16. sjednica Županijska skupština

16. sjednica Županijska skupština

__________________________________________________________________________

16. sjednica Županijska skupština 1

Z A P I S N I K

sa 16. redovite sjednice Županijske skupštine Dubrovačko - neretvanske županije, održane

10. lipnja 2020. g. u hotelu kompleksa Vrtovi sunca, Na Moru 1, u Orašcu, s početkom u

12.00 sati.

Predsjednica Županijske skupštine dr.sc. Vilma Kosović, dr. med. otvorila je 16. redovitu

sjednicu Skupštine Dubrovačko-neretvanske županije, pozdravila Župana, zamjenicu Župana,

vijećnike, predstavnike medija i ostale nazočne goste.

Predsjednica je zamolila g. Ariana Čustovića, tajnika Županijske skupštine da izvrši prozivku

vijećnika, kako bi se utvrdio kvorum.

Prozivkom je utvrđeno da su sjednici nazočna 33 vijećnika, te da Skupština može donositi

pravovaljane odluke.

Sjednici u trenutku prozivke nisu nazočni slijedeći vijećnici: Željko Bartulović, Stipo Gabrić,

Nikola Grmoja, Marija Kovač, Vlaho Orepić, Davor Penić, Deni Surjan i Ivana Volarević.

Potom se prešlo na utvrđivanje dnevnog reda.

Vijećnici su dobili radne materijale, pa je predsjednica upitala ima li netko primjedbi ili

prijedloga o izmjeni ili dopuni dnevnog reda.

Pero Jerković imao je primjedbu na dnevni red rekavši da je 13. ožujka, tijekom posljednje

sjednice Županijske skupštine predao na protokol zahtjev za sazivanjem tematske sjednice,

potpisan od strane 30% vijećnika Županijske skupštine, a ta sjednica "kao da je u zemlju

propala, ni glasa ni traga od županijskih službi, ni od predsjednice." Po njemu je to i kršenje

zakona, postoje zakonski rokovi koji su se morali ispoštovati o sazivanju tematske sjednice u

roku od 15 dana. Ali nitko od vijećnika nije dobio ni odgovor što je sa tom tematskom

sjednicom.

Predsjednica Županijske skupštine odgovorila je da nije nikada vidjela, niti zaprimila taj

zahtjev, pa ga ovom prilikom moli da kaže kada je to protokolirao i o čemu je riječ?

Pero Jerković rekao je da je 13.03. predan zahtjev na protokolu Županije.

Tajnik Arian Čustović rekao je da je zahtjev zaprimio, ali predsjednica Županijske skupštine

rekla je da nju nije obavijestio, iz kojeg razloga, ne zna. Da je to vidjela sigurno bi reagirala i

žao joj je zbog toga. Ovako će zatražiti očitovanje nadležnih službi.

Ivo Žuvela iskoristio je priliku da pozdravi sve nazočne, rekavši da mu je drago da su svi "živi

i zdravi", te da se mogu opet sastajati na sjednicama. Sve je ovo lijepo organizirano, ali

zamolio je da predsjednica Županijske skupštine i tajnik sjede razmaknuti, kao i vijećnici.


__________________________________________________________________________


Kako nije bilo još primjedbi, prijedloga ili dopuna, predsjednica je stavila konačni prijedlog

dnevnog reda na glasovanje.

Jednoglasno ( 33 glasa "ZA") usvojen je slijedeći

D N E V N I R E D

- Vijećnička pitanja

1. Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna Dubrovačko – neretvanske

županije za 2019. godinu.

2. Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Proračuna Dubrovačko-neretvanske

županije za 2020. i projekcija za 2021. i 2022. godinu.

3. Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o izvršavanju Proračuna

Dubrovačko-neretvanske županije.

4. Prijedlog odluke o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju financijskog

plana Županijske uprave za ceste za 2019.g.

5. Prijedlog odluke o umanjenju ugovorenih iznosa zakupnine za poslovne prostore u

vlasništvu i suvlasništvu Dubrovačko – neretvanske županije.

6. Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o radu Zavoda za javno zdravstvo

Dubrovačko-neretvanske županije Odjela za mentalno zdravlje za 2019. godinu.

7. Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o zdravstvenoj ispravnosti vode za ljudsku

potrošnju u Dubrovačko-neretvanskoj županiji za 2019. godinu.

8. Prijedlog odluke o davanju suglasnosti na Odluku o zaključivanju Ugovora o stjecanju

nekretnine 1640/2 k.o. Suđurađ Domu zdravlja Dubrovnik.

9. Prijedlog odluke o davanju suglasnosti na Odluku o davanju na privremeno korištenje

prostora u zgradi Srednje poljoprivredne i tehničke škole Opuzen.

10. Prijedlog odluke o davanju prethodne suglasnosti na Statut Osnovne škole don

Mihovila Pavlinovića Metković.

11. Prijedlog programa o izmjenama Programa javnih potreba u kulturi Dubrovačko-

neretvanske županije za 2020. godinu.

12. Prijedlog odluke o davanju ovlaštenja za utvrđivanje pročišćenog teksta Odredbi za

provođenje i grafičkog dijela Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije.

13. Prijedlog odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja za koncesiju na pomorskom

dobru za gospodarsko korištenje dijela pomorskog dobra ispred Ville Sheherezade,

Grad Dubrovnik.

14. Prijedlog odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja za koncesiju na pomorskom

dobru za gospodarsko korištenje dijela pomorskog dobra – plaža „Copacabana“, Grad

Dubrovnik.

15. Prijedlog rješenja o izmjenama i dopunama Rješenja o imenovanju Povjerenstva za

praćenje izvršavanja odluka i ugovora o koncesiji na pomorskom dobru.


__________________________________________________________________________


16. Prijedlog odluke o izmjeni Odluke o imenovanju doktora medicine (mrtvozornika)

ovlaštenih za utvrđivanje vremena i uzroka smrti građana umrlih izvan zdravstvene

ustanove za područje Dubrovačko-neretvanske županije.

17. Prijedlog odluke o izmjeni Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju i

imenovanju članova Vijeća za prevenciju na području Dubrovačko-neretvanske

županije.

18. Prijedlog odluke o produljenju važenja Županijske razvojne strategije DNŽ 2016.-

2020.

19. Prijedlog statutarne odluka o izmjenama i dopunama Statuta Dubrovačko-neretvanske

županije.

20. Prijedlog odluke o neprihvaćanju ponude po pravu prvokupa, Klasa 20/15.









Zapisnik s 15. redovite sjednice Županijske skupštine, dostavljen je vijećnicima uz radne

materijale, pa je predsjednica otvorila raspravu o zapisniku.

Kristina Ćurčija imala je primjedbu na 12. stranici zapisnika, kada je postavila pitanje Županu

u vezi 861.000 kuna troška sudskog procesa Doma za starije i nemoćne osobe, Župan joj je

rekao "da ne zna o kojem iznosu se radi" i to u zapisniku nije navedeno, a misli da je izuzetno

bitno, prvo zato što bi trebao znati iznos, a drugo, zato što je za taj iznos, a to je više puta

govorila, netko trebao snositi ili sankcije ili utvrditi krivnju." (tonski zapis)

Moli da se presluša snimak i da se to unese u zapisnik.

Predsjednica Županijske skupštine je rekla da će nadležne službe provjeriti i preslušati tonski

zapis, te da će to unijeti u zapisnik, o kojem će se onda glasovati na idućoj sjednici Županijske

skupštine.

Potom se prešlo na vijećnička pitanja.

Vijećnička pitanja

Predsjednica Županijske skupštine uvodno je detaljno obrazložila način postavljanja

vijećničkih pitanja prema članku 69. i 70. Poslovnika.


__________________________________________________________________________


Zatim je pročitala vijećnike koji nisu stigli postaviti pitanja na prošloj sjednici, a to su vijećnici

Kristić, Koštro, Mujan i Bartulović. Potom su se javili još i Batur i Margaretić koji imaju "dug"

od prošle sjednice.

Nakon ovog javili su se vijećnici za postavljanje novih vijećničkih pitanja, pa je predsjednica

pročitala redoslijed.

Maro Kristić rekao je da ima 3 pitanja i sva tri će postaviti Županu, g. Nikoli Dobroslaviću.

Prvo pitanje je slijedeće: "Gradsko vijeće Grada Dubrovnika na svojoj zadnjoj, povijesnoj

sjednici deklariralo je ništetnost ugovora zaključenog između Grada Dubrovnika i tvrtke

"Razvoj golf" oko koncesije na tvrđavu Imperijal, koju je dodijelila tadašnja dubrovačka HDZ-

ova gradonačelnica Dubravka Šuica. Tim činom je ispravljena prva povijesna nepravda, a

ostala je još jedna. Riječ je o nezakonitom proširenju obuhvata projekta golfa na Srđu sa 100

na 310 ha. Zanima me kada ćete pokrenuti Ciljane izmjene Prostornog plana i taj nezakoniti

obuhvat vratiti u zakonite gabarite i na taj način ispraviti drugu povijesnu nepravdu koja se

također dogodila u režiji HDZ-a?"

Drugo pitanje – nije cjelokupno pitanje u izravnoj nadležnosti Dubrovačko-neretvanske

županije, međutim zamolili su ga mještani Rijeke dubrovačke da postavi slijedeće pitanje:

"Na operativnom području operativne obale na Tenturiji, već gotovo pa i godinu dana stoje

vezana 3 katamarana. Po svojoj naravi operativna obala je predviđena samo za zadržavanje,

ukrcaj i iskrcaj putnika, a ne i za vezivanje brodova, pa Vas molim da se to pitanje riješi i

također nastavno na to pitanje, svjedoci ste kako već praktički desetljećima se lijeva i desna

obala Rijeke dubrovačke devastira, kako tamo gotovo na razini tjedna niču novi nezakoniti

mulovi, iako to nije u izravnoj nadležnosti županije, vjerujem da postoji volja i želja, a poslije

će to biti u nadležnosti županije kad se regulira to pitanje, jer će opet Županijska lučka uprava

dobiti nadležnost za reguliranje pitanja vezova.

Hoće li se županija uključiti u jedan takav projekt i kad bi se moglo s time krenuti da taj

prirodni resurs dobije svoju pravu vrijednost i da se uredi u skladu sa renomeom tog prostora

koji je zaštićeni krajobraz."

Treće pitanje g. Kristića je ono u kojem je naveo da raspolaže s jednom neprovjerenom

informacijom da je medicinskom osoblju koje je bilo angažirano i aktivno tijekom pandemije

koronavirusa, bila namijenjena nekakva jednokratna potpora od 1000 kn, iz neke vrste EU

fondova i da im je ta financijska pomoć, odnosno nagrada za njihovo odricanje i žrtvu tijekom

tog perioda uskraćena. "Ukoliko je to istina, molim Vas recite zašto, a ukoliko nije, molim Vas

samo da provjerite", rekao je.

Župan Nikola Dobroslavić odgovorio je na prvo pitanje rekavši da je Gradsko vijeće donijelo

odluku o raskidu ugovora sa tvrtkom Razvoj golf o korištenju tvrđave Imperijal. Naravno, to je

stvar Grada Dubrovnika, vjeruje da su imali dovoljne razloge, što vjeruje da jesu i misli da je

odluka dobra.

To je drugačija situacija nego što je obuhvat golfa na Srđu i ne možemo povezivati te dvije

stvari. One se odnose na istu tvrtku, ali su posve različite. Mora se razjasniti, jer ovdje je

spomenuto "nezakonito proširenje područja", koje nije nezakonito proširenje građevinskog


__________________________________________________________________________


područja. Građevinsko područje je prošireno u urednoj proceduri, to se potvrdilo i u odbijanju

tužbe koja je upravo u tom smjeru išla prema Visokom upravnom sudu. Naravno da se može

uvijek postavljati pitanje može li se to područje smanjiti Izmjenama i dopunama PP-a.

O tome se može razgovarati kad se bude mijenjao Prostorni plan i naravno treba uzimati u

obzir sve ono što se kroz te Izmjene i dopune Prostornog plana, kad su se donijele dogodilo i

koliko to može imati utjecaja na poslove investitora koji je tamo uložio određena sredstva.

Županov je osobni stav da je vrlo nekorektna i neprihvatljiva tužba koju je Razvoj golf

pokrenuo protiv RH, javno je to rekao, ali to se ne može dovoditi u pitanje i u svezu s

interesima koji su legitimni, kao što je legitimni interes svakog gospodarskog subjekta u našoj

županiji.

Što se tiče Rijeke dubrovačke, provjerit će mogu li se ti katamarani tamo vezivati. Operativna

obala je za privez i odvez, ali treba se provjeriti kakva je priroda tog pristana. To je u

nadležnosti ŽLU Dubrovnik kojoj će se postaviti pitanje.

Kada mulovi budu u nadležnosti Županijske lučke uprave, onda će Županija moći o tome

razgovarati, ali ovog časa oni nisu lučko područje i prema tome oni su pomorsko dobro kojim

upravlja Grad Dubrovnik.

Potpora od 1000 kn od Županije nije nikad obećana zdravstvenim radnicima, jer je teško

moguće to ispoštovati. Županija je pomagala zdravstvene ustanove, ali ne izravno zaposlenike.

Pomagali su sredstvima za nabavku opreme i rješavajući pitanja za projekte europskih

fondova, kao što je Objedinjeni hitni bolnički prijem i dnevna bolnica u Metkoviću i

Dubrovniku, nabavka aparata, sufinanciranje stanovanja zdravstvenog osoblja, no nikad nisu

obećali niti su mogli obećati 1000 kn pojedinačno zaposlenicima.

Ako je to netko obećao, onda je to trebao izvršiti, naglasio je Župan.

Maro Kristić zahvalio se na odgovorima i referirao se na prvo pitanje. Nije sporno da je

obuhvat projekta golfa na Srđu nezakonito proširen, jer je to predložila osoba koja za to nije

imala ovlasti, tadašnji povjerenik Želimir Bosnić.

"Isključivo je pitanje odlučnosti, hrabrosti, želje, hoćemo li mi taj obuhvat vratiti u zakonske

gabarite. Imamo posla sa tvrtkom koja "reketari građane Dubrovnika i RH potražujući pola

milijuna eura za ništa, za zlostavljanje građana i grada svih ovih godina, bez da su uložili i

jednu kunu, pa i za tvrđavu Imperijal u njezinu obnovu. Došao je trenutak kada moramo

presjeći, kao što je presjeklo i Gradsko vijeće, jer itekako imaju veze jedno s drugim koncesija

za tvrđavu Imperijal i projekt koji će se događati i koji su namjeravali realizirati na platou.

Tvrđava Imperijal trebala je poslužiti kao jedna recepcija golf resorta, a Muzej Domovinskog

rata je trebao biti u jednom malom okrajku."(tonski zapis)

Moli da se županijskim vijećnicima predloži što skorije smanjivanje obuhvata na Srđu.

Župan Nikola Dobroslavić ponovio je da nije nezakonito proširen obuhvat golfa na Srđu i to je

potvrdio sud, te je zamolio vijećnika da se ne služi neistinitim izjavama, niti tvrdnjama. I iznos

je 500 milijuna eura. Sve drugo je predmet rasprave.

