07- bore-verzija 2016bruntom/nids_bruntom/pdf... · a. prikaz orijentacije boranih ploha...

90
STRUKTURNA GEOLOGIJA Strukturna geologija B. Tomljenović 1 BORE – morfološke značajke i klasifikacija Bruno Tomljenović

Upload: others

Post on 29-Dec-2019

5 views

Category:

Documents


2 download

TRANSCRIPT

  • STRUKTURNA GEOLOGIJA

    Strukturna geologijaB. Tomljenović1

    BORE –morfološke značajke

    i klasifikacija

    Bruno Tomljenović

  • Bore (engl. folds)

    su deformacijske strukture koje nastaju savijanjem, nabiranjem, ili boranjem planarnih strukturnih elemenata u stijenama i/ili stijenskim tijelima (npr.

    Strukturna geologijaB. Tomljenović2

    stijenskim tijelima (npr. slojnih ploha, ploha folijacije, škriljavosti, klivaža, pločastih magmatskih tijela i sl.). Dakle bore nastaju pri duktilnoj, plastičnoj deformaciji stijena.

    Strukturna geologijaB. Tomljenović

  • Bore u sedimentnim stijenama

    Strukturna geologijaB. Tomljenović3

    Strukturna geologijaB. Tomljenović

  • DESKRIPTIVNA ANALIZA BORA

    A. Osnovni geometrijski elementi bora

    1. Točke (zone) maksimalne zakrivljenosti (engl. hinge points / zones): točke, odnosno zone u

    kojima je zakrivljenost borane plohe najveća; omeđuju

    Strukturna geologijaB. Tomljenović4

    kojima je zakrivljenost borane plohe najveća; omeđuju krila bore

    2. Točke pregiba ili infleksije (engl. inflection points): točke u krilima bora u kojima je

    zakrivljenost jednaka nuli

    Strukturna geologijaB. Tomljenović

  • Strukturna geologijaB. Tomljenović5

    Strukturna geologijaB. Tomljenović

  • 3. Linija maksimalne zakrivljenosti (engl. hinge line): čini je niz točaka maksimalne

    zakrivljenosti na istoj plohi bore

    Strukturna geologijaB. Tomljenović6

    Strukturna geologijaB. Tomljenović

  • 4. Linija pregiba ili infleksije (engl. inflection line): čini je niz točaka pregiba na istoj plohi bore. Ova linija dijeli

    boru u dva dijela ili dvije domene s različitim predznakom zakrivljenosti:

    Strukturna geologijaB. Tomljenović7

    Strukturna geologijaB. Tomljenović

  • # negativnim - ukoliko se borana ploha zatvara prema gore, # pozitivnim - ukoliko se borana ploha zatvara prema dolje

    Strukturna geologijaB. Tomljenović8

    Strukturna geologijaB. Tomljenović

  • # bora koja se zatvara prema gore = antiforma# bora koja se zatvara prema dolje = sinforma# bora koja se zatvara bočno = neutralna bora

    Strukturna geologijaB. Tomljenović9

    Strukturna geologijaB. Tomljenović

  • 5. Jezgra bore = središnji dio bore 6. Tjeme bore = točka na boranoj plohi antiforme s

    najvećom vrijednosti nadmorske visine7. Dno bore = točka na boranoj plohi sinforme s

    najnižom vrijednosti nadmorske visine

    Strukturna geologijaB. Tomljenović10

    Strukturna geologijaB. Tomljenović

  • antiklinala = bora kod koje idući iz jezgre prema krilimanalazimo sve mlađe i mlađe stijene

    Strukturna geologijaB. Tomljenović11

    Strukturna geologijaB. Tomljenović

  • sinklinala = bora kod koje idući iz krila prema jezgri nalazimo stratigrafski sve mlađe i mlađe stijene

    Strukturna geologijaB. Tomljenović12

    Strukturna geologijaB. Tomljenović

  • antiklinala

    Strukturna geologijaB. Tomljenović13

    Strukturna geologijaB. Tomljenović

  • antiformna sinklinala

    Strukturna geologijaB. Tomljenović14

    Strukturna geologijaB. Tomljenović

  • sinformna antiklinala

    Strukturna geologijaB. Tomljenović15

    Strukturna geologijaB. Tomljenović

  • Polegla antiklinala (A) i sinklinala (B). Strelice su orijentirane prema stratigrafskoj krovini.

