Studij tehnike i gospodarske logistike Kolegij Mikroekonomija

TEORIJA PROFITA

Pred. Tomislava Maji, mag. oec.

Varadin, 8.3.2010

STRUKTURA

svrha profita vrste profita teorije profita

PROFIT KAO CILJ PODUZEA

krajnji rezultat poslovanja svakog poduzea profit ostvaruje ga maksimiranjem proizvodnje i prodaje (uz zadana ogranienja), odnosno smanjenjem trokova poslovanja po jedinici proizvodapoduzee moe imati i druge ciljeve, npr

pobolja kvalitete proizvoda u odreenom razdoblju unaprjedjenje tehnoloke baze, ime poboljava kvalitetu proizvoda i smanjuje trokove po jedinici proizvoda razvije novog proizvoda osvajanje novog trita

oito je da ostvarivanje ovih ciljeva indirektno vodi poveanju profita

SVRHA PROFITA

ogleda se u principu alokacije sredstavasvako trino gospodarstvo ponaa se prema zakonima koji vladaju na tritu - profiti se u takvom gospodarstvu javljaju kao indikatori pravaca (grana, djelatnosti) u koje treba ulagati ili iz kojih treba iziivisoki profiti su znak da je potranja u dotinoj grani vea od trenutane ponude, te je to poticaj poduzeima, koja su ve u toj grani, da proire proizvodnju, ili drugim poduzeima da ulau u tu granu nii profiti su znak da je ponuda odreenih proizvoda vea od potranje za njima, ili da potroai ne ele vie odreen(i)(e) proizvod(e) ili da je proizvodnja neefikasna.

SVRHA PROFITASVRHA PROFITA poticati poduzea na veu efikasnost, ukazivati treba li proizvoditi manje ili vie dotinog proizvoda, upuivati poduzea na to trebaju li napustiti ili ui u dotinu granu Na ovaj nain profiti osiguravaju alokaciju sredstava odnosno osiguravaju presudne naznake za prenamjenu drutvenih sredstava Bez obzira to je sustav profita do danas najefikasniji sustav alokcije drutvenih sredstava, danas je esto uplitanje drave u trine odnose kako bi se profitni sustav uinio sukladnijim irim drutvenim ciljevima

VRSTE PROFITAPOSLOVNI PROFITprofit poduzea kojeg ono iskazuje na kraju poslovne godine i koji se koristi u raunovodstvene i porezne svrhe razlika izmeu ukupnog prihoda (TR) i eksplicitnih ili raunovodstvenih trokova Ppf= TR-ET Eksplicitni trokovi (ET) su stvarni izdaci iz blagajne poduzea koji se koriste za nabavu ili zakup imbenika proizvodnje (plae radnicima, kamate za pozajmljeni kapital, renta na zemlju ili zgrade, izdaci za sirovine)

EKONOMSKI PROFITprofit poduzea umanjen za izgubljenu dobit nastaje ukoliko poduzee u svom poslovanju proputa priliku ostvariti vei profit drugaijom upotrebom postojeeg kapitala ili dranjem neangairanog kapitala razlika izmeu ukupnog prihoda poduzea i njegovih eksplicitnih i implicitnih trokova: Epf=TR-(ET + IT) Implicitni trokovi (IT) odnose se na povrat ili dobit koju bi poduzee moglo zaraditi investirajui svoj kapital ili izdajui u najam zemlju i ostale imbenike proizvodnje drugim poduzeima

VRSTE PROFITAUKUPNI PRIHOD

TR

EKSPLICITNI TROKOVI

ET

Epf=TR-(ET + IT)

IT trokovi kojih je visina odreena najboljom alternativnom upotrebom resursa izvan vlastitog poduzea vrijednost ove alternativne upotrebe proizvodnog faktora naziva se jo oportunitetnim trokom implicitni trokovi zajedno s eksplicitnim trokovima ine ekonomske ili ukupne trokoveIMPLICITNI TROKOVI

