1 matemaosnove
TRANSCRIPT
1
KAKO RADI RAČUNAR
Doc. Dr Vojkan Vasković
2
SADRŽAJ
• Šta je integrisano kolo• Istorija minijaturizacije• Tehnološke osnove čipa• Tehnologija izrade čipova• Matematičke osnove računara
3
ŠŠTA JE INTEGRISANO KOLOTA JE INTEGRISANO KOLO
• Elektronsko kolo izrađeno kao celina u jednom proizvodnom ciklusu naziva se integrisano kolo (IK)
4
REVOLUCIJA U ELEKTROTEHNICIREVOLUCIJA U ELEKTROTEHNICI
• Smanjenje elemenata (veličine)• Izrada većeg broja elemenata istovremeno• Smanjenje broja operacija i usavršavanje
tehnologije,• Povećala se pouzdanost elemenata,• Izrada čitavih kola ostvaruje se sa istim brojem
operacija kao i izrada jednog elementa• Cena jednog IK je ista kao cena jednog
diskretnog elementa.
5
PUT U MINIJATURIZACIJU PUT U MINIJATURIZACIJU ELEKTRONSKIH UREĐAJAELEKTRONSKIH UREĐAJA
• Osnovni podstrek za stvaranje IK je bio zahtev za minijaturizacijom vojnihuređaja i nekih drugih specijalnihprofesionalnih uređaja.
• U početnim godinama radio tehnike nije se vodilo računa o veličini elemenata.– Veze izvođene debelom žicom kao za strujne
instalacije.
6
PRVI NIVO MINIJATURIZACIJEPRVI NIVO MINIJATURIZACIJE
• Primena lemljenja prilikom spajanja.• Umesto spajanja zavrtnjima primena ušica
koje se leme.• Elementi se spajaju preko izvoda direktno
bez žica.• Usavršavaju se elementi koji i sami
postaju sve manji.• Izvodnice elemenata postaju nosači
elemenata, a veze se skraćuju.
7
II SVETSKI RATII SVETSKI RAT
• Sve veći zahtevi za minijaturizacijom.• Uređaji su rađeni u zbijenoj formi najpre sa
klasičnim elementima, a zatim se i elementidodatno smanjiju.– Elektronske cevi imaju sve manje nožice a zatim se
zatapaju u staklo.– Stakleni balon se smanjuje gotovo na veličinu
elektrode.– Pojava novih materijala (keramika, feriti)– Pojava štampanih kola– Izrada kompletnih podsistema
8
POJAVA POLUPROVODNIKAPOJAVA POLUPROVODNIKA
• Kvalitativan tehnološki skok u minijaturizaciji elektronskih uređaja,
• Gustina pakovanja se zanatno povećala.• Usled smanjenja veličine uređaja dolazi do
smanjenja pratećih uređaja (napajanje)• Manji uređaji imaju manji problem u
hlađenju.
9
METALMETAL--SLOJNI ELEMENTI SLOJNI ELEMENTI NAPARAVANJEMNAPARAVANJEM
• Izrada elemenata na tankoj keramičkojpločici.
• Ovo je dalo ideju da se na taj način dobijekompaktno kolo.
• Kombinovanje sa tranzistorima• Predistorija je završena.
10
TEHNOLOTEHNOLOŠŠKE OSNOVE KE OSNOVE ČČIPAIPA
11
Pločica silicijuma se presvuče slojem oksida Popreko se izdubi žljeb
Ostatak oksida se ispereNanese se tanak sloj aluminijumaI formira mostić, difuzija (joda)
Deo zaštićen aluminijumom ponašase kako izolator sve dok kroz Al nepojavi električno polje.
Ako se na gejtu pojavi napon struja ćepoteći od sors ka drejn-u.
