16. vukovarsko-srijemska županija, hidrotehnika i geodezija

HIDROTEHNIKA I GEODEZIJA d.o.o. Naruitelj: Vukovarsko-srijemska upanija32.100 Vinkovci, Bana Jelaia 130 32.000 Vukovar, upanijska 9

____________________________________________________________________________________________________________PLAN NAVODNJAVANJA VUKOVARSKO-SRIJEMSKE UPANIJE



NARUITELJ: VUKOVARSKO-SRIJEMSKA UPANIJA, Vukovar, upanijska 9

IZVOA: HIDROTEHNIKA I GEODEZIJA d.o.o. za geodetskei hidrotehnike radove, Bana Jelaia 130, Vinkovci

Broj plana: P-14/2006.

PLAN NAVODNJAVANJAZA PODRUJE VUKOVARSKO-SRIJEMSKE UPANIJE

KNJIGA I

Direktor:

Vinkovci, 21.04..2006.g. Mr. Marijan Medidipl.ing.



Plan navodnjavanja za podruje Vukovarsko-srijemske upanije

___________________________________________________________

Naruitelj planaVukovarsko-srijemska upanija, Vukovar,upanijska 9IzvriteljHidrotehnika i geodezija d.o.o. Vinkovci, Bana Jelaia 130

Ugovor:Klasa: 325-01/05-01/20Ur.broj: 2196/01-01-05-1

Nositelj izrade planaMr.Marijan Medidipl.ing.SuradnikAntun Medidipl.ing.

___________________________________________________________

Direktor Hidrotehnika i geodezija d.o.o.Mr.Marijan Medidipl.ing.

Vinkovci, travanj 2006.g.

Hidrotehnika i geodezija d.o.o.32.100 Vinkovci, Bana Jelaia 130____________________________________________________________________________________

Naruitelj: Vukovarsko-srijemska upanija32.000 Vukovar, upanijska 9

str.

I

II

1. 1

1.1. 1

1.2.

3

1.2.1. 3

1.2.2. 3

1.2.3. 4

1.2.4. 8

1.2.5. 8

1.2.6. 9

1.2.7. 10

1.2.8. 10

2. 13

2.1. 13

2.1.1. 13

2.1.2. 14

2.1.3.

15

2.2. 17

2.2.1. 17

2.2.2. 17

2.2.3. 18

2.2.4. 18

2.2.5. 18

2.2.6. 18

2.2.7.

20

2.2.8. 22

2.2.9.

26

2.3. 28

2.3.1. 28

2.3.2. 31

2.3.3. 57

2.3.4. 61

2.4. 73

2.4.1. 73

2.4.2.

meteorolokih postaja na podruju Vukovarsko-srijemskeupanije .. 90

2.4.3. 107

2.4.4. 120

2.4.5. 123

2.4.6. 124

2.4.7. 125

2.4.8. 126

2.4.9. 126

2.4.10. 128

2.4.11. 128a

POSTOJEE STANJE ..

Promet .

Gospodarstvo.

S a d r a j

UVOD

Opi elementi plana s drutvenom i ekonomskom osnovom .

Metodologija rada

Program za izradu Plana navodnjavanja

DEFINIRANJE PODRUJA VUKOVARSKO-SRIJEMSKE UPANIJE SA OPISOM

Opskrba vodom ribnjaka .

PEDOLOKI PODACI ..

Postojee stanje navodnjavanja

Prikaz glavnih elemenata prostornog plana upanije s drutvenim i ekonomskim pokazateljima

ureenosti zemljita, poljoprivrednoj proizvodnji pojedinih podruja .

Koritenje voda za plovidbu

Organizacijska struktura i nadlenosti u vodnom gospodarstvu

Postojei stupanj izgraenosti i odravanja vodnogospodarskih objekata i sustava,

ope stanje hidromelioracijskih sustava za odvodnju ..

i ureenje zemljita

Vodoopskrbni sustav

Navodnjavanje zemljita .

Koritenje vodnih snaga ..

KLIMA PODRUJA

Meteoroloki podaci - tablice ..

Korelativni odnosti godinjih koliina oborina i srednjih godinjih temperatura izmeu

KNJIGA I

Sistematika i rasprostranjenost tala na podruju Vukovarsko-srijemskeupanije

Znaajke tala .

Sadraj tekih metala u poljoprivrednim tlima Vukovarsko-srijemske upanije .

Procjena pogodnosti zemljita za vienamjensko koritenje u poljoprivredi ..

Stanje i ogranienja za razvoj poljoprivredne proizvodnje

Nain koritenja zemljita u poljoprivredi.

Langov kini faktor ..

Indeks ariditeta (sue) .

Evapotranspiracija

Analiza oborina ..

Analiza temperature zraka ..

Relativna vlanost zraka .

Vjetar

Klimatski dijagrami po H. Waltheru ..

Insolacija .

GLAVNIH PRIRODNIH OBILJEJA .

Postojee stanje poljoprivrede, poljoprivrednog zemljita i zemljine politike

Postojee stanje vodnog gospodarstva .

Opi dio ...

Geopolitiki poloaj

Reljef i geoloke karakteristike .

ume

Hidrografija .

Stanovnitvo .

Poljoprivredna gospodarstva-veliina posjeda, okrupnjenost, vlasnitvo nad zemljitem

________________________________________________________________________________________PLAN NAVODNJAVANJA VUKOVARSKO-SRIJEMSKE UPANIJE



2.5. 140

2.5.1. 140

2.5.2. 144

2.5.2.1. Sliv rijeke Vuke 144

2.5.2.2. 159

2.5.3. 170

2.5.4. 174

3. 186

4. 248

5. 252

6. 273

6.1. 273

6.1.1. 273

6.1.2. 273

6.1.2.1. 273

6.1.2.2. 273

6.1.3. 274

6.1.4. 275

6.2. 275

6.2.1.

275

6.2.1.1. 276

6.2.1.2. 279

6.2.1.3. 285

6.2.1.4. 286

6.2.1.5.

287

6.2.1.6. 305

6.2.1.7. 305

6.2.1.8. 318

6.2.1.9. 318

6.2.1.10. 319

6.2.2. 321

6.2.2.1. 321

6.2.2.2. 321

6.2.2.3. 321

6.2.2.4.

322

6.3. 322

6.3.1. 322

6.3.2. 323

7. 323

7.1. 323

7.2. 324

7.3. 324

7.4. 324

7.4.1. 3247.4.2. 324a

7.5. 324a

Kvalitet voda .

HIDROGRAFIJA .

Uvod

Povrinske vode ..

OCJENA ZEMLJINIH RESURSA ZA NAVODNJAVANJE

POTREBE POLJOPRIVREDNIH KULTURA ZA VODOM

KNJIGA II

Sliv Bi-Bosut ..

Podzemne vode .

STRUKTURA SJETVE U SADANJIM UVJETIMA I U BUDUIM UVJETIMA NAVODNJAVANJA

NAVODNJAVANJE: POTREBE, MOGUNOSTI, CILJEVI .

Potrebe navodnjavanja .

Sadanje stanje ..

Budua kretanja ..

Navodnjavanje - stabilnost prinosa ..

Ekonomika proizvodnje, konkurentnost, trite .

Mjere navodnjavanja i prinosi poljoprivrednih kultura ..

Koritenje voda za potrebe navodnjavanja .

Mogunosti navodnjavanja ..

Odabir lokacija zahvata vode za navodnjavanje u buduem stanju ureenosti

Akumulacije i retencije ..

Zahvati iz povrinskih voda .

Podzemne vode ..

poljoprivrednog zemljita i hidrotehnikih objekata

Vodna bilanca za navodnjavanje .

Navodnjavanje u buduem stanju ureenosti poljoprivrednog zemlita i hidrotehnikih

objekata uz koritenje vodnih mogunosti budueg vienamjenskog kanala Dunav-Sava..

Prijedlog rjeenja objekata zahvata

Distribucija vode prema topografskim uvjetima i uvjetima pojedinih biljnih kultura

Potrebno ureenje zemljita za provoenje navodnjavanja ..

Hidrotehnika metodologija i organizacija proizvodnje

Planiranje trokova navodnjavanja .

Upravljanje sustavom za navodnjavanje ..

Odravanje sustava za navodnjavanje .

Sudionici u sustavu izrade projekata, graenja, koritenja, odravanja .

Obveze i nadlenosti sudionika .

Obaveze korisnika sustava za navodnjavanje u procesu izrade projekata,

graenja, koritenja i odravanja .

Ciljevi navodnjavanja ..

Pilot projekat navodnjavanja ..

Dugorona provedba plana navodnjavanja

PLAN NAVODNJAVANJA I UVJETI PROVOENJA, PRIRODNI OKOLI

Zatiena podruja vode za pie

Djelovanje na tlo .

Djelovanje na ivi svijet (biosferu)

Potrebna mjerenja i praenja stanja okolia u uvjetima navodnjavanja

Sustavna mjerenja u vodi ..Sustavna mjerenja u tlu ..

Prioriteti kod odreivanja projekata i graenja .




8. 325

8.1. 325

8.2. 325

8.3. 326

8.4. 340

9. 342

10. 345

Prilog 1Prilog 2Prilog 3Prilog 4Prilog 5Prilog 6Prilog 7Prilog 8Prilog 9Prilog 10

Prilog 11Prilog 12

Prilog 13Prilog 14

PRAENJE PROVEDBE PLANA NAVODNJAVANJA .

Sustavi i potencijalni korisnici .

Subjekti u realizaciji plana navodnjavanja .

Ekonomski efekti navodnjavanja (cost-benefit analiza) ...

Izvori financiranja plana navodnjavanja i dinamika graenja

IZVORI PODATAKA. OSNOVNI PODACI O STUDIJSKOJ I PROJEKTNOJ DOKUMENTACIJI .

PRILOZI (kartografski materijali)

Pedoloka karta upanijePogodnost tala za ratarstvo i obraduPogodnost tala za povrtlarstvoPogodnost tala za voarstvoPogodnost tala za vinogradarstvoPogodnost tala za travnjakePogodnost tala za navodnjavanje (sadanje stanje)Pogodnost tala za navodnjavanje (budue stanje - nakon provedenih agro i hidromelioracija)Hidrografija Vukovarsko-srijemskeupanijePlan navodnjavanja

Uklapanje Plana navodnjavanja u prostorni plan

Infrastrukturni sustavi (koritenje voda)Infrastrukturni sustavi (vodnogospodarski sustav, ureenje voda i regulacijskizatitni sustav, melioracijska odvodnja)Infrastrukturni sustav (elektroenergetika)Promet (cestovni, integralni transport, elj. Promet, zrani promet, rijeni promet)




I - METODOLOGIJA IZRADE PLANA NAVODNJAVANJA ZA PODRUJEVUKOVARSKO-SRIJEMSKE UPANIJE

Plan navodnjavanja je izraen premaPROGRAM ZA IZRADU PLANA NAVODNJAVANJA ZA PODRUJE

VUKOVARSKO-SRIJEMSKE UPANIJE.U skladu sa ovim programom provedena je metodologija izrade plana navodnjavanja saslijedeim radovima:

- Rekognosciranje terena sa prikupljanjem podataka o stanju poljoprivrednog zemljita.Utvrivanje stanja poljoprivrednog zemljita, kao temeljnog podatka za potrebe izrade plananavodnjavanja. U ocjenu stanja su ukljuene vrste uoenih agrotehnike mjera podrivanja,krtienja, koje se provode u poljoprivrednoj proizvodnji, izvoenje radova redovne imelioracione gnojidbe. Slika sadanjeg stanja omoguava ocjenu potrebnih radova zapostizanje boljih uvjeta u tlu u buduem stanju.

- Rekognosciranje terena u svrhu utvrivanja sadanjeg stanja vodnog gospodarstva, sustavaza odvodnju poljoprivrednog zemljita. Ocjena stanja otvorene kanalske mree sa izgraenimobjektima je temelj za procjenu sadanjih mogunosti i prijedlog rjeenja za budue potrebe.

- Rekognosciranje terena za utvrivanje sadanjeg stanja izgraenih sustava za navodnjavanje.Procjena sadanjeg stanja je osnova za izradu prijedloga revitalizacije sustava zanavodnjavanje.