    B

    Strukturna geologijaB. Tomljenović16

    A

    Strukturna geologijaB. Tomljenović

  • B. Orijentacija bore u prostoru određuje se:

    1. mjerenjem orijentacije osne plohe i osi bore

    Strukturna geologijaB. Tomljenović17

    Strukturna geologijaB. Tomljenović

  • Osna ploha bore (engl. axial surface): zamišljena ploha u kojoj leže sve linije maksimalne zakrivljenosti i koja dijeli boru u dva dijela

    A. Osna ravninaB. Zakrivljena osna plohaC. Nepravilna osna ploha

    Strukturna geologijaB. Tomljenović18

    osna ploha

    Strukturna geologijaB. Tomljenović

  • Trag osne plohe (engl. axial trace): presječnica osne plohe s bilo kojom drugom ravninom ili plohom (npr. površinom terena, profilom, presjekom ili zasjekom terena)

    Trag osne plohe iskazuje se u profilu bore kao linija na kojoj leže sve točke maksimalnih

    Strukturna geologijaB. Tomljenović19

    maksimalnih zakrivljenosti boranih ploha.Orijentacija osne plohe određuje se pružanjem, smjerom i kutom nagiba.

    Strukturna geologijaB. Tomljenović

  • Os bore (engl. fold axis): u našoj se literaturi najčešće definira kao presječnica osne plohe i svake plohe promatrane bore – na taj način, os bore odgovara svakoj pojedinoj liniji maksimalne zakrivljenosti bore

    Strukturna geologijaB. Tomljenović20

    Strukturna geologijaB. Tomljenović

  • Prema definiciji u anglo-američkoj literaturi, os bore imaju samo cilindrične bore (engl. cylindrical folds), odnosno bore čiji oblik definira pravac koji translacijom u prostoru

    Strukturna geologijaB. Tomljenović21

    translacijom u prostoru opisuje zakrivljenu plohu.

    Orijentacija osi bore određuje se smjerom i kutom nagiba (u slučaju nagnutih osi), odnosno pružanjem (u slučaju horizontalnih osi).

    Strukturna geologijaB. Tomljenović

  • Iz navedenog, dakle slijedi, da će linije maksimalne zakrivljenosti ujedno biti i osi bora jedino u slučaju cilindičnih bora (slika A) ili približno cilindričnih bora (slika B). Ne-cilindrične bore nemaju definirane osi, već linije maksimalnih zakrivljenosti (slika C).

    Strukturna geologijaB. Tomljenović22

    Strukturna geologijaB. Tomljenović

  • Orijentacija bore iskazuje se orijentacijom osne plohe i osi bore. Mjerenjem i/ili prikazivanjem orijentacije samo jednog od ovih geometrijskih elemenata, orijentacija bore nije u potpunosti definirana!

    Strukturna geologijaB. Tomljenović23

    Strukturna geologijaB. Tomljenović

  • U slučaju cilindričnih ili približno-cilindričnih bora orijentacija osi (naročito kod bora km veličine) može se

    odrediti i posredno konstrukcijom ß - ili П- dijagrama u stereografskoj projekciji.

    Strukturna geologijaB. Tomljenović24

    Strukturna geologijaB. Tomljenović

  • Strukturna geologijaB. Tomljenović25

    Strukturna geologijaB. Tomljenović

  • ß – dijagram: grafička metoda za proračun orijentacije osi bore koja se temelji na sljedećem geometrijskom odnosu:

    Sve plohe u cilindričnoj bori sadrže os bore, pa će prema tome i presječnica bilo koje dvije plohe (osim ako

    Strukturna geologijaB. Tomljenović26

    presječnica bilo koje dvije plohe (osim ako nisu međusobno paralelne) biti paralelna s osi bore -ova se presječnica naziva ß - presječnica ili ß - os.

