1 |

Što, kako i za koga / WHW Ribnjak 16 • HR–10000 Zagreb

MOB: + 385 (99) 779 4013 whw@whw.hr • www.whw.hr

https://hr-hr.facebook.com/galerijanova/

https://www.instagram.com/explore/locations/412042968/galerija-nova/?hl=hr

1. OPIS DJELATNOSTI UDRUGE WHWŠto, kako i za koga/WHW je kolektiv čiji članovi i članice surađuju i djeluju na području vizualne kulture i društveno angažirane umjetnosti od 1999. godine. Udruga je registrirana u Zagrebu 2001. godine. Aktivnosti udruge WHW usmjerene su na istraživanje potencijala kritičkih kustoskih i umjetničkih praksi koje generiraju inovativne modele samoorganizacije u području suvremene umjetnosti te uključuju organizaciju brojnih kulturnih događanja kao što su samostalne i grupne izložbe, performansi, predavanja hrvatskih i međunarodnih kustosa, umjetnika i teoretičara, seminari, okrugli stolovi i javne rasprave, kao i publikacije o suvremenoj umjetničkoj produkciji, teoriji i kustoskoj praksi.

Svi projekti udruge WHW osmišljeni su kao platforma za otvaranje rasprave o relevantnim društvenim pitanjima kroz umjetnost, teoriju i medije te kao modeli suradnje i razmjene znanja i iskustava među kulturnim institucijama iz različitih područja. Tijekom osamnaest godina rada, udruga WHW razvila je široku radnu platformu suradnika koja se zasniva na dijalogu i zajedničkom promišljanju uloge suvremene umjetnosti u društvu s kulturnim radnicima iz različitih disciplina i područja umjetnosti te na preispitivanju tema potisnutih u društvu kroz kulturnu djelatnost, uz stvaranje međugeneracijskih i međunarodnih poveznica.

Od svibnja 2003. godine udruga vodi program Galerije Nova u Teslinoj ulici u Zagrebu. Fokus programa galerije je na produkciji i prezentaciji suvremene likovne umjetnosti, ali ujedno i na ostvarivanju veza između likovne kulture i drugih oblika kulturne produkcije. Osnovna struktura galerijskog programa temelji se na nizu samostalnih i grupnih izložbi domaćih i međunarodnih umjetnika, kao i na brojnim diskurzivnim programima kao što su predavanja, seminari i javne rasprave.

Udruga WHW broji 10 članova a njen programski tim čine kustosice i povjesničarke umjetnosti: Ivet Ćurlin, Ana Dević, Nataša Ilić i Sabina Sabolović te dizajner i teoretičar Dejan Kršić.

Ana Šeba je koordinatorica ureda i tajnica, dok su stalni suradnici Jasna Čagalj i Ana Kovačić.

2 | p Polaznici WHW Wakademije, Dotrščina • FOTO: WHW ARHIVA

2. PROJEKTI U 2018. GODINI

2.1. WHW Akademija

WHW Akademija je eksperimentalni diskurzivno-edukacijski program koji se sastoji od serija radionica za studente, javnih predavanja, seminara i eksperimentalnih studentskih izlaganja. Interdisciplinarni dvosemestralni studijski program za umjetnike najmlađe generacije ponudio je nove modele umjetničkog obrazovanja, utemeljene na nehijerarhijskim politikama znanja i učenja i progresivnim lokalnim povijesnim umjetničkim praksama. Program je u 2018. obuhvatio domaće i međunarodne studente: Lauru Barić (rođena 1993., živi u Zagrebu), Jakuba Danilewicza (rođen 1992., živi u Gdanjsku), Phillippu Driest (rođena 1993., živi u Rotterdamu), Vidu Guzmić (rođena 1986., živi u Zagrebu), Larion Lozovoya (rođen 1987., živi u Kijevu), Petru Mrša (rođena 1985., živi u Rijeci i Zagrebu), Jelenu Petric (rođena 1988., živi u Zagrebu) i Paky Vlassopulou (rođena 1985. godine, živi u Ateni).

Savjet WHW Akademije se sastoji od uglednih domaćih i međunarodnih kustosa, umjetnika i edukatora: umjetnik David Maljković, Emily Pethick – direktorica Rijksakademie iz Amsterdama, kustosica Kathrin Rhomberg – predsjednica Kontakt zbirke, i kustosica Christine Tohme direktorica organizacije Ashkal Alwan i Home Workspace Program iz Bejruta. Prva generacija WHW Akademije, čiji je program započeo u listopadu 2018., boravila je u Zagrebu 8 mjeseci. Progam se odvijao u Galeriji Nova, uredskom prostoru WHWa i studiju Davida Maljkovića, koji funkcionira istodobno kao zajednički umjetnički atelje i prostor u kojem se održavaju predavanja i studentske izložbe.

