12.3.2011

1

GRAĐEVINSKI

STROJEVI

1

treće predavanje

STROJEVI I

TEHNOLOŠKA OPREMA

ZA ZEMLJANE I

GEOTEHNIČKE RADOVE

U TLU I STIJENI

dio prvi

2

3

ZEMLJANI RADOVI

POVRŠINSKI ISKOP U TLU I STIJENI

-

DOZERI

SKREJPERI

-

BAGERI

UREĐAJI I ALATI BAGERA

-

STRUGANJE STIJENE

ROVOKOPAČI (TRENČERI,

DRENOPOLAGAČI)

12.3.2011

2

4

ZEMLJANI RADOVI

5

Zemljani radovi pri graĎenju (graĎevinski zemljani

radovi u tlu i stijeni) -

iskopi u sraslom (“prirodnom”) tlu ili stijeni bez ili s

prethodnim miniranjem (radovi “u zemlji” ) :

prethodni radovi koji omogućavaju izvedbu ostalih

graĎevinskih radova ili graĎevina (iskopi: temelja,

“graĎevinskih jama”, slabo nosivog temeljnog tla,

humusa ili površinskog trošnog tla, .....),

iskopi usjeka, predusjeka, kanala (rigola), rovova,

podzemni iskopi (iskopi tunela),

podvodni iskopi,

• iskopi radi obnove (ureĎenja, regulacije) kanala

i vodotoka - izmuljavanja kanala i vodotoka

(iskopi zemljanog, pijeskovitog i/ili šljunkovitog

bujičnog nanosa),

6

nastavak: Zemljani radovi pri graĎenju (graĎevinski zemljani radovi)-

izvedba privremenih ili trajnih (“nasutih”)

građevinskih konstrukcija ili građevina od

sipkih gradiva (radovi “sa zemljom”):

nasipi, konstrukcije pokosa nasipa,

brane,

drenaže, filterski slojevi,

zaloge, obloge,

odlagališta sipkih neuporabljivih materijala

proizvodnja prirodnih mineralnih sirovina i

(sipkih) gradiva:

kameni blokovi, lomljenjak,

šakavac (batuda), .....,

(ne)sijana kamena sitnež, kameno brašno ....

12.3.2011

3

7

Posebni i složeni “zemljani radovi” u vodogradnji s

nekim oblicima “zidarskih ili kamenarskih” radova

(izvan prethodno navedenih manje više masovnih radova

na iskopima nanosa bilo koje vrste i porijekla u

vodotocima) su radovi u vodnom gospodarstvu pri

regulaciji (održavanju) vodotoka -

izvedba nožica obaloutvrda lomljenim kamenom,

izvedba tijela uporednih (paralelnih) graĎevina i/ili (na)pera od

lomljenog kamena,

izvedba pragova i pasica od lomljenog kamena,

izvedba zaštitnih obloga (obala) od kamena (nasutog

drobljenog ili sijanog kamena, nasutog ili složenog

lomljenjaka),

izvedba (izrada i polaganje) fašinskih konstrukcija (građevina,

tonjača) i madraca (fašinskih prostirača ili zastirača).

izvedba različitih gabionskih konstrukcija (obaloutvrda,

pokosa, kaskada, preljeva, bučnica itd) ....

8

Zemljani (i s njima ostali složeni) radovi izvode se kao -

površinski (vanjski) radovi u suhom (izvode se

sa površine terena u dubinu suhog tla ili stijene):

• manje više masovni (zemljani) radovi u razmjerno

preglednom širokom prostoru,

• razmjerno ograničeni (zemljani) radovi u

skučenom (ograničenom) prostoru,

(razmjerno) ograničeni podzemni radovi u suhom

i/ili u vodi (izvode se ispod površine terena u suhom

ili u vodom zasićenom tlu ili raspucaloj stijeni),

uglavnom ograničeni podvodni radovi koji se

izvode -

• s kopna (obale) u vodi ili s površine vode,

• pod vodom,

složeni od navedenih.

9

12.3.2011

4

10

Tehnika i tehnologija zemljanih radovaTemeljna je zadaća tehnike (graĎevinske mehanizacije) i tehnologije

zemljanih radova pretvorba svih vrsta (i oblika pojavljivanja) prirodnih tala i stijena u usitnjene zemljane materijale (gradiva) u užem smislu (sipka gradiva) koji se zatim u kao takva dalje u logističkom i tehničko-tehnološkom jednostavnije i lakše koriste –preraĎuju, ugraĎuju ili trajno odlažu.