VRSTE PROFITA

ako se promatra odluka menadera u odnosu na zaradu koju moe ostvariti u odreenom poduzeu, za njega implicitni troak predstavlja plaa koju bi mogao zaraditi kad bi radio za neko drugo poduzee

PRIMJER

Poduzetnik koji vodi vlastiti biznis, iskljuivo svojim radom, s vlastitim sredstvima i u vlastitom objektu nema eksplicitnih trokova za plae, kamate ili zakup prostora ALI koristi svoj rad i svoja sredstva, to predstavlja troenje tih imbenika Za vlastiti kapital koji koristi u poslovanju mogao bi dobiti kamatu kada bi ga deponirao u banci Takoer bi za svoj rad na nekom drugom radnom mjestu dobio plau

Koritenjem vlastitog prostora on se liavanovca od zakupnine koju bi mogao dobiti izdavanjem takvog objekta

Poduzee uvijek iskazuje poslovni profit doim ekonomski profit slui kao dublje mjerilo uspjenosti poslovnog djelovanja

Sve navedeno su njegovi implicitni troskovi

TEORIJE PROFITA

Poduzea razliitih gospodarskih grana ostvaruju razliite profite (razliite profitne stope u turizmu, poljoprivredi, industriji, prometu, obrazovanju...) Meu poduzeima iste grane postoje razlike u visini profitinih stopa (poduzea u turizmu, ugostiteljstvu i industriji ne ostvaruju jednake profite)Teorije profita objanjavaju razlike meu profitima

TEORIJE PROFITA

Teorija objanjenja profita rizikom promatra profit kao 'cijenu' ili 'nagradu' za prihvaanje rizika u poslovanju

polazi od toga da se za vei rizik oekuje i vei profit poduzea koja rade u podrujima ili granama s natprosjenim rizikom, imaju cilj ostvariti i natprosjene profite radi se o poduzeima koja ulau znatna sredstva u infrastrukturu, tehnologiju, kadrove, opremu i sl. zbog prirode posla, rizik povrata uloenog kapitala u takvim poduzeima vrlo je velik Primjer: poduzea za istraivanje nafte, plina i slina poduzea.

TEORIJE PROFITA

Frikcijska teorija profita objanjava zato profiti poduzea odstupaju od dugorone ravnotee

poduzea u svom poslovanju nikada ne ostvaruju uvijek istu razinu profita, pa ak ne ostvaruju uvijek niti profit dugorono poduzea nastoje ostvariti normalan povrat na investirana sredstva, dok se kratkorono nalaze u razliitim situacijama (u odreenim situacijama poduzea ostvaruju visoke profite, da bi dola u situaciju kada ostvaruju prosjene profite ili ak gubitke) - te oscilacije su posljedice kretanja ponude i potranje za proizvodima koje poduzee proizvodi. kad se u nekoj industrijskoj grani kratkorono ostvaruju visoki profiti, ta grana dugorono privlai nova poduzea (ili se proiruje poslovanje postojeih), ime se profiti smanjuju ili ak dolazi do gubitka kad se pojave gubici u dotinoj grani, neka poduzea izlaze iz grane, neka poduzimaju korake na poboljanju efikasnosti poslovanja, to sve dovodi do poboljanja situacije, odnosno do rasta profita. proizlazi da su poduzea kratkorono uvijek u neravnotei, a dugorono tee biti u ravnotei, tj. ostvarivati normalan povrat na investicije ili normalan profit