- Rekognosciranje terena u svrhu usporeenja sadanjeg stanja na vodotocima sa dosadaizraenim projektnim rjeenjima za odvodnju i navodnjavanje.Utvrivanje moguih zahvatana vodotocima, koji se do danas nisu mogli izgraditi zbog manjeg ukupnog standarda ilizbog posljedica rata.

- Suradnja sa upanijskim uredom za poljoprivredu na prikupljanju podataka o dosadaizvrenim istranim radovima i izraenim projektom Agroekoloka osnova poljoprivredeupanije Vukovarsko-srijemske u GIS tehnologiji, Sveuilite u Zagrebu, (Agronomskifakultet,Zavod za pedologiju prof.dr.sc.Matko Bogunovi, prof.dr.sc.eljko Vidaek,Dr.sc.Stjepan Husnjak, mr.sc.Aleksandra Bensa, mr.sc.Mario Sraka, doc.dr.sc.Milan Poljak.)Projekat je izraen za potrebe koritenja i zatite tala. Prikupljanje podataka opoljoprivrednoj proizvodnji, gospodarstvu i drugim imbenicima na podruju Vukovarsko-srijemske upanije.

- Suradnja sa Hrvatskim vodama i vodoprivrednim organizacijama na Vodnom podrujuSave, Bi-Bosuta, Vodnom podruju Drave, Dunava, Vuke. Prikupljanje podataka, studija,idejnih rjeenja, projekata o vodoprivrednom sustavu, u svrhu ocjene provoenja moguihbuduih zahvata na odvodnji i provoenja Plana navodnjavanja. Dobra odvodnja jepreduvjet za navodnjavanje poljoprivrednog zemljita.

- Suradnja sa naelnicima opina kao dobrim poznavaocima lokalnih prilika. Upoznavanje saodravanjem vodoprivrednog sustava od strane opina, izradom studija i projekata za novezahvate na vodoprivrednom sustavu na podruju opine, u svrhu poboljanja uvjeta u tlu. Diosvojih aktivnosti opine su usmjerile upravo na izradu novih studija i projekata.



- Suradnja sa gospodarskim subjektima na podruju upanije. Poljoprivrednu proizvodnjuobavljaju sa mehaniziranom opremom, koja je revitalizirana ili nova. Na poljoprivrednomprostoru gdje djeluju, vre revitalizaciju ranije izgraenog sustava za navodnjavanje. Graderatom sruene objekte sustava za navodnjavanje, ugrauju novu opremu. Vre poljoprivrednuproizvodnju u uvjetima navodnjavanja.

- Suradnja za izradu Programa pregleda meteorolokih podataka, koliina oborine, srednjatemperatura zraka, trajanje sijanja sunca, srednja relativna vlanost zraka, isparavanje, tablicakontingencije smjera i jaine vjetra. Dravni hidrometeoroloki Zavod, Odjel za klimatolokaistraivanja i primijenjenu klimatologiju, Zagreb, 2005.g.

- Prikupljanje podataka za pedologiju podruja. Obrada za potrebe sistematike irasprostranjenosti tala, znaajki tala, sadraju tekih metala. Obrada podataka i procjenapogodnosti tala za obradu i pogodnost tala za navodnjavanje. Ocjena zemljinih resursa zanavodnjavanje.

- Prikupljanje podataka i izrada klime podruja za glavnu meteoroloku postaju Gradite,klimatoloku postaju Vinkovci, klimatoloku postaju upanja, klimatoloku postajuVukovar, klimatoloku postaju Ilok .

- Prikupljanje podataka o hidrografiji podruja, izrada koncepta hidrografije podruja.Utvrivanje dosadanji izvorita za navodnjavanje i utvrivanje njihovog stanja. Izradaprijedloga za nova izvorita. Utvrivanje stanja postojeih sustava za navodnjavanje. Izradahidrografije podruja.

- Navodnjavanje u buduim uvjetima ureenosti poljoprivrednog zemljita i buduimuvjetima hidrotehnikih objekata. Struktura sjetve u sadanjim uvjetima i buduim uvjetimanavodnjavanja. Mjere navodnjavanja i prinosi poljoprivrednih kultura. Potrebe zanavodnjavanjem, mogunosti i ciljevi.

- Odabir lokacija zahvata vode za navodnjavanje u buduem stanju ureenostipoljoprivrednog zemljita i buduim uvjetima hidrotehnikih objekata. Akumulacije iretencije, zahvati iz povrinskih voda, podzemnih voda. Vodna bilanca za navodnjavanje.

- Izrada kartografskih materijala : pedoloke karte, pogodnosti tala za kulture, pogodnosti talaza navodnjavanje, hidrografija upanije, plana navodnjavanja, uklapanje plana navodnjavanjau karte prostornog plana.

- Prilikom izvoenja prorauna za potrebe izrade Plana navodnjavanja koritene suznanstveno utvrene metode : potrebe biljaka za vodom, procjena pogodnosti zemljita zavienamjensko koritenje, ocjena zemljinih resursa za navodnjavanje, primjeninavodnjavanja na poljoprivrednim gospodarstvima.

- Ekonomski efekti navodnjavanja(cost-benefit analiza). Ekonomika proizvodnje, trite,konkurentnost . Planiranje trokova navodnjavanja, izvori financiranja navodnjavanja idinamika graenja.

- Poslove recenzije u toku izrade Plana navodnjavanja Vukovarsko-srijemske upanije u tokusame izrade vrio je recenzentski tim Poljoprivrednog fakulteta Osijek, Poljoprivrednoginstituta Osijek, Graevinskog fakulteta Osijek. Recenzentski tim je nakon pregleda



izvrenih radova po fazama dostavljao recenzentska izvjea o realizaciji rada Plananavodnjavanja. Koordinator recenzije je Doc.dr.sc. Jasna otari. Recenzija je vrena premaugovoru recenzijskog tima sa naruiteljem.Plan navodnjavanja Vukovarsko-srijemske upanije je izraen na temelju prikupljanjapodataka, terenskih istraivanja, postojeih studija, projekata, prostornih planova, elaborata,znanstvenih radova, ostale literature i publikacija. Sve je to koriteno u svrhu uklapanja u Plannavodnjavanja. Prostorne lokacije zahvaanja i distribucije vode predloene po ovom planusluiti e kao koncepcijski predloena rjeenja. Za predloene lokacije e se izraivati detaljniprojekti-a to nije predmet ovoga Plana navodnjavanja.U toku izrade Plana navodnjavanja vreni su kontakti sa predstavnicima Vukovarsko-srijemske upanije-upanom, Upravnim odjelom za poljoprivredu i umarstvo,predstavnicima Hrvatskih voda za Vodno podruje Save Vodno gospodarska ispostava Bi-Bosut Vinkovci, Vodno podruje Drava-Dunav Osijek, Vodnogospodarska ispostava VukaOsijek, recenzijskim timom. Na terenu su vreni kontakti sa strunjacima Hrvatskih voda,opinama na podruju upanije, poslovnim subjektima, privatnim subjektima, koji vreradove navodnjavanja.Izraeno je 9 specifikacija obavljenih radova u devet faza. Ovaj obiman materijal je predanVukovarsko srijemskoj upaniji, i bit e na korist sudionicima u sustavu izrade projekata,graenja, koritenja i odravanja.Prezentacija Plana navodnjavanja izvrena je dana 13.04.2006. u upanijskoj vijenici uVukovaru sa nazonim predstavnicima upanije, naelnicima opina sa podruja upanije,struni tim Nacionalnog povjerenstva, koji je taj dan imao i posebnu sjednicu, tepredstavnicima Hrvatskih voda.

Cjelokupan Plan navodnjavanja za podruje Vukovarsko- srijemske upanije obraen je udvije knjige, iji je sadraj poglavlja slijedei:

Knjiga I:1. Uvod sa opim elementima plana s drutvenom i ekonomskom osnovom, kao i

definiranje podruja Vukovarsko-srijemske upanije sa opisom glavnih prirodnihobiljeja

2. Postojee stanje u kojem su obraena slijedea poglavlja:- Postojee stanje poljoprivrede, poljoprivrednog zemljita i zemljine politike- Postojee stanje vodnog gospodarstva- Pedoloki podaci- Klima podruja- Hidrografija

Knjiga II:3. Potrebe poljoprivrednih kultura za vodom4. Ocjena zemljinih resursa za navodnjavanje5. Struktura sjetve u sadanjim uvjetima i u buduim uvjetima navodnjavanja6. Navodnjavanje: potrebe, mogunosti, ciljevi

- Potrebe navodnjavanja- Mogunosti navodnjavanja- Ciljevi navodnjavanja

7. Plan navodnjavanja i uvjeti provoenja, prirodni okoli8. Praenje provedbe Plana navodnjavanja9. Izvori podataka: Osnovni podaci o studijskoj i projektnoj dokumentaciji10. Prilozi (kartografski materijali)

HIDROTEHNIKA I GEODEZIJA d.o.o. Naruitelj: Vukovarsko-srijemskaupanija32.100 Vinkovci, Bana Jelaia 130 32.000 Vukovar, upanijska 9

____________________________________________________________________________________________________________PLAN NAVODNJAVANJA VUKOVARSKO-SRIJEMSKEUPANIJE

1

1. UVOD

1.1. Opi elementi plana s drutvenom i ekonomskom osnovom

U Hrvatskoj smo na poetku rjeavanja zadatka za izradu odgovarajue dokumentacijepotrebne za ostvarenje objekata i sustava za navodnjavanje, kao sastavnog dijela trajnogprograma i odrivog gospodarenja poljoprivrednim zemljitem.

Plan navodnjavanja za podruje Vukovarsko-srijemske upanije izraen je prema projektnomzadatku za izradu plana navodnjavanja, i prema predloenom sadraju Nacionalnog projektanavodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljitem i vodama u Republici Hrvatskoj(NAPNAV Zagreb,srpanj 2005.g.)

Dananja intenzivna poljoprivredna proizvodnja zahtijeva navodnjavanje usjeva, jer je vodajedan od osnovnih faktora rasta i razvoja biljke. Iskustva su pokazala da ukoliko se ne izvriprijelaz na intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju, prijeti opasnost zaostajanja poljoprivrede.

Teoretski gledano, ukupna ljudska proizvodnja se oslanja na poljoprivrednu proizvodnju, injeno zaostajanje moe onemoguiti razvoj industrije. Poljoprivredna proizvodnja u svojimtehnolokim procesima koristi cca 2500 industrijskih proizvoda.

Navodnjavanje je melioracijska mjera, koja je vrlo znaajna u suvremenoj biljnoj proizvodnji,posebno na ureenim povrinama s reguliranim suvinim vodama.

Navodnjavanje je druga, a po dijelu autora, nakon obrane od poplava, odvodnje suvinih voda trea faza hidrotehnikih melioracija.

Navodnjavanje proizvodne parcele je zavrni dio hidrotehnikih melioracija. Modernonavodnjavanje svojim principima, tehnikom i praktinim metodama daje odgovore na svapitanja:

- pedoloka mogunosti tla da formira rezervoar vode, koju koriste biljke;- klimatska (hidroloka);- agronomska o potrebama biljaka za vodom i osjetljivosti biljaka na stres;- tehnika o metodama distribucije vode na polje;- praktina o raznim nainima i metodama navodnjavanja.

Sustavi navodnjavanja, u kontekstu poljoprivrednih, ekonomskih i drutvenih ciljeva traebitna unapreenja.

To se moe postii:

- poboljavanjem postojeih sustava navodnjavanja- rehabilitacijom postojeih sustava navodnjavanja- graenjem novih sustava navodnjavanja.



2

Potrebe, razlozi i mogunosti navodnjavanja

Reguliranje prirodnog reima vlaenja umjetnim dodavanjem vode u trenutku podobnom zapravilan razvoj biljke omoguava podizanje dostignutog praga u proizvodnji poljoprivrednihkultura i u godinama koje se mogu okarakterizirati kao sune. Ovo omoguava i boljeiskoritenje zemljita uvoenjem druge etve.Budui da je intenzivna proizvodnja hrane strateki interes Republike Hrvatske,navodnjavanje ima vano mjesto u gospodarskom razvitku upanije.Mogunosti navodnjavanja pojedinih podruja ovisi o mogunostima osiguranja vode uzprihvatljivu cijenu i ulaganje u sustave navodnjavanja.