3 |

p Polaznici WHW Wakademije • FOTO: WHW ARHIVA

Do kraja prosinca 2018. realiziran je opsežni program u čijoj je prvoj etapi sudionicima Akademije predstavljen niz kolegica i kolega koji djeluju u Zagrebu - Saša Šimpraga s program Virtualni muzej Dotršćina, Booksa, Pogon, Galerija Nova, Institut Tomislav Gotovac, studio Igora Grubića, GMK, Galerija Studentskog centra... Okupljen je tim stalnih i gostujućih profesora koji u različitim intenzitetima rade s polaznicima: umjetnici Ben Cain, Tina Gverović i Sanja Iveković koji žive u Zagrebu u tjednom i mjesečnom ritmu mentoriraju studente u nizu suradničkih vježbi i zajedničkih sesija. Uz njih, najuži tim Akademije čine i članice kustoskog kolektiva WHW koje rade predavanja i dodatno mentoriraju umjetnike kroz niz vježbi i studentskih izlaganja.

U sklopu programa francuski kustos Pierre Bal-Blanc i rumunjski koreograf i umjetnik Manuel Pelmus realizirali su tijekom listopada i studenog 2018. prvi dvotjedni studijski intenziv u kojima su zajednički istraživali performativne prakse. Pierre Blanc je studentima predstavio svoj projekt Kolektivna izložba za jedno tijelo koji je pokrenuo u sklopu Documente 14 prošle godine. Američka umjetnica Rajkamal Kahlon koja živi i radi u Berlinu tijekom prosinca 2018. održala je drugi studijski dvotjedni intenziv koji je istraživao teme vezane za konstrukciju slika koje reprezentiraju nasilje i društvene konflikte i traume. Uz format dvotjednih intenizva, organizirana su izlaganja studenata na kojima su studenti u dijalogu s Pierreom Bal-Blancom i Rajkamal Kahlon predstavili svoja istraživanja i radove u nastajanju. Prvi događaj bio je hibridnog izložbeno-performativnog karaktera u sklopu javnog izlaganja Kolektivna izložba za jedno tijelo koje su sudionici akademije organizirali s Pierre Bal-Blancom i Manuel Pelmuşom 9. 11. 2018. na Sceni F22, Frankopanska 22 u Zagrebu. Također, u suradnji s Rajkamal Kahlon u prostoru Studija Davida Maljkovića, Ulica Kralja Držislava 8 u Zagrebu studenti su realizirali radionicu studijskog crteža na temu akta.

Program Akademije obuhvatio je seminare, predavanja i radionice domaćih i međunarodnih umjetnika i kustosa s kojima WHW surađuje na tekućim projektima: Marka Tadića, Božene Končić Badurine, Želimira Žilnika i Greg de Cuira Jr. Središnji dio ovog programa također je uključio i redovite prezentacije studenata.

4 |

Vlatka Horvat, Koji dođu i stoje, Rijeka • FOTO: Marko Ercegović

2.2. Na leđima palih divova

2. Bijenale industrijske umjetnosti, Labin, Pula, Rijeka i Vodnjan, 20.7. – 28.10.2018. (Kustosice: Što, kako i za koga/WHW • Organizator: Labin Art Express XXI • Suorganizatori: MMSU Rijeka, Arheološki muzej Istre)

Početna polazišna točka koncepcije Bijenala industrijske umjetnosti bio je istarski poluotok kao regija i simbolika peninsule čije izvorno značenje — “gotovo otok” — markira geografsku i povijesnu specifičnost Istre kao mjesta koje se nalazi na razmeđi imperija, istodobno izolirano i umreženo, nalik na “kontinent u malom”. Ekstrakcija ugljena nataloženog u unutrašnjosti Istre unazad nekoliko stoljeća pokretala je ekspanziju kapitala, kolonijalna i ratna osvajanja, preradu sirovih materijala poput metala i šećera koji su stizali iz kolonija, podupirala ratnu industriju fašizma, sudjelovala u socijalističkoj izgradnji. Koncept bijenala upisuje se na pozadini dugih povijesnih trajanja i smjena različitih epoha koje su oblikovale društveni i kulturni pejzaž regije: od grčkog i rimskog carstva, venecijanske, austro-ugarske, francuske i talijanske vlasti, pa sve do povijesti socijalizma i još jedne recentne epohe dugog, gotovo beskrajnog trajanja — razdoblja tzv. tranzicije.

Naslov bijenala Na leđima palih divova nadovezuje se na izvorno značenje sadržano u ovoj frazi, a koje upućuje na nužnu potrebu oslanjanja na ranija dostignuća kako bi se stekli novi uvidi i znanja, prožimajući se s osjećajem nestanka horizonta budućnosti u vremenu u kojem se nekadašnji koncept društvene transformacije pretvorio u nasilno održavanje postojećeg stanja. Mentalna slika koju evociraju divovi nastoji se ispreplesti s različitim asocijacijama, kako bi se pokrenulo stvaranje novih narativa na ruševinama onih postojećih. Androcentristički ton sadržan u naslovu u odnosu s dominantnim maskulinim identitetom toposa rudnika, industrije i rada, bijenale rastače nizom heterogenih subjektiviteta feminističkog predznaka, poput nasljeđa pjesnikinje Giuseppine Martinuzzi, koja se borila protiv nejednakosti i sudjelovala u pobuni rudara i uspostavi Labinske republike 1921. godine, prvog organiziranog otpora fašizmu.

