolikosti kao podloga za kvalitetan život
Prioriteti Mjere Indikatori
2.1.
Suglasje između zaštićenih područja, stanovništva i gospodarskih aktivnosti
2.1.1. Izrada strategija zaštićenih područja, rukavaca i sl. • Broj izrađenih strategija.
2.2.
Održivo korištenje životinjskih vrsta u funkciji tradicionalne gastronomije
2.2.1. Zaštita pasmina domaćih životinja kao poticaj oživljavanja ruralnih područja
• Identificirane pasmine domaćih životinja važne opuzenskog podneblja
• Uvedene mjere očuvanja i zaštite identificiranih pasmina domaćih životinja
• Integriranje identificiranih pasmina domaćih životinja u diverzificiranu turističku ponudu
2.3.
Održiva upotreba zaštitnih sredstava u poljoprivrednoj proizvodnji
2.3.1.
Organiziranje edukacija i treninga o održivoj upotrebi zaštitnih sredstava u poljoprivrednoj proizvodnji
• Broj organiziranih edukacija i treninga. • Broj educiranog stanovništva o potrebi
održivog korištenja poljoprivrednih resursa.
• Broj PG-ova koji su sudjelovali u edukacijama.
2.3.2. Podizanje svijesti stanovništva o potrebi održivog korištenja poljoprivrednih resursa
• Broj organiziranih edukacija i treninga. • Broj educiranog stanovništva o potrebi
održivog korištenja poljoprivrednih resursa.
• Broj PG-ova koji su sudjelovali u edukacijama.
2.4.
Razvoj turizma na Neretvasnkim posebnostima
2.4.1. Razvoj tradicionalne neretvanske kuhinje
• Broj ugostiteljski objekata koji u ponudi imaju brend turističke zajednice s oznakom tradicionalne kuhinje.
2.4.2. Promocija turističkih atrakcija na području Grada • Broj promoviranih turističkih atrakcija.
Specifični cilj 3 Razvoj društvene, komunalne i javne infrastrukture
Prioriteti Mjere Indikatori
3.1.
Razvoj društvene infrastrukture na području Grada
3.1.1. Uređenje dječjeg igrališta ispred Dječjeg vrtića Opuzen
• Broj kvadratnih metara uređenog dječjeg igrališta.
• Broj korisnika izgrađene i obnovljene društvene infrastrukture.
83
65
Specifični cilj 3 Razvoj društvene, komunalne i javne infrastrukture
Prioriteti Mjere Indikatori
3.1.2. Sanacija sportske dvorane • Broj kvadratnih metara sanirane sportske
dvorane. • Broj korisnika izgrađene i obnovljene
društvene infrastrukture.
3.1.3. Izgradnja kulturnog centra • Broj posjetitelja društvenog
doma/kulturnog centra • Broj održanih događanja u društvenom
domu/kulturnom centru
3.1.4. Muzej za jednu skulpturu • Broj posjetitelja muzeja.
3.1.5. Uređenje Gradskog parka • Broj kvadratnih metara uređenja Gradskog
parka. • Broj korisnika izgrađene i obnovljene
društvene infrastrukture.
3.1.6. Izgradnja Sportsko-rekreacijske zone u Opuzenu
• Broj kvadratnih metara izgrađene i opremljene rekreacijske zone
3.2.
Razvoj komunalne /javne infrastrukture na području Grada
3.2.1. Sanacija komunalne infrastrukture u Ulici Ante Starčević
• Broj kilometara izgrađenih/saniranih cesta. • Broj metara izgrađenog nogostupa.
3.2.2.
M 3.2.2.Izgradnja i/ili rekonstrukcija nerazvrstanih cesta na području Grada Opuzena
• Broj kilometara izgrađenih/rekonstruiranih cesta.
3.2.3. Izgradnja nogostupa u ulici Nikole Nonkovića i ulici Zagrebačka
• Broj metara izgrađenog nogostupa.
3.2.4. Izgradnja i rekonstrukcija javne rasvijete Prižinovac
• Postotak uštede potrošnje električne energije javne rasvjete.
• Broj rasvjetnih mjesta kojima su primijenjene poticajne mjere ulaganja u energetsku učinkovitost.
• Postotak smanjenja emisija CO2.
3.2.5. Izgradnja sekundarne kanalizacijske mreže Grada Opuzena uz kolektore 22 i 23
• Broj metara izgrađene kanalizacijske mreže.
3.2.6. Sanacija komunalne infrastrukture na Poljanici Neretvanskih gusara
• Broj metara 2 sanirane komunalne infrastrukture.
84
66
Specifični cilj 3 Razvoj društvene, komunalne i javne infrastrukture
Prioriteti Mjere Indikatori
3.2.7. Izgradnja komunalne infrastrukture u poduzetničkoj zoni
• Površina u ha izgrađene komunalne infrastrukture.
3.2.8. Izgradnja reciklažnog dvorišta • Izgrađeno reciklažno dvorište.
3.2.9. Izgradnja sekundarne kanalizacijske mreže Grada Opuzena - Ulica Jasenska
• Broj metara izgrađene kanalizacijske mreže
3.2.10.
Izgradnja sekundarne kanalizacijske mreže Grada Opuzena - Ulice Zagrebačka, Zadarska i Prantrnovo
• Broj metara izgrađene kanalizacijske mreže.
3.2.11.
.Izgradnja kanalizacijskog sustava Grada Opuzena, CS Grguruša, gravitacijski kolektor 26 i 27
• Broj metara izgrađene kanalizacijskog sustava.
3.2.12. Izgradnja komunalne infrastrukture u Poslovnoj zoni 2
• Broj metara2 izgrađene komunalne infrastrukture.
3.2.13. Izgradnja kompostane • Izgrađena kompostana.
3.2.14.
Izgradnja kanalizacijskog sustava Grada Opuzena, gravitacijski kolektor 28,31,32 i 33
• Broj metara izgrađene kanalizacijskog sustava.
3.2.15.
Izgradnja sekundarne kanalizacijske mreže Grada Opuzena - Ulica Jakova Gotovca
• Broj metara izgrađene kanalizacijske mreže.
3.2.16.
Rekonstrukcija državne ceste D9 (Opuzen - petlja Opuzen D8) s izradom autobusnih stajališta, nogostupa, odvodnje i javne rasvjete
• Broj metara rekonstruirane državne ceste. • Broj izrađenih autobusnih stajališta
3.2.17. Projekt navodnjavanja donje Neretve: Podpilot projekt navodnjavanja "Glog"
• Proveden projekt navodnjavanja.
85
67
Specifični cilj 3 Razvoj društvene, komunalne i javne infrastrukture
Prioriteti Mjere Indikatori
3.2.18.
Projekt navodnjavanja donje Neretve: Sifon preko Male Neretve (područje Vidrice - Glog)
• Proveden projekt navodnjavanja.
86
68
FIN
AN
CIJS
KI P
LAN
Iz
rado
m fi
nanc
ijsko
g ok
vira
Gra
d O
puze
n će
om
oguć
iti r
ealiz
aciju
str
ateš
kih
cilje
va u
z m
inim
alna
opt
ereć
enja
Gra
dsko
g pr
orač
una.
Da
bi s
e os
tvar
ili p
rior
iteti
nave
deni
u S
trat
eško
m r
azvo
jnom
pro
gram
u, G
rad
će n
a op
timal
an n
ačin
rea
lizir
ati f
inan
cira
nje
proj
ekat
a ko
rist
eći s
reds
tva
iz ra
zlič
itih
izvo
ra. I
zvor
i sre
dsta
va k
oje
će G
rad
kori
stiti
kao
izvo
re z
a fin
anci
ranj
u pr
ojek
tnih
idej
a su
: ✓
Pr
orač
un je
dini
ce lo
kaln
e sa
mou
prav
e ✓
Žu
pani
jski p
rora
čun
✓
Drž
avni
pro
raču
n ✓
EU
fond
ovi t
e os
tali
međ
unar
odni
izvo
ri fi
nanc
iran
ja
✓
Ost
alo
S ob
ziro
m n
a pl
anov
e re
aliz
acije
svak
e po
jedi
ne m
jere
izra
đen
je fi
nanc
ijski
pla
n G
rada
Opu
zena
za
razd
oblje
od
2016
. do
2020
. god
ine.
On
sadr
ži
okvi
rnu
alok
aciju
sred
stav
a na
razi
ni sv
ake
pred
lože
ne m
jere
pre
ma
pote
ncija
lnim
izvo
rim
a fin
anci
ranj
a i g
odin
ama
njih
ove
real
izac
ije.
Tabl
ica
24. F
inan
cijsk
i pla
n G
rada
Opu
zena
za
razd
oblje
od
2016
. do
2020
. god
ine
Cilj
Pr
iorit
et
Mje
ra
Nos
itelj
Uku
pna
vrije
dnos
t pr
ojek
ta u
HR
K
Izvo
ri fin
anci
ranj
a G
odin
e
Pror
ačun
JLS
Ja
vni R
H
izvo
ri (Ž
upan
ija;
Min
ista
rstv
a)
EU fo
ndov
i O
stal
o 20
16.
2017
. 20
18.
2019
. 20
20.
SC1 Nadogradnja poljoprivrednog sektora prema prehrambeno prerađivačkom sektoru
P 1.
1. U
spos
tavl
janj
e su
radn
je iz
međ
u zn
anst
veno
istra
živa
čke
zaje
dnic
e i p
roiz
vođa
ča
najv
ažni
jih
poljo
priv
redn
ih
proi
zvod
a
M 1
.1.1
. Izg
radn
ja
CEK
OM
-a
Dub
rova
čko
nere
tvan
ska
župa
nija
R
egio
naln
a ra
zvoj
na
agen
cija
DU
NEA
d.
o.o.
20.0
00.0
00,0
0
0,00
%
15,0
0%
85,0
0%
0,00
%
0,00
%
20,0
0%
40,0
0%
40,0
0%
0,00
%
0,00
3.
000.
000,
00
17.0
00.0
00,0
0 0,
00
0,00
4.
000.
000,
00
8.00
0.00
0,00
8.
000.
000,
00
0,00
P 1.
2. P
oveć
anje
pr
ihod
a po
ljopr
ivre
dnih
pr
oizv
ođač
a (O
PG, o
brti,
d.
o.o.
)
M 1
.2.1
. Bre
ndira
nje
nere
tvan
skih
po
ljopr
ivre
dnih
pr
oizv
oda
Gra
d O
puze
n C
EKO
M
1.50
0.00
0,00
10,0
0%
30,0
0%
60,0
0%
0,00
%
0,00
%
40,0
0%
20,0
0%
20,0
0%
20,0
0%
150.
000,
00
450.
000,
00
900.
000,
00
0,00
0,
00
600.
000,
00
300.
000,
00
300.
000,
00
300.
000,
00
M 1
.2.2
. Kre
iranj
e no
vih
proi
zvod
a C
EKO
M
4.00
0.00
0,00
0,00
%
40,0
0%
60,0
0%
0,00
%
0,00
%
0,00
%
40,0
0%
35,0
0%
25,0
0%
0,00
1.
600.
000,
00
2.40
0.00
0,00
0,
00
0,00
0,
00
1.60
0.00
0,00
1.
400.
000,
00
1.00
0.00
0,00
M 1
.2.3
. Org
aniz
irana
pr
odaj
na m
jest
a (o
sniv
anje
i G
rad
Opu
zen
3.00
0.00
0,00
35
,00%
25
,00%
0,
00%
40
,00%
0,
00%
0,
00%
40
,00%
30
,00%
30
,00%
68
87
68
69
Cilj
Pr
iorit
et
Mje
ra
Nos
itelj
Uku
pna
vrije
dnos
t pr
ojek
ta u
HR
K
Izvo
ri fin
anci
ranj
a G
odin
e
Pror
ačun
JLS
Ja
vni R
H
izvo
ri (Ž
upan
ija;
Min
ista
rstv
a)
EU fo
ndov
i O
stal
o 20
16.
2017
. 20
18.
2019
. 20
20.
pove
ziva
nje
prod
ajni
h m
jest
a pr
oizv
ođač
a po
ljopr
ivre
dnih
pr
oizv
oda)
1.05
0.00
0,00
75
0.00
0,00
0,
00
1.20
0.00
0,00
0,
00
0,00
1.
200.
000,
00
900.
000,
00
900.
000,
00
M 1
.2.4
. Izg
radn
ja i
opre
man
je h
ladn
jača
, sk
ladi
šta
i dru
ge
poljo
priv
redn
e in
frast
rukt
ure
Gra
d O
puze
n 10
.000
.000
,00
0,00
%
0,00
%
100,
00%
0,
00%
0,
00%
0,
00%
0,
00%
10
0,00
%
0,00
%
0,00
0,
00
10.0
00.0
00,0
0 0,
00
0,00
0,
00
0,00
10
.000
.000
,00
0,00
UK
UPN
O
38.5
00.0
00,0
0 1.
200.
000,
00
5.80
0.00
0,00
30
.300
.000
,00
1.20
0.00
0,00
0,
00
4.60
0.00
0,00
11
.100
.000
,00
20.6
00.0
00,0
0 2.
200.
000,
00
Cilj
Pr
iorit
et
Mje
ra
Nos
itelj
Uku
pna
vrije
dnos
t pr
ojek
ta u
HR
K
Izvo
ri fin
anci
ranj
a G
odin
e
Pror
ačun
JLS
Ja
vni R
H
izvo
ri (Ž
upan
ija;
Min
ista
rstv
a)
EU fo
ndov
i O
stal
o 20
16.
2017
. 20
18.
2019
. 20
20.
SC2 Zaštita prirodne i okolišne raznolikosti kao podloga za kvalitetan život
P 2.
1. S
ugla
sje
izm
eđu
zašt
ićen
ih
podr
učja
, st
anov
ništ
va i
gosp
odar
skih
ak
tivno
sti
M 2
.1.1
. Izr
ada
stra
tegi
ja
zašt
ićen
ih p
odru
čja,
ru
kava
ca i
sl.
Gra
d O
puze
n 20
0.00
0,00
40,0
0%
0,00
%
60,0
0%
0,00
%
0,00
%
0,00
%
0,00
%
40,0
0%
60,0
0%
80.0
00,0
0 0,
00
120.
000,
00
0,00
0,
00
0,00
0,
00
80.0
00,0
0 12
0.00
0,00
P 2.
2. O
drži
vo
koriš
tenj
e ži
votin
jski
h vr
sta
u fu
nkci
ji tra
dici
onal
ne
gast
rono
mije
M 2
.2.1
. Zaš
tita
pasm
ina
dom
aćih
živ
otin
ja k
ao
potic
aj o
živl
java
nja
rura
lnih
pod
ručj
a
Gra
d O
puze
n 24
0.00
0,00
100,
00%
0,
00%
0,
00%
0,
00%
0,
00%
0,
00%
40
,00%
30
,00%
30
,00%
240.
000,
00
0,00
0,
00
0,00
0,
00
0,00
96
.000
,00
72.0
00,0
0 72
.000
,00
P 2.
3. O
drži
va
upot
reba
zaš
titni
h sr
edst
ava
u po
ljopr
ivre
dnoj
pr
oizv
odnj
i
M 2
.3.1
. Org
aniz
iranj
e ed
ukac
ija i
treni
nga
o od
rživ
oj u
potre
bi
zašt
itnih
sre
dsta
va u
po
ljopr
ivre
dnoj
pr
oizv
odnj
i
Savj
etod
avna
sl
užba
80
.000
,00
0,00
%
0,00
%
100,
00%
0,
00%
0,
00%
25
,00%
25
,00%
25
,00%
25
,00%
0,00
0,
00
80.0
00,0
0 0,
00
0,00
20
.000
,00
20.0
00,0
0 20
.000
,00
20.0
00,0
0
M 2
.3.2
. Pod
izan
je
svije
sti s
tano
vniš
tva
o po
trebi
odr
živo
g ko
rište
nja
poljo
priv
redn
ih
resu
rsa
Savj
etod
avna
sl
užba
80
.000
,00
0,00
%
0,00
%
100,
00%
0,
00%
0,
00%
25
,00%
25
,00%
25
,00%
25
,00%
0,00
0,
00
80.0
00,0
0 0,
00
0,00
20
.000
,00
20.0
00,0
0 20
.000
,00
20.0
00,0
0
P 2.