Osnove za razvoj navodnjavanja na podruju Vukovarsko-srijemske upanije su:- potreba trita za odreenim proizvodima- kapaciteti i karakteristike zemljita i radne snage- trite i management- primjena visoke tehnologije- tradicija u proizvodnji hrane (biljne i mesne)- raspoloivi vodni resursi- mogunost postrne sjetve- poveanje zapoljavanja

Razlozi za navodnjavanje:

- orijentacija trinoj ekonomiji i visokoprofitabilnim kulturama- stabilizacija proizvodnje u sunim razdobljima- smanjena ponuda povra na tritu- poveanje populacije podruja- globalne klimatske promjene nestaica vode- sniavanje nivoa povrinskih i podzemnih voda- poveane potrebe za koritenjem voda vodoopskrba, industrija i dr.- smanjenje raspoloivog prostora za proizvodnju hrane- negativna vodna bilanca u vegetacijskom razdoblju

Dugotrajne sue, prisutne na ovom podruju u zadnjih desetak godina, sa naglaenimveliinama posljednjih godina, smanjile su znaajno ratarsku proizvodnju.

Vodu za navodnjavanje na ovom podruju moe se planirati:

- iz rijeka Save, Dunava, Vuke, Bosuta- iz budueg spojnog kanala Dunav Sava- iz akumulacija na vodotocima

Osiguranje voda iz podzemlja, iako u teoriji mogue, postaje problematino, obzirom naprioritet koritenja te vode za vodoopskrbu puanstva, a pogotovo zbog uoenog nedostatkazaliha podzemne vode.

Navodnjavanjem se potie i niz opih socijalno-ekonomskih faktora kao to su zadravanjestanovnitva na ovim prostorima, osiguranje uvjeta za ivot kroz osiguranje uvjeta za sigurnupoljoprivrednu proizvodnju posebice malih obiteljskih gospodarstava, neutraliziranje uinakaurbanizacije poljoprivrednog zemljita i slino.



3

1.2. DEFINIRANJE PODRUJA VUKOVARSKO SRIJEMSKE UPANIJE SAOPISOM GLAVNIH PRIRODNIH OBILJEJA

1.2.1. OPI DIO

1.2.2. Geopolitiki poloaj

Vukovarsko-srijemska upanija konstituirana je 16. travnja 1993.godine. Sjedite upanije jeu Vukovaru, a privremeno sjedite je u Vinkovcima. U sastavu upanije se nalazi 30 jedinicalokalne samouprave i to 4 grada i 26 opina s ukupno 84 naselja. (Slika 1)

Vukovarsko-srijemska upanija je najistonija upanija Republike Hrvatske. Prostire se napovrini od 2.445 km2 dijelom u Istonoj Slavoniji, dijelom u Zapadnom Srijemu, izmeurijeke Dunava i Save. Na sjeveru granii sa Osjeko-baranjskom upanijom, a na zapadu saBrodsko-posavskom. Istona granica sa SiCG i juna granica s BiH ujedno su i dravnegranice Republike Hrvatske. Poloaj Vukovarsko-srijemske upanije ima novo geopolitikoznaenje, budui da je to pogranino podruje prema susjednim dravama SiCG i BiH.

SiCG

BiH

Slika 1. - Geopolitiki poloaj Vukovarsko-srijemske upanije



4

1.2.3. Reljef i geoloke karakteristike Vukovarsko-srijemske upanije

Prostor upanije obuhvaa dio slavonsko-srijemskog meurijeja na rubu Panonske nizine.To je ravnica iz koje se sredinjim prostorom diu uzvienja diluvijalnog prapora. Reljefno seistiu dva odvojena uzvienja: vinkovako-akovaki ravnjak i vukovarski ravnjak, kojiistovremeno predstavljaju razvodnicu Dunava, tj. Vuke i Save. akovaki ravnjak je nastavakslavonskog gorja i dopire sve do Vinovaca. Vukovarski ravnjak se iri prema istoku do crtearengrad-Bapska-id, odakle poinje Fruka Gora. Sjeverno i juno od ravnjaka prostiru sedoline s razgranatom rijenom mreom. Nadmorska visina prostora upanije se kree od 78-204 m, pa je visinska razlika 126 m. Vododjelnica kod Vinkovaca je najnia toka od 92mnm. (Slika 2.)

Geoloke karakteristike

Geoloku strukturu podruja karakterizira prije-neogena strukturno tektonska podloga ineogeno kvartarna sedimentna struktura.Podpovrinski dijelovi podruja Vukovarsko-srijemske upanije izgraeni su od kvartarnihtaloina koje se mogu razdvojiti nastarije (pleistocenske) i mlae (holocenske). Nastale susedimentacijom u vodenim okoliima (jezera, movare, rijeke, potoci) i na kopnu tijekomzadnjih nekoliko stotina tisua godina pod snanim utjecajem izmjena hladnih i suhihglacijalnih s toplim i vlanim interglacijalnim razdobljima, te intenzivnih tektonskih pokreta.

Kao prvi lan pleistocenske starosti, izdvojeni su pjeskoviti prahovi, prahovi i prainasto-glinoviti pijesci. Boje su sive, sivosmee, smee i ukastosmee. Mogue ih je prepoznati usvakom novije izraenom kanalu ili glinokopu. U donjem dijelu ovoga lana ispod 6 do 8 m lei sivi pjeskoviti prah s decimetarskim leama pijeska. Mjestimice se moe zapazitilaminiranost milimetarska izmjena vie glinovitih s vie pjeskovitim varijetetima. Umineralnom sastavu prevladavaju kvarc, karbonati (vapnenci i dolomiti), feldpati i esticestijena. Debljina ovoga lana kree se od 10 do 25 m. Rasprostire se na jugu i na sjeveruVukovarsko-srijemske upanije: u junom dijelu od Rajevog Sela do istone granice, te odpoteza Jarmina-Borovo do sjeverne granice.

Kao lan broj 2 oznaen je prapor ili les najmarkantniji sediment ovoga podruja. Prekrivamanje-vie kontinuiranu zonu od Novih Mikanovaca na zapadu do Iloka na istoku s tim da odVukovara prati tok Dunava. Najvee je irine oko 16 km. Nalazi se uglavnom na uzvisinamaizgraujui tzv. akovako-vinkovako-vukovarski praporni ravnjak ili plato. Utvren je jou obliku otoka oko sela Otok i Komletinci. Sastoji se od kvarca, alkalijskih feldspata,karbonatnih estica i neto muskovita. Debljina prapora ovdje je procijenjena na maksimalno20-tak metara.

U litoloki lan oznaen brojem 3 ukljuene su holocenske sitnozrnate taloine nastale upoplavnim i barskim okoliima. Radi se o glinovitim prahovima, prahovima, prahovitimglinama i glinama, mjestimice s leama pijeska i/ili ljunka i s karbonatnim konkrecijama.Boje su sive, smee i sivosmee ili su areni. U mineralnom sastavu prevladava kvarc, uzkojega joima feldspata, muskovita i estica stijena. Debljina ovih naslaga ne prelazi desetakmetara.

U obliku nepravilne, razvedene potkovaste zone od eletovaca na istoku, prekoAndrijaevaca i Gradita na zapadu pa do Bonjaka na jugu, izdvojene su naslage s neto viepjeskovite komponente u usporedbi s prethodna tri lana. Manje pojave zabiljeene su uz



5

Dunav. Osim prainastog pijeska, ima joi praha, glinovitog praha i pretaloenog lesa, sve unijansama sive i smee boje. Radi se o facijesu rijenih korita i starije holocenskim barskimtaloinama. Ade i plae uz Dunav sastoje se od sitnih, sivih kvarcno-karbonatno-gledspatskihpijesaka. Sedimenti ovog lana debeli su do desetak metara.

Seizmika aktivnost vezana je za regionalne rasjede ili zone rasjeda, poglavito za njihovapresjecita kao i za rubove veih tektonskih jedinica.

Seizmo-tektonski odnosi su u veem dijelu Vukovarsko-srijemske upanije prilino sloenijer se strukturno-tektonski nalazi na graninim predjelima velikih, regionalnih sputenih iizdignutih struktura ili tektonskih jedinica koje su odijeljene rasjedima ili rasjednim zonama.Velika sputena struktura je Dravska depresija iji se dio nalazi sjeverno od Borova i Koroa,te Slavonsko-srijemska depresija dio koje lei jugoistono od crte Vinkovci-Ilaa-Tovarnik.Izdignute strukture su akovako-vinkovako-vukovarski praporni ravnjak i Fruka gora.Dionice nekih rasjeda zacrtanih u reljefu se prema odraavanju na povrini i po aktivnostismatraju znaajnim u seizmotektonskoj procjeni. Naime, ti su rasjedi ili rasjedne zone nastaliu neogenu i kvartaru (najmlaa geoloka razdoblja), a i danas produavaju svoju aktivnost, paih prigodom lociranja veih i skupljih objekata trba izbjegavati.

Prema karti rasporeda maksimalnih intenziteta potresa, u podruju upanije razlikuju sejugoistoni i istoni dio gdje je potencijalna maksimalna seizminost terean prema MCSljestvici VIo i manje (jaki potresi i slabi potresi), te vei ostali dio gdje je seizminost VIIo

(vrlo jaki potresi) (Slika 3.)



8

1.2.4. ume

upanija raspolae velikim kompleksima umskog zemljita i umama, gdje dominiraglasoviti slavonski hrast. Potencijal uma je 1998.g. procijenjen na 19,9 mil. m3 drvne mase.

Slika 4. - Rasprostranjenost uma Vukovarsko-srijemske upanije

Znakovite zalihe drvne mase, poglavito kvalitetnoga hrasta lunjaka i jasena, i godinji sjeivietat koji iznosi oko 340.000 m3 bruto drvne mase, dobra su osnova za daljni razvitakdrvopreraivake, posebno proizvodnje finalnih proizvoda i namjetaja.

Gospodarenje umama se vri jednostavnom i proirenom biolokom reprodukcijom.Poumljivanja i popunjavanja su se vrila iz rasadnika Zaluje koji zauzima povrinu od22,5 ha .Od 1. listopada 1995.g. Upravu uma Vinkovci ine 12 umarija i to umarije: Ilok,Vukovar, Strizivojna, Mikanovci, Cerna, Vinkovci, upanja, Gunja, Vrbanja, Stroinci, Otoki Lipovac sa 27 gospodarskih jedinica.

1.2.5. Hidrografija

U razvijenoj hidrografskoj mrei dominira na sjeveroistoku Dunav, a na jugu Sava. Dunav jeu stacionai 1443,0 rkm uzvodno od mjesta Batina na granici sa maarskom i u stacionai1295,5 rkm nizvodno od mjesta Ilok na granici sa SiCG. Sava je u stacionai 207,0 rkm nagranici sa SiCG, i u stacionai 717,0 rkm na granici sa Slovenijom.Sa sjeveroistonih padina Krndije slijeva se Vuka koja meandrira sjevernom dolinom, kodVinkovaca se pribliava Bosutu na oko 7 km, te u Vukovaru utjee u Dunav. u mrei tekuicasavskog sliva najvaniji je Bosut, koji s najveom pritokom Biom ima duinu 186 km iporijeje veliko 3.000 km2. U Bosut utjeu Spava i Studva. (detaljan prikaz hidrografije danu daljnjem tekstu, kao i u prilogu br. 9. - Hidrografska karta upanije).