Tomislav Batur postavio je slijedeća pitanja za Župana g. Nikolu Dobroslavića:


__________________________________________________________________________


"Župane, nedavno ste bili sa predsjednikom Vlade RH na gradilištu Pelješkog mosta, pa me

zanima kako napreduju radovi i je li točno da će kasniti radovi na pristupnim cestama i u kojoj

su fazi iste?

"Da li ste iznašli rješenje za osiguranje smještaja žrtvama obiteljskog nasilja?"

Župan Nikola Dobroslavić odgovorio je na prvo pitanje rekavši da se radovi na Pelješkom

mostu odvijaju relativno uredno, zbog toga što određena manja kašnjenja postoje, ali ona su

minimalna. Radi se o nemogućnosti dovoženja dijelova konstrukcije mosta iz Kine i

nemogućnosti odlaženja naših stručnjaka koji moraju nadzirati proizvodnju tih ugradnih

dijelova u kineskim tvornicama.

Očekuje se da će izvođač radova tražiti nekoliko mjeseci produljenje roka. Nadzor i naručitelj

radova je spreman za par mjeseci to produžiti, no to će se još vidjeti. Što se tiče pristupnih

cesta, one su ugovorene relativno kasno, zbog problema koji su bili u samom postupku odabira

izvođača radova, bilo je žalbi s jedne i druge strane od ponuđača i to je oteglo cijeli postupak.

Na kraju su ti izvođači odabrani i uvedeni u posao, koji se uredno odvija, jedan izvođač ima

malo bolju dinamiku radova. Očekuje da će se i taj dio posla uredno odraditi i da će i pristupne

ceste biti gotove u ugovorenim rokovima, nažalost nešto kasnije od samog mosta, jer su se i

kasnije ugovorile.

Što se tiče objekta za smještaj eventualno ugroženih u obiteljskom nasilju, o tome je bilo

raznih pitanja i špekulacija, no Sigurna kuća u Dubrovačko-neretvanskoj županiji postoji i na

raspolaganju je centrima za socijalnu skrb, ako bi zatrebalo.

Predsjednica Županijske skupštine rekla je da su na sjednicu pristigli vijećnici Penić i

Gabrić, tako da je sjednici sada nazočno 35 vijećnika.

Zvonko Koštro postavio je slijedeće pitanje pročelnici UO za prostorno uređenje i gradnju

Aniti Kunici Jelčić, kao i pročelniku UO za zaštitu okoliša, imovinsko-pravne i komunalne

poslove DNŽ, g. Mihu Baće:

"Kakav je status, u smislu vlasništva, podzemnih skloništa sa njihovim izlazima u stambenim

zgradama kao njihovih sastavnih dijelova, kao i čestica zemljišta na kojem se oni nalaze, a

naravno podrazumijeva se da se nalaze na području naše Dubrovačko-neretvanske županije?

Očevidom Upravnog odjela za gospodarenje nekretninama grada Dubrovnika je utvrđeno "da

se na čestici zem. 606/7 k.o. Gruž, koja u naravi predstavlja pristupni put postojećim

garažama, na sredini puta, otprilike nasuprot ulazu u zgradu Iva Vojnovića 44, nalazi okrugli

metalni poklopac ulaz/izlaz u podzemno sklonište te zgrade promjera cca 60cm, dok se na čest.

zem. stare izmjere 608/1 k.o. Gruž nalazi podzemno sklonište sa izlazom, također metalni

poklopac ulaz/izlaz u podzemno sklonište promjera cca 60 cm, od stambene zgrade Iva

Vojnovića 48/50 u Dubrovniku."

Drugo pitanje glasi:

"Je li zakonito izdavati dozvole za gradnju za već izgrađene čestice zemljišta u Peytonu i je li

to u skladu sa Županijskim Prostornim planom uređenja naše Dubrovačko-neretvanske

županije, kojem je podređen Prostorni plan uređenja Grada Dubrovnika kao plan nižeg reda?"

Priloženi su i svi papiri vezani uz ovo pitanje.


__________________________________________________________________________


Treće pitanje g. Koštro uputio je u UO za društvene djelatnosti, gđi Nini Skurić, vezano uz

pitanje branitelja:

"Braniteljske udruge se pitaju kad će saživjeti Ugovor o sufinanciranju programskih

djelatnosti za ovu godinu 2020., jer su u nemogućnosti ispunjavati osnovne obveze da bi

djelovali u programima od interesa za opće dobro. Jedan broj udruga se s toga ugasio i to ne

služi vlasti na čast, koja se hvali da je najbogatija i najuspješnija Županija u Hrvatskoj.

Hitno je potrebno dostaviti nešto sredstava svim Udrugama za pokrivanje sačinjenih troškova

"hladnog pogona" i stvaranja zdrave atmosfere.

Slijedom navedenog uvjerenja sam da ćete djelovati na zadovoljstvo onih koji još rade i bore

se za prava, zasluge i priznanja pravih istinskih branitelja."

Župan Nikola Dobroslavić rekao je da će vijećnik Koštro odgovore dobiti u pisanom obliku.

Ivan Margaretić uputio je pitanje Županu, a ono glasi:

"Prošla sjednica Gradskog vijeća nije bila prepoznatljiva samo po pitanju Srđa, nego je u

javnosti dosta odjeknulo pitanje koje je na sjednici postavio vijećnik Raguž gradonačelniku

Frankoviću o Centru izvrsnosti u turizmu i ugostiteljstvu, izražavajući sumnju za vodstvo škole

u realizaciji ovog projekta. Postavljam pitanje Županu - u kojoj je fazi taj projekt i obzirom da

se radi o visokovrijednom projektu, govori se o iznosu od 100 mil. kuna, kakav je stav Županije

po pitanju kompetentnosti uprave škole, da može i dalje razvijati ovaj projekat, a obzirom na

izrečeno na sjednici Gradskog vijeća?"

Drugo je pitanje, "obzirom na situaciju u koju nas je doveo COVID-19 i obzirom na situaciju

da su manje-više svi roditelji dovedeni u situaciju da imaju smanjene prihode, postavlja se

pitanje, a vrlo su zainteresirani svi roditelji koji imaju osnovnoškolsku djecu, hoće li Županija

i u sljedećoj školskoj godini 20.-21. financirati nabavku radnih materijala za sve

osnovnoškolce, kao što je to do sada radila?"

Župan Nikola Dobroslavić odgovorio je da što se tiče Centra kompetentnosti u turizmu i

ugostiteljstvu, to je doista vrijedan i vrlo skup projekt, za daljnji razvoj turizma u našoj

Županiji, a i šire. Radi se o novom centru koji bi služio nadogradnji školovanja u turističko-

ugostiteljskim školama u Županiji, a i izvan. U projekt su uključeni, osim škole i gospodarski

subjekti, te Županija kao osnivač škole i DUNEE koja je na tome puno radila, naš Upravni

odjel koji je na tome puno radio, Grad Dubrovnik koji je za tu namjenu dodijelio zgradu

Čingrije. Radi se o uređenju te zgrade, neke intervencije u školi u Dubrovniku i drugim

školama i dugoročnoj suradnji sa gastronomskim centrom u Baskiji, koji je jedan od

najpoznatijih u svijetu.

Projekt je vrijedan više od 100 milijuna kuna, prekosutra će biti potpisivanje ugovora o

financiranju tog projekta. On se financira iz socijalnog fonda sa 72 mil. kuna i fonda za

regionalni razvoj u visini od 30 mil. kuna.

Ne vidi nikakve sumnje da bi turistička škola mogla svladati sve poslove oko tog projekta. Sve

što je dosad napravljeno, napravljeno je uredno jer i sama prijava projekta je vrlo složena. Ne

bi se složio s ocjenom kolege vijećnika u Gradskom vijeću.


__________________________________________________________________________


Što se tiče nabavke radnih materijala, u prijedlogu izmjena proračuna Dubrovačko-neretvanske

županije, predviđeno je zadržavanje sredstava za radne materijale i za iduću školsku godinu.

COVID je nanio brojne poteškoće i štete, ali pronašao se način kako iz toga izići, barem za

sada bez velikih ožiljaka.

Župan se nada da će tako i ostati.

Marko Mujan pročitao je potresno pismo gđe Božene, majke jednog od smrtno stradalih

djelatnika Hidroelektrane Plat.

Vijećnik Mujan upitao je kad će se znati uzroci požara u Hidroelektrani Plat, a s obzirom da je

prošla već godina i po dana, da li se oni prešućuju, je li požar izbio radi teškog nemara, ili je

namjerno izazvan?

"Svjedoci smo borbe za kolačiće provizija koji nastaju u energetskom kupusu. Kako onda, tako

i danas. Zatvaranja i puštanja na slobodu zbog ljubavi manje odgovornih na skupe Louis

Vuittonove torbe krcate kuna, dok mi eto, ne samo da šutimo, nego se više ni ne pitamo o

kriminalu koji iza svega toga stoji, a rijetko se otvoreno piše o teškim posljedicama koje on

proizvodi na naše društvo. Struju koju jeftino proizvodi agregat republike srpske u našoj HE

Plat uvozimo i skupo plaćamo, dok naš hrvatski agregat za kojega je obećano da će proraditi

prije nekoliko mjeseci, svakim danom generira sve veće i veće, ogromne gubitke.

g. Župane, što se mene tiče, ako nemate ni nakon godinu dana od kada ste obećali da ćete

poduzeti sve potrebne korake da do njega dođe, odgovor na ovo pitanje, ni ne trebate izlaziti

za govornicu, jer i šutnja bi bila dovoljna da razumijemo prema kakvom prikrivenom

totalitarizmu nas guraju poslušni moćnici u vremenima korone, zbog ovakvih pitanja sve više

polusvjesni da će im se sve kad tad razbiti o glavu.

Jedino Bog u tu svrhu ima na raspolaganju bezgranično puno vremena." (citat tonski zapis)

Župan Nikola Dobroslavić odgovorio je da postupak u svezi nesreće u HE Plat vode istražne

sudske institucije, a u demokraciji "nema nego čekat, sve drugo je totalitarizam".

Marko Mujan rekao je da je potpuno suglasan, ali se sjeća obećanja Župana prije više od

godinu dana, da će uputiti ljudima iz HEP-a pitanje koje je on njemu postavio. "Pokazivali su

se po Dubrovniku, ali u biti nisu ništa rekli, dodao je vijećnik Mujan.

Marinko Pažin imao je dva pitanja za Župana.

"Ovih dana potpisan je ugovor – županijska korčulanska luka sa tvrtkom iz Šibenika o

izgradnji nove komunalne lučice u luci Porto Uš pa ga zanima kad će početi radovi, kolika je

investicija, koliko se dobiva vezova s tim? "Što je sa ostalim investicijama u gradu Korčuli,

konkretno misli na novu luku u Polačištu.

Drugo pitanje vezano je za otok Lastovo. Također je ovih dana potpisan ugovor RH sa

Jadrolinijom o uspostavi brodske linije Lastovo-Korčula-Dubrovnik. Zanima ga hoće li to biti

sezonska linija ili stalna linija, jer svi znamo da je Lastovo, nažalost, bilo povezano samo sa

gradom Splitom, pa ovim putem pozdravlja to potpisivanje ugovora. Već ima najava da bi neki

učenici došli u Dubrovnik u školu, kao i na fakultet.

Kada možemo očekivati uspostavu te linije, te hoće li doći do proširivanja trajektnog

pristaništa u luci Ubli?


__________________________________________________________________________


Župan Nikola Dobroslavić odgovorio je kako je potpisan ugovor o izvođenju radova na

komunalnoj lučici Porto Uš u Korčuli. To je projekt Županijske lučke uprave koji je financiran

iz državnog proračuna. Vrijednost mu je 3,8 mil. kuna, ima oko 600 novih vezova.

Županijska lučka uprava u Korčuli radi i druge vrlo vrijedne projekte, kao i druge županijske

lučke uprave, završen je projekt proširenja pristaništa u Dominču, u tijeku je odabir izvođača

radova za Puntin, a najvažniji projekt koji se očekuje vrlo skoro, a pred potpisivanjem je

ugovora o financiranju, je luka Polačište vrijednosti 190 milijuna kuna. Time će konačno

Korčula dobiti jednu pravu trajektnu, i luku za druge namjene.

Uz tu luku gradi se i pristupna cesta, također vrlo važan infrastrukturni objekt. Župan je

pohvalio sve lučke uprave, posebno Lučku upravu Korčula zbog aktivnosti koje vrlo uspješno

radi za unapređenje komunalne infrastrukture, odnosno lučke infrastrukture, za bolje

povezivanje otoka.

Što se tiče brzobrodske linije za Lastovo, Župan je naglasio da je Vlada RH na inicijativu

županije donijela odluku kojom se odobravaju sredstva od 12,8 mil. kuna za subvencioniranje

linije Lastovo-Korčula-Dubrovnik, dnevne linije. To je prvi put da naš najudaljeniji otok ima

izravnu dnevnu vezu sa županijskim središtem.

To je i prilika da djeca idu u škole bliže svog doma i da ostanu na Lastovu kako bi se održao

život na tom našem lijepom, ali udaljenom otoku.

Davor Penić misli da je otvaranje ove linije "predizborni trik". Vlada je donijela odluku da će

subvencionirati ovu liniju i da će noćiti taj trajekt na otoku Lastovo. No tamo noći katamaran i

veliki brod Korčula, pa mu nije jasno kako se tamo može vezati još jedan brod. Operativna riva

je kratka da bi se mogla vezati tri plovila.

Prvo je trebalo napraviti pristanište, pa onda uvesti liniju.

Župan Nikola Dobroslavić rekao je da to nije predizborni trik. Brod će ići za Lastovo i noćit će

tamo, a bit će i proširenje rive, ali će brzobrodska linija biti uvedena prije proširenja rive.

Nikša Sentić postavio je slijedeća pitanja Županu g. Nikoli Dobroslaviću:

"Svjedoci smo da je Dubrovačko-neretvanska županija jedno od najvećih gradilišta u RH.

Velika većina tih projekata je financirana iz fondova EU, što našu županiju stavlja u sam vrh

županija po korištenju sredstava iz fondova. DNŽ i DUNEA ugovaraju 8 strateških projekata

vrijednih gotovo 35 milijuna kuna, kroz program prekogranične suradnje Italija-Hrvatska

2014.-2020.

Molim da nas upoznate o kojim se projektima radi."

Drugo pitanje je o nedavnom posjetu Ministra mora, prometa i infrastrukture, g. Olega

Butkovića kada je potpisan i ugovor za dodatnih 6 mil. kuna za luku Donje Čelo na otoku

Koločepu.

"Kada možemo očekivati početak radova na ovom projektu?"

Župan Nikola Dobroslavić složio se s navodom da je naša županija veliko gradilište, jer je

nedavno bio ministar regionalnog razvoja i iznio podatak da je u našoj županiji 4,5 milijarde

kuna ugovorenih projekata, a sada je taj iznos već 5,9 milijardi kuna.


__________________________________________________________________________


Osim velikih projekata, paralelno se radi i na manjima, zajedno sa jedinicama lokalne

samouprave osmišljavamo, prijavljujemo i ostvarujemo i manje projekte. Sad su u realizaciji

projekti vrijedni preko 30 mil. kuna, a najvrjedniji u tim projektima su novi muzej zlata i

srebra u Smokvici, obnova zgrade za gradski muzej u Korčuli i zavičajna kuća u Dubrovačkom

primorju, a uz to bile su investicije i na Mljetu i na našem Sveučilištu.

