03 baze podataka - er dijagrami3 relacioni model brind ime 75/01 marko 22/02 petar 156/03 milan...
TRANSCRIPT
1
Baze podataka
Relacioni model
2
Relacioni model
� Osnovne karakteristike:� Sve se predstavlja relacijama (tabelama)� Zasniva se na strogoj matematičkoj teoriji� Minimalna redudansa podataka� Jednostavno ažuriranje podataka� Izbegnute su anomalije ažuriranja� Redosled kolona i redova ne utiče na informacioni sadržaj tabele
� Ne mogu da egzistiraju dva identična reda (rekorda) u jednoj tabeli
� Svaki red se može jednoznačno odrediti (postoji primarni ključ)
3
Relacioni model
BrInd Ime
75/01 Marko
22/02 Petar
156/03 Milan
112/02 Dragan
Student
SifK Naziv
001 Računovodstvo
002 Baze podataka
003 Osnove finansija
004 Poslovna informatika
Knjiga
005 Marketing
Tabela, sa svojim atributima, je osnovni objekat relacione baze podataka
4
Relacioni model
� Suština relacionog modela je da se i klase objekata i klase veza izmeñu objekata predstavljaju na jedinstven način, tj. preko tabela.
� Nije od značaja gde i kako su smeštene tabele
� RBP se sastoji iz više tabela. Tabele su povezane ključevima
� Informacija iz RBP se dobija postavljanjem upita
5
Relacioni model
STUDENT (BrInd , Ime) KNJIGA (SifK , Naziv)
DRŽI (BrInd, SifK , Datum)
Strani ključ relacije Drži koji pokazuje na primarni ključrelacije Student
Strani ključ relacije Drži koji pokazuje na primarni ključrelacije Knjiga
6
Relacioni model
� Svaka tabela mora da ima:� Ime ili naziv tabele,� Spisak atributa i� Vrednosti atributa (podaci upisani u
polja)
-------------------------------
Kumodraška 145
GDFPIIvanovićIvanaIII-5/04
Danijelova 22
GDFPIJovanovićJovan224/02
Požeška 2PPFPIMarkovićMarko123/03
AdresaSmerFakultetPrezimeImeBrInd
STUDENT
7
Relacioni model
..................... Slog ili zapis ili n-torka ......................
Podatak u polju
Atribut 5Atribut 4Atribut 3Atribut 2Atribut 1
Naziv tabele
slogovi
kolone
8
Relacioni model podataka
� Relacioni model podataka predstavljateorijsku osnovu za baze podataka relacionog tipa
� Razmatraju se sledeće komponente relacionog modela podataka:� Strukturna komponenta – predstava podataka
� Integritetska komponenta – zaštita podataka
� Manipulativna komponenta – manipulisanje podacima
9
Atributi
� Imenovana vrsta svojstva (osobina entiteta)� Prost atribut (simple) - ne može se rastavljati na
delove bez gubitka svakog značenja – atomska vrednost.
� Složen atribut (composite) se sastoji od više prostih atributa. Može se rastaviti na jednostavnije.
Adresa
GradPoštanskibroj
BrojUlica
10
Atributi
� Pri projektovanju IS, treba pažljivo birati atribute, u skladu sa potrebama
� Primer:STUDENT (BrInd, Ime, Prezime, DatRodjenja,
Adresa, Telefon,...)� DatumRodjenja – sa namerom posedovanja podatka
o starosti svakog službenika – dobar izbor atributa (informacija se može izračunati)
� GodineStarosti – loš izbor atributa – zahtevalo bi se svakodnevno ažuriranje BP
11
Atributi
� Skup svih mogućih vrednosti nekog atributa Ai naziva se domenom tog atributa i označava se sa Di ili Dom(Ai)
� Domen - tip podataka u programiranju� Jedan domen za više atributa. Obrnuto ne.� Primeri:
� Atribut: Visina (cm)D1: skup celih pozitivnih brojeva
� Atribut: NazivKnjigeD2: skup svih različitih naslova knjiga
� Atribut: BojaD3: {“žut”,”crven”,”zelen”,”plav”}
12
Šema relacije
� Šema relacije R je konačan skup atributa {Ai} i konačan skup {O} ograničenja nad vrednostima tih atributa.