9

1.2.6. Stanovnitvo

Prema popisu stanovnitva iz 2001.g. na podruju upanije je ivjelo 204.768 stanovnika.Gustoa naseljenosti je iznosila 84 stanovnika po km2. Kretanje stanovnitva od 1991.(231.187 stanovnika) do 2001.g. pokazuje ujednaeni blagi pad ukupnog broja. Brojdomainstava se bre poveavao uz smanjenje prosjene veliine.Prema popisu iz 2001.g. u ukupnom udjelu stanovnika upanije, imaju gradovi (Vinkovci-35.912, Vukovar-31.670, upanja- 16.383 i Ilok sa 8.351 stanovnikom) 45%.Proces deagrarizacije je na ovim podrujima uznapredovao, tako da je 1991.g. udiopoljoprivrednog u ukupnom stanovnitvu iznosio 14,1%, a popisom iz 2001.g. taj udio jesmanjen na 9,3%.U prilog tome govori i injenica da je ratnom agresijom 1991.g. sa svojih je ognjitaprotjerano 110.898 stanovnika ili 48% ukupnog stanovnitva.

Graf 1. - Stanovnitvo Vukovarsko-srijemske upanije, gradovi i opine, prema popisu iz2001.g.

Demografske promjene na razini upanije su bile pozitivne, iako je venakon 1981.g. uoljivproces starenja. Prostorni razmjetaj stanovnitva unutar upanije je bio neravnomjeran1991.g. Stanovnitvo je bilo koncentrirano u uim gravitacijskim podrujima gradova-radnihsredita Vinkovaca, Vukovara i upanje. Intenzivna industrijalizacija ovih gradova poticalaje pranjenje ruralnih podruja. Rastom gradova ire se predgraa i prigradska naseljaVinkovaca, upanje i Vukovara. Istovremeno podruja dananjih opina Bonjaci, Drenovci,Vrbanja, Nijemci, Stari Jankovci, Trpinja i Ilok koja su bila dominantno orijentirana napoljoprivredu i umarstvo, postupno su gubila stanovnitvo. To su veim dijelom podruja uzdravnu granicu. Rat 1991.godine je bio uzrok demografskog egzodusa vukovarskog i dijelavinkovakog podruja, a i ostali prostor upanije je zbog rata zahvaen demografskimpromjenama.

Problem revitalizacije i demografske obnove depopulacijskih i pograninih prostora upanijemoe se rijeiti poticajnim mjerama Drave, upanije, te na lokalnoj razini, stvaranjemprostornih, gospodarskih i drugih uvjeta razvoja, koji bi zaustavili proces iseljavanjastanovnitva.



10

1.2.7. Promet

Osobit znaaj ovog prostora ine europski i meunarodni prometni koridori cestovnog (Xkoridor), eljeznikog (X koridor), rijenog i zranog prometa. Meunarodni koridori suvani kako za povezivanje juga i istoka Republike Hrvatske, tako i za prikljuenje cestovnog,eljeznikog i rijenog prometa iz BiH na europske koridore. U Vukovarsko-srijemskojupaniji istie se po znaaju planiranog zahvata izgradnja vienamjenskog kanala Dunav-Sava(VKDS). Izgradnja VKDS je temeljni preduvjet za uspostavu rijenog prometa u RepubliciHrvatskoj. Razvoj gospodarskih programa uz kanal, a osobito luke Vukovar su od posebnoginteresa za Republiku Hrvatsku.

Slika 5. - Prometni poloaj Vukovarsko-srijemske upanije

1.2.8. Gospodarstvo

upanija vukovarsko-srijemska raspolae bogatim prirodnim resursima kvalitetnimpoljoprivrednim obradivim povrinama, umama, nalazitima nafte i plina, gline, pijeska iljunka, te vodnim tokovima. Prirodni uvjeti i vaan prometan poloaj doprinijeli su razvojuratarske i stoarske proizvodnje, umarstva, industrije, trgovine, lovnog i ribolovnog turizma.Posebno je prijeratno gospodarstvo Podunavlja Vukovarsko-srijemske upanije bilo jedno odnajrazvijenijih podruja RH. Obiljeavao ga je visok stupanj industrijalizacije, razvijenapoljoprivreda, trgovina i obrt. Gospodarska obnova ovog podruja jedan je od glavnih ciljevagospodarskog razvoja upanije.

Poljoprivreda predstavlja drugu o znaaju gospodarsku granu upanije obzirom da u strukturiukupnog gospodarstva ini oko 28% drutvenog proizvoda. Primjenom Zakona opoljoprivrednom zemljitu omogueno je obiteljskim gospodarstvima da zakupe znaajnepovrine dravnog zemljita, te su time stvoreni uvjeti za stvaranje veih obiteljskihpoljoprivrednih gospodarstava.

Stoarska proizvodnja obuhvaa uzgoj goveda, svinja, ovaca, peradi i kunia. Porast brojastoke i njene kvalitete nastao je zbog djelovanja Uzgojno-selekcijske i Poljoprivredno-savjetodavne slube, te mjera Vlade RH kreditiranja i stimuliranja stoarske proizvodnje.

Ogranienja razvitka poljoprivrede u Vukovarsko-srijemskoj upaniji su: sloena gospodarskasituacija, veliki gubici proizvodnih kapaciteta tijekom rata (zemljita, stoke, skladinihkapaciteta), obnova ruralnih podruja pogoenih ratom, vrlo velike tete od elementarnihnepogoda (sua, tua, oborinske vode itd.), fragmentacija i redukcije trita poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, izvoz je otean djelomino zbog teke poslijeratne situacije, ali izbog ogranienja izvoza stoke i mesa u zemlje EU, usitnjenost poljoprivrednih gospodarstavai oteani uvjeti za njihovo poveanje.

upanija je prije rata raspolagala, a i danas raspolae velikim kompleksima umskogzemljita i uma visokokvalitetnih vrsta drva. Gospodarenje umama se vri jednostavnom iproirenom biolokom reprodukcijom. Poumljavanja i popunjavanja su se vrila iz rasadnikaZaluje, koji zauzima povrinu od 22,5 ha.



11

Lovstvo na podruju Vukovarsko-srijemske upanije ima dugu tradiciju, a povrina dravnih izajednikih lovita, zauzimaju ukupnu povrinu upanije.

Industrija s rudarstvom predstavlja najznaajniju gospodarsku granu. Najznaajnijeindustrijske grane su bile: prehrambena, drvno-preraivaka, metalo-preraivaka, industrijagraevnog materijala (opekarska), industrija gume, koe i obue, proizvodnja stone hrane iproizvodnja gotovih tekstilnih proizvoda. industrijska prerada drva jejedanod glavnih pravacarazvoja upanije uz poljoprivredu i umarstvo.

Na podruju upanije su vrijedna nalazita nafte i plina. Eksploatacijska polja nafte i plina sukod eletovaca, Privlake i Ilae na podruju opina Nijemci i Tovarnik.

Ratom i agresijom na RH-u uniteni su ili oteeni brojni gospodarski objekti i kapaciteti iinfrastrukturni objekti. U takvoj situaciji prekinuti su i poremeeni gospodarski tokovi,izgubljeni su dijelovi trita nabave i plasmana, dolo je do prometne izoliranosti i niegstupnja koritenja kapaciteta (iskoritenost kapaciteta kree se u rasponu izmeu 30% i 85% u1997.g.), to je nepovoljno utjecalo na uvjete privreivanja gospodarskih subjekata.Posljedica poslovanja u takvim uvjetima je smanjenje broja zaposlenih u odnosu na prijeratnorazdoblje. Broj gospodarskih subjekata u 1998.g. na podruju upanije znatno se poveao uodnosu na prijeratno razdoblje.



13

2 POSTOJEE STANJE

2.1. Postojee stanje poljoprivrede, poljoprivrednog zemljita i zemljine politike

2.1.1. Stanje i ogranienja za razvoj poljoprivredne proizvodnje

Kao bitna ogranienja razvitka poljoprivrede u Vukovarsko-srijemskoj upaniji moemonavesti slijedee:

- sloena gospodarska situacija,- veliki gubici proizvodnih kapaciteta tijekom rata (zemljita, stoke, skladinih kapaciteta),- obnova ruralnih podruja pogoenih ratom,- vrlo velike tete od elementarnih nepogoda (sua, tua, oborinske vode i dr.),- fragmentacija i redukcija trita poljoprivredno-prehrambenih proizvoda,- izvoz je otean djelomino zbog teke poslijeratne situacije, ali i zbog ogranienja izvoza

stoke i mesa u zemlje EU,- kanjenje i provedba propisa za transformaciju i privatizaciju u poljoprivredi,- usitnjenost poljoprivrednih gospodarstava i oteani uvjeti za njihovo poveanje, te zemljina

ogranienja za dinamine poljoprivredne proizvoae.

Usprkos ogranienja, poljoprivredni sektor Vukovarsko-srijemske upanije pokazao se vrloelastinim i u najteim uvjetima. osobitost mu je visok stupanj tehniko-tehnoloke strunostii osposobljenosti. realni su izgledi ponovnog uspostavljanja prijanjeg stupnja potronje, poduvjetom, breg oporavka ukupnog gospodarstva.

Veina obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava osjea teke posljedica starog sustava. Svaperspektivna obiteljska gospodarstva, trebaju teiti ka poveanju svojih poljoprivrednihposjeda, ija trenutna veliina ovisi o broju radno sposobnih lanova obitelji, izgraenosti iopremljenosti gospodarstva, te o namjeni proizvodnje.

Dobri su prirodni i drugi uvjeti za iskoritenje prirodnih prednosti, takoer znaajne sumogunosti potpunijeg iskoritavanja poljoprivrednog zemljita kroz privatizaciju i poticanjepravilne upotrebe panjaka i neobraenog zemljita. Nadalje, postoje dobri prirodni i drugiuvjeti za restrukturiranje proizvodnje u smislu smanjenja nerentabilnih kultura.

Najperspektivnija su ratarsko-stoarska obiteljska gospodarstva. Svako gospodarstvo moratie izuzetno pratiti trine zahtjeve i prema njima odrediti strukturu proizvodnje. Sitnijaobiteljska poljoprivredna gospodarstva moraju teiti ka intenzivnoj proizvodnji kao to su,povre, voe, vinova loza, cvijee, sitna stoka i sl. Kod svih obiteljskih gospodarstava mora sepostii maksimalna iskoritenost zemlje, strojeva, radne snage, znanja, proizvodno-tehnolokog iskustva.

Obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja obnavljaju povratnici, stvaraju prognanici igospodarstva koja stvaraju demobilizirani hrvatski vojnici su ona koja trae najveu panju.Veinom su to manji posjedi sa vrlo velikim ambicijama i eljama za brzim napretkom,ogranienih su sredstava za organizaciju i realizaciju poljoprivredne proizvodnje.



14

U ekonomskom pogledu, usmjeriti napore ka postizanju optimalne ravnotee izmeu visine ikoliine proizvoda i trokova proizvodnje, to vodi ka najprofitabilnijoj proizvodnji. Uvjettome je zasigurno struno i praktino proizvodno usavravanje.

2.1.2. Nain koritenja zemljita u poljoprivredi

Poljoprivreda predstavlja drugu po znaaju gospodarsku granu upanije, s obzirom da ustrukturi ukupnog gospodarstva ini oko 28 % drutvenog proizvoda. Od ratarskih kultura sunajvie zastupljene klasine itarice - kukuruz i penica koje zauzimaju do 70% sjetvenihpovrina. Ostale ratarske kulture su soja, suncokret i eerna repa.

