OBITELJ

Deseto predavanje, 24. XI. 2015.

2

Obitelj danas• Što je obitelj danas, koliko se ona promijenila,

koje oblike obuhvaća?• Koliko se pristupi obitelji razlikuju, koliko je

funkcionalistički pristup danas relevantan, a koliko je to marksistički ili feministički pristup?

• Koji su temeljni problemi moderne obitelji?• Koje su funkcije moderne obitelji, koliko su se

one promijenile, koje su prenesene na druge institucije, a koje su ostale?

• Što se događa s obitelji u Hrvatskoj? Koje promjene prolazi?

3

Nukleusna obitelj- George Murdock (1949) definira obitelj: “Obitelj je društvena grupa

koju karakterizira zajedničko stanovanje, ekonomska suradnja i reprodukcija. Ona obuhvaća odrasle osobe oba spola od kojih bar dvije održavaju društveno prihvaćene spolne odnose, imaju jedno ili više djece, vlastite ili usvojene.”

• Nukleusna obitelj je prvi i univerzalni oblik obitelji, a sastoji se od muža, žene i njihovih potomaka. Što uključuje, a što isključuje? Uključuje postojanje braka kao “skupa običaja koji se usmjeravaju na seksualno povezani par osoba unutar obitelji”. Monogamiju – zabranu da muškarac ili žena budu vjenčani s više od jednog supružnika u isto vrijeme. Isključuje različite suvremene oblike: obitelji s jednim roditeljem, obitelji bez djece, istospolne brakove. Giddens navodi da manje od četvrtine kućanstava u UK pripada modelu tradicionalne nukleusne obitelji. Razlike među etničkim manjinskim skupinama: azijska se kućanstva često sastoje od više od jedne obitelji s djecom, a crnačke zajednice su većinom obitelji s jednim roditeljem

4

Proširena obitelj• Proširena obitelj kad osim para i njihove djece s njima u istom

kućanstvu ili u bliskom i trajnom odnosu žive druge osobe, bliski rođaci. Početni oblik slaganja u širu zajednicu Murdock prepoznaje u poligamnoj obitelji.

• Poligamija “se sastoji od dviju ili više nukleusnih obitelji povezanih višekratnom ženidbom, tj. Jedan od roditelja simultano je u više brakova.” Dopušteno je da muž ili žena imaju više od jednog supružnika; po Murdocku postoji u više od 80% proučavanih društava (od 250): 1) poliginija – muškarac je oženjen s više žena, u 193 društva dopustiva; prema Kuranu do 4 žene a muž ih treba tretirati jednako; mormoni; 2) poliandrija – žena ima više muževa istodobno; samo u 2 društva (Markizi u Polineziji i Toda u Indiji)

Konkubinat – pravo muža dovesti u obitelj još jednu ženu i njezine potomke; neravnopravnost

Grupni brak – uzajamna i višestruka bračna veza više muškaraca i žena; vrlo rijedak

5

Suvremena definicija obitelji• Velika rasprava što je obitelj. 2 smjera:• 1. tradicionalno obitelj društvena institucija koja ujedinjuje

pojedince u grupe koje su vezane za rađanje i podizanje djece. Većina je zasnovana na srodstvu – društvenoj vezi, zasnovanoj na krvi, braku ili usvajanju, koji sjedinjuje članove u obitelji. Obitelji se oblikuju brakom, pravno zasnovanim odnosom, koji podrazumijeva ekonomsku suradnju, seksualnu aktivnost i djecu.

• 2. smjer – proširuje se tradicionalna definicija tako da se srodstvo razmatra u terminima obitelji privlačnosti ili izbora, “u kojoj su ljudi sa ili bez pravnih ili krvnih veza koji osjećaju da pripadaju zajedno i žele da se definiraju kao obitelj” (Kath Weston). U istom duhu, ali nešto drukčije, obitelj određuje Cristopher Carrington: “Razumijem obitelj kao sastavljenu od ljudi koji se vole i brinu se jedno za drugo.” Ljudi “čine” obitelj. To može uključivati razne oblike obitelji.

