75

UDK 632.5:581.527.552:581.92(497.11)Originalni nauni rad

Korovske vrste livadske zajednice Danthonietum calycinae Cinc. et Koji 1958. planine Stol kod Bora

Svetlana Ai, Zora Daji-Stevanovi, Sava Vrbnianin, Marina Maukanovi-JociPoljoprivredni fakultet, 11080 Beograd, Nemanjina 6, Srbija

REZIMEFloristiki sastav korovskih vrsta analiziran je u livadskoj fitocenozi Danthonietum calycinae Cinc. et Koji

1958. na planini Stol kod Bora, kako bi se ocenio kvalitet i mogunost korienja ove zajednice. Istraivanje floristikog sastava obuhvatilo je procenu ukupnog uea, bioloki spektar korovskih vrsta u ispitivanoj zajednici, kao i njihovu kategorizaciju s obzirom na stepen tetnosti za domae ivotinje. Procentualno uee korovskih vrsta je 56,91%. Od otrovnih vrsta koje se javljaju u ispitivanoj zajednici najvanije su Rhinanthus rumelicus Velen., Euphrasia stricta Wolff ex Lehm, Colchicum autumnale L., Digitalis ambigua Miller and Euphorbia cyparissias L. Kako ova livadska zajednica ima umanjen kvalitet poeljno je da se primene razliite mere popravke radi poveanja prinosa i dobijanja kvalitetnije stone hrane.Kljune rei: Livadske zajednice; korovske vrste; Danthonietum calycinae

UVOD

Istraivanja korova na livadama pokazala su da u floristikom sastavu livadskih zajednica korovske vrste ue-stvuju u znaajnoj meri, i to od 36% do ak 75,6% od ukupnog broja vrsta (Aajder, 1991; Koji i sar., 1993, 1994, 1998; Pejinovi, 1996).

Floristika istraivanja livadske zajednice Danthonietum calycinae Cinc. et Koji 1958. na planini Stol kod Bora vrena su radi utvrivanja floristikog sastava, kvaliteta i produktivnosti ovih livada.

Planina Stol (1156 m n.v.) nalazi se u karpatskom delu istone Srbije. U geolokom pogledu glavnu povrinsku masu ove planine ine krenjaci razliite starosti. Na osnovu geografskog poloaja, amplitude variranja temperature i koliine padavina, klima ove planine ima prelazan karakter izmeu planinske umereno kontinentalne klime i stepsko-mediteranske klime (Dikli, 1967).

MATERIJAL I METODE

Floristiko-fitocenoloka istraivanja livadske asocijacije Danthonietum calycinae Cinc. et Koji 1958. vrena su tokom vegetacionog perioda 2003. na podruju planine Stol. Determinacija biljnih vrsta uraena je na osnovu Flore Srbije (Josifovi i sar., 1970-1990) i ilustrovane flore centralne Evrope (Javorka, 1975). Ocena kvaliteta i produktivnosti livadske zajednice izvrena je prema otari-Pisai (1968).

76

Svetlana Ai i saradnici

REZULTATI I DISKUSIJA

Asocijacija Danthonietum calycinae Cinc. et Koji 1958. pripada svezi Chrysopogoni-Danthonion calycinae Koji 1957, koju ine zajednice koje su preteno acidofilne ili neutrofilne i razvijaju se na umereno vlanim i umereno kserotermnim stanitima. Ova asocijacija je iroko rasprostranjena u brdskim predelima Srbije (Koji, 2004).

Na podruju planine Stol asocijacija Danthonietum calycinae zauzima pojas planinskih livada koje su nastale seom i potiskivanjem bukovih uma (Fabri i sar., 2001). Ova zajednica se razvija na nadmorskoj visini od 850-890 m, najee na povrinama zapadne, jugozapadne, istone i severoistone ekspozicije i nagiba terena 1-10. Opta pokrovnost je 95-100%. Sastojine ove asocijacije pripadaju livadama koanicama (koje se kose dosta kasno), a zatim se preputaju ispai tako da su pod stalnim antropozoogenim uticajem.

Analiza floristikog sastava pokazuje da su od 123 vrste koje ine ovu asocijaciju 70 korovske, odnosno 56,91%, to oslikava njihovo znaajno uee u sastavu ispitivane livadske zajednice. U ovoj livadskoj zajednici preovlauju loe i bezvredne vrste (48) sa 68,57% zastupljenosti (Tabele 1 i 2). Zabeleeno je 19 slabo otrovnih i kodljivih

Vrsta ivotna formaVrlo otrovne vrste

Colchicum autumnale gEuphorbia cyparissias hDigitalis ambigua h

Slabo otrovna i kodljive vrstaRhinanthus rumelicus tEuphrasia stricta tHypericum perforatum hCarlina utzka hCarlina vulgaris hCarduus candicans hEquisetum arvense gRanunculus polyanthemos hRanunculus sardous hGymnadenia conopea gRumex acetosa hRumex acetosella hTeucrium chamaedrys dcRoripa pyrenaica hMuscari comosum gOrchis morio gDactylorhyza sambucina gCrupina vulgaris hJuncus effusus h