� Ograničenja: atributi ne mogu uzimati bilo koje vrednosti
� Podrazumeva se da kada su zadati atributi, zadati su i njihovi domeni
� Bitne osobine šeme relacije:� Nazivi atributa moraju biti različiti - unikatnost � Redosled atributa nije bitan � Šema relacije mora da sadrži bar jedan atribut
13
Šema relacije
� Šema relacije se zapisuje:R(A1, A2, ... AN),Ai - atributiN – broj atributa
� Primer: Šema relacije koja predstavlja jednu klasu (klasa studenata):STUDENT (BrInd,Ime)
� Šemom relacije se predstavljaju svojstva klase objekata ili veza nekog sistema
� Šema relacije može da se tumači i kao definicija strukture neke datoteke.
14
Relacija
� Relaciji u praksi odgovara jedna datoteka� Svakoj n-torki odgovara jedan slog te datoteke� Slogovi u datoteci su zapisani u odreñenom
redosledu, najčešće po redosledu unošenja� Primer: STUDENT (BrInd,Ime)
student ( BrInd Ime )123/02 J.Jankovic11/03 P.Petrovic151/02 J.JovanovicIII-15/04 M.Markovic
relacija
šema relacije
15
Terminologija
Skup dozvoljenih vrednosti za podatke u kolonama
Domen
Broj kolona u tabeliStepen relacije
Broj redova u tabeliKardinalnost relacije
Red podataka u tabeliInstanca (n-torka)
Naziv kolone u tabeliAtribut
Pojedinačna tabelaRelacija
Skup tabelaRelaciona BP
Terminologija - tabeleTerminologija - RBP
16
NULL vrednost
� Vrednost NULL – univerzalnog tipa, primenjiva za atribute bilo kakvih domena
� U praksi postoje situacije kada u relacije unosimo n-torke za koje su vrednosti nekih atributa nepoznate u tom trenutku. Postoje dva sličaja:1. Vrednost postoji, ali nije poznata u trenutku unosa n-torke. Npr. kod upisa studenata unosimo sve podatke izuzev podataka o telefonu, koji se može i naknadno uneti.STUDENT (BrInd,Ime,Prezime,Telefon)� Posledica trenutnog nepoznavanja vrednosti nekog atributa, i naknadno se može uneti
17
NULL vrednost
2. Ta vrednost je nedefinisana, nema smisla. Npr. Ako je zadata šema relacije:STUDENT (BrInd,Ime,Prezime,Telefon,Smer) Ne može se uneti smer za studente 1. i 2. godine, jer se naknadno opredeljuju za nega.� Navedeni problem je posledica odabrane
strukture šeme relacije
18
NULL vrednost
� Pri projektovanju IS pažljivo birati šeme relacija – da bi se izbegao unos prevelikog broja vrednosti NULL (racionalnost)
� Primer: Šema relacije Službenik i uvoñenje atributa madaljaSlužbenik (JMBG,Ime,...,Medalja,...)
� Za većinu službenika na tom mestu bi ostalo prazno mesto sa vrednošću NULL
• Rešenje problema: kreiranje nove šeme relacije Odlikovanja (JMBG,Medalja)
• Nova relacija bi bila potpuno popunjena, a preko atributa JMBG bila bi “povezana” sa šemom relacije Službenik
19
Šema RBP
� Osnovni pojmovi relacionog modela podataka: atribut, domen, šema relacije i relacija.
� Šema relacione BP – prvi izvedeni pojam relacionog modela podataka.
� Šema relacione BP je konačan skup šema relacija {Ri} i konačan skup U ograničenja koja važe izmeñu njih.
� Skup ograničenja U uključuje samo ograničenja koja važe izmeñu pojedinih šema relacija. Ograničenja Oi su uključena kroz relacije (ograničenja nad atributima)
20
Šema RBP
� Šema relacije predstavlja definiciju relacije. Po analogiji, šema relacione BP predstavlja definiciju relacione BP.
