7/28/2019 123471523-Knjigovetvo

1/12

1

GRAFIKI FAKULTET U ZAGREBU

KATEDRA ZA AMBALAU,KNJIGOVETVOI PROJEKTIRANJE

UVOD U GRAFIKU TEHNOLOGIJU

KNJIGOVETVO

Datum: 21.1.2012, 1. semestar Marko Duspara, 2012,2013

7/28/2019 123471523-Knjigovetvo

2/12

2

Sadraj:

Saetak...3

Knjiga4

Knjigovetvo..6

Vrste Uveza...6

Meki Uvez 8

Tvrdi Uvez.8

Knjini Blok10

Literatura.12

7/28/2019 123471523-Knjigovetvo

3/12

3

SAETAK:

Knjigovetvo:

U ovome seminaru pisati u o temi knjigovetvo. Knjigovetvo je dio grafike proizvodnje

koja spada u zavrno oblikovanje i doraivanje knjigovenih proizvoda. Taj zavrni proces jeiznimno bitan jer on upotpunjuje samu knjigu u finalnoj fazi proizvodnje te definira samu

knjigu kao takvu. Osim toga uvez je ono to prvo vidimo na knjizi te je on taj koji nam na

prvu mnogo govori o njoj samoj.

KLJUNE RIJEI: GRAFIKA TEHNOLOGIJA, KNJIGOVETVO,PROIZVODNJA, PROCES

ABSTRACT:

Bookbinding:

In this seminar, I will writeing about bookbinding. Bookbinding is part of the graphic

production which belongs to the final shaping and refining of grafical products. The final

process is very important because it complete the book in the final stage of production, and it

defines the book. Besides binding is what we see on the first look ,besides biding says much

about the book.

KEYWORDS: GRAPHICS TECHNOLOGY, BOOKBINDING, PRODUCTION,

PROCESS

7/28/2019 123471523-Knjigovetvo

4/12

4

Knjiga:

Definicija knjige:

Knjiga je cjelina koju tvori vei broj listova meusobno

spojenih u knjini blok, zatien koricama.

Knjiga je materijalizirano prikladnim tiskarskim postupkomumnoeno intelektualno djelo.

Knjiga je specifian proizvod grafike industrije, koji se odnovina, asopisa i drugih tiskovina razlikuje svojim opsegom i

uvezom.

Knjigu kao grafiki proizvod predstavljaju tiskani listovi papiraspojeni u knjini blok i uvezani u korice. Ovdje se ubrajaju i knjige

s netiskanim listovima, zbog dorade i naina uveza.

Povijest knjige:

Povijest knjige stara je vie od 7 000 godina. U tome vremenu mijenjala je svoj oblik, ovisno

o materijalu od kojeg je izraivana i o nainu pisanja i umnoavanja tog materijala, a pri

pisanju pribor se mijenjao kroz povijest.

Prve su se prave knjige pojavile na Istoku. Najstarije kineske knjige bile su sastavljene od

bambusovih daica, a kasnije su ih zamijenili svici od svile. Stari Egipani pisali su na

drvenim i kamenim ploama, te na svicima papirusa. Na egipatskom papirusu moglo se pisati

samo s jedne strane. Trake papirusa mogle su se prilijepiti jedna uz drugu, tako da bi

sainjavale dugake svitke. Budui da nije bilo ba praktino pisati na njima u uzdunom

smjeru , prostor na svitcima bio je razdijeljen u stupce. Najdulji sauvani papirus bio je

dugaak 19,5 metara i imao je 116 stupaca. Papirus je bio omotan oko palice, a ako je bio jako

dugaak, onda oko dvije palice. Prilikom itanja svitak se morao postepeno razmatati a to je

7/28/2019 123471523-Knjigovetvo

5/12

5

pri itateljima stvaralo priline probleme jer jednom kad bi izgubili mjesto na kojem su stali s

itanjem, teko bi ga ponovo nali.

Stari Grci i Rimljani imali su drugaije knjige. Za kratke biljeke, za trgovake obraune ili za

pisanje kolskih zadaa, Grci su se sluili pravokutnim drvenim ili votanim ploama. Po

dvije ploice mogle su biti svezane zajedno, pa bi oblikovale biljenicu. Kad se pokazao

boljim rjeenjem od papirusa, pergament je takoer poprimio oblik votane tablice. Svaki arak

je bio vie puta preklopljen u tzv. signaturu, a signature su bile povezane zajedno u zatitni

omot i tako se dobio kodeks.

Trebalo je proi toliko vremena koliko je trajalo Rimsko Carstvo prije nego je kodeks

potpuno istisnuo svitak. No ipak, zato to je svitak bio stariji, on je i dalje zadrao svoje

dostojanstvo prikladno za razne kraljevske objave, odredbe gradskog vijea ili diplome.