Građevinska mehnaizacija za zemljane radove -

strojevi za pripremu (miniranje, iskop) te postrojenja preradu zemljanih i kamenih materijala,

strojevi (transportna sredstva) za prijenos ili prijevoz zemljanih i kamenih materijala (sipkih gradiva),

strojevi za ugradnju (pripremljenih zemljanih i kamenih materijala kao gradiva,

strojevi i oprema za geotehničke radove,

pomoćni i ostali strojevi.

11

POVRŠINSKI

ISKOP

U TLU I STIJENI

12

Bez obzira na oblik i način odnosno tehniku i tehnologiju

izvoĎenja zemljanih radova pri iskopu (ručno ili

strojno):

• tla ili s prethodnim miniranjem stijene

kopanjem,

• tla ili bez prethodnog miniranja stijene

rezanjem,

ripanjem, struganjem, glodanjem ...

pripadni složeni postupci, (pod)procesi ili zahvati uvijek

bitno mijenjaju geotehnička odnosno fizičko-

mehanička obilježja tla ili stijene koja se kopa kao

primjerice njihov

izgled,

strukturu (graĎu),

sadržaj vode,

obujam, masu, gustoću,

homogenost, čvrstoću itd.

12.3.2011

5

13

Iskopani (“rastresiti”) materijal uvijek ima veći obujam (a

time manju gustoću) od (“sraslog”) obujma prostora iskopa što se pojmi kao rastresitost iskopanog

materijala (odnos “sraslo” – “rastresito” – “ugraĎeno”)

14

U pogledu šireg područja ili prostora odvijanja iskopa

u/na terenu razlikuju se -

vanjski tj. površinski (nadzemni, otvoreni) iskopi

izvode se na/pri površini terena ili u odreĎenoj dubini terena s

njegove površine (najmanje jedna ploha prostora iskopa uvijek

otvorena s površine terena)

podzemni (tunelski) iskopi

izvode se u dubini tla ili stijene ispod njezine površine (pri

čemu se površina terena iznad iskopa ne mijenja tj. ostaje

prirodno cjelovita tijekom i nakon podzemnog iskopa)

podvodni iskopi

izvodi se neposrednim radom ljudi i strojeva

• s kopna ili s površine vode (tj. s nekog plovila)

• u vodi (tj. na površini samog dna ili pokosa obale)

nekim slučajevima podvrsta površinskog ili

podzemnog iskopa koji se izvode u vodi ili pod vodom

kesonski iskop

15

vanjski tj. površinski

(nadzemni, otvoreni) iskopi

(najmanje jedna ploha

prostora iskopa uvijek

otvorena s površine terena)

12.3.2011

6

16

podvodni

iskopi

s kopna

s površine vode

(tj. s nekog

plovila)

17

U pogledu veličine, oblika i mjera prostora iskopa te u pogledu tehnike i tehnologije načina njihove provedbe razlikuju se osnovnioblici površinskih iskopa na razini ili s razine terena -

plitki površinski iskopi humusa ili trošnog sloja, iskopi u svrhu ureĎenja (reklamacije) zemljišta,masovni široki površinski iskopi u okviru nekih graĎevina hidrotehničkih sustava

iskopi temelja velikih brana, iskopi umjetnih akomulacijskih jezera, iskopi velikih plovnih kanala i umjetnih vodotoka, širina ovih iskopa je u načelu veća od širine dozerskog noža,

iskopi usjeka, predusjeka i većih zasjeka, iskop

manjih zasjeka na kosini terena

iskop tzv. “stepenica” na padinama na kojima se kasnije izvode nasipi) pri čemu se ovi iskopi pretežito promatraju kao iskopi u razmjerno skučenom prostoru,

iskopi kanala odvodnje odnosno meloracijskih mreža,

iskopi jaraka i manjih kanala, nastavak

18

nastavak -

iskopi rovova

iskopi rovova ponovo se zatrpavaju iskopanim materijalom iz rova nakon polaganja cjevovoda što je njihova osnovna razlika od kanala ili jaraka koji ostaju trajno iskopani a iskopani materijal se trajno odlaže izvan njihova iskopa

iskopi temelja (pojedinačnih, trakastih, složenih plićih i dubokih)

iskopi građevnih jama i ostali potrebni iskopi

omogućavaju izvedbu graĎevnih jama (iskopi posebnih vrlo dubokih i uskih rovova za izvedbu zavjesa i zidova graĎevnih jama te ostali slični iskopi)

posebni iskopi u okviru izvedbe geotehničkih

konstrukcija pri temeljenju

iskopi kod pilotiranja i sl.

ostale vrste iskopa za potrebe građenja

iskopi u okviru nalazišta prirodnih gradiva -

glinokopa, šljunčara i kamenoloma

(površinskim kopovi) .