Izložba koja se odvijala u 4 grada okupila je niz domaćih i međunarodnih umjetnika, te uključivala i niz radionica s mladima realiziranih u sklopu pograma Iznad zemlje.

5 |

p Božena Končić Badurina, Jednakosti, bratstvo, slobodo: gdje ste?, Labin •

FOTO: Marko Ercegović

Oscar Murillo, Institut za izmirenje • FOTO: Marko Ercegović

6 |

2.3. Oni su bili kakvo-takvo rješenje

Tijekom 2018. WHW je završio provedbu dugoročnog suradničkog projekta Oni su bili kakvo-takvo rješenje kojega u sklopu programa Evropske Unije Kreativna Europa realiziraju Centar za mirovne studije iz Zagreba, European Institute for Progressive Cultural Policies/eipcp iz Beča i Tensta Konsthall iz Stockholma. Projekt je bio usmjeren povezivanju umjetnika i kulturnih organizacija s migrantskim zajednicama u svrhu analize uzroka i utjecaja fenomena migracija u odnosu na status rada te ka razvijanju kreativnih strategija koje potiču socijalnu uključenost i interkulturalnu razmjenu. U sklopu programa realizirano je niz događanja: izložbi, diskusija, predavanja te su izdana tri broja novina Galerija Nova i dvije umjetničke publikacije Božene Končić Badurina i Daniele Ortiz.

7 |

Priče, privremene, Galerija Nova •FOTO: IVAN KUHARIĆ

2.4. Programi u Galeriji Nova

Program Galerije Nova u 2018. godini nastavio se na odrednice na kojima je dosadašnji galerijski program uspješno strukturiran i provođen proteklih godina, koje uključuju razvijanje inovativnih modela suradnje s domaćim i međunarodnim partnerima. Program udruge temelji se na uvjerenju da suvremena umjetnost može artikulirati kritičku raspravu od društvenog značenja i komunicirati sa širokim krugom publike. Udruga je u 2018. godini nastavila funkcionirati kao platforma otvorena međuinstitucionalnoj i izvaninstitucionalnoj suradnji, usmjerena kontekstualizaciji suvremene umjetnosti i širenju kruga njene publike te integriranju programa u svakodnevni kulturni život grada.

Program je obuhvatio slijedeće programske linije: Oni su bili kakvo-takvo rješenje, U smjeru svega, diskurzivno-edukativni program, filmski program Tako se kalio čelik (program diskurzivnih događanja i filmskih projekcija inspiriranih radom Želimira Žilnika) i eksperimentalni edukacijski program WHW Akademija.

Unutar programskih linija realizirane su 4 grupne izložbe: međunarodna grupna izložba Znaci i šaputanja i međunarodna grupna izložba Priče privremene u sklopu projekta Oni su bili kakvo-takvo rješenje; Intervali, kolizije, grupna izložba realizirana u sklopu suradnje uz 2. Bijenale industrijske umjetnosti i Građani iz sjene, samostalna izložba Želimira Žilnika.

Program predavanja i diskurzivnih izlaganja ugostio je sljedeće domaće i međunarode kustose, umjetnike i teoretičare: Sandi Hilal i Alessandra Pettija, Stefana Nowotnyja, Borisa Budena, Anu Danu Beroš, Matiju Kralja, Tončija Vladislavića, Ekaterinu Degot, Lidiju Krienzer Radojević, Gorana Sergeja Pristaša, Branislava Dimitrijević, Jelenu Jureša, Igora Grubića, Andreu Matoševića, Marka Tadića, Boženu Končić Badurina i Rajkamal Kahlon.

Realiziranim programom kontinuirano utječemo na afirmaciju izložbenih projekata koji nude analizu i presjek međunarodne likovne situacije iz kritičke perspektive, što je izuzetno važno za upoznavanje mlade publike, naročito iz šireg područja humanističkih znanosti s međunarodno uglednim i inovativnim umjetničkim praksama, i za poboljšanje teorijskog i povijesnog diskursa vezanog uz suvremene umjetničke prakse. Svi programi u Galeriji Nova su javni i besplatni.

8 |

I. IZLOŽBE SUVREMENE UMJETNOSTI

Znaci i šaputanja, grupna međunarodna izložba u sklopu projekta Oni su bili kakvo-takvo rješenje

Galerija Nova • Teslina 7, Zagreb 29.11.2017. – 03.03.2018. Umjetnici: Maribel Casas-Cortes & Sebastian Cobarrubias, Domaćigosti, Davor Konjikušić, Daniela Ortiz, Erkan Özgen, istraživanje Na mapi je jasno Thomasa Keenana & Sohraba Mohebbija • Kustosice: Što, kako i za koga / WHW

Izložba je predstavila primjere umjetničkih praksi koje promišljaju pojam granice i reflektiraju ekonomske i ideološke uzroke migracija i dominantne politike reprezentacije ‘migrantske i izbjegličke krize’. Kritički propitujući posljedice rastuće militarizacije granica izložba je sučelila tehnički jezik mapa, dijagrama i fotografskih prikaza s angažiranim korištenjem tjelesnih izraza, glasa i pjesme. Od zatvaranja europskih granica i balkanske migrantske rute, koja je uključivala i Hrvatsku, svjedočimo ekstremnoj militarizaciji granica koja bedeme “tvrđave Europe” opasavaju sve strožim režimima, koji uključuju i “eksternalizaciju granica” kojom se kontrola europskih granica regulira izvan Europe, unutar teritorija koji su izvorišta i tranziti migracija: u Aziji, Africi i na Bliskom Istoku.

