127 06 darko kahle

Darko Kahle

Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode

HR - 10000 Zagreb, Æirilometodska 5

Izvorni znanstveni èlanak

UDK 728.03:72.036 (497.5 Zagreb) ”1928/1944”

Tehnièke znanosti / Arhitektura i urbanizam

2.01.04 - Razvoj arhitekture i urbanizma

i obnova graditeljskog naslijeða

2.01.01 - Arhitektonsko projektiranje

Èlanak primljen / prihvaæen: 05. 04. 2004. / 13. 07. 2004.

Znanstveni prilozi�Scientific Papers 12[2004] 1[27] PROSTOR 77

City Institute for Preservation of Cultural Monuments and Nature

HR - 10000 Zagreb, Æirilometodska 5

Original Scientific Paper

UDC 728.03:72.036 (497.5 Zagreb) ”1928/1944”

Technical Sciences / Architecture and Urban Planning

2.01.04 - Development of Architecture and Urban Planning

and Restoration of the Built Heritage

2.01.01 - Architectural Design

Article Received / Accepted: 05. 04. 2004. / 13. 07. 2004.

Zagrebaèka uglovnica

u razdoblju od 1928. do 1944. godine

Corner House in Zagreb between 1928 and 1944

Novo graðenje

stambena arhitektura

uglovnica

Zagreb

Graðevinski tip zagrebaèke uglovnice Novoga graðenja nastao je poèetkomtridesetih godina 20. stoljeæa kao reprezentativna kuæa s elementima koji subili preuzeti iz ranijih razdoblja i prilagoðeni elementima oblikovanja Novogagraðenja. Takav se naèin kompozicije zadr`ao nakon Drugoga svjetskog rata upromijenjenim ekonomskim odnosima kod oblikovanja uglovnica.

The modern corner building in Zagreb has its origin in the early 1930’s as arepresentative house with elements taken over from previous periods andadapted to design elements of Modern architecture. This type of compositionwas retained in corner building design after the Second Word War in neweconomic circumstances.

Modern architecture

residential architecture

corner building

Zagreb

UVOD – DEFINICIJA

INTRODUCTION – DEFINITION

Gustu izgradnju u normalnom pravokut-nom bloku s propisanim uliènim graðevnimpravcem i propisanom visinom izgradnje od-reðuju dva tipa kuæa: ugraðena kuæa, s pro-èeljem na ulicu, odnosno uglovnica, s dva pro-èelja koja se dodiruju pod pravim kutom.1

Kao i ugraðena najamna kuæa, uglovnica jedvokatna ili višekatna kuæa koja ima proèelje,barem dva zida prislonjena uza zidove su-sjednih kuæa, te dvorišnu frontu, odnosnodvorišna krila, a sastoji se u cijelosti ili pre-teìto od najamnih stanova. Za razliku odugraðene najamne kuæe, uglovnica ima ba-rem dva proèelja pa time po poloàju u blokupredstavlja urbanistièki akcent.2

U pravilu, dvostruko veæa površina proèeljauglovnice od površine ugraðene najamnekuæe veæa je dobit, posebice kod zgrada kojesu znatnim dijelom poslovne ili javne namje-ne, dok su stanovi smješteni obièno na gor-njim etaàma. Stoga oblikovanju uglovnicetreba posvetiti daleko veæu pozornost negolioblikovanju proèelja ugraðene najamne kuæe(sl. 13, 14, 18). Mala površina dvorišta i timenemoguænost razvijanja tlocrta u dvorištu pri-rodni je nedostatak uglovnice. Stoga uglovni-ca u pravilu ima nepovoljniji omjer stanova iprostora poslovne ili javne namjene od ugra-ðene kuæe. Ovaj je omjer komplementarankod blokova s dvorišnim graðevnim pravcemu odnosu na blokove bez dvorišnoga graðev-nog pravca.

RAZVOJ

DEVELOPMENT

Za razdoblje od industrijske revolucije do Pr-voga svjetskog rata indikativna je pojava brzorastuæih gradova u industrijaliziranim zemlja-ma Europe i Sjeverne Amerike. U rastuæemgradu cijena zemljišta neprestano raste pa sezemljište špekulantski dijeli u sve manje dije-love. Stoga se nije mogao odràti povoljniprincip istodobne izgradnje cijeloga bloka3

nego su blokovi 19. stoljeæa graðeni tijekomduèg razdoblja. Upravo zbog toga bili supropisani minimalni graðevinski, higijenski,odnosno oblikovni uvjeti za izgradnju pojedi-nih kuæa u bloku.4 Ovi su minimalni uvjeti bilidonošeni kao graðevinski pravilnici.5 NakonPrvoga svjetskog rata, a temeljem znanstve-nih spoznaja o higijeni, zatvoreni blokovi nisuviše bili prete`ni naèin izgradnje gradova, osimneizgraðenih dijelova grada s veæ propisa-nom regulacijom, gdje se zatvoreni naèin iz-gradnje odrào sve do Drugoga svjetskog rata.