8 velikih projekata prijavljeni su i potvrđeni u suradnji sa Italijom, vrijedni 35 mil. kuna.

Izdvojio je Centar za mediteransku baštinu u Stonu, u Kneževom dvoru i u Kuli Norinskoj će

se izgraditi novi vatrogasni dom.

Ima i puno drugih, raznolikih projekata koji su izuzetno važni.

Župan je odgovorio o radovima u pristaništu Donje Čelo, koji je jedan od vrlo važnih projekata

za naše otoke i cijelu Županiju, da je došlo do probijanja iznosa predviđenog i osiguranog kroz

Ministarstvo regionalnog razvoja sa 6 mil. kuna i to je ministarstvo potpisivanjem ugovora

osiguralo i sad nema više nikakve smetnje da se počne s radovima na Donjem Čelu. Postupak

za odabir izvođača radova je završio i sad se može s tim nastaviti jer postoji osigurana

financijska konstrukcija.

Pero Jerković iznio je povredu Poslovnika rekavši da se zloupotrebljavaju vijećnička pitanja,

postavljaju se pitanja o onome o čemu županijska uprava i Župan nemaju ovlasti.

Predsjednica Županijske skupštine odgovorila je kako vijećnici imaju pravo i dužnost

sudjelovati na sjednici da postavljaju vijećnička pitanja, sukladno Poslovniku, pa se nastavlja

dalje s radom.

Kristina Ćurčija je postavila slijedeća pitanja Županu Nikoli Dobroslaviću:

"Na tragu pitanja kolege Kristića, zanima me obzirom da smo u travnju 2019. g. imali prigodu

u medijima pročitati da poradi solidarnosti prema Hrvatskom narodu u BIH, da je

Ministarstvo zdravstva osiguralo 43 milijuna pomoći za zdravstvo BIH, za suzbijanje COVID-

a 19, zanima me zašto se onda nisu osigurala sredstva i za nagradu medicinskom osoblju u RH

koje je podnijelo jedan veliki teret. Da oni nisu bili stručni i odgovorni, pitanje je bi li broj

zaraženih i umrlih bio puno veći.

Hoćete li osigurati tih minimalnih 1000 kuna za ove hrabre ljude?"

Napomenula je da je Klub vijećnika SDP-a odvojio dio svojih naknada za Opću bolnicu

Dubrovnik, ona osobno, kao i kolegica Fani Favro-Bukvić, a ostali nekim drugim socijalnim

institucijama u našoj županiji.

Drugo pitanje gđe Ćurčije glasi:

"Na koji način su se građani tj. žitelji DNŽ mogli za vrijeme COVID-a 19, a i inače angažirati

u Civilnu zaštitu?"

Osobno se zapisala prvi dan kada je krenula pandemija, i rečeno joj je da za sada ne treba, a

uputila je i dopis Stožeru CZ na koji način se može uključiti, jer smatra da svi koji su na

nekim funkcijama u gradovima i županijama, trebaju biti dio ekipe koja će se , naravno ukoliko

to želi, moći uključiti u CZ. Do dan danas nije dobila odgovor na koji način se osoba ako je

javni dužnosnik, ili žitelj Županije može angažirati.


__________________________________________________________________________


Treće pitanje vijećnice je za Župana i pročelnicu UO za društvene djelatnosti, gđu Jelenu

Dadić;

"Župane, obzirom da smo Vas svakodnevno za vrijeme COVID-19 situacije imali prigodu

gledati na TV, iako osobno smatram da to nije bilo potrebno jer ste samo ponavljali ono što su

govorili Vaši prethodnici, na kraju svakog izvješća najviše smo saznavali od struke, tj. od g.

Bekića i g. Pavličevića, zanima me jeste li u nekim od tih dana našli vremena da posjetite Dom

za starije osobe Dubrovnik, dom Domus Christi i njihove zaposlenike, kako biste im zahvalili i

dali podršku za njihov angažman i doprinos za vrijeme COVID-a 19?"

Župan Nikola Dobroslavić odgovorio je da zdravstveni djelatnici zaslužuju svaku pohvalu, kao

što je to već rekao i izriče to s ove govornice, kao i svi drugi koji su sudjelovali u borbi protiv

korona virusa.

Svi oni koji su se prijavljivali za sudjelovanje u Civilnu zaštitu, u toj borbi apsolutno imaju

pravo osjećati da su u tome sudjelovali, naglasio je. Čim se netko prijavi, po njemu je on

sudionik. Civilna zaštita u DNŽ nije korištena kao postrojba nego samo kao stožer, u kojem je

bilo samo organizirano dežurstvo i očito da nije trebalo više ljudi. Zahvaljuje svima koji su se

javljali i nudili svoju pomoć.

Što se tiče pomoći BIH, ne zna zašto je ona spomenuta. Misli da je to dobra gesta RH prema

susjednoj državi, našem narodu u BIH za suprotstavljanje COVID-u 19, a pogotovo stoga što

je država osigurala sva potrebna sredstva za borbu protiv korona virusa u Hrvatskoj. Misli da

se tu treba apsolutno odati priznanje i Vladi i Stožeru RH, kao i našem stožeru, jedinicama

lokalne samouprave, zdravstvenim djelatnicima, policiji, Civilnoj zaštiti, vatrogascima,

Crvenom križu i svima ostalima koji su na bilo koji način sudjelovali. Najveća zahvalnost je

našim sugrađanima koji su se tako odgovorno ponašali u ovoj pandemiji.

U svezi Domova za starije, apsolutno se brinulo o tim domovima, nije se moglo ići u posjetu.

Zna da je vijećnica Ćurčija izgubila blisku osobu u obitelji i izražava joj sućut, ali na sreću taj

broj ipak nije toliki, koliki smo se bojali da može biti, naglasio je Župan. A koliko je tko radio

u Stožeru i sudjelovao, pa i Župan osobno iako nije bio član stožera, jer je Županija osnivač

svih tih ustanova, može se raspravljati. Bio je tamo gdje je morao biti, rekao je.

Kristina Ćurčija dodala je da je danas 10. lipnja, pa od kada je prestala situacija s koronom,

moglo se naći vremena i posjetiti te ljude u domovima za starije.

Ante Damić postavio je sljedeće pitanje Županu:

"Prije 20-tak dana u Pločama je svečano otvoren poduzetnički inkubator, koji je financiran

sredstvima EU, 10 mil. kuna, kao jedna inicijativa za mlade, potpora mladim poduzetnicima.

Molio bi ako možete kratko, u par rečenica reći koliki je kapacitet inkubatora i koje djelatnosti

pokriva. Ako se možete kratko osvrnuti na izjave gradonačelnika Ploča, koje su uslijedile

nakon tog svečanog otvaranja."

Župan Nikola Dobroslavić odgovorio je da je DNŽ nakon uspješno organiziranog

poduzetničkog inkubatora u Dubrovniku, koji funkcionira već godinama vrlo uspješno,

popunjen do zadnje sobe, pokrenula inicijativu da se i u dolini Neretve, u Pločama, a nada se

da će biti sutra i u Metkoviću, da se organizira jedan takav inkubator. Pokazalo se u anketama


__________________________________________________________________________


da i tamo za takvim uslugama ima interesa, pa je izgrađen inkubator vrijedan nešto više od 10

mil. kuna.

Ima 9 prostora koji se mogu ustupiti poduzetnicima, 7 je već u korištenju, 2 su slobodna.

Natječaj je u tijeku i to radi naš Centar za poduzetništvo. Župan smatra da je to za Ploče i

cijelu dolinu Neretve, te cijelu Županiju jedna izvrsna investicija, na koju su ponosni.

Gradonačelnik Ploča nije se korektno ponio kod otvaranja inkubatora, bili su njegovi

zamjenici. Ne zna zašto on nije došao jer je i Grad Ploče sudjelovao u osiguravanju

infrastrukture za taj objekt. Misli da je gradonačelnik malo "podlegao predizbornoj retorici i

prešao preko nekih granica."

"Nedavno je bio dan Grada Ploča i nakon što prošle godine nisu dozvolili zamjenici Župana,

gđi. Marević govoriti na toj svečanoj sjednici, što se nikad nije dogodilo ni u jednoj jedinici

lokalne samouprave, ove godine je proglasio na Gradskom vijeću, svoje vijećnike HDZ-a

članovima zločinačke organizacije, stoga predstavnici Županije nisu išli na tu proslavu." (citat

tonski zapis).

Krešimir Kuran postavio je slijedeća pitanja Županu Nikoli Dobroslaviću:

"Kada je na dužnost stupio novi ravnatelj Lučke uprave Korčula?

Je li bivši ravnatelj koji je u mirovini, na bilo koji način angažiran u radu Lučke uprave

Korčula? Ako jeste, molim da odgovorite iz kojih razloga, na kojem radnom mjestu, te koliko

to košta građane Dubrovačko-neretvanske županije?"

"Kada će biti završen Centar za gospodarenje otpadom? Jeste li i dalje pri stavu da je MBO

obrada otpada jedino i najbolje rješenje za CGO Lučino Razdolje?"

Treće i posljednje pitanje g. Kurana glasi:

"Koja županijska služba ima primjer ili presliku Sporazuma i Ugovora o suradnji u području

hitne medicine između Ministarstva i Sveučilišne bolnice? Možemo li ga dobiti kao vijećnici?

Jeste li upoznati sa brojem pacijenata koji su koristili usluge Mostarske bolnice po navedenom

Sporazumu?"

Župan Nikola Dobroslavić odgovorio je da ŽLU Korčula ima odnedavno novog ravnatelja (od

kada točno, dostavit će odgovor), dotadašnji ravnatelj je u mirovini, ne zna ima li kakav

angažman. Odgovor će dati kada dobiju te podatke.

Što se tiče tehnologije za Centar za gospodarenje otpadom, ta tehnologija je odabrana od strane

države, od strane struke i Ministarstva zaštite okoliša i energetike, usuglašena sa europskom

komisijom. Pretpostavlja da je to odgovarajuća, dobra tehnologija koja se primjenjuje u cijeloj

Hrvatskoj za gospodarenje otpadom. Župan je uvjeren, budući je taj projekt vrlo skup, 500 mil.

kuna da je to sigurno vrhunska tehnologija, ali ne može o tome meritorno govoriti.

O sporazumu je rekao, da će pokušati doći do teksta Sporazuma, jer nema razloga da ga

vijećnici ne vide. Provjerit će i koliko je bilo korištenje usluga Mostarske bolnice.

To nije rješenje koje nema alternativu, to je jedno dodatno rješenje, ukoliko ljudi koji se nađu u

jednoj takvoj situaciji pristanu biti odvezeni u KBC Mostar, inače idu redovno, ili u Opću

bolnicu Dubrovnik ili u KBC Split.


__________________________________________________________________________


Krešimir Kuran dodao je vezano za MBO tehnologiju da su zapadno europske zemlje to

praktički već napustile i koliko je upoznat CGO u Istri također će preći na drugu vrstu

tehnologije. Dok nismo već krenuli u samu izgradnju, misli da bi trebali vidjeti ponovo sa

stručnjacima, je li to najbolje rješenje.

Predsjednica Županijske skupštine zaključila je točku vijećničkih pitanja.

Vijećnici koji nisu stigli postaviti pitanja su: Marija Mrgudić, Ivica Dajak, Irena Korda, Ivo

Žuvela, Marko Giljača, Teo Andrić, Pero Jerković i Alan Farac, te će isti imati prednost na

idućoj sjednici, ukoliko žele postaviti pitanje, ili to mogu učiniti pisanim putem, pa će dobiti

odgovor na idućoj sjednici.

TOČKA 1.

Prijedlog godišnjeg izvještaja o izvršenju Proračuna Dubrovačko – neretvanske

županije za 2019. godinu

Župan Nikola Dobroslavić iznio je uvodno obrazloženje za ovu točku dnevnog reda, rekavši da

su stavke vrlo slične onima koje su donesene u posljednjem rebalansu proračuna. Sve se

tijekom godine odvijalo vrlo uredno, pazilo se na sve stavke proračuna. Proračun je krajem

godine donio nešto veće prihode od poreza na dohodak, nekih 12% ili 6,2 mil. kuna, što nije

upotrjebljeno, već je preneseno u ovu godinu, što će nam dobro doći da ublažimo udar zbog

korona virusa i smanjenih prihoda poglavito od poreza na dohodak.

Jedini problem koji se proteže godinama jest financiranje zdravstvenih ustanova, no to nije

dovelo do smanjenja kvalitete zdravstvene usluge, što se potvrdilo kroz korona pandemiju,

naglasio je Župan.

Predsjednica Županijske skupštine rekla je da je na sjednicu stigao vijećnik Željko

Bartulović, te je sada sjednici nazočno 36 vijećnika.

gđa Dragica Stanić, pročelnica Upravnog odjela za financije iznijela je dodatno, detaljnije

obrazloženje, po pojedinim stavkama, prihodima i rashodima, te po pojedinim upravnim

odjelima.

gđa Ana Prusac, predsjednica Odbora za Proračun i financije iznijela je zaključak odbora za

odgovarajuće točke dnevnog reda, od red.br. 1-5, te od red.br. 19-28, onako kako je utvrđeno u

prijedlogu predlagatelja, te se ove točke prosljeđuju Županijskoj skupštini na raspravu i

donošenje, uz jednu napomenu, da je pod točkom 2. Prijedlog izmjena i dopuna Proračuna za

ovu godinu došlo do dvije tehničke ispravke, gdje nije došlo do promjena aktivnosti, već samo

kod ekonomske klasifikacije.

Predsjednica Županijske skupštine otvorila je raspravu o ovoj točki dnevnog reda.

Pero Jerković zamolio je pojašnjenje za 6 milijuna kuna više prihoda iz poreza na dohodak,

kako je ostvaren – je li ostvaren povećanjem gospodarske aktivnosti, odnosno povećanjem


__________________________________________________________________________


plaća i ostalog ili je ostvaren drugačijom preraspodjelom ovih sredstava prema jedinicama

lokalne samouprave?

Moli i pojašnjenje za zdravstvo 44 mil. kuna, je li to neka konstanta svake godine. Odnosi li se

to isključivo na Opću bolnicu Dubrovnik ili su tu i domovi zdravlja?

Dragica Stanić odgovorila je što se tiče prihoda iz poreza na dohodak, nenamjenski dio, tu je

dio iz zakonskog okvira koji je učešće Županije 16,5%, a zakonski okvir kaže 17%.

U svezi proračunskih korisnika i 44 mil. kuna njihovog iskazanog manjka, u ovoj godini

postoji još jedan problem, a to je povećanje plaća u zdravstvenim djelatnostima koje ne prati i

prihodovna strana proračuna. Tu je manjak nešto više iskazan, a s druge strane nije to samo

Opća bolnica Dubrovnik, tu su i neki domovi zdravlja. Na povećanje tog dijela utjecalo je i 60

dana od dana naplate, od dana ispostavljanja računa do naplate tog prihoda od strane HZZO-a.

Davor Penić osvrnuo se na izvještaj o korištenju proračunske zalihe za siječanj-prosinac 2019.