Priče, privremeneGalerija Nova • Teslina 7, Zagreb11.04.2018. – 02.06.2018.Umjetnici: Ana Dana Beroš i Matija Kralj, Goran Dević, projekt Pričam ti priču ... iglom i koncem Tončija Vladislavića, Lee Vene i Ivane Čuljak

Izložba je istražila pojam granice kao koncept i kao lokaciju i okupila umjetnička opažanja o društvenoj situaciji koja se vezuju za uzroke i posljedice migracija. U trenutku kada se čini da ne postoje adekvatne političke poluge koje bi omogućile sistemske pomake s ciljem ukidanja uzroka migracija, radovi okupljeni na ovoj izložbi ističu važnost stvaranja privremenih zajednica i zajedništva. U zbunjujućoj sadašnjosti i još nejasnijoj budućnosti pričanjem priča i spajanjem rascjepkanih fragmenata radovi na ovoj izložbi ne prihvaćaju normalizaciju destruktivnih posljedica migracija i ne žele odustati od tematiziranja okrutnih posljedica političkih oportunizama.

p Tonči Vladislavić, Pričam ti priču...iglom i koncem, Galerija Nova • FOTO: IVAN KUHARIĆ

9 |

p Ana Dana Beroš i Matija Kralj, Priče privremene, Galerija Nova •FOTO: IVAN KUHARIĆ

Priče privremene, Galerija Nova •FOTO: IVAN KUHARIĆ

10 |

Intervali, kolizije, Grupna međunarodna izložba u sklopu projekta U smjeru svega 2. Bijenala industrijske umjetnosti.Galerija Nova • Teslina 7, Zagreb20.06.2018.Umjetnici: Ben Cain, Igor Grubić, Jelena Jureša • Gošća kustosica: Branka Benčić

U sklopu suradnje 2. Bijenala industrijske umjetnosti (20.07. – 28.10. 2018) pod nazivom Na leđima palih divova, kojeg su-organizira Labin Art Express XXI, u suradnji s MMSU Rijeka i Arheološkim muzejom Istre, kojeg su kurirale članice kustoskog kolektiva Što, kako i za koga / WHW, Galerija Nova predstavila je izložbu Branke Benčić, kustosice i umjetničku voditeljice nezavisnog umjetničkog prostora Apoteka – Prostor za suvremenu umjetnost u Vodnjanu, koja je ujedno bila i jedna od lokacija Bijenala.

Na izložbi su predstavljeni slijedeći radovi: objekt Bena Caina, fotografije Igora Grubića i pokretne slike Jelene Jureša i Igora Grubića. Radovi su tematski bili usmjereni na međuodnose i tenzije različitih suprotnosti, između čovjeka i okoline, promjenjivog konteksta koji ga okružuje, te potencijalnosti ili perspektive upisane u protokole koji definiraju njihove odnose.

Želimir Žilnik: Građani iz sjeneGalerija Nova • Teslina 7, Zagreb22.11.2018. – 02.02.2019.Kustosice: Što, kako i za koga/WHW

Opsežna izložba koja je obuhvatila filmove Želimira Žilnika iz svih razdoblja njegovog rada predstavljena je u proljeće 2018. godine u Edith Russ Haus für Medienkunst u Oldenburgu, pod naslovom Shadow Citizens. Modificirana verzije izložbe pod istim naslovom (Građani iz sjene) predstavljena je u Galeriji Nova. Kustosice izložbe su članice kustoskog kolektiva WHW.

Želimir Žilnik, jedan je od ključnih redatelja tzv. crnog vala. Žilnik je jedini jugoslavenski dobitnik Zlatnog medvjeda na berlinskom festivalu, za film Rani radovi 1969. Naziv izložbe odražava Žilnikov cjeloživotni interes za nevidljive, potlačene i nedovoljno ili pogrešno predstavljane građane. Kao koncept je povezan uz oblik političkog angažmana kroz “amatersku politiku” — maštovito i subverzivno nenormativno znanje i alternativne senzibilitete koji latentno postoje u društvu, a ponekad i vidljivo pomiču “svakodnevnu politiku”. Žilnikove filmove prožima hrabar amaterizam koncepta i metode, koje izložba razrađuje s interesom za potencijal građana iz sjene. Izložba tematizira njihovu ulogu unutar različitih društvenih dinamika koje se tiču pitanja migracija, radništva, manjina i revolucionarnih pokreta. Mnogi Žilnikovi filmovi svojim su temama i pristupima proročki nagovještavali događaje kao što su raspad Jugoslavije, prijelaz iz socijalizma u neoliberalni poredak, gaženje prava radnika, kao i širu društvenu eroziju koja je pokrenula nove procese migracija. U sklopu izložbe održan je i popratni program diskusija i projekcija.

