12_ivana_oraic (1)

7/25/2019 12_Ivana_Oraic (1)

1/12

213

PRIJELAZNI GLAGOLI S CILJNOM USMJERENOU

U radu se na temelju usporedbe s glagolima kretanja analiziraju prijelazniglagoli s kojima se povezuje prilog kamote se pokuava obrazloiti zato uzte glagole, kao i uz glagole kretanja, u pitanjima dolazi upravo taj prilog, ane priloggdje.

1.

Glagoli su kretanja posebna skupina glagola. Ovisno o tome to se eli izra-ziti, mogu odgovarati na pitanja odakle?,dokle?,kamo?,kuda?.U ovom raduposebno emo se pozabaviti onim znaenjem koje se izraava nekim glagolomkretanja kada on odgovara na pitanje kamo?, a to je znaenje svretka rad-nje, zavrne toke, cilja kretanja... (Jurevi 1997:49). Veina govornika hrvat-skoga jezika esto zamjenjuje prilog kamoprilogomgdje, kojemu je znaenjeneko mjesto, odnosno prostorni okvir vrenja radnje (Jurevi 1997:49). Urazgovornome jeziku ta je pojava skoro postala pravilo.

Osim glagola kretanja postoji odreeni broj glagola koji takoer odgovara-

ju na pitanje kamo?, premda mnogi govornici hrvatskoga jezika te glagole, kaoi glagole kretanja, povezuju s prilogomgdje. Cilj je ovoga rada uoiti u kojimse znaenjskim skupinama nalaze glagoli koji nisu glagoli kretanja, a mogu od-govarati na pitanje kamo?i obrazloiti zato se upravo uz njih pojavljuje pita-nje kamo?, a ne pitanjegdje?.

U jezinim su prirunicima mjesni prilozi kamo igdjedefinirani na sljede-i nain. UHrvatskome jezinom savjetnikuza mjesne priloge kamoigdjesto-ji sljedee:

Ivana OraiInstitut za hrvatski jezik i jezikoslovljeUlica Republike Austrije 16, HR-10000 [email protected]

UDK 811.163.42'367.625.1Izvorni znanstveni lanak

Rukopis primljen 14. VI. 2006.Prihvaen za tisak 24. X. 2006.

RASPRAVE INSTITUTA ZA HRVATSKI JEZIK I JEZIKOSLOVLJE 32 (2006)

12 Ivana Oraic_10 indd 21312 Ivana Oraic_10.indd 213 12 2 2007 15:32:2412.2.2007 15:32:24

7/25/2019 12_Ivana_Oraic (1)

2/12

Ivana Orai: Prijelazni glagoli s ciljnom usmjerenouRaspr. Inst. hrvat. jez. jezikosl., knj. 32 (2006), str. 213224

214

k=moprilog oznauje cilj kretanja Gdje putuje; ide? Kamo putuje,

ide?1

gdj ne dolazi uz glagole kretanja: ~ ide? Kamo ide?; iza sebe u odgo-voru trai lokativ: Gdje si bio? U Zadru;za cilj kretanja kamo2.

U Raguevoj Gramatici definicije su sljedee:

Naelno, tri osnovna priloga (kamo, kuda, gdje) odgovaraju trima znae-njima:

cilju kretanja:Kamo idete/putujete?

smjeru, pravcu kretanja:Kuda idete?

mjestu (ogranienome ili u mirovanju): Gdje radite?.

Prema tome se kriteriju po jezinoj normi trai da uz glagole kretanja koji-ma se odreuje cilj treba stajati prilog kamo(i prilozi koji mu odgovaraju ili suizvedeni od njega), npr.:

Idem tamo kamo ste me uputili.

Bio je ondje kamo nitko prije nije iao. (...)

Za mjesto radnje (koje se ne naputa pri kretanju; dakle, kad se ostaje u gra-nicama oznaenoga mjesta, bez obzira na kretanje) ima poseban prilog gdje(i njegove izvedenice):

Gdje su sada?(Ragu 1997:269270).

2.