    Strukturna geologijaB. Tomljenović

  • A. Prikaz orijentacije boranih ploha tragovima na stereogramu(uključujući i ploha klivaža osne plohe ukoliko je razvijen)

    B. Sjecišta tragova predstavljaju polove ß - presječnica ili ß -osi čija je orijentacija paralelna orijentaciji osi bore F (b).

    Način izrade:

    Strukturna geologijaB. Tomljenović27

    Strukturna geologijaB. Tomljenović

  • U slučaju idealno cilindrične bore tragovi svih izmjerenih ploha sjeći će se u jednoj točki. Međutim, s obzirom da su bore ovako idealne geometrije u prirodi rijetke, na ß-dijagramu ćemo, u slučaju ako projeciramo više od dvije izmjerene plohe, imati i više ß - presječnica. U tom slučaju procijenimo srednju orijentaciju svih dobivenih ß–presječnica .

    PAŽNJA:

    Strukturna geologijaB. Tomljenović28

    Strukturna geologijaB. Tomljenović

  • Mogući broj ß - presječnica može se predvidjeti pomoću izraza: Nß = n (n-1)/2, pri čemu je

    n broj projiciranih podataka mjerenja. Dakle, u slučaju da projiciramo 10 izmjerenih podataka, moguće je očekivati 45 polova ß - presječnica, što je u

    slučaju “ručne” izrade ß-dijagrama nepraktično.

    Strukturna geologijaB. Tomljenović29

    slučaju “ručne” izrade ß-dijagrama nepraktično.

    Stoga se u slučaju većeg broja izmjerenih podataka umjesto metode ß-dijagrama koristi metoda

    П-dijagrama.

    Strukturna geologijaB. Tomljenović

  • П – dijagram: Ova se grafička metoda temelji na slijedećem geometrijskom odnosu:

    U slučaju idealno cilindrične bore, sve normale na borane plohe (također i normale na plohe klivaža osne plohe) upravo su okomite na os bore. Stoga slijedi, da će polovi normala ovih ploha (tj. П -polovi) ležati na tragu ravnine koja je također okomita na os bore.

    Ova se ravnina naziva

    Strukturna geologijaB. Tomljenović30

    Ova se ravnina naziva П -krug, a tražena os bore bit će normala П -kruga.

  • A. Prikaz orijentacije boranih ploha (eventualno i ploha klivaža osne plohe) pomoću polova normala

    B. Iscrtavanje traga ravnine u kojem leže svi projicirani polovi normala, odnosno iscrtavanje traga ravnine П –kruga: da bismo iscrtali ovaj trag, potrebno je oleatu

    Način izrade П – dijagrama:

    Strukturna geologijaB. Tomljenović31

    kruga: da bismo iscrtali ovaj trag, potrebno je oleatu rotirati oko središta tako da projicirane polove normala dovedemo na zajednički trag velikog kruga na ekvatorijalnoj mreži. Ovaj trag odgovara tragu П -kruga čija je normala tražena os bore (vidi na prethodnoj slici).

  • Kada na dijagramu projiciramo više desetaka polova normala ploha bore (moguće i ploha klivaža osne plohe), najčešće neće biti moguće da sve projicirane polove dovedemo na jedan, zajednički trag П -

    PAŽNJA:

    Strukturna geologijaB. Tomljenović32

    na jedan, zajednički trag П -kruga. U slučaju malog broja projiciranih podataka (do desetak), odabire se onaj trag na mreži za koji procijenimo da leži u sredini većine projiciranih polova normala.

  • U slučaju velikog broja projiciranih podataka, potrebno je točkasti dijagram prevesti ukonturni dijagram, pa nakon toga tražiti trag П -kruga, tako da na

    Strukturna geologijaB. Tomljenović33

    nakon toga tražiti trag П -kruga, tako da na njemu leže polja s najvećom gustoćom polova po jedinici površine dijagrama.