ãGradjevnim redom za grad Zagreb” iz 1857.godine6 bilo je odreðeno ãda se ulice presie-caju na pravi kut”7 zato ãda se gradu malo pomalo pribavi pravilnije oblièje”.8 Odredbamatoga graðevinskog pravilnika bio je u Zagrebuinauguriran pravilni tip bloka, kod kojegaglavne ulice omeðuju pravokutni blok što sekri`nom postavom sporednih ulica dijeli umanje pravokutne blokove.9 Osnovna jedini-ca je ugraðena najamna kuæa, a uglovnicepravokutnoga tlocrtnog obrisa smještene suna rubovima blokova. Da se sprijeèi dvorišnaizgradnja, propisuje se dvorišni graðevni pra-vac koji je u Zagrebu bio propisan tek Graðe-vinskim pravilnikom za grad Zagreb 1940. go-dine,10 i to samo za nove blokove. Pravilni tipbloka bio je predviðen u prvim regulacijskimplanovima: ãPredglednom planu razširenja ipoliepšanja gradskoga” iz 1865. godine, od-nosno ãRegulatornoj osnovi” iz 1888. godine.U ostalome su do 1940. godine za uglovnicevaìli isti graðevinski propisi kao za ugraðenenajamne kuæe,11 osim što je 1896. godine bilopropisano da površina dvorišta kod uglovnicaãnesmije iznašati manje od 1/6 ili 15% gradi-lišta”.12

78 PROSTOR 1[27] 12[2004] 77-86 D. KAHLE Zagrebaèka uglovnica… Znanstveni prilozi�Scientific Papers

1 Adler, 1930: 282

2 Kahle, 2003.a: 34

3 Adler, 1929: 357

4 Stübben, 1924: 22

5 Adler, 1929: 405

6 Smrekar, 1902: 548-569

7 Smrekar, 1902: 560

8 Smrekar, 1902: 559

9 Stübben, 1890: 58

10 *** 1940: 21-46

11 Kahle, 2003.a: 34

12 Smrekar, 1902: 551

Tabl. I. Tipovi dispozicije tlocrta zagrebaèke

uglovnice (sheme prikazuju osnovna naèela

i nisu identiène tlocrtima u naravi)

Table I. Types of plans of the Zagreb-style corner

house (schemes represent basic principles and are

not identical with the real plans)

Razvedeni tlocrtTlocrt s garsonijerom

i stubištem na proèelju

Tlocrt s dvije garsonijere Tlocrt s dva stubišta

Pripajanjem podruèja Lašæine i Maksimira1900. godine13 pristupilo se izradi regulacij-skoga plana gradskog podruèja istoèno oddanašnje Draškoviæeve ulice, èime su bileuvedene radijalne, odnosno dijagonalne ulice:pravac Ulica Raèkoga – Ulica kneza Višeslava,zatim Ulica kneza Mislava, te Šubiæeva ulica.Dijagonalni poloàj Jukiæeve ulice u odnosuna Donji grad bio je uvjetovan poloàjem èl-jeznièke pruge.

Polaganje ovih uliènih pravaca dovelo je douvoðenja nepravilnih blokova:14 trokutastog,gdje dvije uglovnice imaju proèelja pod šilja-stim kutom; peterokutnog, gdje dvije uglov-nice imaju proèelja pod tupim kutom; odno-sno trapeznog, gdje po jedna uglovnica imašiljasti, odnosno tupi kut. Ukoliko su ovi blo-kovi dovoljno mali, uglovnica dobiva treæeproèelje, s tupim i pravim kutom izmeðu proè-elja. Inaèe se šiljasti kut odreè te se dobijeuglovnica s tri proèelja i tupim kutovima. Pra-vi kut moè se zaobliti (sl. 4), dok se tupi kut upravilu zaobli (sl. 18) pa se dobije uglovnica srazvijenim proèeljem. Kod nepravilnih bloko-va, posebice prilikom probijanja novih ulica,odnosno prilagodbe nove blokovske matriceplaniranoga dijela grada veæ postojeæem,dakle izgraðenome dijelu grada, mogu nasta-ti bilo kakve dispozicije uglovnice, te timeuglovnica i u prenesenom znaèenju postajegenerator specifiènih urbanih akcenata grada(sl. 5, 8).

TIPOLOGIJA

TYPOLOGY

Kod uglovnica tlocrtni su tipovi diversificirani(tabl. I.), ali se dadu izvesti iz tlocrtnog tipaugraðene najamne kuæe na naèin da se tlo-crtna dispozicija dva stana na stubište prelo-mi i rotira oko stubišta za onaj ugao pod kojimse sijeku ulice na kojima se podiè dotiènauglovnica. U taj se prostor obièno smještajedna do dvije garsonijere pa se dobiju tlo-crtne dispozicije s tri, odnosno èetiri stana nastubište. Nerijetko se radi osiguranja svjetla izraka u uglovnicama pojavljuju svjetlici.

Kod uglovnice s razvijenim proèeljem garso-nijere su obièno smještene uz sredinu proèe-lja. Nerijetko zbog specifiène tlocrtne dispozi-cije, a èesto zbog vlasnièkih odnosa koji omo-guæuju istodobnu izgradnju dodatne parceleili više njih uz uglovnicu, uglovnica ima dva iliviše stubišta (sl. 16) koja omoguæuju kvalitet-nije tlocrtno rješenje stambenog ili poslovnogprostora.

Stubište se u pravilu postavlja s prozorima nadvorište, ali se zbog prilagodbe iskorištenjuparcele stubište nerijetko orijentira na jednood uliènih proèelja. Afirmirani pobornici No-voga graðenja15 obièno naglašavaju vertikalustubišnih prozora (sl. 3, 6, 9, 17). Ovlaštenigraditelji kriju stubište iza jedne od osi trokril-nih ili èetverokrilnih prozora (trompe-l'oeil).