Sintaksa Radoslava Katiia3posluila je u ovome radu kao izvor za imeno-vanje odreenih skupina glagola. Naime, u poglavlju pod nazivom Objekt na-vedene su skupine prijelaznih glagola koje se znaenjski razlikuju. U nekoli-ko se skupina takvih glagola nalaze glagoli koji odgovaraju na pitanje kamo?.4Evo skupin glagola uz koje moe stajati prilog kamo: 1. Prelazni su i nekiglagoli koji izriu tvarno ili duevno zahvaanje kakva predmeta koji se pritom

ne mijenja (Katii 1986:86). Za nae razmatranje interesantni su glagoli tipa

1 Definicija izHrvatskoga jezinog savjetnika, str. 686.2 Definicija izHrvatskoga jezinog savjetnika, str. 548.3 V. Katii 1986:8688.4 Naravno, nee biti navedene sve skupine i svi glagoli koje povezujemo s mjesnim prilo-

gom kamo, ve samo oni najuoljiviji primjeri. Uz te e se primjere dodati jo neki glagoli kojinisu navedeni u Sintaksi, ali bi se mogli svrstati u odgovarajue skupine kao dodatak glagolimakoji se ovdje obrauju, dakle onima koji odgovaraju na pitanje kamo?


7/25/2019 12_Ivana_Oraic (1)

3/12


215

udariti (za ovaj je rad relevantno znaenje:zadati udarac kome; lupiti, mlatnu-

ti)(Rjenik hrvatskoga jezika5

2000:1291),bosti (u znaenju: buiti, probada-ti ili pritiskati neim iljatim) (Rhj 2000:94),vabiti, poljubiti...Tima bi se mo-gli dodati i glagoli tipa mamiti, uvrstiti.Navest emo nekoliko primjera tih gla-gola u reenicama:

A kako je ustao, tako se i presavio u pasu, kao da ga je tko udariou plek-sus.(P. Pavlii)

Na naem je tavanu bila sobica, u kojoj je neko vrijeme stajalo kojeta, tome u nju mamilo. (V. Nazor).

2. Prelazni su i neki glagoli koji izriu radnju kojom se kakav predmet po-

mie u prostoru (Katii 1986:87). Takvi su:spustiti (za ovaj je rad relevan-tno znaenje: premjestiti s viega poloaja na nii) (Rhj 2000:1167),gurnu-ti,metnuti,staviti(u znaenju: metnuti,poloiti,uvui) (Rhj 2000:1176),sla-

gati (u znaenju:stavljati predmete jedne uz druge ili jedne na druge odree-nim redom) (Rhj 2000:1139),usipati,slati,tjerati(znaenje: tjerajui udalji-vati od sebe,izbacivati) (Rhj 2000:1258),nositi (u znaenju: nosei predava-ti,uruivati) (Rhj 2000:705),voziti (ovdje je relevantno znaenje: vozei pre-voziti,prenositi prijevoznim sredstvom) (Rhj 2000:1366). Tim bi se glagolimajo mogli dodati:baciti (u znaenju: odloiti,spremiti;istjerati,otpustiti;stavi-ti) (Rhj 2000:49),donijeti,odnijeti,dovesti (u znaenju: 1. vodei doi s kim;

2. vozei dopremiti) (Rhj 2000:208),odvesti (u znaenju: 1.vodei povesti sasobom,dovesti kamo;2. vozei prevesti,otpremiti) (Rhj 2000:739),odloiti,trpati,spremiti (u znaenju:staviti u neki prostor da stoji,da se uva;pohra-niti) (Rhj 2000:1166),smjestiti (postaviti to na neko mjesto) (Rhj 2003:1150),voditi (u znaenju: uzeti,primiti koga ili to i s njim ii prema odreenom mje-

stu) (Rhj 2003:1363).

Primjeri tih glagola u reenicama jesu:

Nato sam otiao k vratima, zakljuao ih i klju s ironinim podsmijehomspremiou dep svog prsluka. (U. Donadini)

...jer Cintek je ve ustao i glasno budio djevojke. Jednu je tjeraou staju, daide podojiti krave... (Ks. . alski)

3.Prelazni su i neki glagoli koji izriu radnju kojom se mijenja kretanje ka-kva predmeta (Katii 1986:88). Za nae razmatranje interesantni su glagolitipa usmjeriti.Tom bi se glagolu jo mogao dodati glagol uputiti (pokazati,reikomu put kojim e doi na odredite) (Rhj 2000:1314).

5 Iz praktinih emo razloga taj rjenik dalje zvati Rhj.


7/25/2019 12_Ivana_Oraic (1)

4/12


216

Navest emo primjer reenice s glagolom uputiti:

Istom to se podastnik vojniki obrati, da uputiGaju u njeku kuu, ako elis Petrom biti... (M. Kraljevi).