4. R
azvo
j tur
izm
a na
Ner
etva
nski
m
pose
bnos
tima
M 2
.4.1
. Raz
voj
tradi
cion
alne
ne
retv
ansk
e ku
hinj
e
Ust
anov
e za
ob
razo
vanj
e od
rasl
ih
Gra
d O
puze
n
1.27
5.00
0,00
5,
00%
0,
00%
95
,00%
0,
00%
0,
00%
40
,00%
60
,00%
0,
00%
0,
00%
69
88
70
Cilj
Pr
iorit
et
Mje
ra
Nos
itelj
Uku
pna
vrije
dnos
t pr
ojek
ta u
HR
K
Izvo
ri fin
anci
ranj
a G
odin
e
Pror
ačun
JLS
Ja
vni R
H
izvo
ri (Ž
upan
ija;
Min
ista
rstv
a)
EU fo
ndov
i O
stal
o 20
16.
2017
. 20
18.
2019
. 20
20.
63.7
50,0
0 0,
00
1.21
1.25
0,00
0,
00
0,00
51
0.00
0,00
76
5.00
0,00
0,
00
0,00
M 2
.4.2
. Pro
moc
ija
turis
tički
h at
rakc
ija n
a po
druč
ju G
rada
G
rad
Opu
zen
600.
000,
00
100,
00%
0,
00%
0,
00%
0,
00%
0,
00%
25
,00%
25
,00%
25
,00%
25
,00%
600.
000,
00
0,00
0,
00
0,00
0,
00
150.
000,
00
150.
000,
00
150.
000,
00
150.
000,
00
UK
UPN
O
2.47
5.00
0,00
98
3.75
0,00
0,
00
1.49
1.25
0,00
0,
00
0,00
70
0.00
0,00
1.
051.
000,
00
342.
000,
00
382.
000,
00
Cilj
Pr
iorit
et
Mje
ra
Nos
itelj
Uku
pna
vrije
dnos
t pr
ojek
ta u
H
RK
Izvo
ri fin
anci
ranj
a G
odin
e
Pror
ačun
JLS
Ja
vni R
H
izvo
ri (Ž
upan
ija;
Min
ista
rstv
a)
EU fo
ndov
i O
stal
o 20
16.
2017
. 20
18.
2019
. 20
20.
SC3 Razvoj društvene, komunalne / javne infrastrukture
P 3.1. Razvoj društvene infrastrukture na području Grada
M 3
.1.1
. Ure
đenj
e dj
ečje
g ig
rališ
ta is
pred
D
ječj
eg v
rtića
Opu
zen
Gra
d O
puze
n 18
0.00
0,00
45,0
0%
55,0
0%
0,00
%
0,00
%
0,00
%
100,
00%
0,
00%
0,
00%
0,
00%
81.0
00,0
0 99
.000
,00
0,00
0,
00
0,00
18
0.00
0,00
0,
00
0,00
0,
00
M 3
.1.2
. San
acija
sp
orts
ke d
vora
ne
Gra
d O
puze
n 70
5.00
0,00
29,0
0%
71,0
0%
0,00
%
0,00
%
0,00
%
50,0
0%
50,0
0%
0,00
%
0,00
%
204.
450,
00
500.
550,
00
0,00
0,
00
0,00
35
2.50
0,00
35
2.50
0,00
0,
00
0,00
M 3
.1.3
.Izgr
adnj
a ku
lturn
og c
entra
G
rad
Opu
zen
3.00
0.00
0,00
7,00
%
27,0
0%
66,0
0%
0,00
%
0,00
%
0,00
%
34,0
0%
32,0
0%
34,0
0%
210.
000,
00
810.
000,
00
1.98
0.00
0,00
0,
00
0,00
0,
00
1.02
0.00
0,00
96
0.00
0,00
1.
020.
000,
00
M 3
.1.4
. Muz
ej z
a je
dnu
skul
ptur
u G
rad
Opu
zen
2.30
0.00
0,00
14,0
0%
45,0
0%
41,0
0%
0,00
%
0,00
%
0,00
%
14,0
0%
45,0
0%
41,0
0%
322.
000,
00
1.03
5.00
0,00
94
3.00
0,00
0,
00
0,00
0,
00
322.
000,
00
1.03
5.00
0,00
94
3.00
0,00
70
89
70
71
Cilj
Pr
iorit
et
Mje
ra
Nos
itelj
Uku
pna
vrije
dnos
t pr
ojek
ta u
H
RK
Izvo
ri fin
anci
ranj
a G
odin
e
Pror
ačun
JLS
Ja
vni R
H
izvo
ri (Ž
upan
ija;
Min
ista
rstv
a)
EU fo
ndov
i O
stal
o 20
16.
2017
. 20
18.
2019
. 20
20.
M 3
.1.5
. Ure
đenj
e G
rads
kog
park
a G
rad
Opu
zen
1.10
0.00
0,00
40%
60
%
0%
0%
0%
100%
0%
0%
0%
440.
000,
00
660.
000,
00
0,00
0,
00
0,00
1.
100.
000,
00
0,00
0,
00
0,00
M 3
.1.6
. Izg
radn
ja
Spor
tsko
-rekr
eaci
jske
zo
ne u
Opu
zenu
G
rad
Opu
zen
2.15
0.00
0,00
10,0
0%
90,0
0%
0,00
%
0,00
%
0,00
%
0,00
%
40,0
0%
30,0
0%
30,0
0%
215.
000,
00
1.93
5.00
0,00
0,
00
0,00
0,
00
0,00
86
0.00
0,00
64
5.00
0,00
64
5.00
0,00
P 3.2. Razvoj komunalne / javne infrastrukture na području Grada
M 3
.2.1
.San
acija
ko
mun
alne
in
frast
rukt
ure
u U
lici
Ante
Sta
rčev
ić
Gra
d O
puze
n 30
0.00
0,00
40,0
0%
60,0
0%
0,00
%
0,00
%
0,00
%
100,
00%
0,
00%
0,
00%
0,
00%
120.
000,
00
180.
000,
00
0,00
0,
00
0,00
30
0.00
0,00
0,
00
0,00
0,
00
M 3
.2.2
.Izgr
adnj
a ne
razv
rsta
nih
cest
a na
po
druč
ju G
rada
O
puze
na
Gra
d O
puze
n 19
.000
.000
,00
0,00
%
0,00
%
100,
00%
0,
00%
0,
00%
20
,00%
10
,00%
25
,00%
45
,00%
0,00
0,
00
19.0
00.0
00,0
0 0,
00
0,00
3.
800.
000,
00
1.90
0.00
0,00
4.
750.
000,
00
8.55
0.00
0,00
M 3
.2.3
.Izgr
adnj
a no
gost
upa
u ul
ici N
ikol
e N
onko
vića
i ul
ici
Zagr
ebač
ka
Gra
d O
puze
n 50
0.00
0,00
40,0
0%
60,0
0%
0,00
%
0,00
%
0,00
%
50,0
0%
50,0
0%
0,00
%
0,00
%
200.
000,
00
300.
000,
00
0,00
0,
00
0,00
25
0.00
0,00
25
0.00
0,00
0,
00
0,00
M 3
.2.4
.Izgr
adnj
a i
reko
nstru
kcija
javn
e ra
svije
te P
rižin
ovac
G
rad
Opu
zen
100.
000,
00
60,0
0%
0,00
%
40,0
0%
0,00
%
0,00
%
100,
00%
0,
00%
0,
00%
0,
00%
60.0
00,0
0 0,
00
40.0
00,0
0 0,
00
0,00
10
0.00
0,00
0,
00
0,00
0,
00
M 3
.2.5
. Izg
radn
ja
seku
ndar
ne
kana
lizac
ijske
mre
že
Gra
da O
puze
na u
z ko
lekt
ore
22 i
23
Gra
d O
puze
n 2.
100.
000,
00
40,0
0%
60,0
0%
0,00
%
0,00
%
0,00
%
0,00
%
40,0
0%
60,0
0%
0,00
%
840.
000,
00
1.26
0.00
0,00
0,
00
0,00
0,
00
0,00
84
0.00
0,00
1.
260.
000,
00
0,00
71
90
72
Cilj
Pr
iorit
et
Mje
ra
Nos
itelj
Uku
pna
vrije
dnos
t pr
ojek
ta u
H
RK
Izvo
ri fin
anci
ranj
a G
odin
e
Pror
ačun
JLS
Ja
vni R
H
izvo
ri (Ž
upan
ija;
Min
ista
rstv
a)
EU fo
ndov
i O
stal
o 20
16.
2017
. 20
18.
2019
. 20
20.
M 3
.2.6
. San
acija
ko
mun
alne
in
frast
rukt
ure
na
Polja
nici
Ner
etva
nski
h gu
sara
Gra
d O
puze
n 35
0.00
0,00
46,0
0%
54,0
0%
0,00
%
0,00
%
100,
00%
0,
00%
0,
00%
0,
00%
0,
00%
161.
000,
00
189.
000,
00
0,00
0,
00
350.
000,
00
0,00
0,
00
0,00
0,
00
M 3
.2.7
. Izg
radn
ja
kom
unal
ne
infra
stru
ktur
e u
Podu
zetn
ičko
j zon
i
Gra
d O
puze
n 8.
000.
000,
00
5,00
%
0,00
%
95,0
0%
0,00
%
0,00
%
70,0
0%
30,0
0%
0,00
%
0,00
%
400.
000,
00
0,00
7.
600.
000,
00
0,00
0,
00
5.60
0.00
0,00
2.
400.
000,
00
0,00
0,
00
M 3
.2.8
. Izg
radn
ja
reci
klaž
nog
dvor
išta
G
rad
Opu
zen
1.20
0.00
0,00
17,0
0%
83,0
0%
0,00
%
0,00
%
0,00
%
17,0
0%
83,0
0%
0,00
%
0,00
%
204.
000,
00
996.
000,
00
0,00
0,
00
0,00
20
4.00
0,00
99
6.00
0,00
0,
00
0,00
M 3
.2.9
.Izgr
adnj
a se
kund
arne
ka
naliz
acijs
ke m
reže
G
rada
Opu
zena
- U
lica
Jase
nska
Gra
d O
puze
n 95
0.00
0,00
40,0
0%
60,0
0%
0,00
%
0,00
%
0,00
%
0,00
%
30,0
0%
30,0
0%
40,0
0%
380.
000,
00
570.
000,
00
0,00
0,
00
0,00
0,
00
285.
000,
00
285.
000,
00
380.
000,
00
M 3
.2.1
0.Iz
grad
nja
seku
ndar
ne
kana
lizac
ijske
mre
že
Gra
da O
puze
na -
Ulic
e Za
greb
ačka
, Zad
arsk
a i
Pran
trnov
o
Gra
d O
puze
n 2.
200.
000,
00
40,0
0%
60,0
0%
0,00
%
0,00
%
0,00
%
0,00
%
35,0
0%
35,0
0%
30,0
0%
880.
000,
00
1.32
0.00
0,00
0,
00
0,00
0,
00
0,00
77
0.00
0,00
77
0.00
0,00
66
0.00
0,00
M 3
.2.1
1.Iz
grad
nja
kana
lizac
ijsko
g su
stav
a G
rada
Opu
zena
, CS
Grg
uruš
a, g
ravi
taci
jski
ko
lekt
or 2
6 i
27
Gra
d O
puze
n 2.
100.
000,
00
0,00
%
0,00
%
100,
00%
0,
00%
0,
00%
10
0,00
%
0,00
%
0,00
%
0,00
%
0,00
0,
00
2.10
0.00
0,00
0,
00
0,00
2.
100.
000,
00
0,00
0,
00
0,00
M 3
.2.1
2.Iz
grad
nja
kom
unal
ne
infra
stru
ktur
e u
Posl
ovno
j zon
i 2
Gra
d O
puze
n 10
.000
.000
,00
0,00
%
0,00
%
100,
00%
0,
00%
0,
00%
0,
00%
0,
00%
20
,00%
80
,00%
0,00
0,
00
10.0
00.0
00,0
0 0,
00
0,00
0,
00
0,00
2.
000.
000,
00
8.00
0.00
0,00
72
91
72
73
Cilj
Pr
iorit
et
Mje
ra
Nos
itelj
Uku
pna
vrije
dnos
t pr
ojek
ta u
H
RK
Izvo
ri fin
anci
ranj
a G
odin
e
Pror
ačun
JLS
Ja
vni R
H
izvo
ri (Ž
upan
ija;
Min
ista
rstv
a)
EU fo
ndov
i O
stal
o 20
16.
2017
. 20
18.
2019
. 20
20.
M 3
.2.1
3. Iz
grad
nja
kom
post
ane
Gra
d O
puze
n 6.
000.
000,
00
0,00
%
0,00
%
100,
00%
0,
00%
0,
00%
0,
00%
0,
00%
0,
00%
10
0,00
%
0,00
0,
00
6.00
0.00
0,00
0,
00
0,00
0,
00
0,00
0,
00
6.00
0.00
0,00
M 3
.2.1
4.Iz
grad
nja
kana
lizac
ijsko
g su
stav
a G
rada
Opu
zena
, gr
avita
cijs
ki k
olek
tor
28,3
1,32
i 33
Gra
d O
puze
n 7.
500.
000,
00
7,00
%
20,0
0%
73,0
0%
0,00
%
0,00
%
0,00
%
0,00
%
0,00
%
100,
00%
525.
000,
00
1.50
0.00
0,00
5.
475.
000,
00
0,00
0,
00
0,00
0,
00
0,00
7.
500.
000,
00
M 3
.2.1
5.Iz
grad
nja
seku
ndar
ne
kana
lizac
ijske
mre
že
Gra
da O
puze
na -
Ulic
a Ja
kova
Got
ovca
Gra
d O
puze
n 45
0.00
0,00
40,0
0%
60,0
0%
0,00
%
0,00
%
0,00
%
65,0
0%
35,0
0%
0,00
%
0,00
%
180.
000,
00
270.
000,
00
0,00
0,
00
0,00
29
2.50
0,00
15
7.50
0,00
0,
00
0,00
M 3
.2.1
6.
Rek
onst
rukc
ija d
ržav
ne
cest
e D
9 (O
puze
n -
petlj
a O
puze
n D
8) s
iz
rado
m a
utob
usni
h st
ajal
išta
, nog
ostu
pa,
odvo
dnje
i ja
vne
rasv
jete
Gra
d O
puze
n Žu
pani
jska
up
rava
za
cest
e 3.
000.
000,
00
4,00
%
0,00
%
0,00
%
96,0
0%
0,00
%
50,0
0%
50,0
0%
0,00
%
0,00
%
120.
000,
00
0,00
0,
00
2.88
0.00
0,00
0,
00
1.50
0.00
0,00
1.
500.
000,
00
0,00
0,
00
M 3
.2.1
7. P
roje
kt
navo
dnja
vanj
a do
nje
Ner
etve
: Pod
pilo
t pro
jekt
na
vodn
java
nja
"Glo
g"
Dub
rova
čko
nere
tvan
ska
župa
nija
R
epub
lika
Hrv
atsa
10.0
00.0
00,0
0
0,00
%
1,00
%
99,0
0%
0,00
%
0,00
%
80,0
0%
20,0
0%
0,00
%
0,00
%
0,00
10
0.00
0,00
9.
900.
000,
00
0,00
0,
00
8.00
0.00
0,00
2.
000.
000,
00
0,00
0,
00
M 3
.2.1
8. P
roje
kt
navo
dnja
vanj
a do
nje
Ner
etve
: Sifo
n pr
eko
Mal
e N
eret
ve (p
odru
čje
Vidr
ice
- Glo
g)
Hrv
atsk
e vo
de
5.00
0.00
0,00
0,00
%
6,00
%
94,0
0%
0,00
%
0,00
%
80,0
0%
20,0
0%
0,00
%
0,00
%
0,00
30
0.00
0,00
4.
700.
000,
00
0,00
0,
00
4.00
0.00
0,00
1.