12.3.2011

7

19

U pogledu oblika i smjera pružanja te u pogledu meĎusobnog odnosa i veličine mjera prostora iskopa razlikuju se -

linijski iskopi - primjerice: iskop rovova, kanala, jaraka, zatimi iskop trakastih temelja, zatim potkopa, tunela, i sl.,

• na većoj duljini kopa po mjerama isti ili nepromjenjlivi

poprečni presjek iskopa,

plošni iskopi - primjerice: iskopi humusa i trošnog tla, iskopi većih graĎevinskih jama, široki iskopi u šljunčarama, kamenolomima, glinokopima i sl.,

• površina iskopa znatno je veća od dubine iskopa,

skučeni (“točkasti”) iskopi - primjerice: iskopi temelja samaca, “šahtova”, zatim iskopi manjih graĎevinskih jama,

složeni iskopi od navedenih - primjerice: iskopi predusjeka, usjeka i zasjeka, iskopi velikih kanala i sl.

20

Iskop tla i/ili stijene, kao tehnički i tehnološki postupak ili

zahvat za sebe, u načelu može biti dvojak –

ili ručni iskop tla i/ili stijene pomoću uobičajenih

(“primitivnih” , “povijesnih”) ručnih alata

iskop tla: lopate, motike, trnokopi (“krampovi”)

iskop stijene: željezne motke (“pajseri”, “čuskije”)

ili (mehanizirani) strojni iskop tla i/ili stijene

iskop tla: sve vrste postupaka, alata i pripadnih

strojeva za zemljane radove (bageri, dozeri ...)

iskop stijena male čvrstoće, tanke slojevitosti i/ili

velike raspucalosti, primjenom (uprošćenog)

“fizikalnog” postupka (prethodnog ili istovremenog)

razaranja stijene

– otkidanje (udar),

– oranje (ripanje, rijanje),

– struganje (glodanje) itd.,

nastavak

21

nastavak:

iskop stijene u užem smislu (iskop u stijenskom masivu)

iskop stijene strojnim putem nakon prethodnog

miniranja radi njezina pretvaranja u razmjerno sipki materijal pri čemu nakon miniranja slijedi

strojni iskop stijene kao tla u užem smislu:

• iskop stijene strojnim putem nakon

njezinog prethodnog djelomičnog miniranja

(rastresanje stijenskog masiva miniranjem

do popuštanja)

– iskop onih vrste stijena kod kojih je to moguće zbog njihove geološka makrostruktura (tanka uslojenost, izražena ili vidljiva velika raspucalost) te slabija fizičko-mehanička obilježja (mala do srednje mala tvrdoća, čvrstoća i žilavost),

• iskop stijene strojnim putem nakon

cjelovitog (potpunog) miniranja (potpuno

lomljenje stijenskog masiva)

– iskop homogenih stijena ili stijena debele do vrlo debele uslojenosti pomoću eksploziva.

12.3.2011

8

22

Površinski (nadzemni, otvoreni) strojni iskop -

bilo koje vrste tla,

nekih trošnih stijena u tlo (primjerice glinoviti sedimenti, lapori, laporoviti vapnenci, stijene hetrogenih litoloških stava, fliševi i flišolike geološke tvorevine, siltiti)

prethodno minirane stijene,

moguć je na tri osnovna načina -

dozerski iskop (iskop dozerima, dozer-utovarivačima, dozer-skrejperima)

masovni iskop struganjem te istovremeni transport iskopanog sipkog materijala guranjem na gomilanje i/ili razastiranje,

bagerski iskop (iskop bagerima, rovokopačima –“trenčerima”, strojevima s otkopnim krakom)

različite tehnike kopanja (ovisno u veličini i obliku prostora iskopa, vrsti i stanju materijala koji se kopa te o vrsti otkopnog alata) kao i transport (prijenos ili dodavanje) otkopanog materijala bilo na odlaganje bilo u neko transportno sredstvo,

skrejperski iskop (iskop skrejperima)

23

DOZERI

(DOZER-UTOVARIVAČ)