Knjige od papirusa nisu imale korice nego tobolce. Najstariji koni uvez imalo je koptsko

sveto pismo iz 6. stoljea. Taj je uvez bio ukraen utisnutim ornamentima koji su kasnije

postali jako popularni. Tako je kodeks dobio zbijen oblik, spretan za koritenje i jednostavan

za pregledavanje. U njemu je bilo spojeno puno stranica, tako da su knjige mogle biti puno

deblje i opirnije.

Prve tiskane knjige, tzv. inkunabule u svemu su oponaale kodekse. No od poetka 16.

stoljea knjige su sve vie poprimale dananji izgled. Iako su Kinezi ve u 6. stoljeu rabili

rezbarene drvene ploe za umnoavanje tekstova, a pokretna metalna slova koritena su za

tiskanje u Koreji sredinom 13. stoljea, u Europi su se do sredine 15. stoljea knjige

umnoavale prepisivanjem rukom, to ih je inilo skupima i rijetkima. Izum tiskarskog stroja,

kojeg je oko 1430. izumio Nijemac Johannes Gutenberg, omoguio je eksplozivno irenje

znanja u renesansnoj Europi. Stari tiskari bi najprije u okvir sloili olovna slova pa ih onda

premazali bojom. Potom bi na njih stavili papir i pritisnuli ga drvenom preom tako da se boja

upije u papir.

7/28/2019 123471523-Knjigovetvo

6/12

6

Do 19. stoljea svi su se poslovi oko izrade knjiga obavljali runo, no danas to obavljaju

strojevi.

Slika 1. Naredane knjige

Knjigovetvo:

Knjigovetvo je dio zavrne grafike proizvodnje koje se bavi doraivanjem i zavrnim

oblikovanjem knjigovekih proizvoda. Knjigoveka djelatnost se bavi uvezom veeg broja

listova u jednu cjelinu koja veliinom, oblikom i kvalitetom odgovara zahtjevima

upotrebljivosti i estetike.

Standardni proizvodi koji spadaju u knjigoveku doradu su: knjige, asopisi, blokovi,

albumi i kalendari, osim njih u knjigoveku grafiku doradu se ubrajaju i neki proizvodi

koji su namijenjeni prijenosu informacija, kao to su: memorandumi, razglednice, novac,

plakati, pozivnice i drugi.

Knjiga je najcjelovitiji, a ujedno i najzahtjevniji knjigoveki proizvod.

Vrste uveza:

Postoji nekoliko vrsta uveza:

Jednostavan nain uveza pojedinanih listova

Sloeni tip uveza knjinih slogova ili knjinih blokova

7/28/2019 123471523-Knjigovetvo

7/12

7

Meki uvez Tvrdi uvez

U jednostavan nain uveza knjinih listova ubrajaju se:

Blokovi (skup listova uvezanih u cjelinu svih veliina i kvaliteta uveza, postojeblokovi za opu namjenu i za dokumentirano upisavanje)

Fascikli (mogu biti plastini ili papirni, s klapnama, u obliku jednostavne metalnetrake, s patentnim zatvaranjem, takoer mogu biti mape ili plastine kouljice za

odlaganje listova)

Spiralni uvez (koriste se plastine ili metalne spirale te plastini ili metalni eljevi,a knjini slog ili knjini blok mogu biti ivani icom kroz hrbat, postrance hrpta ili

jednostavno uvezani te saiveni metalnim ili plastinim eljem ili spiralom)

Uvez zakovicama, vijcima i kopama Mape Registratori

Slika 2. Jednostavni naini uvezivanja

7/28/2019 123471523-Knjigovetvo

8/12

8

Meki uvez:

Knjini blok zalijepljen i uvezan u jednodijelne kartonske korice , zalijepljen i

uvezan u jednodijelne kartonske korice s jednom ili dvije klapne , zalijepljen i

uvezan u jednodijelne kartonske korice pomou podstave, zalijepljen i uvezan u

jednodijelne kartonske korice po strani hrpta

Knjini blok zalijepljen i uvezan u viedijelne meke korice , zalijepljen i uvezan uviedijelne meke korice pomou podstave, zalijepljen i uvezan u viedijelne meke

korice s jednom ili dvije klapne

Knjini blok saiven i zalijepljen u jednodijelne kartonske korice, saiven izalijepljen u jednodijelne kartonske korice s jednom ili dvije klapne, saiven i

zalijepljen u viedijelne kartonske korice s jednom ili dvije klapne

Razliiti drugi obliciTvrdi uvez:

