10% xxi [ hrvatski urbani krajolik 2001-2010 ]

8/6/2019 10% XXI [ hrvatski urbani krajolik 2001-2010 ]

1/100


2/100


3/100

josip vrani

[ 10% XXI / hrvatski urbani krajolik 2001-2010 ]

publikacijom su obuhvaeni projekti koji, po osobnomizboru njenog autora, zasluuju istaknuto mjesto meu

djelima hrvatskog dizajna, fotografije,arhitekture iurbanizma u prvom desetljeu dvadeset i prvogstoljea. kriterij/i za uvrtenje su bili kvaliteta ioriginalnost pojedinog rada, zatim izdvojiva kreativna

snaga pojedinog autora/grupe autora vidljiva u vieprojekta, kao i posveenost standardima obraenih

struka, ali i njihovoj nadgradnji.

e-knjiga / izdanje za besplatno preuzimanje / copyleft

srpanj 2011.

vlastita nakladaisbn 978-953-56542-2-3

koncept: josip vrani

[ :dizajncentarhrvatska ]

autor preporuuje da iznos prvotno namjenjen za nabavu publikacije,

usmjerite prema domovima za brigu o djeci bez odgovarajue roditeljske skrbi. hvala!


4/100


5/100


6/100


7/100


8/100


9/100

most stoljea

/// most hrvatskih branitelja / rijeka / 3lhd / 1997-2001 ///

iznimno ostvarenje koje je prelo odrednicu mosta kao prijelaza vodene povrine od toke a do

toke b, prema rijeima autora postalo jespomenik za hodanje i mjesto sjeanja na kojem svaki

pojedinac obnavlja vlastiti odnos prema domovinskom ratu.

na brojne kritike i proteste, autori nisu odgovorili predajom (tako estom na podruju ostvarenja

nekih od najvanijih arhitektonskih djela), nego intervencijama sa smislom i promiljanjem

problema; nikakvim slijepim podilaenjem.time su sauvali veinu iznimnih dijelova prvotnog

koncepta.

djelo koje ini prijelaz na stranu suprotnu goloj funkcionalnosti te tako redefinira sam

pojam most, prvenstveno zbog svojih odlika, a zatim i graninih godina nastanka, predstavlja i

simbolini prijelaz nacionalne urbane likovnosti iz 20. u 21. stoljee.

foto: 3lhd (1, 2), aljoa brajdi (3)


10/100

dobar poetak abecede

/// logo adria-azija, kriands, 2001-02 ///

a... poetak abecednog niza.aa... poetak identitetske slike agencije za nekretnine.

adria-azija... naziv kao dodatni identitetski oslonac likovnom uoblienju.krian je pravilnim

odabirom motiva poetnih slova nainio korak ka savrenom mozaiku, a daljnji su postupci

samo potvrivali taj odluan potez.dualizam istovjetnog slova navodi gledatelja na usporedno

iitavanje, a minimalne preinake znakova (motivi jadranskog vala i krova dalekoistonih

graevina) stvaraju maksimalnu prepoznatljivost.pravilni koloristiki izbor i visoka asocijativnost

ovog logo-diptiha, dodatni su elementi u uspjenom kontekstualnom odreenju filijala tvrtke,

kako strukovno, tako i zemljopisno.


11/100

pokazatelj izvrsnosti

/// logo lakmus / sensusdesignfactory: kristina+nedjeljko poljar / 2001 ///

asocijativni vizual za naziv tvrtke ujedno je i njegov stilizirani inicijal. sjena listia papira oblikuje

veliko slovo l te skoro da postaje logo-pandan bijelog kvadrata na bijeloj podlozi. u svakom

sluaju, ovaj je lakmus nepogreivo izmjerio jo jedan sdf-ov vrhunski uradak!


12/100

daleka obala

/// logo obala grupa / kriands / 2007 ///

izvrsno spajanje inicijala i znaenja naziva tvrtke postignuto je minimalnim likovnim elementima,

a konano rjeenje nije mogue definirati ni kao (samo) tipografsko, ni kao (samo) geometrijsko.

daljnjom razradom je osnovni motiv prenesen i na slovo g logotipa. nerealizacija je vjerojatno

uvjetovana time to ogledanje u morunije oblikovano u slikovitijoj/razgledniarskoj maniri.


13/100

o.r. - o.k.!

/// logo otvoreni radio / unicum media / 2004 ///

rjeenje znakaotvorenog radija, nastalo u zagrebakoj marketinkoj agenciji, izvrstan je primjer

kako dobro orue vizualnog komuniciranja izrasta iz pravilnog promatranja zadanog

materijala. naime, u inicijalima naruitelja na samom je poetku stvaranja uspjeno prepoznata

ikona grafikog dizajna (oznakaregistered), a zavrno rjeenje oblikovano je samo njenim

dupliciranjem. minimalizam kompozicije dodatno podrava i program boja.navedenim je,

umjesto podugakog i nedovoljno izdvojivog naziva, u prvi plan istaknut jednostavan i

zapamtljiv znak, iskoritena je administrativna uloga oznake, a samo zaokruenoslovoroznaeno je sasvim zaslueno jednom od odrednica modernog doba.


14/100

vidljivost

/// logotip 60. obljetnice kazalita slijepih i slabovidnih osoba novi ivot / laboratorium: ivanavui (creative director), orsat frankovi (creative director, art director, designer), elimirboras

(designer) / 2009 ///

jednostavnost i uvjerljivost znaka obljetnice kazalita slijepih i slabovidnih osoba, izvanredan jespoj broja godina i zatamnjenih naoala, jednog od simbola ove skupine graana.jednomrealiziran ini se svakom lako dostian za kreiranje, ali samo rijetki mogu biti biti istinski vizionari zaskrivena zajednika znaenja i vizure simbola. oni vide i za druge!


15/100

uresi novi od ove dubrave

/// serija logoa du'm (dubrovaki muzeji): du'm, kneev dvor / kulturno-povijesni muzej, rupe /etnografski muzej, pomorski muzej, arheoloki muzej, kua marina dria, muzej suvremene

povijesti / laboratorium: ivana vui(creative director), orsat frankovi (creative director, artdirector, designer) / 2003 ///

prijedlog vizualne prepoznatljivosti muzeja od grada predstavlja nastavakfrankovievog

poslanja za oznaenjem zaviaja, u prvom redu njegovih kulturnih odrednica.znakovi riznica

dubrovakog naslijea po svojoj su likovnosti svje, razumljiv i asocijativno snaan govor, te

vanvremenski prijevod kulturno-povijesnih jedinica, meunarodno prepoznatljiv koliko i

zastavalibertas.


16/100

logo u pokretu

/// logo kadar 22 / pozdrav iz najlona /2009 ///

za iznimno rjeenje autori su inspiraciju pronali u mitskim vremenima pionira fotografije i filma, teovom minijaturom odali poast muybridgeovim serijama konja u trku, a uspjenom produkcijom

klijentu priskrbili prepoznatljiv znak simuliranog pokreta.


17/100

we love it(alian food)!

///posjetnica sdf / sensusdesignfactory: kristina+nedjeljkopoljar /2001///

primarni dio papirne poslovne konfekcije vlastitog sensusdesignfactoryja, po rijeima autora,najgoreg i najteeg klijenta kojeg znaju, izvanredno je rjeenje i dokaz (crno+sivo na bijelom) koji

u pitanje dovodi istinitost pripovijesti o obuaru i upljim cipelama. inzistirajui na interaktivnosti,

na sjajan nain ogoljuje i ironizira odnos dizajner- klijent.


18/100

cool!

/// boina estitka idmmusic 2006 / esni&turkovi / 2006 ///

provokativna poruka sa zatvorene verzije estitke svoj kreativni zakljuak dobiva rastvaranjemte dvojakom uporabom dva cd-a. osim sto su poslovni dar klijenta (diskografska kua),

uvjerljivim su oblikovanjem postali i sredinja slova osnovne rijei projekta.


19/100

grincharije

/// (novo)godinje estitke najlon / pozdrav iz najlona / 2008+2009 ///

ukrasti blagdanski ugoaj moda i nije ba neto ime se mogu dobiti simpatije svekolikogpuanstva, ali ako su blagdani pali kao kolateralna rtva u procesu stvaranja kreativne estitke,

mnogi e najloncima njihove subverzije (vie nego) oprostiti. ovakve novogodinje dopisnice,

bilo da su isproducirane do krajnjih granica ili su tek minimalno ureene, i u vremenu e-ivljenja,

oekujemo veseli i razdragani u svojim potanskim sanduiima.


20/100

godina kvadratnog ivljenja

/// kalendarcroatia airlines / ivana ivankovi prli, nenad vujoevi / 2003 ///

kvadratura godinjeg ciklusa izmjerena mozaikom fotografija itatelja croatia in-flightmagazineai prenesena na povrinu dvanaestostranog kalendara.odsjeci vremena naglaeni

su pravilnom koloristikom razlikovnou mjeseci i godinjih doba.kalendar je savreno uklopljen

u korporativnu sliku, ali ne i ogranien njome.jako dobra godina!


21/100

kalendar... katalog... kalendar...