3.

Na temelju usporedbe glagola kretanja i gore spomenutih glagola mogu se uo-iti odreene znaajke. Milena ic-Fuchs u svojoj knjizi Znanje o jeziku i zna-nje o svijetuo glagolima kretanja kae sljedee: U najveem broju sluajeva ter-min nije popraen definicijom samog pojma i stoga ne postoji neki osnovni krite-rij koji bi mogao posluiti kao polazite za odreivanje glagola koji ulaze u jed-

nu takvu znaenjsku skupinu. Ipak, u nekoliko studija koje se bave glagolima kre-tanja daju se definicije, ... Ikegami je dao najopseniji prikaz glagola kretanja uengleskom jeziku i definira ih ovako (1970:87): Verbs of motion are understoodin this paper as those verbs which refer to changes in locus. (ic-Fuchs 1991:15).Znaenje je glagola kretanja promjena mjesta s odreenim ciljem kretanja, odmi-canje od neega ili primicanje k neemu, ulaenje ili izlaenje, Ti glagoli impli-ciraju neki put. Cilj kretanja kao jedna od osnovnih znaenjskih odrednica tih gla-gola utjee na obvezatnost pojavljivanja mjesnoga priloga kamou pitanjima. Ureenicama u kojima se javljaju glagoli kretanja subjekt mijenja svoj poloaj. Onje pokreta radnje, ali ujedno i entitet koji se kree (ic-Fuchs 1991:98). Veinomsu glagoli kretanja neprijelazni. ... a kod glagola kretanja aktivnost se svodi nakretanje vritelja, za koje u naelu nije potreban nikakav predmet (Sili Pranj-kovi2005:302).

Meutim, Milena ic-Fuchs u svojoj knjizi navodi da Nida6u svojim istrai-vanjima dolazi do zakljuka da neki glagoli kretanja mogu biti i prijelazni i ne-prijelazni, ali tu injenicu odbacuje i smatra je nebitnom. Na primjeru glagolawalk ic-Fuchs objanjava o kakvoj je prijelaznosti, odnosno tranzitivnosti ri-je. U svijet glagola kretanja ic-Fuchs unosi tri razliita mogua sintakti-ka okruenja glagola walk, to jest tipinost sintagmatskih odreenja izraenih

pojmovima intrazitivnost (skupina I), pseudotranzitivnost (skupina II) i tranzi-tivnost (skupina III)... (ic-Fuchs 1991:109).

I ...The child walked to the supermarket.The robot walked towards the spaceship.

6 Eugene Nida u knjizi Componential Analysis of Meaningobrauje glagole kretanja u en-gleskome jeziku.


7/25/2019 12_Ivana_Oraic (1)

5/12


217

II The children walked the village streets.

John walked ten miles.

III Peter walked them to the railway station. Young mothers walked their children to school. (ic-Fuchs 1991:

9697).

Glagoli kretanja zahtijevaju odreene dopune. ic-Fuchs u svojoj knjizispominje Bennettovu razliku izmeu lokativnih i direkcionalnih reenica. Afunction of a locative sentence is to specify where something is located. A di-

rectional sentence, on the other hand, describes a change of position. ... Direk-cionalne reenice, koje su za nau analizu vane jer pokuavamo sagledati gla-gole koji svojom semantikom strukturom nuno impliciraju promjenu mjesta,odreene su po Bennettu trima dubinskim padeima (1975:18), i to su I Izvor(Source), C Cilj (Goal) i P Put (Path) (ic-Fuchs 1991:99).

Vratimo se sada na gore spomenuta tri sintaktika okruenja glagola walk.Prvo sintaktiko okruenje glagola walk ic-Fuchs naziva intranzitivnou.Obvezatan je jedan od dubinskih padea: cilj, izvor, put uz napomenu da semogu pojaviti i po dva od njih ili ak sva tri. Reenice u drugoj skupininaziva prividno prijelaznima jer se na mjestu objekta nalazi imenika fraza