- DOZERSKI ISKOP -

24

U-nož – iskoposnovni noževi dozera

ravni nož –

“laki” iskop,

razastiranje,

dozer

gusjeničar

način rada dozera - gusjeničara

12.3.2011

9

25

26

dozer gusjeničar –

osnovni i pomoćni radni ureĎaji i alati, vrste gusjenica

27

noževi dozera

12.3.2011

10

28

dozer gusjeničar –

radovi iskopa –zemljani

materijali

29

dozer gusjeničar –

radovi iskopa – miješani

i kameni materijali

30

dozer gusjeničar – radovi razastiranja

12.3.2011

11

31

dozer gusjeničar –

osnovni pomoćni ureĎaj

i alat – “riper” (rijač)

32

33

dozer gusjeničar – radni ciklus pri iskopu

12.3.2011

12

34

35

36

dozer

na

kotačima

(dozer -

utovarivač na

kotačima

samohodni valjak

dozer

12.3.2011

13

37

dozer –utovarivač

gusjeničar –

iskop, utovar, prijenos

38

dozer –utovarivač gusjeničar – iskop, utovar, prijenos

39

SKREJPERI

(DOZER-SKREJPER)

12.3.2011

14

40

skrejperi skrejper s elevatorom

skrejperi s jednim

pogonskim motorom i

bez elevators

skrejperi s dva

pogonska motora i bez

elavatora

41

skrejperi – način rada

skrejper s elevatorom skrejper s elevatorom

42

12.3.2011

15

43

skrejperi – područje rada tj.t

ransporta (prijevoza) materijala

44

dozer -skrejper

45

dozer -skrejper – način rada

12.3.2011

16

46

STRUGANJE STIJENE

(GLODALICE)

47

odreĎena vrsta i tip

glodalice

48

odreĎena

vrsta i tip glodalice

12.3.2011

17

49

odreĎena

vrsta i tip

glodalice

50

odreĎene

vrste i tipovi

glodalica

51

12.3.2011

18

52

odreĎena

vrsta i tip glodalice

53

54

BAGERI

(BAGERSKI ISKOP)

(jaružala?, gliboderi?, rovokopači?,

engl.: excavators, shovels; njem.: Bagger)

12.3.2011

19

55

Bageri su vrsta najviše rabljenih tehničkih

sredstva u graditeljstvu općenito:

obuhvaćaju široki raspon različitih oblika graĎevinskih strojeva i slične strojno tehnološke opreme razmjerno različite radne koncepcije i tomu pripadne konstrukcije namjenjenih prvenstveno za

iskop i utovar (oblik transporta) te

oblikovanje i planiranje svih vrsta zemljanih

(ne/koherentnih)) i kamenih materijala (svih

vrsta tla i čvrste stijene)

univerzalni građevinski strojevi koji se rabe takoĎer kao podvozje i pogon ostale tehnološke opreme za potrebe graĎenja:

nosači radnih postolja,

dizalice,

oprema za izvedbu pilota,

oprema za izvedbu zavjesa ......

56

Bageri

strojevi i slična strojno-tehnološka oprema za iskoptla i stijene (trošne, meke, prethodno minirane čvrste i tvrde stijene) koji izvode -

u pogledu smjera iskopa -

vodoravni iskop,

uspravni

složeni (kosi) iskop,

uvjeta rada te vrste i vlažnosti materijala -

iskop u suhom materijalu,

iskop u mokrom materijalu zasićenom

vodom

iskop u vodi odnosno pod vodom,

način rada u prostoru i vremenu na --

strojeve za ciklički iskop (iskop u ciklusima)

strojeve za neprekidni (kontinuirani iskop)

57

Bageri se dijele na više načina. Temeljna podjela bagera –

(standardne građevinske) bagere s jednim

krakom ili strijelom i jednom lopatom (ciklički način rada),

bagere sa više lopata ili košara ili vjedrica koji rade (kopaju) kontinurano:

bageri vjedričari

dio bagerima vjedričarima sličnih rovokopača za

iskope u tlu

bagere bez lopata ili vjedrica koji takoĎer rade (kopaju) kontinuirano:

drenoplagači, bageri sisavci ili refuleri,

dio rovokopača za iskop u stijeni,

strojevi sa otkopnim krakom,

“kabel-bageri” (bageri-žičare).

12.3.2011

20

58

Bageri mogu biti “smješteni” na –

podvozju sa gusjenicama (bageri gusjeničari)

kotačima

vagonskom podvozju na tračnicama

nekom plovilu (plovni bageri).