000.
000,
00
0,00
0,
00
UK
UPN
O
88.1
85.0
00,0
0 5.
542.
450,
00
12.0
24.5
50,0
0 67
.738
.000
,00
2.88
0.00
0,00
35
0.00
0,00
27
.779
.000
,00
14.6
53.0
00,0
0 11
.705
.000
,00
33.6
98.0
00,0
0
73
92
74
Ukupni iznos namijenjen za provedbu mjera Stateškog razvojnog programa Grada Opuzena za razdoblje od 2016. do 2020. godine iznosi 129.160.000,00 kuna. Financiranje mjera koje su navedene u Strategiji predviđeno je iz Proračuna jedinice lokalne samouprave, javnih RH izvora (Županija, Ministarstva), EU fondova, te ostalih izvora. Pregledom grafa u nastavku vidljivo je da se najveći postotak financiranja očekuje iz EU fondova (77,06 %) zatim iz javnih RH izvori (Županija, Ministarstva) 13,80 %, zatim iz Proračuna Grada 5,98 % dok najmanje se očekuje iz ostalih izvora financiranja (3,16 %).
Grafikon 20. Udio financiranja mjera Strateškog razvojnog programa Grada Opuzena prema izvorima financiranje
Izvor: Izrada autora
U nastavku je dan pregled alokacije sredstava prema prioritetima i ciljevima Strategije. Pregledom grafova je vidljivo je da najveća alokacija sredstava predviđena za CILJ 3, te za njegov prioritet 3.2. Uspostavljanje suradnje između znanstveno istraživačke zajednice i proizvođača najvažnijih poljoprivrednih proizvoda
Grafikon 21. Pregled alokacije sredstava prema ciljevima i prioritetima Strategije
Proračun JLS5,98% Javni RH izvori
(Županija; Ministarstva)
13,80%
EU fondovi77,06%
Ostalo3,16%
STRATEŠKI CILJ 1 Nadogradnja
poljoprivrednog sektora prema prehrambeno
prerađivačkom sektoru29,81%
STRATEŠKI CILJ 2 Zaštita prirodne i
okolišne raznolikosti kao podloga za kvalitetan
život1,92%
STRATEŠKI CILJ 3 Razvoj društvene, komunalne / javne
infrastrukture68,28%
93
75
Izvor: Izrada autora
U nastavku je dan pregled alokacije sredstava prema godinama i ciljevima. Pregledom grafikona je vidljivo je da je najveća potrošnja sredstava predviđena u 2020. godini 36.280.000,00 kuna, u 2017. godini ona iznosi 33.079.000,00 kuna, 2019. godini 32.647.000,00 kuna dok se u 2018. godini očekuje najmanja potrošnja sredstava (26.804.000,00 kuna).
Grafikon 22. Pregled potrošnje sredstava po godinama i ciljevima
Izvor: Izrada autora
PRIORITET 1.1. 15,48%
PRIORITET 1.2. 14,32% PRIORITET 2.1.
0,15%
PRIORITET 2.2. 0,19%
PRIORITET 2.3. 0,12%
PRIORITET 2.4. 1,45%
PRIORITET 3.1. 7,30%
PRIORITET 3.2.60,97%
0,00
10.000.000,00
20.000.000,00
30.000.000,00
40.000.000,00
2016. 2017. 2018. 2019. 2020.
STRATEŠKI CILJ 3 Razvoj društvene, komunalne / javne infrastrukture
STRATEŠKI CILJ 2 Zaštita prirodne i okolišne raznolikosti kao podloga za kvalitetan život
STRATEŠKI CILJ 1 Nadogradnja poljoprivrednog sektora prema prehrambeno prerađivačkom sektoru
94
76
PROVEDBA STRATEŠKOG RAZVOJNOG PROGRAMA Strateški razvojni program Grada Opuzena je javni dokument, te će se po usvajanju od strane Gradskog vijeća objaviti na službenim web stranicama Grada. Dokument će biti dostupan svim poduzećima, ustanovama i institucijama u vlasništvu Grada i široj javnosti, čime će se postići što veća dostupnost dokumenta. Po usvajanju dokument će biti predstavljen javnosti putem sredstava javnog priopćavanja u cilju upoznavanja dionika sadržajem dokumenta, te mogućnostima njegove nadopune. Pozivom objavljenim na web stranicama Grada javnosti bit će dana mogućnost za komentiranje i predlaganje novih ideja čime će se dodatno osigurati doprinos građana, poduzetnika, djelatnika javnih službi i svih ostalih zainteresiranih dionika. Preduvjet za uspješno provođenje Strateškog razvojnog programa Grada Opuzena svakako je uspostava kvalitetne provedbene strukture koja će nositi odgovornost za uspješnu realizaciju Strategije. O provođenju Strateškog razvojnog programa Grada Opuzena redovno će se razgovarati na Gradonačelničkim kolegijima te će se o napretku izvještavati Gradsko vijeće i javnost. Pri izradi proračuna i proračunskih akata kreirat će se poveznice sa strategijom razvoja. Za provedbu strategije razvoja odgovoran je Grad Opuzen, a provedba obuhvaća sve upravne odijele u Gradskoj upravi ovisno o prirodi razvojnog projekta. Unutar Grada imenovat će se osoba koja će biti zadužena za ažuriranje razvojnih projekata unutar baze projekata te za sastavljanje redovnih izvješća o provedbi razvojnih projekata. Također će se za svaki razvojni projekt unutar Jedinstvenog upravnog odjela Grada, ovisno o naravi, imenovati odgovorna osoba koja će pratiti napredak pojedinog razvojnog projekta i o tome izvještavati osobu zaduženu za ažuriranje razvojnih projekata. Slika 16 Zaduženja za implementaciju
95
77
POST
UPA
K PR
AĆE
NJA
PRO
VED
BE
U o
vom
pog
lavl
ju o
pisa
nu su
nač
ini p
raće
nja,
kon
trol
e i v
redn
ovan
je d
okum
enta
. Ti
m l
judi
koj
i je
zad
užen
za
prać
enje
Str
ateš
kog
razv
ojno
g pr
ogra
ma
pom
no p
rati
razv
oj s
ituac
ije v
ezan
o za
pro
vođe
nje
SRP-
a. P
raće
nje
podr
azum
ijeva
stup
anj u
skla
đeno
sti a
ktiv
nost
i pod
uzet
ih p
rem
a St
rate
škom
razv
ojno
m p
rogr
amu,
pro
mje
ne u
pro
cjeni
troš
kova
, zat
im u
klju
čuju
ra
zlog
e tih
pro
mje
na te
njih
ov o
čeki
vani
utje
caj n
a pr
ovođ
enje
pro
gram
a. U
kolik
o do
đe d
o bi
lo k
akve
od
spom
enut
ih p
rom
jena
, kao
i pr
omje
na
u ra
spod
jeli
odgo
vorn
osti
za p
rovo
đenj
e pr
ogra
ma,
takv
e pr
omje
ne se
evi
dent
iraj
u. K
ada
tim z
aduž
en z
a pr
aćen
je u
oči z
nača
jnije
razl
ike
izm
eđu
plan
iran
og i
stva
rnog
pro
vođe
nja
prog
ram
a, n
jego
v za
data
k je
poj
asni
ti ka
ko i
zašt
o je
doš
lo d
o tih
razl
ika.
Odg
ovor
ni z
a pr
ovođ
enje
odr
eđen
ih
proj
ekat
a ta
kođe
r tre
baju
reći
tim
u za
duže
nom
za
prać
enje
na
koji
nači
n oč
ekuj
u da
se n
asta
vi s
prov
ođen
jem
pro
gram
a te
opi
sati
sve
prom
jene
ko
je b
i m
ogle
pob
oljša
ti pr
ovođ
enje
pro
gram
a. P
raće
nje,
pre
gled
i v
redn
ovan
je k
valit
ete
prov
edbe
Str
ateš
kog
razv
ojno
g pr
ogra
ma
Gra
da
Opu
zena
pro
vodi
ti će
se n
a kr
aju
svak
e go
dine
, te
će se
izra
diti
izvj
ešće
u m
jese
cu si
ječn
ju sv
ake
godi
ne z
a pr
etho
dnu
godi
nu. U
svrh
u pr
aćen
ja
prov
edbe
usp
osta
viti
će s
e su
stav
indi
kato
ra k
oji ć
e ko
rist
iti k
ao u
svr
hu o
cjene
stu
panj
a im
plem
enta
cije
raz
vojn
ih m
jera
. U n
asta
vku
je d
an
preg
led
post
upka
pra
ćenj
a pr
oved
be s
trat
eško
g ra
zvoj
nog
prog
ram
a G
rada
Opu
zena
.
Gra
fikon
23.
Pra
ćenj
e pro
vedb
e Str
ateš
kog
razv
ojno
g pr
ogra
ma
Gra
da O
puze
na
Cilj
Pr
iorit
et
Mje
ra
Uku
pna
vrije
dnos
t pr
ojek
ta u
H
RK
God
ine
Izla
zni p
okaz
atel
j 20
16.
2017
. 20
18.
2011
9.
2020
.
SC1 Nadogradnja poljoprivrednog sektora prema prehrambeno prerađivačkom sektoru
P 1.
1. U
spos
tavl
janj
e su
radn
je
izm
eđu
znan
stve
no is
traži
vačk
e za
jedn
ice
i pro
izvo
đača
na
jvaž
nijih
pol
jopr
ivre
dnih
pr
oizv
oda
M 1
.1.1
. Izg
radn
ja
CEK
OM
-a
20.0
00.0
00,0
0
0,00
%
20,0
0%
40,0
0%
40,0
0%
0,00
%
Ukl
juče
no m
inim
alno
5 p
oduz
etni
ka.
Ukl
juče
no 3
zna
nstv
eno-
istra
živa
čkih
inst
ituci
ja.
10 re
aliz
irani
h pr
ojek
ata
CEK
OM
-a.
20 n
ovos
tvor
enih
pro
izvo
da, z
aštić
enih
obl
ika
inte
lekt
ualn
og v
lasn
ištv
a.
0,00
4.
000.
000,
00
8.00
0.00
0,00
8.
000.
000,
00
0,00
20.0
00.0
00,0
0 0,
00
4.00
0.00
0,00
8.
000.
000,
00
8.00
0.00
0,00
0,
00
P 1.
2. P
oveć
anje
prih
oda
poljo
priv
redn
ih p
roiz
vođa
ča
(OPG
, obr
ti, d
.o.o
.)
M 1
.2.1
. Bre
ndira
nje
nere
tvan
skih
po
ljopr
ivre
dnih
pr
oizv
oda
1.50
0.00
0,00
0,00
%
40,0
0%
20,0
0%
20,0
0%
20,0
0%
20 p
oljo
priv
redn
ih g
ospo
dars
tava
koj
i kor
iste
ozn
aku
nere
tvan
skog
bre
nda.
10
regi
strir
anih
eko
lošk
ih p
oljo
priv
redn
ika.
0,
00
600.
000,
00
300.
000,
00
300.
000,
00
300.
000,
00
M 1
.2.2
. Kre
iranj
e no
vih
proi
zvod
a 4.
000.
000,
00
0,00
%
0,00
%
40,0
0%
35,0
0%
25,0
0%
5 no
vo k
reira
na p
roiz
voda
.
0,00
0,
00
1.60
0.00
0,00
1.
400.
000,
00
1.00
0.00
0,00
77
96
78
Cilj
Pr
iorit
et
Mje
ra
Uku
pna
vrije
dnos
t pr
ojek
ta u
H
RK
God
ine
Izla
zni p
okaz
atel
j 20
16.
2017
. 20
18.
2011
9.
2020
.
M 1
.2.3
. Org
aniz
irana
pr
odaj
na m
jest
a (o
sniv
anje
i po
vezi
vanj
e pr
odaj
nih
mje
sta
proi
zvođ
ača
poljo
priv
redn
ih
proi
zvod
a)
3.00
0.00
0,00
0,00
%
0,00
%
40,0
0%
30,0
0%
30,0
0%
10 p
roda
jnih
mje
sta
za d
istri
buci
ju p
oljo
priv
redn
ih
proi
zvod
a.
0,00
0,
00
1.20
0.00
0,00
90
0.00
0,00
90
0.00
0,00
M 1
.2.4
. Izg
radn
ja i
opre
man
je h
ladn
jača
, sk
ladi
šta
i dru
ge
poljo
priv
redn
e in
frast
rukt
ure
10.0
00.0
00,0
0
0,00
%
0,00
%
0,00
%
100,
00%
0,
00%
Iz
građ
ena
hlad
njač
a.
100
koris
nika
hla
dnja
če.
0,00
0,
00
0,00
10
.000
.000
,00
0,00
18
.500
.000
,00
0,00
60
0.00
0,00
3.
100.
000,
00
12.6
00.0
00,0
0 2.
200.
000,
00
Cilj
Pr
iorit
et
Mje
ra
Uku
pna
vrije
dnos
t pr
ojek
ta u
HR
K
God
ine
Izla
zni p
okaz
atel
j 20
16.
2017
. 20
18.
2011
9.
2020
.
SC2 Zaštita prirodne i okolišne raznolikosti kao podloga za kvalitetan život
P 2.
1. S
ugla
sje
izm
eđu
zašt
ićen
ih p
odru
čja,
sta
novn
ištv
a i g
ospo
dars
kih
aktiv
nost
i
M 2
.1.1
. Izr
ada
stra
tegi
ja z
aštić
enih
po
druč
ja, r
ukav
aca
i sl
.
200.
000,
00
0,00
%
0,00
%
0,00
%
40,0
0%
60,0
0%
1 iz
rađe
na s
trate
gija
.
0,00
0,
00
0,00
80
.000
,00
120.
000,
00
200.
000,
00
0,00
0,
00
0,00
80
.000
,00
120.
000,
00
P 2.
2. O
drži
vo k
oriš
tenj
e ži
votin
jski
h vr
sta
u fu
nkci
ji tra
dici
onal
ne g
astro
nom
ije
M 2
.2.1
. Zaš
tita
pasm
ina
dom
aćih
ži
votin
ja k
ao p
otic
aj
oživ
ljava
nja
rura
lnih
po
druč
ja
240.
000,
00
0,00
%
0,00
%
40,0
0%
30,0
0%
30,0
0%
Iden
tific
irane
3 p
asm
ine
dom
aćih
živ
otin
ja v
ažne
za
opuz
ensk
o po
dneb
lje.
0,00
0,
00
96.0
00,0
0 72
.000
,00
72.0
00,0
0
240.
000,
00
0,00
0,
00
96.0
00,0
0 72
.000
,00
72.0
00,0
0
P 2.
3. O
drži
va u
potre
ba z
aštit
nih
sred
stav
a u
poljo
priv
redn
oj
proi
zvod
nji
M 2
.3.1
. Org
aniz
iranj
e ed
ukac
ija i
treni
nga
o od
rživ
oj u
potre
bi
zašt
itnih
sre
dsta
va u
po
ljopr
ivre
dnoj
pr
oizv
odnj
i
80.0
00,0
0
0,00
%
25,0
0%
25,0
0%
25,0
0%
25,0
0%
10 o
rgan
izira
nih
eduk
acija
i tre
ning
a.
100
educ
irani
h st
anov
nika
o p
otre
bi o
drži
vog
koriš
tenj
a po
ljopr
ivre
dnih
resu
rsa.
25
PG
-ova
koj
i su
sudj
elov
ali u
edu
kaci
jam
a.
0,00
20
.000
,00
20.0
00,0
0 20
.000
,00
20.0
00,0
0
M 2
.3.2
. Pod
izan
je
svije
sti s
tano
vniš
tva
o po
trebi
odr
živo
g ko
rište
nja
poljo
priv
redn
ih
resu
rsa
80.0
00,0
0
0,00
%
25,0
0%
25,0
0%
25,0
0%
25,0
0%
10 o
rgan
izira
nih
eduk
acija
i tre
ning
a.
100
educ
irani
h st
anov
nika
o p
otre
bi o
drži
vog
koriš
tenj
a po
ljopr
ivre
dnih
resu
rsa.