Tablica 1.Povrina koritenoga poljoprivrednog zemljita po kategorijama, ha

(Popis poljoprivrede 2003)

Koriteno poljoprivredno zemljite, ha

vonjaci vinogradi rasa

dnic

ii

koa

raka

vrb

aidr.

uku

pno

(2+

3+

4+

5+

6+

8+

10)

ora

nic

eivrt

ovi

povrt

nja

ci(n

aokunic

i,korit

eni

zavla

stite

po

trebe)

livade

pan

jaci

ukupnood toga:plantani ukupno

od toga:plantani

Sku

pin

epolj

opri

vre

dn

ihkuansta

va

pre

ma

ukup

no

raspoloiv

om

zem

lji

tu

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Vukovarsko-srijemska upanija

84.820,65 82.193,34 555,05 504,8 316,25 915,43 215,57 324,02 276,06 11,7

do 0,10 ha 132,95 6,89 82,32 1,97 0,04 40,56 0,11 1,02 0,11 0,15

0,11 do 0,50 ha 938,41 531,26 183,67 31,65 1,8 168,98 9,44 20,13 8,67 0,92

0,51 do 1,00 ha 1.410,40 1.223,20 49,62 20,09 6,16 82,17 15,21 27,98 21,23 1,18

1,01 do 2,00 ha 3.089,62 2.832,96 53,19 27,54 15,27 106,27 34,79 51,91 42,71 2,48

2,01 do 3,00 ha 2.838,43 2.679,52 27,52 24,57 9,88 62,31 21,86 33,76 30,81 0,87

3,01 do 5,00 ha 6.125,93 5.875,45 40,93 37,15 21,25 97,36 36,44 52,68 50,59 1,11

5,01 do 10,00 ha 15.357,66 14.887,28 56,09 106,9 77,39 149,4 42,15 80,49 73,31 0,11

10,01 do 20,00 ha 17.816,75 17.431,44 36,48 101,45 98,34 113,24 24,08 31,77 28,31 4,03

vie od 20,00 ha 37.110,50 36.725,34 25,23 153,5 86,12 95,14 31,49 24,28 20,32 0,89



15

Tablica 2.Povrina koritenoga poljoprivrednog zemljita po kategorijama - poslovni

subjekti(Popis poljoprivrede 2003)

Koriteno poljoprivredno zemljite, ha

uku

pno

(2+

3+

4+

5+

6+

7)

ora

nic

eivrt

ovi

livade

panja

ci

von

jaci

vin

ogra

di

rasa

dn

iciik

oa

raka

vrb

a

Skupin

ep

osl

ovn

ihsubje

kata

pre

ma

ukupn

ora

spo

loi

vom

zem

lji

tu

1 2 3 4 5 6 7

Vukovarsko-srijemskaupanija 36.257 35.054 6 11 426 724 36

do 1 ha 4 2 - - - 1 1

2 ha 2 2 - - - - -

3 ha 9 9 - - - - -

4 do 5 ha 27 18 - - - 5 4

6 do 10 ha 35 23 - - 1 11 -

11 do 20 ha 119 101 - 1 - - 17

21 do 30 ha 281 265 1 2 3 8 2

31 do 50 ha 765 757 3 3 - 2 -

51 do 100 ha 1.671 1.661 2 5 3 - -

vie od 100 ha 33.344 32.216 - - 419 697 12

2.1.3. Poljoprivredna gospodarstva-veliina posjeda, okrupljenost, vlasnitvo nadzemljitem i ureenje zemljita

Postojea struktura poljoprivrednih gospodarstava je rezultat loe agrarne politike prijeratnogsustava, koja je limitiranjem veliine zemljinog posjeda dovela do prekomjerne usitnjenostiobiteljskih gospodarstava, te koja kao takva ne mogu osigurati racionalnu i konkurentnupoljoprivrednu proizvodnju, koritenje poljoprivredne mehanizacije i radne snage.

Konkretno, prema Popisu poljoprivrede 2003.g., 26.316 poljoprivrednih kuanstava napodruju upanije, koriste 86.820,65 ha, na 68.742 parcele, to bi znailo prosjeno pokuanstvu 3,2 ha, prosjean broj parcela po kuanstvu bi iznosio 4,6,to znai da bi prosjenaveliina koritene parcele bila 1,23 ha.

Zbog takvog stanja je danas vrlo teko ostvariti ekonominu i konkurentnu proizvodnju. Svaperspektivna obiteljska gospodarstva, trebaju teiti ka poveanju svojih poljoprivrednihposjeda, ija trenutna veliina ovisi o broju radno sposobnih lanova obitelji, izgraenosti iopremljenosti gospodarstva, te o namjeni proizvodnje.



16

Primjena Zakona o poljoprivrednom zemljitu omoguuje obiteljskim gospodarstvima dazakupe znaajne povrine dravnog zemljita i time povea stupanj racionalizacijepoljoprivrede.Uinjeni zahvati na ureenju poljoprivrednog zemljita poglavito kroz komasaciju i kanalskumreu, te melioraciju (na povrinama bivih poljoprivrednih poduzea), uz relativno dobruopremljenost poljoprivrednom mehanizacijom pruaju realnu osnovu za intenzivnupoljoprivrednu proizvodnju.

Tablica br. 2aPOLJOPRIVREDNA KUANSTVA PREMA UKUPNO RASPOLOIVOM ZEMLJITU,

POVRINA UKUPNO RASPOLOIVOGA ZEMLJITA,

KORITENOGA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJITA, OSTALOG ZEMLJITA I BROJPARCELA KORITENOGA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJITA

(POPIS POLJOPRIVREDE 2003.)Ukupno

raspoloivapovrinazemljita, Koriteno poljoprivredno zemljite, ha

Bro

jk

ua

nst

ava

ha (3+7)

ukupnokoriteno(4+5-6)

uvlasnitvu

uzeto uzakup

dano uzakup

Ostalozemljite,

ha

Bro

jparc

ela

korit

enog

apoljo

pri

vre

dnog

zem

lji

ta

Skupin

epolj

opri

vre

dn

ihkuansta

va

pre

ma

ukupno

raspoloiv

om

zem

lji

tu

1 2 3 4 5 6 7 8

Vukovarsko-srijemska upanija 26.316 89.674,59 84.820,65 56.438,86 38.330,89 9.949,10 4.853,94 68.742

Andrijaevci 800 1.060,50 968,66 787,21 286,89 105,44 91,84 1.365

Babina Greda 727 4.399,66 4.135,95 2.881,58 1.650,10 395,73 263,71 2.689

Bogdanovci 602 2.535,71 2.385,53 1.748,00 1.065,86 428,33 150,18 2.352

Borovo 1.058 1.180,32 1.085,29 979,12 236,79 130,62 95,03 1.773

Bonjaci 860 3.497,78 3.415,95 2.054,24 1.777,80 416,09 81,83 2.315

Cerna 942 2.926,53 2.837,59 1.562,96 1.552,99 278,36 88,94 1.976

Drenovci 1.409 7.180,79 6.927,38 3.672,34 3.985,67 730,63 253,41 4.319

Gradite 519 2.606,12 2.528,53 1.794,14 937,33 202,94 77,59 1.450

Gunja 609 1.201,14 1.127,89 706,02 551,96 130,09 73,25 1.231

Ilok 1.115 3.934,04 3.592,53 2.768,12 1.318,30 493,89 341,51 4.035

Ivankovo 1.373 3.416,70 3.282,79 1.513,71 1.864,24 95,16 133,91 2.576

Jarmina 603 1.321,15 1.160,72 617,24 611,4 67,92 160,43 1.215

Lovas 376 943,69 886,67 903,15 337,48 353,96 57,02 1.013

Markuica 862 3.428,42 3.192,85 2.755,36 776,15 338,66 235,57 2.747

Negoslavci 401 1.359,12 1.320,97 1.151,73 309,23 139,99 38,15 1.204

Nijemci 1.202 7.648,12 7.262,56 3.927,97 4.359,21 1.024,62 385,56 3.705

Nutar 911 2.352,62 2.036,02 1.306,61 797,98 68,57 316,6 1.991

Otok (Vinkovci) 1.305 4.409,77 4.271,08 2.895,32 1.929,37 553,61 138,69 3.271

Privlaka 649 1.741,38 1.675,09 1.255,82 606,68 187,41 66,29 1.399

Stari Jankovci 1.069 3.117,35 2.804,78 2.358,64 1.005,02 558,88 312,57 3.066

Stari Mikanovci 660 1.620,91 1.532,54 812,16 726,86 6,48 88,37 1.513

Tompojevci 488 2.797,63 2.696,89 2.283,70 1.051,20 638,01 100,74 2.272

Tordinci 539 1.946,87 1.773,18 1.625,43 636,85 489,1 173,69 1.574

Tovarnik 577 2.561,38 2.494,34 1.833,25 969,39 308,3 67,04 2.173

Trpinja 1.703 6.059,76 5.785,33 5.076,87 1.347,30 638,84 274,43 5.057

Vinkovci 1.398 2.506,27 2.277,21 1.416,45 1.017,39 156,63 229,06 2.350

Voinci 464 996,42 957,53 343,55 645,96 31,98 38,89 885

Vrbanja 995 6.341,68 6.137,24 2.459,80 4.247,87 570,43 204,44 2.836

Vukovar 1.223 1.670,70 1.503,16 1.166,39 543,81 207,04 167,54 2.188

upanja 877 2.912,06 2.764,40 1.781,98 1.183,81 201,39 147,66 2.202



17

Tablica 3.

Poslovni subjekti prema ukupno raspoloivom zemljitu, povrina ukupnog poljoprivrednogzemljita, ostalog zemljita i broj parcela koritenoga

(Popis poljoprivrede 2003)

Ukupnoraspoloiva

povrinazemljita, Koriteno poljoprivredno zemljite, ha

Brojposlovnihsubjekata ha (3+7)

ukupnokoriteno(4+5-6)

uvlasnitvu

uzeto uzakup

danou

zakup

Ost

alo

zem

lji

te,h

a

Bro

jparc

ela

korit

enog

apolj

opri

vre

dnog

zem

lji

ta

Sku

pin

eposlo

vnih

subje

kata

pre

ma

uku

pno

raspoloiv

om

zem

lji

tu

1 2 3 4 5 6 7 8

Vukovarsko-srijemska upanija 130 37.310 36.257 4.934 31.328 5 1.053 3.237

do 1 ha 19 6 4 3 1 - 2 7

2 ha 1 2 2 2 - - - 2

3 ha 3 9 9 9 - - - 6

4 do 5 ha 6 27 27 22 5 - - 19

6 do 10 ha 5 37 35 29 6 - 2 36

11 do 20 ha 8 122 119 44 80 5 3 39

21 do 30 ha 11 284 281 94 187 - 3 84

31 do 50 ha 20 771 765 115 650 - 6 245

51 do 100 ha 24 1.684 1.671 186 1.485 - 13 349

vie od 100 ha 33 34.368 33.344 4.430 28.914 - 1.024 2.450

2.2. Postojee stanje vodnog gospodarstva

2.2.1. Vodoopskrbni sustav

Vodoopskrbnu sliku upanije ini visok postotak naselja u kojima je izgraena vodoopskrbnamrea. Opskrba vodom je zadovoljavajua, a planirana izgradnja regionalnog vodovoda ezadovoljiti sve potrebe stanovnitva i industrije. Postojee stanje obvezuje na izgradnjuvodovoda u svim naseljima i rekonstrukciju zastarjelih dijelova vodovodne mree u upaniji.Na podruju bive opine Vukovar vodoopskrba je rijeena odvojenim sustavima pogradovima i selima, a problem su oteenja i zaputenost tih sustava. Naselja u junom dijeluupanije (opina Drenovci) ine jedinu veu grupu naselja u kojima jonije izgraenzajedniki sustav za vodoopskrbu. Vodoopskrba Vinkovaca nakon izgradnje i ukljuenjadistribucijskog centra "Kanovci" i izgradnje magistralnog cjevovoda Vinkovci Cernaobuhvaa izgradnju prve faze vodocrpilita "Cerna" kod Cerne. Rjeenje vodoopskrbeupanije temelji se na uspostavi cjelovitog vodoopskrbnog sustava Istone Slavonije.

2.2.2. Navodnjavanje zemljita

Potrebno je osigurati potrebne koliine vode za navodnjavanje, kako bi se i u sunimgodinama postigli visoki prinosi. Potrebne koliine vode za navodnjavanje mogu se planirati



18

dovoenjem voda iz Save, Dunava, Bosuta, Vuke i Bia, a posebno izgradnjom kanalaDunav-Sava, te iz akumulacija na vodotocima.

Shodno tome, Plan navodnjavanja Vukovarsko-srijemske upanije e definirati smjernice,kriterije i ogranienja za razvoj navodnjavanja podruja upanije, prijedlog njegovereealizacije, te uvjete upravljanja i gospodarenja vodnim resursima u svrhu navodnjavanja.

2.2.3. Koritenje vodnih snaga

Koritenje hidroenergetskog potencijala rijeke Dunav na dionici kroz Vukovarsko-srijemskuupaniju (od rkm 1295 do rkm 1347) nije planirano. Postoje planovi iz bive drave sizgradnjom hidroenergetskog i plovidbenog sustava (HEPS) Novi Sad u rkm 1265. Takav bisustav izazvao promjene na rijeci Dunav i u podruju uzvodno od pregradnog profila, buduida ima za posljedicu izdizanje karakteristinih vodnih razina. Izgradnja ovakvog sustavaregulira se meunarodnim ugovorima.