/// kalendarigepa / bruketa&iniom: tomislavjurica kauni (art director, designer),joelnordstrm, nikola urek(typography), iva domi (account manager), radovan radievi (dtp) /

naruitelj: igepa / 2008 ///

dvanaest nijansi papira koje je klijent distribuirao bili su poetna ideja to je u finalu rezultiralaizvrsnim rjeenjem dvanaestostranog kalendara / kataloga tog istog papira. ostvarena zamisaokojom se prednost daje papiru time to nema tiska, nego su vizuali laserski rezani, dodatno supoveali kvalitativnu izdvojivost ovog projekta.


22/100

papirologija

/// vizualni identitet izlobe na papiru / studio sonda, pore / 2009 ///

eksperimentalne kreacije s papirom kao tema izlobe, odredile su i kreativnu energiju autora.bijeg od klasinih ispeglanihkataloga prema sigurnom utoitu tematskog materijala, dovela

ih je do radikalne forme kojom papir (p)ostaje glavni lik u namjerno izguvanom odijelu.


23/100

kino-kreacija

/// vizualni identitet art kino croatia / pozdrav iz najlona / 2008 ///

kad se u logou pretope nadrealni kadrovi buuela i dalija te western-tipografija, znate da

hvatate posljednji vlak za kino artistikog usmjerenja. da biste uspjeno pristigli, putem e vas

pratiti scene na billboardima i na krajnje (samo)ironian nain oglasiti veliki obraun s

glamougroznom konkurencijom kinoprikazivaa. naravno, u stilu nekog spaghetti-westerna ili

bolje rei... lazanja-kaubojca.


24/100

sitni vez

/// vizualni identitet zgraf2008 / nukleus: nenad vukui (koncept), igorperkui (art direktor);

oleg moskaljov (fotografija), damirbrali (dizajn konzultant), nikola urek(tipografija) / 2008 ///

duhovito vizualno rjeenje koje uspjeno objedinjuje temu globalno/lokalno, vrstan je rad

velja&vezilja iz zagrebake kreativne agencije. sitni vez autora na najbolji nain je uresio sve

promotivne materijale zgraf-a, a zlatni kieni okviri s vanjskih oglasa dodatno su ironizirali

pojmove globalnog i lokalnog ukusa.


25/100

modni lavovi

/// vizualni identitet izlobe (po)modni razgovori / studio sonda, pore / 2005 ///

uspjean asocijativni znak izlobe nastao je spajanjem vjealice i usnica, gotovo doslovnomvizualizacijom naslova. katalog je tiskan na krojakom papiru, a sadri grafike elemente krojnih

araka. iznimna vrijednost dodatno se pojaava spoznajom da je to ujedno i plakat,

s perforacijom sa strane / krojakim metrom. odlino skrojeno!


26/100

tiha voda

/// plakati izlobi galerije klovievi dvori / sensusdesignfactory: nedjeljko poljar / 2000-05 ///

beskompromisna posveenost dizajnu, ogromna energija kojom stvara djela (prepoznata vie uinozemstvu nego unutar domovinskih granica) i samozatajnost pri promicanju vlastite linosti,osnove su djelovanja nedjeljka poljara (i kristine). nabrojanom je dodana i donacija djela(plakati mdc-u), tako rijedak oblik drutveno-kulturnog aktivizma meu hrvatskim dizajnerima.

darovani plakati uglavnom su oglaavali izlobe ugaleriji klovievi dvori u zagrebu, a potvrujuautora istog od marketinga (podstrekaa agresivnog grafikog izriaja...), kojem plakatnopolje nije povrina za iivljavanje osobnim preokupacijama. u savrenoj mjeri likovnih elemenatai primarnom panjom posveenoj oglaenom objektu,poljarovi radovi donacijom postajudokumentarno-kronoloka graa visoke estetske vrijednosti.


27/100

srebro zlata vrijedno

/// plakat za meunarodni dan muzeja 2005 / boris ljubii / 2005 ///

srebrnom podlogom plakat je postao zrcalo u kojem se reflektira okolina pa se time i onneprestano mijenja. kako bi glavni motiv, museum,ostao u prvom planu iako je rije

prelomljena, autor ispravno bira jednostavnu tipografiju i crnu boju. premda ima klasinu formu

(ploni pravokutnik) ipak zbog navedenih odraza predstavlja jo jednu vrlo uspjenu ljubiievu

subverziju tradicionalistikog poimanja plakata.


28/100

irom otvorena vrata

/// plakat zabranjena vrata / esni&turkovi / 2006 ///

formatom izdvojivo rjeenje plakata za mjuzikl, asocira na signalnu traku zabraneprolaza/prilaza. pravilni izbor naslovne tipografije, osnovne/jedine boje/nijanse te sveukupan

odnos elemenata, ovaj rad ine i l ikovno i komunikacijski uspjenim, a kreativnom dvojcu (uz

ostale radove...) profesionalnu perspektivu irom otvorenih vrata.


29/100

snaga bjeline

/// plakat human rights film festival / lina kovaevi / 2004 ///

ostavljajui praznu bijelu povrinu na sredinjem dijelu, funkcionalno je oznaavajuiprostorom

za inteligentne rasistike ispade , autorica provocira promatraa, te stvara papirnati mjera zaiitavanje stanja mitske vrijednosti zvanegraanska tolerancija. velika jednolina plohapostaje parodijom i kritikom trendovskih kopiranata grafikog minimalizma; za razliku odnjihovog neinventivnog copy-pasteanja, linina prazninaprelazi razinu povrine za postav oblikate se ustoliuje u vrhunsku opipljivu formu.interaktivnim konceptom plakata uspjeno je prikazancilj festivala - podizanje svijesti o stanju ljudskih prava, a pojedine reakcije promatraa-koautoranajvee su priznanje ovom radu.upravo je snana utemeljenost u kontekst ulice istvarnog ivota najvea vrijednost plakata line kovaevi, pa im ba to nekim buduim

zasluenim unosom u muzejsko-antologijsko okruenje prijeti biti oduzeto.


30/100

glavom u knjigu

/// ukupni identitet projekta booktiga 09 / studio sonda, pore / 2009 ///

za promociju festivala rabljenih knjiga kreativci iz porea iskoristili su glavni atribut iz naziva:reciklaom prologodinjih plakata na nain da se na njihovu povrinu, nakon prekrivanja (ne u

potpunosti) starih sadraja, rukom ispisuju novi podaci.isti je koncept primijenjen i pri izradi

festivalske majice, torbe, radijskog oglasa, ... dokazali su tako mogunost i prednost koritenja

rabljenih stvari, a knjinicu pokazali ne kao ozbiljnu instituciju ve mjestom prisnijih odnosa unutar

zajednice.

djeluj (drutveno/dizajnerski ) lokalno, osvajaj (nagrade) globalno!


31/100

trezven dizajn

/// plakat pijane ume / bili_mller studio / 2007 ///

redefiniranju plakata (pravokutni i ploni medij...) pristupile su i dora bili i tina mller, ali usubverziju su uvukli i osobe koje plakat postavljaju. naime, nepravilni oblik papira koji nastaje

otkidanjem perforiranih dijelova, omoguuje nebrojene kombinacije pri spajanju i nikad jednak

zavrni izgled. navedeni koncept savreno iskazuje temu oglaene eksperimentalne plesne

predstaveponaanje tijela unutar fizike realnosti.


32/100

ne(pre)poznati plakatni objekt

/// plakat ufo / lina kovaevi / 2003 ///

i pored vrijednih nagrada u inozemstvu (u juniorskoj i seniorskoj konkurenciji!), kvaliteta plakataurban festivala line kovaevi uhrvatskoj je ostala neprepoznata. razloge moemo pronai u

preklasinoj definiciji plakata u domaoj teoriji, kojom ga se oiviuje na papirnatu glatku

povrinu etverokutnog oblika.sve to iskae iz takvog opisa, to pokuava redefinirati medij,

izbacuje se i iz konkurencije za priznanja.

jedna od nagraenih vrijednosti plakata, simbolinog naziva ufo, upravo je distinktivnost, ta

karakteristika svakog pravog dizajna. tri plakata za istu prigodu meusobno se razlikuju po boji

podloge te na vrlo jednostavan i efektan nain odreuju tri faze festivala.velika rupa u srediniplakata nije nikakva praznina, nego vlastitom ovisnou o podlozi predstavlja ilustraciju teme

festivala (ad hoc). ovim se krunom prozorom ukljuuje gradska struktura u logotip te se kroz

slojevitost zidne podloge ili plakatnog panoa omoguuje iitavanje urbane potke.

tk i j


33/100

razotkrivanje

/// vizualni identitet projekta unframed landscapes / laboratorium: ivana vui (creativedirector, art director, designer), orsat frankovi (creative director) / 2004 ///

doslovnost naslova izlobe dizajneri su preveli u vrlo uspjenu vizualnu dosjetku. iz odreenogformata papira izrezan je sredinji pravokutni oblik, upravo na mjestu gdje bi izabrane fotografijeobiajno trebale biti smjetene. uokvirena praznina uredno je muzeoloki potpisana osnovnimpodacima o dogaanju. plakat u formi passe-partouta (kao i pozivnica projekta) svojuvrijednost dobiva ljepljenjem na razliite povrine, kad uokvirene podloge postaju njegovimjednakopravnim dijelom. ovim projektom laboratorium se svrstao meu najhrabrije ruiteljetradicionalistikog plakatnog poretka.

k ti i i k jiki lj di


34/100

kreativni i knjiki ljudi

/// oprema dvd-izdanja knjiga postanka / bruketa&ini om: davorbruketa, nikola ini(creative directors, copywriters, art directors), tomislavjurica kauni (art director, designer),ivan ade, daniel vukovi (copywriters), radovan radievi (dtp), danijela deli (accountmanager)/ naruitelj: abus / 2009 ///