� Primer: sistem Biblioteka ima sledeću strukturnu komponentu šeme relacione BP (svakoj klasi odgovara jedna šema relacije):
Objekti:
Student(BrInd,Ime)Student(BrInd,Ime)
Knjiga(SifK)Knjiga(SifK)
Naslov(SifN,Naziv)Naslov(SifN,Naziv)
Autor(SifA,Ime)Autor(SifA,Ime)
Veze:
Drzi(SifK,BrInd,Datum)Drzi(SifK,BrInd,Datum)
Sadrzi(SifK,SifN)Sadrzi(SifK,SifN)
Je_autor(SifA,SifN,Koji)Je_autor(SifA,SifN,Koji)
21
Relaciona BP
� Relaciona BP je drugi izvedeni pojam u okviru relacionog modela podataka.
� Definicija: Relaciona baza podataka BP je konačan skup relacija {ri} nad šemom relacione BP {Ri}
� Nad šemom relacione baze podataka Biblioteka imamo sledeću relacionu bazu podataka biblioteka (svojim sadržajem predstavlja stanje sistema biblioteka u jednom trenutku)
22
Primer: RBP biblioteka- objekti -
Student (BrInd, Ime )
75/00 M.Marković
122/03 D.Ivanović
5/01 P.Jovanović
175/01 R.Savić
Autor (SifA, Ime )
AP0 A.Popovic
IT0 I.Todorovic
AP1 A.Petrovic
JN0 J.Nikolic
DM0 D.Markovic
ZP0 Z.Petrovic
23
Primer: RBP biblioteka- objekti -
Knjiga (SifK)
001
002
003
004
005
006
007
008
009
Naslov (SifN, Naziv )RBP0 Relacione baze podataka
FT00 Finansijska tržišta
PI00 Poslovna informatika
OS00 Osnove finansija
24
Primer: RBP biblioteka- veze -
Drži (SifK, BrInd, Datum )001 JJ0 10.11.03
002 PP0 01.06.04
004 JJ0 15.03.05
001 RBP0
002 RBP0
003 FT00
004 PI00
005 PI00
006 PI00
007 OS0
008 OS0
009 OS0
Sadrži (SifK, SifN )
Je_autor (SifA, SifN, Koji )AP0 RBP0 1
JN0 RBP0 2
DM0 FT00 1
ZP0 PI00 1
DM0 PI00 2
AP1 OS00 1
IT0 OS00 2
ZP0 OS00 3
25
Relaciona BP
� Relaciona BP je konačan skup relacija� Svaka relacija ima svoju šemu� Svaka relacija ima svoje instance (n-torke) tj. telo
� Nazivi relacija moraju biti različiti� U jednoj relaciji imena atributa moraju biti
različita
26
Integritetskakomponenta
� Služi za predstavljanje ograničenja koja važe nad podacima, odnosno nad vrednostima pojedinih atributa.
� Ta ograničenja se po prirodi mogu podeliti u tri grupe:
� Identifikacioni (egzistencijalni) integritet� Funkcionalne zavisnosti� Referencijalni integritet
27
Integritetskakomponenta
1. Ograničenja koja proizilaze iz zahteva unikatnosti n-torki u relacijama. Nazivaju se identifikacionim ili egzistencijalnim integritetom.• U jednoj relaciji ne mogu da postoje dve iste n-torke
28
Integritetskakomponenta
2. Ograničenja koja se eksplicitno zadaju preko skupova ograničenja Oi u okviru šema relacija Ri. • Takva ograničenja su posledica ograničenja koja
važe nad svojstvima u realnom sistemu • Teorija funkcionalnih zavisnosti i normalne
forme
29
Integritetskakomponenta
3. Ograničenja koja uključuju atribute koji se nalaze u različitim relacijama i koja se zadaju preko skupa ograničenja U u okviru šeme relacione BP. • Takva ograničenja se nazivaju referencijalnim
integritetom
30
Primarni ključ- primeri -
� Student(BrInd,Ime) � Drzi(SifK,BrInd,Datum)� Knjiga(SifK,SifN) � Autor(SifA,Ime)� Naslov(SifN, Naziv) � Je_autor(SifA,SifN,Koji)
31
Strani (spoljni) ključ
� Dosadašnji ključevi su definisani unutar jedne Relacije. Za strani ključneophodne su dve Relacije
� Primer:�NASLOV(SIFN,NAZIV,SIFO)
OBLAST(SIFO,NAZIV) strani ključ
32
Ključevi- primeri -
� Student (BrInd,Ime)� Knjiga(SifK,SifN)� Naslov(SifN,Naziv,SifO)� Oblast(SifO,Naziv)� Autor(SifA,Ime)� Pozajmica(SifP,BrInd,Dana)� Rezervacija(SifN,BrInd,Datum)� Drzi(SifK,BrInd,Datum)� Je_autor(SifA,SifN,Koji)