A tornjiæ, jedan od motiva oblikovanja uglov-nice iz razdoblja historicizma i secesije, pruàafirmiranim pobornicima Novoga graðenjamoguænost beskonaène igre oblicima – od

Znanstveni prilozi�Scientific Papers Zagrebaèka uglovnica… D. KAHLE 77-86 12[2004] 1[27] PROSTOR 79

13 Timet, 1961: 13

14 Stübben, 1890: 58-60

15 Kahle, 2003.b: 169

Sl. 4. Stambeno-poslovna i trgovaèka uglovnica

Napretkove zadruge, Bogoviæeva 1 – Gajeva,

1936.-1937., Stjepan Planiæ, izvelo GP ing. Teodor

Greiner

Fig. 4 Residential, office and commercial corner

building of ãNapredak” co-operative, Bogoviæeva 1 –

Gajeva, 1936-1937, Stjepan Planiæ, built by

construction company, eng. Teodor Greiner

Sl. 3. Stambena uglovnica Dorbiæ, Biankinijeva 21 –

Kralja Zvonimira, 1936.-1937., attr. Juraj Denzler

ili Stanko Kliska, za poslovnicu ing. Aljinoviæ

Fig. 3 Residential corner building Dorbiæ, Biankinijeva

21 – King Zvonimir, 1936-1937, attr. Juraj Denzler

or Stanko Kliska, branch office eng. Aljinoviæ

Sl. 1. Stambeno-trgovaèka uglovnica Kern,

Bauerova 29 – Kralja Zvonimira, 1933.-1934., attr.

Zlatko Neumann ili Zvonimir Pavešiæ, za poslovnicu

ing. Neuberger

Fig. 1 Residential and commercial corner building

Kern, Bauerova 29 – King Zvonimir, 1933-1934, attr.

Zlatko Neumann or Zvonimir Pavešiæ, branch office

eng. Neuberger

Sl. 2. Stambena uglovnica Glavne bratimske blagajne za

osiguranje rudarskih radnika, Kneza Mislava 18 – Kneza

Domagoja – Kri�aniæeva, 1928.-1929., Stjepan Gomboš,

izvelo GP ing. Lav Kalda

Fig. 2 Residential corner building of Principal Agency

for Mine Workers’ Insurance, Kneza Mislava 18 – Kneza

Domagoja – Kri�aniæeva, 1928-1929, Stjepan Gomboš,

built by construction company, eng. Lav Kalda

uvlaèenja u tijelo kuæe (sl. 2, 16), preko isti-canja stubišta (sl. 3, 9), erkera (sl. 1), balkona(sl. 11, 12), do oblikovanja kuæe kao zgloba (sl.6, 10, 18), odnosno isticanja horizontalnemase kao pomoljka (sl. 17) ili do isticanja ver-tikalne mase tornjiæa kao pravog tornja (sl. 8).Na kraju, proèelje uglovnice pod kutom kojiblago odstupa od pravoga moè se naboratitako da se dobije sloèno kubièno graðevnotijelo (sl. 5).

Uglovnice iz razdoblja od 1928. do 1944. godi-ne razvrstavaju se prema oblikovanju proèe-lja i krovišta na èetiri tipa. Prvi je tip tradicio-nalno oblikovana uglovnica, s okomitim, od-nosno kvadratnim prozorima, te s kosim kro-vištem koje je razvedeno prema obrisu tlo-crta.

Zatim postoje dva prijelazna tipa: uglovnica sproèeljima Novoga graðenja i kosim kroviš-tem, to jest s poloènim prozorima, te s jed-nostrešnim kosim krovištem prema ulici, a sravnim krovom prema dvorištu (sl. 7, 15, 19);odnosno uglovnica s proèeljima Novoga gra-ðenja i djelomiènim ravnim krovom, to jest spoloènim prozorima, te s ravnim krovom uzdijelove kosoga krovišta koji se uglavnom iz-vode prema zahtjevu graðevinskih propisa(sl. 7, 15, 19). Kod toga se tipa u pravilu nauglu nalazi tornjiæ (sl. 1-3, 9, 12, 17). Posljednjije tip uglovnica Novoga graðenja s poloènimprozorima i s ravnim krovom, dakle kubiènooblikovano graðevno tijelo (sl. 4, 5, 10, 11, 13,14, 16, 18).

ISTRA@IVANJE ZAGREBA^KE UGLOVNICE

RESEARCH ON THE ZAGREB-STYLECORNER HOUSE

Metodologija istra�ivanja

Research Methodology

Arhivsku graðu zagrebaèkih uglovnica iz raz-doblja od 1928. do 1945. godine prema uvod-noj definiciji istraìo sam u razdoblju od 1.srpnja 1998. do 1. listopada 2000. godine uDràvnom arhivu u Zagrebu (DAZG) u sklopuznanstvenog istraìvanja zagrebaèke ugraðe-ne najamne kuæe.16

Podatke istraìvanja prikazao sam u digital-noj bazi podataka.17 Razdoblje od 2. sijeènja1928. do 14. veljaèe 1935. sinkronizirao samprema ãKronološkoj numeraciji kuæa”, a raz-doblje od 14. veljaèe 1935. do kraja 1944. go-dine interpolirao sam prema digitalnoj bazipodataka. Izdvojenih 207 uglovnica analizi-rao sam prema urbanistièkim, konstruktiv-nim, funkcionalnim, odnosno formalnim pa-rametrima, te parametrima upravnog postup-ka. Materijal za statistièku analizu dobio samistraìvanjem u arhivu, fotografiranjem proè-elja, mjerenjem digitaliziranoga katastra gra-da Zagreba u mjerilu 1:1000 i prouèavanjemortofoto-snimke grada Zagreba u mjerilu1:5000.


