document1

Download Document1

Post on 31-Oct-2014

342 views

Category:

Documents

3 download

Embed Size (px)

DESCRIPTION

1

TRANSCRIPT

OnkologijaDoc.dr. Mirsad Hodzic Uvod u onkologiju Svakodnevne promjene Inovacije Nove spoznaje ali i Nepoznanice Bliska i temeljita saradnja znanstvenika od molekularne pa sve do klinicke razine Teznja zajednickom cilju u dijagnostici i terapiji zlocudnih tumora Potreba za timskim radom specijalista Klinicke onkologije Hirurske onkologije Internisticke onkologije Obiteljske medicine Radiologije Patologije Citologije Eksperimentalne onkologije Epidemiologije Palijativne njege Ravnopravnost u timu uz najvisi i najzahtjevniji oblik saradnje bez prave hijerarhije prema vaznosti Krajnji zajednicki cilj je sto vise pomoci bolesniku sa zlocudnim tumorom Gotovo svi lijecnici (bez obzira na struku i uzu specijalnost) se u svom radu susrecu sa onkoloskom problematikom i svaki je primoran biti onkolog Osnovni cilj lijecnika je izlijeciti bolesnika Postoje stanja kada su i lijecnik i bolesnik svjesni da to nije moguce Zato u zbrinjavanju onkoloskih bolesnika do izrazaja dolaze razliciti psiholoski, socijalni, eticki, ali i emotivni razlozi Eticki zahtjevi koji se postavljaju pred lijecnika vrlo su specificni za ovo podrucje medicine Najteze je donositi odluke u situacijama za koje ne postoje jasna pravila i utvrdjena stajalista Lijecnik mora istodobno zadrzati Otvorenost Kriticnost prema razlicitim pristupima Ne smije bez jasnih razloga odbaciti ni jedan cimbenik kojim bi na bilo koji nacin mogao pomoci bolesniku, pa makar se to odnosilo i na neznatno poboljsanje kvaliteta zivota Posebno je slozen, i cesto mucan, psihosocijalni izazov koji se postavlja pred lijecnika u svakodnevnom kontaktu s bolesnikom i njegovom obitelji Posebice kad se radi o bolesnicima u terminalnoj fazi ili bolesnicima s neizljecivim vrstama raka

1

Lijecnik kiji se bavi onkologijom mora prepoznati ulogu teorijske i eksperimentalne onkologije koja je danas sve cesce temelj klinickoj nadogradnji i implementaciji Upravo zahvaljujuci takvoj spezi, tokom proteklih desetljeca postignut je vrlo primjetan napredak u lijecenju i prognozi bolesnika s ovom teskom bolescu Danas se na rak vise ne gleda kao na smrtnu presudu, vec kao i na mnoge hronicne bolesti Dakle, bolest od koje se moze umrijeti, ali i s kojom se moze dugo i kvalitetno zivjeti, a vise od polovine bolesnika i potpuno izlijeciti Svrha ovog predmeta je pruziti racionalni sazetak golemog teorijskog i prakticnog znanja koje se desetljecima prikupljalo u borbi protiv raka Pomoci studentima medicine u razumijevanju vecine problema vezanih uz bavljenje tom vrlo specificnom, ali istovremeno i interdisciplinarnom i izazovnom granom medicine

Biologija raka1.1. Geni i nastanak rakaTri su osnovne skupine gena koji su vazni za nastanak tumora Onkogeni Tumor supresorski geni Geni za popravak pogresaka u DNA molekuli Onkogeni su promijenjena inacica normalnih celijskih gena koje nazivamo proto onkogenima Proteinski produkti onkogena nazivaju se onkoproteinima Do aktivacije onkogena moze doci na tri nacina Zbog mutacija u samom genu Hromozomskih promjena Kao posljedica amplifikacije Tumor supresorski geni jesu geni ciji gubitak ili inaktivacija dovode do nastanka raka; najvise istrazivani tumor supresorski gen je gen p53 Do tumorske transformacije celija moze doci i djelovanjem na kontrolne tacke u kojima se provjerava je li celija spremna uci u sljedecu fazu celijskog ciklusa ili djelovanjem na gene koji sudjeluju u popravki pogresaka DNA