12
OSNOVNI MATERIJALOSNOVNI MATERIJAL
Osnovni materijal za pravljenje čipova je silicijum,Od njega se pravi staklo koje je izolatorU njega se može uliti aluminijum kao žicaBombardovanjem atomima postaje provodnik (poluprovodnik)
Silicijumska pločica mora biti monokristalna.To znači da raspored atoma mora biti tačno određen
13
POZICIJA U PERIODNOM SISTEMU
14
TEHNOLOGIJA IZRADE TEHNOLOGIJA IZRADE ČČIPOVAIPOVA
15
PRAVLJENJE SILICIJUMSKOG VALJKA PRAVLJENJE SILICIJUMSKOG VALJKA (KRISTALIZACIJA)(KRISTALIZACIJA)
Izvlačenje krisrala1. Osovina nosača klice2. Nosač klice3. Klica4. Suženi deo klice5. Izvlačenje monokristala6. Visokofrekventna zavojnica7. Istopljeni silicijum8. Grafitni tigl9. Osovina koja nosi tigl10.Kvarcna cev11.Ubacivanje primesa
16
PRAVLJENJE SILICIJUMSKOG VALJKA PRAVLJENJE SILICIJUMSKOG VALJKA (KRISTALIZACIJA)(KRISTALIZACIJA)
Tehnološki postupak:U tiglu se nalazi rastopljen silicijum.Zaroni se parče monokristala Si.Podešavanjem temperature silicijuma malo
iznad tačke topljenja a usled hlađenja namestu dodira sa monokristalom silicijum se taloži na početni monokristal.
Obrtanjem i izvlačenjem monokristal raste u obliku okrugle šipke održavajući rasporedatoma isti kao u klici.
Prilikom izvlačenja dodaju se primese kako bi se dobio monokristal sa primesama željenekoncentracije
17
PRAVLJENJE SILICIJUMSKOG VALJKA PRAVLJENJE SILICIJUMSKOG VALJKA (KRISTALIZACIJA)(KRISTALIZACIJA)
18
PRAVLJENJE SILICIJUMSKOG VALJKA PRAVLJENJE SILICIJUMSKOG VALJKA (KRISTALIZACIJA)(KRISTALIZACIJA)
19
ZONALNO PREZONALNO PREČČIIŠŠĆĆAVANJE SILICIJUMAAVANJE SILICIJUMA
1. Ulaz zaštitnog gasa2. Gornja osovina3. Držač silicijuma4. Silicijumski štap5. Istopljena zona silicijuma6. Visokofrekventna zavojnica7. Kvarcna peć8. Donji držač silicijuma9. Donja osovina10. Izlaz zaštitnog gasa11.Sijalica za predgrevanje silicijuma
20
ZONALNO PREZONALNO PREČČIIŠŠĆĆAVANJE SILICIJUMAAVANJE SILICIJUMA
Prečišćavanje se radi tako što se štap topi u jednoj uskoj zoni po dužini.
Ova zona se pomera od jednog kraja ka drugom kraju štapa
Usled toga koncentracija nečistoća se povlači ka kraju štapa.
Postupak se ponavlja više puta.Na taj način se veći deo štapa očisti od
nečistoća.Ostatak sa više nečistoća se odseca.Ovim postupmom se dobija silicijum sa 10-8
do 10-6 % nečistoća.
21
DALJA OBRADA MONOKRISTALADALJA OBRADA MONOKRISTALA
• Sečenje monokristala dijamantskomtesterom.
• Posle toga se kriške bruse. Da bi se skinula oštećenja od testere.
• Poliranje da se otklone poslednjaoštećenja i dobila idealno ravna površina.
• Hemijsko čišćenje i pranje u dejonizovanojvodi.
22
EPITAKSIJALNI RASTEPITAKSIJALNI RAST
Reaktor za epitaksijalni rast1. Kvarcna cev2. Silicijumska pločica3. Grejno telo4. Visokofrekventna zavojnica.
Postupak je sličan predhodnom.I u ovom procesu se dobija monokristalOvde se silicijum dobija iz gasovite faze nekog silicijumskog jedinjenja.Brzina taloženja kristala je 1µm/min.Primenjuje se za dodatni rastmonokristala.Selektivno se zaštiti površina i pusti da nanezaštićenoj površini senastavi taloženjesilicijuma.
23
OKSIDACIJAOKSIDACIJA
1. Grejno telo sa otpornim grejačem2. Kvarcna cev3. Silicijumske pločice4. Ulaz oksidanta O2 ili pare H2O sa
nosećim gasom5. Izlaz gasa.
24
OKSIDACIJAOKSIDACIJA
Oksidacija se vrši radi stvaranja oksidnog sloja na površini silicijuma.Ovaj sloj čini silicijum dioksid SiO2 kojiima odlične mehaničke i dielektričnekarakteristikeTokom proizvodnje služi kao maska prilikom difuzije primesa a na gotovimelementima ili integrisanim kolima kao površinska zaštita kao i izolacioni slojiznad elemenata.