� Jedna šema relacije može da sadrži više stranih ključeva� Strani ključ može biti u sastavu primarnog ključa� Strani ključ može istovremeno biti i primarni ključ u celini
33
Ključevi- primeri -
Primer 1:� Radnik(SifR,Ime,Adresa,SifNad)� Pretpostavka: svaki radnik ima samo jednog nadreñenog
� Sve se dešava unutar jedne šeme relacije koja sadrži oba učesnika u vezi “strani ključ –primarni ključ”
Primer 2:Osoba(JMBG, Ime, Adresa,...)Brak(JMBG1, JMBG2, Datum_venčanja)
34
Identifikacioni integritet
� Identifikacioni integritet proizilazi iz osobina unikatnosti n-torki u relaciji i svodi se na formulaciju odgovarajućeg uslova
� Uslov identifikacionog integriteta: Ni jedan atribut šeme relacije R koji je u sastavu primarnog ključa nikada ne sme imati NULL vrednost u relaciji r.
� Ukoliko ovo ne bi bilo ispunjeno, može nastupiti situacija da dve ili više n-torki u relaciji postanu identične
35
Identifikacioni integritet
� Primer:Je_autor (SifA SifN Koji)
....................................AP0 RBP0 1AP0 PI00 1
� Ako bi se dozvolilo da npr. SifN uzme vrednost NULLJe_autor (SifA SifN Koji)
....................................AP0 NULL 1AP0 NULL 1
� Dobile bi se dve identične n-torke što je nedozvoljeno u relacionom modelu.
36
Referencijalni integritet
� Suština referencijalnog integriteta je u ograničavanju vrednosti stranog ključa.
� Uslov referencijalnog integriteta: Svaki podskup atributa šeme relacije R koji predstavlja strani ključ može u relaciji r imati:� ili vrednost primarnog ključa u ciljnoj relaciji
� ili vrednost NULL.
37
Referencijalni integritet
� Sa stanovišta izmena (ažuriranja) u relaciji koja sadrži strani ključ to podrazumeva da važe sledeća ograničenja:� Ne može se uneti n-torka sa vrednošću stranog ključa koja nije jednaka nekoj vrednosti primarnog ključa u ciljnoj relaciji ili NULL vrednosti
� Ne može se izmeniti n-torka tako da vrednost stranog ključa ne bude jednaka nekoj vrednosti primarnog ključa u ciljnoj relaciji ili NULL vrednosti
38
Referencijalni integritet
� Sa stanovišta izmena (ažuriranja) u ciljnoj relaciji:� Dodavanje nove n-torke (u ciljnoj relaciji) ne narušava ref. int. - nastaje samo nova vrednost primarnog ključa
� Uklanjanjem n-torke (a izmena ponekad) dovodi do nestanka jedne vrednosti primarnog ključa. Ako bi se ta operacija izvršavala bezuslovno to bi narušilo referencijalni integritet
39
Referencijalni integritet
� Poželjno je naglasiti da li ref. integritet u pojedinim slučajevima uključuje NULL
� Za specifikaciju referencijalnih integriteta usvojena je posebna notacija� Za skup vrednosti koje u r nad R uzima neki podskup atributa X
� Zapisuje se kao R[X] i čita kao “projekcija relacije r po podskupu atributa X”
40
Referencijalni integritet
� Specifikacija referencijalnih integriteta za šemu relacione BP Biblioteka� Knjiga[SifN] ⊆ Naslov[SifN]� Naslov[SifO] ⊆ Oblast[SifO]∪NULL� Pozajmica[BrInd] ⊆ Student[BrInd]� Pozajmica[SifK] ⊆ Knjiga[SifK]� Rrezervacija[SifN] ⊆ Naslov[SifN]� Rezervacija[BrInd] ⊆ Student[BrInd]� Drzi[SifK] ⊆ Knjiga[SifK]� Drzi[BrInd] ⊆ Student[BrInd]� Je_autor[SifA] ⊆ Autor[SifA]� Je_autor[SifN] ⊆ Naslov[SifN]
41
Referencijalni integritet
� Primer: Za šemu relacije Radnik:Radnik(SifR,Ime,Adresa,SifNad)� Postojala bi sledeća specifikacija:Radnik[SifNad] ⊆ Radnik[SifR]
42
Prevoñenje ER modela u relacioni
Treći čas
43
PREVOðENJE ER MODELA U RELACIONI� Pravilo 1. Svaki entitet (objekat, klasa entiteta) ER modela postaje relaciona šema sa istim imenom.