Loe i bezvredne vrstePlantago lanceolata hHypochoeris maculata hDianthus pontedere hScabiosa columbaria hStachys officinalis hFilipendula hexapetala hHieracium pillosella hLeucanthemum vulgare hStachys officinalis hThymus pulegioides zcPrunella laciniata hCentaurea jacea h

Vrsta ivotna formaLuzula campestris hViscaria vulgaris hFragaria viridis hPolygala vulgaris hStellaria graminea hHelianthemum nummularium dcHieracium bauhinni hViola canina thPotentilla argentea hChamaecytisus polytrichus zcCalamintha vulgaris hRosa canina npCrataegus pentagyna npPlantago media hViola tricolor thMoenchia mantica tVeronica jaquinni hCampanula sphaerotrix hThymus pannonicus zcChrysanthemum corymbosum hInula hirta hCerastium caespitosum zcConvonvulus arvensis gNepeta nuda hCrepis biennis hCentaurea scabiosa hCampanula glomerata hVeronica chamaedrys gAjuga genevensis hOriganum vulgare hAllysum montanum zcErigeron acer hLysimachia nummularia zcGeranium sanguineum hThymus longicaulis zcSeseli varium h

Legenda: h - hemikriptofita; g - geofita; th - terofita/hamefita; dc - drvenasta hamefita; zc - zeljasta hamefita; np - nanofanerofita

Tabela 1. Korovi zajednice Danthonietum calycinae na planini StolTable 1. Weed species of ass. Danthonietum calycinae on Mt. Stol

77

Acta herbologica, Vol. 17, No. 1, 75-78, 2008.

Tabela 2. Zastupljenost razliitih grupa korovskih biljaka u zajednici Danthonietum calycinae na planini StolTable 2. Participation of different weed species in ass. Danthonietum calycinae on Mt. Stol

Grupa korovskih biljakaLoe i bezvredne vrste Slabo otrovne i kodljive vrste Vrlo otrovne vrste

Procenat 68,57 27,14 0,04

vrsta, to ini 27,14%, dok se iz grupe vrlo otrovnih nalaze tri vrste: mrazovac (Colchicum autumnale L., fam. Liliaceae), mleika uskolisna (Euphorbia cyparissias L., fam. Euphorbiaceae) i uti naprstak (Digitalis ambigua Murray., fam. Scrophulariaceae).

Sa aspekta tetnosti za domae ivotinje na ispai (ili u senu), toksino svojstvo mrazovca potie od prisustva alkaloida kolhicina, koji nepovoljno utie na funkcionisanje kardiovaskularnog, gastrointestinalnog i centralnog nervnog sistema, a moe da bude i uzrok smrti ivotinja. Mada je stoka izbegava na pai, otrovan mleni sok mle-ike, iji je glavni sastojak euforbin, moe da izazove zapaljenje koe, dijareju, slabost, kolaps ili da promeni boju, miris i ukus mleka. Prilikom suenja redukuju se toksina svojstva biljke, pa ne predstavlja opasnost za ivotinje ako se nae u senu. U svim biljnim organima, a najvie u listovima utog naprstka ima kardiotoninih glikozida, koji dovode do velikih poremeaja u radu kardiovaskularnog sistema najvie kod ovaca, koza i ivine. Simptomi trovanja naprstkom su munina, salivacija, povraanje, proliv i bolovi u trbuhu.

Veoma veliko uee, sa stepenom prisutnosti V, ima otrovna vrsta Rhinanthus rumelicus Vel (fam. Scrophulariaceae), koja kod ivotinja dovodi do upale creva i bubrega, vrtoglavice, greva i oduzetosti, sa moguim letalnim efektom. Ova vrsta je poluparazitska biljka i na taj nain znaajno umanjuje prinose livadskih zajednica. Treba istai i prisustvo vrste Equisetum arvense L. (fam. Equisetaceae) koja nepovoljno utie na rad respiratornog i gastrointestinalnog sistema ivotinja.

Slina istraivanja su sprovedena na Staroj Planini (Ai i sar., 2004) i Maljenu (Koji i sar., 1994). U poreenju sa takoe brdskom livadskom zajednicom Agrostietum vulgare rasprostranjenom na Staroj Planini, u kojoj se na-lazilo 53,3% korovskih vrsta, zajednica na planini Stol je neto slabijeg kvaliteta. Takoe, dok se na Staroj Planini sa visokom brojnou javlja veoma otrovna emerika (Veratrum album), na Stolu je najzastupljeniji ukavac (Rhinanthus rumelicus) iz grupe slabo otrovnih i kodljivih vrsta, a najotrovnija je mleika (Euphorbia cyparissias). U pogledu biolokog spektra korovskih vrsta, obe livadske zajednice imaju izrazito hemikriptofitski karakter (oko 70%), dok su ostale ivotne forme manje zastupljene. Treba istai da se u ovim brdskim livadskim zajednicama javlja vei broj hamefita to umanjuje kvalitet ovih livada. Korovske zajednice u livadskim ekosistemima imaju hemikriptofitski karakter, pre svega zbog samih osobenosti livadskih zajednica, a i zbog jakog zoogenog uticaja u ovakvim fitocenozama.