59

Standardni građevni bageri - uobičajeni tipični bageri sa jednim krakom i žlicom. Obuvaćaju –

podvozje sa uređajima za kretanje

(gusjenice, kotači)

na kojem se nalazi u punom krugu okretno postolje koje nosi

pogonske motore, opremu prijenosa,

upravljačku kabinu te

krak ili strijelu s

• lopatom (vedricom, košarom) ili

• nekim drugim alatom.

koji se u smislu prijenosa pogonske energije na radni dio (lopatu, neki drugi alat) dijele na -

mehaničke bagere sajlaše (gibanje kraka i žlice bagera izvodi se pomoću čelične užadi) hidraulične bagere (svi mehanizmi prijenosa i rada alata hidraulučnim putem pomoću ulja pod visokim pritiskom).

60

Bageri sajlaši (egl. rope operated excavators, njem.

Seilbagger) vrsta bagera

uglavnom na gusjenicama (rijetko kotačima) ili

na nekom plovilu (plovni bageri)

kod kojih se gibanje i rad kraka i košare ili lopate izvodi pomoću čelične užadi. Dijele se u dvije podgrupe:

dreglajni (egl. draglines, rabe se uglavnom za

masovni iskop iz vode sa kopna ili sa plovila) sa

krutom nepromjenjljivom strijelom (krakom) koji

mogu imati-

ili povlačnu (tzv. skrejpersku) košaru

ili zahvatnu lopatu (tzv. grajfer).

veliki bageri sajlaši sa dvodjelnim zglobno vezanim

krakom (rabe se danas uglavnom još samo u velikim

kamenolomima ali najviše u rudarstvu) s uglavnom

pročelnom ili utovarnom lopatom.

12.3.2011

21

61

dreglajn – skrejperska košara

62

dreglajn – skrejperska

košara

63

12.3.2011

22

64

dreglajn -grajfer

65

dreglajn -

grajfer

66

grajferi

12.3.2011

23

67

dreglajn –

univerzalni

graĎevinski

stroj

dreglajn

–

dizalica

68

bageri sajlaši s

• dvodjelnim

zglobno vezanim

krakom

• pročelnom ili

utovarnom

lopatom

69

kabel-bageri (bageri-žičare)

12.3.2011

24

70

Hidraulučni bageri(engl. hydraulic excavators, njem. Hydraulik-bagger)

71

Hidraulučni bageri (engl. hydraulic excavators, njem. Hydraulik-bagger)

standardni univerzalni građevinski strojevi sa

hidraulučnim transmisijom pogonske u radnu

energiju.

najviše i najčešće rabljena tehnička sredstva u

graditeljstvu -

hidraulični bageri gusjeničare sa lomljivim

krakom i jednom lopatom (engl. hydraulic excavator crawler-moutend, njem. Hydraulik-Raupenbagger).

Lopata hidrauličnih bagera može biti

pročelna ili utovarna lopata (engl. loading

shovel),

dubinska ili iskopna lopata (engl. backhoe) i

zahvatna lopata (tzv. grajfer).

72

Hidraulučni

bageri (engl.

hydraulic

excavators,

njem. Hydraulik-

bagger)

12.3.2011

25

73

Hidraulučni

bageri

(engl.

hydraulic

excavators,

njem.

Hydraulik-

bagger)

74

Hidraulučni bageri – regulacijski sustav upravljanja i

kontrole rada bagera (kompjutor + hidralični pogon)

75

Hidraulučni bageri – regulacijski sustav upravljanja i

kontrole rada bagera (kompjutor + hidralični pogon)

12.3.2011

26

76

Hidraulučni bageri –upravljanje i

kontrola rada bagera

77

pročelna ili

utovarna lopata

(engl. loading

shovel)

podvozje -

gusjenice

dubinska ili

iskopna lopata

(engl. backhoe)

podvozje –

kotači)

78

dubinska ili iskopna lopata

(engl. backhoe)

12.3.2011

27

79

dubinske

ili

iskopne

lopate

80

dubinska ili iskopna lopata

(engl. backhoe)

81

Primjer razrade (prostorne organizacije) nekog

iskopa u dubinu pomoću hidraličnog bagera

gusjeničara s dubinskom lopatom;

iskop dijela 1 započinje u smjeru X→Y (položaj

bagera A→B) kako bi stranica iskopa bila

izvedena uspravno, zatim slijedi iskop dijelova 11-

11 iz položaja bagera C→D; zatim slijedi iskop

dijela 12 u smjeru U → V iz položaja bagera E itd.