TEORIJE PROFITA

Monopolska teorija profita objanjava visinu profitne stope monopolskim poloajem poduzeamonopolski poloaj rezultat je izborene ili dobivene prednosti u uvjetima poslovanja (u nabavi, prodaji, proizvodnji ili nekom drugom poslovnom segmentu) koju druga poduzea nemaju npr. neka poduzea mogu biti jedini posjednici ili ponuditelji odreenih sirovina, na taj nain kontroliraju cijenu tih sirovina, odnosno osiguravaju sebi profite vie od onih koje bi ostvarili kada bi se te sirovine mogle kupiti na tritu savrene konkurencije monopolski profit (profit vei od profita u uvjetima savrene konkurencije) ostvaruju poduzea koja imaju gotovo neogranienu mo na tritu, bilo iz ve navedenog razloga, ili zbog vladinih mjera koje ograniavaju ili onemoguavaju razvoj konkurencije dugorono monopolski poloaj poduzea moe biti ublaen ili potpuno eliminiran ukoliko vlada dotine zemlje prestane tititi monopolistu, odnosno dozvoli razvoj konkurencije bilo poticanjem osnivanja slinih poduzea, bilo poveanim uvozom slinih roba i na druge naine koji e dokinuti monopolski poloaj

TEORIJE PROFITA

Inovacijska teorija profita objasnjava da je vea razina profita nekog poduzea rezultat uspjenog uvoenja inovacije u zemljama koje stimuliraju inovacije (bogato nagrauju inovatore), poduzea i pojedinici su stimulirani da stalno rade na usavravanju tehnologije i proizvoda Inovacije koje se ugrade u proizvode donose tada visoke zarade inovatorima i poduzeima sve dok konkurenti imitiranjem proizvoda ne postignu slian proizvod - tada se profiti od inovacija smanjuju, da bi nakon odreenog razdoblja potpuno nestali

TEORIJE PROFITA

Teorija profita na temelju menederske efikasnosti

polazi od toga da efikasno upravljanje poduzeem moe osigurati poduzeu visoke profite, odnosno to je uspjenije upravljanje poduzeem to su vei profiti i obrnuto

Zadatak 1

Pogon poduzea X ostvaruje poslovni profit od 130.000 KN. Za stroj koji posjeduje, a vie ne upotrebljava u svom poslovanju, poduzee bi moglo iznajmljivanjem zaraditi jo 35.000 KN. Poduzee meutim stroj nije iznajmilo. Koliki je ekonomski profit poduzea X?

Rjeenje

Ppf = 130.000 KN IT = 35.000 KN (sredstva koje bi poduzee dobilo ako iznajmi stroj) Epf = TR-ET-ITS obzirom da je poslovni profit poznat to nam je poznat prvi dio formule (3), odnosno razlika izmeu prihoda i eksplicitnih trokova iznosi 130.000 KN Meutim, kako poduzee nije iznajmilo stroj za najam kojeg bi moglo dobiti 35.000 KN onda taj iznos jesu implicitni trokovi poduzea Ekonomski profit ovog poduzea, u ovom sluaju, iznosi 95.000 KN. Epf = Ppf - IT = 130.000 - 35.000 = 95.000 KN.

Iako poduzee X ostvaruje poslovni profit od 130.000 KN, izlae se gubitku dobiti od 35.000 KN, odnosno njegov ekonomski profit je 95.000 KN.

Zadatak 2

Meneder pogona za proizvodnju sardina prima plau od 25.000 $ godinje. Vlasnik konkurentskog poduzea nudi mu mjesto glavnog managera za 35.000 $ godinje. Meutim, meneder ima priliku da otvori vlastiti pogon. Prihod koji bi mogao ostvariti iznosio bi 130 000 $. Trokovi, koji bi se pri tome pojavili, bili bi sljedei:

plae zaposlenika 40.000 $ trokovi opreme 25.000 $ trokovi sirovina 40.000 $ komunalije 3.000 $ najam 7.000 $ ostalo 1.500$.

Izraunajte eksplicitne, implicitne i ukupne ekonomske trokove, poslovni i ekonomski profit, te odgovorite isplati li se menederu ostati raditi u dotinom pogonu ili otvoriti vlastiti pogon ili se zaposliti u drugom poduzeu!