Sl. 5. Stambeno-trgovaèka uglovnica Armuth,

Cankarova 1 – Ilica, 1932., Zlatko Neumann,

izvelo GP ing. Cernjak i Neumann


Armuth, Cankarova 1 – Ilica, 1932, Zlatko Neumann,

built by construction company, eng. Cernjak

and Neumann

Sl. 7. Stambena uglovnica Hrvatskoga knji�evnog

društva sv. Jeronima, Trg kralja Petra Krešimira IV. 12

– Kralja Tvrtka, 1928.-1931., Ðuro Kastl,

izvelo GP ing. Špiller i Šurina

Fig. 7 Residential corner building of Croatian Literary

Society of St. Jeronim, King Petar Krešimir IV square

12 – King Tvrtko, 1928-1931, Ðuro Kastl, built by

construction company, eng. Špiller and Šurina

Sl. 6. Stambeno-poslovna uglovnica Pordes,

Hrvojeva 10 – Trg kralja Petra Krešimira IV.,

1930.-1931., Zlatko Neumann, za poslovnicu

ing. Neuberger

Fig. 6 Residential and office corner building Pordes,

Hrvojeva 10 – King Petar Krešimir IV square,

1930-1931, Zlatko Neumann, branch office

eng. Neuberger

Sl. 8. Stambeno-poslovna i trgovaèka uglovnica

Radovan, Masarykova 22 – Gunduliæeva, 1933.-1934.,

Slavko Löwy, izvelo GP Otto i Erwin Sorg

Fig. 8 Residential, office and commercial corner

building Radovan, Masarykova 22 – Gunduliæeva,

1933-1934, Slavko Löwy, built by construction

company Otto and Erwin Sorg

16 DAZG, ZGD, sign. od 1 do iza 3500

17 Kahle, 2002.a: 1-58 (prilog II)

Rezultati istra�ivanja prema

urbanistièkim parametrima

Research Results according to

Urban Parameters

Prema katnosti najbrojnije su èetverokatnekuæe (38%), zatim trokatne (32%) i dvokatnekuæe (25%), dok je udio ostalih zanemariv.Relativno najveæi postotak èetverokatnica ocr-tava te`nju za maksimalnim iskorištenjemugaone parcele. Najviše su kuæe dvije osme-rokatnice: novogradnja Radovan u Masaryko-voj 22, odnosno prvi zagrebaèki neboder (sl.8) i palaèa Assicurazioni Generali na Trgubana Jelaèiæa 3. Prema poloàju, dvije treæinesvih uglovnica podignuto je u središtu grada,odnosno na podruèju gdje je bio propisan zat-voreni naèin izgradnje (67%). Ostale su podi-gnute na podruèju gdje je ãRegulatornom os-novom” iz 1888. godine zatvoreni naèin iz-gradnje bio propisan za glavne ulice, odno-sno za blokove uz glavne ulice (Pešèenica,sjeverni dijelovi, Trešnjevka).

Najveæi je postotak uglovnica pod pravim ku-tom (84%). Preostale su uglovnice pod tupimkutom, a nalaze se u dijagonalnim ulicamaoko Trga `rtava fašizma (vrijeme izgradnje od1928. do 1934. godine), odnosno u Šubiæevojulici (vrijeme izgradnje od 1937. do 1941. go-dine). Postotak uglovnica s dva stubišta znaè-ajan je za razdoblje od 1928. do 1931. godine(18%), a od 1932. godine je beznaèajan. U ci-jelom su razdoblju izgraðene samo dvije ug-

lovnice s tri stubišta: palaèa Glavne bratim-ske blagajne za osiguranje rudarskih radnika,Zagreb, u Ulici kneza Mislava 18 (sl. 2) i palaèaAssicurazioni Generali na Trgu bana Jelaèiæa3. Prema raspodjeli tlocrtnih tipova u odnosuna jedno stubište najviše je zastupljena di-spozicija s tri stana na stubište (36%), a zatimona sa dva stana na stubište (33%). Iz togaslijedi da se usprkos diversifikaciji tlocrtnih ti-pova dispozicija uglovnice izvodi iz dispozici-je ugraðene najamne kuæe.


konstruktivnim parametrima


Structural Parameters

Udio zidanih uglovnica dominantan je u raz-doblju od 1928. do 1931. godine (50%), a od1932. godine ravnomjeran je prema udjelimaostalih konstruktivnih sustava. Udio uglovni-ca sa skeletnim nosivim sustavom pribli`no jeravnomjeran tijekom cijelog razdoblja (20%).Uglovnice sa stropovima od drvenoga gredni-ka po cijelom rasponu stropa stambene etaèdominiraju u razdoblju od 1928. do 1931. go-dine (60%), a potpuno išèezavaju od 1934.godine nadalje. Razlog je tomu odredba Gra-ðevinskog zakona iz 1931. godine, prema ko-joj je pod kupaonice trebao biti monolitan.Inènjerska poduzeæa potpuno su izbacilagrednik iz stropne konstrukcije, veæina je gra-ditelja izvodila monolitni strop iznad pomoæ-nih prostorija, a grednik iznad soba, dok su se