  • Također, u slučaju velikog broja projiciranih podataka, moguće je provesti i procjenu cilindričnosti analizirane bore, tako da se s jedne i druge strane, oko traga П -kruga, iscrtaju paraleni tragovi na razmaku od 10° i 20°.

    U slučaju da se više od 90% projiciranih polova nalazi između tragova na razmaku od 10° oko traga П -kruga, boru ćemo smatrati cilindričnom.

    Ukoliko se pak više od 90% projiciranih polova nalazi između

    Strukturna geologijaB. Tomljenović34

    Ukoliko se pak više od 90% projiciranih polova nalazi između tragova na razmaku od 20° oko traga П -kruga, boru ćemo smatrati približno-cilindričnom (engl. sub-cylindrical folds).

    I konačno, ukoliko je između tragova na razmaku od 20° oko traga П -kruga manje od 90% projiciranih polova, boru ćemo smatrati ne-cilindričnom, a time će i proračunata vrijednost orijentacije osi bore biti upitna.

  • Približno-cilindrična bora

    Strukturna geologijaB. Tomljenović35

  • C. Klasifikacija bora

    1. Prema nagibu osne plohe:uspravne, kose, prebačene, polegle i utonule bore

    Strukturna geologijaB. Tomljenović36

    1. uspravna, 2. kosa, 3. prebačena, 4. polegla, 5. utonula

  • 2. Podjela bora prema nagibu osne plohe i nagibu osi

    Strukturna geologijaB. Tomljenović37

    osi

    (Fleuty, 1964)

  • Primjeri:

    a

    a

    b

    b

    c

    Strukturna geologijaB. Tomljenović38

    c

  • d

    d

    e

    e

    Primjeri:

    Strukturna geologijaB. Tomljenović39

    e

  • f

    Primjeri:

    Strukturna geologijaB. Tomljenović40

    f

    g

    g

  • Veličina boraIskazuje se visinom (V) ili amplitudom (A) bore, te širinom (Š) ili ½ valne duljine bore (mm, cm, m, km).

    Središnja ploha (engl. median line) - ploha u kojoj leže linije pregiba jedne borane plohe

    Strukturna geologijaB. Tomljenović41

  • Visina bore (V) - razmak između točke na polovini traga središnje plohe i točke maksimalne zakrivljenosti bore

    Širina bore (Š) - razmak između točaka pregiba mjeren po tragu središnje plohe

    Strukturna geologijaB. Tomljenović42

  • Simetrija boreKod simetričnih bora (slika A) vrijedi da je pravac koji prolazi kroz točku na polovici traga središnje plohe i točku maksimalne zakrivljenosti, okomit na trag središnje plohe. U protivnom, bore su asimetrične(slika B).

    Strukturna geologijaB. Tomljenović43

  • Zatvorenost boreIzražava se veličinom međukrilnog kuta bore, kuta što ga zatvaraju krila bore ili tangente na krila bore projicirane kroz točke pregiba.

    Strukturna geologijaB. Tomljenović44

  • blage bore (gentle folds) 180° > α > 120°otvorene bore (open f.) 120° > α > 70°zatvorene bore (close f.) 70° > α > 30°

    Prema veličini međukrilnog kuta razlikuju se:

    Strukturna geologijaB. Tomljenović45

    70° > α > 30°zbijene bore (tight f.) 30° > α > 0°izoklinalne bore (isoclinal f.) α = 0°lepezaste bore (fan f.) α je s negativnim predznakom

  • Zbijena do izoklinalna bora

    Strukturna geologijaB. Tomljenović46

  • Vrste bora prema oblikuŠevron bore ili cik-cak bore (engl. chevron, zig-zag, accordion f.): simetrične bore koje, gledajući u profilu, čine pravocrtna, ravna krila pribižno jednake duljine koja se sastaju u točkama maksimalne zakrivljenosti.