/// monografija 5.gimnazije / bruketa&ini om: igormanasteriotti, davorbruketa, nikola ini(creative directors), igormanasteriotti (art director, designer), danko urain (dtp), vesnaurain, sanja tica primorac (production), ivana dvorski (account director), ana gai (accountassistent)/ naruitelj: 5.gimnazija / 2009 ///

/// godinje izvjee adris grupe / bruketa&ini om: davor bruketa nikola ini (creative


35/100

/// godinje izvjee adris grupe / bruketa&ini om: davorbruketa, nikola ini (creativedirectors), tomislavjurica kauni (art director), daniel vukovi, ivan ade (copywriters), igormileti (designer), vesna urain (production manager), radovan radievi (dtp), ivanka mabi(account director); predrag grubi (adris group, editor)/ naruitelj: adris grupa / 2009 ///

/// godinje izvjee adris grupa / bruketa&ini om: davorbruketa, nikola ini (creativedirectors, art directors, copywriters), filip bojovi (designer), ivanade (copywriter), radovan

radievi (dtp), vesna urain (production manager), ivanka mabi (account director), ivana

drvar(account executivesenior); vedran klemens (illustrator)/ naruitelj: adris grupa / 2010 ///

/// godinje izvjee podravka / bruketa&ini om: davor bruketa nikola ini (creative


36/100

/// godinje izvjee podravka / bruketa&ini om: davorbruketa, nikola ini (creative

directors, art directors), imelda ramovi, mirel hadijusufovi (art directors, designer), nikola

urek(typographer), mirna kapetanovi (account director), vesna urain (production

manager); tomislav tomi (illustrator), marin topi, domagoj kuni (photographers), ibl

(production), drenislaveki (podravka,project manager)/ naruitelj: podravka / 2007 ///

bruketa&ini trae knjiniarku... to je poetak vjerojatnog skorog natjeaja za popunu radnih

mjesta unutaroblikovne manufakture, jer kreativna lakoa oblikovanja knjinih publikacija za

razliite prigode naprosto oduevljava.

bilo da je rije o inicijalnoj ideji projekta ili pak zavrnoj produkciji, stvar jednostavno odlino

funkcionira. svaki je projekt opet toliko izdvojiv i unutar njihovog opusa, a i na irem tritu!

limitirano glazbeno dvd-izdanje s knjigom o rock-bandu naslovljeno je knjiga postanka i

oblikovano kao biblija...jubilejna monografija zagrebake gimnazije umetnuta je u pravu

kolsku pernicu... godinje izvjee za korporacije kao svijetlea knjiga koja kao i dobre ideje

svijetli u mraku, kao knjiga premalih korica kojima se ilustrira rezultate koji su nadmaili poslovna

oekivanja, kao knjiica (recepata...) prehrambene industrije koja se mora doslovno ispei da bi

se pokazao puni sadraj, ... odlika ovog dijela njihovog stvaralatva pokazat e se jednog dana

kad ne bude smisla izdati izabrana negosabrana djela!

pokretne slike


37/100

pokretne slike

/// oblikovanje publikacije out of focus / laboratorium: ivana vui (creative director, artdirector, designer), orsat frankovi (creative director)/ 2004 ///

ukoliko ostanete zbunjeni ugledavi na polici neke knjiare video-kazetu, te se zapitate da liprodajno mjesto uope ima dozvolu za promet neeg drugog osim tiskanog materijala, a iako da - zato trguju umiruim medijem, morat ete se nakon otkria prave prirode predmeta pokloniti vizualnoj dosjetki studija laboratorium.

katalog za izlobu video-instalacija ksenije turi, u formivhs-a, predstavlja savreno rjeenje,koje se nakon to je jednom stvoreno ini samo po sebi jasno, ali bi ga se, ruku na srce, dosjetilisamo odabrani. rad istie video kao osnovni medij umjetnice te svojim osnovnim motivomdaruje promatrau malo preddigitalne nostalgije. uz pomo grafikog prikaza filma koji

se vrti brzim prelistavanjem, te provociranjemsporosti ljudskog oka, statici tiskanog medijadarovan jepokret!

knjiga pohvale


38/100

knjiga pohvale

/// oprema cd-izdanja knjiga albe / nukleus: nenad vukui (koncept), iva canki (kreativni

direktor), mirna reinprecht (ex.miheli; art direktor), igorperkui (dizajner); mare milin

(fotografija) / 2007 ///

iznimno uspjena prilagodba likovnosti stvarnih knjiga albi, iz ugostiteljskih lokalazlatnog doba u

albumsku knjiicu glazbenog izdanja. inspiracija iz prostoragdje jo tete u borosanama toe

hladno pivo... ivjeli!

lete, lete, lete... kvadrati!


39/100

, ,

/// oznaka na zrakoplovima croatia airlinesa / ivana ivankovi prli / 2004 ///

hrvatska zrakoplovna tvrtka dokaz je kako i jedan od najloijih logoa moe pratiti jedna odnajboljih korporativnih slika. ivana ivankovi prli godinama stvara vrlo kvalitetna rjeenja te

razbija sliku (desetljeima stvaranu u hrvatskoj teoriji i praksi) kako se dobar dizajn moe raditi

samo pri kulturnim ustanovama i projektima, a nikako u strogom gospodarsko-korporativnom

okruenju.meu odrednicama ukupne slike koju godinama gradi, promjena oznake na repu

zrakoplova jedna je od najvanijih, kako po likovnosti, tako i po znaenju.autorica je pravilnom

primjenom kvadratnog rastera (crvena i dvije nijanse plave) postigla razlikovno obiljeje u

odnosu na druge avio-kompanije, a u istom trenutku zadrala identitetski kod tvrtke i nacije.

bez oklijevanja


40/100

j j

/// fotografija scruple / bojan bonifai / 2002 ///

agresivni frontalni postav gotovo stotinjak pari arenih lea svakako je zanimljiv prizor umjetnikuusmjerenom ka promatranju i vizualizaciji slike svijeta to ga okruuje. tamna kontura ljudskog lika

u prvom planu, osoba je koja zaas postaje rtvom konzumerizma naglaenog pozadinskim

tkanjem uredno posloenih raznobojnih naoala.snani kontrast anonimne figure i jasno

definiranog mozaika podloge, te izuzetna kompozicija, uspjeno su organizirani u

nekontroliranim uvjetima javnog prostora.

bezgrjene strukture


41/100

/// ciklus fotografija strukture / damirfabijani / 2003 ///

visokoj razini koju godinama dostie u reportaama i portretima za hrvatske magazine, pridodaoje autor ciklus kojim u najveoj mjeri ulazi na podij artizma.strukture predstavljaju odmak od

zadanih tema, u najveoj mjeri arhitekture i krajolika...svojevrsnom formom fotografskih restlova,

zabiljeena je, na temu obrtnikih vjetina, serija uveanja asocijativnih naziva, a kroz upravo

pop-artistiku zanesenost dekorativnou mehanikih sklopova.

krasna zemljo... u bojama


42/100

/// fotografije istarskih krajolika / tomo krajina / 2002 ///

...istra mila napokon je zasjala u svim nijansama svojih krajolika. tomini su radovi izvukli istarskuzemlju iz sivila crno-bijelih fotografija, kojima su je u veini sluajeva pokuali zatomiti, te njezine

boje prekriti koprenom. mada je crno-bijela tehnika kao stvorena da prikae ekspresivnost neke

druge pokrajine, bilo da je rije o nijansiranim ili naglim oivienjima prikazanih elemenata, njezin

se nepromiljeni prijenos na istarsko tlo ini neprirodnim i upravo - mazohistikim.tek kad se istru

pusti da progovori vlastitim jezikom, i to ne samo bijelim, crnim i crvenim, ve svim nijansama

smee, zelene, plave i ute, taj razgovor postane smislen i (oku) ugodan.tehniko majstorstvo,

toliko puta dokazano brojnim fotografijama/studijama predmeta i pojava, ovim jelokal-patriotskim iskazom dobilo emotivnu nadgradnju.

fotograd


43/100

/// fotografije zadrana / filip brala / 2009-10 ///

uspjeno sueljavanje dvaju radikala rodnog grada, ne umanjujui pri tome njihovepojedinane odlike, jasno ukazuje na iznimnu vrijednost bralinih fotografija. reporterskom

preciznou i artistikim senzibilitetom, uz mirni ivot grada i graane utonule u vlastite misli,

biljei i nezaobilazno zadarsko kreativno ludilo, istovjetnim arom pristupajuii melankolikim i

akcijskim prizorima. grad koji energiju akumulira upravo iskrenjem obaju spomenutih polova,

dobio je istinskog kroniaraija razina radova ostaje nedostina za brojne redakcijske

fotoreportere staa dugog gotovo kao filipov ivotni vijek.

razglednice iz pustograda


44/100

// fotografije osamljenih gradskih predjela / bojan bonifai / 2003-10 ///

uanrovski bogatom opusu krkog fotografabojana bonifaia izdvaja se skupina radova,uvjetno nazvanih ciklus, to obuhvaaju autorovo biljeenje osamljenih urbanih i gradskih

struktura. snovite nadrealne vizije ispunjavaju urbani artefakti naglaenih perspektiva.neki su

motivi izgraeni pretapanjem pojaseva svjetla i sjene, dok drugi svoju tektoninost duguju

snanim kontrastima.slike su gotovo potpuno liene ivih bia, a kad ona i stupe na pomno

osmiljenu scenu, u magli i tami gube svaku prepoznatljivost, te postaju element koji kompoziciji

pojaava simbolinost.sve nabrojane karakteristike ukazuju da je rije o vrlo uspjenom

fotografskom uprizorenju de chiricovskih oblika i ugoaja.