Sl. 11. Stambeno-trgovaèka uglovnica Pick, Kralja

Zvonimira 9 – Bauerova, 1935., ing. Bogdan Petroviæ

Fig. 11 Residential and commercial corner building Pick,

King Zvonimir 9 – Bauerova, 1935, eng. Bogdan Petroviæ

Sl. 10. Stambeno-trgovaèka uglovnica Tandler,

Kralja Zvonimira 30 – Crvenog kri�a, 1937.,

ing. Bogdan Petroviæ


Tandler, King Zvonimir 30 – Crvenog Kri�a, 1937,

eng. Bogdan Petroviæ

Sl. 9. Stambeno-trgovaèka uglovnica Bitterman,

Nodilova 2 – Kralja Zvonimira, 1930.-1931.,

ing. Bogdan Petroviæ


Bitterman, Nodilova 2 – King Zvonimir, 1930-1931,

eng. Bogdan Petroviæ

Sl. 12. Stambeno-trgovaèka uglovnica Osiguravajuæe

zadruge Croatia, Petrinjska 13 – Ðorðiæeva,

1934.-1935., ing. Ferdo Keller, izvelo GP ing. Kaiser

i Šega


of Insurance Company Croatia, Petrinjska 13 –

Ðorðiæeva, 1934-1935, eng. Ferdo Keller,

built by construction company, eng. Kaiser and Šega

špekulantske tvrtke zadovoljile izvedbom mo-nolitnog stropa samo nad kupaonicom. U cije-lom je razdoblju bio podignut znaèajan brojuglovnica s potpuno monolitnim stropom(40%). Zastupljenost jednostrešnoga kosogkrova prema ulici, s ravnim krovom premadvorištu, jest prevladavajuæa (60%), zastup-ljenost dvostrešnoga kosog krova s izvedeni-cama je znatna (24%), a zamjetan je udiozgrada s potpuno ravnim krovom (16%). Rav-nopravno su zastupljena stubišta s krakovi-ma kojima su stube konzolno upete u zidovestubišta (40%) s onima koja imaju krakoveoslonjene na èeliène traverze (38%), dok jeudio onih s krakovima od armiranobetonskihploèa znaèajno manji (16%). Udio stubišta straverzama prevladava u razdoblju do 1934.godine, a udio konzolnih stubišta u razdobljuod 1936. godine. Udio je dizala signifikantan(38%), što je sukladno rješavanju tlocrtne di-spozicije uglovnice. Najveæi dio uglovnica sdizalom dali su podiæi ìdovski kuæevlasnici.Udio centralnoga grijanja je beznaèajan (9%).


funkcionalnim parametrima


Functional Parameters

Udio stambenih uglovnica s lokalima je domi-nantan (60%), a onih samo stambenih jemanji (21%). Udio uglovnica s lokalima i po-slovnim prostorom je neznatan (12%), a upravilu su to stambene kuæe s lokalima, gdjeje poslovni prostor smješten na prvom katu.Udio uglovnica sa stanom vlasnika komple-mentaran je kao i kod ugraðenih najamnihkuæa (12%), ali je prete`ni dio bio sagraðendo 1931. godine. Velik je broj uglovnica s po-

drumskim stanovima (33%), ali je još veæibroj uglovnica s tavanskim stanovima (68%),pa zakljuèujem da standardna zagrebaèkauglovnica toga razdoblja ima jednostrešnikosi krov prema ulici s ravnim krovom premadvorištu u kojem su bili smješteni tavanskistanovi. Najzastupljeniji stan u uglovnici togarazdoblja jesu dvosobni stan (38%) i garsoni-jera (23%). Ovakav raspored podudaran je stlocrtnom dispozicijom dva dvosobna stana igarsonijera na stubište, koja odgovara uglov-nici s dva proèelja. Znaèajan je udio trosob-nog stana (20%) sa silaznom tendencijom,dok je udio jednosobnih stanova relativnomalen (11%). Prosjeèni broj stanova u uglov-nici u tome razdoblju iznosi 12,4 i sukladan jeprostornoj dispoziciji trokatne uglovnice s tristana na stubište.


formalnim parametrima


Formal Parameters

U promatranom razdoblju velika veæina ug-lovnica ima dva proèelja (94%). Prema obliko-vanju ugla, najveæi udio imaju uglovnice sproèeljima koja se dodiruju (55%; sl. 15), za-tim uglovnice s tornjiæem (19%; sl. 2), zatimuglovnice s razvijenim proèeljem (12%; sl. 4).