    Strukturna geologijaB. Tomljenović47

  • Ševron bora

    Strukturna geologijaB. Tomljenović48

  • Ševron bore

    Strukturna geologijaB. Tomljenović49

  • Ševron bore

    Strukturna geologijaB. Tomljenović50

  • Ševron bore

    Strukturna geologijaB. Tomljenović51

  • Ševron bore

    Strukturna geologijaB. Tomljenović52

  • Koljenaste bore (engl. kink folds): asimetrične bore ravnih krila, nejednake duljine (najčešće između dva duga i ravna, dolazi jedno kraće i strmije nagnuto krilo)

    Strukturna geologijaB. Tomljenović53

  • Koljenasta bora u slejtu (Mikulić potok, Medvednica)

    Strukturna geologijaB. Tomljenović54

  • Koljenasta bora

    Strukturna geologijaB. Tomljenović55

  • Sandučaste bore (engl. box f.): bore približno ravnih krila koje obilježava konjugirani par osnih ploha koje konvergiraju u smjeru jezgre bore.

    Sandučasta bora prema jezgri bore prelazi u ševronsku boru.

    Strukturna geologijaB. Tomljenović56

  • Srpaste bore (engl. cuspate f.): bore koje u profilu pokazuju zakrivljena krila koja se naizmjenično sastaju u točkama i zonama maksimalne zakrivljenosti

    Strukturna geologijaB. Tomljenović57

  • Srpaste bore

    Strukturna geologijaB. Tomljenović58

  • Vizualna klasifikacijska shema (Hudleston, 1973)

    Oblik bore određuje se usporedbom s 30 bora idealizirana oblika, razvrstanih prema obliku u 6 kategorija (A-F), unutar kojih se razlikuje 5 vrsta

    Strukturna geologijaB. Tomljenović59

    razlikuje 5 vrsta bora s obzirom na omjer njihove visine i širine.

  • Red bora (engl. order of folds)

    Prilikom boranja sekvencija izgrađenih od “slojeva” različite debljine i kompetentnosti, često nastaju bore

    različite veličine, pri čemu često vrijedi da veće, kilometarske ili hektometaske bore u sebi uključuju manje metarske, centimetarske ili milimetarske bore

    Strukturna geologijaB. Tomljenović60

    manje metarske, centimetarske ili milimetarske bore iste generacije.

    Na taj način, moguće je razlikovati i svrstati bore iste generacije u različite redove s obzirom na njihovu

    veličinu.

  • Pri tom vrijedi da najveće bore odgovarajuće generacije odgovaraju borama I. reda, dok se sukcesivno sve manje i manje bore označavaju nekim višim redom: bore II., III. reda itd.

    Bore višeg reda, odnosno manje bore razvijene u krilima ili zonama

    Strukturna geologijaB. Tomljenović61

    krilima ili zonama maksimalne zakrivljenosti bora nižeg reda, nazivaju se parazitskim borama.

  • Parazitske bore u zoni maksimalne zakrivljenosti i u krilima veće bore. Uočava se razlika u geometriji i simetriji

    Strukturna geologijaB. Tomljenović62

    simetriji parazitskih bora s obzirom na njihov položaj u većoj bori.

  • Na temelju simetrije - asimetrije manjih, parazitskih bora moguće je rekonstruirati smjer zatvaranja većih bora (tj. bora nižeg reda), odnosno moguće je prepoznati strukturnu poziciju parazitskih bora u okviru veće bore.

    Asimetričneparazitske bore

    Strukturna geologijaB. Tomljenović63

    parazitske bore S-tipa u normalnom krilu bore nižeg reda

  • Simetričneparazitske bore M-tipa u zoni

    Strukturna geologijaB. Tomljenović64

    M-tipa u zoni maksimalne zakrivljenosti bore nižeg reda

  • Asimetričneparazitske bore

    Strukturna geologijaB. Tomljenović65

    parazitske bore Z-tipa u prebačenom krilu bore nižeg reda

  • Geneza parazitskih bora

    Strukturna geologijaB. Tomljenović66

  • Višekratno boranje (engl. superposed folding)

    U stijenama koje su deformirane tijekom nekoliko deformacijskih događaja ili faza (npr. višekratno

    deformirane metamorfne stijene), često nalazimo ranije stvorene bore koje su naknadno borane za vrijeme

    stvaranja mlađih bora.