� Pravilo 2. Svaki atribut entiteta postaje atribut relacione šeme pod istim imenom.
� Pravilo 3. Ključni atribut(i) (primarni ključ) odnosno identifikator entiteta postaje primarni ključ relacione šeme.
44
Prevoñenje regularnog tipa poveznika
Predmet
NazivŠifra
Upravljanje kvalitetom104
Menadžment103
Proizvodni sistemi102
Informacioni sistemi101
NazivŠifra
Predmet
U relacionom modelu:Predmet {{sifra,naziv},{sifra}}
45
Primeri
� Strukture sa kardinalitetima grupe M:N
Radnik ProjekatRadi(0,M) (0,N)
U relacionom modelu:
S= { Radnik{{mbr,ime,prz},{mbr}},Projekat{{ozp, nazp}{ozp}}Radi{{mbr, ozp, brc}{mbr+ozp}}}
I= {Radi[mbr] Radnik[mbr]Radi[ozp] Projekat[ozp]}
G={mbr→ ime+prz, ozp → nap, mbr+ozp → brc}
⊆⊆⊆
⊆⊆
46
Primeri
� Strukture sa kardinalitetima grupe M:N
Radnik ProjekatRadi(0,M) (1,N)
U relacionom modelu:S= { Radnik{{mbr,ime,prz},{mbr}},
Projekat{{ozp, nazp}{ozp}}Radi{{mbr, ozp, brc}{mbr+ozp}}}
I= {Radi[mbr] Radnik[mbr]Radi[ozp] Projekat[ozp]Projekat[ozp] Radi[ozp]}
G={mbr→ ime+prz, ozp → nap, mbr+ozp → brc}
⊆⊆
⊆
47
Primeri
� Strukture sa kardinalitetima grupe M:N
Radnik ProjekatRadi(1,M) (1,N)
U relacionom modelu:S= { Radnik{{mbr,ime,prz},{mbr}},
Projekat{{ozp, nazp}{ozp}}Radi{{mbr, ozp, brc}{mbr+ozp}}}
I= {Radi[mbr] Radnik[mbr],Radi[ozp] Projekat[ozp],Projekat[ozp] Radi[ozp],Radnik[mbr] Radi[mbr] }
G={mbr→ ime+prz, ozp → nap, mbr+ozp → brc}
⊆⊆
⊆⊆
48
Primeri
� Strukture sa kardinalitetima grupe N:1
Radnik Radno mestoRasporeñen(0,1) (0,N)
U relacionom modelu:S= { Radnik{{mbr,ime,prz,orm},{mbr}},
Radno_mesto{{orm, nrm}{orm}}}
I= {Radnik[orm] Radno_mesto[orm]}
G= {mbr→ ime+prz+orm, orm→ nrm}
⊆
49
Primeri
� Strukture sa kardinalitetima grupe N:1
Radnik Radno mestoRasporeñen(1,1) (0,N)
U relacionom modelu:
S= { Radnik{{mbr,ime,prz,orm},{mbr}},Radno_mesto{{orm, nrm}{orm}}}
I= {Radnik[orm] Radno_mesto[orm],Null(Radnik,orm)= }
G={mbr→ ime+prz+orm, orm → nrm}
⊆⊥
50
Primeri
� Strukture sa kardinalitetima grupe N:1
Radnik Radno mestoRasporeñen(0,1) (1,N)
U relacionom modelu:
S= { Radnik{{mbr,ime,prz,orm},{mbr}},Radno_mesto{{orm, nrm}{orm}}}
I= {Radnik[orm] Radno_mesto[orm]Radno_mesto[orm] Radnik [orm]}
G={mbr → ime+prz+orm, orm→ nrm}
⊆⊆
51
Primeri
� Strukture sa kardinalitetima grupe N:1
Radnik Radno mestoRasporeñen(1,1) (1,N)
U relacionom modelu:S= { Radnik{{mbr,ime,prz,orm},{mbr}},
Radno_mesto{{orm, nrm}{orm}}}
I= {Radnik[orm] Radno_mesto[orm],Null(Radnik,orm)= ,Radno_mesto[orm] Radnik [orm]}
G={mbr→ ime+prz+orm, orm → nrm}
⊆⊥⊆
52
Primeri
� Strukture sa kardinalitetima grupe 1:1
Radnik Polisaosiguran(0,1) (0,1)