Uglovnice s odsjeèenim uglom bile su graðe-ne do 1933. godine, a uglovnice s uvuèenimuglom od 1931. godine. Zamjetan je udio ug-lovnica sa stubištem na proèelju (18%; sl. 6,17), odnosno skrivenoga iza jedne od prozor-skih osi (8%). Kolièina uglovnica koje imajubalkone ili loggie jest prevladavajuæa (61%).Udio poloènih prozora Novoga graðenja jeprevladavajuæi (61%), s iskljuèivim udjelomod 1934. godine. Prema oblikovanju proèelja ikrovišta najzastupljenije su uglovnice s proè-eljima Novoga graðenja i kosim krovištem(43%). Podjednako su zastupljene uglovnices proèeljima Novoga graðenja i djelomiènimravnim krovom, kao i uglovnice Novoga gra-ðenja (po 16%). Tradicionalno oblikovaneuglovnice zastupljene su nešto više (25%), alipraktièno išèezavaju 1934. godine.


parametrima upravnoga postupka


Administration Procedure

Parameters

Udio privatnoga kapitala u izgradnji uglovni-ca je prevladavajuæi (88%), ali je znaèajanudio uglovnica koje su bile sagraðene zaklad-nim kapitalom (11%), što se dade objasnitiatraktivnošæu ugaonih parcela za zaklade,koje su u niìm katovima smještale poslovneprostorije, a u višima najamne stanove (sl. 4,


Sl. 13. Stambeno-trgovaèka uglovnica Hoffmann-

-Singer, Kralja Zvonimira 26 – Šubiæeva, 1936.-1937.,

ing. Bogdan Petroviæ, model s uliène strane


Hoffmann-Singer, King Zvonimir 26 – Šubiæeva,

1936-1937, eng. Bogdan Petroviæ, model, street view

Sl. 14. Stambeno-trgovaèka uglovnica Hoffmann-

-Singer, Kralja Zvonimira 26 – Šubiæeva, 1936.-1937.,

ing. Bogdan Petroviæ, model s dvorišne strane


Hoffmann-Singer, King Zvonimir 26 – Šubiæeva, 1936-

-1937, eng. Bogdan Petroviæ, model, backyard view

Sl. 15. Stamb.-trgovaèka uglovnica Baum, Jurišiæeva 30

– Trg hrv. velikana, 1928.-1929., Bela Auer, za poslovni-

cu Ignjat Fischer, izvelo GP ing. Cernjak i Neumann


Baum, Jurišiæeva 30 – Hrvatskih Velikana square,

1928-1929, Bela Auer, branch office Ignjat Fischer, built

by construction company, eng. Cernjak and Neumann

Sl. 16. Stambeno-trgovaèka uglovnica

Rosinger-Jungwirth, Draškoviæeva 30 – Ðorðiæeva,

1930.-1931., ing. Vladimir Šterk


Rosinger-Jungwirth, Draškoviæeva 30 – Ðorðiæeva,

1930-1931, eng. Vladimir Šterk

12). U tome je razdoblju 18 kuæevlasnika sa-gradilo po dvije uglovnice, a njih šest po tri.Meðu poduzetnicima do 1941. godine bio jevelik broj �idova. Izgradnja kuæa bila je u cije-lome razdoblju korespondentna s produkci-jom ugraðenih najamnih kuæa, s poveæanomizgradnjom u razdoblju od 1928. do 1933. go-dine (18 uglovnica godišnje), te zatim u raz-doblju od 1937. do 1941. godine (14 uglovnicagodišnje).

Zanimljivo je da je u gotovo istim razdobljimaprosjeèno vrijeme izgradnje jedne uglovnicebilo manje od 12 mjeseci (od 1929. do 1932.godine 10,8 mjeseci, a od 1937. do 1941. godi-ne 9,6 mjeseci). Najveæi broj uglovnica izgra-dili su ovlašteni graditelji (45%), zatim gradi-teljske tvrtke (43%), dakle uglovnice su bilekonstruktivno i izvedbeno sloènije od ugra-ðenih najamnih kuæa. Najzastupljeniji izvo-ðaè bio je ovlašteni graditelj Stjepko Aranjošs 19 uglovnica, od ovlaštenih arhitekata ing.arh. Bogdan Petroviæ s 11 uglovnica, a od po-duzetnika GP Martin �ugèiæ s 4 uglovnice.

DISKUSIJA I ZAKLJUÂK

DISCUSSION AND CONCLUSION

Izgradnja uglovnica kao zgrada s urbanistiè-kim akcentom bila je uvjetovana vaèæim re-gulacijskim planovima, kao i poslovnim prili-kama u to doba. S obzirom na to da je izmeðudva svjetska rata Zagreb ušao u fazu brzo ra-stuæega grada, s pojaèanom izgradnjom zgra-da posebice od 1927. do 1931. godine, te od1936. do 1940. godine, istraìvanjem se uoèa-va da su vaèæi graðevinski propisi bili nea-dekvatni. Zagrebaèko Staro sajmište, podruè-je intenzivne izgradnje u razdoblju izmeðudva rata, naslijedilo je propisanu izgradnju uzatvorenom naèinu. Isto vrijedi za glavne uli-ce na Pešèenici, Trnju i Trešnjevci, gdje seglavnom ulicom proteù potezi ugraðenihkuæa koji završavaju poluugraðenim uglovni-cama na sjecištima sporednih ulica (npr.kriànje Tratinske i Iloèke ulice, odnosnoVlaške i Kamaufove ulice).