11 |p Želimir Žilnik: Građani iz sjene, Galerija Nova • FOTO: Damir Žižić

12 |

II. DISKURZIVNI EDUKACIJSKI PROGRAM: PREDAVANJA, JAVNE RASPRAVE, PROMOCIJE

Sandi Hilal i Alessandro Petti: predavanje Arhitektura egzila, unutar i protiv stanja stalne privremenosti Galerija Nova • Teslina 7, Zagreb06.04.2018.

Sandi Hilal i Alessandro Petti razvili su umjetničku praksu temeljenu na istraživačkim projektima koja je i teorijski ambiciozna i praktično uključena u borbu za pravdu i jednakost. Osnovali su Campus in Camps, eksperimentalni obrazovni program koji se provodi u izbjegličkom kampu Dheisheh u Betlehemu, s ciljem da nadiđu konvencionalne obrazovne strukture stvaranjem prostora za produkciju kritičkog i utemeljenog znanja. Predavanje se bavilo pitanjem izbjegličkih kampova i činjenicom da njihovo postojanje predstavlja zločin i politički neuspjeh. Više od stoljeća, kampovi potkopavaju zapadnjački pojam grada kao građanskog prostora u kojemu su prava građana zapisana i priznata. Povijest izbjegličkih kampova konstantno se briše, a odbacuju je države, humanitarne organizacije, međunarodne agencije, pa čak i same izbjegličke zajednice, u strahu da ikakvo priznanje sadašnjosti potkopava njihovo pravo na povratak. Jedina priznata povijest u izbjegličkim zajednicama je ona koja se sastoji od nasilja, patnje i poniženja. Predavanje je bilo dio projekta Oni su bili kakvo-takvo rješenje, realiziranog uz podršku programa Europske Unije Kreativna Evropa.

Diskusija U lošoj vjeri: Nekad i sad: Ekaterina Degot, Lidija Krienzer Radojević, Goran Sergej Pristaš i Branislav Dimitrijević (moderator)Galerija Nova • Teslina 7, Zagreb07.05.2018.

Sudionici ovog razgovora protagonisti su civilnog društva, no svi oni dijele kritički stav prema aktualnom “razvoju” tog koncepta. Bili su pozvani da govore i iz svog bogatog iskustva i sa svojih teorijskih stajališta o analizi diskursa i ideologije koja se danas povezuje s konceptom civilnog društva. Rasprava je potakla razmjenu aktualnih neizvjesnosti, ali i kao združeni napor da se ode korak dalje od normalizirane “kulture jadikovanja” te adresirala oblike i dosege same artikulacije koncepta civilnog društva u njegovim novonastajućim povijesnim, strukturnim i produkcijskim okolnostima i smjerovima.

Razgovor i promocija časopisa Život umjetnosti • Sudionici razgovora: Ana Dana Beroš, Sanja Horvatinčić, Matija Kralj, Tonči Vladislavić, Ana DevićGalerija Nova • Teslina 7, Zagreb16.05.2018.

U sklopu izložbe Priče, privremene koja je predstavila primjere umjetničkih i aktivističkih praksi koje promišljaju pojam granice i reflektiraju uzroke i posljedice migracija i dominantne politike njihove reprezentacije, odvio se i razgovor sa sudionicima izložbe i uredništvom časopisa Život umjetnosti (Institut za povijest umjetnosti), čije je aktualno izdanje pod nazivom

13 |

TRANS | MIGRANTNOST: psihogeografije prijelaza uredila arhitektica Ana Dana Beroš, koja je ujedno, uz video-umjetnika Matiju Kralja i Tončija Vladislavića, bila i sudionica spomenute izložbe u Galeriji Nova. Iz perspektive isprepletanja umjetničkih, kustoskih i izdavačkih projekta u zajedničkom razgovoru reflektirali smo iskustva i izazove suvremenih ekonomskih i političkih migracija te njihove reprezentacije i tematiziranje.

Adrià Julià: Vruće željezo • projekcija filmova i predavanje, uz uvod Dubravke SekulićGalerija Nova • Teslina 7, Zagreb21.5.2018.

Diskurzivni i filmski programu sklopu projekta Tako se kalio čelik, inspiriranih radom Želimira Žilnika. Kroz instalacije, film, video, fotografiju i publikacije, Adrià Julià propituje sredstva reprezentacije i recepcije događaja, onih od osobnog značaja kao i onih od kolektivnog povijesnog značaja, te načine na koje se kroz njih pregovaraju sjećanje, otpor, izmiještanje i preživljavanje. Adrià Julià predstavio je svoja dva medijska projekta Vruće željezo i Zabilješke uz Vruće željezo koji istražuju konfiguracije presijecanja i druga područja poput eksploatacije zemlje, kulturnog nasljeđa, ženskog tijela te ulogu fotografije i proizvodnje slike u redefiniranju kulture.