(izvor: The demo book, Demonstrating equipment end methods of operation,

Indistrial training center, Sales Training, John Deer)

12.3.2011

28

82

OPTIMALIZACIJA LOGISTIKE GRAĐENJA – POKRETAČ

(UZROK, POVOD) RAZVOJA NOVIH TEHNIKA I TEHNOLOGIJA

GRAĐENJAprimjer: produženi krakovi bagera

83

pročelna

ili

utovarna

lopata

(engl.

loading

shovel)

84

pročelna ili utovarna lopata (engl. loading shovel)

12.3.2011

29

85

zahvatna

lopata

(“grajfer”)

86

zahvatne

lopate

(“grajferi”

i “polip”)

87

zahvatna lopata

(“grajferi”) na

kamionskom

podvozju “UNIMOG”

zahvatna

lopata

(“grajferi) na

plvnom bageru

– bager na

pontonu

12.3.2011

30

88

Hidraulični minibageri

su slične ali umanjene konstrukcije velikih bagera gusjeničara za iskop manjih količina zemljanih materijala malih gradilišta koje često nazivaju mehaničke lopate.

89

Teleskopski bageri – bager s teleskopskom

produžnom strijelom ili krakom (engl. hydraulic

telescopic excavator, njem. Hydraulik-Teleskop-Bagger).

90

autobageri -

bageri na

kamionskom

podvozju

najčešće

opremljeni sa

teleskopskim

krakom.

12.3.2011

31

91

Hidraulični bageri -skakavci

92

93

Bageri vjedričari (engl. bucket excavators, njem. Eimerbagger)

bageri vjedričari na tračnicama ili gusjenicama (koriste se u glinokopima i šljunčarama )

plovni bageri vjedričari (koriste se u vodogradnji na održavanju vodotoka) rovokopači ili trenčeri s vjedricama za

iskop rovova u sraslom tlu.

koji svi

imaju više vjedrica na nosivom kraku čime

omogućavaju kontinuirani iskop prirodno usitnjenih koherentnih i nekoherentnih aluvijalnih materijala.

Dijele se na -

bagere vjedričare sa lancem vjedrica (engl. bucket chain dredger, njem. Eimerkettenbagger)

bagere vjedričare sa kolom vjedrica (engl. bucket wheel excavator, njem. Schaufelradbaggerbagger).

12.3.2011

32

94

bageri vjedričari s

lancem vjedrica

(engl. bucket chain

dredger, bucket

chain excavator,

njem.

Eimerkettenbagger)

95

bageri vjedričari s lancem

vjedrica

96

Plovni bageri (engl. dredgers, njem. Scwimmbagger)

su svi razni oblici i vrste bagera na plovilu (može biti sa ili bez vlastitih motora za kretanje odnosno sa tegljačem) ili bagera na brodu:

standardni građevinski bageri sa jednim

krakom i žlicom posebice prilagođenih za rad

sa plovila,

bageri vjedričari,

portalni plovni bageri sa zahvatnom žlicom (grajfer) za iskop aluvijalnih kamenih materijala iz duboke vode

bageri refuleri bez žlice.

Sastavni dio plovnih bagera je oprema za transport iskopanog materijala na kopno (ukoliko ne tovare neko drugo plovilo):

plovne transportne trake ili

ploveći cjevovodi

sa uređajem za odvajanje vode kod izlaza transportne trake ili cijevi na kopnu.

12.3.2011

33

97

standardni

graĎevinski bageri sa

jednim krakom i

žlicom posebice

prilagoĎenih za rad sa

plovila

98

plovni

bageri sa

zahvatnom

žlicom

(grajfer)

99

plovni bageri

sa zahvatnom

žlicom (grajfer)

12.3.2011

34

100

portalni plovni bageri sa

zahvatnom košarom (grajfer)

101

plovni bageri vjedričari

102

Refuleri (engl. suction dredgers, njem. Saugbagger)

ili plovni bageri-sisavaci (podvodni iskop izvode

usisavanjem materijala sa dna pomoću posebnih cijevi).

Sastavni dijelovi:

•kompresor:

•usisavanje materijala omogućava potlak na

posebice oblikovanom usisnom dijelu cijevi koji stvara tamo dovedeni stlačeni zrak.

•posebne crpke za izvlačenje mješavine vode i

iskopanog kamenog materijala

•ploveći cjevovod za transport transport iskopa na

kopno preko vode (ili ploveće transportne trake),

•uređaj za izdvajanje vode.