Rjeenje zadatka 2ET = 40.000 + 25.000 + 40.000 + 3.000 + 7.000 + 1.500 = 116.500 $ U ovom zadatku meneder moe birati izmeu tri mogunosti. Prva je kada bi ostao raditi u postojeem pogonu za proizvodnju sardina, druga kada bi prihvatio posao u konkurentskom poduzeu, a trea kada bi otvorio vlastiti pogon u odnosu na rad u konkurentskom poduzeu (jer je plaa u konkurentskom poduzeu vea od plae u pogonu za proizvodnju sardina). Mogunost 1. Meneder bi zaraivao 25.000 $ godinje. Mogunost 2. Meneder bi mogao zaraivati 35.000 $ godinje Ovdje se odmah uoava da je rad u konkurentskom poduzeu mendeeru isplativiji. Mogunost 3. IT2 = 35 000 $ (plaa konkurentskog poduzea koju gubi ako otvori vlastiti pogon)

EkT (ekonomski troak) = ET + IT= 116.500 + 35.000= 151.500 KN Ppf= 130.000 - 116.500 = 13.500 $ Epf= 130.000 - 151.500 = -21.500 $

Rjeenje zadatka 2 - nastavak

Rad u vlastitom pogonu za proizvodnju sardina donio bi mu poslovni profit od 13.500 $, ali se on u stvari izlae ekonomskom gubitku od 21.500 $ s obzirom da ima mogunost rada u konkurentskom poduzeu za 35.000 $Menader bi, dakle, trebao prihvatiti posao u konkurentskom poduzeu, jer mu on donosi dodatnu zaradu od 10.000 $ u odnosu na rad u postojeem pogonu

Zadatak 3

Meneder pogona za proizvodnju soli prima plau od 30.000 $ godinje. Kako raspolae vlastitim zemljitem u blizini mora, napravio je analizu uspjenosti poslovanja vlastite solane. Prihod koji bi mogao ostvariti prodajom soli iznosio bi 100.000 $. Trokovi, koji bi se pri tome pojavili, bili bi sljedei:plae za radnike 60.000 $ trokovi opreme 15.000 $ komunalije 5.000 $ ostalo 10.000 $.

Prostor kojim raspolae mogao bi iznajmiti i dobivati za njega 10.000 $ godinje. Izraunajte eksplicitne, implicitne i ukupne ekonomske trokove, poslovni i ekonomski profit, te odgovorite isplati li se menederu ostati raditi u dotinom pogonu ili otvoriti vlastitu solanu.

Rjeenje zadatka 3

ET= 60.000 + 15.000 + 5.000 + 10.000 = 90.000 $ IT= 30.000 (plaa) + 10.000 (najam) = 40.000 $ EkT = 90.000 + 40.000 = 130.000 $ Ppf= TR-ET= 100.000 - 90.000 = 10.000 $ Epf= TR - EkT= 100.000 - 130.000 = -30.000 $Menederu se isplati ostati raditi u postojeem pogonu, jer uz plau od 30.000 $ moe ostvariti i prihod od 10.000 $ za najam zemljita Otvaranjem vlastitog pogona izloio bi se ekonomskom gubitku od 30.000 $, mada bi poslovni profit iznosio 10.000 $.

PITANJA ZA PONAVLJANJE

Je li maksimizacija profita jedini cilj poduzea? Zato? Kako objanjavate pojam profita? to znai da je profit sredstvo alokacije resursa? to je svrha profita? Objasnite razliku izmeu poslovnog i ekonomskog profita? to su eksplicitni, a to implicitni trokovi? Kako se nazivaju stvarni izdaci iz blagajne? Kako se dobiju ekonomski trokovi? Zato je vano ukljuiti ekonomske trokove u analizu profita, a ne zadrati se samo na eksplicitnim trokovima? to su oportunitetni trokovi? Kako se jo nazivaju? Zato postoje razlike u ostvarivanju profita medu poduzeima iste grane, odnosno meu poduzeima razliitih grana? Koje teorije objanjavaju ove razlike? Kratko objasnite svaku teoriju profita?

H VALA