Zanima ga, u općini Stolac, jedna hrvatska županija, jedna obnovljena kuća u BIH 100.000

kuna. Zanima ga tko je odabrao koja kuća će se obnoviti i pod kojim uvjetima?

Također ga zanima Odvjetničko društvo Dragičević partner, Zagreb, predmet Fenix farmacija

125.000 kuna?

Nije mogao naći u izvješću.

Župan Nikola Dobroslavić odgovorio je da se Županija prije nekoliko godina uključila u akciju

"Jedna obnovljena kuća u BIH", sa općinom Stolac i to je rađeno i prošle godine, jer smatra da

je to jedna dobra gesta, a ne radi se o prevelikim sredstvima. Obnovu kuće određuje općina

Stolac, općina odabire kuću i dostavlja izvješće o utrošenim sredstvima za obnovu.

Odvjetničkom društvu doista je plaćeno 125.000 kuna, iznos koji je velik, jer nažalost DNŽ je

bila jedna od tuženika od strane jedne farmaceutske kuće za dugove za lijekove. Osim Opće

bolnice Dubrovnik tužili su i Županiju koja se morala usprotiviti toj tužbi, jer bi slijedila ovrha

nad sredstvima Županije, koja nemamo (30 i nešto milijuna kuna) i u određenom postotku se

određuje naknada odvjetnicima koja je velika, ali je po propisima. Odvjetničke tarife su jako

visoke.

Taj dug se nešto smanjio i nada se da će se riješiti isplata tih lijekova od strane države, jer

Županija to ne može platiti.

Davor Penić nije zadovoljan odgovorom na prvo pitanje, jer mu se čini da nije transparentan,

jer netko drugi odlučuje gdje će Županija kanalizirati svoja sredstva. Županijski vijećnici imaju

pravo znati gdje se troše sredstva Županije, mora postojati pisana dokumentacija, koja kuća je

obnovljena, u čijem vlasništvu i pod kojim uvjetima. Onda bi to bilo transparentno.

Ivica Dajak naglasio je da ono što se planira utrošiti po EU projektima, uvijek bude jedna jako

velika korekcija na kraju svake godine i to je za očekivati. To govori koliko je vrjednija svaka

vlastita kuna o kojoj sami možemo odlučivati o njenom ulaganju.

U segmentu zdravstva neke stvari nisu dobro posložene, jer Županija se mora braniti u sudskoj

tužbi za dug bolnice kojoj smo osnivač. S druge strane apsolutno nemamo ovlasti za prikupiti i

utrošiti sredstva od kojih bi se ta bolnica mogla financirati. Imamo milijardu kuna, a

odlučujemo samo o 75 milijuna kuna. Sustav nije dobro postavljen.


__________________________________________________________________________


Upitao je potom, jer više puta je apelirao na poštivanje Zakona o zaštiti životinja, na rebalansu

na 14. sjednici Županijske skupštine je dodana pozicija od 150.000 kuna za tu svrhu, a sada je

ta pozicija skinuta. Zašto ta sredstva nisu utrošena?

Dragica Stanić, pročelnica, odgovorila je da 150.000 kuna i dalje stoji u Proračunu, ali nije

izvršeno, već je u planu. Sva sredstva koja su neutrošena u prošloj godini prebacuju se kao

nenamjenski dio u ovu godinu.

Ivica Dajak dodao je da ga čudi, ako je nešto stavljeno u rebalans od 14. prosinca, očekivao bi

da je nešto konkretno planirano, da se mora u toj godini poduzeti, jer ako su prenesena u ovu

godinu trebala bi biti u proračunu za 2020.g.

Teo Andrić rekao je da ga se najviše dojmilo izlaganje g. Iva Žuvele. Župan je pohvalio sve

koji su sudjelovali u smanjivanju pandemije u protekla 3 mjeseca, no on osobno pohvalio je

Župana i njegove pomoćnike. Bilo je posljedica, ali one su mogle biti i puno gore.

Zahvalio se g. Žuveli što se sjetio barem dijelom to napomenuti, te je i sam čestitao ljudima

koji vode ove Županiju, da su sve to tako dobro odradili.

Što se tiče izvršenja Proračuna, sve je napravljeno jasno, transparentno i uredno.

Ivo Žuvela naglasio je da je javno zdravstvo "izvuklo" pandemiju korone, to je umijeće i

pokazalo je da je osnova u svemu ovome. Ne privatno zdravstvo, treba računati na javno

zdravstvo i zato im povećati sredstva. Jedno veliko hvala javnom zdravstvu, zaključio je.

Predsjednica Županijske skupštine zaključila je raspravu i stavila na glasovanje prijedlog

godišnjeg izvještaja.

Većinom glasova (23 "ZA", nitko "PROTIV" i 11 "SUZDRŽANIH") donesen je

Godišnji izvještaj o izvršenju Proračuna Dubrovačko – neretvanske županije za

2019. godinu

(Godišnji izvještaj se prilaže zapisniku i čini njegov sastavni dio)

TOČKA 2.

Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Proračuna Dubrovačko-

neretvanske županije za 2020.

Župan Nikola Dobroslavić iznio je uvodno obrazloženje rekavši da je ovaj rebalans uvjetovan i

novim okolnostima koje su se dogodile uz korona virus pandemiju. Prvotni proračun koji je

usvojen na županijskoj skupštini mora stoga biti smanjen, prvenstveno radi smanjenja prihoda,

zbog smanjene gospodarske aktivnosti i zbog manje isplaćenih plaća zbog poreza na dohodak,

pa i onih plaća koje su isplaćivane od strane države, što je vrlo pohvalno, rekao je Župan. Za

dva mjeseca u našoj županiji isplaćeno je 106 milijuna kuna za plaće onih koji nisu mogli


__________________________________________________________________________


isplatiti plaće. Od pomoći koju isplaćuje država mi nemamo ništa, a imali bismo da je redovna

gospodarska aktivnost. S razine države neće biti smanjivanja sredstava koja dobivamo, manja

su sredstva iz poreza na dohodak za 17,5 mil. kuna, odnosno 28%. Nadamo se da će taj udar i

ostati takav, odnosno da neće biti veći.

Imali smo cca 10 milijuna kuna prenesenih sredstava iz prošle godine, tako da smo iskoristili ta

sredstva i preostali dio od 7,5 mil. kuna smo morali uštedjeti na stavkama iz rashodovne strane

proračuna.

Smanjeni su rashodi za zaposlene i materijalni troškovi oko 3,5 mil,. kuna, pokroviteljstva i

protokolarni troškovi, smanjeni su troškovi ureda u Briselu, u županijskom CGO je također

procijenjeno što je potrebno, a što ne za ovu godinu, tu je smanjeno 2,1 mil. kuna,

manifestacije u turizmu za 300.000 kuna, smanjena su sredstva za kulturu i šport, komunalni

projekti su smanjeni za 500.000 kuna, za DUNEU su također izvršena određena smanjenja,

vrlo malo smanjeno je braniteljskim udrugama, ispod 10%, isto tako i umirovljeničke udruge.

Fond za EU projekte također je smanjen za 1,3 mil. kuna. Povećana su sredstva za Stožer za

civilnu zaštitu ukupno milijun kuna, zdravstvo za 4,9 mil. kuna. Te su djelatnosti stimulirali jer

je to bilo jako logično i potrebno.

Demografske mjere su zadržane na istoj razini kao i u izvornom proračunu, socijalna skrb,

vatrogastvo i dr.

Svi EU projekti idu dalje, oni koji su već ugovoreni, kao i novih 8 projekata sa 35 mil. kuna.

Zadržavaju se sve aktivnosti koje imaju korisnici proračuna i nada se da će i Županija i država

održati prihode na ovoj razini, a ovakvim izmjenama proračuna zaključit ćemo i ovu

proračunsku godinu uredno, zaključio je župan Nikola Dobroslavić, te se nada da neće biti

potrebe za novim izmjenama i dopunama proračuna.

gđa. Dragica Stanić, pročelnica UO za financije detaljnije je obrazložila ovaj prijedlog

izmjena i dopuna proračuna. Govorila je o razlozima donošenja izmjena i dopuna proračuna.

Bilanca prihoda i rashoda smanjuje se za 12,2 mil. kuna, odnosno 1,2 % i predlaže na iznos od

976,1 mil. kuna.

Županijski dio proračuna smanjuje se za 11,9 mil. kuna odnosno 4,3 % i predlaže na iznos od

263,1 mil. kuna, dok proračunski korisnici, njihov plan se smanjuje za 0,3 mil. kuna odnosno

0,1 % i predlaže na iznos od 713 mil. kuna. Ove izmjene imaju sasvim drugačiji karakter i

pristup nego dosadašnje, a uzrokovan je pandemijom korona virusa.

Potom je pročelnica govorila o prihodovnoj i rashodovnoj strani proračuna, po pojedinim

stavkama proračuna, te po pojedinim upravnim odjelima i proračunskim korisnicima.

Predsjednica Županijske skupštine rekla je da su vijećnici čuli stav odbora, te je otvorila

raspravu o ovoj točki dnevnog reda.

Pero Jerković rekao je da ovaj rebalans proračuna pokazuje kako je "županija postala sama

sebi svrhom". Raspravlja se o milijardama kuna, a pitanje je hoće li se imati za plaće djelatnika

županije, za dva mjeseca.

17 milijuna kuna planiran je manjak prihoda, a plaće su planirane na 15 mil. kuna. Manjak

prihoda je već prešao planirani iznos za plaće. Misli da je 17 mil. kuna prehrabar rebalans u

ovom trenutku, jer pitanje je kakva će biti sezona i hoće li je biti? Posebno zabrinjava dug

zdravstva, Opće bolnice Dubrovnik 234 milijuna kuna i nema nikakvih naznaka da će se nešto


__________________________________________________________________________


rješavati. Misli da je "cijeli ovaj skup smiješan, jer donosi odluke o novcima kojih nema". (citat

tonski zapis).

Stipo Gabrić imao je repliku i rekao je da njemu ovaj skup vijećnika nije smiješan, a ova

županija bi imala smisla "da je sektaš Grmoja župan". (citat tonski zapis).

Rekao je da je MOST imao prilike u Metkoviću, u županiji i u državi pomoći dubrovačkoj

bolnici kada je vijećnik Jerković "imao šuru predsjednika sabora, predsjednika Vlade kojeg su

oni uvjetovali Tima Oreškovića, nekoliko ministara, pa niste u Metković ni u DNŽ doveli

koliko ste imali ministara, ni toliko lipa." (citat tonski zapis)

Ova Županija ima smisla, napravila je puno projekata diljem županije, pa tako i u Metkoviću,

zaključio je vijećnik Gabrić.

Pero Jerković odgovorio je na repliku rekavši da je "zadatak g. Gabrića sjedati na sjednici i

držati kvalificiranu većinu na sjednici, na točkama za koje treba, a ne da priča sa govornice, a

što se tiče grada Metkovića krali ste iz proračuna 5 mil. kuna godišnje u svojim mandatima.

Audi vam je trošio, ispadalo je 67 litara na 100 km. Dalje neću elaborirati" (citat tonski zapis).

Davor Penić rekao je da bi proračun i izmjene i dopune proračuna trebali biti slike strategije

Dubrovačko-neretvanske županije. U situaciji kad imamo pad gospodarske aktivnosti, prvo što

pada u oči je smanjenje u Upravnom odjelu za gospodarstvo. Time sami pokazujemo da nismo

dovoljno ambiciozni. Ne znamo broj zaposlenih u Županiji, da vidimo koliko možemo

mobilizirati radne snage za neke druge projekte koji nam nisu došli na pamet. Stalno se

hvalimo kako se županija ne zadužuje, ali zašto ne iskoristimo zaduživanje za neku

mobilizaciju da krenemo u gospodarsku aktivnost. Ne znamo koliko korona kriza može trajati,

ali u projekciji proračuna za 2021., 2022. treba stajati kako podići gospodarsku aktivnost da bi

zaradili. Sada smo igrali samo na jednu kartu u ekonomiji, a to je turizam.

Stimulacija poljoprivrede mora biti nužna, a ne da smanjujemo tu stavku, pomoć

poduzetnicima, kojima je pomogla i država. Moramo pronaći načina da financiramo

poduzetništvo i poljoprivredu, rekao je g. Penić. Njegov prijedlog je da u novim projekcijama

županija traži od države da joj omogući kreditno zaduženje u skladu sa fiskalnim kapacitetom

jedinice lokalne samouprave.

Teško je odgovoriti na pitanje kolika će biti proračunska rupa, ali traži od župana i županijske

uprave da budu ambiciozniji.

Marko Giljača misli da je u ovo vrijeme potrebno poslati optimistične poruke i neke projekcije

koje bi ljudima dale nadu da će svi skupa to zajedno prebroditi. Potrebno je osloniti se na

diversifikaciju gospodarstva, jer očito je da se ne možemo samo osloniti na turizam. To

očekuje u proračunu za 2021., negdje u 12. mjesecu.

Ovaj rebalans neće podržati iz razloga što ne može podržati "prelijevanje javnog novca u

privatne džepove", što je slučaj, kako je već ranije navodio na prošloj sjednici u privatnom

domu "Paola di Rosa", gdje se preko ljeta vrši "afitavanje", kao i iznajmljivanje sportske

dvorane za razne sportske aktivnosti. Tu se radi o nekih 600-700.000 kuna kojom mi

financiramo komercijalnu djelatnost, rekao je g. Giljača i zato on ovaj rebalans ne može

podržati, kao i budući proračun. Zanima ga odgovor na još jedno pitanje – da li je 01. 06. kad

je bio rok, uplaćen varijabilni dio svih koncesijskih naknada za javno pomorsko dobro?


__________________________________________________________________________


Maro Kristić rekao je da za razliku od proračuna grada Dubrovnika, proračun DNŽ nije u toj

mjeri izložen krizi kroz koju prolazimo, on je još uvijek prilično stabilan, što pokazuje i ovaj

rebalans, što znači da se novcem gospodarilo puno racionalnije. Trebali bi se prilagođavati

novonastaloj situaciji jer županija nije u smislu potpora za gospodarstvenike, socijalnih mjera

napravila apsolutno nikakav korak. Županija je generator razvoja i prioritetni cilj joj je sačuvati

one koji su najugroženiji.

Veliki će broj ljudi biti bez posla, socijalno ugroženih, poduzeća pod stečajem. Posebno mu

smeta što su udruge civilnog društva, osobito sport koji je ionako bio skromno zastupljen u

proračunu "zakinuti" za 700.000 kuna. Iz ovih navedenih razloga, ne može podržati ovaj

rebalans.

Ivica Dajak rekao je da se ne bi složio s kolegom Kristićem, već bi rekao da ipak

rebalansiramo jedan značajan dio izvornog proračuna županije. Nadovezao se i na kolegu

Jerkovića i kazao da uvijek težimo transparentnosti proračuna. I građani bi trebali imati uvid u

to kako se troše njihova sredstva. Kad govorimo o 4 razine vlasti –lokalna samouprava,

područna samouprava, nacionalna država ali i EU koju ne možemo zanemariti, u tom smislu je

županijski proračun jedan prekompliciran dokument i govori o prekompliciranosti sustava.

Njegov stav je da ne treba ukinuti županije, ali ih treba učiniti korisnima, ne možemo

raspravljati o sredstvima kojima ne možemo upravljati.