25
OKSIDACIJAOKSIDACIJA
26
SIMULACIJA PROCESA U PESIMULACIJA PROCESA U PEĆĆII
27
IZRADA FOTOIZRADA FOTO--MASKIMASKI
Foto maske su u stvari foto negativikoji se koriste za fotolitografskodobijanje oksidnih maski na pločicisilicijuma ili za dobijanje metalnihmaski za naparivanje u tankoslojnojtehnici.
Radi se veliki broj kola istovremeno
28
FOTO-LITOGRAFIJAFoto-litografija je selektivno nagrizanje ilimetala ili dielektrika.Na oksidisanu silicijumsku pločicu ili nametalnu foliju nanese se tanak slojemulzije osetljive na svetlost.Ova emulzija se naziva foto-rezist.Foto rezist ima osobinu da pod uticajemsvetlosti polimerizuje i postaje otporan nakiseline sa kojima se nagrizasilicijumdioksid.Naneti sloj se osuši.Iznad rezista se postavi foto-maska i vršieksponiranje. Neeksponirani deo se uklonivodom i osuši.
29
SIMULACIJA NAGRIZANJA SIMULACIJA NAGRIZANJA
30
SIMULACIJA NAGRIZANJASIMULACIJA NAGRIZANJA
31
DIFUZIJA
Peć za difuziju1. Kvarcna peć2. Grejno telo za zagrevanje difundanta3. Lađica sa difundantom4. Termspreg sa instrumentom5. Silicijumske pločice6. Nosač silicijumskih pločica7. Grejno telo za zagrevanje silicijuma8. Termospreg sa instrumentomza merenje temperature
32
REZULTAT DIFUZIJEREZULTAT DIFUZIJE
33
MIKROSTRUKTURA MIKROSTRUKTURA
34
KONAKONAČČAN IZGLED AN IZGLED ČČIPAIPA
35
SPAJANJE SPAJANJE ČČIPAIPA
36
VIVIŠŠESLOJNA ESLOJNA ŠŠTAMPATAMPA
37
PRIMER BEZ ZAPRIMER BEZ ZAŠŠTITNOG SLOJATITNOG SLOJA
Podaci ove NOR ROM postaju jasno vidljivi kada se odstrani zaštitni metalni sloj i poluprovodničke pristupne linije kao i okolna oksidni površina. Na slici je dat prikaz 16x10 bitova u čipu serije ST10xzy. Svaki bit je dat u prikazanom ili u odstranjenom difuznom konekcionom sloju
Prikaz ugrađenog okruženja NAND ROM može biti vidljiv kod kristalografske gravure. Na ovoj slici prikazano je 16x14 bita kao i deo ROM-a koji se nalaze u MC68HC05SC2x čipu.
38
KONTROLA JE OBAVEZNA KONTROLA JE OBAVEZNA
• Svaki čip prolazi rigoroznu kontrolu.• Prvi nivo posle sečenja vizuelna kontrola• Testiranje pre ugradnje• Testiranje na kraju.
39
40
Ručno sondiranje• Na ovom nosaču postavljena je minijaturna sonda.• Ona predstavlja metalnu osovinu koja ima 10µm prečnik
i 5 mm dužine koja je na kraju zaoštren na <0.1 µm.• Ova elastična tanka sonda omogućava da se uspostavi
električni kontakt sa magistralom na čipu bez njegovog oštećivanja.
• Ova sonda povezana je preko pojačivača digitalnog signala na karticu za obradu digitalnog signala koja snima ili prepisuje procesirani signal i takođe obezbeđuje napon, radni takt, reset, i I/O signale potrebne za upravljanje procesorom preko konektora test uređaja
41
MATEMATIMATEMATIČČKE OSNOVE KE OSNOVE RARAČČUNARAUNARA
42
Decimalni sistem
(6 * 1000) + (3 * 100) + (5 * 10) + (7 * 1) = 6000 + 300 + 50 + 7 = 6357
(6 * 103) + (3 * 102) + (5 * 101) + (7 * 100) = 6000 + 300 + 50 + 7 = 6357
43
Binarni sistem(1 * 23) + (0 * 22) + (1 * 21) + (1 * 20) = 8 + 0 + 2 + 1 = 11
0 = 0 1 = 1 2 = 10 3 = 11 4 = 100 5 = 101 6 = 110 7 = 111 8 = 1000 9 = 1001 10 = 1010 11 = 1011 12 = 1100 13 = 1101 14 = 1110 15 = 1111 16 = 10000 17 = 10001 18 = 10010 19 = 10011 20 = 10100
44
8 bita u bajtu 256 (od 0-255)
• 0 = 00000000 • 1 = 00000001 • 2 = 00000010 ... • 254 = 11111110 • 255 = 11111111
45
2 bajta, 16 bita
• 0 = 0000000000000000 • 1 = 0000000000000001 • 2 = 0000000000000010 ... • 65534 = 1111111111111110 • 65535 = 1111111111111111
46
Kako je to sa grafikom
47
2COLORS:
B, W
256COLORS
16COLORS
16,777,216COLORS
48
VEVEĆĆE JEDINICE MERAE JEDINICE MERA
49
Digitalno sabiranje
010 + 111
---1001
0 + 1 = 1
1 + 1 = 10
0 + 1 + 1 = 10
0 + 0 + 1 = 1
2 + 7 = 9.