6

Pristupi obitelji• Funkcionalistički pristup: funkcije obitelji: 1. reguliranje spolnih

odnosa, čime se u velikoj mjeri izbjegavaju potencijalni sukobi i napetosti oko te osnovne aktivnosti, 2. zadovoljenje bioloških potreba svakog člana zajednice, osobito novorođenih koji su njezina budućnost, 3. socijalizacija članova društva, kroz koju mladi stječu znanja o kulturi i društvenim ulogama nužnih za zrelu dob, 4. stvaranje atmosfere emotivne i društvene potpore i za mlade i za odrasle – materijalna i emocionalna sigurnost, 5. uspostavljanje sustava smještanja mladih na ključne produktivne (ekonomske) i reproduktivne (rađanje i podizanje djece) društvene položaje

- Parsons – predmoderna i moderna društva; u predmodernim dominira klasična proširena obitelj – interes obitelji dominira, nesigurnost minimalna, povjerenje u autoritet oca obitelji, stalna i intenzivna empatijska komunikacija članova; u modernim društvima prevladava inokosna nukleusna obitelj – potiče samostalnost, uspjeh članova, autoritet glave obitelji ovisi o njegovoj uspješnosti, ohrabrivanje mladih da napuštaju kuću. Industrijalizacija i urbanizacija stvara nove odnose – svatko je tvorac svoje sudbine, nastaju institucije

7

Funkcije obitelji• Murdock – 4 osnovne funkcije nukleusne obitelji: seksualna,

reproduktivna, ekonomska i odgojna; reprodukcija i regulacija seksualnog ponašanja, briga i zaštita mladih, socijalizacija i ekonomska funkcija. Te su funkcije ključne za održanje društva: bez seksualne i reproduktivne ne bi bilo članova društva, bez ekonomske život bi se ugasio, a bez odgojne (socijalizacije) ne bi bilo kulture, bez koje društvo ne može funkcionirati

• Parsons – nukleusna obitelj može rješavati zahtjeve industrijskog društva, jedan može raditi, a drugi se brinuti za djecu i kuću – kućna podjela rada (izvor kritike); dvije funkcije: zaštita i socijalizacija djece, te emocionalno uporište odraslih. Osnovna i nezamjenjiva funkcija je primarna socijalizacija – proces u kojem djeca uče i internaliziraju kulturu društva u kojem su rođena; “obitelji su ´tvornice´ koje proizvode ljudske ličnosti”. Druga funkcija sastoji se u stabilizaciji ličnosti odraslih osoba – uloga obitelji u pomaganju odraslim pripadnicima obitelji

8

Promjene funkcija obitelji• William Ogburn uvodi pojam kulturalno zaostajanje (cultural lag) –

promjene u kulturalnim obrascima kasne u odnosu na materijalne promjene (uvođenje novih tehnologija, promjena u proizvodnji, komunikacijama itd), i nemaju istu brzinu u svim kulturnim područjima. To se izražava u obitelji.

• Obitelj se postupno mijenja. Njezine funkcije preuzimaju druge društvene institucije: 1) Ekonomska funkcija. Kapitalizam, tržište, moderna država. 2) Prenošenje znanja, obrazovanje. Škola. 3) Izvor sigurnosti, zabave i rekreacije. Sve izvan obitelji. 4) Izvor društvenog statusa. Nije nestala, ali se bitno promijenila. 5) Orijentacija u životu; zajednica vrijednosti i vjerovanja, solidarnost. Nije više zajednica. 6) Jamstvo za bolest i starost. Domovi, policija, bolnice. 7) Emocionalna zaštita. Jedina koja je rasla.

• William Goode – promjene u obitelji posljedica industrijalizacije, nastanak inokosne nukleusne obitelji koristan za industrijalizam – obitelj pokretljivija, potrebe tržišta, individualne karijere

9

Marksistički pristup• Marksistički pristup – F. Engels, Porijeklo porodice, privatnog

vlasništva i države. Monogamna obitelj je sustav ugnjetavanja žena (ekonomski privezuje ženu), ali i osiguranja reprodukcije kapitalizma (rađanje i podizanje djece kao podizanje generacije radne snage i jamčenje buduće proizvodnje, socijalizacija i discipliniranje djece za njihove uloge poslušnih radnika). Patrijarhat, privatno vlasništvo i monogamija usko su povezani, jer patrijarhalna monogamna obitelj štiti vlasništvo u posjedu muškarca. “Takva se obitelj temelji na prevlasti muškarca i njezin je cilj stvarati djecu čije je očinstvo neupitno. Takvo očinstvo se zahtijeva zato jer će djeca poslije naslijediti očevu imovinu, kao njegovi prirodni biološki nasljednici.” I za Engelsa obitelj učvršćuje patrijarhat, transformaciju žene u seksualno i ekonomsko vlasništvo muškaraca. Donedavno u Europi imovina i prihodi žena uglavnom pripadali muškarcima. Ekonomska neovisnost žene (“platite kućni rad”), zapošljavanje, sustav vrtića.

