SISTEMATIKA I EKOLOGIJA

LEKOVITIH BILJAKA

SISTEMATSKA BOTANIKA

Sistematika biljaka je nauna disciplina koja se bavi svrstavanjem poznatih biljaka u odreene sisteme.

Kriterijumi na osnovu kojih se biljke svrstavaju u sisteme mogu biti razliiti, pa se na osnovu toga razlikuju dati sistemi.

Sistemi koji se baziraju na meusobnim srodnikim odnosima izmeu pojedinih ivih bia, nazivaju se prirodni ili filogenetski sistemi.

Nauna disciplina koja se bavi prouavanjem meusobnih srodnikih ili filogenetskih odnosa izmeu ivih bia naziva se filogenija, sistematika koja se zasniva na filogeniji je filogenetska sistematika.

Najvanije metode filogenetske sistematike su: paleobotanika, komparativno-morfoloka, ontogenetska, geografska, citogenetska, seroloka, molekularno-bioloka i biohemijska.

Pr. Familije Papaveraceae (alkaloide) i Brassicaceae (glikozide).

Red Papaverales Red Capparidales

Nunici Tahtadjan (SSSR), Cronquist (Kanada) i Zimmerman (SR Nemaka), 1966. godine ustanovili su univerzalnu nomenklaturu koja se danas koristi.

HIJERARHIJSKI SISTEMI (logiki ureeni sistemi)

Carstvo (Regnum)

Razdeo (Divisio) -phyta

Klasa (Klassis) class. -psida

Red (Ordo) -ales

Porodica (Familia) fam. -aceae

Rod (Genus) gen.

Vrsta (Species) sp.

Klasina klasifikacija Danas su sva iva bia podeljena u est carstva:

Carstvo Poznato Pretpostavljena

gornja granica

Pretpostavljena

donja granica

Virusi 4000 1000000 50000

Monera 4000 3000000 50000

Protista 80000 1200000 210000

Fungi 72000 2700000 200000

Plantae 270000 500000 300000

Animalia 1300000 10320000 2725000

Ukupno 1730000 18720000 3535000

Prema savremenom sistemu klasifikacije biljak, zasnovanom na njihovom

filogenetskom poreklu, carstvo biljaka (Plantae) se uslovno deli na dva

podcarstva: nie biljke (Thallophyta) i vie biljke (Cormophyta, Embriophyta).

U flori nae zemlje zvanino je registrovano oko 400 vrsta sa lekovitim svojstvima, to je u proseku oko 10% u odnosu na ukupnu floru Jugoslavije od oko 4280 vrsta.

Nadrazdeo Bryophyta (mahovine) Viegodinje zeljaste biljke. Ne razlikuju se tipina tkiva i organi (parenhimatinu grau). Funkciju korena-rizoidi. Vegetativno telo-taloidno ili diferencirano na kauloid i listie filoide.

Nadrazdeo Bryophyta obuhvata tri razdela embriofita

(Anthocerotophyta, Marchantiophyta i Bryophyta).

Klasifikacija razdela Marchantiophyta

(Goffinet, Shaw, 2008)

Haplomitriopsida

Treubiales

Haplomitriales

Marchantiopsida

Blasiales

Sphaerocarpales

Marchantiales

Jungermaniopsida

Pelliales

Fossombrionales

Metzgeriales

Pleuroziales

Porellales

Jungermaniales

Klasifikacija razdela

Anthocerotophyta (Duff et

al., 2007)

Leiosporocerotopsida

Leiosporocerotales

Anthocerotopsida

Anthocerotales

Notophyladales

Phymatocerales

Dendrocerotales

Klasifikacija razdela

Bryophyta (Goffinet, Shaw,

ed., 2008)

Takakiopsida

Sphagnopsida

Andraeopsida

Andraeobryopsida

Oedipodiopsida

Polytrichopsida

Tetraphidopsida

Bryopsida

Marchantia polymorpha

Raste na vlanom zemljitu ili vlanim stenama.