2.2.4. Opskrba vodom ribnjaka

Osnova slatkovodnog ribarstva su aranski ribnjaci znaajni korisnici voda. Razvojribnjaarstva ovisi o mogunostima opskrbe ribnjaka dovoljnim koliinama kvalitetne vode.

Na podruju upanije znaajniji su ribnjaci "Vuka", ribnjak Mohovo (jugoistono odistoimenog naselja) povrine 6 ha, s dvije table po 3 ha, dubinom vode 1,2 m i potrebom180.000 m3 vode godinje koja se osigurava iz potoka i ribnjak Dolac (jugozapadno odVukovara) povrine 3 ha s gravitacijskim sustavom za opskrbu vodom iz potoka Dola.

2.2.5. Koritenje voda za plovidbu

S vodnogospodarskog stajalita, znaajno ogranienje ureenja vodotoka za plovidbu suhidroloke prilike i tekoe u postizanju i odravanju plovnog puta. Kvalitetan plovni put ueuropskim razmjerima je neovisan o hidrolokim prilikama i barem je IV. klase, to znai daosim Dunava, Hrvatska ne raspolae s plovnim putevima koji ulaze u kategoriju kvalitetanplovni put. Dunav na dijelu toka kroz Hrvatsku, duljine 140 km, odgovara plovnom putu VI.klase, Sava od ua u Dunav do Brkog duljine 220 km je plovni put IV. klase, a od Brkogdo Slavonskog Broda III. klase duljine 144 km.

Za postizanje kvalitetnih plovnih puteva u Hrvatskoj, neophodno je izgraditi kanal Dunav-Sava, te regulirati tok Save do Siska. Duina planiranog kanala je 61,4 km, a po gabaritimaodgovara plovnom putu Vb. klase, a tehnikim karakteristikama u potpunosti bi odgovaraozahtjevima "Dunavske flote".

2.2.6. Organizacijska struktura i nadlenosti u vodnom gospodarstvu

Neposredne aktivnosti u vodnom sektoru odvijaju se kroz djelatnosti vodnoga gospodarstva,vodnokomunalnoga gospodarstva i onih gospodarskih subjekata, koji na vodi temeljeproizvodnju svojih roba i usluga. Vodno gospodarstvo je ustrojeno na dravnoj razini iobuhvaa poslove od javnoga znaaja. Ono stvara uvjete za unapreenje opih uvjeta za ivotstanovnitva i za rast i razvoj niza drutveno-gospodarskih djelatnosti i zatite okolia.



19

Ovlateni i odgovorni nositelji aktivnosti glede donoenja zakona do organiziranjaneposrednog odravanja i provoenja nadzora nad stanjem vodnog sustava su Hrvatski sabor,Nacionalno vijee za vode, Vlada Republike Hrvatske, Ministarstvo poljoprivrede, umarstvai vodnog gospodarstva Uprava vodnog gospodarstva i druga tijela dravne uprave i jedinicalokalne uprave i samouprave, te Hrvatske vode kao pravna osoba za upravljanje vodama.

Nacionalno vijee za vode (imenuje ga Hrvatski sabor) je tijelo osnovano sa zadatkomusklaivanja razliitih interesa i razmatranja sustavnih pitanja iz podruja upravljanja vodamana najvioj razini.

Najvee upravne ovlasti u upravljanju vodama ima Ministarstvo poljoprivrede, umarstva ivodnog gospodarstva, unutar kojega se nalazi Uprava vodnog gospodarstva.

Uz Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodnog gospodarstva, neki se poslovi nalaze i udjelokrugu drugih dravnih upravnih tijela kao to su: Ministarstvo zatite okolia, prostornogureenja i graditeljstva, Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, Ministarstvo kulture,Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi.

Jedinice regionalne i lokalne uprave i samouprave (upanije, gradovi i opine) imaju ovlasti iobveze vezane za vodnu problematiku unutar njihovog podruja.

Po zakonu o vodama (NN, broj 107, 1995.) za obavljanje poslova kojima se ostvarujeupravljanje dravnim i lokalnim vodama osnovana je pravna osoba za upravljanje vodama Hrvatske vode.

Za poslove operativnog upravljanja vodnim sustavom, ustrojene su organizacijske jedinice, ato je pet Vodnogospodarskih odjela za sljedea vodna podruja: Save, Drave i Dunava,Primorsko-istarskih slivova, Dalmatinskih slivova, Slivno podruje grada Zagreba.

Shodno tome, poslovi upravljanja vodnim sustavom, a koji se posebno tiu podrujaVukovarsko-srijemske upanije, znaajni su Vodnogospodarski odjeli vodnog podruja Save,te Drave i Dunava.

U sastavu Vodnogospodarskog odjela za vodno podruje Save, na podruju Vukovarsko-srijemske upanije djeluje Vodnogospodarska ispostava za slivno podruje "Bi-Bosut" sasjeditem u Vinkovcima, a u sastavu Vodnogospodarskog odjela za vodno podruje Drave iDunava, djeluje Vodnogospodarska ispostava za slivno podruje "Vuka", sa sjeditem uOsijeku.



20

2.2.7. Postojei stupanj izgraenosti i odravanja vodnogospodarskih objekata isustava, ope stanje hidromelioracijskih sustava za odvodnju

Odvodnja poljoprivrednih povrina na podruju upanije bila je zadovoljavajue rijeena,premda tekoe odravanja hidromelioracijskih sustava u poslijeratnim godinama bitnougroavaju njihove funkcije. Prinosi ratarskih kultura dostiu visoke meunarodne normativeposebno na povrinama na kojima je osigurano primjereno navodnjavanje.

U Vukovarsko-srijemskoj upaniji sadanje stanje ureenosti ne daje mogunost optimalneodvodnje poljoprivrednih povrina.

Dio melioracijskog podruja Vuke ini Vuka i Bobotski kanal, kao glavni recipijent. Namelioracijskom dijelu podruja Vukovarsko-srijemske upanije, a koje pripada sjevernomslivu rijeke Vuke, osnovnu kanalsku mreu ine glavni recipijent Bobotski kanal (kanal Ireda), koji se ulijeva u Vuku na km 3+626i kanali II reda: Mali prokop, Glavni tenjski kanal,Mavala, Novo Ljeskovo, Orlovaa i Sekvala. Juni sliv rijeke Vuke ine kanali II reda:Gaboka Vuica, Vidrai, iroka Mea i Ervenica, te potoci Henrikovac, Nartak,Bogdanovaki savak, Kerve, Crepov Dol i Dola.

Podruje bive opine Vukovar je veim dijelom meliorirano. Odvodnjena podruja nalaze seu slivu Vuke u sjeveroistonom dijelu bive opine Vukovar. Melioracijski sustav sliva Vukebio je izgraen oko 90% i svi objekti tog sustava su bili u funkciji. Podvodnost zemljita jebila neznatna, a oteenja obrambenog sustava mala i nakon pojave brzo sanirana.

Osobitu pozornost treba obratiti na regulaciju vodozranog reima u slivu Bosuta, te postavititakve parametre, koji e optimalno zadovoljiti potrebe poljoprivrede i umarstva. Zakoritenje poljoprivrednih povrina od presudne je vanosti zatita povrina od poplava istupanj provedenih hidromelioracijskih radova. Na podruju je izgraeno pet crpnih stanicaod 2,8 do 30,0 m3/s. Odvodnja poljoprivrednih povrina na podruju upanije jezadovoljavajue rijeena, premda tekoe odravanja hidromelioracijskih sustava uposlijeratnim godinama bitno ugroavaju njegove funkcije.

Osnovna kanalska mrea na slivnom podruju "Bi-Bosut", duga je 798 km, a detaljnakanalska mrea 4975 km. Odvodnja brdskog dijela Bi-Bosutskog polja vri se gravitacijski uSavu preko Zapadnog lateralnog kanala Bia, a ostali (nizinski) dio slijeva ima gravitacijsko-mehaniku odvodnju preko crpnih stanica: Kupina, Konjua, Tea, Zib, Lipovac i Bosut(SiCG). Glavni recipijent podruja na nizinskom dijelu sliva su Bii Bosut.Izgreno je 2980 km cijevnih propusta, 320 ploastih propusta.

Melioracijsko podruje Bia i Bosuta obuhvaa mreu kanala i Bosut kao glavni recipijent.Sliv Bi-Bosut je juno od sliva Vuke. Korito Bosuta je bivi paralelni tok Save. Biutjee uBosut kod naselja Cerna. Ue Bosuta u Savu je u rijenom km 159,4. Visina voda Bosuta jenia od visina voda Save, te zbog slabih mogunosti prepumpavanja, povremeno dolazi dozadravanja voda u retenciji Spavanskog bazena.

Drenirano je 20.430 ha poljoprivrednog zemljita. Dozvoljena kota akumuliranja vode ubosutskom bazenu je, prema zahtjevu melioracije do max 79,00 mnm, a svako daljnje



21

izdizanje Bosuta uvjetuje uspore u pritocima i sustavu odvodnih kanala podruja koji su tetniza poljoprivredu, te ne smiju trajati due od 30 dana.

Za odvodnju sliva Bosuta i Bia veliku ulogu ima ustava i prepumpna stanica na uu Bosutau Savu. Za vrijeme niskog vodostaja Save, odvodnja je gravitacijska, a za vrijeme visokogvodostaja Save, zatvara se ustava i vri se prepumpavanje (30 m3/s). Ukoliko pumpe ne biradile, prostor na podruju bive opine upanja je ugroen visokim vodama, a to se posebitoloe odraava na meliorirane povrine. Gradnjom zemljane brane na mjestu utoka prokopaBazjauspostavljen je vodostaj bosuta na koti 9,50 80,10 mnm, a velike vode se eliminirajuprokopom Bazja. Nizvodno od Vinkovaca u neposrednoj blizini sruene brane na Bosutu, nakanalu Trbuanci, tijekom 1997.godine izgraena je ustava za isputanje voda iz Bosuta max.kapaciteta 20,42 m3/s, kojom je omoguena regulacija vodostaja u gradu Vinkovci i uzvodno.

Dio Vukovarsko-srijemske upanije koji pripada slivu Bia i Bosuta u sadanjem stanjuureenosti omoguuje odvodnju s pretenog dijela poljoprivrednih povrina, iskopana jeosnovna i detaljna kanalska mrea, te je cijelo podruje meliorirano na poljoprivrednimpovrinama.Na podruju bive opine Vinkovci provedena je komasacija u svim opinama, te se moepristupiti rekonstrukciji postojee i iskopu nove kanalske mree.

Na podruju Babine Grede, i titara komasacija je provedena, i trenutno se vode odvodepostojeim kanalima.

Na podruju bive opine Vukovar, kanalska mrea je izvedena na podrujima na kojima jebila potrebna (K.O. Tovarnik), a na ostalom dijelu prostora, iskopani su kanali podepresijama.

Stupanj ureenosti sustava je razliit. Potrebno je postupno obnavljati sustav, osiguratinjegovo redovito odravanje, te rijeiti problem obnove i izgradnje sustava odvodnje naprivatnom zemljitu. Od posebne vanosti za odvodnjavanje ovog podruja, te regulacijuvodozranog reima, je izgradnja ustave na Bosutu nizvodno od Lipovca koja bi omoguilagospodarenje malim vodama kao zamjenu za nedostupnu ustavu na uu Bosuta u Savu.

Izvedbom vienamjenskog kanala Dunav-Sava, prostor na podruju Vuke podijeliti e se u:

- sliv Vuke (578 km2),- sliv Bobotskog kanala (351 km2),- direktan sliv VKDS (97,5 km2),- sliv korita vodotoka Vuke kroz Vukovar (3,5 km2), - direktni sliv.

Odvodnja ovih slivova je gravitacijska.