50
NOT GateNOT Gate
A01
Q10
AQ
51
AND Gate
A B Q0 0 00 1 01 0 01 1 1
A B Q0 0 0 If A is 0 AND B is 0, Q is 0.0 1 0 If A is 0 AND B is 1, Q is 0.1 0 0 If A is 1 AND B is 0, Q is 0.1 1 1 If A is 1 AND B is 1, Q is 1.
52
OR Gate
A B Q0 0 0 0 1 1 1 0 1 1 1 1
53
54
EkskluzivnoEkskluzivno OROR
“ako A OR B je 1, ali NOT oba, Q je 1."
55
Dalja komplikacija
56
KombinacijamaKombinacijama formiraformira se se sabirasabiračč
57
SPAJANJE SABIRASPAJANJE SABIRAČČA A
black box 4-bit sabirač
58
DALJE USLODALJE USLOŽŽNJAVANJENJAVANJE
Dali se radi na ovaj način kao na slici ?
Ne.
Postoji softver koji sve radi automatski.
OPERATIVNI SISTEMI
Istorija – razvoj
Januar 1983: Apple Lisa
Apple je objavio "Lisa" zajedno sa istoimenim računarom. Zvanično ime je trebalo označavati skraćenicu za Integrated Software Architecture", ali se doduše pričalo da je stvarni razlog za dodjelu imena bilo ime pet godina ranije rođene kćerke Steve-a Jobs-a, koja se zvala Lisa.
Decembar 1983: Microsoft Windows 1.0 Alpha
Već 1983 Microsoft je predstavnicima novinskih kuća omogućio prvi uvid u novi korisnički grafički interfejs "Windows". Nakon ovog trebalo je skoro dvije godine da GUI, koji će kasnije zavladati većinom ekrana ovog svijeta, dobije svoj konačni oblik.
Januar 1984: Apple MacOS 1.0
Sa Macintosh-em revolucionirao je Apple tržište kućnih kompjutera i sa MacOS-om je bio godinama ispred standarda za Look & Feel korisničke interfejse.
Juli 1985: Amiga Workbench 1.0
Kada je Commodore 1985 pustio na tržište Amiga 1000, računar je daleko prednjačio ispred svog vremena. Takođe je grafičko sučelje u boji Workbench bilo nadmoćno nedugo potom objavljenom Microsoft Windows-u.
Avgust 1985: Microsoft Windows 1.01
Sa Windows-om Microsoft je objavio grafičku za MS DOS. Interesantna je činjenica, da je verzija 1.01 direktno objavljena, bez da je verzija 1.0 ikada ugledala svetlo javnosti. Sistemske pretpostavke koje je Microsoft tada preporučio bile su "CGA/Hercules/EGA grafička karta, MS-DOS 3.1, 384 KByte RAM (512 KByte preporučeno), dve disketne jedinice ili hard disk".
Mart 1987: Apple Macintosh II / MacOS 3.3
Sa Macintosh-em II prvi put je Apple isporučio kompjuter sa displejom u boji i izvršio je odgovarajuće prilagođavanje aktuelne verzije MacOS-a. Operativni sistem i monitor su nudili rezoluciju od 640 x 480 Pixel-a uz korišćenje 256 različitih boja.
Novembar 1987: Microsoft Windows 2.0
Windows 2 je prvi put ponudio mogućnost mijenjanja veličine prozora i preklapanja prozora. Takođe novost su činila dugmad u desnom gornjem uglu, sa kojima se je prozor mogao minimizirati i maksimalno povećati.