U relacionom modelu:
S= { Radnik{{mbr,ime,prz,brp},{mbr}},Polisa{{brp, dat, izn}{brp}}}
I= {Radnik[brp] Polisa[brp]}
G={mbr→ ime+prz+brp, brp→ dat+izn}
⊆
53
Primeri
� Strukture sa kardinalitetima grupe 1:1
Radnik Polisaosiguran(1,1) (0,1)
U relacionom modelu:
S= { Radnik{{mbr,ime,prz,brp},{mbr}},Polisa{{brp, dat, izn}{brp}}}
I= {Radnik[brp] Polisa[brp],Null(Radnik,brp)= }
G={mbr→ ime+prz+brp, brp→ dat+izn}
⊆⊥
54
Primeri
� Strukture sa kardinalitetima grupe 1:1
Radnik Polisaosiguran(1,1) (1,1)
U relacionom modelu:
S= { Radnik{{mbr, ime, prz, brp, dat, izn},{mbr, brp},{mbr}}}
G={mbr→ ime+prz+brp+dat+izn, brp → mbr}
55
Primeri
� Rekurzivne veze
Radnik rukovodi(0,1)
(0,N)Nadreñeni
podreñeni
U relacionom modelu:
S= {Radnik{{mbr,ime,prz,sef},{mbr}}}
I= {Radnik[sef] Radnik[mbr]}
G= {mbr→ ime+prz+sef}
⊆
56
Primeri
� Rekurzivne veze
Proizvod Sastavnica(0,M)
(0,N)Je deo
Sastoji se od
U relacionom modelu:
S= {Proizvod{{ozp, nap, jem},{ozp}}}Sastavnica{{ozp, ozd, kol}{ozp+ozd}}
I= {Sastavnica[ozp] Proizvod[ozp]Sastavnica[ozd] Proizvod[ozp}
G= {ozp→ nap+jem, ozp+ozd → kol}
⊆⊆
57
Specijalni slučajevi
� Slučaj više tipova poveznika izmeñu dva ista tipa� Sva ranija pravila važe pritom se mora izvršiti preimenovanje primarnog ključa jednog od povezanih tipova
� Prevoñenje tipa poveznika reda većeg od dva� Primenjuje se uopštenje pravila
� Prevoñenje slabog tipa poveznika� Vrši se prostiranje ključa
58
Primeri
� Tip poveznika reda većeg od dva
Student NastavnikIzvodjenje_nastave
(0,N) (0,1)
Predmet
(0,N)
59
Primeri
� Slabi tip entiteta� Tip entiteta dete je identifikaciono zavistan
Radnik DeteR_DN 1
ID
U relacionom modelu:
S= {Radnik{{sifr, ime, prz},{sif}}Dete{{sifr,rbr,ime},{sifr+rbr}}
I= {Dete[sifr] Radnik[sifr]}⊆
60
Primeri� Kardinaliteti IS_A hijerarhije
Stanovnik
Student Radnik
IS_A
(1,M)
Prvi način:
S={Stanovnik{{jbs,ime,prz,zan},{jbs}}Student{{jbs, bri, bpi},{jbs,bri},{jbs}}Radnik{{jbs,mbr,spr},{jbs,mbr},{jbs}}}
I = {Student[jbs] Stanovnik[jbs],Radnik[jbs] Stanovnik[jbs],
Stanovnik[jbs] student[jbs] U radnik[jbs]}
⊆⊆
⊆
61
Primeri
� Kardinaliteti IS_A hijerarhije
Stanovnik
Student Radnik
IS_A
(1,M)
Drugi način:(samo kada je klasifikacija totalna)
S={Student{{jbs,ime,prz,zan,bri,bpi},{jbs,bri},{bri}}
Radnik{{jbs,ime,prz,zan,mbr,spr},{jbs,mbr},{mbr}}}
I = {Student[jbs] Stanovnik[jbs],Radnik[jbs] Stanovnik[jbs],
Stanovnik[jbs] student[jbs] U radnik[jbs]}
⊆⊆
⊆
62
Primeri
� Kardinaliteti IS_A hijerarhijeStanovnik
Student Radnik
IS_A
(1,M)
Treći način:
S={stanovnik{{jbs,ime,prz,zan,bri,bpi,mbr,spr}, {jbs}}