Odvodnja malih voda sliva kanala usmjerena je na daljnje ureenje povrinske odvodnje na173.000 ha i stvaranje uvjeta dogradnje podzemne odvodnje na 62.000 ha poljoprivrednihpovrina Bosuta i Bia, osiguranjem stalne razine vode u kanalu i pritocima na koti + 80mnm. Prilikom odvodnje velikih voda cilj je postizanje to niih razina vode u postojeimvodotocima, takoer radi funkcioniranja podzemne drenae, ali i eliminacije povremenihdugih poplava Spavansko-studvanskog bazena, kod koincidencije velikih voda Bosuta iSave. Oplemenjivanje ima osobito ekoloko znaenje za grad Vinkovce, koji isputakanalizaciju u gradsko korito Bosuta.



22

Izgradnjom kanala Dunav-Sava, pa tako i spajanjem Vuke i Bosuta, doi e do povezivanjavodnih reima dvaju slivnih podruja Dunava i Save. Povezivanjem slivova stei e seuvjeti za kontrolu vodnog reima na podruju zahvata kanala, a osobito na podruju Bi-Bosutskog polja. Kanal Dunav Sava podijeliti e podruje Bi-Bosutskog polja u dva dijela:gornji direktni sliv VKDS i donji podruje sliva vodotoka Bosut istono od VKDS.Odvodnja gornjeg dijela sliva vriti e se gravitacijski u VKDS, osim podruja sliva vodotokaBosut Vinkovci, koji posebnim kanalom (sifon ispod VKDS u km 40 + 100) povezuje svodotokom Bosut (sliv CS "Bosut").

Kod pojave velikih voda u ovom slivu omoguiti e se odvodnja dijela podruja u Dunav, akod pojave malih voda dovod potrebnih koliina voda iz Save. Spoj slivova Bi Bosut iVuke biti e kontroliran brodskom prevodnicom i ustavom na dunavskom hidrotehnikomvoru, a spoj kanala i Save brodskom prevodnicom i ustavom savskog hidrotehnikog vora.

U Dunav e se odvoditi Vuka i Bobotski kanal izravno, kao i dio velikih voda Bi-Bosuta.Male vode iz Bia, Joave i Kaluera, te Bosuta, koje kanalom dotiu prema Vinkovcima,kontrolirano e se ustavom gravitacijski uputati u prirodno korito Bosuta kroz grad. Potome se sifonom i ustavom uputati u nizvodno prirodno korito Bosuta prema Savi. Ako suprirodni dotoci u kanal manji od potreba navodnjavanja, gubitaka ili biolokog minimuma, ukanal e se uputati voda iz Save preko ustave savskog hidrotehnikog vora ili dizati izDunava crpnom stanicom.

Donoenje konane odluke o poetku gradnje vienamjenskog kanala Dunav Sava,pretpostavka je za izradu konanog rjeenja utvrivanja reima voda pretenog dijelapodruja Vukovarsko-srijemske upanije.

2.2.8. Postojee stanje navodnjavanja

Problem navodnjavanja je posebno istaknut na podruju Vukovarsko-srijemske upanije.Prinosi ratarskih kultura dostiu visoke meunarodne normative samo na povrinama nakojima je osigurano primjereno navodnjavanje.

Na podruju Vukovarsko-srijemske upanije izgraeni su manji sustavi za navodnjavanje kaoparcijalna rjeenja. Vei sustav za navodnjavanje zemljita na podruju Vukovarsko-srijemske upanije je Grabovo. U sustavu Grabovo su realizirane akumulacije s dvjemapregradama za potrebe navodnjavanja. Ovaj sustav za navodnjavanje s ureajima i mreomvodova pokriva 440 ha, a ukupno se planira izgraditi na povrini od 580 ha.PIK Vinkovci u rudinama Sopot i Sjemensko navodnjava poljoprivredne kulture na cca 200ha poljoprivrednih povrina.Znaajan sustav za navodnjavanje je Borinci u kojem su realizirani spojni kanal Dren,ureaji i mrea vodova na povrini od 1200 ha.

U tijeku su istraivanja i izrada projekata revitalizacije ritova, akumulacije Grabovo i izvoritana podruju Opine Tompojevci. Planira se navodnjavanje povrina na podruju izmeuBogdanovaca i Vukovara, izmeu Bogdanovaca i Marinaca, Opatovca i Lovasa.

Prema trenutnim pokazateljima, (Popis Poljoprivrede 2003.g.), navodnjavane povrinepoljoprivrednih kuanstava iznose ukupno 166,96 ha, a navodnjavane povrine u realizacijiposlovnih subjekata na podruju Vukovarsko-srijemske upanije zauzimaju 605 ha, to bi



23

ukupno iznosilo 771,96 ha, to ini 0,64% u ukupnim navodnjavanim povrinama na podrujuRH, to je znaajno ispod razine trenutnih potreba i zahtjeva za kvalitetnom poljoprivrednomproizvodnjom.

Tablica 4.

Navodnjavane povrine na podrujuVukovarsko-srijemske upanije

POPIS POLJOPRIVREDE 2003.

Mjesta

Navodnjavanepovrine

ukupno ha

Andrijaevci 2,40

Babina Greda 1,29

Bogdanovci 0,33

Borovo 4,06

Bonjaci 8,35

Cerna 9,05

Drenovci 9,09

Gradite 0,72

Gunja 3,77

Ilok 2,77

Ivankovo 5,94

Jarmina 11,80

Lovas -

Markuica -

Negoslavci 5,53

Nijemci 10,88

Nutar 6,92

Otok 26,47

Privlaka -

Stari Jankovci 2,17

Stari Mikanovci -

Tompojevci -

Tordinci 0,05

Tovarnik -

Trpinja 4,08

Vinkovci 25,07

Voinci 1,00

Vrbanja 16,52

Vukovar 6,79

upanja 1,91

Vukovarsko-srijemska upanija 166,96



24

Tablica 5.

BROJ POLJOPRIVREDNIH KUANSTAVA SNAVODNJAVANIM POVRINAMA,

PREMA IZVORIMA VODE ZA NAVODNJAVANJE

(POPIS POLJOPRIVREDE 2003.)

snavodnjavanim prema izvorima vode za navodnjavanje

povrinamas povrinskim vodama

spodzemnim

vodama na posjeduizvan

posjeda iz vodovoda

Mjesta

1 2 3 4 5

Vukovarsko-srijemskaupanija 127 46 10 51 23

Andrijaevci 3 - - 3 -

Babina Greda 2 2 - - -

Bogdanovci 1 - - - 1

Borovo 14 1 - - 13

Bonjaci 4 2 1 2 -

Cerna 5 - - 5 -

Drenovci 8 7 - 1 -

Gradite 2 - - 2 -

Gunja 4 - - 4 -

Ilok 6 1 3 2 1

Ivankovo 7 1 - 6 -

Jarmina 7 3 1 3 -

Lovas - - - - -

Markuica - - - - -

Negoslavci 3 2 1 - -

Nijemci 4 1 - 2 1

Nutar 7 3 - 4 -

Otok (Vinkovci) 3 2 - - 1

Privlaka - - - - -

Stari Jankovci 4 1 - 3 -

Stari Mikanovci - - - - -

Tompojevci - - - - -

Tordinci 1 1 - - -

Tovarnik - - - - -

Trpinja 6 3 - 1 2

Vinkovci 16 5 2 8 2

Voinci 1 - - 1 -

Vrbanja 10 5 1 4 -

Vukovar 6 3 1 - 2

upanja 3 3 - - -



25

Tablica 6.Navodnjavane povrine

- ukupno, haSkupine poslovnih subjekata premakoritenome poljoprivrednom zemljitu

Vukovarsko-srijemska upanija 605

do 1 ha 2

2 ha -

3 ha -

4 do 5 ha 3

6 do 10 ha 7

11 do 20 ha 12

21 do 30 ha 1

31 do 50 ha -

51 do 100 ha -

vie od 100 ha 580

Tablica 7.

Broj poslovnih subjekata prema izvorima vode za navodnjavanje (Popis poljoprivrede 2003.g.)

prema izvorima vode za navodnjavanje

s povrinskim vodama

snavodnjavanim

povrinama

spodzemnim

vodama na posjeduizvan

posjedaiz

vodovoda

Skupine poslovnihsubjekata prema

koritenomepoljoprivrednom

zemljitu

1 2 3 4 5

Vukovarsko-srijemska upanija 11 3 1 5 5

do 1 ha 2 2 - 1 2

2 ha - - - - -

3 ha - - - - -

4 do 5 ha 2 - - 1 -

6 do 10 ha 2 1 - 1 -

11 do 20 ha 1 - - - 1

21 do 30 ha 1 - - - 1

31 do 50 ha - - - - -

51 do 100 ha - - - - -

vie od 100 ha 3 - 1 2 1



26

2.2.9. Prikaz glavnih elemenata prostornog plana upanije s drutvenim i ekonomskimpokazateljima, ureenosti zemljita, poljoprivrednoj proizvodnji pojedinih podruja

Prostor Vukovarsko-srijemske upanije je podijeljen u etiri grada i 26 opina. Srediteupanije je u Vukovaru (s privremenim sjeditem u Vinkovcima).

Izgradnjom VKDS-a, dodatno e se pojaati razvoj gradova Vinkovaca i Vukovara. Planiranaizgradnja luke na kanalu dovriti e i vesada prisutnu fiziku neprekinutu izgraenost ovogpodruja.Istoni i osobito jugoistoni dijelovi upanije su slabije razvijeni i zato se planira kvalitetnijeprometno povezivanje ovih podruja (smjer sjever-jug). Organizaciju prostora poboljava seboljim infrastrukturnim povezivanjem i opremanjem sredinjih naselja, te poticanjem razvojadrutvenih i gospodarskih funkcija u jugoistonom dijelu upanije s osobitim naglaskom nakoritenje prednosti smjetaja u pograninom podruju.

Osnovne namjere prostora su poljoprivreda i umarstvo. Znaajno za koritenje prostora je dasu velike kvalitetne poljoprivredne povrine zbog usitnjenosti posjeda slabije iskoristive, tetreba poticati okrupnjavanje posjeda. Poljoprivredno zemljite sredinjeg i junog dijelaupanije je ogranieno povoljno za proizvodnju, zbog visokog reima podzemnih voda. Zatoje vano kvalitetno odravanje sustava odvodnje.

Velike povrine kvalitetnih uma treba iskoristiti za razvoj upanijskih programa drvneindustrije.

Plan namjene i koritenja prostora obuhvaa: izgradnju VK Dunav-Sava, kao temeljni uvjetostvarenja vodnog reima sliva Bosuta i time osiguranja kvalitete koritenja poljoprivrednogzemljita i uma.Planirano koritenje prostora osigurava sustav prirodne obnove i planskim mjerama sprjeavazagaenje okolia, uva kvalitetne poljoprivredne i umske povrine od graenja-zgrada iinfrastrukure, te racionalno koristiti prostor s ciljem ouvanja prirodnih i antropogenihvrijednosti krajolika.

Razvojno opredjeljenje Republike Hrvatske je jaanje policentrinog razvoja. Na podrujuVukovarsko-srijemske upanije, to znai da treba poticati povratak stanovnitva u Vukovar iratom zahvaena podruja, te poticati razvoj gradova Vinkovaca, Iloka i upanje posebnoopinskih sredita Otoka, Vrbanje i Drenovaca, te drugih naselja u pograninom podrujuupanije. Osobito se omoguava razvoj naselja u jugo-istonom podruju Vukovarsko-srijemske upanije koritenjem mogunosti i uvjetovanosti prometno-gospodarskepovezanosti s Republikom BiH. Izgraena struktura ruralnih naselja se uva, a omoguava sedaljnji planski razvoj naselja uvjetovan planiranom infrastrukturom na razini naselja.

Gospodarska struktura koncentrirana je u gradovima. Zbog ratnih razaranja proizvodnihobjekata i infrastrukture, njen je oporavak vrlo teak. Geopolitiki uvjeti su dodatnooteavajui initelj i usporavatelj razvoja zbog ograniavajuih prometnih i gospodarskihtokova sa susjednim zemljama. Razvoj gospodarske strukture temelji se na modernizacijipoljoprivrede s obveznim promjenama vlasnike strukture, te razvoju prehrambene i drvneindustrije. za razvoj gospodarstva nuno je potaknuti i razvoj novih programa gospodarskihdjelatnosti, te drutvenih struktura koje e privui visokostrunu i inovativnu grupacijustanovnitva. Potrebno je inicirati razvoj tehnolokih i znanstvenih parkova, koji bi potaknuli



27

kvalitetniji razvoj usmjeren na prostorne prednosti upanije umarstvo, poljoprivredu,promet i turizam.