aptai konjima


45/100

/// fotografije konja / mario romuli & draen stoji / 2007-08 ///

mario i draen karakteristinom mirnoom prenose fotografski zapis svih posebnosti svojihmodela, kako fizike, tako i nasluene psihike prirode.od klasinih opisa do pomaka prema

zagonetnijoj formi, radovi su fascinantan dokaz vjetina autora koje ne pripadaju samo

strukovnoj vrsti te jo jedna potvrda kako portretiranje nema za imperativ objektnost ljudskog

lika, ma koliko se humano-centristika teorija kulture to trudila ozakoniti.

zbilja dobro


46/100

/// zavrna faza ciklusa fotografija druge zbilje / robert le / 2001 ///

uz disciplinu i majstorstvo koje godinama pokazuje u anru fotografije arhitekture, robertovesnimke prirode dokazuju njegovu viestruku fotografsku kvalitetu. uzavrnoj i najzrelijoj fazi ciklusau kojem strpljivo biljei osamljena stabla ili detalje iz umskih predjela, prepoznajui u/na njimazauujue vizure, odvodi nas u svijet mitolokih motiva.

apstraktektura


47/100

/// serija fotografija detalja graevina / barbara bai stelluti / 2010 ///

barbarini radovi s prizorima arhitektonskih djela odjek su radova iz herojskog doba fotografije,kad su i tadanji majstori kreirali nove oblike i kompozicije unutar forme modernih graevina

(ali i strojeva te drugih objekata). ove studije paljivo odabranih kadrova i kuteva snimanja

postaju jo zanimljivije kad se zna da nastaju u sjeni arhitekture oevog ateliera. svojom

apstraktnou(u pravilu geometrijskom) postaju kreativna subverzijarealnosti arhitektonskih

projekata, te postaju samostalni artefakti kojima sesporedni oblici pomiu u prednji plan.

odrazi


48/100

/// ciklus fotografija serem vam se na photoshop / marin franov / 2005 ///

ciklus nedvosmislenog naziva osjekog

autora mlae generacije protest je protiv trendovskograunalnog uminkavanja snimki i uzdizanja tog postupka na razinu umjetnikog ina.

povratkom na metodu iz fotografske klasinosti, vrebanju trenutka,marin franov lovakim

instinktom iekuje da se u preklope vrijeme i mjesto, da se u oitu pojavi naizgled nerealna

pojava. odrazima i pretapanjem oblika iz urbane svakodnevice nastaju nadrealistike

razglednice osijeka.

kap vode


49/100

/// osobni proiiva vode opv / parabureau / 2004 ///

rjeenje problema pitke vode, neposredno nakon poplave, zagrebakih dizajneramarka bausa

i igora staniljevia ide u smjeru radova svjetskih autora, kojima se eli u to veoj mjeri zatomiti ili

ponititi negativnosti uzrokovane katastrofama prirodnog ili drutvenog predznaka.ovom

pomagalu oblika plave kapi svu potrebnu energiju daje ovjek.pritiskom na mijeh i istodobnim

isisavanjem stvara se razlika utlaku dovoljna za filtriranje. opvse nosi u rukama ili objeen oko

torza, a vidljivo je da se za dobivanje vode (iste kao suza) koristi samo mehanikom, ne

zahtijevajui nikakvu kemijskudodatnu opremu. opvvlastitim oblikom i bojom podrava

simboliku zadatka, te ukazuje kako njegovu ideju treba uvati kao kap vode na dlanu. uvati

od svega osim od realizacije!

poruka je u boci


50/100

/// boce za maslinovo ulje sms / boris ljubii / 2003 ///

dom za tekue zlato od tamno-maslinastog stakla.

omekani trokutni presjek s otiskom palca u materiji - u nekoj savrenojintimistikoj

ergonomiji. ulegnue za prst svoje poslanje ispunjava naroito u bocama vee zapremine.ono

je neki iskonski trag s agrarnog pomagala nastao nakon vie desetljea uporabe,

prilagoavajui ga ruci, da bi postalo njenim produetkom.

okruje mediteranskog humanizmaruka bocu mije.

boris ljubii je koncept proirio plakatom kojim, uz pomo triptiha, iskazuje idejni izvor oblika,

vezu gotovo religioznog znaenja - riba sv.petra s krunom stigmom, pupak i maslinovo ulje.

iako je iskaz zasluene ocjene odve agresivan za kontemplativnu prirodu samog predmeta,

ipak valja rei - palac gore!

i bi... dizajn


51/100

/// rasvjetna tijela luxi / haustra, dubravko kundih / 2001-2010 ///

arhitektonska rasvjeta pripada onoj vrsti opreme koju bi rjenikom drugih struka mogli nazvati

logistikom ili back-vokalima, onima koji nisu u prvom planu (ili u vrlo rijetkim sluajevima), ali

svakako da bez njihovog udjela ni ukupni dojam objekta ili zbivanja ne bi bio potpun. tvrtka s

dugogodinjim iskustvom u trgovini rasvjetnim tijelima, pokrenula je vlastitu proizvodnu liniju pod

skupnim nazivom luxi. skladne linije, usklaenost materijala i vrhunska zavrna izvedba osnovne

su karakteristike ovih svjetiljki. jednostavnim oblikom i mogunostima meusobnog povezivanja i

usklaenja, ovi elementi - skriveni iza imena piko, box, delta v, disk dp, disk hqi ds, ... - uz ve

spomenutu potpornu ulogu, svakako doprinose i estetskoj razini ureenog prostora, kako

reflektirajuim luxima, tako i samim oblikom njihovog izvora. iako veinom uklopljena u redovni

trendovski dizajn, ova linija bi trebala doprinijeti da se (s domaim proizvodom) od ureenja

interijerairoke potronjekrene ka rjeenjima u kojima je svjetlost uporabljena kao gradivni

element izjednaen s opipljivom strukturom.

duboko ukorijenjen

/// namjetaj od drveta / hrvoje vulama / 2009 10 ///


52/100

/// namjetaj od drveta / hrvoje vulama / 2009-10 ///

posveenost hrvoja vulame stvaranju unikatnog namjetaja, kao i odgoju publike o svim

prednostima i ljepoti drveta, naprosto oduevljava. opinjenost ovim prirodnim materijalom ielja za njegovim preoblikovanjem u koristan predmet, autoru su neke od najznaajnijih ivotnihodrednica. hrvoje svojim radovima i drugim oblicima djelovanja (blog), kao da parafrazira onaj

slogan o primatu drva, pretvarajui ga u drvo jejedino!

antibalvan revolucija

i ij i i i j i


53/100

/// linija proizvoda drvene posude iz gorskog kotara / spotstudio: eljko zima / 2002 ///

stoljetne jadikovke o izvozu neobraenih drvenih trupaca izgorskog kotara barem su dijelom

utiane inicijativom i ostvarenjem proizvodnje jednostavnih predmeta za domainstvo.

multidisciplinarnim pristupom te tijesnom suradnjom naruitelja (ravna d.o.o.,ravna gora) i

odjela za produkt dizajn zagrebake marketinke agencije, stvorena je serija predmeta razliitih

oblika i veliina, posuda za salatu, voe, delikatese, strojno oblikovani proizvodi zavrno su

runo obraeni te na kraju zatieni prirodnim premazom na bazi voska, parafina i lanenog

ulja. toplina materijala i blago zaobljene linije neke su od odlika kojima se provodi borba protiv

plastifikacije domainstva uvoznom robom.

beskraj

/// d l i t j t j b / t f / 2010 ///


54/100

/// modularni sustav namjetaja boomerang / atmosfera / 2010 ///

u atmosferi kreativnosti osmiljen je sustav namjetaja sa irokim realizacijskim perspektivama.

igra pri kreiranju i sastavljanju nebrojenih kombinacija (oglaeno u iznimnom logou ivana

dilberovia) te laka i povoljna zamjena samo jednog (!) dijela/modula u sluaju oteenja,

glavne su odlike ovog projekta.

vizija namjetaja koji je gradiv od modula u obliku bumeranga s rupicama, oit je dokaz da se

kreativnom paru inspiracija za izvrsna rjeenja uvijek iznova vraa.

foto:jelena bali

rani (re)radovi

/// namjetaj (re)store (re)tris (re)form (re)hang / redesign: sanja i neven kovai / 2003-04 ///


55/100

/// namjetaj (re)store, (re)tris, (re)form, (re)hang / redesign: sanja i neven kovai / 2003-04 ///

u studiju sanje i nevena kovaia ovi projekti oblikovanja namjetaja dobili su, ne sluajno,

dvoslone nazive - engleski prefiksre dodaje se kratkim i lako razumljivim rijeima.ta nominalna

karakteristika (prisutna manifestno i u nazivu tvrtke) ujedno je i osnova njihovog naina

izraavanja. oni re-dizajniraju cijeli odnos prema oblikovanju namjetaja za manje stambene i

poslovne prostore.