25
PG
-ova
koj
i su
sudj
elov
ali u
edu
kaci
jam
a.
0,00
20
.000
,00
20.0
00,0
0 20
.000
,00
20.0
00,0
0
160.
000,
00
0,00
40
.000
,00
40.0
00,0
0 40
.000
,00
40.0
00,0
0
P 2.
4. R
azvo
j tur
izm
a na
N
eret
vans
kim
pos
ebno
stim
a
M 2
.4.1
. Raz
voj
tradi
cion
alne
ne
retv
ansk
e ku
hinj
e 1.
275.
000,
00
0,00
%
40,0
0%
60,0
0%
0,00
%
0,00
%
5 ug
ostit
eljs
ki o
bjek
ata
koji
u po
nudi
imaj
u br
end
turis
tičke
zaj
edni
ce s
ozn
akom
trad
icio
naln
e ku
hinj
e.
0,00
51
0.00
0,00
76
5.00
0,00
0,
00
0,00
600.
000,
00
0,00
%
25,0
0%
25,0
0%
25,0
0%
25,0
0%
10 p
rom
ovira
nih
turis
tički
h at
rakc
ija.
78
97
79
Cilj
Pr
iorit
et
Mje
ra
Uku
pna
vrije
dnos
t pr
ojek
ta u
HR
K
God
ine
Izla
zni p
okaz
atel
j 20
16.
2017
. 20
18.
2011
9.
2020
. M
2.4
.2. P
rom
ocija
tu
ristič
kih
atra
kcija
na
podr
učju
Gra
da
0,00
15
0.00
0,00
15
0.00
0,00
15
0.00
0,00
15
0.00
0,00
1.
875.
000,
00
0,00
66
0.00
0,00
91
5.00
0,00
15
0.00
0,00
15
0.00
0,00
Cilj
Pr
iorit
et
Mje
ra
Uku
pna
vrije
dnos
t pr
ojek
ta u
HR
K
God
ine
Izla
zni p
okaz
atel
j 20
16.
2017
. 20
18.
2011
9.
2020
.
SC3 Razvoj društvene, komunalne / javne infrastrukture
P 3.
1. R
azvo
j dru
štve
ne
infra
stru
ktur
e na
pod
ručj
u G
rada
M 3
.1.1
. Ure
đenj
e dj
ečje
g ig
rališ
ta
ispr
ed D
ječj
eg v
rtića
O
puze
n
180.
000,
00
0,00
%
100,
00%
0,
00%
0,
00%
0,
00%
50
0 m
2 ur
eđen
og d
ječj
eg ig
rališ
ta.
150
koris
nika
izgr
ađen
e i o
bnov
ljene
dru
štve
ne
infra
stru
ktur
e.
0,00
18
0.00
0,00
0,
00
0,00
0,
00
M 3
.1.2
. San
acija
sp
orts
ke d
vora
ne
705.
000,
00
0,00
%
50,0
0%
50,0
0%
0,00
%
0,00
%
1600
m2
san
irane
spo
rtske
dvo
rane
.
0,00
35
2.50
0,00
35
2.50
0,00
0,
00
0,00
M 3
.1.3
.Izgr
adnj
a ku
lturn
og c
entra
3.
000.
000,
00
0,00
%
0,00
%
34,0
0%
32,0
0%
34,0
0%
1000
pos
jetit
elja
dru
štve
nog
dom
a/ku
lturn
og c
entra
. 60
odr
žani
h do
gađa
nja
u dr
uštv
enom
do
mu/
kultu
rnom
cen
tru.
0,00
0,
00
1.02
0.00
0,00
96
0.00
0,00
1.
020.
000,
00
M 3
.1.4
. Muz
ej z
a je
dnu
skul
ptur
u 2.
300.
000,
00
0,00
%
0,00
%
14,0
0%
45,0
0%
41,0
0%
1000
pos
jetit
elja
muz
eja.
0,00
0,
00
322.
000,
00
1.03
5.00
0,00
94
3.00
0,00
M 3
.1.5
. Ure
đenj
e G
rads
kog
park
a 1.
100.
000,
00
0%
100%
0%
0%
0%
1500
m2
uređ
enja
Gra
dsko
g pa
rka.
0,00
1.
100.
000,
00
0,00
0,
00
0,00
M 3
.1.6
. Izg
radn
ja
Spor
tsko
-re
krea
cijs
ke z
one
u O
puze
nu
2.15
0.00
0,00
0,00
%
0,00
%
40,0
0%
30,0
0%
30,0
0%
2.00
0 m
2 iz
građ
ene
i opr
emlje
ne re
krea
cijs
ke z
one.
0,00
0,
00
860.
000,
00
645.
000,
00
645.
000,
00
9.43
5.00
0,00
0,
00
1.63
2.50
0,00
2.
554.
500,
00
2.64
0.00
0,00
2.
608.
000,
00
P 3.
2. R
azvo
j kom
unal
ne /
javn
e in
frast
rukt
ure
na p
odru
čju
Gra
da
M 3
.2.1
.San
acija
ko
mun
alne
30
0.00
0,00
0,
00%
10
0,00
%
0,00
%
0,00
%
0,00
%
800
m2
izgr
ađen
ih/s
anira
nih
cest
a.
100
met
ara
izgr
ađen
og n
ogos
tupa
7978
98
80
Cilj
Pr
iorit
et
Mje
ra
Uku
pna
vrije
dnos
t pr
ojek
ta u
HR
K
God
ine
Izla
zni p
okaz
atel
j 20
16.
2017
. 20
18.
2011
9.
2020
. in
frast
rukt
ure
u U
lici
Ante
Sta
rčev
ić
0,00
30
0.00
0,00
0,
00
0,00
0,
00
M 3
.2.2
.Izgr
adnj
a ne
razv
rsta
nih
cest
a na
pod
ručj
u G
rada
O
puze
na
19.0
00.0
00,0
0
0,00
%
20,0
0%
10,0
0%
25,0
0%
45,0
0%
15 k
ilom
etar
a iz
građ
enih
/reko
nstru
irani
h ce
sta.
0,00
3.
800.
000,
00
1.90
0.00
0,00
4.
750.
000,
00
8.55
0.00
0,00
M 3
.2.3
.Izgr
adnj
a no
gost
upa
u ul
ici
Nik
ole
Non
kovi
ća i
ulic
i Zag
reba
čka
500.
000,
00
0,00
%
50,0
0%
50,0
0%
0,00
%
0,00
%
1100
met
ara
izgr
ađen
og n
ogos
tupa
0,00
25
0.00
0,00
25
0.00
0,00
0,
00
0,00
M 3
.2.4
.Izgr
adnj
a i
reko
nstru
kcija
javn
e ra
svije
te P
rižin
ovac
10
0.00
0,00
0,00
%
100,
00%
0,
00%
0,
00%
0,
00%
20
% u
šted
e po
trošn
je e
lekt
rične
ene
rgije
javn
e ra
svje
te.
15 ra
svje
tnih
mje
sta
kojim
a su
prim
ijenj
ene
potic
ajne
m
jere
ula
ganj
a u
ener
gets
ku u
čink
ovito
st.
50 %
sm
anje
nja
emis
ija C
O2.
0,
00
100.
000,
00
0,00
0,
00
0,00
M 3
.2.5
. Izg
radn
ja
seku
ndar
ne
kana
lizac
ijske
mre
že
Gra
da O
puze
na u
z ko
lekt
ore
22 i
23
2.10
0.00
0,00
0,00
%
0,00
%
40,0
0%
60,0
0%
0,00
%
900
met
ara
izgr
ađen
e ka
naliz
acijs
ke m
reže
.
0,00
0,
00
840.
000,
00
1.26
0.00
0,00
0,
00
M 3
.2.6
. San
acija
ko
mun
alne
in
frast
rukt
ure
na
Polja
nici
N
eret
vans
kih
gusa
ra
350.
000,
00
100,
00%
0,
00%
0,
00%
0,
00%
0,
00%
700
m2
sani
rane
kom
unal
ne in
frast
rukt
ure.
350.
000,
00
0,00
0,
00
0,00
0,
00
M 3
.2.7
. Izg
radn
ja
kom
unal
ne
infra
stru
ktur
e u
Podu
zetn
ičko
j zon
i
8.00
0.00
0,00
0,00
%
70,0
0%
30,0
0%
0,00
%
0,00
%
50.0
00 m
2 iz
građ
ene
kom
unal
ne in
frast
rukt
ure.
0,00
5.
600.
000,
00
2.40
0.00
0,00
0,
00
0,00
M 3
.2.8
. Izg
radn
ja
reci
klaž
nog
dvor
išta
1.
200.
000,
00
0,00
%
17,0
0%
83,0
0%
0,00
%
0,00
%
Izgr
ađen
o re
cikl
ažno
dvo
rište
.
0,00
20
4.00
0,00
99
6.00
0,00
0,
00
0,00
M 3
.2.9
.Izgr
adnj
a se
kund
arne
ka
naliz
acijs
ke m
reže
95
0.00
0,00
0,
00%
0,
00%
30
,00%
30
,00%
40
,00%
35
0 m
etar
a iz
građ
ene
kana
lizac
ijske
mre
že.
80
99
79
Cilj
Pr
iorit
et
Mje
ra
Uku
pna
vrije
dnos
t pr
ojek
ta u
HR
K
God
ine
Izla
zni p
okaz
atel
j 20
16.
2017
. 20
18.
2011
9.
2020
. M
2.4
.2. P
rom
ocija
tu
ristič
kih
atra
kcija
na
podr
učju
Gra
da
0,00
15
0.00
0,00
15
0.00
0,00
15
0.00
0,00
15
0.00
0,00
1.
875.
000,
00
0,00
66
0.00
0,00
91
5.00
0,00
15
0.00
0,00
15
0.00
0,00
Cilj
Pr
iorit
et
Mje
ra
Uku
pna
vrije
dnos
t pr
ojek
ta u
HR
K
God
ine
Izla
zni p
okaz
atel
j 20
16.
2017
. 20
18.
2011
9.
2020
.
SC3 Razvoj društvene, komunalne / javne infrastrukture
P 3.
1. R
azvo
j dru
štve
ne
infra
stru
ktur
e na
pod
ručj
u G
rada
M 3
.1.1
. Ure
đenj
e dj
ečje
g ig
rališ
ta
ispr
ed D
ječj
eg v
rtića
O
puze
n
180.
000,
00
0,00
%
100,
00%
0,
00%
0,
00%
0,
00%
50
0 m
2 ur
eđen
og d
ječj
eg ig
rališ
ta.
150
koris
nika
izgr
ađen
e i o
bnov
ljene
dru
štve
ne
infra
stru
ktur
e.
0,00
18
0.00
0,00
0,
00
0,00
0,
00
M 3
.1.2
. San
acija
sp
orts
ke d
vora
ne
705.
000,
00
0,00
%
50,0
0%
50,0
0%
0,00
%
0,00
%
1600
m2
san
irane
spo
rtske
dvo
rane
.
0,00
35
2.50
0,00
35
2.50
0,00
0,
00
0,00
M 3
.1.3
.Izgr
adnj
a ku
lturn
og c
entra
3.
000.
000,
00
0,00
%
0,00
%
34,0
0%
32,0
0%
34,0
0%
1000
pos
jetit
elja
dru
štve
nog
dom
a/ku
lturn
og c
entra
. 60
odr
žani
h do
gađa
nja
u dr
uštv
enom
do
mu/
kultu
rnom
cen
tru.
0,00
0,
00
1.02
0.00
0,00
96
0.00
0,00
1.
020.
000,
00
M 3
.1.4
. Muz
ej z
a je
dnu
skul
ptur
u 2.
300.
000,
00
0,00
%
0,00
%
14,0
0%
45,0
0%
41,0
0%
1000
pos
jetit
elja
muz
eja.
0,00
0,
00
322.
000,
00
1.03
5.00
0,00
94
3.00
0,00
M 3
.1.5
. Ure
đenj
e G
rads
kog
park
a 1.
100.
000,
00
0%
100%
0%
0%
0%
1500
m2
uređ
enja
Gra
dsko
g pa
rka.
0,00
1.
100.
000,
00
0,00
0,
00
0,00
M 3
.1.6
. Izg
radn
ja
Spor
tsko
-re
krea
cijs
ke z
one
u O
puze
nu
2.15
0.00
0,00
0,00
%
0,00
%
40,0
0%
30,0
0%
30,0
0%
2.00
0 m
2 iz
građ
ene
i opr
emlje
ne re
krea
cijs
ke z
one.
0,00
0,
00
860.
000,
00
645.
000,
00
645.
000,
00
9.43
5.00
0,00
0,
00
1.63
2.50
0,00
2.
554.
500,
00
2.64
0.00
0,00
2.
608.
000,
00
P 3.
2. R
azvo
j kom
unal
ne /
javn
e in
frast
rukt
ure
na p
odru
čju
Gra
da
M 3
.2.1
.San
acija
ko
mun
alne
30
0.00
0,00
0,
00%
10
0,00
%
0,00
%
0,00
%
0,00
%
800
m2
izgr
ađen
ih/s
anira
nih
cest
a.
100
met
ara
izgr
ađen
og n
ogos
tupa
8180
100
82
Cilj
Pr
iorit
et
Mje
ra
Uku
pna
vrije
dnos
t pr
ojek
ta u
HR
K
God
ine
Izla
zni p
okaz
atel
j 20
16.
2017
. 20
18.
2011
9.
2020
.
M 3
.2.1
7. P
roje
kt
navo
dnja
vanj
a do
nje
Ner
etve
: Pod
pilo
t pr
ojek
t na
vodn
java
nja
"Glo
g"
10.0
00.0
00,0
0
0,00
%
80,0
0%
20,0
0%
0,00
%
0,00
%
Prov
eden
pro
jekt
nav
odnj
avan
ja.
0,00
8.
000.
000,
00
2.00
0.00
0,00
0,
00
0,00
M 3
.2.1
8. P
roje
kt
navo
dnja
vanj
a do
nje
Ner
etve
: Sifo
n pr
eko
Mal
e N
eret
ve
(pod
ručj
e Vi
dric
e -
Glo
g)
5.00
0.00
0,00
0,00
%
80,0
0%
2,00
%
0,00
%
0,00
%
Prov
eden
pro
jekt
nav
odnj
avan
ja.
0,00
4.
000.
000,
00
100.
000,
00
0,00
0,
00
78
.750
.000
,00
350.
000,
00
26.1
46.5
00,0
0 12
.098
.500
,00
19.3
15.0
00,0
0 9.
065.
000,
00
82
101
82
83
USKLAĐENOST S DRUGIM STRATEŠKIM DOKUMENTIMA Strateški razvojni program Grada Opuzena za razdoblje 2015.-2020. godine usklađen je sa strateškim ciljevima EU i relevantnim nacionalnim okvirom Republike Hrvatske. U nastavku su prikazani ključni strateški dokumenti s kojima je usklađen Strateški razvojni program Grada Opuzena.
Europa 2020 – Europska strategija za pametan, održiv i uključiv rast
Europa 2020 je desetogodišnja strategija čiji cilj je riješiti nedostatke našeg modela rasta i stvoriti uvjete za prevladavanje gospodarske krize utemeljenog na pametnom, uključivom i održivom rastu. Razvojni ciljevi Grada Opuzena usklađeni su sa sva tri navedena prioriteta. Kroz strateški cilj 1. namjerava se pokretanje ekonomije koja se temelji na dostupnim i prirodno pretpostavljenim resursima (poljoprivreda i prehrambeno prerađivački sektor) čime se daje doprinos održivosti kojoj se teži u krovnom strateškom dokumentu. Strateški cilj 2. definiran je kako bi se osigurala dugoročna održivost prirodnih resursa, a samim time i poduzetništvo zasnovano na potencijalima koji su temelj Grada. Ovi ciljevi u potpunosti doprinos daju zapošljavanju i smanjenju zapošljavanja lokalnog stanovništva, pa samim time ispunjavaju i treći prioritet krovnog strateškog dokumenta – uključiv rast. Uključiv rast znači njegovati ekonomiju sa visokom stopom zapošljavanja, što posljedično utječe i na društvenu i teritorijalnu sinergiju. Oba navedena cilja ispunjavaju i zahtjev pametnog rasta, naročito kroz educiranje lokalnih stanovnika i direktan utjecaj na povećanje njihovih znanja, vještina i kompetencija. Na prioritet uključivog rasta oslanja se i strateški cilj 3. koji uz razvoj društvene, komunalne i javne infrastrukture daje izravan doprinos povećanju kvalitete života u lokalnoj zajednici.
Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2015.-2020.
Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske ima definirana tri strateška cilja: SC1 Poticati konkurentnost poljoprivrede, SC2 Osigurati održivo upravljanje prirodnim resursima i klimatskim promjenama, SC3 Postići uravnotežen teritorijalni razvoj ruralnih područja, uključujući stvaranje i održavanje radnih mjesta. Pri izradi strateškog razvojnog programa Grada Opuzena, vodilo se računa o usklađenosti sa prioritetima programa ruralnog razvoja. Prije svega, usklađenost se odnosi na doprinos ostvarenju prioriteta 2. i 3. PRR-a realizacijom SC1 koji se odnosi na nadogradnju poljoprivrednog sektora prema prehrambeno prerađivačkom sektoru. Prioriteti 5. i 6. PRR-a također su podržani od strane Grada Opuzena, na način da su kroz ciljeve, prioritete i mjere integrirani u razvojne sastavnice strategije. Prioritet 5. PRR-a odnosi se na promicanje učinkovitosti resursa i pomaka prema klimatski elastičnom gospodarstvu s niskom razinom ugljika u poljoprivrednom, prehrambenom i
102
84
šumarskom sektoru, dok je prioritet 6. uključen u realizaciju svih ciljeva koji su definirani strategijom razvoja Grada Opuzena
Operativni program Konkurentnost i kohezija 2015.-2020.
Ciljevi definirani u strateškom razvojnom programu Grada Opuzena usklađeni su sa ciljevima Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2015.-2020. Direktna usklađenost ostvarena je sinergijom s investicijskim prioritetima 1a, 3d, 6c, 6i, 6ii, 6iii, 8, 9. S prioritetom 1. OPKK se direktna usklađenost postiže kroz prioritet 1.1. strateškog razvojnog programa Grada Opuzena, naročito kroz mjeru 1.1.1. usmjerenu na operativno osposobljavanje Centra kompetencija, te mjeru 2.3.1. usmjerenu na edukaciju poljoprivrednih djelatnika koja se ujedno isprepliće i sa investicijskim prioritetom 9. OPKK. Dodirna točka s prioritetom 3. OPKK ogleda se u cilju 1. strateškog razvojnog programa Grada Opuzena koji predlaže razvoj poljoprivrede u smjeru prehrambeno prerađivačkog sektora, odnosno unapređenje proizvoda primarne poljoprivrede koji daju doprinos konkurentnosti proizvođača ovog područja. Zaštita prirodne i okolišne raznolikosti prepoznata je i integrirana u cilj 3. strateškog razvojnog programa, te svim prioritetima koji proizlaze iz njega odgovara investicijskom prioritetu 6. OPKK koji se temelji na zaštiti okoliša i održivosti resursa. Investicijski prioritet 8. ulaganjem u zdravstvenu i socijalnu infrastrukturu daje potporu i strateškom cilju 3 strateškog razvojnog programa Grada Opuzena koji je usmjeren na razvoj društvene, komunalne i javne infrastrukture čije postojanje i funkcionalnost su od vitalne važnosti za svakodnevno funkcioniranje Grada.
Operativni program Učinkoviti ljudski potencijali
Osnovni cilj Operativnog programa učinkoviti ljudski potencijali je dati doprinos rastu zapošljavanja i jačanju socijalne kohezije u Republici Hrvatskoj. Ciljevi koji su definirani u strateškom razvojnom programu Grada Opuzena dati će doprinos ostvarenju ciljeva OPULJP kroz usklađenost s investicijskim prioritetima 8, 9, 10 i 11. Usklađenost s investicijskim prioritetima 8. i 9. ostvaruje se kroz realizaciju strateškog cilja 1. strateškog razvojnog programa Grada Opuzena. Ulaganjem u društvenu, komunalnu i javnu infrastrukturu podupire se i investicijski prioriteti 10. OPULJP. Kroz provođenje svakodnevnih aktivnosti, tijela lokalne samouprave će direktno dati doprinos ostvarenju investicijskog prioriteta 11 koji je usmjeren na povećanje vještina kadrova javne uprave na lokalnoj razini i jačanju administrativnih kapaciteta koje su posljedično stanje ostvarenja željenih promjena.
Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020.
Strategija razvoja turizma je ključni dokument sektora Turizma koji propisuje sve smjernice njegova razvoja za razdoblje do 2020. godine. Ciljevi sektora turizma za navedeno razdoblje se u: SC1 Brži gospodarski rast temeljen na integraciji tržišta i institucionalnim reformama, SC2 Viša stopa zaposlenosti i SC3 Promicanje održivog razvoja za koje se vežu strateški ciljevi Općine. Grad Opuzen budućnost želi temeljiti na atraktivnom obliku turizma koji uvažava kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu. Realizacijom ciljeva navedenih u strateškom
103
85
razvojnom programu direktno se utječe na nova zapošljavanja, poboljšavanje kvalitete ostalih javnih usluga i infrastrukture, te povezivanju sa domaćom proizvodnjom, prvenstveno poljoprivredom i proizvodima koji se mogu generirati dodavanjem dodane vrijednosti i plasirati kao sastavni dio autohtone ponude Grada.
Strategija razvoja poduzetništva za razdoblje 2013.-2020.
Strategija razvoja poduzetništva ima za cilj povećati konkurentnost malog gospodarstva u Republici Hrvatskoj. Svoj doprinos ostvarenju glavnog cilja, strategija Grada Opuzena će dati doprinosom ciljevima 1 i 3. Strateški cilj 1 Poboljšanje ekonomske uspješnosti usklađen je sa SC1 strateškog razvojnog programa Grada Opuzena i pripadajućim prioritetima i mjerama. Promocija poduzetništva se također ostvaruje realizacijom ovog cilja, naročito jačanje institucija koje pružaju podršku poduzetništvu, odnosno uspostava CEKOM-a koji će na jednom mjestu omogućiti sinergiju poduzetnika i znanstveno istraživačkih institucija.
Županijska razvojna strategija Dubrovačko-neretvanske županije 2016.-2020.
Županijska razvojna strategija Dubrovačko-neretvanske županije koja je izrađena za razdoblje 2016.-2020. definira 4 cilja: SC1 Povećati konkurentnosti i uspostaviti održivi gospodarski rast i razvoj, SC2 Poboljšati održivo upravljanje prostorom, resursima i infrastrukturom, SC3 Poboljšati kvalitetu života i osnažiti institucionalni kapacitet, ljudski i društveni kapital. Kao što je vidljivo, svi prethodno navedeni ciljevi integrirani su u plan razvoja Grada Opuzena, čime se na direktan način daje doprinos ostvarenju ciljeva na višoj, županijskoj razini.
104
86
AKC
IJSK
I PLA
N Z
A T
ROG
OD
IŠN
JE R
AZD
OBL
JE
Akc
ijski
pla
n pr
edst
avlja
pro
vedb
eni d
okum
ent k
oji s
luži
za
oper
acio
naliz
aciju
i pr
oved
bu S
trat
eško
g ra
zvoj
nog
prog
ram
a (S
RP),
a om
oguć
uje
cjelo
vit p
regl
ed, s
truk
turu
te ra
zrad
u sv
ih a
ktiv
nost
i, pr
ogra
ma
i pro
jeka
ta p
otre
bnih
za
prov
edbu
Str
ateš
kog
razv
ojno
g pr
ogra
ma
u od
ređe
nom
(tr
ogod
išnj
em) r
azdo
blju
, poč
evši
od
prve
god
ine
prov
edbe
SRP
-a, a
revi
dira
se
jedn
om g
odiš
nje
na te
mel
ju in
form
acija
sad
ržan
ih u
Izvj
ešću
o
prov
edbi
SRP
-a. A
kcijs
ki p
lan
je p
odlo
ga z
a ko
ntro
lu i
nadz
or p
rove
dbe
čim
e po
staj
e al
at z
a ra
zvoj
no u
prav
ljanj
e. U
nas
tavk
u do
kum
enta
dan
je
preg
led
tijek
a pr
oved
be S
trat
eško
g ra
zvoj
nog
prog
ram
a, te
je d
ana
proc
jena
bro
ja p
roje
kata
unu
tar p
rogr
amsk
og ra
zdob
lja 2
016.
– 2
018.
A
kcijs
ki p
lan
prov
edbe
Str
ateš
kog
razv
ojno
g pr
ogra
ma
razm
atra
koj
e vr
ste
aktiv
nost
i pre
dviđ
a G
rad
kako
bi p
ostig
la ci
ljeve
stra
tegi
je, t
ko će
biti
od
govo
ran
za p
rove
dbu
aktiv
nost
i, vr
emen
ski o
kvir
kad
a će
se o
dvija
ti ak
tivno
sti,
te k
oja
su fi
nanc
ijske
sred
stva
za
koju
akt
ivno
st p
redv
iđen
a.
Tij
ek p
rove
dbe
stra
tešk
og r
azvo
jnog
pro
gram
a un
utar
pro
gram
skog
raz
dobl
ja 2
016.
– 2
019.
Tije
k pr
oved
be sa
drži
gla
vne
aktiv
nost
i i n
jihov
slije
d u
razd
oblju
201
6.-2
018.
god
ine.
Akc
ijski
pla
n pr
oved
be p
rati
tijek
pro
vedb
e SR
P-a
na n
ivou
sv
ake
godi
ne u
nuta
r pro
gram
skog
razd
oblja
201
6. –
201
8, te
razm
atra
koj
e vr
ste
aktiv
nost
i pre
dviđ
a G
rad
za p
ostiz
anje
cilj
eva,
tko
je o
dgov
oran
za
pro
vedb
u ak
tivno
sti,
vrem
ensk
i ras
pore
d pr
oved
be st
rate
gije
, te
finan
cijsk
a sr
edst
va z
a ak
tivno
sti.
Prać
enje
pro
vedb
e SR
P-a
odvi
jati
će s
e na
trog
odiš
njoj
osn
ovi.
Izvj
ešći
ma
će s
e os
igur
ati i
nfor
mac
ije o
pro
vede
nim
akt
ivno
stim
a s
poda
cim
a o
nosi
telji
ma
prov
edbe
, ukl
juče
nim
fina
ncijs
kim
sred
stvi
ma
(i nj
ihov
im iz
vori
ma)
te o
stva
reni
m il
i ant
icip
iran
im re
zulta
tima.
Tabl
ica
25. A
kcijs
ki p
lan
za tr
ogod
išnje
razd
oblje
Cilj
Pr
iorit
et
Mje
ra
Nos
itelj
Uku
pna
vrije
dnos
t pro
jekt
a u
HR
K
God
ine
2017
. 20
18.
2019
.
SC1 Nadogradnja poljoprivrednog sektora prema prehrambeno
prerađivačkom sektoru
P 1.
1. U
spos
tavl
janj
e su
radn
je iz
međ
u zn
anst
veno
istra
živa
čke
zaje
dnic
e i
proi
zvođ
ača
najv
ažni
jih p
oljo
priv
redn
ih
proi
zvod
a
M 1
.1.1
. Izg
radn
ja C
EKO
M-a
D
ubro
vačk
o ne
retv
ansk
a žu
pani
ja
Reg
iona
lna
razv
ojna
age
ncija
D
UN
EA d
.o.o
. 20
.000
.000
,00
20,0
0%
40,0
0%
40,0
0%
4.00
0.00
0,00
8.
000.
000,
00
8.00
0.00
0,00
20
.000
.000
,00
4.00
0.00
0,00
8.
000.
000,
00
8.00
0.00
0,00
P 1.
2. P
oveć
anje
prih
oda
poljo
priv
redn
ih
proi
zvođ
ača
(OPG
, obr
ti, d
.o.o
.)
M 1
.2.1
. Bre
ndira
nje
nere
tvan
skih
pol
jopr
ivre
dnih
pr
oizv
oda
G
rad
Opu
zen
CEK
OM
1.
500.
000,
00
40,0
0%
20,0
0%
20,0
0%
600.
000,
00
300.
000,
00
300.
000,
00
M 1
.2.2
. Kre
iranj
e no
vih
proi
zvod
a C
EKO
M
4.00
0.00
0,00
0,
00%
40
,00%
35
,00%
0,00
1.
600.
000,
00
1.40
0.00
0,00
Gra
d O
puze
n 3.
000.
000,
00
0,00
%
40,0
0%
30,0
0%
86
105
86
87
Cilj
Pr
iorit
et
Mje
ra
Nos
itelj
Uku
pna
vrije
dnos
t pro
jekt
a u
HR
K
God
ine
2017
. 20
18.
2019
.
M 1
.2.3
. Org
aniz
irana
pro
dajn
a m
jest
a (o
sniv
anje
i po
vezi
vanj
e pr
odaj
nih
mje
sta
proi
zvođ
ača
poljo
priv
redn
ih p
roiz
voda
) 0,
00
1.20
0.00
0,00
90
0.00
0,00
M 1
.2.4
. Izg
radn
ja i
opre
man
je h
ladn
jača
, skl
adiš
ta i
drug
e po
ljopr
ivre
dne
infra
stru
ktur
e G
rad
Opu
zen
10.0
00.0
00,0
0 0,
00%
0,
00%
10
0,00
%
0,00
0,
00
10.0
00.0
00,0
0
18
.500
.000
,00
600.
000,
00
3.10
0.00
0,00
12
.600
.000
,00
Cilj
Pr
iorit
et
Mje
ra
Nos
itelj
Uku
pna
vrije
dnos
t pro
jekt
a u
HR
K
God
ine
2017
. 20
18.
2019
.
SC2 Zaštita prirodne i okolišne raznolikosti kao podloga za kvalitetan život
P 2.
1. S
ugla
sje
izm
eđu
zašt
ićen
ih
podr
učja
, sta
novn
ištv
a i g
ospo
dars
kih
aktiv
nost
i
M 2
.1.1
. Izr
ada
stra
tegi
ja z
aštić
enih
pod
ručj
a, ru
kava
ca i
sl.
Gra
d O
puze
n 20
0.00
0,00
0,
00%
0,
00%
40
,00%
0,00
0,
00
80.0
00,0
0
P 2.
2. O
drži
vo k
oriš
tenj
e ži
votin
jski
h vr
sta
u fu
nkci
ji tra
dici
onal
ne g
astro
nom
ije
M 2
.2.1
. Zaš
tita
pasm
ina
dom
aćih
živ
otin
ja k
ao p
otic
aj
oživ
ljava
nja
rura
lnih
pod
ručj
a G
rad
Opu
zen
240.
000,
00
0,00
%
40,0
0%
30,0
0%
0,00
96
.000
,00
72.0
00,0
0
P 2.
3. O
drži
va u
potre
ba z
aštit
nih
sred
stav
a u
poljo
priv
redn
oj p
roiz
vodn
ji
M 2
.3.1
. Org
aniz
iranj
e ed
ukac
ija i
treni
nga
o od
rživ
oj
upot
rebi
zaš
titni
h sr
edst
ava
u po
ljopr
ivre
dnoj
pro
izvo
dnji
Savj
etod
avna
slu
žba
80.0
00,0
0 25
,00%
25
,00%
25
,00%
20.0
00,0
0 20
.000
,00
20.0
00,0
0
M 2
.3.2
. Pod
izan
je s
vije
sti s
tano
vniš
tva
o po
trebi
od
rživ
og k
oriš
tenj
a po
ljopr
ivre
dnih
resu
rsa
Savj
etod
avna
slu
žba
80.0
00,0
0 25
,00%
25
,00%
25
,00%
20.0
00,0
0 20
.000
,00
20.0
00,0
0
P 2.