Rad i jezik nakon prevodivih društava, predavanje Stefana Nowotnyja i Borisa BudenaGalerija Nova • Teslina 7, Zagreb25.5.2018.

Predavanje se usredotočilo na lingvističke aspekte radne mobilnosti iz perspektive njezine povijesne transformacije: stari svijet gastarbajtera, onih koji se sele iz jedne države / jednog društva i njezinog zatvorenog, homogenog jezičnog prostora u drugi i natrag — svijet jasno omeđenih jezičnih granica i tradicionalnog koncepta prijevoda kao ekskluzivnog oblika njihova prelaženja — je nestao. Radna mobilnost u svijetu globalnog kapitalizma odvija se u radikalno drugačijoj lingvističkoj stvarnosti. Ona podrazumijeva novi heterogeni prostor-vrijeme u kojem su jezične razlike mobilizirane u proliferaciji granica i postaju sredstvom kontrole, dominacije i eksploatacije. Predavanje je bilo dio projekta Oni su bili kakvo-takvo rješenje, realiziranog uz podršku programa Europske Unije Kreativna Evropa.

14 |

Kolektivna izložba za jedno tijelo, Pierre Bal-Blanc, Manuel Pelmuş i polaznici WHW Akademije  Večer s WHW AkademijomScena F22, Frankopanska 22, Zagreb  09.11.2018.

Prvo javno događanje u sklopu WHW Akademije bilo je gostovanje kustosa Pierre Bal-Blanca koji je u uz sudjelovanje umjetnika Manuela Pelmusa te u suradnji sa polaznicima WHW Akademije (Laura Barić, Jakub Danilewicz, Phillippa Driest, Vida Guzmić, Larion Lozovoy, Petra Mrša, Jelena Petric i Paky Vlassopoulou) predstavio projekt Kolektivna izložba za jedno tijelo koji je pokrenuo u sklopu Documente 14 2017. godine, pod naslovom Dionica za Documentu 14. 

Nova verzija pod naslovom Dionica za zbirku Kontakt temelji se na radovima umjetnika predstavljenih u bečkoj zbirci Kontakt koja je partner WHW Akademije. Realizirana je u suradnji s rumunjskim umjetnikom i koreografom Manuelom Pelmuşom. Premijeru će imati u Beču 2019. u suradnji s Tanzquartier Wien, a zagrebačka izvedba predstavila je dio rada u nastajanju.

Andrea Matošević, predavanje O divovima i njihovim leđima prije posrnuća. Rudarska kultura rada na Labinštini kroz XX stoljećeGalerija Nova • Teslina 7, Zagreb15.11.2018.

Predavanje Andree Matoševića bavilo se dominantnim karakteristikama kulture rudarstva na istočnom dijelu Istre, njegovom postupnom razvoju i ogromnom utjecaju na poluotok kroz dvadeseto stoljeće, s posebnim naglaskom na njegovu važnost tijekom talijanskog fašističkog ventennia, odnosno socijalizma u vrijeme neposredno nakon Drugog svjetskog rata. Ti u Istri prisutni i sukcesivni režimi imali su bitno različit odnos prema radu i radništvu: prvi stavlja naglasak na infrastrukturu, proizvodnju i radne procese dok su se tijekom rane faze socijalizma upravo kroz težak fizički rad, a posebno kroz rad u rudnicima, stvaraju novi socijalistički ljudi.

15 |

Marko Tadić:  Concrète machines (13 pieces for Prvomajska), prezentacija i razgovorGalerija Nova • Teslina 7, Zagreb16.11.2018.

Marko Tadić predstavio je zvučnu instalaciju i projekt Concrète machines (13 pieces for Prvomajska) kojega je u sklopu izložbe Na leđima palih divova realizirao u suradnji s muzičarem Mirom Manojlovićem. Tadić je predstavio novonastali rad i govorio o tome kako su Miro Manojlović i on na par sati oživjeli prostor tvornice Prvomajska u Krapnu koja je nekada zapošljavala više od tisuću ljudi. Zvuk i buka su kroz njihov projekt vraćeni u taj impresivan industrijski prostor koji je nekada hranio, školovao i ujedinio zajednicu radnika i njihovih obitelji.

Građani iz sjene — Kratki utorak sa Želimirom Žilnikom • filmski program u sklopu projekta Tako se kalio čelik • Kustos: Ivan Ramljak • suorganizator: Hrvatski filmski savez Kino Tuškanac • Tuškanac 1, Zagreb 20.11.2018.

Filmski program Građani iz sjene – Kratki utorak sa Želimirom Žilnikom uključio je filmove Želimira Žilnika u izboru kustosa Ivana Ramljaka i Želimira Žilnika. Program je nastao u dijalogu s izložbom Građani iz sjene i u suradnji s Hrvatskim filmskim savezom, a uz projekcije filmova iz različitih faza Žilnikova rada uključio je razgovor Ivana Ramljaka sa Želimirom Žilnikom u Kinu Tuškanac. Program je obuhvatio niz njegovih kratkih dokumentarnih filmova koji su puštani s 35-milimetarskih filmskih kopija.