Ranije su je upotrebljavali prilikom oboljenja jetre

(jetrenjaa), kao i za leenje organa za disanje.

Izaziva mokrenje.

Svi pretstavnici roda Sphagnum ive na vlanim mestima i formiraju treset.

Koristi se pri leenju gnojnih rana.

U biljci se nalazi materija-sfagnol, koja ima antiseptiko dejstvo.

Marchantia polymorpha

Sphagnum sp.

Nadrazdeo Pteridophyta

(papratnice) Obuhvata etri razdela: preice (Lycopodiophyta), koje ine zasebnu granu filogenetskog drveta, rastavii (Equisetophyta), primitivne papratnice (Psilotophyta) i prave paprati (Polypodiophyta).

Lycopodium clavatum

Equisetum

arvense

Dryopteris filix-mas

Razdeo Lycopodiophyta (preice) Viegodinje zeljaste (u paleozoiku su iveli i drvenasti oblici), esto zimzelene biljke. Korenovi su prisutni, dihotomo granati, adventivni, sa endarhnim

protoksilemom. Stabla najee kratka, retko, kod viseih epifitskih formi, dostiu 1 m. Kod veine vrsta stabla uspravna i polaze sa puzeih stolona ili podzemnog izdanka, koji podsea na rizom. Stabla su sa egzarhnim protoksilemom. Listovi (likofili) su jednostavni, uglavnom mali (mikrofili), sa sredinjim negranatim (retko slabo granatim) nervom. Raspored listova na stablu je spiralan, ree prljenast ili naspraman. Sporangije su unilokularne, pojedinane u pazusima listova (sporofili), uglavnom grupisane u strobiluse. Meu preicama ima izospornih i heterospornih oblika. Gametofit je mikorizian. Preice mogu biti terestrine, akvatine ili epifitske.

Sistematski pregled preica

Classis Lycopodiopsida

Ordo Lycopodiales

Familia Lycopodiaceae Classis Isoetopsida

Classis Selaginellopsida

Ordo Selaginellales

Familia Selaginellaceae

Selaginella

Lycopodium clavatum

Dodatak deijem puderu i za posipanje zguljene ili raspucale

koe.

U narodnoj medicini se koristi nadzemni deo biljke kao diuretik i

kod oboljenja bubrega.

U nekim zemljama kao lek protiv alkoholizma.

Razdeo Equisetophyta (restavii) Rastavii su zeljaste, viegodinje biljke, ponekad visoke i do 1 m. Rizom je lankovit, veoma razgranat, sa adventivnim korenovima. Stablo je lankovito, sa tankim, lankovitim granama rasporeenim u prljenove. Na vorovima stabla su prljenasto rasporeeni listovi, koji grade rukavac. Sporangije rastavia nalaze se na posebnim tvorevinama sporangioforima, koji su sakupljeni na vrhu stabla, gde formiraju sporofilni klas.

Classis Equisetopsida

Ordo Equisetales

Familia Equisetaceae

Rod Equisetum

Equisetum arvense L.

Koristi se nadzemni de biljke. Deluje kao diuretik, protiv upale mokrane beike. Arterioskleroze i hipertonije. Za bolje varenje.

Equisetum palustre sadri toksine alkaloide (palustrin i druge), pa se ne koristi kao lekovita.

Ostale vrste su nedovoljno prouene.

Equisetum arvense

Razdeo Polypodiophytae (paprati) Mogu se nai kako patuljaste, tako i drvenaste forme. Korenovi su adventivni na podzemnom izdanku rizomu. Stablo uglavnom monopodijalno. Laminarni oblik

listova. Najee perasto deljen, kod nekih predstavnika i viestruko, ali moe biti i ravan, renjevit, dihotom. Kod sporotrofofila, na naliju lista se nalaze sorusi.

