Zaštita Osobnih Zaštita Osobnih podataka na podataka na

internetuinternetu

Što je to zaštita podataka?Što je to zaštita podataka?

Zaštita podatakaZaštita podataka - proces kojim se - proces kojim se osigurava podatke od oštećenja pri osigurava podatke od oštećenja pri prijenosu i kontrolira pristup prijenosu i kontrolira pristup podatcima u računalupodatcima u računalu

Enkripcija podatakaEnkripcija podataka

Enkripcija podataka je tehnologija za Enkripcija podataka je tehnologija za zaštitu podataka koja šifrira podatke zaštitu podataka koja šifrira podatke na tvrdom disku. Enkripcija diska se na tvrdom disku. Enkripcija diska se može vršiti u obliku softvera ili može vršiti u obliku softvera ili hardvera. hardvera.

Sigurnosne kopijeSigurnosne kopije

Sigurnosne kopije (eng. backup) se Sigurnosne kopije (eng. backup) se rade kako bi se korisnici osigurali od rade kako bi se korisnici osigurali od gubitka podataka, koje kasnije ne bi gubitka podataka, koje kasnije ne bi mogli vratiti. mogli vratiti.

Maskiranje podatakaMaskiranje podataka

Maskiranje strukturiranih podataka Maskiranje strukturiranih podataka je proces prikrivanja (maskiranja) je proces prikrivanja (maskiranja) određenih podataka u tablici baze određenih podataka u tablici baze podataka kako bi podatci bili podataka kako bi podatci bili osigurani i korisnikove informacije osigurani i korisnikove informacije osjetljivog sadržaja ne bi mogle osjetljivog sadržaja ne bi mogle «procuriti» iz autorizirane okoline. «procuriti» iz autorizirane okoline.

Brisanje podatakaBrisanje podataka

Brisanje podataka je metoda kojom Brisanje podataka je metoda kojom se u potpunosti uništavaju svi se u potpunosti uništavaju svi elektronski podatci na tvrdom disku elektronski podatci na tvrdom disku ili nekom drugom digitalnom mediju ili nekom drugom digitalnom mediju kako bi se osigurali da podatci ili kako bi se osigurali da podatci ili informacije ne procure nakon što se informacije ne procure nakon što se uređaj prestane koristiti. uređaj prestane koristiti.

Centar za sigurniji internetCentar za sigurniji internet

Centar za sigurniji InternetCentar za sigurniji Internet ( (CSICSI) je ) je hrvatski nacionalni centar za sigurnost hrvatski nacionalni centar za sigurnost djece na internetu, osnovan 5. lipnja 2012 djece na internetu, osnovan 5. lipnja 2012 godine u Zagrebu .godine u Zagrebu .

Misija Centra za sigurniji internet je Misija Centra za sigurniji internet je postojanje referentnog centra znanja i postojanje referentnog centra znanja i vještina koji postavlja standarde u vještina koji postavlja standarde u sigurnosti korištenja interneta te pomicanje sigurnosti korištenja interneta te pomicanje vrijednosti internetskih tehnologija na vrijednosti internetskih tehnologija na dobrobit šire društvene zajednice .dobrobit šire društvene zajednice .

Što je to internetŠto je to internet

InternetInternet je javno dostupna globalna je javno dostupna globalna paketna podatkovna mreža koja paketna podatkovna mreža koja zajedno povezuje računala i zajedno povezuje računala i računalne mreže korištenjem računalne mreže korištenjem istoimenog protokolaistoimenog protokola

Internet je osnovan 1969. godine u Internet je osnovan 1969. godine u SAD-u od strane američkog SAD-u od strane američkog Ministarstva obrane. Ministarstva obrane.

Loše strane internetaLoše strane interneta

Računalni virusRačunalni virus je računalni program je računalni program koji može "zaraziti" druge programe koji može "zaraziti" druge programe tako da u njih unese kopiju samog tako da u njih unese kopiju samog sebe (koja može biti modificirana). sebe (koja može biti modificirana). Virus se može proširiti računalnim Virus se može proširiti računalnim sustavom ili mrežom koristeći se sustavom ili mrežom koristeći se ovlastima korisnika koji su zaraženi. ovlastima korisnika koji su zaraženi. Svaki program koji je zaražen postaje Svaki program koji je zaražen postaje virus i tako zaraza raste .virus i tako zaraza raste .

Loše strane internetaLoše strane interneta

Računalnim virusima se često Računalnim virusima se često nazivaju i drugi štetni programi, nazivaju i drugi štetni programi, npr. Trojanski konj i crvi, iako npr. Trojanski konj i crvi, iako oni zapravo ne inficiraju oni zapravo ne inficiraju datoteke, već imaju druge datoteke, već imaju druge funkcije, na primjer širenje funkcije, na primjer širenje mrežom (crvi) te krađa mrežom (crvi) te krađa korisničkih lozinki i brojeva korisničkih lozinki i brojeva kreditnih kartica .kreditnih kartica .

Vrste računalnih virusa Vrste računalnih virusa boot sektor virusi – napadaju Master boot sektor boot sektor virusi – napadaju Master boot sektor parazitski – zaraze izvršne datoteke dodavanjem parazitski – zaraze izvršne datoteke dodavanjem

svog sadržaja u strukturu programa svog sadržaja u strukturu programa svestrani virusi – napadaju boot sektore i izvršne svestrani virusi – napadaju boot sektore i izvršne

programe programe virusi pratioci – stvori .com datoteku koristeći ime virusi pratioci – stvori .com datoteku koristeći ime

već postojećeg .exe programa i ugradi u nju svoj već postojećeg .exe programa i ugradi u nju svoj kod kod

link virusi – u trenu inficiraju napadnuti računalni link virusi – u trenu inficiraju napadnuti računalni sustav, može izazvati pravi kaos na disku sustav, može izazvati pravi kaos na disku

makro virusi – imaju mogućnost da sami sebe makro virusi – imaju mogućnost da sami sebe kopiraju, brišu i mijenjaju dokumente kopiraju, brišu i mijenjaju dokumente

Hvala na paŽnji!Hvala na paŽnji!

Izradio: Antun Bačan 8.aIzradio: Antun Bačan 8.a

Mentor:Damir Ivančić, nast. inf.