    Strukturna geologijaB. Tomljenović67

    stvaranja mlađih bora. Na taj način u istim stijenama je moguće pronaći bore

    različitih generacija, različite starosti, različite geometrije, veličine, i orijentacije

  • Da bismo označili različite generacije bora i njihove strukturne elemente u stijenama koje istražujemo na nekom

    području, uobičajeno označavamo na ovaj način:

    F1

    F2 F2S0 = slojevitost

    S1 (AP1) = osne plohebora starije

    Strukturna geologijaB. Tomljenović68

    generacije

    S2 (AP2) = osne plohebora mlađe

    generacije

    Osi bora starije (F1) i mlađe generacije (F2)

  • Prepoznavanje više generacija bora provodi se pomoću jednostavne geometrijske analize njihovih strukturnih

    elemenata, pri čemu općenito vrijedi da:

    1. Bore najmlađe generacije pokazuju u pravilu ravne osne plohe čiji su tragovi

    Strukturna geologijaB. Tomljenović69

    plohe čiji su tragovi pravci

    d - označava dajk mlađi u odnosu na prikazane bore

  • AP2

    AP1

    2. Osne plohe bora starije(ih) generacije(a) također su borane su za vrijeme stvaranja mlađih bora pa su im

    tragovi osnih ploha zakrivljenid

    d - označava dajk koji je

    mlađi u odnosu na D1 bore, a

    Strukturna geologijaB. Tomljenović70

    na D1 bore, a koji je boran za

    vrijeme stvaranja D2

    bora

  • Višekratno boranje u gornjokrednim siltstonima na

    Medvednici: prethodno stvorene slamp bore naknadno

    Strukturna geologijaB. Tomljenović71

    stvorene slamp bore naknadno su borane zbijenim borama.

  • Zeleni trag označava osnu plohu bore koja je naknadno borana kad su u istoj stijeni nastale mlađe bore čiji su

    Strukturna geologijaB. Tomljenović72

    nastale mlađe bore čiji su tragovi osnih ploha

    pravocrtni (crveni tragovi).

  • Uz planarne strukturne elemente, često su borani i linearni strukturni elementi (npr. osi ranije nastalih bora, različiti tipovi

    lineacija i sl. - vidi npr. borani dajk na sl. 93, 94).

    Linearni strukturni element (lineacija presjeka –

    Strukturna geologijaB. Tomljenović73

    presjeka –žuti trag)

    boran je oko osi mlađih

    bora (crveni trag).

  • 3D geometrija i najčešći,

    karakteristični tipovi višekratnog boranja

    (engl. fold interference

    Strukturna geologijaB. Tomljenović74

    interference patterns)

    iz Ramsay & Huber (1987)

  • 3D geometrija i najčešći,

    karakteristični tipovi višekratnog boranja

    prema Ramsay & Huber (1987)

    Strukturna geologijaB. Tomljenović75

    Huber (1987)

  • 3D geometrija i karakteristični tipovi višekratnog boranja (iz Twiss & Moores,

    1992)

    a2 označava smjer

    Strukturna geologijaB. Tomljenović76

    a2 označava smjer smicanja tijekom

    boranja 2. generacije bora

  • Type 1 interference fold pattern =dome and basin interference pattern

    (vidi odnos 1. i 2. generacije bora na prethodne tri slike)

    Strukturna geologijaB. Tomljenović77

  • Type 2 interference fold pattern =arrowhead- or mushroom shaped interference pattern(vidi odnos 1. i 2. generacije bora na sl. 100, 101 i 102)

    Strukturna geologijaB. Tomljenović78

  • Type 3 interference fold pattern =wavy outcrop interference pattern

    (vidi odnos 1. i 2. generacije bora na sl. 100, 101 i 102)