koja oznaava mjesto (ic-Fuchs 1991:100). Takav tip odnosa autorica nazivapseudotranzitivnim. Imenike fraze uz glagole najee oznaavaju put, ali semogu dodati i cilj i izvor. Tip odnosa u treoj skupini naziva tranzitivnim. Su-bjekti su u ulozi pokretaa radnje i entiteti koji se kreu, dok imenike frazes jedne su strane entiteti koji, primaju ili doivljavaju ili trpe djelovanje rad-nje, dok su s druge strane entiteti koji se kreu (ic-Fuchs 1991:101). Nu-dan je barem jedan od padea cilj, put ili izvor. Bez obzira na to to se treesintaktiko okruenje koje spominje ic-Fuchs naziva tranzitivnou, nije rijeo pravoj tranzitivnosti. Naime, usporeujui glagole walki hit(koji je prije-lazni glagol), ic-Fuchs zakljuuje da postoje odreene razlike u odnosima su-bjekta i objekta. Nadalje govori da takve razlike u stupnju tranzitivnosti Hopperi Thomson objanjavaju usporedbom deset razliitih svojstava koje tranzitivnereenice mogu imati... (ic-Fuchs 1991:103). Na temelju tih svojstava ic-Fuchs dolazi do zakljuka da su reenice s glagolom walkmanje tranzitivne odreenica s glagolom hitjer ih odreuje radnja koja traje neko vrijeme (1991:103) i to da objekt nije u potpunosti zahvaen samom radnjom (1991:103).Stoga bi se moglo zakljuiti da glagole iz tree skupine karakterizira nizak stu-panj tranzitivnosti, odnosno prijelaznosti.


7/25/2019 12_Ivana_Oraic (1)

6/12


218

4.

Glagoli koji e ovdje biti analizirani najee su, za razliku od glagola kre-tanja, prijelazni, to znai da imaju objekt u akuzativu.7Dakle, u reenicama stim glagolima predmet biva zahvaen glagolskom radnjom... (Sili Pranj-kovi 2005:299). To su objekti koji oznauju predmete koji su izravno uklju-eni uglagolsku radnju i bez kojih esto nema ni same te radnje (Sili Pranj-kovi 2005:300). Uz objekt kao dio reeninoga ustrojstva ti glagoli zahtijevajui dopune. To su, kao i uz glagole kretanja, prilone oznake u slubi kojih dolazeprilozi i prijedloni izrazi u odreenim padeima. Glagoli koji se ovdje obrau-ju nisu kao glagoli kretanja odreeni svim dubinskim padeima koje je Bennett

naveo, dakle izvorom, ciljem i putem. Naime, u glagola kretanja subjekt s rad-njom poinje od nekoga mjesta i cilj mu je nai se na nekome drugom mjestu.Da bi do toga drugog mjesta doao, potrebno je prijei odreeni put. U glago-la ovdje analiziranih put nije toliko znaajan koliko je to u glagola kretanja. Te-ite je na promjeni mjesta objekta. Dio je glagola za koje je relevantan padeizvora, a dio njih zahtijeva samo pade cilja, koji i utjee na pojavljivanje prilo-ga kamouz te glagole. Analizirajui odnos izmeu subjekta i objekta te pretpo-stavku dubinskih padea u pojedinih glagola, razaznala su se slina obiljeja natemelju kojih bi se ti glagoli mogli svrstati u odgovarajue skupine.

1. U prvu bi se skupinu svrstali glagoli: nositi,donijeti,odnijeti,voditi,vozi-

ti,dovesti,odvesti. Uz njih se mogu uvrstiti prilozi i prijedloni izrazi kao pri-lone oznake koje oznaavaju izvor kretanja, a odgovaraju na pitanje odakle?.Meutim, ni pade izvora ovdje nije toliko znaajan koliko je to pade cilja.Usporede li se glagoli nositi,voditi,voziti s glagolima kretanja, uviamo da jeznaenje tih glagola primarno usmjereno na sam objekt. U reenicama u koji-ma se ti glagoli upotrebljavaju uspostavlja se poseban odnos izmeu objekta isubjekta. U tom odnosu subjekt utjee na to da objekt doe na neki cilj, a to jeu ovom sluaju mogue samo ako se i subjekt kree. U glagola kretanja enti-tet koji se kree samo je subjekt i cilj mu je stii nekamo, odnosno postoji mje-