Divisio Polypodiophyta

Subdiv. Eusporangiatae

Classis Marattiopsida

Subcl. Marattiidae

Subdiv. Leptosporangiatae Classis Polypodiopsida

Subcl. Marsileidae

Subcl. Salviniidae

Subcl. Polypodiidae

Adiantum capillus-veneris L.

Koristi se zeljasti deo biljke. Upotrebljava se kao slab ekspektorans, diuretuk, adstrigens.

U narodu je poznat u leenju organa za disanje, mokranih puteva i ureivanje menstruacije.

Dryopteris filix-mas (L.) Schott

Koristi se rizom (Filicis maris rhizoma). Upotreba: antihelmintik (protiv pantljiare).

Polypodium vulgare L.

Koristi se rizom (Polypodii rhizoma). Upotreba: ekspektorans, antiasmatik i diuretik.

Narodni lek protiv kalja i astme.

Ceterach officinarum DC.

(Asplenium ceterach L.)

Koristi se list (Ceterach folium). Upotreba: narodni lek protiv proliva, katara plua i beike.

Scolopendrium vulgare Sm.

(Asplenium scolopendrium L.)

Koristi se: list (Scolopendrii folium). Upotreba: narodni lek, diuretik, adstrigens.

Polypodium vulgare

Asplenium ceterach

Asplenium scolopendrium

Nadrazdeo Spermatophyta

(semenice) Za semenice je karakteristina heterosporna smena generacije. Dobro su razvijeni svi delovi biljke (koren, stablo i listovi). Glavni koren je nastao od korenka

klice. Poseduju bono grananje. Prisutna je eustela. Sekundarno rastu u debljinu. Poseduju cvet, plod i seme.

Razdeo (Divisio) Klasa (Classis)

Cycadophytina

Pinophyta

(Gymnospermae)

golosemenice

Coniferophytina

Magnoliophyta

(Angiospermae)

skrivenosemenice

Liginopteridopsida

Cycadopsida

Bennetitopsida

Gnetopsida

Ginkgopsida

Pinopsida

Magnoliopsida

Liliopsida

Razdeo Pinophyta (golosemnice) Dominira sporofit, gametofit nesamostalan, redukovan. Mikrosporofili su sa polenovim kesicama mikrosporangijama, u kojima se nalaze polenova zrna. Megasporofili su sa semenim zamecima, koji predstavljaju megasporangije

obavijene integumentom.

Gnetum gnemon

Welwitschia myrabilis

Cycas revoluta

Rod Ephedra obuhvata vie manje kserofilne i

polukserofilne biljke koje rastu

u pustinjama, polupustinjama,

stepama, kamenjarima

Obuhvata vei broj vrsta koje sadre alkaloid EFEDRIN. Ovaj alkaloid se danas vetaki sintetie. Efedrin se koristi za regulaciju krvnog pritiska,

reumatizam i dizenteriju.

Rod Ginkgo je nekada bio iroko rasprostranjen, a danas se u prirodi

moe nai samo u Kini.

Lekovi od ginka zaustavljaju arteriosklerotine promene na sudovima, trombozu dubinskih vena,

Alchajmerove bolesti, astme,

odstranjuje nesanicu, dobar je

antioksidans itd.

Ephedra

Ginkgo

Klasa Pinopsida (etinari)

Cordaitales Pinales Pinaceae

Cupressaceae

Taxales Taxaceae

Veinom drvee, ree bunje sa monopodijalnim grananjem. Listovi igliasti ili ljuspiasti, spiralno, naspramno, a vrlo retko prljenasto rasporeeni. Na poprenom preseku se razlikuju kora i masivno drvo u kojem je sr. Mikro i makrosporofili su grupisani u iarke, jednopolne i jednodome, ree dvodome. Razlikuju se muka i enska iarka. Oploenje se obavlja pomou vetra. Razvie semenog zametka je sporo (traje ak i godinu dana). Javlja se poliembrionija.