Izgradnju uglovnica regulirali su graðevinskipropisi koji su s dopunama bili na snazi još od1857. godine. Graðevinski zakon iz 1931. go-dine imao je ogranièeni utjecaj, uglavnom nakonstruktivne dijelove uglovnica. Novi Graðe-vinski pravilnik iz 1940. godine nije mogao, sobzirom na svjetske prilike, bitno utjecati naizgradnju uglovnica, koja je tada bila veæ nazalasku. Meðutim, bez obzira na Drugi svjet-ski rat i promijenjene društvene odnose na-kon 1945. godine, taj je Graðevinski pravilnikomoguæio dovršenje blokovskoga podruèjaZagreba u razdoblju od 1955. do 1980. godi-

ne, pa bi istraìvanje ugraðenih kuæa sagra-ðenih u razdoblju od 1945. do 1990. godinemoglo dati vrijedne zakljuèke o kontinuitetuzagrebaèke škole Novoga graðenja u drugojpolovici 20. stoljeæa.

Sve ono što je u prethodna dva èlanka18 biloistaknuto za ugraðenu najamnu kuæu, analo-gno vrijedi i za uglovnicu. Ugaona parcela bilaje atraktivnija od one u bloku jer se dala isko-ristiti za trgovaèke sadràje u prizemlju, a po-slovne u donjim katovima. Ova atraktivnostpovlaèila je zahtjeve za kompliciranijim iskupljim konstruktivnim sustavima, a nerijet-ko i za dizalima. Usprkos tome, kuæevlasnicisu ulagali u ovako presti`ne zgrade koje sunosile biljeg svakoga od njih i govorile jezi-kom arhitekture o utjecaju i moæi, a bile su so-lidno graðene, s vijekom trajanja od 150 godi-na. Kubièno oblikovanje tornjiæa, karakteristi-èno za zagrebaèku uglovnicu iza 1931. godi-ne, pokazuje posebnost zagrebaèke uglovni-ce Novog graðenja. Tornjiæi su bili zamjenanebodera, buduæi da nije bilo dopušteno po-dizati zgrade iznad propisane visine od 8 ka-tova iznad prizemlja.

Zagrebaèka uglovnica Novoga graðenja kaograðevinski je tip nastala poèetkom tridesetihgodina 20. stoljeæa kao reprezentativna urba-na kuæa s elementima koji su bili preuzeti izranijih razdoblja (modificirana tlocrtna dispo-zicija dva stana na stubište ugraðene najam-ne kuæe, klasièno oblikovanje proèelja podje-lom na prozorske osi poloènih prozora, tor-njiæ) i prilagoðeni elementima oblikovanjaNovoga graðenja (kubizam, De Stijl). Takavnaèin kompozicije bio je zadràn nakon Dru-goga svjetskog rata u promijenjenim ekonom-skim odnosima kod oblikovanja uglovnica.


Sl. 19. Stambeno-trgovaèka uglovnica �ic,

Sermageova 6 – O�egoviæeva, 1931.-1932.,

Franjo Neidhardt, izvelo GP Otto i Erwin Sorg


�ic, Sermageova 6 – O�egoviæeva, 1931-1932,

Franjo Neidhardt, built by construction company

Otto and Erwin Sorg

18 Kahle, 2002.b: 155-168; Kahle, 2003.a: 33-44

Sl. 18. Stambeno-trgovaèka uglovnica

Hoffmann-Singer, Kralja Zvonimira 26 – Šubiæeva,

1936.-1937., ing. Bogdan Petroviæ


Hoffmann-Singer, King Zvonimir 26 – Šubiæeva,

1936-1937, eng. Bogdan Petroviæ

Sl. 17. Stambeno-trgovaèka uglovnica Hawranek-

-Dušek, Maksimirska 65 – Schwarzova, 1936.-1938.,

Milan Delenardo, izvelo GP Braæa ing. Faltus


Hawranek-Dušek, Maksimirska 65 – Schwarzova,

1936-1938, Milan Delenardo, built by construction

company, eng. Faltus


Izvori

Sources

Dokumentacijski izvori

Document Sources

1. DAZG (Dr`avni arhiv u Zagrebu, Opatièka 29, Za-greb), ZF (Zbirka fotografija), FGD (Fotografijegraðevinske dokumentacije) br. 1-750

2. DAZG, ZGD (Zbirka graðevinske dokumentacije),sign. 1-3500, MF sign. 1-410

Izvori ilustracija

Illustration Sources

Sl. 1. DAZG, ZGD, Bauerova 29, sign. 1430

Sl. 2. DAZG, ZF, FGD, br. 91

Sl. 3. *** 1929: 65




Sl. 7. DAZG, ZGD, Kraljice Jelene 4, sign. 1410






Sl. 13., 14. DAZG, ZGD, Zvonimirova 26, sign. 2837

Sl. 15. DAZG, ZGD, Jurišiæeva 30, sign. 1101




Sl. 19. DAZG, ZGD, Sermageova 6, sign. 2787

Literatura

Bibliography

Knjige i èlanci u èasopisima

Books and Journal Articles

1. Adler, L. (1929.), Wasmuths Lexikon der Bau-kunst, sv. 1, A-Byz, Verlag Ernst Wasmuth, Berlin

2. Adler, L. (1930.), Wasmuths Lexikon der Bau-kunst, sv. 2, C-Gyp, Verlag Ernst Wasmuth, Berlin

3. Kahle, D. (2002.a), Zagrebaèka ugraðena na-jamna kuæa od 2. sijeènja 1928. do 14. veljaèe1935. godine, magistarski rad, Arhitektonski fa-kultet, Zagreb