7 Analizirajui glagole kretanja, ic-Fuchs se susrela s injenicom da su se neki od tihglagola znaenjski pribliili glagolima pokreta i micanja. U znaenjskoj sferi glagola pokreta imicanja ti glagoli mogu biti i prijelazni i neprijelazni. Npr. They tramped grapes for wine. The

books tottered but didnt fall. S obzirom na to da glagoli koji se obrauju u ovome radu takoerimaju znaenjsku odrednicu pokreta, moglo bi se pomisliti da bi se naziv glagoli pokreta i mi-canja mogao odnositi i na njih. Meutim, uviaju se razlike meu tim glagolima. injenica kojanajvie ide u prilog tomu da se te glagole ne moe smatrati glagolima pokreta i micanja jest daglagolima pokreta i micanja (barem u primjerima koje je ic-Fuchs navela u svojoj knjizi) ciljnije jedan od dubinskih padea. Uostalom, u njih se i predmeti mogu javiti u ulozi subjekta (kaoto je vidljivo iz gore spomenutih primjera), dok to nije sluaj s glagolima u ovome radu.


7/25/2019 12_Ivana_Oraic (1)

7/12


219

sto kao cilj i zavrna toka kretanja. Nasuprot tome, u glagola tipa nositi,vo-

diti,vozitinaglasak nije na kretanju subjekta, nego na injenici da subjekt dje-luje na objekt tako da se objektu promijeni mjesto i da se posredstvom kreta-nja subjekta nae na nekome mjestu, koje predstavlja zavrnu toku radnje, austo i zavrni poloaj objekta. Stoga je u ovome sluaju kretanje subjekta vanosamo utoliko to se objekt na nekome drugom mjestu, mjestu cilja, moe naijedino posredstvom kretanja subjekta. Da bi se objekt naao na mjestu cilja, uglagola tipa nositi, donijeti,odnijetinuno se mora ostvariti fiziki kontakt iz-meu subjekta i objekta. Meutim, u glagola tipa voditi, voziti, dovesti, odve-sti izmeu subjekta i objekta ne mora nuno doi do fizikoga kontakta da bi seobjekt naao na drugome mjestu. Kod glagola voditiobjekt je najee imeni-

ca koja oznaava ivo bie koje smo moe doi do cilja te stoga nije nudanfiziki kontakt da bi se objekti nali na mjestu cilja. Glagol vozitipodrazumije-va prijevozno sredstvo koje omoguuje subjektu da djeluje na objekt tako da seon nae na nekome drugom mjestu. U ulozi objekta mogu se pojaviti i imenicekojima se oznauju iva bia i imenice kojima se oznauju predmeti, ovisno oznaenju glagola. U glagola nositi,donijeti,odnijetiobjekt je u veini sluaje-va imenica kojom se oznauje predmet; meutim, i imenica kojom se oznaujeivo bie moe se pojaviti u toj slubi, dok su u glagola voziti,voditi,dovesti,odvestiu slubi objekta preteno imenice koje oznauju iva bia.

Navest emo nekoliko primjera kako bismo potvrdili te tvrdnje:

Ona je zastalno drala, da e on njoj jutrom donijeti kavu u postelju...(J. Kozarac)

Za osam dana vozilisu ga na groblje do njegova otca.(J. Matko)

Operu banu rane, Gui se pouri po kola da bi odvelibana u akovec...(E. Kumii).

2. Drugoj skupini glagola pripadaju:spustiti,gurnuti,metnuti,staviti,slaga-ti,usipati,baciti,odloiti,trpati,spremiti,smjestiti...

U tih je glagola relevantan samo pade cilja. Sve se svodi na pokrete subjek-

ta, koji mijenja poloaj objektu, a sam ostaje na mjestu. Znaenje je tih glago-la takvo da promjena mjesta subjekta nije nuna da bi on djelovao na objekt nanain da ga pomakne s jednoga mjesta na neko drugo. Obino fizikim kon-taktom ili kakvim posredovanjem subjekt djeluje na objekt tako da mu mijenjamjesto, kojemu je najee zavrni poloaj malo pomaknut od poetnoga po-loaja. Uz glagole u drugoj skupini mogu se kao objekti uvrstiti i imenice kojeoznauju iva bia i imenice koje oznauju predmete, ali najee su to imeni-ce koje oznauju predmete.


7/25/2019 12_Ivana_Oraic (1)

8/12


220

Navest emo nekoliko primjera:

Najprije je oprala jagode, posula ih eerom i stavilau hladnjak. (D. Ugrei)Na pregoreno ulje u tavi netko je baciomoj novanik prisvojivi ostatak

uteevine. (V. Barbieri)

Taj list kratkog sadrajaspremilaje duboko u ladicu. (Janko Matko).