1.2. Hromozomske promjene i rakU vecini tumora primijecene su promjene u broju i gradji hromozoma, od kojih su neke specificne za odredjenu vrstu tumora Analiza karakteristicnih hromozomskih promjena pomaze pri Postavljanju dijagnoze, Odredjivanju prognoze i Pracenju terapije u bolesnika s tumorom 2

Ona takodjer omogucuje otkrivanje gena bitnih za nastanak i progresiju tumora te pronalazak novih lijekova za rak Vaznu ulogu u nastanku tumora, odnosno u kontroli nastanka tumora, imaju mehanizmi povezani sa skracivanjem krajeva hromozoma (telomera) i s ekspresijom telomeraze

1.3. irenje rakaMetastaziranje je irenje tumora u udaljene dijelove tijela prenosom tumorskih elija krvlju i limfom. Metastaziranje je ono svojstvo tumora koje najvie oteava lijeenje i u velikoj mjeri je odgovorno za smrtnost bolesnika s tumorom. Metastaziranje je sloen proces koji se zbiva u vie koraka i samo najmalignije tumorske elije mogu stvoriti udaljenu metastazu. Da bi tumorske elije ule u krvotok, moraju najprije prodrijeti kroz bazalnu membranu u procesu koji se naziva tumorskom invazijom. Da bi tumor narastao do veliine vee od 2 mm, mora procesom tumorske angiogeneze stvoriti vlastiti sistem krvnih ila. Tumorska je angiogeneza sloen aktivni proces u kojem uestvuju i tumorske elije i endotelne elije preko razliitih faktora koji potiu ili koe angiogenezu. Angiogeneza je vana i za odredjivanje prognoze i kao cilj lijeenja bolesnika s tumorom.

1.4 Imunoloki sistem i rakIako imunoloki sistem moe prepoznati tumor i pokrenuti reakciju protiv njega, ta imunoloka reakcija redovno nije uinkovita. Otkriven je veliki broj tumorskih antigena koje prepoznaju elije imunolokog sistema koje reagiraju specifino protiv tumora. Veina do sada otkrivenih tumorskih antigena nije specifina za tumor, nego je prisutna i u nekim zdravim tkivima. Najvaniju ulogu u imunolokoj reakciji na tumor imaju mehanizmi elijske imunosti, posebno CD8+ limfociti T. Otkriveni su razliiti mehanizmi kojima se tumor titi od imunoloke reakcije domaina.

2. Etiologija rakaKarcinogeni se dijele na ogzogene i endogene. U egzogene karcinogenike ubrajaju se razliiti hemijski, fizikalni i bioloki karcinogenici, dok su najvaniji endogeni karcinogenici slobodni radikali kisika. Sama preobrazba elije iz normalne u zloudnu dugotrajan je i stupnjeviti proces koji je u mnogim pojedinostima jo nedovoljno jasan.

3

3. Epidemiologija rakaIncidenca raka u BiH u odnosu prema drugim zemljama u svijetu je srednje visoka. Zbog starenja populacije, u budunosti se moe oekivati povean broj bolesnika koje treba dijagnosticirati i lijeiti. Ako izostanu intenzivne mjere primarne prevencije, incidenca velikog broja malignih tumora e se poveavati. Naglasak treba staviti i na rano otkrivanje u pretklinikoj fazi probir (sreening). Napredak metoda terapije raka (transplantacija, intenzivna kemoterapija, imunoterapija, redaioterapija) vjerovatno e produiti preivljavanje nekih bolesnika, ali nee imati uinka na ukupnu incidencu zloudnih bolesti.