12.3.2011

35

103

Refuleri (engl. suction

dredgers, njem. Saugbagger)

ili plovni bageri-sisavaci

104

uređaj za izdvajanje vode

105

Refuleri (engl. suction

dredgers, njem. Saugbagger)

ili plovni bageri-sisavaci

12.3.2011

36

106

Refuleri (engl.

suction dredgers,

njem. Saugbagger)

ili plovni bageri-

sisavaci – jezero

Jarun

107

Refuleri (engl. suction

dredgers, njem. Saugbagger)

ili plovni bageri-sisavaci

108

Refuler (engl.

suction dredgers,

njem.

Saugbagger)

ili plovni bager-

sisavac s krakom

za struganjue

mulja s dna

12.3.2011

37

109

UREĐAJI I ALATI

(HIDRAULIČNIH)

BAGERA

110

udarni

čekići

111

bageri s

udarnim

čekićima

12.3.2011

38

112

Učinak udarnih čekića pri iskopu tvrdog pješčenjka (kao

vrste prosječne stijene za iskop udarom) prema prospektu tvrtke NPK

masa udarnog

čekića sa dlijetom

(kg)

broj udara u

minuti

učinak (m3 / 8 sati)

pri iskopu stijene

(rastresito)

240 45 - 65 10 - 20

410 50 - 80 20 - 30

505 30 - 50 80 - 140

585 45 - 140 100 - 230

785 100 - 150 120 - 280

940 150 - 200 250 – 380

1.200 155 - 210 350 - 500

1.500 175 - 225 450 - 610

1.860 200 - 260 550 - 720

2.550 250 - 300 880 - 1100

113

ureĎaj za struganja (otkopna

rotacijska glava, glodalica,

“freza”) na kraku bagera

114

Primjer bagerske

«glodalice» snage

rezanja 170–215 kW,

okretne glave mase 2,5 t,

promjera 0,85 m i širine

1,35 m, sa 96 šiljaka na

galvi, brzine rezanaja

odnosno paranja 3–3,2

m/sec pri 60-80 okretaja

glave u minuti, za iskop

stijene tlačne čvrstoće do

najviše 55 Mpa (izvor:

http://www.ibstec.de)

ureĎaj za struganja

(otkopna rotacijska

glava, glodalica,

“freza”) na kraku

bagera

12.3.2011

39

115

otkopne rotirajuće glave, glodalica,

“freze” s dlijetima (picks)

116

Tehnički podci o dodatnim bagerskim «glodalicama» odnosno

rotirajućim otkopnim glavama

masa

bagera

t 7 - 15 15 – 25 25 - 35 30 - 40 40 - 60

masa glave t 0,7 1,3 1,8 2,5 4,2

promjer

glave

m oko 0,5 oko 0,6 oko 0,7 oko 0,8 oko 0,9

širina glave m oko

1,00

oko

1,15

oko

1,25

oko

1,35

oko

1,75

broj

okretaja

o/min oko 40 oko 80 oko 90 oko 50 oko 45

okretni

moment

kNm oko

7.000

oko 10 oko 14 oko 30 oko 45

sila rezanja kN oko 25 oko 35 oko 45 80 105

uporaba u

stijeni

tlačne

čvrstoće

MPa do 20 do 40 do 60 do 80 do 100

117

otkopna

rotirajuća

glave

12.3.2011

40

118

119

Odnos radnih učinaka rezanja odnosno

glodanja (net. cutting capacity u m3/h

= m3/sat) i tlačne čvrstoće stijene

(compressive strenght σd u Mpa)

dodatnih bagerskih «glodalica»

određenog proizvodnog programa

tvrtke Eickhoff i to «glodalica» tipa

ETH 30 (najmanja masa bagera 20 t,

masa rotirajuće glave 1,73 t, broj

pikova 60, promjer glave 67 cm, širina

glave 122 cm, broj okretaja glave 75-95

o/min, brzina kretanja pojedinog pika

prilikom okretanja glave 2,6-3,3 m/sek,

okretni moment 13 kNm, sila rezanja

40 t), ETH 50 (najmanja masa bagera

30 t, masa rotirajuće glave 2,78 t, broj

pikova 76, promjer glave 75 cm, širina

glave oko 150 cm, broj okretaja glave

60-90 o/min, brzina kretanja pojedinog

pika prilikom okretanja glave 2,3-3,5

m/sek, okretni moment 23 kNm, sila

rezanja 60 t) i ETH 200 (najmanja

masa bagera 60 t, masa rotirajuće glave

7,65 t, broj pikova 152, promjer glave

110 cm, širina glave 198 cm, broj

okretaja glave 52-72 o/min, brzina

kretanja pojedinog pika prilikom

okretanja glave 3,0-4,2 m/sek, okretni

moment 50 kNm, sila rezanja 120 t)