Cordaites

Taxus

baccata

Abies alba Mill.

Koristi se etarsko ulje etina (Abietis albae aetheroleum) i etarsko ulje

iarica (Abietis fructum aetheroleum). Ulja se dobijaju destilacijom pomou vodene pare.

Upotreba: etarsko ulje je sastojak mirisnih esencija, sredstava za

inhaliranje kod oboljenja organa za

disanje, lekova za utrljavanje kod

reumatizma, iijasa, nekih konih bolesti, sastojak nekih kozmetikih preparata.

Pinus silvestris L.

Upotreba: Mladi izdanci se koriste kao lek kod plunog katara, protivu gihta i

reumatizma i protivu nekih

konih bolesti. Ulje iz iglica slui za trljanje. Prilikom kuvanja izdanka, para to se tada razvija slui za inhalacija grla i plua.

Abies alba

Pinus silvestris

Pinus mugo Turr.

Iz iglica i mladih izdanaka dobija se etarsko ulje, koje slui za inhalaciju, a upotrebljava se i kod

oboljenja bubrega i gihta.

Juniperus communis L.

Koristi se plod (Juniperi fructus ili J. baccae), drvo (J. lignum) i etarsko ulje

iz plodova (J. aetheroleum).

Upotreba: plod je diuretik i uroantiseptik. Etarsko ulje se

upotrebljava spolja kao rubefacijens.

Taxus baccata L.

Koristi se drvo, kora, listovi i semenke.

Sadri alkaloid taksin, koji je jako otrovan.

Pinus mugo

Juniperus communis

Taxus baccata

Razdeo Magnoliophyta

(skrivenosemenice) Najznaajnija grupa biljaka, koja ini 98% biljnog pokrivaa na Zemlji. Obuhvata oko 226000 do sad pozmatih vrsta, razvrstanih u oko 13000 rodova i 400 familija.

Razred, klasa (Classis) Podrazred, podklasa (Subclassis)

Magnoliopsida

dikotiledone

Liliopsida

monokotiledone

Magnoliidae

Hamamelidae

Caryophyllidae

Dillenidae

Rosidae

Asteridae

Alismatidae

Arecidae

Commelinidae

Zingiberidae

Liliidae

Podklasa Magnoliidae U okviru podklase Magnoliidae, opisano je est familija sa lekovitim predstavnicima:

Myristicaceae

Lauraceae

Aristolochiaceae

Ranunculaceae

Berberidaceae

Papaveraceae

*P(3) A(2-5)G1 ili *P(3) A(6-12)G1

P(3) [A4-40G(4-6) ]

*Ca5Co5AG

*Ca3+3Co6 A6G1

Ca2Co4AG

*P(4)A8-12 *P(4) AstamG(3)

Asarum europaeum L.

Koristi se: cela biljka sa korenjem (Asari herba cum radicibus).

Upotreba: ekspektorans, emetik, vermifug.

Adonis vernalis L.

Koristi se: zeljasti nadzemni deo biljke u cvetu (Adonidis vernalis herba).

Upotreba: kardiotonik i diuretik.

Papaver rhoeas L.

Koristi se: cvet (Rhoeados flos). Upotreba: blag antitusik i sedativ, uglavnom narodni lek.

Asarum europaeum

Adonis vernalis

Papaver rhoeas

Podklasa Hamamelidae U okviru podklase Hamamelidae, opisano je sedam familija sa lekovitim predstavnicima:

Ulmaceae

Moraceae

Cannabaceae

Urticaceae

Fagaceae

Betulaceae

Juglandaceae

*P (4-6) A(3-4)G(2)

*Ca4Co- A4G0

*Ca4Co- A0G(2)

*P4A4

*P(4)G1

*P4A6-20

*P4G(2)

*P(4-6)A8-12

*P3+3 G(3)

*P(4-6)A8-12

*P3+3 G(3)

*P5A5

*P5G2

Cannabis sativa L.