4. R
azvo
j tur
izm
a na
Ner
etva
nski
m
pose
bnos
tima
M 2
.4.1
. Raz
voj t
radi
cion
alne
ner
etva
nske
kuh
inje
U
stan
ove
za o
braz
ovan
je o
dras
lih
Gra
d O
puze
n 1.
275.
000,
00
40,0
0%
60,0
0%
0,00
%
510.
000,
00
765.
000,
00
0,00
M 2
.4.2
. Pro
moc
ija tu
ristič
kih
atra
kcija
na
podr
učju
G
rada
G
rad
Opu
zen
600.
000,
00
25,0
0%
25,0
0%
25,0
0%
150.
000,
00
150.
000,
00
150.
000,
00
2.
475.
000,
00
660.
000,
00
915.
000,
00
150.
000,
00
Cilj
Pr
iorit
et
Mje
ra
Nos
itelj
Uku
pna
vrije
dnos
t pro
jekt
a u
HR
K
God
ine
2017
. 20
18.
2019
.
SC3 Razvoj društvene, komunalne / javne infrastrukture
P 3.
1. R
azvo
j dru
štve
ne in
frast
rukt
ure
na
podr
učju
Gra
da
M 3
.1.1
. Ure
đenj
e dj
ečje
g ig
rališ
ta is
pred
Dje
čjeg
vrti
ća
Opu
zen
Gra
d O
puze
n 18
0.00
0,00
10
0,00
%
0,00
%
0,00
%
180.
000,
00
0,00
0,
00
M 3
.1.2
. San
acija
spo
rtske
dvo
rane
G
rad
Opu
zen
705.
000,
00
50,0
0%
50,0
0%
0,00
%
352.
500,
00
352.
500,
00
0,00
M 3
.1.3
.Izgr
adnj
a ku
lturn
og c
entra
G
rad
Opu
zen
3.00
0.00
0,00
0,
00%
34
,00%
32
,00%
0,00
1.
020.
000,
00
960.
000,
00
M 3
.1.4
. Muz
ej z
a je
dnu
skul
ptur
u G
rad
Opu
zen
2.30
0.00
0,00
0,
00%
14
,00%
45
,00%
0,00
32
2.00
0,00
1.
035.
000,
00
M 3
.1.5
. Ure
đenj
e G
rads
kog
park
a G
rad
Opu
zen
1.10
0.00
0,00
10
0%
0%
0%
1.10
0.00
0,00
0,
00
0,00
87
106
88
Cilj
Pr
iorit
et
Mje
ra
Nos
itelj
Uku
pna
vrije
dnos
t pro
jekt
a u
HR
K
God
ine
2017
. 20
18.
2019
.
M 3
.1.6
. Izg
radn
ja S
ports
ko-r
ekre
acijs
ke z
one
u O
puze
nu
Gra
d O
puze
n 2.
150.
000,
00
0,00
%
40,0
0%
30,0
0%
0,00
86
0.00
0,00
64
5.00
0,00
9.
435.
000,
00
1.63
2.50
0,00
2.
554.
500,
00
2.64
0.00
0,00
P 3.
2. R
azvo
j kom
unal
ne /
javn
e in
frast
rukt
ure
na p
odru
čju
Gra
da
M 3
.2.1
.San
acija
kom
unal
ne in
frast
rukt
ure
u U
lici A
nte
Star
čevi
ć G
rad
Opu
zen
300.
000,
00
100,
00%
0,
00%
0,
00%
300.
000,
00
0,00
0,
00
M 3
.2.2
.Izgr
adnj
a ne
razv
rsta
nih
cest
a na
pod
ručj
u G
rada
O
puze
na
Gra
d O
puze
n 19
.000
.000
,00
20,0
0%
10,0
0%
25,0
0%
3.80
0.00
0,00
1.
900.
000,
00
4.75
0.00
0,00
M 3
.2.3
.Izgr
adnj
a no
gost
upa
u ul
ici N
ikol
e N
onko
vića
i ul
ici Z
agre
bačk
a G
rad
Opu
zen
500.
000,
00
50,0
0%
50,0
0%
0,00
%
250.
000,
00
250.
000,
00
0,00
M 3
.2.4
.Izgr
adnj
a i r
ekon
stru
kcija
javn
e ra
svije
te
Priž
inov
ac
Gra
d O
puze
n 10
0.00
0,00
10
0,00
%
0,00
%
0,00
%
100.
000,
00
0,00
0,
00
M 3
.2.5
. Izg
radn
ja s
ekun
darn
e ka
naliz
acijs
ke m
reže
G
rada
Opu
zena
uz
kole
ktor
e 22
i 23
G
rad
Opu
zen
2.10
0.00
0,00
0,
00%
40
,00%
60
,00%
0,00
84
0.00
0,00
1.
260.
000,
00
M 3
.2.6
. San
acija
kom
unal
ne in
frast
rukt
ure
na P
olja
nici
N
eret
vans
kih
gusa
ra
Gra
d O
puze
n 35
0.00
0,00
0,
00%
0,
00%
0,
00%
0,00
0,
00
0,00
M 3
.2.7
. Izg
radn
ja k
omun
alne
infra
stru
ktur
e u
Podu
zetn
ičko
j zon
i G
rad
Opu
zen
8.00
0.00
0,00
70
,00%
30
,00%
0,
00%
5.60
0.00
0,00
2.
400.
000,
00
0,00
M 3
.2.8
. Izg
radn
ja re
cikl
ažno
g dv
oriš
ta
Gra
d O
puze
n 1.
200.
000,
00
17,0
0%
83,0
0%
0,00
%
204.
000,
00
996.
000,
00
0,00
M 3
.2.9
.Izgr
adnj
a se
kund
arne
kan
aliz
acijs
ke m
reže
G
rada
Opu
zena
- U
lica
Jase
nska
G
rad
Opu
zen
950.
000,
00
0,00
%
30,0
0%
30,0
0%
0,00
28
5.00
0,00
28
5.00
0,00
M 3
.2.1
0.Iz
grad
nja
seku
ndar
ne k
anal
izac
ijske
mre
že
Gra
da O
puze
na -
Ulic
e Za
greb
ačka
, Zad
arsk
a i
Pran
trnov
o G
rad
Opu
zen
2.20
0.00
0,00
0,
00%
35
,00%
35
,00%
0,00
77
0.00
0,00
77
0.00
0,00
M 3
.2.1
1.Iz
grad
nja
kana
lizac
ijsko
g su
stav
a G
rada
O
puze
na, C
S G
rgur
uša,
gra
vita
cijs
ki k
olek
tor 2
6 i
27
Gra
d O
puze
n 2.
100.
000,
00
100,
00%
0,
00%
0,
00%
2.10
0.00
0,00
0,
00
0,00
M 3
.2.1
2.Iz
grad
nja
kom
unal
ne in
frast
rukt
ure
u Po
slov
noj
zoni
2
Gra
d O
puze
n 10
.000
.000
,00
0,00
%
0,00
%
20,0
0%
0,00
0,
00
2.00
0.00
0,00
M 3
.2.1
3. Iz
grad
nja
kom
post
ane
Gra
d O
puze
n 6.
000.
000,
00
0,00
%
0,00
%
0,00
%
0,00
0,
00
0,00
M 3
.2.1
4.Iz
grad
nja
kana
lizac
ijsko
g su
stav
a G
rada
O
puze
na, g
ravi
taci
jski
kol
ekto
r 28,
31,3
2 i 3
3 G
rad
Opu
zen
7.50
0.00
0,00
0,
00%
0,
00%
0,
00%
0,00
0,
00
0,00
M 3
.2.1
5.Iz
grad
nja
seku
ndar
ne k
anal
izac
ijske
mre
že
Gra
da O
puze
na -
Ulic
a Ja
kova
Got
ovca
G
rad
Opu
zen
450.
000,
00
65,0
0%
35,0
0%
0,00
%
292.
500,
00
157.
500,
00
0,00
M 3
.2.1
6. R
ekon
stru
kcija
drž
avne
ces
te D
9 (O
puze
n -
petlj
a O
puze
n D
8) s
izra
dom
aut
obus
nih
staj
ališ
ta,
nogo
stup
a, o
dvod
nje
i jav
ne ra
svje
te
Gra
d O
puze
n Žu
pani
jska
upr
ava
za c
este
3.
000.
000,
00
50,0
0%
50,0
0%
0,00
%
1.50
0.00
0,00
1.
500.
000,
00
0,00
10.0
00.0
00,0
0 80
,00%
20
,00%
0,
00%
88
107
88
89
Cilj
Pr
iorit
et
Mje
ra
Nos
itelj
Uku
pna
vrije
dnos
t pro
jekt
a u
HR
K
God
ine
2017
. 20
18.
2019
. M
3.2
.17.
Pro
jekt
nav
odnj
avan
ja d
onje
Ner
etve
: Pod
pilo
t pr
ojek
t nav
odnj
avan
ja "G
log"
D
ubro
vačk
o ne
retv
ansk
a žu
pani
ja
Rep
ublik
a H
rvat
sa
8.00
0.00
0,00
2.
000.
000,
00
0,00
M 3
.2.1
8. P
roje
kt n
avod
njav
anja
don
je N
eret
ve: S
ifon
prek
o M
ale
Ner
etve
(pod
ručj
e Vi
dric
e - G
log)
H
rvat
ske
vode
5.
000.
000,
00
80,0
0%
2,00
%
0,00
%
4.00
0.00
0,00
10
0.00
0,00
0,
00
78.7
50.0
00,0
0 26
.146
.500
,00
12.0
98.5
00,0
0 9.
065.
000,
00
89
108
90
RAZVOJNE MJERE
109
Opuzen
Izgradnja CEKOM-a
Osnovni podatci1. Projektni prijedlog centar za istraživanje i razvoj2. Gospodarska kategorija poljoprivreda3. Vrsta ulaganja ostala imovina4. Korisiti od ulaganja javne potrebe5. Razina značaja županijski značaj6. Procjenjena vrijednost 20.000.000,00 kn
7. Opis projektaIzgradnjom CEKOM-a ostvariti će se mogućnost implementacije razvojnog istraživanja ufunkciji unapređenja poljoprivredne proizvodnje i prerade agruma i ostalih poljoprivrednihkultura uzgajanih na području Grada Opuzena i svih ostalih jedinica lokalne samoupraveDubrovačko - neretvanske županije. Izgradnjom centra kompetencija stvoriti će se poveznicaizmeđu znanosti i proizvođača koja je bitna za razvoj novih konkurentnih proizvoda. Osimsredstava koji su predviđena za infrastrukturu i opremu te provedbu projekta, predviđena su ibespovratna sredstva za inovativne projektne ideje, odnosno za troškove istraživanja i razvojaza razvoj novih proizvoda, dizajna i pakiranja, tehnoloških procesa i usluga, novih sorata islično te za horizontalne aktivnosti koje povezuju IKT, turizam te kreativne industrije povezanes proizvodnjom, preradom, distribucijom i promocijom agruma.
110
Opuzen
Brendiranje neretvanskih poljoprivrednih proizvoda
Osnovni podatci1. Projektni prijedlog certifikacija poljoprivrednih proizvoda2. Gospodarska kategorija poljoprivreda3. Vrsta ulaganja ostala imovina4. Korisiti od ulaganja javne potrebe5. Razina značaja lokalni značaj6. Procjenjena vrijednost 1.500.000,00 kn
7. Opis projektaOvom projektnom idejom žele se brendirati poljoprivredni proizvodi koji dolaze s područjaNeretve. Cilj je očuvati postojeću, ali isto tako stvoriti uvjete za povećanu poljoprivrednuproizvodnju, te osigurati dodatnu vrijednost i prepoznatljivost proizvoda s područja Neretve.Projekt će u skladu s važećom zakonskom regulativom, što podrazumijeva donošenjepravilnika, registraciju robne marke te odgovarajuću kontrolu i nadzor brendirati proizvodekoji su tipični za navedeno područje. Stvaranjem brendirnog poljoprivrednog proizvodapovećava se njegova tržišna cijena jer se osigurava stalno podizanje kvalitete proizvoda štoim daje dodatnu vrijednost te predstavljaju određeni identitet i lako su prepoznatljivi natržištu.
111
Opuzen
Kreiranje novih proizvoda
Osnovni podatci1. Projektni prijedlog kreiranje novog proizvoda2. Gospodarska kategorija poljoprivreda3. Vrsta ulaganja ostala imovina4. Korisiti od ulaganja javne potrebe5. Razina značaja lokalni značaj6. Procjenjena vrijednost 4.000.000,00 kn
7. Opis projektaJoš jedan od načina za povećanje prihoda lokalnih poljoprivrednih proizvođača je poticanje nakreiranje proizvoda s dodanom vrijednosti. Proizvodi koji su karakteristični za Grad Opuzeninovativnošću i modernizacijom će osigurati dugoročnu održivost i stabilnost poslovanjalokalnih poljoprivrednih dionika. Provođenjem ove projektne ideje doprinijeti će se razvojunovih proizvoda koji će osiguravati drugi dohodak poljoprivrednim gospodarstva te im timeomogućiti da ostanu konkurentni na tržištu. Preferencija je osmišljavanje novih proizvoda uzkorištenje tradicionalnih poljoprivrednih proizvoda koji su karakteristični za neretvanskopodručje.
112
Opuzen
Organizirana prodajna mjesta (osnivanje i povezivanjeprodajnih mjesta proizvođača poljoprivrednih
proizvoda)
Osnovni podatci1. Projektni prijedlog formiranje zadruga i ostali oblici udruživanja u poljoprivredi2. Gospodarska kategorija poljoprivreda3. Vrsta ulaganja ulaganje u objekt4. Korisiti od ulaganja javne potrebe5. Razina značaja lokalni značaj6. Procjenjena vrijednost 3.000.000,00 kn
7. Opis projektaOrganiziranje centralnog prodajnog mjesta koje će predstavljati sinergiju lokalne proizvodnjeuvelike će utjecati na prihode lokalnih poljoprivrednih proizvođača. Osiguran pristup tržišta,povezivanje malih subjekata i osnovna tržišno-prodajna infrastruktura temeljne supretpostavke njihove dugoročne održivosti. Ovim projektnim prijedlogom osigurati će seorganizirana prodajna mjesta putem kojih će se plasirati poljoprivredni proizvodipoljoprivrednih gospodarstava s područja Grada.
113
Opuzen
Izgradnja i opremanje hladnjače, skladišta i drugepoljoprivredne infrastrukture
Osnovni podatci1. Projektni prijedlog hlađenje i skladištenje voća i povrća2. Gospodarska kategorija poljoprivreda3. Vrsta ulaganja ulaganje u objekt4. Korisiti od ulaganja javne potrebe5. Razina značaja lokalni značaj6. Procjenjena vrijednost 10.000.000,00 kn
7. Opis projektaOva projektna ideja temelji se na potrebi za unapređenjem kvalitete u lokalnom proizvodnomlancu. Nabavkom adekvatne poljoprivredne infrastrukture značajno se može utjecati nakvalitetu i kvantitetu lokalnih poljoprivrednih proizvod, što se direktno implicira na povećanjekonkurentnosti lokalnih dionika.
114
Opuzen
Izrada strategija zaštićenih područja, rukavaca i sl.
Osnovni podatci1. Projektni prijedlog strategija2. Gospodarska kategorija zaštita okoliša3. Vrsta ulaganja ostala imovina4. Korisiti od ulaganja javne potrebe5. Razina značaja lokalni značaj6. Procjenjena vrijednost 200.000,00 kn
7. Opis projektaStrategija zaštićenih područja od izuzetne je važnosti za dugoročno promišljanje o upravljanjuovim dobrima, a odraz je svijesti i posvećenosti očuvanju čije dobrobiti se impliciraju na višepodručja. Provođenjem ove projektne ideje uspostavila bi se dugoročna kompromisnaravnoteža između svih sektora koji na ovo područje ostavljaju trag, odnosno onih kojima jezaštićeno područje konkurentska prednost.