(re)storesustav polica od valovitog kartona, (re)tristrodimenzionalni viebojni tetris,

(re)formpolica ija promjenjivost ovisi o mati i zaigranosti korisnika,(re)hangsamostojei

humanizirani totemi za slaganje svakodnevne odjee, to su samo neki od projekata kojima

autori nude rjeenja za tzv.odrivi razvoj. za njih on nije samo potapalica ilicoolrije, negozbiljsko polje stvaranja. iponueni slogan za jedan od proizvoda - kupi jedan, imaj vie!

suprotna je potroaki nastrojenom okruenju.

to je to!

/// koncept tokarenog drvenog namjetaja to / redesign: neven kovai / 2005 ///


56/100

/// p g g j j / g / ///

ciklus se temelji na kombiniranju spojnica i ravnih tokarenih

elemenata. dobivena prostorna raskra odreena su strogimgeometrijskim odnosima, ali u konanici ipak domiljatost prikonstrukciji odreuje oblik.odabrane kombinacije senadograuju materijalima (drvo, staklo, tekstil) potrebnim da bipredmet zadovoljio svoju funkciju. zaobljene forme ugodne su

na dodir te smanjuju opasnost od ozljeda pri udarcu. sustav je

djelomino rastavljiv pa omoguuje plono pakiranje ijednostavan transport.

svojim oblikom predstavlja kritiki osvrt na pojedine primjeresvakodnevnog namjetaja 20.stoljea, s tim da je (re)designomponitena osnovna manjkavost izvornikamasivnost. praktinost iraznorodnost koju toprua, ini ga izdvojivim meu hrvatskim

pokuajima brojano znaajnije realizacije produkt dizajna.

iz-vrsno

/// polica iz-rez / redesign: neven kovai / 2010 ///


57/100

elementi su dobiveni cnc-rezanjem iz jedne plohe, to omoguuje jednostavan transport, a

meusobno spajanje u samostojeu policu iznimne ritminosti, izvodi se bez alata i okova.ekonominost i l ikovna vrijednost rada ine ga jo jednim redesignovim iznimnim ostvarenjemprilagodljivim razliitim prostorima.

foto: domagoj kuni

>>> djelovanje sanje i nevena kovaia jedna je od rijetkih razlikovnih pojava unutar gotovo

apstraktnog kruga hrvatskog industrijskog dizajna. njihova su istraivanja usmjerena

jednostavnom i brzom prelasku iz teorije u praksu, rjeenja ne podilaze shematiziranim

trendovskim strujama, a proizvodi nisu primarno namijenjeni (kvazi)elitistikim skupinama, kako u

oblikovnom, tako ni u financijskom pogledu. njihova re-forma ne ostaje samo na parolama ve

unose zbiljsku moralnu notu u svaki od projekata. takav namjetaj ne samo da nije skup nego je

krajnje prilagodljiv(ne)prilikama estih seljenja, a korisnik postaje kreativac i suautor.

jednostavan izgled i konstrukcija, igra beskonanosti kombinacija, te recikliranje (materijalno i

idejno), odrednice su koje njihovo djelovanje ine izdvojivim.

pravi kut / pravi put

/// kuhinje serija m / martin pohl / 2001-02 ///


58/100

/// kuhinje serija m / martin pohl / 2001 02 ///

dalekoistona inspiracija...ali ne primarno u formalnom utjecaju, nego u atmosferi koja se

odjekom stvara na drugoj strani zemaljske kugle. minimalistiki haiku proveden suivotom jasnih

paralela i okomica, istoom linija, prevladavajuom ili potpunom monokromnou u

varijacijama izvedbe, ... vrijednosti su naistaknutije pravilnim koloristikim izborom bijele, crne i

boje drveta. odmak od japanske lakoe i prozirnosti ine funkcionalnou odreeni snani

kubusi i masivni materijali, to spiritualnost istoka prevode u jezik razumljiv na zapadnom tlu.

drevno mjesto obiteljskog okupljanja ovim je sluajem preimenovano u mjesto obiteljskog mira,

a umirujuu ulogu ognjita preuzeli su sastavni oblici.dakle, ne postoji jedna toka kao

simboliko sredite, nego kuhinja kao cjelovito tijelo u formalnom i idejnom znaenju.

dizajn 5+

/// interijeri / dizajn plus / 2003-2010 ///


59/100

j j p

trio arhitekata i dizajnera krenuo je prije par godina u preobraenje barem dijela obiaja na

hrvatskoj dizajnerskoj sceni. razlikovnost njihovog djelovanja vidljiva je kako na formalnoj razini

(svjetlo na objektima nije samo zavrni naglasak, nego materija jednakovrijedna opipljivim

elementima), tako i u nepriznavanju dravnih granica kao mee brojnih vlastitih ostvarenja. svoj

rad su usmjerili na najiri pojam 3d-oblikovanja (produkt dizajn, interijere, expo, rasvjetu), uz

istou linija i minimalistiko stilsko opredjeljenje.

jedna od osnovnih sastavnica u djelovanju dizajn plusa, svjetlost prenesena iz radionica

firentinske accademije della luce, predstavlja i simboliki moment u kojem rad trija

prepoznajemo kao jedno od svjetala u tami hrvatskog 3d-dizajna.

poruka u reljefu

/// signalizacija za slijepe i slabovidne osobe touch / petra krian / 2002 ///


60/100

reljef i kontrast likovne su vrijednosti osobnog doprinosa petre krian oivljenoj brizi autora

urbanog krajolika prema osobama s posebnim potrebama. sustav brazdi predstavlja kod to

ugradnjom u pjeake zone postaje oivienje sigurnih i nesigurnih pojaseva.apel je koji, po

pravilima nove arhitekture, pokuava utjecati na uklanjanje fizikih, ali i mentalnih zapreka, te

osobama s vizualnim hendikepom odaslati poruku o jednakosti u zajednici. touch predstavlja

humani dodir ruke pruene prema drugoj strani granice svjetlo-sjena.


61/100

arhinventura 2

/// vizualni identitet + postav 41.zagrebaki salon / darko fritz / 2006 ///


62/100

tri godine nakon to je na salonu arhitekturi irom otvorio prozore (doslovno!) prema gradu, za

41.zagrebaki salon, posveen arhitektonskom stvaralatvu, kreirao je postav na glavnom

gradskom trgu. na taj je nain arhitektura maknuta od galerijske sterilnosti te prenesena tamo

gdje pripadana javni prostor. postav panoa osim to je tlocrno gledajui ispisao skraeni naziv

priredbe, omoguavao je posjetitelja hod kroz ulice i preko trgova jednog idealnog grada, s

najznaajnijim graevinama nastalim par zadnjih godina u hrvatskim atelierima.

foto: boris cvjetanovi

zen u industrijskoj zoni

/// atrij istraivakog centra pliva / penezi i rogina / 2001-02 ///


63/100

istraivaka sredita multinacionalnih kompanija pravilom su najskrovitija i najsigurnija mjesta,

dok svojom arhitekturom podravaju najkonzervativniju struju korporativne gradnje. prema

nabrojanom, ovakvo rjeenje relaksacijskog kutka za znanstvenike svojevrsna je kreativna

sabotaa dvojcap&r, nastala na formalnim i duhovnim zasadama japanske tradicije koju

godinama (vrlo uspjeno!) slijede.atmosfera japanskog suhog vrta sa svojim meditativnim

vrijednostima uspjeno je prenesena na poetak gradskih prometnih silnica, odnosno usaena u

jedno od kultnih mjesta zagrebake industrije.predvorje poslovne zgrade farmaceutskog diva

preoblikovano je u intimistiki bonsai za odmor mislitelja. meandarska staza od tikovine i bambus

s jedne, te staklene prizme s vodenim platem i raznobojno svjetlo s druge strane, savren su i

nadopunjujui naturistiko-tehnoloki duo. naalost, rad ostaje u zidinama, nedostupan za

svakodnevni doivljaj javnosti.preobraaj djela u neku vrstu javnog parka, za predavanja i

zdravstvena savjetovanja graanstva, osim kontemplativnih ugoaja, tvrtki bi donosila korist kroz

nesvjesno/programirano upijanje korporativnih vrijednosti od strane korisnika.

posveta mediteranu

/// urbanistiko-oblikovno rjeenje zapadnog dijela zadarske rive: morske orgulje i pozdravsuncu / nikola bai / 2004-08 ///


64/100

suncu / nikola bai / 2004 08 ///

za razliku od veine gradova hrvatskogmediterana u ijim se vizurama istiu vertikale, bilo dasu u pitanju prirodna uzvienja ili kapitolski zvonici, prevladavajua silnicazadra je horizontala

rive. bai se ovakvim njenim preoblikovanjem suprostavlja vulgarnoj komercijalizaciji prostora,

zacjeljuje oiljke razaranja iz drugog svjetskog rata, te ukida bezsadrajnost zapadnog dijela

poluotoka.

autorje odolio nagovorima i iskuenjima da orguljeuini primjetnijim te je time ostvario

mistinost zvuka iji je izvor ostao skriven u unutranjosti rive. kroz komunikaciju sa silama prirode

osmiljen je ipozdravsuncu. iako nerealiziran po prvotnoj zamisli (amfiteatar...), predstavljafascinantnu svjetlosnu instalaciju i zavrni element identiteta grada.

stvoreno je novo mjesto okupljanja, pri emu su elementi prirode pokretai ideje i koautori

doivljaja, a arhitekturi je darovana nova dimenzija.