Upitao je hoće li se porez na cestovna motorna vozila naplaćivati onima koji ne produlje

valjanost prometne dozvole. Moramo biti korisni, da nam država da ovlasti i sredstva da

raspolažemo novcem. I da uopće dođemo u poziciju da taj kredit možemo dobiti. S te strane,

nije zadovoljan što u ovom rebalansu, pa i u proteklom periodu kroz neke preraspodjele za taj

dio nisu izdvojena neka veća sredstva nego su i postojeća smanjena.

Krešimir Kuran smatra da ovaj proračun sada nije realan, jer pad prihoda koji su prikazani,

misli da će biti puno veći, prije svega zbog podbačaja u turističkoj sezoni. Nažalost, mi smo

postali ovisni o turizmu, jer je uništena vjera ljudi da investiranjem u druge gospodarske grane

mogu živjeti i ostvariti neku svoju dobit.

Mi smo tu trebali pokazati određenu ambicioznost i pokazati građanima da se mogu potaknuti

investicije i u druge gospodarske grane. Volio bi da u budućim proračunima to tako bude.

Žalosti ga smanjenje u poljoprivredi, ali mu je drago da su se povećala izdvajanja za zdravstvo,

što je vrlo pohvalno.

Amandmane na proračun vijećnici SDP-a nisu ulagali, s obzirom da su ih ulagali u 12.

mjesecu, pa nisu bili prihvaćeni, iako su ocijenjeni kao kvalitetni i dobri.

Stoga Klub vijećnika SDP-a neće podržati ovakav rebalans proračuna.

Marko Mujan rekao je da što se tiče ovog proračuna stanje je delikatno, ukoliko se neke stvari

ne promijene i ako ne krenu sve aktivnosti koje bi trebale. Vezano za branitelje, u redu je što se

nije za pojedince koji imaju teške socijalne prilike, ništa smanjilo. Što se tiče udruga, možda bi

trebalo na neki način preispitati stvar, možda čak ni ta mala sredstva koja su na raspolaganju ne

bi trebalo na taj način podijeliti. Ima udruga koje nisu dobile nikakva sredstva već pola godine,

jer se ide sa sredstvima kroz projekte, a potrebna su im sredstva za redovan rad. Bilo bi dobro

da se oformi jedan centar za branitelje, jedan zajednički prostor, jer sada određene braniteljske

udruge gube prostor budući ga ne mogu plaćati.


__________________________________________________________________________


Govorio je i o HE Plat, jer "radi se o tome ako proradi hrvatski agregat u HE Plat, nestaje

mogućnost prekograničnih i ostalih malverzacija i korupcije, jer tamo je struja jeftinija 10, 20

puta više od one koju plaćamo, za onu koju uvozimo." (citat tonski zapis)

Moli da se to pokrene i da se to pitanje riješi.

Zamolio je i kolege "da se ostave osobnih obraćanja bilo kome, jer ovo je javna sjednica, a

njemu osobno se nakon rasprave u kojoj je rečeno "da on ima sredstava, novaca", dogodila

provala u stan i uzeto mu je 20 tisuća kuna, koje je štedio 5 godina.

Moli da se vijećnici ne uvode u takve probleme bez ikakve svrhe.

Ivo Žuvela rekao je da su rasprave na ovoj sjednici kao "saborske rasprave". Raspravlja se o

rebalansu proračuna i ovaj put rebalans je manji. Pokušava se u ovoj situaciji napraviti neka

percepcija za budućnost, da vidimo kako ćemo ostat "živi". Rebalans se može vršiti i opet, za

mjesec dana, kada vidimo kako će se sve razvijati.

Jedini izlaz koji nas može spasiti je dobro gospodarstvo, naglasio je g. Žuvela. To znači da će i

branitelji i sport i kultura, te zdravstvena zaštita imati više. Turizam donosi velik novac, ali se

isto tako i brzo "rastopi".

Ova zemlja se mora okrenuti drugim poljoprivrednim resursima koje imamo, a to su

poljoprivreda i ribarstvo, koje prati prerađivačka industrija. Imamo dolinu Neretve, Konavle,

Pelješac, Korčulu. To je ono što trebamo staviti na 1. mjesto, a zatim turizam i trebamo

razmišljati dugoročno.

Kristina Ćurčija rekla je da su ovim proračunom vijećnici poslali poruku. Navela je kao dobar

primjer prodavanje hotela "Osmine" u Slanom, gdje je dio ljudi predvidio da bi taj hotel kroz

ulaganje i vlastiti radi mogao u doglednom vremenu stvoriti nekakva sredstva od kojih će moći

živjeti stanovništvo tog područja. Uložilo se i ti ljudi imaju rezultate tog poslovanja.

Kroz ovaj proračun šalje se poruka svim poljoprivrednicima i gospodarstvenicima da se na njih

ne računa. Ono što se kupuje u nas je košarica proizvoda koji nisu hrvatski, naglasila je gđa

Ćurčija.

Našu poljoprivredu niti cijenimo, niti potičemo. Školjkari su također na koljenima, ljudi ne

mogu plasirati svoje poljoprivredne proizvode.

Postoji stranica na facebooku koja se zove "Virtualna pjaca", gdje su se ljudi u doba korone

organizirali za ponudu svojih proizvoda, iz cijele županije, pa i iz cijele Hrvatske. Tu se vidi

koliko postoji potencijala i takvih proizvođača. Složila se s prijašnjim navodima da turizam

više ne može biti prva grana u županiji.

Misli da bi bilo dobro razmisliti o tome da se za nekih mjesec, dva napravi rebalans i da se

preusmjere sredstva. Tada će se vidjeti prava situacija, pitanje je hoćemo li uopće imati goste

ove godine i hoće li biti turističke sezone.

Govorila je i ranije zašto se u našim hotelima ne plasiraju naši poljoprivredni proizvodi, što se

nakon toga počelo i događati.

Alan Farac istaknuo je da ga vrijeđaju navodi kolege vijećnika da su "vijećnici bespotrebni i

besmisleni u ovoj županiji". Misli da je to preteška riječ. Vijećnici su izabrani na biralištima

demokratskim putem i takvim riječima vrijeđaju se i birači koji su izašli na birališta. Takve

teške riječi odbijaju ljude od politike, jer nedostaje mladih ljudi u politici.

Smatra da naša županija ima smisao, da se izbrendirala među županijama, te se u ovo vrijeme

korone kada je cijeli svijet stao i dalje radi, npr. pelješki most.


__________________________________________________________________________


Vrijeme je da se šire pozitivne poruke.

Ivica Dajak rekao je da mu je prostor DNŽ i ljudi koji ovdje žive nešto najljepše na svijetu.

Baš zato ovaj prostor zaslužuje najučinkovitiju, najkvalitetniju administraciju koja će

upravljati njihovim novcem, njihovim javnim poslovima, u njihovom najboljem interesu.

On ima pravo reći za govornicom da ovo nije najučinkovitiji način za obavljanje poslova

županije i da nešto treba mijenjati.

Nikša Sentić rekao je da je rebalans proračuna nešto što je realno, što je održivo. Kad su

ovakve stvari u pitanju misli da bi svi trebali biti mnogo ozbiljniji i mudriji. Zahvalio je g. Ivu

Žuveli što je pozvao na zajedništvo, jer ovo su vremena da tako treba biti, jedan korektan,

pošten pristup. Pozvao je da i na ovaj način pokažu to jedinstvo i usvoje rebalans proračuna u

ovakvom obliku.

Teo Andrić istaknuo je da nije lako donijeti proračun, rebalans proračuna, ni kada se radi o

jednoj stranci, a pogotovo kada ih je u skupštini više. Ovaj proračun, ove godine je poseban jer

se donosi u nenormalnim uvjetima. Ovo je projekcija budućnosti, a danas se ne može znati što

će se događati ni u 10.-om mjesecu. Uzalud vijećnici ovdje sjede ako neće poslati poruku, a

ona mora biti pozitivna. Ne može se županija u kratko vrijeme preusmjeriti u proizvodnju bilo

čega, jer sve je to jedan proces koji traje, naglasio je g. Andrić.

Ovo što je predloženo za današnji dan 10.06. je realno, a vidjet ćemo što će biti dalje.

Realnijeg i smislenijeg proračuna sada nema i moli da ga se prihvati.

Davor Penić rekao je da je izašao za govornicu da da prijedlog kako da izađemo iz ove

situacije, a pohvalio je kako je napravljen raspored sredstava, da su prvo smanjili sebi u

Županiji, pa zatim ostalima. Ali rekao je da su prema proračunu nedovoljno ambiciozni i stoji

pri tome. Situacija je možda stabilna trenutno, ali mora se nešto napraviti u međuvremenu. Kad

se generira gospodarska aktivnost, onda se kroz porez, vraća novac u proračun. Ne možemo se

osloniti na pomoć države.

Pero Jerković rekao je da je u rebalansu očekivao da se u razdjelu 001 Upravnog odjela za

poslove Župana, Županijske skupštine i opću upravu, glava 00101 predstavničko i izvršno

tijelo stavke 1.084.000,00 kn koji je umanjen za vijećničke naknade i naknade strankama, da se

one ukinu do kraja ove godine i onda bi tu imali 1.700.000 kuna na raspolaganju.

Davor Penić zatražio je u ime Kluba vijećnika SDP-a pauzu od 10 minuta.

Nakon pauze Skupština je nastavila s radom.

Vijećnici Vlaho Ivaniš i Ivo Žuvela napustili su sjednicu iz opravdanih razloga, pa su sada

sjednici nazočna 34 vijećnika.

Davor Penić rekao je da su se na klubu opozicije dogovorili da neće davati nikakve

amandmane.


__________________________________________________________________________


gđa. Dragica Stanić, pročelnica UO za financije odgovorila je vijećniku Giljači da uplata

sredstava ide svojim tijekom, a dobit će pisano koliko i što po pojedinim stavkama. Osvrnula

se na UO za gospodarstvo i more, gdje se smanjio Centar za poduzetništvo, Brisel,

manifestacije koje se neće održati, u razvoju turističkog sektora također su smanjene

manifestacije, kreditiranje poljoprivrede smanjeno, i 7.800.000 EU projekt, koji je prebačen iz

ovog Upravnog odjela u drugi.

Povećan je program poticanja razvoja poljoprivrede i agroturizma, poduzetnički inkubator

Ploče i sredstva za 3,5 mil. kuna za kredite u poduzetništvu. Svi bi željeli da ovdje bude puno

više sredstava.

Plaće za zaposlene i materijalni troškovi smanjeni su za 3,6 milijuna kuna, 21%, što nije

zanemarivo.

dr.sc. Vilma Kosović, dr. med., predsjednica Županijske skupštine zaključila je raspravu i

stavila na glasovanje prijedlog odluke.

Većinom glasova (21 "ZA", 9 "PROTIV" i 2 "SUZDRŽANA") donesena je

ODLUKA

o izmjenama i dopunama Proračuna

Dubrovačko-neretvanske županije za 2020. i Projekcija za 2021.i 2022.godinu.

(Odluka se prilaže zapisniku i čini njegov sastavni dio)

TOČKA 3.

Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o izvršavanju Proračuna

Dubrovačko-neretvanske županije

Dragica Stanić, pročelnica Upravnog odjela za financije iznijela je uvodno obrazloženje.

Predsjednica Županijske skupštine otvorila je raspravu o predloženoj točki.

Davor Penić naglasio je da se manjak dubrovačke opće bolnice ne rješava, a radi se o 234

milijuna kuna. Država "tjera" županiju da kroz trogodišnje razdoblje prikaže kako će se riješiti

tog manjka, a na godišnjoj razini se akumulira manjak otprilike od 42 mil. kuna. Ako se tome

dodaju i kamate veledrogerija, ne vidi kako će se bez rasprave u Hrvatskom saboru i Vladi,

riješiti taj problem. Pogotovo u ovoj novonastaloj situaciji, to ne možemo sami riješiti.


odluke.


__________________________________________________________________________


Većinom glasova (21 "ZA", 5 "PROTIV" i 4 "SUZDRŽANA") donesena je

ODLUKA

o izmjenama i dopunama Odluke o izvršavanju Proračuna Dubrovačko-

neretvanske županije


TOČKA 4.

Prijedlog odluke o davanju suglasnosti na Godišnji izvještaj o izvršenju

financijskog plana Županijske uprave za ceste za 2019.g.

Predsjednica Županijske skupštine dr.sc. Vilma Kosović, dr. med, pozvala je g. Iva Kaštelana,

ravnatelja Županijske uprave za ceste da iznese uvodno obrazloženje.

g. Ivo Kaštelan obrazložio je prijedlog odluke, po pojedinim stavkama prihoda i rashoda

ŽUC-a. Posebno je istaknuo i važne razvojne projekte ŽUC-a.

Stav odbora vijećnici su čuli, pa je predsjednica Županijske skupštine otvorila raspravu.

Kristina Ćurčija upitala je za pojašnjenje stavke "intelektualne i osobne usluge" oko 457 tisuća

kuna, o čemu se tu radi?

Ravnatelj ŽUC-a odgovorio je da su na tom kontu knjižene usluge izvlaštenja za dvije ceste

ŽUC-a, obilaznica Vela Luke i rekonstrukcija ceste Trnovica-Čepikuće, te odvjetničke usluge

od kojih 80% se odnosi na usluge koje su platili za dobivanje spora sa T-com-om, gdje su

podigli prihode za 2.500.000 kuna.


odluke.

Jednoglasno (34 glasa "ZA") donesena je


__________________________________________________________________________


O D L U K A

O DAVANJU SUGLASNOSTI NA GODIŠNJI IZVJEŠTAJ O IZVRŠENJU

FINANCIJSKOG PLANA ŽUPANIJSKE UPRAVE ZA CESTE ZA 2019.

I

Daje se suglasnost na Godišnji izvještaj o izvršenju Financijskog plana Županijske uprave za

ceste Dubrovačko-neretvanske županije za 2019. godinu.

II

Ova Odluka stupa na snagu danom objave u „Službenom glasniku Dubrovačko-neretvanske

županije“.

TOČKA 5.

Prijedlog odluke o umanjenju ugovorenih iznosa zakupnine za poslovne

prostore u vlasništvu i suvlasništvu Dubrovačko – neretvanske županije

g. Darko Knežević, pomoćnik pročelnice Upravnog odjela za poslove Župana, Županijske

skupštine i opću upravu uvodno je obrazložio ovu točku dnevnog reda rekavši da ova odluka

predstavlja jedan jako skromni doprinos ublažavanju posljedica na gospodarstvo u pandemiji

COVID-19, a skroman je i iz razloga što županija raspolaže sa jako malo poslovnih prostora.

Da bi se izjednačili djelatnici koji koriste prostore Grada Dubrovnika i Županije, predlaže se

donošenje odluke koja je sadržajno identična odluci Grada Dubrovnika, koji je propisao

umanjenje iznosa zakupnine za 50% za mjesece travanj, svibanj i lipanj 2020.g.

Ova odluka se ne primjenjuje automatizmom, nego se primjenjuje ukoliko je korisnik prostora,

korisnik poticajnih mjera Vlade RH za zapošljavanje.

Stav odbora vijećnici su čuli, pa je predsjednica Županijske skupštine otvorila raspravu.