Oktobar 1988: Microsoft / IBM OS/2 1.10
Nakon što je IBM objavio svoj operativni sistem OS/2 kao čisti tekstualno bazirani sistem gdje su se komande davale u tekstualnom obliku u komandnim redovima, u saradnji sa Microsoftom-om nedugo potom nastala je verzija 1.10. Ista je nudila grafičko korisničko sučelje, koje je jako podsjećalo na Windows.
Oktobar 1988: NeXT Computer NeXTStep
Nakon izgona iz Apple-a Steve Jobs je osnovao NeXT Computer. Za računar visokih performansi firma je razvila grafički operativni sistem NeXTStep, koji se je bazirao na Unix-u. Nakon povratka u Apple trebao je godinama kasnije iz ovog naprednog sistema nastati MacOS X.
1990: Amiga Workbench 2.0
Sa Amiga Workbench 2 za Amigu 3000 Commodore je opet bio ispred tadašnjeg vremena. I pored velikih inovacija kao npr. 3D-efekti sistem se nikada nije mogao potvrditi u borbi sa konkurencijom Apple-om i Microsoft-om.
Maj 1990: Microsoft Windows 3.0
Sa verzijom 3 Windows-a uvedena su dva elementa, koja su još uvijek mnogim korisnicima u sjećanju i koji su kontinuirano stvarali naš osjećaj u radu sa grafičkim sučeljem: menadžer programa i menadžer podataka.
Proleće 1992: IBM OS/2 2.0
Nakon što je kooperacija između IBM-a i Microsoft-a vrlo brzo završena svađom, IBM je OS/2 2.0 razvio vlastitim snagama. Rezultat je bilo kompletno novo rešenje, koje je dobilo ime "Workplace". Sa tehničke strane gledano OS/2 2 je ostavio dubok utisak kao prvi pravi 32-bitni operacioni sistem.
Mart 1992: Microsoft Windows 3.1
Korisničko sučelje Windows-a 3.1 uglavnom je bilo identično onom kod Windows-a 3.0, doduše sistem je bio proširen novim multimedijalnim mogućnostima. Jedan od navedenih rezultata ovakvog poteza je između ostalog bio i grafički Screensaver Marquee.
Septembar 1992: Amiga Workbench 3.0
Workbench 3 je uveo funkciju, bez koje se današnja korisnička sučelja ne mogu zamisliti: izmjenjive slike pozadine desktopa. Osim toga desktop je sa Pseudo-3D ikonama postao značajno moderniji i šareniji.
Maj 1993: Microsoft Windows NT
Windows NT je najvećim dijelom bio izgledom sličan Windows-u 3.1, ali je prvi put radio na 32 bita. Iz razloga što se prilikom razvoja ovog OS težilo ciljnoj grupi poslovnih korisnika nisu postojeće mogućnosti prenesene na najbolji način u korisničko sučelje.
Avgust 1995: Microsoft Windows 95
Windows 95 je predstavljao prekretnicu u istoriji optičkom izgledu Microsoft-ovih operativnih sistema. Sa taskbarom i startnim menijem uvedena je potpuno nova vrsta navigacije i do tada već u praksi potvrđeni menadžer podataka iz Windows-a 3.X morao je ustupiti mjesto novom Windows Exploreru.
Oktobar 1995: BeOS
BeOS je u korisničkom radu jako ličio na skoro u isto vrieme objavljeni Windows 95. Doduše BeOS je bio koncipiran kao multimedijalni sistem i nudio je znatno veći učinak. I pored svega izrečenog taj se sistem nije mogao potvrditi na tržištu.
Juli 1996: Microsoft Windows NT 4.0
Kod NT 4 Microsoft nije nanovo ulazio, dizajnerski tehničko gledano u rizik i jednostavno je iskoristio Windows-a 95. Doduše duboko u sistemu su bile vidljive skrivene manje promene, koje su izvedene samo zbog toga što je NT 4 nudio više administratorskih opcija nego Windows 95.
Septembar 1996: IBM OS/2 Warp 4.0
Verzija 4.0 nije samo OS/2 Warp učinila lepšim, nego i stabilnijim. U stvari ovaj Windows-ov konkurent, koji nikada i nije imao neku šansu protiv Microsoft-ove dominacije, je bio toliko dobar i stabilan, da se čak delimično i u današnje vrijeme koristi i od strane IBM-a.