63
Redosled radnji pri prevoñenju u relacioni model
� Svaki entitet ER modela prevesti u relacionu šemu sa istim imenom.
� Svaki atribut entiteta prevesti u atribut relacione šeme pod istim imenom.
� Ključni atribut(i) (primarni ključ) odnosno identifikator entiteta prevesti u primarni ključrelacione šeme
64
Prevoñenje tipova poveznika grupe N:M
� Tipovi poveznika čiji kardinaliteti pripadaju grupi M:N se u relacionom modelu predstavljaju samo putem posebne šeme relacije
� Ako je bilo koji (ili oba) donji kardinalitet a=1 dodaje se odgovarajući inverzni referencijalni integritet
65
� Tipovi poveznika čiji kardinaliteti pripadaju grupi 1:N mogu se, u relacionom modelu predstaviti bilo butem posebne šeme relacije bilo putem prostiranja ključa. Prostitanje ključa daje bolje rešenje.
� Prostiranjem ključa se primarni ključ tipa entiteta na N strani poveznika, uključuje u skup obeležja šeme relacije, koja predstavlja tip entiteta na 1 strani.
� Dodaje se referencijalni integritet za strani ključ� U slučaju da imamo sa jedne strane kardinalitete (1,1), dodaje se zabrana null vrednosti
� U slučaju da imamo (1,N) sa druge strane, dodaje se inverzni referencijalni integritet
Prevoñenje tipova poveznika grupe 1:M
66
Prevoñenje tipova poveznika grupe 1:1
� Tipovi poveznika čiji kardinaliteti pripadaju grupi 1:1 mogu se, u relacionom modelu predstaviti bilo butem posebne šeme relacije bilo putem prostiranja ključa. Prostitanje ključa predstavlja bolje rešenje.
� Minimalni kardinaliteti unose sledeće specifičnosti:� Ako je bar jedan od minimalnih kardinaliteta 0, propagirani
ključ se mora deklarisati da poseduje jedinstvene vrednosti (ekvivalenti ključevi umesto unije ključeva)
� Ako su oba donja kardinaliteta 0, vrši se bilo prostiranje ključa iz jedne šeme relacije u drugu ili obrnuto (potreban je jedan referencijalni integritet)
� Ako su donji kardinaliteti a=1 i b=0, tada se vrši protiranje ključa u šemu relacije gde je donji kardinalitet 1 (dodaje se jedno ograničenje null vrednosti)
� Ako su oba donja kardinaliteta 1 tada dva entiteta treba predstaviti jednom šemom relacije
67
Prevoñenje specijalnih slučajeva
� Prevoñenje rekurzivnog tipa poveznika � Važe ista pravila kao i za prevoñenje regularnih
tipova poveznika samo se mora izvršiti preimenovanje ključa koji migrira
� Prevoñenje gerunda� Prevodi se u posebnu šemu relacije. Primenjuju se
pravila prevoñenja regularnih poveznika M:N, a gerund se posmatra kao tip entiteta pri prevoñenju poveznika koji spaja taj gerund sa drugim elementima