Krešimir Kuran u ime Kluba vijećnika SDP-a predložio je dva amandmana na ovu odluku:

1. Članak 1. Odluke mijenja se i glasi:

"Dubrovačko-neretvanska županija odobrava umanjenje ugovorenih iznosa zakupnine

za poslovne prostore u vlasništvu i suvlasništvu Dubrovačko-neretvanske županije za

100% iznosa za mjesece travanj, svibanj i lipanj, te za 50% za mjesece srpanj, kolovoz

i rujan.

Ovakvom mjerom dodatno bi se rasteretili poduzetnici koji su pogođeni krizom izazvanom

epidemijom virusa COVID-19.

2. Članak 2. Odluke se nadopunjuje jednim stavkom koji glasi:

"Dubrovačko-neretvanska županija i Upravni odjel za financije obvezuju se objaviti

popis poduzetnika (zakupaca) kojima se odobrilo umanjenje zakupa za poslovne

prostore u vlasništvu i suvlasništvu Dubrovačko-neretvanske županije."


__________________________________________________________________________


U svrhu transparentnosti i izgradnje povjerenja između poduzetnika (zakupaca) i

Dubrovačko-neretvanske županije, smatraju važnim objaviti popis onih kojima se

odobrilo umanjenje zakupa.

Župan Nikola Dobroslavić kao predlagatelj rekao je da je ova odluka kreirana na način kako je

to učinio Grad Dubrovnik. Radi se o samo jednom prostoru Županije, u prizemlju Palače

Ranjina i nema nikakvog opravdanja da to bude niti manje, niti više od Grada Dubrovnika koji

ima mnogobrojne prostore. Uvjerenja je da je ovo ispravna odluka i ne može prihvatiti ove

amandmane.


prvog amandmana g. Kurana.

Većinom glasova (9 glasova "ZA", 20 "PROTIV" i bez ijednog "SUZDRŽANOG") amandman

nije usvojen.

Prijedlog 2. amandmana g. Kurana stavljen je na glasovanje.

Većinom glasova (9 glasova "ZA", 20 "PROTIV" i bez ijednog "SUZDRŽANOG") amandman

nije usvojen.

Prijedlog odluke, kako je predložen u materijalima stavljen je na glasovanje.

Većinom glasova (21 "ZA", 1 "PROTIV" i 6 "SUZDRŽANIH") donesena je

O D L U K A

Članak 1.

Dubrovačko-neretvanska županija odobrava umanjenje ugovorenih iznosa zakupnine za

poslovne prostore u vlasništvu i suvlasništvu Dubrovačko-neretvanske županije za 50% iznosa

za mjesece travanj, svibanj i lipanj 2020. godine.

Članak 2.

U svrhu realizacije prava iz točke 1. Odluke zakupnik mora biti korisnik Vladine mjere za

očuvanje radnih mjesta kod poslodavca kojima je zbog okolnosti uvjetovane Koronavirusom (

covid-19) narušena gospodarska aktivnost od 1. ožujka 2020. Godine te mora podnijeti zahtjev

za oslobađanje dijela zakupnine u roku od 10 dana od dana stupanja na snagu ove odluke.

Članak 3.

Ovu Odluku provest će Upravni odjel za poslove Župana, Županijske skupštine i opću upravu i


__________________________________________________________________________


Upravni odjel za financije.

Članak 4.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Službenom glasniku

Dubrovačko-neretvanske županije."

TOČKA 6.

Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o radu Zavoda za javno zdravstvo

Dubrovačko-neretvanske županije Odjela za mentalno zdravlje za 2019. godinu

Predsjednica Županijske skupštine pozvala je gđu Martinu Njirić Jerinić iz Zavoda za javno

zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije da iznese uvodno obrazloženje.

Martina Njirić Jerinić prof. pedagogije, uvodno je rekla da je za vrijeme pandemije korona

virusa Zavod cijelo vrijeme radio i bio na usluzi žiteljima županije, pružajući psihosocijalnu

pomoć i već sada primjećuju da je došlo do povećanja razvoja mentalnih poteškoća kod ljudi

koji su anksiozni i imaju druge poteškoće uzrokovane izolacijom, samoizolacijom,

karantenom, gubitkom posla itd.

Zavod godišnje pruža otprilike oko 8000 usluga, bilo da su to psihijatrijski pregledi,

psihoterapije, testiranje urina itd. S korisnicima se radi i u ambulanti, a drugi dio je preventivni

dio. Pokrivaju sve vrste ovisnosti, a što se tiče heroinskih ovisnika svake godine je to manji

broj. Primijećena je povećana konzumacija sintetičkih droga kod mladih.

U suradnji sa Županijom su se događale aktivnosti po školama, upoznavanjem nastavnika i

djece sa sintetičkim drogama, na koji način ih prepoznati, a preventivne aktivnosti kreću od

vrtića, preko osnovnih i srednjih škola do domova za starije.

g. Ivan Margaretić, predsjednik Odbora za zdravstvo i socijalnu skrb iznio je stav odbora za

ovu, ali i druge točke dnevnog reda iz nadležnosti ovog odbora.

Odbor je prihvatio predložene točke i upućuje ih Županijskoj skupštini na daljnje odlučivanje,

s tim da je odbor donio i jednu napomenu da bi bilo dobro, a odnosi se na sva izvješća, da kad

se daju podaci za tekuću godinu, da uvijek na lijevoj strani postoji i kolona koja će prikazivati

podatke iz prethodne godine, kako bi se mogao i kroz nekoliko godina pratiti trend određenih

pojava. Moli da se kod odlučivanja usvoji ova napomena.

Također, kod točke 8. postoji jedna prepisna ili tehnička pogreška- u rečenici kod obrazloženja

gdje se kaže..."jedina vlasnica čestica zemlje 1640 k.o. Suđurađ bila je Magdalena Knežević

koja je darovnicom od 30. travnja 2009. darovala 400-500 m2 svoje čestice za izgradnju

zdravstvene stanice na Šipanu." Umjesto 2009.g., treba stajati 30. travnja 1998. godine.

g. Margaretić još je dodao kako je u neformalnim razgovorima sa djelatnicima ljekarni dobio i

"male packe" kao predsjednik Odbora za zdravstvo i socijalnu skrb, da nigdje kad govore o

svim djelatnostima koje su pohvaljene u situaciji korona virusa, nisu isticali ljekarne, čiji su

zaposlenici u određenim danima "padali s nogu" od posla.

Stoga je zamolio Župana i sve sudionike, da kada budu javno istupali u tom smislu, pohvale i

ljekarničku djelatnost koja je znatno doprinijela u ovoj situaciji.


__________________________________________________________________________


Predsjednica Županijske skupštine otvorila je raspravu o predloženoj točki.

Pera Jerkovića zanimalo je kod ovisnosti, koliko je zastupljena ovisnost o kocki, koja je jedan

od većih problema u našem društvu.

Davor Penić rekao je da je pohvalno što je trend heroina pao, ali što je sa "Subotexsom",

nadomjesnom terapijom u liječenju ovisnosti o heroinu, koliko je to trend, je li se smanjuje ili

povećava, ili je na istoj razini. Ako je na istoj razini, problem nije riješen, naglasio je g. Penić,

jer dugotrajna upotreba Subotexa je "legalno drogiranje".

Kristina Ćurčija zahvalila se gđi Martini Njirić Jerinić i njenim kolegama što se bave ovim

poslom, jer čini joj se da je manje ovisnika. Postoji dio ljudi koji su na tzv. "kućnom tretmanu"

i taj broj je prema njenim informacijama manji u odnosu na vrijeme od prije tri godine.

Zahvalila se na vremenu koje odvajaju za te ljude i što im nastoje pomoći.

Martina Njirić Jerinić odgovorila je po pitanju ovisnosti o kocki da svaki ovisnik na liječenje

pristupa dobrovoljno, dakle onaj tko se javi uključen je u liječenje. U odjelu postoji grupa

"kockara" s kojima se radi grupna terapija. Na početku ih je bilo 13,14 koji su se dobrovoljno

javili, no nakon nekog vremena taj broj je opao, dakle nema njihove zainteresiranosti da se na

takav način liječe, osim odlaska u komunu.

U svezi Subotexa odgovorila je da se svi ovisnici koji dolaze kod njih liječe zamjenskom

terapijom, suboxonom ili heptanonom. Zamjenska terapija ne traje vječno i ima tijek

smanjivanja. Ima za cilj da se ovisnik "potpuno skine" s droge. Ima slučajeva kada nema

smisla skidati ih sa zamjenske terapije, jer će se vratiti na heroin.

Svake godine broj ovisnika o heroinu je manji, a godišnje 10-15 ovisnika o heroinu nažalost

umire, zaključila je gđa Martina Njirić Jerinić.


zaključka.

Jednoglasno (uz 32 glasa "ZA") donesen je

Z A K L J U Č A K

o prihvaćanju Izvješća o radu Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske

županije Odjela za mentalno zdravlje

za 2019. godinu

Članak 1.

Prihvaća se Izvješće o radu Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije,

Odjela za mentalno zdravlje za 2019. godinu, koje čini sastavni dio ovog Zaključka.


__________________________________________________________________________


Članak 2.

Ovaj Zaključak stupa na snagu danom donošenja, a objaviti će se u "Službenom glasniku


Predsjednica Županijske skupštine potom je stavila na glasovanje i dodatni zaključak, kojeg je

predložio predsjednik Odbora za zdravstvo i socijalnu skrb, g. Ivan Margaretić.

Jednoglasno (uz 33 glasa "ZA") donesen je

Z A K LJ U Č A K

Predlaže se svim upravnim odjelima, ustanovama i trgovačkim društvima gdje je osnivač

Dubrovačko – neretvanska županija da se prilikom izrade izvješća, gdje je to moguće, dostave

i usporedni podaci iz nekoliko prošlih godina, kako bi se vidio trend određenih pojava.

TOČKA 7.

Prijedlog zaključka o prihvaćanju Izvješća o zdravstvenoj ispravnosti vode za

ljudsku potrošnju u Dubrovačko-neretvanskoj županiji za 2019. godinu

gđa Marija Jadrušić, dipl. ing. med. biokem., Voditeljica odjela za vode u Zavodu za javno

zdravstvo DNŽ iznijela je uvodno obrazloženje. Sigurna voda za piće od ključne je važnosti

za javno zdravlje. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji više od 94% pučanstva ima mogućnost

korištenja vode iz organiziranih vodoopskrbnih sustava, što je iznad prosjeka RH. Imamo 14

komunalnih društava ili vodovoda, 18 vodoopskrbnih zona, 24 crpilišta vode za ljudsku

potrošnju i 5 alternativnih crpilišta.

Dubrovačko-neretvanska županija ima najveći broj vodovoda po Županiji, na razini RH.

Zakonom o vodi za ljudsku potrošnju uređuje se način praćenja vode za ljusku potrošnju i

njeno financiranje, a sve u skladu s odredbama europske direktive.

Zakonom se utvrđuje zdravstvena ispravnost vode za ljudsku potrošnju, obaveze pravnih osoba

koje obavljaju djelatnost javne vodoopskrbe, način postupanja i izvješćivanja u slučaju bilo

kakvog odstupanja, a sve u cilju zaštite ljudskog zdravlja.

Broj uzoraka kojima se kontrolira zdravstvena ispravnost vode po županijama dobiva se na

temelju broja vodoopskrbnih zona, broja potrošača unutar svake vodoopskrbne zone, količini

isporučene vode, a specifično je za Hrvatsku da se donosi i broj uzoraka prema isporučiteljima

vodne usluge, jer istu vodu distribuiraju različita komunalna društva.

Zavod za javno zdravstvo DNŽ u 2019.g. proveo je ispitivanje 448 uzoraka vode za ljudsku

potrošnju i uvijek su tu uobičajeni problemi sa opskrbom vode, na što utječu naše hidro

geološke osobitosti.


__________________________________________________________________________


Za vrijeme velikih kiša voda se zamućuje i pojava željeza i aluminija u takvoj vodi je prirodna

karakteristika krških voda.

Isto tako imamo problem zaslanjenja, jer za vrijeme velikih suša, crpilišta koja su blizu mora

dolaze u kontakt sa slanom vodom.

Na razini 2019. g. najviše neispravnih uzoraka bilo je zbog povećanih klorida, tj. zaslanjenja.

Komunalna društva su od nadležnog ministarstva ishodila rješenje o dozvoljenom odstupanju.

Na Ombli je od 2019. g. instaliran pročistač i svaka pojava mutnoće je uspješno otklonjena.

Svaki neispravan uzorak ne znači da je opasan za ljudsko zdravlje i upravo za to postoji

monitoring.

U 2019.g. bilo je 8,7% neispravnih uzoraka, a ako bi se uzela u obzir dozvoljena odstupanja to

bi bilo 5,8 %.

Voda iz javnih vodoopskrbnih sustava uglavnom zadovoljava mikrobiološke kriterije

pravilnika, zaključila je gđa Marija Jadrušić.

Predsjednica Županijske skupštine otvorila je raspravu.

Kristina Ćurčija spomenula je da stanovnici samoinicijativno često koriste obližnje izvore

vode, kako stoji u izvješću, a Zavod za javno zdravstvo upozorava da takvi izvori nisu pod

nadzorom, nisu dezinficirani i u svim ispitivanjima bili su zdravstveno neispravni jer

mikrobiološki nisu odgovarali zahtjevima pravilnika, iako u to vrijeme nisu bili zamućeni.

Radi se o izvorima u Dračevom selu, Prijevoru i Mokošici.

Zanima je jeli veliki zahvat staviti dvije ploče na kojima će se ljudi upozoriti da takva voda

nije za piće.

Također se u izvješću napominje da je posebno važno za vrijeme izvanrednog stanja

uzorkovati vodu za ljudsku potrošnju i obavještavati stanovništvo o bilo kakvom odstupanju

zdravstvene ispravnosti (npr. elementarne nepogode). Za takva stanja trebalo bi osigurati

dodatna sredstva, a ne trošiti sredstva Zavoda.

Znači li to da sredstva Zavodu nisu dostatna i treba li im pomoć od Županije?

Potrebno je napraviti potpuni registar autocisterni koje se koriste za prijevoz vode za ljudsku

potrošnju. Te autocisterne potrebno je redovito održavati te propisati učestalost kontrole vode.

Zanima je na koji način je sada to riješeno i da li postoje neki standardi prilikom aktivacije

jedne cisterne koja će isporučiti vodu?

Krešimira Kurana zanima je li se uzimaju uzorci iz izvorišta Doljani koje se nalazi u BIH i

koliko često? U ljetnom razdoblju voda za Metković sa tog izvorišta je tekućina sa okusom i

mirisom, a prošlo ljeto je bila i sa bojom.

Pero Jerković upitao je koliko se uzoraka uzima iz mreže. On osobno ima problema sa

slijepom ulicom i slijepim vodom, pa je voda mutna. Da li je to nadležnost Zavoda za javno

zdravstvo ili isporučitelja koji je vlasnik te mreže?

Što se tiče Doljana, sada nema klorida u vodi, od kada HE Plat ne radi.

gđa Marija Jadrušić odgovorila je na upite vijećnika.