foto:stipesura

foto: mladenradolovi mrlja


65/100

foto:

filip brala

domovina

/// spomen dom ovara / vukovar / miljenko romi / 2006 ///


66/100

posljednja postaja prije smrti za dvije stotine ezdeset i jednu rtvu zloina na ovari. izvorni

ambijent hangara kao arhitektonska ovojnica, ali i kao izloak sam, da bi to vjernije biodoivljen zloin. fotografije rtava koje se naizmjence pojavljuju na zidu... predmeti koji su impripadali... imena koja nestaju u viru, a u stropu iznad gori dvije stotine ezdeset i jedno svjetlo...

foto: dubravkastrejek (1, 3, 4), marioromuli & draenstoji (2, 5)

gradska vrata

/// spomen obiljeje hrvatskim braniteljima i stradalnicima domovinskog rata / osijek / koraljka

brebri mirko buvini maja furlan zimmermann sinia gluica sabina majdandi / 2001-03 ///


67/100

brebri, mirko buvini, maja furlan zimmermann, sinia gluica, sabina majdandi / 2001 03 ///

sudbinu javnih spomenika, naroito onih kojima je povod osoba ili dogaanje snanog

emotivnog znaenja, esto uvjetuju odrednice van likovnog okruenja.

spremnost zajednice da prihvati rjeenje koje svoju vrijednost brani snagom likovnih i simbolikih

elemenata, ali ne nuno jezikom doslovnosti i deseterakog pripovijedanja, donijet e joj

atribute vlastitosti i samosvijesti.

urbanistiko-skulpturalni spomen u sredituosijeka nije hermetiki zatvoren u svoj obujam, nijezatitno izoliran kaosveti hram, ve je dio svakodnevnog ivotagrada. osjeko obiljeje paralelu

ima u mostu hrvatskih branitelja u rijeci, ali i u nekim damonjinim spomenicima zahodanje. memorijalnim platoom stvorena je fizika i duhovna cjelina sa zateenomskulpturom etaa, to je vlastitim mjerilom i postavom postala orijentirtrga.prividna apstrakcija forme i karakteristike materijala ni u emu ne osporavaju vrijednostrtve.upravo suprotno! vratnice razliitih raspona i ritmiziranih otvora provociraju memoriju krozosobni doivljaj svakog etaa.prolazak poprima vrijednost meditativnog hodoasnikogkoraanjahra svoj kolorizam prenosi s rijene teglenice koja je prognanike donijelau grad. utami reflektorima biva istkana svjetlea zavjesa dvojakog znaenja orijentacijskog i

memorijalnog.spomen obiljeje kojim jeosijek oznaio svoj slobodarski trg, snanom je simbolikom usmjerilo naputove kojima likovnost treba sauvati hrvatsku memoriju.


68/100

foto: marin franov

do kamena kamen, do ovika ovik*

/// spomen obiljeje kornatskim vatrogascima / otokveliki kornat / nikola bai / 2010 ///


69/100

tragedija koja je snano obiljeila neku zajednicu i ispreplela se u gotovo sve ivotne niti, esto je

uzrok (svjesnog ili nesvjesnog) stroeg odnosa prema pokuajima skulpturalnog uoblienjauspomene na nju.jedan od primjera koji je oko sebe ujedinio cijelu zajednicu, a ostao pri tom

snano i samosvjesno umjetniko djelo, svakako je kornatska nekropola krieva nikole baia.

svaki od krieva, i pored stroge geometrijske vizure, nije uniformiran ni zavren oblik, ve ostaje

otvoren za individualno obiljeavanje. podignuti su u najboljoj tradiciji suhozida, na mjestu

stradanja pojedinog vatrogasca, i to dragovoljnim sudionitvom lanova pogoene zajednice.

vaan ne postaje samo objekt, nego upravo i ujedinjenje graditelja.

magina uklopljenost u krajolikkornata, koja e vremenom doiviti mitsku razinu, daje ovomspomen obiljeju vanvremensku odliku koju imaju sam iznimna djela l judske kreativnosti.


70/100

foto:davorari (1, 3),

josip klarica (2, 4),

ivopervan (5)

(* stih pjesme krii, autorbrankoslivar)

povratak iskonu

/// crkva hrvatskih muenika / avoglave / emil verko, gorana bani, ana verko / 2003 ///


71/100

emil verko sa suradnicamase za crkvu hrvatskih muenika uavoglavama odluio za motive

prividno nekontrolirane kompozicije, tektonikih deformacija i nevjetog klesanja.dramatinostpostignuta uporabom svjetla i asimetrine kosine zvonika povezuju ovu teku kamenu strukturu

(kao isklesanu iz monolita) s graditeljstvom hrvatske predromanike.jo jedan primjer koji

dokazuje kako iznimno vrijedne crkvene graevine mogu biti nacionalne i bez da autori slijepo

posuuju kamenu plastiku iz lapidarija arheolokih muzeja.

foto: damirfabijani


72/100


73/100

sredite za idealni prostor

/// zgrada centra za socijalnu skrb / sisak / bxl studio: lovorka prpi, miljenko bernfest/ 2003-08 ///

d t i t i i if i i l d di t il i


74/100

premda strogim geometrizmom i uniformnou graevina na prvi pogled odie sterilnou i

hladnoom, njenim upoznavanjem taj se nedostatakpolagano pretvara u prednost, to cijelomprojektu daje iznimnu vrijednost. i pored ritminog ponavljanja elemenata,istoa kubova

cjelinu ostavlja mirnom, inei tako suprotnost neposrednom okruju. simbolino i doslovno je taj

odmak postignut i bazom uzdignutom na par stepenica. pozornost kojom je ureen ovaj

izdvojeni idealni prostor, pozornost je i prema pripadnicima najugroenijih drutvenih skupina,

kojima je objekt i namjenjen.

foto: miljenko bernfest

kruna grada

/// viestambeno-poslovni objekt - zgrada pos-a cres / cres / ivana ergi, vanja ili, vesna

milutin / 2002-04 ///


75/100

nova arhitektonska kruna grada cresa, u obliku viestambene zgrade, svakako je jedna odgraevina koja dosegom spada u sam vrhpos-ovih realizacija.

djelo ivane ergi,vanje ili ivesne milutin sadri elemente obiteljske kue, niza i viestambene

zgrade, te u pojmu kolektivnog stanovanja pomiruje karakteristike odvojenog i zajednikog.

neophodna ekonominost skupnog stanovanja i lokalni nain ivota odredili su maksimalnu

iskoritenost stvorenog prostora. kako se zadani veliki volumen ne bi odve isticao u urbanom

mozaiku otokog sredita, objekt je terasasto razveden i koloristiki iscjepkan. uvaavanja

mediteranskog i creskog naslijea su vidljivi i u bogatoj obojenosti proelja, obliku krovnogpokrova, te suvenirskom detalju otiska ribe na zidu prizemlja.

creska kruna zagrebakih arhitektica je ogledni primjer i trodimenzionalni manifest za novu

gradnju na hrvatskoj obalijadrana, te strukovni i emotivni protestkako protiv graevinskih

karikatura, tako i protiv pregraivanja ili ruenja nekih od remek-djela arhitekture i urbanizma,

koja podravaju (ili su podravale) tradiciju i kontekst.

foto: miljenko bernfest

iznimnopostignue

/// stambeni objektzgrada pos-a delnice / delnice / studio urbana: vladimirkasun, ivicaplavec / 2004 ///

b d i l di i j d j d d l i


76/100

stambena zgrada iz vladinog programa poticajne stanogradnje za grad delnice, ostvarena

daleko od velikih kulturnih sredita,izvrsno je rjeenje i spomenik tradicijskoj arhitekturi hrvatskihplaninskih podruja, te predstavlja vrijedan doprinos decentralizaciji kreativnih realizacija.dvojna graevina ustvari je jedinstvena misao, ostvarena autohtonim arhitektonskim slogom, prikojem narodno graditeljstvo nije suvenirnica iz koje se mehaniki posuuje ornamentika, vesamo izvor kreativnog promiljanja suvremenog stambenog objekta.


77/100

foto: damirfabijani

sljubljivanje

/// osnovna kola fran krsto frankopan / krk / randi-turato / 2003 ///

kad grad odlui neizopiti kolu iz njegovog sredita te da planirana graevina bude i najveivolumen unutar srednjovjekovnih zidina kreativnost autora je ono to treba tu poetnu


78/100

volumen unutar srednjovjekovnih zidina, kreativnost autora je ono to treba tu poetnuoteavajuu situaciju iskoristiti za glavnu ideju projekta.kola je dio grada, a ulica i trg, u najboljoj mediteranskoj tradiciji ivljenja, postaju (i) njezinimprostorom. osjeaj za odnos tijela graevine s gradskim bedemom, kao i s topografijom terena iobrisom grada, nadilazi i sve profesionalne preporuke i vjetine, a uz to zadravajuisamosvjesnost.ocjena: ista petica!


79/100

foto:robert le


80/100


81/100

foto:robert le

novi hram

/// sportska dvorana vinjik / zadar / marijan hri / 2003 ///

fizike mjere... promjer: 135,12 metara. visina: 26,82 metra. staklena kapa, promjer: 12


82/100

metara. broj mjesta: 10000.duevne mjere... glavni element zadarskog sna o sportskom kompleksu. kruni tlocrt, rebrasti

nosai i kupolasta ljuska kao pravilno iitavanje slojeva zadarskog graditeljskog naslijea, u

formalnom i metafizikom smislu.ne graevina s kupolom, nego kupola koja jeste

graevina.skladni amfiteatar, u koji se gledatelji uzdiu s najnie razine, proao je i test navijaa

genetski odreenih strmim tribinamajazina. hrievo vrhunsko djelo je kalota izlazeegsunca u

novom danu zadarskog sportskog prkosa. igraj,zadre!

foto: marioromuli & draenstoji

veeeeelika dvorana!