ZAKLJUAK

Floristiki sastav korovskih vrsta analiziran je u livadskoj fitocenozi Danthonietum calycinae Cinc. et Koji 1958. na planini Stol kod Bora, kako bi se ocenio kvalitet i mogunost korienja ove zajednice. Istraivanje floristikog sastava obuhvatilo je procenu ukupnog uea i bioloki spektar korovskih vrsta u ispitivanoj zajednici, kao i njihovu kategorizaciju s obzirom na stepen tetnosti za domae ivotinje.

Ukupan procentualni udeo korovskih vrsta u zajednici iznosio je 56,91%, to ukazuje na slabije kvalitativne karakteristike ove zajednice. Od ukupnog broja korovskih vrsta, kategorija loih i bezvrednih je zastupljena sa 68,57%. Uee kodljivih biljaka iznosi 16,54% i zabeleena je njihova niska brojnost i pokrovnost. Otrovne vrste Rhinanthus rumelicus Velen. i Euphrasia stricta Wolff ex Lehm su visoko frekventne u ovoj zajednici. Zabeleene su tri vrste sa visokim stepenom toksinosti: Colchicum autumnale L., Digitalis ambigua Murray i Euphorbia cyparissias L. Bioloki spektar korovske flore pokazuje hemikriptofitski karakter (66%), a znaajno je i neto vee uee hamefita (12,9%).

S obzirom na broj kodljivih vrsta i vee prisustvo hamefita, ova livadska zajednica je manje pogodna za ishranu domaih ivotinja, pa je poeljno da se primene mere popravke, radi poveanja njenog kvaliteta.

78

Svetlana Ai i saradnici

ZAHVALNICA

Rad je rezultat projekta TR20048 Unapreenje genetikog potencijala krmnih biljaka i tehnologija proizvodnje i iskoriavanja stone hrane u funkciji razvoja stoarstva, Ministarstva za nauku i tehnoloki razvoj Republike Srbije.

LITERATURA

Ajder, S.: Weeds in the meadow association Agrostieto-Chrysopogonetum grylli. Proc. Grassland renovation and weed control in Europe, Graz, 181-182, 1991.

Ai, S., Vrbnianin, S., Daji Stevanovi, Z., Ljubojevi, L., otari, I.: tetne i nepoeljne vrste livadskih zajednica Stare planine. Acta herbologica, 13(1), 101-109, 2004.

Fabri, S., Daji, Z., Koji, M., Ljubojevi, L., Peki, S., Radoevi, R.: Flora vanijih livadskih zajednica planine Stol kod Bora (istona Srbija). Arhiv za poljoprivredne nauke, 62(220), 235-243, 2001.

Javorka, S.: Iconographia Florae Partis Austro-Orientalis Europae Centralis. Budapest, 1975.Josifovi, M.: Flora SR Srbije. SANU, Beograd, 1970-1990.Koji, M., Mrfat-Vukeli, S., Ajder, S.: Stanje i problemi prouavanja korova na travnjacima. Acta herbologica, 2(1), 25-36,

1993.Koji, M., Daji, Z., Ajder, S., Mrfat-Vukeli, S.: Zastupljenost, osnovne karakteristike i znaaj korova prirodnih travnjaka

Srbije. Acta herbologica, 3(1), 49-56, 1994.Koji, M., Vrbnianin, S.: Agrestal, ruderal, grass and aquatic weeds in Serbia. Acta herbologica, 7(1-2), 7-35, 1998.Pejinovi, D.: Korovi planinske livadske zajednice Brometum erecti Pavl. 1955 na Staroj planini. Zbornik radova V kongresa

o korovima, Banja Koviljaa, 235-241, 1996.otari-Pisai, K., Kovaevi, J.: Travnjaka flora i njena poljoprivredna vrednost. Znanje, Zagreb, 1968.

Weed Species of the Meadow Association Danthonietum calycinae Cinc. et Koji 1958 on Mt. Stol Near Bor

SUMMARYAn analysis of participation of weed species in the floristic composition of the meadow community

ass. Danthonietum calycinae spreading on Mount Stol was carried out in order to estimate the quality and management of its grassland. The percentage of weed species in the investigated community amounted to 56.91 %. Among the poisonous species, the most abundant were Rhinanthus rumelicus Velen., Euphrasia stricta Wolff ex Lehm, Colchicum autumnale L., Digitalis ambigua Miller and Euphorbia cyparissias L.

With regard to the number of undesirable and harmful species, this community is less suitable as a source of forage. For improving forage quality in this community, managament measures are recommended. Keywords: Meadow weeds; Grassland quality; Danthonietum calycinae

Primljen 26.06.2008.Odobren 11.07.2008.