3. U treu bi se skupinu svrstali glagoli kao to suslati,mamiti,vabiti,usmje-riti,tjerati,uputiti. I u ovome je sluaju cilj jedini vaei dubinski pade. U tihje glagola rije o duevnome zahvaanju objekta te stoga nije ostvaren fizi-ki kontakt izmeu subjekta i objekta. S obzirom na tu injenicu, subjekt se nemora i sam kretati ili praviti pokrete da bi djelovao na objekt, ve objekt prima,

odnosno doivljava radnju i kree se prema svome cilju. S obzirom na injeni-cu da se objekt u ovoj skupini glagola kree, logian je zakljuak da su u slubiobjekta iva bia. To je najee tako, ali npr. moemo i paket slati nekamo, pase dade izvesti zakljuak da su objekti u ovoj skupini preteno iva bia.

Navest emo nekoliko primjera kao potvrdu navedenim tvrdnjama:

...pee ju neto u dui, gdje se gorke i crne slutnje kriaju, a zlatna mjesei-na mamiju u nepoznate krajeve... (E. Kumii)

To vi mene tjerateu bircus, a ja volim da stojim kod kue.(M. Begovi).

4. Mogla bi se izdvojiti jo jedna skupina glagola koji pripadaju gore nave-

denim prijelaznim glagolima, a to su oni ... koji izriu tvarno ili duevno za-hvaanje kakva predmeta koji se pritom ne mijenja (Katii 1986:86). Samosu neki od tih glagola u toj skupini oni koji odgovaraju opisu to slijedi. To subosti,udariti,poljubiti. Ti su glagoli specifini po tome to objektima ne mije-njaju mjesto, bez obzira na to to su fiziki zahvaeni njihovom radnjom. Zna-enjska odrednica tih glagola nije kretanje objekta, nego pokret i micanje su-bjekta, a sam je objekt onaj koji prima, odnosno trpi radnju. I ovdje je rele-vantan dubinski pade cilja i iz tog se razloga uz te glagole uvrtavaju prilozii prijedloni izrazi kao prilone oznake koje znae cilj radnje. U toj su skupi-ni u slubi objekta u veini sluajeva imenice kojima se oznauju iva bia, no

mogu se pojaviti i imenice kojima se oznauju predmeti.Evo nekoliko primjera koji potvruju te tvrdnje:

Morao me taj lopov vrsto udaritiu trbuh kada me tako boli namrgodi semokri. (A. Kovai)

Ja sam se svladao ipoljubioju u elo... (V. Novak)

Uviamo da je u nekih glagola rije o kretanju subjekta s ciljem da bi objek-tu promijenio mjesto, kao to je sluaj s prvom skupinom, u nekih samo o kre-


7/25/2019 12_Ivana_Oraic (1)

9/12


221

tanju objekta koji od subjekta prima radnju, to je znaajka tree skupine, dok

se u glagola druge i etvrte skupine radnja svodi na pokrete i micanje (objektaili subjekta). Meutim, svima je zajedniki dubinski pade cilja, koji je i glavnirazlog pojavljivanja priloga kamou pitanjima, za razliku od prilogagdje.

5.

Ovisno o znaenju glagola, upotrebljava se prijedloni izraz u odreenomepadeu, a u kojem e to padeu biti, ovisi o aktualizaciji glagolskoga znaenjakojemu odreeni pade odgovara svojim znaenjem. Dativ je pade koji pret-postavlja ciljnu usmjerenost neke radnje koja nije granina (Pranjkovi 2001:

12). Akuzativ za razliku od dativa izraava znaenje cilja kao granice radnje(Sili Pranjkovi 2005:223). Razliiti su i oblici izricanja prilone oznake ci-lja kretanja i mjesta na kojemu se netko nalazi. Najee se oboje izrie prijed-lonim izrazima. Razlike su najuoljivije na primjerima. Ako je rije o ciljukretanja, najei su prijedlozi k,u,na,meu. Prijedlogu kodgovara dativ, dokprijedlozima u, na i meuodgovara akuzativ. Reenice s prijedlogom kmogu-e su i bez toga prijedloga. Potpuno je ovjerena reenicaIdem bakiuz reenicus uvrtenim prijedlogom k:Idem k baki. Prilona oznaka uz glagole prve skupi-ne, dakle nositi,donijeti,odnijeti,voditi,vozitiee se izrie imenicom u dati-vu, a rjee prijedlonim izrazom k+ imenica:

Izdjeljao drvodjelja jo istoga veera toporite i odnioga sutradan dvorsko-me. (I. B. Maurani)

Smanjim brigadama normu tako da su radinije nosilekui pet kruhova...(I. Aralica).