/// sportska dvorana bale / bale / 3lhd / 2005 ///

ipak, veliina nije bitna dokaz tome je i izvanredno rjeenje dvorane u balama, koja jelokalnoj sredini mjesto ne samo za sportske, nego i ostale drutvene potrebe.


83/100

temeljni kamen cijele ideje 3lhd-u je kaun, ali uz proces stvaranja osloboen svih copy-pasteafolklornih pojedinosti. usklaenjem tradicionalnih naina gradnje i novih tehnologija, uz matricusuhozida na veem dijelu fasade, ova je graevina izniman interpolacijski uzor.

foto: damirfabijani

da nam ivi, ivi rukomet!

/// rukometni dom svetice / zagreb / penezi i rogina / 2006 ///

tvornica rukometa, kako je nazivaju autori, sadravala bi dvije dvorane, a na krovu otvorene


84/100

sportsko-rekreacijske terene.iu ovom projektu prisutno je za autore karakteristino ralanjivanje sklopa graevine, a

transparentna krovna konstrukcija predstavlja realizaciju ideja iz njihovih virtualnih projekata te je

doslovna materijalizacija njihovihatora za moderne nomade. ne radi se o klasinoj

jednonamjenskoj graevini ve o interaktivnom sustavu, pa time ovaj projekt dosee razlikovnu

razinu nad slinim temama koje su u prvom redu ostajale na plitkoj simbolici mauzoleja. ovako

zamiljen dom rukometa svoju puninu ivi u sloenim meuodnosima monumentalnog i

efemernog, urbanog i prirodnog, sportskog i rekreativnog, dnevnog i nonog, a preklapanjemprostora i namjena dolazi do demokratizacije unutranjosti te graevina postaje u pravom smislu

rijei - javna.


85/100

svijetli primjer

/// kua svjetla / pula / andrija rusan / dean skira (interijer) / 2005-07 ///

prepoznatljiva dvokatna poslovna zgrada s eksterijerom i interijerom potpuno neovisnimajednim od drugog. lomljena fasada djeluje poput skulpture, a izraena je od recikliranog stakla.


86/100

interijer je minimalistiki ureen i gotovo potpuno u bijeloj boji te djeluje laboratorijski isto.kreiranom rasvjetom najbolje oglaava tvrtku i njeno poslovanje te je po tome jedan odnajboljih primjera ne samo u hrvatskoj.


87/100

foto: damirfabijani

total design hostel

/// design hostel gollybossy / split / studio up / 2010 ///

potpuno drukije... ikad je u pitanju strategija investitora, i kad su u pitanju obiaji ureenja

gostiteljsko t i tikih bj k t i k d j it j i k ij t i t tik


88/100

ugostiteljsko-turistikih objekata, i kad je u pitanju razina kreacije autora i estetika samogprostora. preobrazba viekatne robne kue, smjetene jo s tome u secesijsku palau u

povijesnoj jezgri splita, u izniman prostor koji je postao ujedno i nositelj novog hostelskog branda.

za unutranjost je karakteristina dominacija prepoznatljive ute boje (uz prisutnost jo samo

bijele i crne) te originalna signalizacija (designer: damir gamulin / copywriter: nenad vukui)

koja uz funkcionalnu zadau, na jedinstven nain prepriava i povijestgrada. total design!


89/100

foto:robert le

100% h2o

/// koncept ronilaki klub zagreb / atmosfera / 2001 ///

sanjati ne znai stvarati utopijsko.tek stvaranje bez snova znai utopiju, jer upravo oivienje

vlastite koncepcije prevladavajuim pravilima predstavlja kraj svake kreacije samo je


90/100

vlastite koncepcije prevladavajuim pravilima predstavlja kraj svake kreacije. samo jeatmosfera zaigranosti mogla ostvariti fascinantan ronilaki san o vodenom apsolutu kugle.

u suradnji s prirodom

/// koncept muzej u prirodi / atmosfera / 2002 ///

imuzej u prirodi je imaginarni projekt, bez tono odreene lokacije, ali i s jasno definiranim

odnosom arhitekture i prirode biomorfnou i smjetajem objekta na samu vodenu povrinu


91/100

odnosom arhitekture i prirode. biomorfnou i smjetajem objekta na samu vodenu povrinu,postignuto je njegovo proimanje s krajolikom. samim time otklonjena je i svaka naznaka

nametnikog pritiska od strane ovjeka.autori promiljaju vlastiti projekt usporedno s

oivotvorenjima muzejskih ustanova u prirodi (zbirka liaunig - austrija, kompleks u hunjakovu -

hrvatska, ...), te i na taj nain nude priliku zajednici da prepozna njihov trud i poslanje u

stvaranju boljeg drutva.

>>> stvarajui veinu svojih radova u okruenju koncepcije i snovitih vizija, mladi

brano-arhitektonski dvojac bernarda+davor, izabrao je samim tim i veu slobodu pri kreaciji

pojedinog projekta. vodei se milju kako bilo kakvo oivienje vlastitog djelovanja (uvjetovano

prevladavajuim drutvenim, tehnolokim i drugim pravilima) predstavlja kraj pravoj kreativnosti,

preuzeli su na sebe i ulogu idealista u borbi za umjetniku istou arhitekture.

prijelaz do svjetske razine

/// pjeaki nathodnik / osijek / branimirkljaji, goranjagi / 2006-08 ///

treba imati sree... sreom stari nathodnik nije zadovoljavao tehnike zahtjeve prolaska

eljeznikog dijela koridora 5c... sreom se odustalo od gradnje pjeakog pothodnika...


92/100

eljeznikog dijela koridora 5c... sreom se odustalo od gradnje pjeakog pothodnika...treba imati i znanje. aima ga kreativni i hrabri dvojac koji je nathodnik osmislio u sklopu ireg

projekta ureenja prostora oko osjekog eljeznikog kolodvora. rezultat je rad visoke estetske

razine te idealan spoj arhitekture i tehnologije, iji glavni dio izgledom nadmauje i najhrabrije

skice futuristikih eljeznikih kompozicija.

i kao u skoro svakoj hrvatskoj baladi o znalcima, oni sjednu u vlak i otputuju u svijet.

foto: marioromuli & draenstoji


93/100

platforma za 10.00

/// platforma 9.81 ///

grupa studenata arhitekture 1999.godine osnovala je kolektiv za arhitekturu i medije, sa

ciljem istraivanja prostornih i urbanih fenomena u kontekstu politikih, ekonomskih i kulturnihpromjena u hrvatskoj u godinama djelovanja platformi su kao bazi gravitirali studenti


94/100

j j p ppromjena u hrvatskoj. u godinama djelovanja platformi su kao bazi gravitirali studenti

arhitekture, mladi arhitekti i urbanisti, a suradnjom i mnoga iskusna imena iz arhitektonsko-

urbanistike, kao i ire kulturne i znanstvene sfere.

zalaui se za aktivizam u arhitekturi i interdisciplinarni pristup, kolektiv je preko predavanja,

radionica i izdavatva pokuao, i najveim dijelom uspio, senzibilizirati javnost za probleme

arhitekture i urbanizma. edukativno i socijalno angairanim programima isticani su odreeni

aspekti suvremenog stanja hrvatskog urbanog krajolika. nevidljivimzagrebom stvorena je bazazaputenih industrijskih objekata, nedovoljno iskoritenih pothodnika i otvorenih javnih prostora,

svojevrsni vodi za skvoterski dio gradske kulturne scene.putujui dnevni boravak predstavlja

okvir javnih rasprava kojima se potie razumijevanje vlastite sredine i razvitak translokalne

suradnje.

navedenim, kao i mnogim drugim vrstama djelovanja, te u ne nuno institucionalnom

obliku, platformaje uspjela oformiti aktivnu eliju za borbu protiv brojnih devijacija na

arhitektonsko-urbanistikoj i drutvenoj sceni.ista 10!

(2004)

negiranje boli

/// zid boli / 1993-2003 ///

they're dancing with the missing

they're dancing with the dead

they dance with the invisible ones

their anguish is unsaid


95/100

they're dancing with their fathers

they're dancing with their sons

they're dancing with their husbands

they dance alone they dance alone*

mozaikalni zid od trinaest tisua i esto crvenih i crnih opeka, trinaest tisua i esto simbola

nestalih, zatoenih i poginulih civila i vojnika do tog trenutka domovinskog rata, simbola

razruenih hrvatskih naselja, simbola boli.sazidan u oaju i naivnosti da se na predstavnike

meunarodne zajednice moe utjecati zatvaranjem njihovog zagrebakog sjedita. ideoloka

zloupotreba zida (i tugujuih) nije umanjila njegovu znaenjsku vrijednost.naalost, desetljee

bivanja te ljudska glupost i zloba, oskvrnuli su fiziku postojanost.restauracija ili barem

konzerviranje potrebni su smjesta, i to na licu mjesta. ideje o razmjetanjuzida nemaju veze sa

zdravom pameti. svaka dislokacija znaila bi negiranje konteksta, pri kojem bi prevladala

muzejska odrednica na raun ivotne.vjerojatna odluka o premjetanju e iza sebe imati

politiko-meetarski pakt o prenamjeni vojarne. preutni potpisnici takve nakane vjerojatno ga

smatraju ostatkom mrane prolosti pa bi ga rado poslali u ropotarnicu povijesti, a sve kako bi

im ostao brisani prostor za izgradnju objekata svijetle budunosti.kau da e u zamjenu na isto

mjesto staviti spomen-plou.kao da mramor moe zamijeniti opeku, a i u neka budua

vremena lake bi im bilo sprejem prekriti plou nego sruiti cijeli jedan zid.temeljna odrednica

zida boli nije plastiki oblik nego protest, a njega je nemogue izdvojiti iz konteksta.

usprkos svemu, zid jo uvijek stoji.djelo nastalo bez javnih natjeaja, daleko od

glavnih/reprezentativnih gradskih odredita.mjesto intimne komunikacije s onima kojih vie

nema i trajni apel za humanou.uz svijee, cvijee ipla ena u crnom, koje na kraju uvijek

pleu - same.