    Strukturna geologijaB. Tomljenović79

  • Reversni rasjedi i ko-genetski tipovi bora

    dekolman

    A) Dekolmansko boranje – engl. décollement folding

    B) boranje “fault-bend” tipa – engl. fault-bend foldingstanje prije deformacije

    � Tri su najčešća tipa bora koje su ko-genetske s reversnim rasjedima u borano-navlačnom pojasu:

    A) dekolmanske boreB) bore “fault-bend” tipaC) bore “fault-propagation” tipa

    Strukturna geologijaB. Tomljenović80

    B. Tomljenović Brandes & Tanner 2014

    C) boranje “fault-propagation” tipa – engl. fault-propagation f.

    Kompresijska tektonika

  • DEKOLMANSKE BORE

    Strukturna geologijaB. Tomljenović81

    B. Tomljenović Brandes & Tanner 2014Kompresijska tektonika

    Slika 34: Dekolmansko boranje a) u krovinskim naslagama iznad dekolmana, i b) u naslagama između dva dekolmana (iz Fossen, 2010)

  • Strukturna geologijaB. Tomljenović82

    Slika 35: Dekolmansko boranje u području Jura-planine u Švicarskoj (prema Laubscher, 1961)

  • Kinematski model boranja u krovinskom krilu iznad kompresijske rampe reversnog rasjeda

    (Salvini & Storti, 2001): fault-bend tip boranja

    Strukturna geologijaB. Tomljenović83

    Strukturna geologijaB. Tomljenović

  • Kinematski model boranja u krovinskom krilu iznad kompresijske rampe reversnog rasjeda

    (Salvini & Storti, 2001): fault-bend tip boranja

    Strukturna geologijaB. Tomljenović84

    Strukturna geologijaB. Tomljenović

  • Kinematski model boranja u krovinskom krilu iznad kompresijske rampe reversnog rasjeda

    (Salvini & Storti, 2001): fault-bend tip boranja

    Strukturna geologijaB. Tomljenović85

    Strukturna geologijaB. Tomljenović

  • FAULT-BEND TIP BORA

    Strukturna geologijaB. Tomljenović86

    B. Tomljenović Brandes & Tanner 2014Kompresijska tektonika

    Slika 36: Boranje “fault-bend” tipa (iz Fossen, 2010)

  • Strukturna geologijaB. Tomljenović87

    B. Tomljenović Brandes & Tanner 2014Kompresijska tektonika

    Boranje “fault-bend” tipa

  • Strukturna geologijaB. Tomljenović88

    B. Tomljenović Brandes & Tanner 2014Kompresijska tektonika

    Boranje “fault-bend” tipa

  • FAULT-PROPAGATION TIP BORA

    Strukturna geologijaB. Tomljenović89

    B. Tomljenović Brandes & Tanner 2014Kompresijska tektonika

    Boranje “fault-propagation” tipa (iz Fossen, 2010)

  • IZVORI SLIKA I CRTEŽA:

    Allmendinger, R.W. (1999): Introduction to Structural Geology.- CornellUniversity, 279 str.

    Davis, G.H. & Reynolds, S.J. (1996): Structural Geology of Rocsk and Regions.-John Wiley & Sons, Inc., New York, 776 str.

    Ramsay, J.G. & Huber, M.I. (1987): The Techniques of Modern StructuralGeology, Vol. 1: Strain Analysis.- Academic Press, Inc., London, 307 str. Fossen, H. (2010): Structural Geology.- Cambridge Uni. Press, 463 str. Tomljenović, B. (2002): Strukturne značajke Medvednice i Samoborskog gorja.-

    Doktorska disertacija, RGN fakultet Sveuč. Zagreb, 207 str.Twiss, R.J. & Moores, E.M. (1992): Structural geology.- W.H. Freeman and Co., New

    Strukturna geologijaB. Tomljenović90

    Twiss, R.J. & Moores, E.M. (1992): Structural geology.- W.H. Freeman and Co., NewYork, 532 str.

    Strukturna geologijaB. Tomljenović

    SRETNO !