Božena Končić Badurina: Jednakosti, bratstvo, slobodo: Gdje ste?, prezentacija i razgovor Galerija Nova • Teslina 7, Zagreb 29.11.2018.

Kao nastavak predstavljanja izložbe Na leđima palih divova (II. Bijenale industrijske umjetnosti) čije su kustosice WHW kolektiv u Galeriji Nova, umjetnica Božena Končić Badurina predstavila je svoju mulitmedijalnu instalaciju Jednakosti, bratstvo, slobodo: Gdje ste?. Rad je preuzeo naziv predavanja koje je 1909. godine napisala pedagoginja, pjesnikinja i revolucionarka Giuseppina Martinuzzi (1844–1925.). Božena Končić Badurina nastojala je

p Marko Tadić: Concrete machines (13 pieces for Prvomajska), Na leđima palih divova (II. bijenale industrijske umjetnosti), Raša • FOTO: MARKO ERCEGOVIĆ

16 |

političko djelovanje i nasljeđe Giuseppine Martinuzzi sagledati iz dvije perspektive — kroz njezinu privatnu biblioteku darovanu gradu Labinu, koja je za vrijeme trajanja bijenala prvi put bila predstavljena javnosti i izložena u Narodnom muzeju u Labinu, te kroz ostavštinu njezinih brojnih predavanja i govora.

Trajno boravište • diskurzivno-edukativni i filmski program inspiriran radom Želimira Žilnika• Kustos: Greg de Cuir JrGalerija Nova • Teslina 7, Zagreb04.12.2018.

Filmski i video program Trajno boravište koji je kurirao Greg de Cuir Jr promišljao je koncept doma ili boravišta, kako u materijalnom tako i u ideološkom smislu, s njegovim popratnim društveno-političkim posljedicama. Kroz različite oblike intervencija, akcija i dokumentacije umjetnici predstavljeni u programu nudili su implicitne argumente o svetosti i prioritetnosti boravišta kao objekta i kao stanja bivanja. U sklopu programa prikazani su sljedeći filmovi:Edgar Anstey & Arthur Elton, Housing Problems, 1935., Gordon Matta-Clark, Splitting, 1974. Želimir Žilnik, Inventur – Metzstrasse 11, 1975., Kevin Jerome Everson, R-15, 2017., Želimir Žilnik, Kenedi se vraća kući, 2005.

Najljepša zemlja na svijetu • Diskurzivni i filmski program u sklopu projekta Tako se kalio čelik, u suradnji s HRFF • kustos: Petar MilatKino Europa • Varšavska ul. 3, Zagreb05.12.2018.

Projekcija filma Želimira Žilnika Najljepša zemlja na svijetu i uvodno izlaganje kustosa Petra Milata u sklopu HRFF-a. Ovaj dio programa realiziran je u suradnji s Human Rights Film Festivalom. U Kinu Europa premijerno je prikazan Žilnikov novi film Najljepša zemlja na svijetu koji prati život migranata u Austriji. Glavni junak je dvadesettrogodišnji Bagher Ahmadi, koji je na put iz Afganistana krenuo kao sedamnaestogodišnji mladić iz obitelji razorene ratom. Nakon tri godine puta, u Austriju je stigao u velikom migrantskom valu 2015. godine. Film prati rasplet njegova života, kao i života drugih migranata.

Odjeci Žilnika • Filmski program u sklopu projekta Tako se kalio čelik, u suradnji s HRFF • Kustosica: Jelena OstojićGalerija Nova • Teslina 7, Zagreb06.12.2018.

Filmski program Odjeci Žilnika uključio je filmove Ognjena Glavonića, Stefana Ivančića i Igora Bezinovića, uz uvodno predavanje kustosice Jelene Ostojić. Program je obuhvatio dokumentarne filmove autora mlađe generacije s područja bivše Jugoslavije, kojima je u odnosu na Žilnikov opus zajednički element srodna amaterska hrabrost u tretmanu tema i protagonista. U sklopu programa prikazani su sljedeći filmovi: Ognjen Glavonić,  Živan Pujić Jimmy, 2009., Stefan Ivančić,  1973., 2014. i Igor Bezinović, Susret, 2009.

17 |

Rajkamal Kahlon: Razgovarati s mrtvima: o empatiji, traumi i suradnji, predavanjeVečer s WHW AkademijomGalerija Nova • Teslina 7, Zagreb 18.12.2018.

Umjetnica Rajkamal Kahlon u Galeriji Nova predstavila je svoj rad i održala predavanje Razgovarati s mrtvima: o empatiji, traumi i suradnji. Predavanje je promišljalo ulogu traume u stvaranju otpora, ali i novih mogućnosti za suradnju u autoričinim recentnom projektima.