Po pitanju označivanja izvora u Rijeci dubrovačkoj tablama da voda nije za piće, odgovorila je

da ZZJZ nema inspekcijske ovlasti, što je u nadležnosti sanitarne inspekcije, i taj zahtjev bi


__________________________________________________________________________


trebalo uputiti državnom inspektoratu. Imamo nadprosječnu opskrbljenost vodom na razini

županije, pa lokalni vodovodi ne ulaze u plan monitoringa, a posebno ne neki mali izvor.

Kod elementarnih nepogoda, prvo se treba proglasiti isto, da bi se zatim osigurala sredstva.

Ako se uzmu uzorci za vrijeme elementarnih nepogoda statistički se pokazuje puno više

neispravnih uzoraka u županiji na razini Hrvatske. Zato bi trebali postojati nekakvi fondovi za

takve situacije, naglasila je gđa Jadrušić.

Po zakonu za zdravstvenu ispravnost vode za ljudsku potrošnju odgovoran je isporučitelj

usluge, onaj tko isporučuje vodu. Isporuku cisternom EU baš i ne prepoznaje i nju imamo u

ovim primorskim krajevima. Ako se isporučuje neispravna voda u cisternama, prema jednoj

odluci Ministarstva zdravstva vrši se kontrola uzoraka iz cisterne.

Monitoring sirove vode iz izvorišta je obaveza komunalnih društava tj. isporučitelja vodne

usluge.

Izvorom Doljani gospodari Metković d.o.o. i on uredno analizira sirovu vodu i vrši monitoring

izvorišta, što ulazi u bazu Hrvatskih voda.

Vrlo rijetko se uzorkuje voda iz vodosprema, uzimaju se uzorci na mjestu potrošnje, u

bolnicama, vrtićima, domovima zdravlja, školama i svim mjestima gdje se okuplja veći broj

ljudi.

Voda se analizira i u Metkoviću po zonama i po isporučiteljima, naglasila je gđa Jadrušić.

Ivan Margaretić upitao je kada vatrogasci isporučuju vodu u cisternama, tko je odgovoran, na

što je gđa Jadrušić odgovorila da je odgovoran onaj tko je naložio vatrogascima isporuku.

dr.sc. Vilma Kosović, dr. med., predsjednica Županijske skupštine, zaključila je raspravu i

stavila na glasovanje prijedlog zaključka.

Jednoglasno (27 glasova "ZA") donesen je

Z A K L J U Č A K

o prihvaćanju Izvješća o zdravstvenoj ispravnosti vode za ljudsku potrošnju u

Dubrovačko-neretvanskoj županiji za 2019. godinu

Članak 1.

Prihvaća se Izvješće o zdravstvenoj ispravnosti vode za ljudsku potrošnju u Dubrovačko-

neretvanskoj županiji za 2019. godinu, koje čini sastavni dio ovog Zaključka.

Članak 2.

Ovaj Zaključak objavit će se u ''Službenom glasniku Dubrovačko-neretvanske županije''

TOČKA 8.

Prijedlog odluke o davanju suglasnosti na Odluku o zaključivanju Ugovora o

stjecanju nekretnine 1640/2 k.o. Suđurađ Domu zdravlja Dubrovnik


__________________________________________________________________________


gđa Jelena Dadić, pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti uvodno je obrazložila

ovu točku dnevnog reda.

Stav nadležnog odbora vijećnici su čuli, pa je predsjednica Županijske skupštine otvorila

raspravu.

Jednoglasno (uz 23 glasa "ZA") donesena je

ODLUKA

o davanju suglasnosti na

Odluku o zaključivanju Ugovora o stjecanju

nekretnine 1640/2 k.o. Suđurađ Domu zdravlja Dubrovnik

Članak 1.

Ovom Odlukom Županijska skupština daje suglasnost na Odluku o zaključivanju Ugovora o

stjecanju nekretnine 1640/2 k.o. Suđurađ Domu zdravlja Dubrovnik, koju je donijelo Upravno

vijeće Doma zdravlja Dubrovnik na sjednici održanoj 18. ožujka 2020. godine.

Članak 2.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenom glasniku


TOČKA 9.

Prijedlog odluke o davanju suglasnosti na Odluku o davanju na privremeno

korištenje prostora u zgradi Srednje poljoprivredne i tehničke škole Opuzen

Jelena Dadić, pročelnica nadležnog upravnog odjela uvodno je obrazložila ovu točku dnevnog

reda.

g. Alan Farac, predsjednik Odbora za obrazovanje, kulturu i sport iznio je zaključak odbora za

ovu i sljedeće dvije točke dnevnog reda iz nadležnosti odbora.

Odbor je suglasan sa prijedlogom zaključaka za točke od red. br. 9 do 11, te ih prosljeđuje

Županijskoj skupštini na raspravu i donošenje.

Jednoglasno (21 glas "ZA"), bez rasprave, donesena je


__________________________________________________________________________


ODLUKA

o davanju suglasnosti na

Odluku o davanju na privremeno korištenje prostora u zgradi

Srednje poljoprivredne i tehničke škole Opuzen

Članak 1.

Ovom Odlukom Županijska skupština daje suglasnost na Odluku o davanju na privremeno

korištenje prostora u zgradi Srednje poljoprivredne i tehničke škole Opuzen, koju je donio

Školski odbor Srednje poljoprivredne i tehničke škole Opuzen na sjednici održanoj 30. siječnja

2020. godine, a kojom Srednja poljoprivredna i tehnička škola Opuzen daje Ministarstvu

poljoprivrede na privremeno korištenje, bez naknade uz reguliranje režijskih troškova, prostor

površine 17.5 m2 na katu zgrade, a u svrhu rada i djelovanja Savjetodavne službe ministarstva

u Opuzenu.

Članak 2.

Odluka školskog odbora iz prethodnog članka čini prilog ove Odluke i njezin je sastavni dio.

Članak 3.



TOČKA 10.

Prijedlog odluke o davanju prethodne suglasnosti na Statut Osnovne škole don

Mihovila Pavlinovića Metković

Jelena Dadić, pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti iznijela je uvodno

obrazloženje i za ovu točku dnevnog reda.

Jednoglasno (uz 24 glasa "ZA"), bez rasprave, donesena je

ODLUKA

o davanju prethodne suglasnosti

na Statut Osnovne škole don Mihovila Pavlinovića Metković

Članak 1.

Ovom Odlukom Županijska skupština daje prethodnu suglasnost na Prijedlog Statuta Osnovne

škole don Mihovila Pavlinovića Metković, kojoj je Dubrovačko-neretvanska županija osnivač,

donesenom na sjednici Školskog odbora Osnovne škole don Mihovila Pavlinovića Metković,

održanoj 12. ožujka 2020. godine.


__________________________________________________________________________


Članak 2.

Utvrđeni Prijedlog Statuta te Odluka školskog odbora iz prethodnog članka čine prilog ove

Odluke i njezin su sastavni dio.

Članak 3.



TOČKA 11.

Prijedlog programa o izmjenama Programa javnih potreba u kulturi

Dubrovačko-neretvanske županije za 2020. godinu

gđa Jelena Dadić, pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti iznijela je uvodno

obrazloženje.

Jednoglasno (26 glasova "ZA"), bez rasprave, donesen je

P R O G RA M

O IZMJENAMA PROGRAMA

JAVNIH POTREBA U KULTURI

DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE ZA 2020. GODINU

Članak 1.

U članku 2. stavku 1. Programa javnih potreba u kulturi Dubrovačko – neretvanske županije za

2020. godinu KLASA: 612-01/19-01/07 URBROJ: 2117/1-04-19-03 od 13. prosinca 2019.

godine ( u nastavku teksta: Program), ukupan iznos od 1.215.000,00 kuna koji će se rasporediti

mijenja se te sada iznosi 820.000,00 kuna.

U članku 2. stavku 1. točki 1. Programa iznos od 495.000,00 kuna za Program kulture gradova

i općina, akcije i manifestacije od županijskog značaja mijenja se te sada iznosi 300.000,00

kuna.

U članku 2. stavku 1. točki 3. Programa iznos od 200.000,00 kuna za Glazbenu, scensku,

dramsku umjetnost, film i kinematografiju mijenja se te sada iznosi 120.000,00 kuna.

U članku 2. stavku 1. točki 4. Programa iznos od 200.000,00 kuna za Kulturno umjetnički

amaterizam mijenja se te sada iznosi 120.000,00 kuna.

U članku 2. stavku 1. točki 6. Programa iznos od 100.000,00 kuna za Nove medijske kulture,

međunarodnu kulturnu suradnju i europske integracije mijenja se te sada iznosi 60.000,00

kuna.


__________________________________________________________________________


Članak 2.

Ostale odredbe Programa javnih potreba u kulturi Dubrovačko – neretvanske županije za 2020.

godinu ostaju nepromijenjene.

Članak 3.

Ovaj Program stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u ''Službenom glasniku

Dubrovačko-neretvanske županije''.

TOČKA 12.

Prijedlog odluke o davanju ovlaštenja za utvrđivanje pročišćenog teksta

Odredbi za provođenje i grafičkog dijela Prostornog plana Dubrovačko-


gđa Anita Kunica Jelčić, pročelnica Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju uvodno

je obrazložila ovu točku dnevnog reda.

Nikša Sentić, predsjednik Odbora za zaštitu okoliša i prostorno uređenje iznio je stav odbora,

koji je prihvatio predloženu točku, te je proslijedio Županijskoj skupštini na raspravu i

donošenje.

Predsjednica Županijske skupštine otvorila je raspravu.

Marko Mujan rekao je da u planu i dodacima, prema onome što stoji na zemljovidima, više

nije istaknuta brza cesta preko izvorišta Rijeke dubrovačke, nego ona prolazi ili ispod Srđa na

Nuncijatu, ili postoji ona mogućnost na Brgat.

Ako je to tako, volio bi znati je li se Županija usuglasila s Gradom i da li je prijedlog koji je

bio od stanovnika i udruga prihvaćen. Molio bi odgovor.

Predsjednica Županijske skupštine rekla je da će nadležne služe provjeriti njegov upit, te da će

dobiti pisani odgovor.

g. Arian Čustović, tajnik Županijske skupštine rekao je da se ovdje samo daje odboru ovlast da

ono što je već napisano, već usvojeno, utvrdi.


odluke.

Većinom glasova (23 "ZA" , bez ijednog glasa "PROTIV" i 5 "SUZDRŽANIH") donesena je


__________________________________________________________________________


ODLUKA

o davanju ovlaštenja za utvrđivanje pročišćenog teksta Odredbi za provođenje i

grafičkog dijela prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije

I.

Ovlašćuje se Odbor za Statut i Poslovnik da utvrdi pročišćeni tekst Odredbi za provođenje i

grafičkog dijela Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije.

II.

Pročišćeni tekst Odredbi za provođenje te grafičkog dijela Prostornog plana Dubrovačko-

neretvanske županije obuhvaća Prostorni plan Dubrovačko-neretvanske županije (Službeni

glasnik Dubrovačko-neretvanske županije, broj 6/03.), Usklađenje Prostornog plana

Dubrovačko-neretvanske županije s Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja

mora (Narodne novine, broj 128/04.), (Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije,

broj 3/05.), Izmjene i dopune Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije (Službeni

glasnik Dubrovačko-neretvanske županije, broj 3/06.), Izmjene i dopune Prostornog plana

Dubrovačko-neretvanske županije (Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije, broj

7/10.), Zaključak o ispravci greške u Odluci o donošenju izmjena i dopuna Prostornog plana


4/12.), Izmjene i dopune Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije (Službeni glasnik

Dubrovačko-neretvanske županije, broj 9/13.), Usklađenje Prostornog plana Dubrovačko-

neretvanske županije sa Zakonom o prostornom uređenju (Narodne novine, broj 153/13.),

(Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije, broj 2/15.), II. Ciljane Izmjene i dopune

Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije (Službeni glasnik Dubrovačko-

neretvanske županije, broj 7/16.), Presuda Visokog Upravnog suda Republike Hrvatske, broj:

Usoz 96/2012-8, od 28. studenog 2014. (Narodne novine, broj 10/15.), Izmjene i dopune

Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije (Službeni glasnik Dubrovačko-

neretvanske županije, broj 2/19.), Pročišćeni tekst Izmjena i dopuna Prostornog plana


6/19.) i Ciljane Izmjene i dopune Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije

(Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije, broj 3/20.).

III.

Pročišćeni tekst Odredbi za provođenje i grafičkog dijela Prostornog plana Dubrovačko-

neretvanske županije sadržan je u zasebnoj knjizi eleborata Izmjene i dopune Prostornog plana

Dubrovačko-neretvanske županije - Izvornik, svibanj 2020. koji je izradio Zavod za prostorno

uređenje Dubrovačko-neretvanske županije.

IV.

Pročišćeni tekst Odredbi za provođenje i grafičkog dijela Prostornog plana Dubrovačko-

neretvanske županije objavit će se u elektroničkom i analognom obliku te će biti dostupan

javnosti na mrežnim stranicama Dubrovačko-neretvanske županije i Zavoda za prostorno

uređenje Dubrovačko-neretvanske županije.

V.

Pročišćeni tekst Odredbi za provođenje Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije


__________________________________________________________________________


objavit će se u "Službenom glasniku Dubrovačko-neretvanske županije".

VI.

Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.

TOČKA 13.

Prijedlog odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja za koncesiju na

pomorskom dobru za gospodarsko korištenje dijela pomorskog dobra ispred

Ville Sheherezade, Grad Dubrovnik

Ivo Klaić, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i more uvodno je obrazložio ovu točku

dnevnog reda.

Marinko Pažin, predsjednik Odbora za gospodarski razvitak iznio je zaključak odbora za ovu,

ali i za sljedeće dvije točke dnevnog reda.

Odbor je dao pozitivno mišljenje za točke 13., 14. i 15., te ih prosljeđuje Županijskoj skupštini

na raspravu i donošenje.

Predsjednica Županijske skupštine otvorila je raspravu po predloženoj točki.

Marko Giljača rekao je da je prošli put raspravljao o ovoj točki i da mu je drago što je

provedena uknjižba. Napomenuo je da je u isto vrijeme provedena uknjižba i ispred Vile

Argentine, za koju smo već prije dali koncesiju.

Drago mu je također da su se na natječaj javili Jadranski luksuzni hoteli, a ne Vila Šeherezada,

jer je to upravo ono na što je upozoravao - da bi bilo dobro da privatne vile ne dobivaju

koncesije na javno pomorsko dobro ispred. Ovo je puno bolja varijanta.

Usmeno je htio predložiti jedan amandman, a to je da se svugdje u tekstu umjesto "Villa

Sheherezade" stavi izvorno ime, kako je bilo. U Dubrovniku ovaj oblik imena nije uvriježen,

niti je poznat, pa treba pisati "Vila Šeherezada", ili izvorni oblik kako je pisalo na ulazu "Vila

Shahrezade."

Pročelnik Ivo Klaić zahvalio se vijećniku na sugestiji. Koncesija koja se daje uvijek je po

česticama, tako da tu nemamo formalni spor, tako da u obliku amandmana nema potrebe, no s

obzirom da nakon odluke potpisuju ugovor, u njemu se mogu detaljno urediti odnosi i

promijeniti naziv u skladu s očuvanjem tradicije.