(izvor «Eickhoff Hydraulic Milling

Cutters of the ETH series»).Vidi se

veliki raspon učinka za pojedini tip

«glodalice» u odnosu na tlačnu

čvrstoću stijene

120

kružna sita u

okviru

otkopne –

dubinske

lopate bagera

12.3.2011

41

121

UREĐAJ NA STANDARDNIM GRAĐEVINSKIM

STROJEVIMA (PRIMJER BAGER)

Uređaj na bagerskom kraku

(može biti i na manjem

utovarivaču na kotačima) u

kojem se osim rešetanja

izvodi usitnjavanje

(gnječenje, mljevenje) i

miješanje materijala

Sitan materijal propada kroz prostor između zubiju osovina a krupan “pliva”

iznad i pomalo se “glođe” odnosno smanjuje dok ne propadne kao usitnjen

na zadanu mjeru. Ovaj uređaj je tako složen da drobi ono što se mora drobiti

(krti materijal) a gnječi na manju mjeru ono što se dade gnječiti (žilavi, plastični

materijal).

122

prethodno usitnjavanje iskopanog materijala ureĎajem za

drobljenje na kraku bagera

123

Prethodno drobljenje iskopanog materijala s čeljusnom

drobilicom na kraku bagera

12.3.2011

42

124

mješalica za beton na

kraku bagera

ureĎaj za sabijanje

(vibroploča) na kraku

bagera

125

transportni ureĎaji na bagerima

126

ROVOKOPAČI (TRENČERI,

DRENOPOLAGAČI)

(engl. trenchers, njem. Grabenbagger, Grabenfraese)

12.3.2011

43

127

rovokopači

(trenčeri) s

kolom

rovokopači

(trenčeri) s

lancem

128

rovokopači

(trenčeri) s

lancem

šiljaka

129

rovokopač

(trenčer) s

lancem

šiljaka

12.3.2011

44

130

rovokopači (trenčeri) s kolom

vjedrica (laki iskop) ili šiljaka

(tvrdi iskop)

131

rovokopači

(trenčeri) s

kolom šiljaka

(tvrdi iskop)

132

trenčer s

lancem šiljaka

na bagerskom

kraku

“kombinirke” ili

kao uređaj

traktora

12.3.2011

45

133

Učinak iskopa rovokopača ili trenčera u ovisnosti o

tvrdoći i tlačnoj čvrstoći stijene te o mjerama rova koji

se kopa

Tvrdoća

stijene po

Mhosu

Tlačna

čvrstoća

(Mpa)

Širina *

visina

(cm)

Učinak

(m3/sat)

3 15 - 30 60 x 270 100 - 110

3 - 3,5 40 – 55 60 x 210 30 - 45

3,5 80 – 115 52 x 270 25 - 30

7 60 24 x 270 10 - 20

5,5 - 7 40 – 80 45 x 240 20 - 25

134

Učinak iskopa odreĎenog trenčera nazivne snage oko

350 kW i snage rezanja od 115 do 230 kW te mase oko 70

tona

Vrsta stijene Tlačna

čvrstoća

(Mpa)

Učinak

(m3/sat)

tvrdi laporu s većim

sadržajem kvarcita

80 do 100 oko 60

vapnenca do 100 oko 50

pješčenjak i profirni bazaltu 40 do 60 oko 20

tvrdom laporu i pješčenjaku 80 do 150 12 do 15

ugljen s 50% glinenog

škriljevca

40 do 60 oko 25

lapor sa željeznom rudom 30 do 50 25 do 50

pješčenjak 30 do 50 oko 35

135

Utrošak šiljaka za struganje («pikova»)

Vrsta stijene Tlačna

čvrstoća (Mpa)

Utrošak šiljaka za

struganje («pikova»)

glina 5 1 na oko 200 m3 iskopa

pjeskoviti

lapor

20 1 na oko 50 m3 iskopa

lapor 40 1 na oko 30 m3 iskopa

glineni

škriljac

50 1 na oko 25 m3 iskopa

krupnozrni

pješčenjak

50 1 na oko 5 m3 iskopa

gips 55 1 na oko 25 m3 iskopa

lapor 60 1 na oko 15 m3 iskopa

lapor/alverit 80 1 na oko 5 m3 iskopa