115
Opuzen
Zaštita pasmina domaćih životinja kao poticajoživljavanja ruralnih područja
Osnovni podatci1. Projektni prijedlog uzgoj ostalih životinja2. Gospodarska kategorija poljoprivreda3. Vrsta ulaganja ostala imovina4. Korisiti od ulaganja javne potrebe5. Razina značaja lokalni značaj6. Procjenjena vrijednost 240.000,00 kn
7. Opis projektaZaštita pasmina domaćih životinja predstavlja ogledalo povijesnog i kulturnog identiteta svakezemlje pa tako i jedinice lokalne samouprave u kojoj je stočarstvo tradicionalna poljoprivrednadjelatnost. Nastanku izvornih pasmina na području Neretve uvelike su doprinijeli zemljopisnipoložaj i iznimna klimatsko-vegetacijsko obilježje područja Neretve. Ovim projektom se želeočuvati pasmine domaćih životinja te ih se želi ukomponirati u turističku ponudu kaotradicionalno i izvorno s područja Grada Opuzena. Grad će aktivno sudjelovati u provedbiNacionalnog programa očuvanja izvornih i zaštićenih pasmina domaćih životinja u RepubliciHrvatskoj kroz neposrednu i posrednu potporu održivosti izvornih i zaštićenih pasmina. Gradće promovirati izvorne pasmine i njihove proizvode u okviru razvoja ruralnih sredina i očuvanjazaštićenih područja. Uvažavajući potrebe razvoja programa gospodarske održivosti izvornihpasmina kako bi se stvorili prepoznatljivi izvorni i zaštićeni prehrambeni proizvodi.
116
Opuzen
Organiziranje edukacija i treninga o održivoj upotrebizaštitnih sredstava u poljoprivrednoj proizvodnji
Osnovni podatci1. Projektni prijedlog ekološka poljoprivreda2. Gospodarska kategorija poljoprivreda3. Vrsta ulaganja ostala imovina4. Korisiti od ulaganja javne potrebe5. Razina značaja lokalni značaj6. Procjenjena vrijednost 80.000,00 kn
7. Opis projektaProjektom se želi osigurati održivost poljoprivredne proizvodnje čime se omogućuje stalnuproizvodnju primarnih poljoprivrednih proizvoda uz korištenje dozvoljenih kemikalija kojeimaju što manji štetni utjecaj na okoliš i zdravlje ljudi. Provedbom projekta će se osigurati dapolaznici steknu znanja kako održivo upotrebljavaju zaštitna sredstva čime će utjecati nasmanjenje onečišćenja tla, vode i zraka te time osigurati zdravstveno ispravniju hranu iodrživu poljoprivrednu proizvodnju.
117
Opuzen
Podizanje svijesti stanovništva o potrebi održivogkorištenja poljoprivrednih resursa
Osnovni podatci1. Projektni prijedlog ekološka poljoprivreda2. Gospodarska kategorija poljoprivreda3. Vrsta ulaganja ostala imovina4. Korisiti od ulaganja javne potrebe5. Razina značaja lokalni značaj6. Procjenjena vrijednost 80.000,00 kn
7. Opis projektaZbog rastućih potreba za proizvodnjom hrane intenzivira proizvodnja, povećavaju količinesredstava za zaštitu bilja, vrše se razne manipulacije radi većih prinosa i bolje otpornosti štouvelike dovodi do onečišćenja okoliša i njegovoj velikoj eksploataciji. Velikim iskorištavanjempoljoprivrednih resursa dolazi do onečišćenja tla, voda i zraka te se doprinosi globalnomzagrijavanju zbog emisije stakleničkih plinova. Kako bi se smanjio pritisak intenzivnepoljoprivredne proizvodnje ovim projektnim prijedlogom se želi educirati poljoprivrednike ali ilokalno stanovništvo o načinima proizvodnje i iskorištavanja poljoprivrednih resursa na održivnačin.
118
Opuzen
Razvoj tradicionalne neretvanske kuhinje
Osnovni podatci1. Projektni prijedlog ruralni turizam2. Gospodarska kategorija turizam3. Vrsta ulaganja ostala imovina4. Korisiti od ulaganja javne potrebe5. Razina značaja lokalni značaj6. Procjenjena vrijednost 1.275.000,00 kn
7. Opis projektaVažan dio tradicijske kulture ovog područja je i gastronomija, koja se prije svega oslanja naresurse koji su dostupni i pristupačni isključivo na ovom području i po geografskom obilježjukarakteristični u odnosu na druge JLS. Ovim projektnim prijedlogom želi se potaknutiprikupljanje izvornih recepata Neretvanske kuhinje i osmišljavanje načina na koji će se Gradprezentirati kao poželjna lokacija na gastro-karti. Vrlo važnu ulogu u ostvarenju projektnihideja odigrati će upravo Turistička zajednica koja će "markicu" izvornih recepata dodjeljivatilokalnim ugostiteljskim objektima koji će direktno sudjelovati u prenošenju izvornih okusasvim posjetiteljima i stanovnicima Grada.
119
Opuzen
Promocija turističkih atrakcija na području GradaOpuzena
Osnovni podatci1. Projektni prijedlog marketinške aktivnosti u turizmu2. Gospodarska kategorija turizam3. Vrsta ulaganja ostala imovina4. Korisiti od ulaganja javne potrebe5. Razina značaja lokalni značaj6. Procjenjena vrijednost 600.000,00 kn
7. Opis projektaProjektnim prijedlogom se želi podizati atraktivnost grada putem uređenje Grada,održavanjem manifestacija, provođenja oglašavanja. Projektom će se izraditi različitipromocijski materijali koji su svojim formatom i izvedbom u ovome trenutku prilagođenipotrebama posjetitelja i turista. Prilikom izrade materijala paziti će se da konceptualno ivizualno (boje, fontovi, layout) budu ujednačeni kako bi bili prepoznatljivi. Projektom jepredviđena i web promocija i e-marketing.
120
Opuzen
Uređenje dječjeg igrališta ispred Dječjeg vrtića Opuzen
Osnovni podatci1. Projektni prijedlog vanjski sportski teren dječjeg vrtića 2. Gospodarska kategorija društvena infrastruktura3. Vrsta ulaganja ostala imovina4. Korisiti od ulaganja javne potrebe5. Razina značaja lokalni značaj6. Procjenjena vrijednost 180.000,00 kn
7. Opis projektaProjektnim prijedlogom želi se urediti prostor ispred dječjeg vrtića radi efikasnije primjenepredškolskog odgoja.
121
Opuzen
Sanacija sportske dvorane
Osnovni podatci1. Projektni prijedlog sportska dvorana2. Gospodarska kategorija društvena infrastruktura3. Vrsta ulaganja ulaganje u objekt4. Korisiti od ulaganja javne potrebe5. Razina značaja lokalni značaj6. Procjenjena vrijednost 705.000,00 kn
7. Opis projektaPovećati sigurnost korisnika i posjetitelja, uređenje prostora radi osiguranja najviših standardau zadovoljavanju javnih potreba u sportu i slobodnim aktivnostima.
122
Opuzen
Izgradnja kulturnog centra
Osnovni podatci1. Projektni prijedlog dom kulture 2. Gospodarska kategorija društvena infrastruktura3. Vrsta ulaganja ulaganje u objekt4. Korisiti od ulaganja javne potrebe5. Razina značaja lokalni značaj6. Procjenjena vrijednost 3.000.000,00 kn
7. Opis projektaIII. Faza u kojoj je potrebno postaviti otvore, podove, zidarski radovi, postavitiozvučenje,rasvjetu te ostalu opremu ovog višefunkcionalnog centra
123
Opuzen
Muzej za jednu skulpturu
Osnovni podatci1. Projektni prijedlog muzej 2. Gospodarska kategorija društvena infrastruktura3. Vrsta ulaganja ulaganje u objekt4. Korisiti od ulaganja javne potrebe5. Razina značaja lokalni značaj6. Procjenjena vrijednost 2.300.000,00 kn
7. Opis projektaNa Trgu kralja Tomislava postavljen je lapidarij na otvorenom prostoru sa statuom caraTiberija, kapitelom korinskog stupa i eksponatom sa pisanim tragom iz antičkog doba. U takozaokruženoj cjelini realizirati muzejski postav sa skulpturom carice Livije koja predstavljanasljeđe iz vremena starih rimljana na našem području.
124
Opuzen
Uređenje Gradskog parka
Osnovni podatci1. Projektni prijedlog parkovi2. Gospodarska kategorija komunalna infrastruktura3. Vrsta ulaganja ostala imovina4. Korisiti od ulaganja javne potrebe5. Razina značaja lokalni značaj6. Procjenjena vrijednost 1.100.000,00 kn
7. Opis projektaProjekt obuhvaća sanaciju komunalne infrastrukture u Gradskom parku kojim se direktnoutječe na kvalitetu života više ciljanih skupina, a posebno najmlađih. Planirano je izvestiradove na sanaciji staza, javne rasvjete, fontane, zelenog pojasa te uređenje parka sasadržajima za djecu. Postojeće stanje ovog prostora je dosta loše zbog neriješenih oborinskihvoda koje direktno ugrožavaju stambene objekte, neprimjerenih uvjeta kretanja vozila inedostatka parkirnih mjesta, a posebno parkirnih mjesta i rampa za invalide.
125
Opuzen
Izgradnja sportsko rekreacijske zone u Opuzenu
Osnovni podatci1. Projektni prijedlog sportsko-rekreacijska zona 2. Gospodarska kategorija društvena infrastruktura3. Vrsta ulaganja ostala imovina4. Korisiti od ulaganja javne potrebe5. Razina značaja lokalni značaj6. Procjenjena vrijednost 2.150.000,00 kn
7. Opis projektaUređenje Sportsko-rekreacijske zone Opuzen predviđa se neposredno uz Poduzetničku zonuOpuzen, uz samu državnu cestu – D8 i to sa izvedbom nogometnog igrališta, manje tribine zagledatelje uz prateće sadržaje koji obuhvaćaju klupske i društvene prostorije, sanitarne ipomoćne prostore, a sve u cilju osiguranja najviših standarda u zadovoljavanju javnih potrebau sportu i slobodnim aktivnostima.
126
Opuzen
Sanacija komunalne infrastrukture u ulici AnteStarčevića
Osnovni podatci1. Projektni prijedlog komunalna infrastruktura neizgrađenog područja2. Gospodarska kategorija komunalna infrastruktura3. Vrsta ulaganja ostala imovina4. Korisiti od ulaganja javne potrebe5. Razina značaja lokalni značaj6. Procjenjena vrijednost 300.000,00 kn
7. Opis projektaProjekt obuhvaća sanaciju komunalne infrastrukture u dijelu grada koji je udaljeniji od strogogcentra Opuzena, ima neriješeno pitanje pristupne ceste, parking prostora, sadržaja za djecu.
127
Opuzen
Izgradnja i/ili rekonstrukcija nerazvrstanih cesta napodručju Grada Opuzena
Osnovni podatci1. Projektni prijedlog nerazvrstana cesta 2. Gospodarska kategorija ceste3. Vrsta ulaganja ostala imovina4. Korisiti od ulaganja javne potrebe5. Razina značaja lokalni značaj6. Procjenjena vrijednost 19.000.000,00 kn
7. Opis projektaGrad Opuzen planirana rekonstrukciju nerazvrstanih cesta u dužini od 15 km koje se nalazedijelom na građevinskom području sa gospodarskim objektima (UPOV, uljara, proizvodnipogoni tvrtki i dr.), a dijelom na poljoprivrednom zemljištu na kojem su velike poljoprivrednepovršine zasađene mandarinama i dr. voćem i povrćem, OPG-ovi do kojih su izgrađenipristupni putevi, sa kolničkom konstrukcijom od tucanika na zemljanoj podlozi. Cestamaprometuje veći broj vozila (posebno kamiona) za prijevoz posebno poljoprivrednih proizvoda,te vozila i strojevi stručnih službi gospodarskih subjekata i Hrvatskih voda za održavanjeodvodnih lateralnih kanala. Pošto je temeljna podloga na kojima su urađene ceste lošenosivosti potrebno je svake godine izvršiti dosipavanje kolničke konstrukcije što zahtijeva većafinancijska ulaganja. Iz tog razloga potrebno je uraditi projekt rekonstrukcije prometnice čijaće trajnost i kvaliteta biti veća i bolja. Predviđeno je da se uradi nova kvalitetnije i trajnijakolnička konstrukcija da se osigura siguran i kvalitetan prilaz do pojedinih gospodarskihsubjekata i poljoprivrednih parcela.
128
Opuzen
Izgradnja nogostupa u ulici Nikole Nonkovića i uliciZagrebačka
Osnovni podatci1. Projektni prijedlog nogostup2. Gospodarska kategorija ceste3. Vrsta ulaganja ostala imovina4. Korisiti od ulaganja javne potrebe5. Razina značaja lokalni značaj6. Procjenjena vrijednost 500.000,00 kn
7. Opis projektaProjekt obuhvaća izgradnju komunalne infrastrukture - nogostupa ulicama Nikole Nonkovića iZagrebačke.
129
Opuzen
Izgradnja i rekonstrukcija javne rasvjete Prižinovac
Osnovni podatci1. Projektni prijedlog ulična rasvjeta2. Gospodarska kategorija komunalna infrastruktura3. Vrsta ulaganja ostala imovina4. Korisiti od ulaganja javne potrebe5. Razina značaja lokalni značaj6. Procjenjena vrijednost 100.000,00 kn
7. Opis projektaNa javnu rasvjetu otpada oko 3% ukupne potrošnje energije u Hrvatskoj. Smanjenjemintenziteta javne rasvjete može se uštedjeti i do 50% energije, a sustavom daljinskogupravljanja i nadzora značajno smanjiti troškove održavanja. Cilj je smanjenje javne potrošnje.
130
Opuzen
Izgradnja sekundarne kanalizacijske mreže GradaOpuzena uz kolektore 22 i 23
Osnovni podatci1. Projektni prijedlog sekundarna kanalizacijska mreža2. Gospodarska kategorija komunalna infrastruktura3. Vrsta ulaganja ostala imovina4. Korisiti od ulaganja javne potrebe5. Razina značaja lokalni značaj6. Procjenjena vrijednost 2.100.000,00 kn
7. Opis projektaNakon završetka radova na primarnoj mreži kanalizacijskog sustava odnosno izgradnjegravitacijskih kolektora 22 i 23, potrebno je izgradnjom sekundarne kanalizacijske mrežepriključiti objekte na sustav, a što je posebno važno zbog objekata koji još uvijek imaju ispusteu rijeku Neretvu.
131
Opuzen
Sanacija komunalne infrastrukture na PoljaniciNeretvanskih gusara
Osnovni podatci1. Projektni prijedlog vodovod u naselju2. Gospodarska kategorija komunalna infrastruktura3. Vrsta ulaganja ostala imovina4. Korisiti od ulaganja javne potrebe5. Razina značaja lokalni značaj6. Procjenjena vrijednost 350.000,00 kn
7. Opis projektaProjekt obuhvaća sanaciju komunalne infrastrukture u centru grada, u staroj gradskoj jezgri,koja ima neriješeno pitanje parking prostora i oborinske odvodnje, a u neposrednoj je bliziniglavnog gradskog trga koji je infrastrukturno uređen i to dijelom iz vlastitih sredstava, adijelom sufinanciran iz državnog proračuna. Realizacijom ovog projekta direktno se utječe nakvalitetu života više ciljanih skupina, a posebno stanara na planiranom zahvatu te svihgrađana. Planirano je izvesti radove na sanaciji nogostupa, parking prostora, javne rasvjeta,zelenog pojasa, uređenje staza/šetnica te priključke na oborinsku odvodnju. Postojeće stanjeovog prostora je dosta loše zbog neriješenih oborinskih voda koje direktno ugrožavajustambene objekte, neprimjerenih uvjeta kretanja vozila i nedostatka parkirnih mjesta, aposebno parkirnih mjesta i rampa za invalide.
132
Opuzen
Izgradnja komunalne infrastrukture u poduzetničkojzoni
Osnovni podatci1. Projektni prijedlog poduzetnička zona2. Gospodarska kategorija komunalna infrastruktura3. Vrsta ulaganja ostala imovina4. Korisiti od ulaganja javne potrebe5. Razina značaja lokalni značaj6. Procjenjena vrijednost 8.000.000,00 kn
7. Opis projektaNastavak izgradnje komunalne infrastrukture u Poduzetničkoj zoni Opuzen - izgradnja ceste uposlovnoj zoni, dovođenje komunalne infrastrukture (vodovod, odvodnja, elektroenergetskamreža).