Vijećnik Giljača prihvatio je prijedlog pročelnika, tako da nije bilo glasovanja o njegovu

amandmanu.


odluke.


__________________________________________________________________________


Jednoglasno (26 glasova "ZA) donesena je

ODLUKA

o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja za koncesiju na pomorskom dobru za

gospodarsko korištenje dijela pomorskog dobra ispred Ville Sheherezade, Grad

Dubrovnik


TOČKA 14.

Prijedlog odluke o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja za koncesiju na

pomorskom dobru za gospodarsko korištenje dijela pomorskog dobra – plaža

„Copacabana“, Grad Dubrovnik

Ivo Klaić, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo i more iznio je uvodno obrazloženje.

Vijećnici su čuli stav Odbora za gospodarski razvitak, pa je predsjednica Županijske skupštine

otvorila raspravu po predloženoj točki.

Maro Kristić rekao je da je ovo jedan od primjera koncesije koji pokazuje koliko je postupak

dodjele koncesije zahtjevan i složen, pa mora pohvaliti ulogu Povjerenstva koje je ispunilo

svoju funkciju, pregledalo obje ponude i donijelo ispravnu odluku.

Kristina Ćurčija podsjetila je na sve one situacije koje smo mogli pročitati u medijima, gdje su

se građani žalili da im koncesionari zabranjuju da stave "šugaman". Konkretno za ovu

koncesiju, prije par godina postojala je velika tabla na kojoj je pisalo "zabrana donošenja

hrane".

Možda bi bilo dobro da na tim ulazima pod koncesijom piše "koncesija otvorenog tipa",

prostor "taj i taj" i koliko je prostora pod koncesijom, pod određenim pravilima, kako se ne bi

događalo da koncesionari koncesiju tumače na svoj način.

Slična situacija je bila i na Banjama, gdje je uvijek bio sukob gdje i do kud stoje ležaljke, a

gdje mogu biti građani na plaži.


odluke.

Jednoglasno, (26 glasova "ZA"), donesena je


__________________________________________________________________________


ODLUKA

o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja za koncesiju na pomorskom dobru za

gospodarsko korištenje dijela pomorskog dobra – plaža „Copacabana“, Grad

Dubrovnik


TOČKA 15.

Prijedlog rješenja o izmjenama i dopunama Rješenja o imenovanju

Povjerenstva za praćenje izvršavanja odluka i ugovora o koncesiji na

pomorskom dobru

Teo Andrić, predsjednik Odbora za izbor i imenovanja iznio je zaključak odbora za ovu i druge

dvije točke iz nadležnosti odbora.

Odbor je jednoglasno donio zaključak da se ove točke prihvate i proslijede Županijskoj

skupštini na raspravu i donošenje.

Jednoglasno (25 glasova "ZA"), bez rasprave, doneseno je

R J E Š E NJ E

o izmjenama i dopunama Rješenja o imenovanju Povjerenstva za praćenje izvršavanja

odluka i ugovora o koncesiji na pomorskom dobru

I.

U Rješenju o imenovanju Povjerenstva za praćenje izvršavanja odluka i ugovora o koncesiji

na pomorskom dobru („Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije“ broj 4/19. i

12/19.) u točki I. mijenja se podtočka 2. i 3., na način da sada glasi:

2. Maro Pavlović, promjenjivi član, predstavnik Upravnog odjela za izdavanje i provedbu

dokumenata prostornog uređenja i gradnje Grada Dubrovnika,

3. Joško Vlašić, promjenjivi član, predstavnik Ministarstva mora, prometa i infrastrukture,

Uprava sigurnosti plovidbe, Lučka kapetanija Dubrovnik.

II.

U preostalom dijelu Rješenje o imenovanju Povjerenstva za praćenje izvršavanja odluka i

ugovora o koncesiji na pomorskom dobru ostaje nepromijenjeno.


__________________________________________________________________________


III.

Ovo Rješenje stupa na snagu danom donošenja i objavit će se u "Službenom glasniku

Dubrovačko-neretvanske županije".

TOČKA 16.

Prijedlog odluke o izmjeni Odluke o imenovanju doktora medicine

(mrtvozornika) ovlaštenih za utvrđivanje vremena i uzroka smrti građana

umrlih izvan zdravstvene ustanove za područje Dubrovačko-neretvanske

županije

Jelena Dadić, pročelnica Upravnog odjela za društvene djelatnosti uvodno je obrazložila ovu

točku dnevnog reda.

Jednoglasno (25 glasova "ZA") , bez rasprave, donesena je

O D LU K A

o izmjeni Odluke o imenovanju doktora medicine (mrtvozornika) ovlaštenih za

utvrđivanje vremena i uzroka smrti građana umrlih izvan zdravstvene ustanove za

područje Dubrovačko-neretvanske županije

Članak 1.

U Odluci o imenovanju doktora medicine (mrtvozornika) ovlaštenih za utvrđivanje vremena i

uzroka smrti građana umrlih izvan zdravstvene ustanove za područje Dubrovačko-neretvanske

županije, KLASA: 500-01/19-01/51; URBROJ: 2117/1-04-19-03 od 8. srpnja 2019. godine

mijenja se članak 2. u dijelu ''PODRUČJE DJELOKRUGA RADA DOMA ZDRAVLJA „DR.

ANTE FRANULOVIĆ VELA LUKA'' ORDINACIJA LASTOVO pod rednim brojem 2. na

način da se umjesto mjesto Ambroz Bambo – Šutić, dr. med., imenuje Jelena Mamić, dr. med.

Članak 2.

Ostale odredbe Odluke ostaju nepromijenjene.

Članak 3.

Ova Odluka stupa na snagu s danom donošenja, a objavit će se u ''Službenom glasniku

Dubrovačko-neretvanske županije''.


__________________________________________________________________________


TOČKA 17.

Prijedlog odluke o izmjeni Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o

osnivanju i imenovanju članova Vijeća za prevenciju na području Dubrovačko-


Jelena Dadić, pročelnica nadležnog Upravnog odjela iznijela je uvodno obrazloženje.


ODLUKA

o izmjeni Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju i imenovanju

članova Vijeća za prevenciju na području Dubrovačko-neretvanske županije

Članak 1.

U Odluci o izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju i imenovanju članova Vijeća za

prevenciju Dubrovačko-neretvanske županije ("Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske

županije", broj 1/18) mijenja se u članku 1. točka 14. i glasi: Predstavnik Dubrovačke

biskupije, p. Vinko Maslać, DI umjesto dosadašnjeg člana p. Pero Mijić-Barišić, DI.

Članak 2.

Ostale odredbe Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju i imenovanju članova

Vijeća za prevenciju Dubrovačko-neretvanske županije ostaju nepromijenjene.

Članak 3.

Ova Odluka stupa na snagu 8 dana od dana objave u "Službenom glasniku Dubrovačko-

neretvanske županije."

TOČKA 18.

Prijedlog odluke o produljenju važenja Županijske razvojne strategije DNŽ

2016.- 2020.

g. Darko Knežević, pomoćnik pročelnice Upravnog odjela za poslove Župana, Županijske

skupštine i opću upravu iznio je uvodno obrazloženje rekavši da su dopisom Ministarstva

regionalnog razvoja i fondova EU od 20. travnja 2020.g., a zbog specifičnih okolnosti koje su

odgodile donošenje nacionalne razvojne strategije i srednjoročnog akta strateškog planiranja,

koji definira nacionalnu politiku regionalnog razvoja, predloženo je produljenje važenja

postojećih županijskih razvojnih strategija na razdoblje od godinu dana.

g. Davor Mihaljević, predsjednik Odbora za razvoj lokalne i područne (regionalne)

samouprave iznio je stav odbora, kojim se Županijskoj skupštini dostavlja na raspravu i

donošenje ova odluka, kako je navedena u prijedlogu predlagatelja.


__________________________________________________________________________



O D L U K A

o produženju trajanja Razvojne strategije

Dubrovačko – neretvanske županije

2016. – 2020.

I.

Utvrđuje se da je Razvojna strategija Dubrovačko – neretvanske županije 2016. – 2020.

donesena na 18. sjednici Županijske skupštine, održanoj 16. prosinca 2016.

II.

Razvojnoj strategiji Dubrovačko – neretvanske županije 2016. – 2020. iz točke I. ove odluke

produžuje se trajnost do 31. prosinca 2021. godine.

III.

Ova odluka stupa na snagu danom donošenja, a objavit će se u "Službenom glasniku

Dubrovačko – neretvanske županije"

TOČKA 19.

Prijedlog statutarne odluke o izmjenama i dopunama Statuta Dubrovačko-


g. Ante Damić, predsjednik Odbora za Statut i Poslovnik, kao predlagatelj, iznio je stav

odbora, koji je jednoglasno donio zaključak i proslijedio Županijskoj skupštini na raspravu i

donošenje prijedlog statutarne odluke koja sadrži sve izmjene koje su potrebne radi

usklađivanja našeg statuta sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i

područnoj (regionalnoj) samoupravi.

dr.sc. Vilma Kosović, dr. med., predsjednica Županijske skupštine, otvorila je raspravu po

predloženoj točki.

Maro Kristić rekao je da je Županija s danom 1.1.2020. godine preuzela zaposlenike i poslove

Ureda državne uprave. Zakon je ostavio rok za usklađenje Statuta od 60 dana, u kojem smo

morali to učiniti, znači do konca veljače i početka ožujka.

To se radi danas, a upozorava na to jer smo se "na taj način možda izložili nekim postupcima

koji se mogu voditi jer Ured državne uprave prenosi sa sobom cijeli niz upravnih postupaka


__________________________________________________________________________


koji se vode. Postoje i pravni lijekovi i žalbe na te postupke. Dakle, ubuduće moramo voditi

računa o ovakvim rokovima, jer to su prevažne stvari", naglasio je vijećnik Kristić.

Predsjednica je zaključila raspravu i stavila na glasovanje prijedlog odluke.

Jednoglasno (27 glasova "ZA"), donesena je

Statutarna odluka o izmjenama i dopunama Statuta

Dubrovačko-neretvanske županije

(Statutarna odluka se prilaže zapisniku i čini njegov sastavni dio)

TOČKA 20. - TOČKA 28.

Ponude po pravu prvokupa

Predsjednica Županijske skupštine rekla je da se prema prijedlozima zaključaka ponude po

pravu prvokupa ne prihvaćaju.

Otvorila je raspravu za sve točke koje se odnose na prvokupe, nakon čega predlaže da se za

svaku glasa pojedinačno.

Zaključila je raspravu i stavila na glasovanje jednu po jednu točku dnevnog reda.

Jednoglasno (sa 26 glasova "ZA") donesena je slijedeća

O D L U K A

Ne prihvaća se ponuda Zupčić Anđele, Kasik Ružice, Beš Dragutina, Beš Gorana, Obrvan Ane

i Spužević Gorana, za prodaju nekretnine: čest. zgr. 2768 i čest. zem. 1415, z. ul. 2878, k.o.

Dubrovnik, u naravi ruševna kuća i dvorište ukupne površine 879 m², po cijeni od 480.000.- €

(protuvrijednost u kunama).


O D L U K A

Ne prihvaća se ponuda Marije Cobenzl - Trkulja, za prodaju nekretnine: čest. zgr. 190/2 i

191/1 z. ul. 100, k.o. Gruž, po cijeni od 275.000.- € (protuvrijednost u kunama).


__________________________________________________________________________



O D L U K A

Ne prihvaća se ponuda PRIMORJE GRADNJE d.o.o., za prodaju nekretnine: čest. zgr. 2595,

z. ul. 2408, k.o. Dubrovnik, po cijeni od 400.000.- € (protuvrijednost u kunama).


O D L U K A

Ne prihvaća se ponuda Đenite Muzurović Pašić i Resada Pasica, za prodaju nekretnine: čest.

zgr. 2374, z. ul. 758, k.o. Dubrovnik, u naravi prizemlje i prvi pod, površine 43 m², po cijeni

od 300.000.- € (protuvrijednost u kunama).


O D L U K A

Ne prihvaća se ponuda Vere Krijan, za prodaju nekretnine: čest. zgr. 52, z. ul. 111, k.o. Orebić,

u naravi kuća stojna na adresi Geta 4 u Orebiću, površine 32 m², po cijeni od 90.000.- €

(protuvrijednost u kunama).


O D L U K A

Ne prihvaća se ponuda Nikše Kovačića, za prodaju nekretnine: čest. zgr. 2323/2, z. ul. 1398,

k.o. Dubrovnik, u naravi kuća površine 38 m², po cijeni od 350.000.-€ (protuvrijednost u

kunama).


__________________________________________________________________________



O D L U K A

Ne prihvaća se ponuda Nikše Gavrilica, za prodaju nekretnine: 1/3 prava vlasništva čest. zgr.

1583, z. ul. 69, k.o. Dubrovnik, u naravi kuća u povijesnoj jezgri na adresi Čubranovićeva 4,

površine 53 m², po cijeni od 170.000.- € (protuvrijednost u kunama).


O D L U K A

Ne prihvaća se ponuda Jelene Mitrović Bacelj, za prodaju nekretnine: suvlasnički dijelovi na

čest. zgr. 169/1 i 169/2, z. ul. 176, k.o. Dubrovnik, te čest. zgr. 168, z. ul. 1547, k.o.

Dubrovnik, u naravi suvlasnički dijelovi na kući i okućnici na adresi Branitelja Dubrovnika 52

i Između tri crkve 2, po cijeni od 400.000.- € (protuvrijednost u kunama).


O D L U K A

Ne prihvaća se ponuda Danijela Marelića, za prodaju nekretnine: čest. zgr. 2144 i 2145, z. ul.

1237, k.o. Dubrovnik, u naravi stan u prizemlju etažno vlasništvo E-2, površine 51,20 m², po

cijeni od 220.000.-€ (protuvrijednost u kunama).

Prije zaključenja sjednice predsjednica Županijske skupštine ispričala se svim vijećnicama i

vijećnicima, kolegama koji su podnijeli zahtjev za sazivanje tematske sjednice. O tom zahtjevu

danas je prvi put čula na početku sjednice od kolege Jerkovića, koji je to rekao kod utvrđivanja

dnevnog reda.

Dodala je da je "zaprepaštena činjenicom da je nadležne županijske službe nisu o tome

obavijestile, jer bi poštujući Statut i Poslovnik tu tematsku sjednicu već sazvala, a vjerojatno bi

je i odradili."

Tražit će hitno očitovanje, ali isto tako i utvrđivanje odgovornosti nadležnih županijskih službi

zbog ovoga. Također je dodala da je u protekla tri mjeseca bila stalno u bolnici, u dvije smjene,

subotama i nedjeljama, po naputku Ministra zdravstva, radi nadoknada. Isto tako, rekla je da

joj je kolega Jerković nakon pauze rekao da taj podneseni zahtjev za tematskom sjednicom će


__________________________________________________________________________


ići pod današnjim datumom, tako da će odmah postupiti po istom, sukladno Poslovniku i

Statutu.

Budući da je ovim dnevni red sjednice iscrpljen, predsjednica Županijske skupštine, zaključila

je sjednicu u 17,22 sati.

Tajnik Predsjednica

Županijske skupštine Županijske skupštine

Arian Čustović, dipl. iur. dr. sc. Vilma Kosović, dr. med.

16. sjednica Županijska skupština

Documents