Knjini blok moe biti zalijepljen, ivan koncem te ivan icom postrance i kroz hrbat

teje preko podstave uvezan u viedijelne tvrde korice

Zalijepljen knjini blok preko podstave uvezan u viedijelne tvrde korice s

jednodijelnom presvlakom ili viedijelnom presvlakom

Koncem saiveni knjini blok preko podstave uvezan u viedijelne tvrde korice

s jednodijelnom presvlakom ili viedijelnom presvlakom

icom kroz hrbat saiveni knjini blok preko podstave uvezan u viedijelne

tvrde korice s jednodijelnom presvlakom ili viedijelnom presvlakom

icom postrance hrpta saiveni knjini blok preko podstave uvezan u viedijelne

tvrde korice s jednodijelnom presvlakom ili viedijelnom presvlakom

Razliiti drugi oblici

7/28/2019 123471523-Knjigovetvo

9/12

9

Tvrdo uvezana knjiga se sastoji od knjinog bloka i viedijelnih tvrdih korice te podstave

koja slui za posredno spajanje knjinog bloka s viedijelnim tvrdim koricama.

Kod rune izrade tvrdo uvezane knjige najprije se knjini arci runo savijaju u knjine

slogove te se zatim sabiru u knjini blok. Sabirati se mogu arak na arak ili arak u arak.

Sabrani knjini slogovi se ivaju icom kroz hrbat, postrance hrpta ili se ivaju koncem,

takoer knjini blok moe biti zalijepljen pomou gaze.

Nakon formiranja knjinog bloka na prvi i zadnji slog naljepljuje se podstava- knjini slog

od 4 strane.

Za izradu viedijelnih tvrdih korica koristi se ljepenka debljine 1,5 mm iz koje se formiraju

prirezi, hrpteni uloak i ablona. Kakve e se korice izraditi ovisi na koji je nain

formiran

knjini blok.

Nakon izrade viedijelnih tvrdih korica slijedi uljepljivanje knjinog bloka u korice preko

podstave. Prvo se ljepilo kistom nanese na zadnju stranu knjinog bloka- na podstavu i

zatim se nalijepi na korice, isto se ponovi s prednjom stranom. Zadnja faza je preanje,

nakon kojeg se dobiva gotov proizvod- tvrdo uvezana knjiga.

Podjela knjiga prema upotrebnoj vrijednosti:

Knjige za jednokratnu upotrebu

roto romani, tjedni magazini, asopisi za izradu se korist i loiji papir; uvez je najee jednostavan uvez icom ili

ljepilom; koriste se papirne korice eventualno s viebojnim tiskom

Knjige za viekratnu upotrebu

Dvije su podjele:

trajnost do godinu dana- udbenici za nie razrede; koristi se ofsetni papir,

7/28/2019 123471523-Knjigovetvo

10/12

10

jednobojni ili viebojni tisak; vrsta uveza - meki; korice- viebojne kartonske

trajnije od godinu dana- udbenici za vie razrede srednjih kola i fakultete,depne knjige; koristi se kvalitetniji ofsetni papir; esto viebojni tisak; uvez - meki;

korice-jednodijelne kartonske, ponekad i viedijelne

Knjige za trajnu upotrebu

slikovnice, strune knjige, leksikoni, enciklopedije, beletristika, rjenici; koristi sepapir za umjetniki tisak ili kvalitetniji ofsetni papir; tisak- jednobojni ili viebojni;

uvez- tvrdi u viedijelne tvrde korice, rjee meki u jednodijelne kartonske korice

Knjige sa najveim zahtjevom

monografije, likovne mape, knjige iz podruja medicine, biologije, umjetnosti ilibibliografske monografije; koristi se papir za umjetniki tisak, tisak je viebojni, a

uvez tvrdi u viedijelne tvrde korice

Knjini blok:

Knjini blok sastavljen je od knjinih araka. Broj stranica jednog

knjinog arka zavisi o: standardu stroja na kojem se tiska,

ukupnom broju knjinih araka, vrsti i gramai papira. Najvie se

koriste knjini arci od 16, 8 i 4 stranice, no po potrebi mogu se

formirati knjini arci od 32 strane (tanji papir), 24, i 12 strana. Knjini arci mogu se spajati s

knjinim blokom: ivanjem na hrptu

koncem, odozgora ili kroz hrbat icom; ili samo lijepiti

odgovarajuim ljepilom na hrptu. Nain spajanja odreen je

zadanom kvalitetom knjige i vrstom uveza.

Knjini blok moe biti zaobljen ili ravan kod tvrdog uveza a izbor

je na grafikom tehniaru.

7/28/2019 123471523-Knjigovetvo

11/12

11

Slika 3. Primjer knjinog bloka

7/28/2019 123471523-Knjigovetvo

12/12

12

Literatura:

Knjiga:

Darko Babi; Uvod u grafiku tehnologiju; Tisak: D-GRAF d.o.o., Zagreb; Uvez:KON d.o.o.,

Samobor; 1998 godina; ISBN 953-97441-0-5

Internet:

http://hr.wikipedia.org/wiki/Knjiga (datum: 22.1.2013)

http://www.znaor.com/swf/dorada2.swf (datum 2