• Socijalistički feminizam – transformacija buržoaske obitelji kako bi se ukinulo “kućno ropstvo” u korist nekih kolektivnih načina izvođenja kućnog rada i brige o djeci.

10

Feministički pristup• Liberalni feminizam – B. Friedan, Ženska mistika: “problem bez

imena” o izolaciji i dosadi američkih kućanica iz predgrađa; iskustvo žena u kućnom okružju, kritika kućne podjele rada

• Radikalni feminizam – patrijarhat. Žene i muškarci su dva svijeta, taj odnos je politički, odnos moći, dominacije i podređenosti; podređeni postoji radi zadovoljstva nadređenog; muškarci dominiraju u svim sferama, od obitelji do politike i ekonomije, od religije do znanosti. Dominacija se provodi na razne načine – fizičko nasilje, ekonomski sustav, zakoni, suptilni oblici manipulacije i kontrole. Obitelj – temeljna institucija patrijarhata, socijalizacija, stereotipi; neravnopravni odnosi moći – nasilje u obitelji (premlaćivanje, silovanje, incest, seksualno zlostavljanje djece)

• Obitelj je ekonomski sustav u kojem muškarci iskorištavaju rad žena, i rad na tržištu rada ali i rad u kućanstvu. Članovi obitelji rade za gazdu kućanstva. Upotreba tijela žene je razlog njezina ugnjetavanja. Istraživanja pokazuju da zaposlena žena obavlja većinu kućnog rada te brine za djecu.

11

Brak i razvod• Trend opadanje broja prvih brakova i povećanje broja razvoda.• BRAK. Smanjuje se odraslih osoba koje su u braku (u UK 2001.

oko polovice odraslih osoba), a povećavaju se godine stupanja u brak (muškarci oko 30,6 god., a žene oko 28,4 god.). U mnogim zemljama EU opada broj brakova, a najniži je u Švedskoj. Ipak u mnogim zemljama broj brakova ne pada, jer raste broj ponovnih ženidbi/udaja (npr. u UK preko jedne trećine svih sklopljenih brakova u godini su drugi brakovi)

• Slučaj Švedske. David Popenoe – moderna država blagostanja rješava sve ljudske potrebe (razvijene službe i programi), rastuća kultura individualizma i samoispunjenja, slabljenje utjecaja religije, velik udio žena u radnoj snazi (77%, a u Europi 59%). Manje se žene-udaju nego u bilo kojoj razvijenoj zemlji. Veliki broj parova živi izvan braka (oko 25%), a polovica sve djece su rođeni izvan braka (u usporedbi s trećinom u Europi). Prosječno kućanstvo je najmanje u Europi: 2,2 člana. Na početku 2000-ih značajne promjene – porast nataliteta, veće obitelji, manje razvoda

12

Objašnjenje veće stope razvoda• U Europi stopa razvoda je visoka u Velikoj Britaniji i nordijskim zemljama,

a niska u mediteranskim zemljama. SAD ima najvišu stopu razvoda na svijetu: dvostruko veću od Kanade i Japana, a više puta veću od Italije.

• John Macionis i Ken Plummer izdvajaju 7 faktora koji djeluju na veću stopu razvoda: 1) razvod je pravno olakšan, 2) demografske promjene – duže se živi, 3) porast individualizacije – ljudi sve više teže izboru i kontroli nad svojim životom, 4) romantična ljubav se smatra temeljem braka, 5) žene su sve manje ovisne o muškarcima i promijenile su očekivanja od braka, 6) suvremeni brakovi su uglavnom stresni – oboje partnera radi izvan kuće, posao uzima vrijeme i energiju, rastu napetosti i sukobi, 7) razvod je društveno prihvatljiviji – ne nosi negativnu stigmu.

• Tko se više razvodi: 1. dob: mladi parovi koji su se oženili nakon kratke veze i imaju više financijskih izvora; 2. klasa: oni u najvišim i u najnižim klasama; 3. spol: žene koje imaju uspješnu karijeru nisu sklone ostati u lošem braku; 4. prethodni brak: tko se prethodno razveo vjerojatnije će se razvesti ponovno

13

• Izvor: OECD, Pariz (stanovništvo 15–64 god.)