(2003; originalni naslov 10 godina; naredni tekst donosi pojedinosti o sudbiniprojekta dvije godine kasnije; * stihovi pjesme they dance alone, autorsting)

kulturocid u slubi svijetle budunosti

/// ruenje kao arhitektonsko-urbanistika metoda ///

nekadanja uionica na otvorenom za studente arhitekture, hotelsko-turistikikompleks haludovo borisa magaa, sravnjena je sa zemljom.sudbina nekadanjeg primjera

uvaavanja ambijenta, postala je primjerom neuvaavanja vrhunske arhitektonskevrijednosti s obzirom na nacionalno porijeklo nove ideje i kapitala umjesto magaevog


96/100

vrijednosti. s obzirom na nacionalno porijeklo nove ideje i kapitala, umjesto magaevogmediteranskog ribarskog sela, otokkrk postaje obeana zemlja zapotemkinova sela. ruske suprovenijencije i zamisli za hoteljadran u tuepima, a s kadaverovskim stilom razgradnjehaludova, vee ih i fantastinimix disneylanda, floride i ruskih bajki. rezultal ni ne moe imatiformu drukiju, ni vrijednost viu, od kiaste tortezid boli na selskoj cesti u zagrebu, ranom je zorom prenesen u katakombe novog damonjinogspomenika na mirogoju. glas hrvatske rtvesigurno nee biti snaniji ukoliko ga se s jedne od

najprometnijih gradskih silnica deportira u tiinu memorijalnog centra. kronologija moguihdislokacija s originalnog (i jedinog kontekstualnog!) smjetaja, biljeila je pozicije odmedvegrada do svete mati slobode. sve u svemu, kako ne bi ometao meetarsku irinu ceste usvijetlu budunost, aktivni apel je premjeten u statini spomenik.u cijeni zahvata, odnevjerojatnih 8 milijuna kuna, sigurno su dobro pomireni ekonomski interesi svih, osim onih u ijese ime svi pozivaju.

stare kue u dalmatinskom zaleu postale su kamenolomi za unosno i dobro organizirano trite

ruralnih kamenih artefakata. dovratnici, prozorski okviri, kameni nadvoji, kao i ostala etnografska

graa, padaju kao rtve nove graevinske mafije.unitavaju ih vikend-barbari, skombinacijom prazna glava - hladno srce - jake ruke, a sve kako bi zadovoljili potrebe

novokomponirane dalmatinske arhitekture. ambijentalna arhitektura udaljenih zaselaka nakon

vandalskih pohoda sve vie lii na ostatke hetitskih naselja.

nita novoiantika luka usplitskoj je smetala vodenim putovima svijetle nautikebudunosti.smetala, ali od proljea2005. vie ne!nita novoi prije par godina je u pirovcusruen srednjovjekovni bedem, a materijal odvezen na deponij. nita novo dio je tradicije dakameni spomenici postaju samoposluni kamenolomi: salonitanski amfiteatar, biogradskakatedrala, tvrave u kanjonu krke, nita novo, ali uvijek bolno!

(2005)

desurbi et orbi ili kako je zelena bila moja potkova

/// dezurbanizacija hrvatske ///

metalni nosai jumbo-plakata ispred n.s.b.-a u zagrebu su avli u lijes zadnje nade u sreivanje

hrvatske urbanistike slike.probijanje travnate povrine, koja je prirodni nastavakzelenepotkove, predstavlja dio dugogodinje devastacije zagrebakog zelenila. o potkovi kao


97/100

potkove, predstavlja dio dugogodinje devastacije zagrebakog zelenila.o potkovi kao

pluimagrada se odavno ne moe govoriti zbog stostrukog poveanja prometa, pa ovakvu

glupost moemo odrediti baremkao naruavanje estetike samog gradskog osmjeha. karika je

to predugog i prevrstog lanca zagrebakih urbanistikih kretenizama - vrbika, trenjevke i

brojnih drugih unitenih gradskih naselja.

krunu predstavlja ironijom sudbine odabran trg arhitekta - iblerov trg - koji je poderala jedna

zgradurina. stupidnost postaje veom kad se uvidi da se graevina ne nalazi na trgu nego trg ugraevini...

najnoviji splitski sluaj jenjan. umjesto najavljivanih sadraja javne namjene, papin je posjet

izgleda prosvijetlio investitore koji su uvidjeli graevinsku vrijednost ovog svetog tla. useljenici

novog naselja pravilom e biti oni blie oltaru (gdje se misa bolje uje) koji ljube blinje svoje te

e im osiguratimalu kuu uz more.

niz se nastavlja junije gdje ime lanca hotela (hilton) ironino podsjea na proizvoaa builica

(hilti) kojima se razgrauje kutak dubrovakog urbanistikog naslijea.

nabrajanje u najmanju ruku upitnih dionica nacionalne autoceste, disneylandizacije haludova i

slinog, u nedogled je protegnut dobro trasiran put loeg urbanizma. horror vacui je temeljna

odrednica hrvatskog prostornog planiranja, svaki prazan prostor osuen je na popunu, a sve,

parodirajuikanta, po meetarskom urbanistikom imperativu: radi tako da maksima tvoga

djelovanja, uz pomo tvoje pohlepe, postane opim okvirom ivljenja.

(2004)

nes(a)vjesno

/// propadanje i negiranje moderne arhitekture ///

arhitektura prolog stoljea, ukoliko nije u pitanju graanska simpatija za secesijsku estetiku,

nema u usporedbi s velikim povijesnim stilovima, a u naoj sredini naroito voljenimneo-izmima19.vijeka, nikakve prilike za javno suglasje kad je u pitanju njeno odravanje. svjedoci


98/100

j , p j g j j p j j j j

smo kako i bastardi neo-stilova osrednje kvalitete doivljavaju face lifting uz odobravanje kako

politiko-gospodarske vrhuke, tako i najireg sloja graanske uljudbe.

kad su u pitanju djela moderne arhitekture, stvar je u pravilu drukija.od iznimki koje to pravilo

potvruju, metroviev je dom likovnih umjetnika (i pored toga to je bio hram predizborne

kampanje i gospodarskih spletki). slino okruenje prati prenamjenafabrisovog djela na

kazalinom trgu.da, djela, proklamiranog autorstva, ija sudbina moe postati opasanpresedan u presuivanju nekim spomenicima.naroito ako praksom postane to da je kritina

masa dobrim dijelom temeljena na ocjenama: kak' je grdo; meni se to nikak' ne svia; kazalite

mi je tak' fe; ... po rezultatima natjeaja ostaje nejasno da li je on organiziran radi uklanjanja ili

uvanja same zgrade.izgleda da e po ugledu na fellner-helmerovu oblinju fasadu

na ferimport biti navuena - maska!

meu najnegativnije primjere negiranja moderne arhitekture ubrajamo tri zagrebake

graevine, odreda zatiene zakonom.francuski paviljon bivegzagrebakog zbora jedinstveni

je spomenik inovacijske konstruktivne vrijednosti, koji izgleda umire zbog doslovno shvaene

definicije expo-objekata, po kojoj su oni netrajni objekti. iblerov drveni neboderumire zbog

neodravanja, umjesto da sja lakom sponzoriranim od strane telekomunikacijske tvrtkeije se

antene nalaze na krovnoj terasi, na mjestu gdje su bili tuevi i sunalite.galieva stambena

zgrada u vukovarskoj proivljava takoer maskiranje.naime, nakon to jebanka pri renoviranju

jednokatnog objekta (opet pod ocjenom autorske i estetske anonimnosti) zatvorila prolaz do

zatienog spomenika, namjerava sagraditi poslovni toranj. tragikominim se ini obrazloenje

natjeajne komisije da je prvonagraeni rad izabranjersu zadrane vizure prema zgradi

d.galia (?!?). osim to e nii objekt dobiti postmodernistiki al (koji sigurno nije tu da bi

otkrivao djelo velikog majstora), bancie nakon to je od pjeakog prolaza nainila ostakljenu

tampon zonu, biti doputeno ipostavljanje viekatnog higijenskog uloka.sve u svemu, ispada

da su, kad je u pitanju moderna arhitektura, zatiena kulturna dobra - loezatiena!

(2004)


99/100


100/100

isbn 978-953-56542-2-3

10% xxi [ hrvatski urbani krajolik 2001-2010 ]

Documents