Koristi se: seme (Cannabis semen) ree lie (C. folium).

Upotreba: protiv konih osipa, upala beike i prostate.

Urtica dioica L.

(Urtica major Kan.)

Koristi se: list (Urtica folium) i koren (U. radix).

Upotreba: za jelo, diuretik, metabolik, antidijaroik.

Betula pendula Roth.

(B. verrucosa Ehrh., B. alba L.)

Koristi se: list (Betulae folium) i lisni pupoljak (B. gemma).

Upotreba: diuretik, uroantiseptik, blag dijaforetik i holagog.

Cannabis sativa

Urtica dioica

Betula pendula

Podklasa Caryophyllidae U okviru podklase Caryophyllidae, opisane su etri familije sa lekovitim predstavnicima:

Portulaceae

Caryophyllaceae

Chenopodiaceae

Polygonaceae

Dianthus *Ca5Co5A5+5G(2)

Polygonum *P5A3+3G(2-3)

*P4-5A4-5G(2-8)

*P3-5A3-5G(2)

Herniaria glabra L.

Koristi se: nadzemni deo biljke u cvetu (Herniariae herba).

Upotreba: diuretik.

Saponaria officinalis L.

Koristi se: koren (Saponariae rubrae radix), ree nadzemni deo biljke u cvetu. Upotreba: ekspektorans.

Polygonum bistorta L.

Koristi se: rizom (Bistortae rhizoma). Upotreba: adstrigens.

Herniaria glabra

Saponaria officinalis

Polygonum bistorta

Podklasa Dillenidae U okviru podklase Dillenidae, opisano je deset familija sa lekovitim predstavnicima:

Hypericaceae

Violaceae

Cucurbitaceae

Brassicaceae

Salicaceae

Ericaceae

Ca5 Co5A5G(3)

Ca0Co0A2-G0

Ca0Co0A0G(2-4)

*Ca4Co4A4+2G(2)

* Ca5 Co(5)A5G(3)

* Ca(5) Co(5)A5G(5)

* Ca5 Co5AG5-3

Podklasa Dillenidae

Primulaceae

Tiliaceae

Malvaceae

Euphorbiaceae

*Ca(5)(Co5A())G(5-)

*Ca(5)(Co(5)A(5))G(5)

*Ca4-5 Co4-5AG(2-)

* G(3)

* A1

Primula veris Euphorbia amygdaloides Althaea officinalis

Hypericum perforatum L.

(H. plasoni Form.)

Koristi se: zeljasti nadzemni deo biljke u cvetu (Hyperici herba).

Upotreba: blag sedativ i poznat narodni lek za raznovrsnu unutranju i spoljnu upotrebu.

Tilia cordata Miller

Koristi se: cvet (Tiliae flos). Upotreba: dijaforetik i mucilaginozum, aj za znojenje, za ublaavanje kalja, kod prehlada...

Malva silvestris L.

Koristi se: cvet (Malvae flos) i list (M. folium). Upotreba: mucilaginozum.

Hypericum perforatum

Tillia cordata

Malva silvestris

Podklasa Rosidae U okviru podklase Rosidae, opisano je osamnest familija sa lekovitim predstavnicima:

Crassulaceae

Saxifragaceae

Droseraceae

Rosaceae

Fabaceae

Myrtaceae

Sedum *Ca5Co5A5+5G5

*Ca5Co5A5+5G(2)

Rosa *Ca5Co5AG

Faboideae K(5)C5A(9)+1G1

K(5)C5A(10)G1

*Ca(4-5)Co4-5A10-20G(3-5)

*Ca4-5Co4-5AG(2-3)

Hippocastanaceae

Linaceae

Geraniaceae

Apiaceae

Podklasa Rosidae

Ca(5) Co4-5A5-8G(3)

*Ca5Co5A5G(2-5)

Ca5 Co5A10G3-5

*Ca5Co5A5G(2)

Familije sa manje zastupljenim lekovitim vrstama su: Punicaceae, Rutaceae, Oxalidaceae, Cornaceae, Araliaceae, Aquifoliaceae, Rhamnaceae, Vitaceae.