133
Opuzen
Izgradnja reciklažnog dvorišta
Osnovni podatci1. Projektni prijedlog reciklažno dvorište 2. Gospodarska kategorija komunalna infrastruktura3. Vrsta ulaganja ostala imovina4. Korisiti od ulaganja javne potrebe5. Razina značaja lokalni značaj6. Procjenjena vrijednost 1.200.000,00 kn
7. Opis projektaProjektom je predviđena izgradnja reciklažnog dvorišta otvorenog tipa u kojega građani mogui osobno dovoziti svoj reciklažni materijal. Unutar reciklažnog dvorišta predviđena su posebnaodjeljenja s kontejnerima i plohama za prihvat i privremeno skladištenje različitih vrstaotpadnih tvari: glomazni otpad; privremeno skladištenje papira, stakla, PET i ALU otpada iprivremeno skladištenje opasnog otpada iz domaćinstva (npr. ambalaže od pesticida, boja,sredstava za čišćenje, otapala, ljepila, živinih svjetiljki, neonskih rasvjetnih tijela, starih živinihtermometara, istrošenih akumulatora, baterija, motornih ulja, ambalaže i filtara motornih ulja,i dr.).
134
Opuzen
Izgradnja sekundarne kanalizacijske mreže GradaOpuzena - Ulica Jasenska
Osnovni podatci1. Projektni prijedlog sekundarna kanalizacijska mreža2. Gospodarska kategorija komunalna infrastruktura3. Vrsta ulaganja ostala imovina4. Korisiti od ulaganja javne potrebe5. Razina značaja lokalni značaj6. Procjenjena vrijednost 950.000,00 kn
7. Opis projektaNakon završetka radova na primarnoj mreži kanalizacijskog sustava potrebno je izgradnjomsekundarne kanalizacijske mreže priključiti objekte na sustav.
135
Opuzen
Izgradnja sekundarne kanalizacijske mreže GradaOpuzena - Ulice Zagrebačka, Zadarska i Prantrnovo
Osnovni podatci1. Projektni prijedlog sekundarna kanalizacijska mreža2. Gospodarska kategorija komunalna infrastruktura3. Vrsta ulaganja ostala imovina4. Korisiti od ulaganja javne potrebe5. Razina značaja lokalni značaj6. Procjenjena vrijednost 2.200.000,00 kn
7. Opis projektaNakon završetka radova na primarnoj mreži kanalizacijskog sustava potrebno je izgradnjomsekundarne kanalizacijske mreže priključiti objekte na sustav.
136
Opuzen
Izgradnja kanalizacijskog sustava Grada Opuzena, CSGrguruša, gravitacijski kolektor 26 i 27
Osnovni podatci1. Projektni prijedlog kanalizacijska mreža2. Gospodarska kategorija komunalna infrastruktura3. Vrsta ulaganja ostala imovina4. Korisiti od ulaganja javne potrebe5. Razina značaja lokalni značaj6. Procjenjena vrijednost 2.100.000,00 kn
7. Opis projektaRadovima na primarnoj mreži kanalizacijskog sustava odnosno izgradnje crpne stanice"Grguruša" i gravitacijskih kolektora 26 i 27, omogućiti će se izgradnja sekundarnekanalizacijske mreže, odnosno priključiti objekte na sustav, a što je posebno važno zbogobjekata koji još uvijek imaju ispuste u rijeku Neretvu.
137
Opuzen
Izgradnja komunalne infrastrukture u Poslovnoj zoni 2
Osnovni podatci1. Projektni prijedlog poslovna zona2. Gospodarska kategorija komunalna infrastruktura3. Vrsta ulaganja ostala imovina4. Korisiti od ulaganja javne potrebe5. Razina značaja lokalni značaj6. Procjenjena vrijednost 10.000.000,00 kn
7. Opis projektaProjekt obuhvaća izgradnju potrebne komunalne infrastrukture u Poslovnoj zoni 2 sapripadajućim objektima.
138
Opuzen
Izgradnja kompostane
Osnovni podatci1. Projektni prijedlog kompostana2. Gospodarska kategorija zaštita okoliša3. Vrsta ulaganja ostala imovina4. Korisiti od ulaganja javne potrebe5. Razina značaja lokalni značaj6. Procjenjena vrijednost 6.000.000,00 kn
7. Opis projektaSmještaj objekta za kompostiranje predviđen je u nastavku reciklažnog dvorišta, na zapadnomdijelu lokacije površine oko 1000 m2 Kompostište je mjesto u kojemu se organski dio ostatakaposebnim postupkom pretvara u organsko gnojivo upotrebljivo za gnojenje tla u različitenamjene. Elementi kompostišta: čelična hala poluzatvorenog tipa, tlocrtnih dimenzija oko 40 x25 m, betonske površine polja za kompostiranje unutar hale, izbor građevinske mehanizacije iopreme potrebne za normalno odvijanje tehnološkog procesa te ostala potrebna oprema.Predviđena količina je oko 1000 t/godišnje organskog otpada, uz naglasak da je kapacitetkompostane potrebno prilagoditi dinamici dolaska citrusnog biorazgradivog otpada(mandarina) koji se događa tijekom 4 mjeseca i koji čini oko 80% ukupnog biorazgradivogotpada koji će se zbrinjavati u kompostani. Pri dimenzioniranju potrebnih kapaciteta uzeti ćese u obzir trajanje tehnološkog procesa.
139
Opuzen
Izgradnja kanalizacijskog sustava Grada Opuzena,gravitacijski kolektor 28,31,32 i 33
Osnovni podatci1. Projektni prijedlog sekundarna kanalizacijska mreža2. Gospodarska kategorija komunalna infrastruktura3. Vrsta ulaganja ostala imovina4. Korisiti od ulaganja javne potrebe5. Razina značaja lokalni značaj6. Procjenjena vrijednost 7.500.000,00 kn
7. Opis projektaRadovima na primarnoj mreži kanalizacijskog sustava odnosno izgradnje gravitacijskihkolektora 28, 31, 32 i 33, omogućiti će se izgradnja sekundarne kanalizacijske mreže, odnosnopriključiti objekte na sustav, a što je posebno važno zbog objekata koji još uvijek imaju ispusteu rijeku Neretvu.
140
Opuzen
Izgradnja sekundarne kanalizacijske mreže GradaOpuzena - Ulica Jakova Gotovca
Osnovni podatci1. Projektni prijedlog sekundarna kanalizacijska mreža2. Gospodarska kategorija komunalna infrastruktura3. Vrsta ulaganja ulaganje u objekt4. Korisiti od ulaganja javne potrebe5. Razina značaja lokalni značaj6. Procjenjena vrijednost 450.000,00 kn
7. Opis projektaNakon završetka radova na primarnoj mreži kanalizacijskog sustava potrebno je izgradnjomsekundarne kanalizacijske mreže priključiti objekte na sustav.
141
Opuzen
Rekonstrukcija državne ceste D9 (Opuzen - petljaOpuzen D8) s izradom autobusnih stajališta, nogostupa,
odvodnje i javne rasvjete
Osnovni podatci1. Projektni prijedlog državna cesta2. Gospodarska kategorija ceste3. Vrsta ulaganja ostala imovina4. Korisiti od ulaganja javne potrebe5. Razina značaja državni značaj6. Procjenjena vrijednost 3.000.000,00 kn
7. Opis projektaProjektom je predviđena rekonstrukcija državne ceste D9 (Opuzen - petlja Opuzen D8) sizradom autobusnih stajališta, nogostupa, odvodnje i javne rasvjete.
142
Opuzen
Projekt navodnjavanja donje Neretve: Podpilot projektnavodnjavanja "Glog"
Osnovni podatci1. Projektni prijedlog program navodnjavanja poljoprivrednih površina2. Gospodarska kategorija komunalna infrastruktura3. Vrsta ulaganja ostala imovina4. Korisiti od ulaganja javne potrebe5. Razina značaja lokalni značaj6. Procjenjena vrijednost 10.000.000,00 kn
7. Opis projektaProjektnim prijedlogom predviđena je izrada sustava za navodnjavanje Donje Neretve.Realizacijom projekta bi se trebali riješiti problemi uzrokovani sušom i uočeni povećanisalinitet na području doline Neretve.
143
Opuzen
Projekt navodnjavanja donje Neretve: Sifon preko MaleNeretve (područje Vidrice - Glog)
Osnovni podatci1. Projektni prijedlog program navodnjavanja poljoprivrednih površina2. Gospodarska kategorija komunalna infrastruktura3. Vrsta ulaganja ostala imovina4. Korisiti od ulaganja javne potrebe5. Razina značaja lokalni značaj6. Procjenjena vrijednost 5.000.000,00 kn
7. Opis projektaKako sifon ispod Male Neretve nije izgrađen, potrebno je radi osiguranja kvalitetne i sigurnezaštite od poplava, odvodnje i postizanja zadovoljavajuće kvalitete voda u donjem toku MaleNeretve, završiti hidromelioracijski sustav područja Vidrice, odnosno izgraditi predviđeni sifonispod Male Neretve.
144
126
POPIS SLIKA Slika 1. Faze i elementi Strateškog razvojnog programa ..........................................6 Slika 2 Prostorni smještaj Grada Opuzena i Dubrovačko-neretvanske županije na karti Republike Hrvatske ......................................................................................7 Slika 3 Prostorni plan uređenja Grada Opuzena .....................................................8 Slika 4 Prometna povezanost Grada Opuzena ..................................................... 10 Slika 5 Poduzetnička zona Grada Opuzena ......................................................... 17 Slika 6 Položaj zone ugostiteljsko-turističke namjene i sportsko-rekreacijske namjene.... 24 Slika 7 Trg Kralja Tomislava, Opuzen ............................................................... 33 Slika 8 Kip carice Livije Drusille iz Opuzena ....................................................... 34 Slika 9 Opuzensko lito 2016. ......................................................................... 35 Slika 10 Melodije hrvatskog juga .................................................................... 36 Slika 11 Neretvanska brudetijada ................................................................... 36 Slika 12 Maraton lađa ................................................................................. 37 Slika 13 Opuzen film festival ......................................................................... 38 Slika 14 Područje obuhvata močvarnog područja delte Neretve ............................... 43 Slika 15 Grb i zastava grada Opuzena .............................................................. 48 Slika 16 Zaduženja za implementaciju ............................................................. 76
145
127
POPIS GRAFIKONA Grafikon 1 Kretanje ukupnog broja stanovnika od 1857. do 2011. ............................. 11 Grafikon 2 Struktura stanovništva prema narodnosti ............................................. 12 Grafikon 3 Ukupan broj stanovnika po naseljima za zadnja dva popisa ....................... 12 Grafikon 4 Migracijska obilježja stanovništva Grada Opuzena .................................. 13 Grafikon 5 Prirodno kretanje stanovništva Grada Opuzena ..................................... 13 Grafikon 6 Struktura gospodarstva Grada Opuzena ............................................... 14 Grafikon 7 Broj registriranih obrta na području Grada Opuzena ............................... 15 Grafikon 8 Pregled poljoprivrednih površina na području Grada Opuzena .................... 18 Grafikon 9 Broj poljoprivrednih gospodarstava prema tipu ..................................... 20 Grafikon 10 Dolasci i noćenja domaćih i stranih turista ......................................... 24 Grafikon 11 Nezaposleno stanovništvo u Gradu Opuzenu po godinama ........................ 28 Grafikon 12 Nezaposleno stanovništvo Grada Opuzena prema razini obrazovanja ........... 29 Grafikon 13 Nezaposleno stanovništvo prema dobnoj strukturi u Gradu Opuzenu ........... 29 Grafikon 14 Broj korisnika mirovina prema HZMO ................................................ 30 Grafikon 15 Osiguranici na području Grada Opuzena............................................. 30 Grafikon 16 Građanski i vjerski brakovi sklopljeni 2013. u RH, Dubrovačko – neretvanskoj županiji i Gradu Opuzenu ............................................................................. 39 Grafikon 17 Odnos broja prijavljenih i riješenih kaznenih djela na području Grada Opuzena od 2011. do 2014. ...................................................................................... 40 Grafikon 18 Zaposlenici po godinama u Gradu Opuzenu ......................................... 48 Grafikon 19 Broj udruga po područjima djelatnosti iz Registra udruga koje djeluju na području Grada Opuzena (prema klasifikaciji 2015) .............................................. 50 Grafikon 20. Udio financiranja mjera Strateškog razvojnog programa Grada Opuzena prema izvorima financiranje ................................................................................. 74 Grafikon 21. Pregled alokacije sredstava prema ciljevima i prioritetima Strategije ........ 74 Grafikon 22. Pregled potrošnje sredstava po godinama i ciljevima ............................ 75 Grafikon 23. Praćenje provedbe Strateškog razvojnog programa Grada Opuzena ........... 77
146
128
POPIS TABLICA Tablica 1 Struktura stanovništva prema spolu i starosti ......................................... 11 Tablica 2 Ukupni broj poduzetnika u Gradu Opuzenu ............................................ 15 Tablica 3 Broj trgovačkih društava prema pravno ustrojbenom obliku u Gradu Opuzenu .. 16 Tablica 4 Poljoprivredne površine i poljoprivredna gospodarstva na području Grada Opuzena ........................................................................................................... 19 Tablica 5 Broj stabala i trsova u voćnjacima i vinogradima na području JLS-a i županije .. 19 Tablica 6 Poljoprivredna gospodarstva na području Grada Opuzena i Dubrovačko-neretvanske županije ................................................................................. 19 Tablica 7 Broj članova na poljoprivrednom gospodarstvu ....................................... 20 Tablica 8 Školska sprema nositelja/odgovorne osobe na dan 14.12.2015. .................... 20 Tablica 9 Dolasci i noćenja turista po zemljama podrijetla ..................................... 25 Tablica 10 Smještajni kapaciteti na području Grada Opuzena na dan 31.12.2014. godine . 26 Tablica 11 Zaposleni stanovnici prema starosti i položaju u zaposlenju, 2011. g. ........... 26 Tablica 12 Zaposleni prema područjima djelatnosti, starosti i spolu, popis 2011. .......... 27 Tablica 13 Proračunska sredstva za socijalnu skrb po godinama (u kn) ....................... 31 Tablica 14 Broj studenata koji su diplomirali/završili sveučilišni ili stručni studij prema prebivalištu (Gradu Opuzenu) i skupinama visokih učilišta ...................................... 33 Tablica 15 Pokretna kulturna dobra Grada Opuzena ............................................. 34 Tablica 16 Broj stanovnika prema vjerskoj pripadnosti .......................................... 39 Tablica 17 Stanovanje i javne zgrade u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i Gradu Opuzenu ........................................................................................................... 40 Tablica 18 Pregled korisnika usluga komunalnog poduzeća, količine otpada s područja Grada i godišnja cijena odlaganja 1 tone otpada ......................................................... 42 Tablica 19 Prometna infrastruktura ................................................................. 44 Tablica 20 Popis trgovačkih društava s vlasničkim udjelom Grada Opuzena .................. 49 Tablica 21 Popis udruga koje se financiraju iz proračuna Grada Opuzena .................... 50 Tablica 22 Udio financirana udruga u Gradu Opuzenu ........................................... 51 Tablica 23 Shema Vizije, ciljeva i prioriteta Grada Opuzena ................................... 62 Tablica 24. Financijski plan Grada Opuzena za razdoblje od 2016. do 2020. godine ........ 68 Tablica 25. Akcijski plan za trogodišnje razdoblje ............................................... 86
147
129
OVAJ PROJEKT SUFINANCIRAN JE SREDSTVIMA EUROPSKE UNIJE Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj
Strateški razvojni program Grada Opuzena za razdoblje 2015. – 2020.
PROGRAM RURALNOG RAZVOJA 2014. - 2020. Udio sufinanciranja: 85% EU, 15% RH
Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj: Europa ulaže u ruralna područja
148