4. Dijagnosticki postupci4.1. Anamneza i fizikalni pregled Temelje pravodobne dijagnoze raka cini anamneza i fizikalni pregled Uz prisutne tegobe koje su nacelno glavni kljuc u postavljanju dijagnoze treba obratiti pozornost na bracnu i spolnu anamnezu, zanimanje bolesnika, prijasnje bolesti Funkcionalni status, tj. bolesnikova aktivnost izazava se upotrebom ljestvice opceg stanja po Karnofskom Fizikalni pregled u klinickoj ankologiji trebao bi ukljucivati Palpaciju dojki Digitorektalni pregled Palpaciju svih limfnih cvorova Palpaciju testisa Palpaciju stitne zlijezde Vrlo temeljit pregled koze cijelog tijela

DIJAGNOSTIKI POSTUPCI4.1. Anamneza i fizikalni pregledTemelje pravodobne dijagnoze raka cini anamneza i fizikalni pregled Uz prisutne tegobe koje su nacelno glavni kljuc u postavljanju dijagnoze treba obratiti pozornost na bracnu i spolnu anamnezu, zanimanje bolesnika, prijasnje bolesti Funkcionalni status, tj. bolesnikova aktivnost izazava se upotrebom ljestvice opceg stanja po Karnofskom Fizikalni pregled u klinickoj ankologiji trebao bi ukljucivati Palpaciju dojki Digitorektalni pregled Palpaciju svih limfnih cvorova Palpaciju testisa Palpaciju stitne zlijezde Vrlo temeljit pregled koze cijelog tijela

4

Karnofski skor skalaSkor Znacenje 100....normalno; negira tegobe, nema evidentne bolesti 90sposobnost za normalnu aktivnost; minorni simptomi 80normalna aktivnost sa naporom; neki simptomi 70sopstvena njega; nesposoban za normalne aktivnosti 60zahtijeva povremenu pomo; sopstvena njega u veini 50zahtijeva ozbiljnu pomo i uestalu njegu 40nesposobnost; zahtijeva specijalnu njegu i pomo 30.........ozbiljna nesposobnost; hospitaliziran, bez iminentnog 20teka bolest; potrebna aktivna njega 10moribundnost; progresivno rapidno pogoranje

potreba smrtnog ishoda

4.2. Konvencionalna rentgenska dijagnostikaPodjela radioloskih metoda Neinvazivna dijagnostika 1. Konvencionalna radiologija 2. Ultrazvucna dijagnostika (UZV) 3. Kompjutorizirana tomografija (CT) 4. Magnetna rezonancija (MRI) Invazivna dijagnostika 1. Angiografija 2. Mijeloradikulografija 3. Terapijska angiografija

Konvencionalna radiologijaLokomotorni sistemRentgenska podjela kostanih tumora Osteoliticki razaraju kostanu strukturu Osteoplasticni stvaraju kost Mogu se vidjeti i mjesovite lezije Najcesci je osteosarkom Najcesce oko koljena U ranoj zivotnoj dobi Vrlo agresivna destrukcija kostanog tkiva ili pak stvaranje kosti Siri se u meka tkiva Metastaze Prisutne u oko 25% umrlih od maligne bolesti Gotovo svi maligni tumori mogu metastazirati u kosti U zena najcesce karcinom dojke U muskaraca karcinom prostate 5

Respiratorni sistemNajcesci tumori pluca su karcinomi Ujedno najcesca maligna neoplazma u muskaraca Benigni tumori pluca su rijetki (oko 2%) Radioloska dijagnostika je osnovna metoda (PA i profil) Do 30% zlocudnih bolesti u svom toku razvije metastaze u plucima koje su cesto ujedno i prvi znak maligne bolesti Hematogene najcesce multiple, okrugle, homogene sjene razlicite velicine Limfogene kao uvecanja medijastinalnih limfnih cvorova ili limfangitis karcinomatoza

Probavni sistemDijaskopska kontrastna pretraga s ciljanim snimkama Barijev konstrast uvodi se gutanjem za pregled jednjaka i zeludca, a rektalnim putem za pregled kolona Tanko crijevo se pregleda postupnim uvodjenjem barijeva kontrasta per os ili transnazalnim uvodjenjem katetera u proksimalni dio dvanaeste

Recommended

View more >