14

Jednoroditeljske obitelji• U UK polovinom 1990-ih više od 20% maloljetne djece živi u

kućanstvima s jednim roditeljem (1,6 mil. samohranih roditelja), a oko 90% tih roditelja su žene. Ta kategorija je raznovrsna: pola udovica majki žive u vlastitim stanovima, ali većina samohranih neudavanih majki žive u iznajmljenim stanovima

• Postotak djece rođene izvan braka u Europi značajno raste. Najveći je u skandinavskim zemljama a najmanji u Grčkoj.

• Neki sociolozi smatraju obitelji s jednim roditeljem, majkom, izvorom stvaranja novog društvenog sloja – potklase, te je povezuju sa slomom obitelji, rastom maloljetničkog kriminala. Drugi pak taj oblik smatraju alternativnim oblikom obitelji, povezanim sa sve većom ekonomskom neovisnošću žena.

15

Rekonstituirane obitelji• Obitelj u kojoj barem jedan od partnera ima djecu iz

prethodnog braka ili veze (poočimi i pomajke); porast proširenih obitelji; “binukleusne obitelji”

• Prednosti i teškoće: biološki roditelj zadržava snažan utjecaj na djecu; kooperativni odnos između razvedenih ljudi se najčešće pogoršava kad jedan jedno od njih ili oboje stupe u novi brak (npr. posjeti djece); spajaju se djeca različitog društvenog podrijetla i sredina koje mogu imati različita očekivanja o primjerenom ponašanju u obitelji

16

Žene bez djece i samci• Nekad su gotovo sve žene željele djecu; istraživanja u 1970-ima

pokazala da tek 1 posto žena nije željelo djecu• U suvremenom društvu raste broj žena koje po vlastitom izboru

nemaju djecu. Takva žena više nije “tužna usidjelica” (Giddens)• Italija ima najnižu stopu fertiliteta na svijetu (1,2 djeteta po ženi) pa

se očekuje smanjenje stanovništva (trebalo bi biti 2,1 da se održi sadašnji broj)

• Samački život postao je sve popularniji. Prema popisu stanovništva iz 2003. u SAD je bilo 26 milijuna kućanstava s jednim članom. To je ponajprije izraz promjene u položaju žena (veće sudjelovanje na tržištu rada i ekonomska sigurnost, pa je brak stvar izbora a ne ekonomske nužnosti): u 1960. god. samo 28% američkih žena između 20 i 24 god. života bilo je samo, a 1994. takvih je bilo čak dvije trećine.

17

Alternative braku• Kohabitacija – situacija kad par živi zajedno u spolnoj

vezi, ali nije vjenčan (u užem značenju: izvanbračna zajednica). Broj takvih zajednica se stalno povećava, pa se postotak neudanih žena između 18 i 49 god. koje su kohabitirale od 1981. udvostručio te iznosi više od četvrtinu svih veza (oko 28%). Razvedene žene i mlađe žene u svojim dvadesetim najsklonije su kohabitaciji. Kohabitacije rijetko traju više od dvije godine i često vode do braka. Najučestalije su u skandinavskim zemljama, a mnogo rjeđe u tradicionalnim (katoličkim) društvima (npr. Italija)

18

Homoseksualna partnerstva i brakovi• Od 1980-ih raste interes za homoseksualne brakove i

partnerstva. Danska je 1989. prva formalno priznala homoseksualne brakove, proširila društvenu legitimnost homoseksualnih veza te im dala pravne pogodnosti u nasljeđivanju, oporezivanju i suvlasništvu. Nakon toga i druge skandinavske zemlje, a ta praksa se širi, pa ju je u Europi uvela i tradicionalna katolička Španjolska, a u svijetu Južnoafrička Republika.

• Važna odluka Vrhovnog suda SAD (6. 10. 2014) kojom se dopuštaju istospolni brakovi u pet država, te se signalizira nacionalno prihvaćanje prava istospolnih partnera. Nova presudna odluka Vrhovnog suda (26. 6. 2015; glasovanje 5-4) kojom se legaliziraju istospolni brakovi u SAD-u; ukidaju se zabrane saveznih država tim brakovima.