Osobit naglasak bio je na recentnom projektu Draga Jugoslavijo, žao mi je što vas moram obavijestiti… koji je nastao u sklopu izložbe Na leđima palih divova (II. bijenale industrijske umjetnosti) i predstavljen u Puli, u prostorima SENSE – Centra za tranzicijsku pravdu, koji okuplja medijske zapise i dokumentaciju vezanu za suđenja na Haškom sudu za zločine počinjene u ratovima u bivšoj Jugoslaviji.

p Rajkamal Kahlon: Draga Jugoslavijo, žao mi je što vas moram obavijestiti… , 2018. Na leđima palih divova (II. bijenale industrijske umjetnosti), SENSE – Centar za tranzicijsku pravdu, Pula • FOTO: Marko Ercegović

18 |

III. GOSTOVANJA I MEĐUNARODNE IZLOŽBE

— Sudjelovanje na simpoziju, na poziv Muzeja suvremene umjetnosti – MoCA, prezentacija i predavanje My Sweet Litle Lamb

Skopje, ožujak 2018.

— Sudjelovanje na događanju Institute for Radical Imagination, na poziv muzeja Reina Sofia, Madrid, lipanj 2018.

— Sudjelovanje u javnom programu Set#3: Dissens, na poziv Staatliche Museen zu Berlin, u sklopu projekta lab.Bode – Initiative zur Starkung der Vermittlungsarbeit in Museen,

Berlin, lipanj 2018.

Shadow Citizens • Edith-Russ-Haus for Media Art, Oldenburg • 19.04. – 17.06.2018.

Članice kustoskog tima Što, kako i za koga/WHW dobile su poziv da kuriraju samostalnu izložbu filmskog redatelja Želimira Žilnika u Edith Russ Haus u Oldenburgu u Njemačkoj. Edith Russ Haus, partner na ovom projektu, neprofitna je galerija i umjetnička institucija osnovana 2000. godine kao centar za medijsku umjetnost. Uz izložbe, centar Edith Russ Haus posvećen je diskusiji odnosa suvremenih medija i filmske umjetnosti.

Želimir Žilnik od sredine šezdesetih godina 20. stoljeća ubraja se u red vodećih predstavnika društveno angažirane kinematografske prakse. Samostalna izložba Želimira Žilnika u Edith Russ Haus od travnja do rujna 2018. godine prezentirala je njegovu filmsku metodologiju i poetiku, s posebnim naglaskom na društveni angažman, suradnju i rad s amaterima i naturščicima te eksplicitnu političku kritiku. Izložba je zahvatila ukupnost Žilnikovog rada od šezdesetih do danas, a njegov je opus u različitim formatima predstavljen u obliku filmskih i video instalacija povijesnih i recentnih autorovih filmova, koji su upotpunjeni istraživačkim likovno-dokumentarnim elementima.

WHW je u sklopu svog boravka u Oldenburgu realizirao dva programska segmenta: samostalnu izložbu Želimira Žilnika i javno predavanje o svojim kustoskim projektima. Ciljevi izložbe i predavanja bili su kontekstualizirati i predstaviti rad ovog međunarodno važnog filmskog redatelja čiji rad je nezaobilazan kao referentna točka stvaralaštva brojnih domaćih i međunarodnih umjetnika te razviti inovativne izlagačke modele. Rezultat programa je poticanje suradnje između umjetnika, kustosa i teoretičara na široj europskoj razini.

19 |

5. PUBLIKACIJE

Novine Galerije Nova, u sklopu projekta Oni su bili kakvo-takvo rješenje, program Kreativna Europa

Tijekom 2018. godine izdana su dva broja novina, vezana uz program Oni su bili kakvo-takvo rješenje.

Izdanje novina Gastarbajteri migranti  br. 2 WHW je suuredio u suradnji sa udrugom Kurziv, Antonijom Letnić i Mariom Kikašem, izdanje br. 3. u suradnji s Antonijom Letnić/Kurziv.

Ova izdanja bave se pitanjima migracija u historijskoj perspektivi i u komparaciji s drugim tipovima (većinom radnih) migrantskih valova. Samim tim, glavna paralela, ili prije opozicija ovih tematskih brojeva, postavljena je na relaciji historijske figure gastarbajtera i suvremenog migrantskog radnika i na pitanjima koja se oko tih dvaju fenomena pletu. U izdanju br. 2 a koja u svojim člancima istražuju Mario Kikaš, Vesna Vuković, Jelena Ostojić, Nebojša Zelić i Antonija Letinić u razgovoru s Leom Horvat.

Izdanje novina Gastarbajteri migranti  br. 3. člancima Stipe Ćurkovića, Maria Kikaša, Vesne Vuković, Jelene Ostojić, Nebojše Zelića i Jane Dolečki potiču raspravu i debatu kroz koju možemo zamisliti drukčiju budućnost — onu u kojoj se granice ne prolaze kroz žicu već s validnim dokumentima i u kojoj su migranti dočekani dobrodošlicom. Likovno su novine popraćene prilozima umjentika i umjetnica s kojima je WHW surađivao u sklopu programa Galerije Nova vezano za teme migracija: Božena Končić Badurina, Škart, Daniela Ortiz, Davor Konjikušić, projekt Pričam ti priču… iglom i koncem, Ana Dana Beroš i Matija Kralj …