Ui navrlo su esti prijedlozi u prijedlonim izrazima uz te glagole, dok jeprijedlog meu rijedak:

Majka je ba nosilana sto jelo i ono malo vode, primljene kriom od kape-tana... (V. Nazor)

Majka je vodilau krevet najmlau sestru i brata; starije su sestre posprema-le sto; ja sam sjedio pokraj vrata. (V. Nazor).

Za veinu su glagola u drugoj skupini uobiajeni prijedlozi u,na i meu, dokje prijedlog k rjei:

...gurnuoje nogom u samostan esnaestogodinju Barbaru Julijanu... (E.Kumii)

Njegova je koulja bila na divanu, no Sabina je bacilana nju svoje bijeledonje haljine. (E. Kumii)


7/25/2019 12_Ivana_Oraic (1)

10/12


222

...skinula vjenani prsten koji nije nikad skidala s prsta istavilaga meu

stranice knjige, koju je itala. (M. Begovi).Svi spomenuti prijedlozi mogu se u sklopu prijedlonih izraza dodati glago-lima tree skupine:

Mnogi su, poznavajui slabe strane banove, mjesto da idu sami,slalik nje-mu svoje mlade, liepe supruge... (J. E. Tomi)

...a s druge poele su razne gospoe da ga pozivaju i mameu svoje stano-ve... (M. Begovi)

Kad su te tjeralina frontu, onda je bilo dosta i lokomotiva i vagona i mjestau vagonima...(M. Begovi).

Glagoli iz etvrte skupine slau se najee s prijedlogom u:...a trei ga, njoj naoigled, ubonoem u lea. (N. Fabrio)

Konin sin mi je oteo dvobanicu i udariome akom u lea. (M. Begovi).

Mjesto se radnje takoer izrie prijedlozima u,na,meu, s time da se prijed-lozi u i nau tom sluaju slau s lokativom, dok se meu slae s instrumen-talom.

Osim to su s obzirom na cilj i mjesto u pridruivanju znaenjski razliitimskupinama glagola znaenjski razlueni mjesni prilozi kamoigdje, razlueni sui padei unutar kojih se uz te glagole izriu prilone oznake cilja i mjesta. Da-

tiv i akuzativ imaju znaenje koje se izraava glagolima kretanja i glagolimakoji su ovdje bili analizirani, dakle znaenjsku odrednicu cilja, dok je lokativ,kao pade kojemu je znaenje prostorno, predodreen za oznaavanje statino-ga mjesta ili okvira unutar kojega se radnja odvija. Glagolima kretanja, a ondai glagolima koji se analiziraju u ovome radu, odgovaraju dativ i akuzativ, dokglagolima kojima je znaenje neko mjesto najee odgovara lokativ.

Osim to se cilj kretanja i mjesto izriu prijedlonim izrazima, izriu se i pri-lozima, koji takoer odgovaraju na pitanje kamo?.To su najee mjesni prilo-zi tamo,onamo,ovamo,nekamo,drugamo,van itd. Njih se mora razlikovati od

mjesnih priloga za izraavanje mjesta, odnosno prostornog okvira vrenja rad-nje, a to su ovdje,ondje,negdje,nigdje,tu,vani itd. Izvor kretanja ili pokretakao znaenjska odrednica glagola kretanja i analiziranih glagola takoer se izri-e prijedlonim izrazom ili prilogom. To se znaenje izraava genitivom, koji utome sluaju najee dolazi s prijedlozima iz is:

Onaj bistri zimski zrak mamioju je iz kue, ona je ve osjeala njegov svje-i cjelov, njegovo studeno draganje. (E. Kumii)

Otvorili su pivnicu i nosiliiz nje na kafove najbolje vino... (J. E. Tomi)


7/25/2019 12_Ivana_Oraic (1)

11/12


223

I kao u nekom ludilu stane bacatiknjige sa stola.(Ks. . alski).

Prilozi sa znaenjem izvora kretanja ili pokreta jesu: odavde,odande,otud,niodakle...