19

20

Nasilje i zlostavljanje• U 1970-ima otkriven problem nasilja muškaraca nad

ženama. Dotad zakoni tretirali žene kao vlasništvo muževa, pa i nije moglo biti optužbi za silovanje i nasilje.

• Američka statistika pokazuje da skoro 30% žena koje su ubijene (u odnosu na 3% muškaraca), poginule su od ruke partnera ili bivših partnera. U SAD godišnje pogine 1300 žena u obiteljskom nasilju. I djeca su izložena nasilju

• Slučaj Natasche Kampusch

21

Budućnost obitelji• A. Giddens, Transformacija intimnosti (1992), promjene u intimnim

odnosima među ljudima. Tri razdoblja: • 1. U predmoderno doba u brak se ulazilo iz ekonomskih razloga –

ekonomske sigurnosti, reprodukcije i stvaranja ekonomskih veza među obiteljima; rijetko se razvijala seksualna strast, a bračni partneri rijetko su se ljubili ili mazili.

• 2. U 18. st. ideja romantične ljubavi, prvo u aristokraciji – idealiziranje predmeta ljubavi, ideja snažne privlačnosti između ljudi što osigurava snažnu vezu i zajedništvo partnera. Povezana sa smanjenjem veličine obitelji i odvajanjem seksa od trudnoće i poroda. Dominacija muškaraca.

• 3. U visokoj modernosti – nova seksualnost: seksualno odnosi oslobođeni veze s rađanjem djece (metode kontracepcije). Umjesto romantične ljubavi sjedinjujuća ljubav (“aktivna ljubav”), temelji se na emocionalnoj intimnosti i razvija se “do mjere do koje je partner spreman otkriti svoje želje i potrebe drugom partneru, i biti osjetljiv na njegove potrebe”. Brak je odraz postojanja takvih odnosa. Potencijal stvaranja ravnopravnijih odnosa muškaraca i žena.

Ulrich i Elisabeth Beck• Individualizacija je ključni proces koji utječe na obitelj. Sve veća

mogućnost izbora – braka, karijere, društvene uloge. Tradicionalni obrasci nisu izgubili privlačnost, ali novi nisu marginalni (normalizacija različitosti)

• Individualizacija je proturječan proces – ekonomija nesigurnosti: nema sigurne, dugotrajne zaposlenosti, fleksibilizacija rada. Globalizacija kao proces koji proizvodi kozmopolitizaciju društvenog i obiteljskog života. Važan element veća obrazovanost i zapošljavanje žena i promjena shvaćanja uloge žene u obitelji

• Novi odnosi partnera, stvaranje vlastitog svijeta ljubavi izvan vanjskih zahtjeva, koji pak utječu na taj svijet. Ljubav i individualni izbor su paradigme modernog svijeta, ali ih je sve teže postići i zadržati. Obitelj se razara i uzdiže. Ljubav postaje današnjom religijom (normalni kaos ljubavi). 22

23

Patricia Morgan – konzervativni pogled• Patricia Morgan (1995) – tradicionalna obitelj “muškarac-žena-djeca”

zamijenjena je stanjem “majka-dijete”. Politika socijalne države stvorila je ovisnost za mnoge od tih obitelji, a oblikovale su je feminističke savjetnice u vladi. Porezni teret je premješten na oženjene (udane) roditelje radi koristi neoženjenih i onih bez djece, pa su neoženjeni dobivali veći neto dohodak. Npr. Child Care Allowance iz 1994. omogućio je neoženjenom roditelju s dvoje male djece da radi 20 sati tjedno po 4 funte na sat, pa bi zaradio neto 164 funte, dok bi oženjeni otac s dvoje male djece radeći 40 sati doma donio 131 funtu. Ukidanjem pogodnosti za tradicionalne obitelji, država je izravno pomogla razaranje obitelji. To je proizišlo iz državnog mentaliteta koji vidi društvo kao skup izoliranih pojedinaca a ne obiteljskih jedinica. Sve više majki je natjerano na tržište rada, a sve više djece stavljeno je na cjelodnevnu brigu. „Država treba tretirati oženjene roditelje kao što tretira razvedene i neoženjene. To zahtijeva uklanjanje svih plaćanja i usluga razorenim obiteljima koje pogađaju obitelji, s istim mjerilom koristi za svu djecu, bila ona unutar ili izvan sustava provjere imovinskog stanja, te osobnim i uvjetovanim poreznim oslobođenjima. To će povećati sigurnost obitelji i smanjiti ovisnost o socijalnoj skrbi.”