4. Kahle, D. (2002.b), Zagrebaèka ugraðena na-jamna kuæa u razdoblju od 1928. do 1934. godi-ne, ãProstor”, 10 (2 /24/): 155-168, Zagreb

5. Kahle, D. (2003.a), Zagrebaèka ugraðena na-jamna kuæa u razdoblju od 1935. do 1945. godi-ne, ãProstor”, 11 (1 /25/): 33-44, Zagreb

6. Kahle, D. (2003.b), Stambene kuæe Novoga gra-ðenja u sjevernim dijelovima Zagreba u razdob-lju od 1928. do 1945. godine, ãProstor”, 11 (2/26/): 167-174, Zagreb

7. Premerl, T. (1989.), Hrvatska moderna arhitek-tura izmeðu dva rata: nova tradicija, Nakladnizavod Matice hrvatske, Zagreb

8. Premerl, T. (2002.), Zagreb, grad moderne arhi-tekture: Stoljeæe zagrebaèke arhitekture, Durie-ux, Zagreb

9. Smrekar, M. (1902.), Priruènik za politièkuupravnu slu�bu u kraljevinah Hrvatskoj i Slavo-niji, sv. 3, Naklada Ignjat Granitz, Zagreb

10. Stübben, J. (1890.), Der Städtebau1, Handbuchder Architektur, sv. 4, 9, Bergsträsser, Darmstadt

11. Stübben, J. (1924.), Der Städtebau3, Handbuchder Architektur, sv. 4, 9, Gebhardt, Leipzig

12. Timet, T. (1961.), Stambena izgradnja Zagrebado 1954. godine: Ekonomsko-historijska anali-za, Graða za gospodarsku povijest Hrvatske,knjiga 10, JAZU, Zagreb

13. *** (1929.), Nova arhitektura u Zagrebu, ãSvi-jet”, 7 (3), 12. 01.: 65, Zagreb

14. *** (1940.), Graðevinski pravilnik za grad Za-greb, ãNarodne novine”, 104 (292): 21-46 (pri-log), Zagreb


Sa�etak

Summary

Corner House in Zagreb between 1928 and 1944

The corner house is a two-storey or multi-storeybuilding with a front and at least two walls leanedto the walls of adjacent buildings and a backyardfaçade, i.e. backyard wings and contains entirely ormostly apartments for rent. Unlike the built-inhouse for rent, the corner house features at leasttwo facades which emphasize its spatial and urbanposition. A double façade area of the corner housein comparison with the façade area of the house forrent is more useful, especially in case of public oroffice buildings. Apartments are usually locatedupstairs. Therefore designing the corner house ismore demanding than designing facades of thebuilt-in house for rent. A small backyard area of thecorner house and consequently the impossibility ofplan development in the backyard seems to be itsmain drawback.

In the period between 1 Jul 1998 and 1 Oct 2000 weconducted a research on the Zagreb-style cornerhouses between 1928 and 1945 according to theabove mentioned definition on the basis of docu-ments from the National Archive in Zagreb withinthe scientific research on the Zagreb-style Built-inHouse for Rent. Research data were presented inthe digital data base. The period between 2 Jan1928 and 14 Feb 1935 was synchronized accordingto the ãChronological Enumeration of Houses”. Theperiod between 14 Feb 1935 until the end of 1944was interpolated according to the digital data base.The selected corner houses (207) were analyzedaccording to urban, structural, functional, formaland administration procedure parameters. Accord-ing to the type of façade and roof the most commoncorner houses are those featuring modern facades

and pitched roofs (43%). Equally common are cor-ner houses with modern facades and partly flatroofs as well as modern corner houses (16%). Tradi-tionally designed corner houses are slightly morecommon (25%) but were not built after 1934.Corner house construction was conditioned by reg-ulations then in force and business circumstancesof that period. It was regulated by building regula-tions in force since 1857.The attractiveness of the corner lots resulted inmore complex and expensive structural systems.Despite this fact, investments into such prestigiousbuildings proved desirable and profitable. Cu-bic-shaped corner projections as a typical featureof the Zagreb-style corner house after 1931 empha-size its specific quality in the context of modern ar-chitecture.

Biografija

Biography

Mr.sc. DARKO KAHLE, dipl.ing.arh., roðen je 1962.godine u Zagrebu. Godine 1989. diplomirao je naArhitektonskom fakultetu Sveuèilišta u Zagrebugdje je i magistrirao 2002. godine s temom ãZagre-baèka ugraðena najamna kuæa od 2. sijeènja 1928.do 14. veljaèe 1935. godine”. Izlagao je na Salonumladih 1988. godine, te na Zagrebaèkom salonu1991. i 1994. godine.

DARKO KAHLE, Dipl.Eng.Arch., M.Arch., born in Za-greb, 1962. He graduated from the Faculty of Archi-tecture, University of Zagreb in 1989. He got his Ma-ster’s degree in 2002 with his thesis entitled ãZa-greb-style Built-in Apartment House between 2 Jan1928 and 14 Feb 1935”. He presented his works attwo major architectural exhibitions: Salon mladihin 1988 and Zagrebaèki salon in 1991 and 1994.

DARKO KAHLE

127 06 darko kahle

Documents