6.

Analiza glagola koji su bili predmet ovoga rada napravljena je u uspored-bi s glagolima kretanja upravo zbog injenice to i jedni i drugi imaju znae-nje sadraj koji se moe tumaiti kao odgovor na pitanje postavljeno prilo-gom kamo. Analizom je ustanovljeno da su glagoli kretanja veinom nepri-jelazni, dok su glagoli koji se ovdje analiziraju prijelazni. Na temelju injeni-

ce o kretanju ili pokretima subjekta i objekta te ukljuenosti pojedinih dubin-skih padea kao dopuna glagolima razvrstali smo glagole u etiri skupine. Po-li smo od pretpostavke da u tim skupinama variraju dubinski padei izvor, puti cilj. Zapravo, cilj je konstanta u sve etiri skupine, dok je izvor kao dubinskipade, koji za nae razmatranje nije toliko vaan, svojstven prvoj skupini gla-gola. Dubinskim padeom puta kao irelevantnom injenicom za te glagole ni-smo se bavili.

Subjekt koji se kree vana je injenica prve skupine, jer promjena mje-sta objekta i ovisi jedino o njegovu kretanju i meu njima je najee ostva-ren fiziki kontakt. U drugoj i treoj skupini kretanje subjekta nije relevantno,nego je bitna promjena mjesta objekta. U drugoj skupini subjekt mijenja mjestoobjektu tako da obino ostvaruje fiziki kontakt s njim, dok treu skupinu obi-ljeava duevno zahvaanje objekta. Radnja etvrte skupine glagola svodi se napokrete subjekta s ciljem djelovanja na objektu, koji trpi radnju na nain da jeostvaren fiziki kontakt subjekta i objekta.

U slubi prilonih oznaka uz analizirane glagole dolaze prilozi i prijedloniizrazi u odreenim padeima. Dativ i akuzativ pretpostavljaju ciljnu usmjere-nost radnje, s tom razlikom to dativ izraava ciljnu usmjerenost koja nije gra-nina, a akuzativ onu koja jest. Lokativ, nasuprot tome, oznauje mjesto i naj-

ee dolazi kao dopuna glagolima mirovanja.Dakle, znaenjska odrednica cilja kretanja ili pokreta glavni je pokazatelj

da se glagoli analizirani u ovome radu povezuju s prilogom kamo, a ne s prilo-gomgdje.


7/25/2019 12_Ivana_Oraic (1)

12/12


224

Literatura:

BARI, EUGENIJAi dr. 1999.Hrvatski jezini savjetnik. Zagreb: Institut za hrvat-ski jezik i jezikoslovlje Pergamena kolske novine.

JUREVI, IVAN1997. Iz sintakse starohrvatskoga glagola.Rije, 2, Rijeka, 4853.

KATII, RADOSLAV1986. Sintaksa hrvatskoga knjievnog jezika.Zagreb: Jugo-slavenska akademija znanosti i umjetnosti Globus.

PRANJKOVI, IVO2001. Drugahrvatska skladnja. Sintaktike rasprave. Zagreb:Hrvatska sveuilina naklada.

RAGU, DRAGUTIN1997.Praktina hrvatska gramatika.Zagreb: Medicinska na-klada.

Rjenik hrvatskoga jezika2000. uredio Jure onje. Zagreb: Leksikografski za-vod Miroslav Krlea kolska knjiga.

SILI, JOSIP; I PRANJKOVI2005. Gramatika hrvatskoga jezika. Zagreb: kol-ska knjiga.

IC-FUCHS, MILENA1991.Znanje o jeziku i znanje o svijetu.Zagreb: Filozofskifakultet, Odsjek za opu lingvistiku i orijentalne studije, Biblioteka SOL.

Transitive verbs with semantics of goal

Abstract

The paper analyses transitive verbs which are used in questions formed by questi-on word kamo. These verbs are compared to the verbs of motion. The author attemptsto explain why the adverb kamoappears with this class of verbs instead of adverbgdje.The conclusion drawn from this research is that the semantics of goal is the main indi-cator that the adverb kamomust be used.

Kljune rijei: prilozi kamoigdje, znaenjska odrednica cilja kretanja ili pokreta, gla-

goli kretanjaKey words: adverbs kamoandgdje, semantics of goal of motion, verbs of motion

12_ivana_oraic (1)

Documents