Sustav naselja na podruju Vukovarsko-srijemske upanije obiljeava jaka prometnapovezanost gradova Vukovara, Vinkovaca i upanje, koji su se razvili na tri prometna vora rijenom, eljeznikom i cestovnom. Ovu izgraenu strukturu pojaava planirana izgradnjaVK Dunav-Sava. Izmeu gradova razvijaju se naselja duregionalnih i upanijskih prometnihputeva. Poviena koncentracija stanovnitva, gusto izgraeno podruje i veliki brojinfrastrukturnih koridora ini ovaj prostor vrlo sloenom razvojno-funkcionalnom cjelinom.Naruavanje razvoja ove sloene prostorno-funkcionalne cjeline je u najveoj mjeriuzrokovalo ratno razaranje koje je ruenjem Vukovara grubo prekinulo ivot grada, ali icijelog ireg podruja upanije. Prisilno iseljenje i preseljenje dijela stanovnitva promijeniloje prostornu ravnoteu, te je u sadanjem sustavu grad Vinkovci preuzeo vodeu ulogu.Drutvena struktura na podruju upanije treba obrazovnim i kulturnim programima jaatiuporita razvoja u sredinjim naseljima.

Infrastruktura upanije u odnosu na razvojna opredjeljenja Drave djelomino zadovoljava.Glavni problem razvoja infrastrukturnih sustava na razini Drave u upaniji je definiranjeuvjeta i vremensko odreivanje realizacije izgradnje vienamjenskog kanala Dunav-Sava, teprilagodba postojee infrastrukture u ovom projektu. Vei zahvati e se osim na izgradnjiVKDS-a izvriti i na rekonstrukciji elektroenergetske mree, izgradnji regionalnogvodoopskrbnog sustava, rekonstrukciji i modernizaciji cesta i pruga. Na razini upanije jenuna modernizacija postojee i izgradnja nove infrastrukture kao preduvjet za razvojgospodarstva.

Prirodnu strukturu upanije obiljeavaju vrijedna poljoprivredna zemljita i me. Temeljnizahvat u prirodnoj strukturi je poboljanje kvalitete poljoprivrednog zemljita tj. regulacijarazine podzemnih voda sredinjeg i junog dijela upanije. Time se znaajne povrineobradivog tla poboljavaju iz kategorije privremeno ograniene upotrebljivosti u kategorijuvrlo pogodnih tala za poljoprivrednu obradu. Unapreenju kvalitete obradivih povrinaprethodi i obnova i proirenje sustava melioracija i navodnjavanja.

Ouvanje prirodne strukture je istovremeno bitan faktor razvoja upanije. Planski sezaustavlja nekontrolirano irenje izgraenih povrina, te titi prostor od raznih oblikazagaenja. Zagaenje prirodne strukture je izraeno u posljedicama ratnih djelovanja, to jebitno utjecalo na izgradnju sustava za zatitu voda, te sustava zbrinjavanja i odlaganjakomunalnog i opasnog otpada. prirodne vrijednosti i kulturna dobra na podruju upanije supredloena za zatitu i za prezentaciju javnosti. Ona su znaajan potencijal za razvoj turizma irekreacije.

Prostornim planom se odreuju uvjeti svrhovitog unapreenja kvalitete koritenja i ouvanjaprostora.



28

2.3. PEDOLOKI PODACI

2.3.1. Sistematika i rasprostranjenost tala na podruju Vukovarsko-srijemskeupanije

Poljoprivredno tlo i tlo uma na podruju Vukovarsko-srijemske upanije je osnovni inilacegzistencije najveeg postotka stanovnitva koji ga nastanjuje. Matini supstrat je eolski les,pleistocenske ilovine, pijesci i razne gline.

Pri izvoenju dosadanjih istranih radova s ciljem izrade studija, elaborata ili projekata kojisu bili raeni za potrebe izvoenja hidro i agromelioracija na podruju Vukovarsko-srijemskeupanije, zamjetna je raznolikost tala. Ovi rezultati su bili osnovica za utvrivanje potrebnihhidrotehnikih mjera.

Temeljem dosada izvrenih istranih radova, utvrena su mjesta, koja odgovaraju prosjenimosobinama tipa tla, podtipa, varijeteta i forme.

Na podruju VSukupno je izdvojeno 14 tipova tala, od ega:- 6 pripada automorfnom- 8 pripada hidromorfnom odjelu

Od ukupno 163.711,9 ha poljoprivrednih povrina, automorfna tla zauzimaju 74.288,8 ha ili45,38 %, a hidromorfna 89.423,1 ha ili 54,62 %. Pod umama se nalazi 12.364,1 haautomorfnih i 54.336,2 ha hidromorfnih tala.

U tablici 8 i 9 su prikazani tipovi tala s povrinama poljoprivrednih i umskih tala, kojezauzima pojedini tip.

Terenske radove i laboratorijsku obradu podataka vrio je Agronomski fakultet Sveuilita uZagrebu, Zavod za Pedologiju.

Hidrotehnika i geodezija d.o.o.32.100 Vinkovci, Bana Jelaia 130________________________________________________________________________________________________


Tablica 8 - Automorfna tla

kart. Stupanj

jed. heterogenosti poljoprivreda umeAluvijalno-koluvijalno oglejeno i neoglejeno 60+20Movarno glejno mineralno 20Silikatno karbonatni sirozem (erodirano tlo) 60Eutrino smee na lesu 20ernozem na lesu 10Rigolana (antropogena tla) 10ernozem karbonatni i izlueni, srednje duboki i duboki 70+10Rigolana tla njiva i vinograda 20ernozem karbonatni, duboki i srednje duboki 40+30ernozem izlueni na lesu 30ernozem karbonatni i izlueni, srednje duboki i duboki 60+30ernozem na lesu oglejeni (livadni) 10ernozem izlueni i karbonatni, srednje duboki i duboki 40+30ernozem na lesu oglejeni (livadni) 30ernozem izlueni, srednje duboki 80Rigolana tla njiva 20ernozem posmeeni i izlueni, srednje duboki i duboki 40+20Eutrino smee na lesu tipino 30Rigolana tla njiva 10ernozem na lesu oglejeni (livadni) 80Ritska crnica karbonatna i nekarbonatna 20Eutrino smee na lesu tipino 60Rigolano tlo njiva 30ernozem na lesu 10Eutrino smee na lesu tipino i lesivirano 60+30Rigolano tlo na lesu 10Eutrino smee na lesu tipino i lesivirano 50+20Eutrino smee tipino oglejeno i lesivirano oglejeno 20Lesivirano na lesu, pseudoglejno oglejeno 10Eutrino smee na lesu lesivirano i tipino 50+30Lesivirano na lesu tipino i pseudoglejno 20Eutrino smee lesivirano i tipino 60Lesivirano na lesu 30Epiglejno tlo na lesu 10Eutrino smee na lesu lesivirano 70Lesivirano na lesu tipino i pseudoglejno 20+10Eutrino smee tipino oglejeno i lesivirano oglejeno 50+30Hipoglej mineralni, djelomino hidromelioriran 20Eutrino smee na holocenskim nanosima, tipino oglejeno 60Aluvijalno livadno (humofluvisol) 30Hipoglej mineralni, nekarbonatni 10Eutrino smee tipino oglejeno i lesivirano oglejeno 60+20Hipoglej mineralni, nekarbonatni, djelomino hidromelioriran 20Eutrino smee tipino oglejeno i lesivirano oglejeno 40+20Ritske crnice karbonatne i karbonatne 30Hipoglej mineralni, djelomino hidromeliorirana tla 10Lesivirano na lesu tipino i pseudoglejno 70+10Eutrino smee na lesu, lesivirano i tipino 20Lesivirano na lesu, pseudoglejno i tipino 70Pseudoglej na zaravni 30Lesivirano na lesu ili pretaloenim nanosima pseudoglejno i tipino 50Eutrino smee na lesu ili pretaloenim nanosima 20Pseudoglej na zaravni, srednje duboki 30Lesivirano na lesu tipino oglejeno i pseudoglejno oglejeno 50+40Hipoglej mineralni, djelomino hidromelioriran 10

025. Rigolana tla vinograda (vitisoli) 100 831,4

22.

23. 1.508,2 156,7

21. 4.492,4 3.465,6

24. 775,2 0Rigolana tla intenzivnih vonjaka 100

1.239,24.922,7

19. 909,1 124,7

20. 1.377,6 348,3

17. 3.647,0 325,4

18. 2.286,3 156,2

15. 4.976,3 551,5

16. 5.868,0 573,5

13. 4.152,6 1.814,4

14. 6.766,6 1067,3

11. 8.261,1 694,0

12. 2.077,6 323,9

9. 3.861,0 13,7

10. 2.864,9 203,3

7. 1.125,1 603,2

2.928,9 660,28.

5. 443,1 0

6. 1.024,2 0

Naziv i struktura kartirane jedinice

1.194,6 04.

Ukupna povrina u ha

276,2

461,2

283,56.971,43.

1.116,61.

4.531,82.

____________________________________________________________________________________________________________PLAN NAVODNJAVANJA VUKOVARSKO-SRIJEMSKE UPANIJE 29

Hidrotehnika i geodezija d.o.o.32.100 Vinkovci, Bana Jelaia 130________________________________________________________________________________________________


Tablica 9/1 - Hidromorfna tla

kart. Stupanjjed. heterogenosti poljoprivreda ume

Aluvijalno karbonatno, vrlo dubooko ilovasto tlo 70Aluvijalno karbonatno oglejeno, vrlo duboko ilovasto glinasto 30Aluvijalno karbonatno, oglejeno i ponegdje neoglejeno,vrlo duboko, plavljena tla 60+40

Pseudoglej na zaravni, srednje duboki 50Lesivirano na lesu 30Movarno glejno mineralno nekarbonatno 20Fluvijalno livadno (humofluvisol), karbonatno, duboko glejno 80Aluvijalno oglejeno i neoglejeno, karbonatno, vrlo duboko 10Hipoglej mineralni, karbonatni 10Hipoglej mineralni, karbonatni 80Amfiglej mineralni, djelomino hidromeliorirana tla 20Hipoglej mineralni, nekarbonatni 70Ritske crnice, djelomino hidromeliorirana tla 20Eutrino smee tipino oglejeno i lesivirano oglejeno 10Amfiglej i hipoglej mineralni, nekarbonatni 70Koluvij eutrini, oglejeni, djelomino hidromeliorirana tla 30Amfiglej mineralni, nekarbonatni i karbonatni 60Hipoglej mineralni 30Ritska crnica, djelomino hidromeliorirana tla 10Amfiglej mineralni, karbonatni i nekarbonatni 60Amfiglej mineralni, karbonatno vertini 20Ritska crnica 20Amfiglejno mineralno i humozno tlo 40+20Tresetno movarno glejno tlo 30Niski treset 10Amfiglej mineralni i humozni, nekrbonatni 80Ritske crnice nekarbonatne 20Movarno glejno, mineralno nekarbonatno 70Ritske crnice nekarbonatne 30Movarno glejno nekarbonatno i karbonatno vertino tlo 70Movarno glejno nekarbonatno i ponegdje karbonatno 30Ritske crnice nekarbonatne i karbonatne 70Amfiglej minerlni nekarbonatni 20Hipoglej mineralni nekarbonatni, djelomino hidromeliorirana tla 10Ritske crnice karbonatne i nekarbonatne, djelominohidromeliorirana tla 80+20Ritske crnice karbonatne 90Hipoglej i amfiglej mineralni, djelomino hidromeliorirana tla 10Ritske crnice nekarbonatno vertine i nekarbonatne 80Movarno glejno nekarbonatno, vertino tlo 20Pseudoglej-glej 60Ps

16. vukovarsko-srijemska županija, hidrotehnika i geodezija

Documents