Juli 1997: Apple MacOS 8
Bez Steve-a Jobs-a Apple je objavio MacOS 8 1997. i ova verzija operativnog sistema je grafički značajno dorađenija. Desktop-pozadine, 3D-efekti kod prozora i dugmadi, kao i mogućnost korisničkog podešavanja izgleda prozora, bile su samo neke od grafičkih novosti.
Juni 1998: Microsoft Windows 98
Sa Windows 98 konačno je Interent Explorer bio duboko integrisan u operativni sistem. Iz ovoga je rezultiralo jedno od malog broja optičkih novih rešenja nasuprot Windows-a 95: kao "aktivni Desktop" mogle su se podesiti Web-stranice kao pozadine na ekranu.
Juli 1998: KDE 1.0
KDE je pružilo dokaz da se ekspertski prozvan operativni sistem Linux, sa svojim dobro urađenim grafičkim interfejs, može koristiti u svakodnevnom radu 1998. godine.
Mart 1999: Gnome 1.0
Nekih godinu dana kasnije nakon KDE-a pojavio se Gnome, drugo grafički interfejs za Linux i ponovo je bilo vidljivo, da skoro svaki operativni sistem može da izgleda elegantnije od Windows-a 95
Januar 2000: Apple MacOS X Aqua
Steve Jobs je sa NeXTStep-ovim daljim razvojem nakon njegovog povratka u Apple stvorio MacOS X i postavio ne samo tehnička, nego posebno i optička merila za izgled grafičkih sučelja u 21. vijeku. Aqua-interfejs je postalo smisao za elegantno radno okruženje i Microsoft-u je nakon toga trebalo sedam godina, da bi sa Vistom ostvario slično rešenje.
Februar 2000: Microsoft Windows 2000
Windows 2000, odnosno NT 5.0, je ostao veran spartanskom poslovnom sistemu, no i pored toga do današnjih vremena je stekao mnoštvo pristalica. Kod eksperata on i danas važi za najstabilniji sistem i nerietko se i u današnje vrijeme može pronaći u nekim preduzećima.
Oktobar 2001: Microsoft Windows XP
Windows-u XP je Microsoft poklonio potpuno nov izgled, koji se nakon podrobnijeg posmatranja pokazuje kao neka vrsta Skin-a za još od Windows-a 95 poznato grafički interfejs. Koje je želeo u radu štediti resurse, mogao se u svako vrieme vratiti na izgled koji je pružao Classic-Skin.
April 2005: Apple MacOS 10.4 Tiger
Sa "Tiger"-om Apple je prvi put prezentovao Dashboard i njegove Widgets – jedan dodatni razvojni korak, koji Microsoft preuzeo kasnije u Windows Vistu. Doduše Widgets se kod Viste pozicioniraju u Sidebar-u umesto Dashboard-a, kako je to bio slučaj kod "Tiger"-a. Windows 7 čak ide i dalje i dozvoljava slobodno pozicioniranje Widgets-a na Desktop-u.
Januar 2007: Microsoft Windows Vista
Znatno kasnije od očekivanja i pored kašnjenja početkom 2007. Windows Vista se pojavila kao poluzavršen proizvod. Korisnički interfejs je prvi put u istoriji Microsoft-ovih sistema radilo sa transparentnim efektima – što se je više neko ikad odražavalo na potrebama za nadogradnjom odnosno zamenom hardverske konfiguracije. Zli jezici su ovoj GUI govorili: Izgleda mnogo lepše prilikom rušenja operativnog sistema nego ranije.
Oktobar 2007: Apple MacOS 10.5 Leopard
MacOS 10.5 donio je iz iTunes-a i iPod-a poznati CoverFlow u Finder, što predstavlja Apple-ov pendant za Windows Explorer. Sa točkićem miša može se skrolovati kroz velike simbole ili vršiti pregled slika nekog direktorija, a čak i video se može direktno pogledati u CoverFlow-u. Neuzimajući u obzir ove optičke igrarije podaci se u CoverFlow-u ponašaju kao i dosad i mogu se naprimer preimenovati ili pomerati
April 2009: Microsft Windows 7RC
90
PITANJA• Šta je integrisano kolo• Koje su pogodnosti minijaturizacije• Kada je silicijum provodnik• Opisati ukratko postupak izrade čipa• Od kog materijala je čip• Šta je difuzija• Koja je osnovna jedinica u informatici• Koja je razlika između dekadnog i binarnog sistema.• Šta je bit• Šta je bajt• Koje su veće jedinice mera
91
HVALA NA PAŽNJI