24

Stacey – postmoderna obitelj• Judith Stacey, U ime obitelji (1996), istraživanje razvoja obitelji u

Silicijskoj dolini u 1980-ima kao nagovještaj budućnosti drugdje, teza: u postmoderno doba nastaje postmoderna obitelj, slabljenje heteroseksualne nuklearne obitelji, raznoliki i nestabilni oblici obitelji. Na primjeru žena iz radničke obitelji (Pam i Dotty) pokazala je da je mit o radničkoj obitelji kao “čuvaru” tradicionalne obitelji pogrešan, jer su obiteljski aranžmani vrlo raznoliki i “maštoviti”. Žene iz radničkih obitelji suočavajući se s nesigurnošću i promjenama bore se da održe svoje obitelji i pobjegnu od ugnjetavanja, one koriste tradicionalne rodbinske mreže i stvaraju netradicionalne mreže, time stvaraju postmoderne oblike obitelji

• Homoseksualne obitelji - pionirska uloga u razvoju postmoderne obitelji. Zbog predrasuda kreativniji, stvaraju raznolike rodbinske i nerodbinske odnose i mreže. “Homoseksualne zajednice pokazuju veću fleksibilnost u integriranju pojedinca u svoj društveni svijet od konvencionalne matice heteroseksualnog društva, čime dokazuju socijalne vještine i prilagodljivost u svijetu koji sve više karakterizira razvod i samački život.”

25

Obitelj u Hrvatskoj• U Hrvatskoj u drugoj polovini 19. stoljeća prevladavaju dva oblika:

nuklearna obitelj i porodična zadruga kao oblik proširene obitelji. • Porodična zadruga sastavljena je od više nuklearnih obitelji,

postojala je u hrvatskim selima, osobito na području Vojne krajine. Sastojala se od više oženjene braće s roditeljima i djecom, a obilježavao ju je skupni rad i poštivanje autoriteta. Zadrugom je upravljao i zastupao je starješina (gospodar, gazda) izabran konsenzusom zadrugara, a kućanskim poslovima upravljala je izabrana gospodarica. Uz zajedničko vlasništvo, moglo je postojati i privatno vlasništvo pojedinih nuklearnih obitelji, najčešće stečeno mirazom snaha. U slučaju diobe zadruge, zajedničko vlasništvo nad zemljom, stokom i zgradama dijelilo su se na jednake dijelove po lozama (nuklearnim obiteljima), a urod (pšenica i dr.) po glavama (po članovima, uključujući i djecu). Obično su imale između 10 i 20 članova, ali je bilo i onih od 60 i više članova.

26

• Usponom kapitalizma u potkraj 19. stoljeća postupno se raspadaju porodične zadruge, koje posve iščezavaju do polovine 20. st. Na početku 20. stoljeća prevlast malih nuklearnih obitelji, uz postojanje manjeg broja proširenih obitelji – zadruga. Najčešće su ih činile dva (roditelji i djeca) ili tri naraštaja (+baka i djed, tj. dva bračna para)

• Tijekom 20. st. smanjuje se uloga obitelji kao ekonomske zajednice, a slabe i neke druge funkcije obitelji. Smanjuje se veličina obitelji: na početku 20. st. 5-7 članova, a danas 3,1 člana. Smanjuje se broj sklopljenih brakova. Na tisuću stanovnika 1960. sklopljeno 8,9 brakova, 1980. god. 7,2, 2000. god. 5 brakova, a 2010. god. 4,6 brakova. Raste i stopa razvedenih brakova u odnosu na sklopljene. U razdoblju 1970-74. od ukupnog broja sklopljenih brakova prosječno se godišnje razvelo 15,3%, u razdoblju 1980-84. god. 16,3%, u razdoblju 1990-94. god. 19,6%, 2000. god. 20,1%, 2010. god. 23,7%, 2011. god. 28%, a 2013. god. 31%. Prosječna je starost žena ispod 50 god. pri sklapanju prvog braka 1960. iznosila je 22,4 godine, 1990. god. 23,1 godinu, a 2000. god. 25,3 godine. Rastu drugi oblici obiteljskih zajednica i kućanstava. 2001. bilo je 15% jednoroditeljskih obitelji (od toga 12,5% majka i djeca)

27