Sempervivum tectorum L.

Koristi se: sve list (Sempervivi folium recens) ili sok (S. succus).

Upotreba: narodni lek protiv upala.

Rosa canina L.

Koristi se: Cynosbati fructus ili Rosa caninae fructus).

Upotreba: tonik, holagog.

Anthyllis vulneraria L. (Vulneraria

heterophylla Moench)

Koristi se: cvet (Anthyllidis flos) i nadzemni deo biljke u cvetu (A. herba).

Upotreba: dermatik, diuretik, depurativ.

Sempervivum tectorum

Rosa canina

Anthyllis vulneraria

Podklasa Asteridae U okviru podklase Asteridae, opisano je esnest familija sa lekovitim predstavnicima:

Caprifoliaceae

Valerianaceae

Rubiaceae

Convolvulaceae

Boraginaceae

Solanaceae *Ca(5)[Co(5)A(5)]G(2)

* Ca(5)[Co(5)A5]G(2)

* Ca5[Co(5)A5]G(2-8)

Ca5[Co(5)A1-4]G(3)

* Ca5[Co5A5]G(2)

*Ca5[Co(5)A5]G(2)

Scrophulariaceae

Verbenaceae

Lamiaceae

Asteraceae

Podklasa Asteridae

Familije sa manje zastupljenim lekovitim vrstama su: Dipsacaceae, Loganiaceae, Apocynaceae, Asclepiadaceae, Menyanthaceae, Plantaginaceae.

Ca(5)[Co(5)A(4)]G(2)

Ca(4)[Co(4)A2-5]G(2)

* Ca[Co(5)A5]G(2)

Ca5[Co(5)A4]G(2)

Lamium purpureum L.

Koristi se: nadzemni deo biljke u cvetu (Lamii purpuri herba), ili samo cvetovi

(Lamii purpuri flos).

Upotreba: mucilaginozum, blag adstrigens i antihemoragik.

Achillea millefolium L.

Koristi se: zeljasti nadzemni deo biljke u cvetu (Millefolii herba), ree samo cvasti (M. flos) ili samo list (M. folium).

Upotreba: gorko-aromatina droga, stomahik, karminativ, holagog,

antiflogistik, spazmolitik, hemostatik.

Atropa belladonna L.

Koristi se: list (Belladonnae folium) i koren (B. radix).

Upotreba: parasimpatolitik, spazmolitik i midrijatik. Atropa belladonna

Lamium purpureum

Achillea millefolium

Podklasa Liliidae U okviru podklase Liliidae, opisano je pet familija sa lekovitim predstavnicima:

Liliaceae

Amaryllidaceae

Iridaceae

Zingiberaceae

Orchidaceae

*P3+3A3+3G(3)

*P3+3A3+3G(3)

*P3+3A3G(3)

[ Ca3Co3 ] A1G(3)

P3+3A2+1G(3)

Allium cepa L.

Koristi se: svea lukovica (Allii cepae bulbus recens).

Upotreba: hrana, zain i lek.

Colchicum autumnale L.

(Colchicum bulgaricum Vel.)

Koristi se: seme (Colchici semen) i krtola (C. tuber).

Upotreba: antiurik, citostatik, antimitotik.

Convallaria majalis L.

Koristi se: ceo nadzemni deo biljke u cvetu (Convollariae herba), ree samo list (C. folium), ili cvet (C. flos).

Upotreba: kardiotonik, diuretik.

Allium cepa

Colchicum autumnale

Convallaria majalis

1. Droge koje deluju na kardiovaskularne sisteme

2. Droge koje deluju na organe za varenje

3. Droge koje deluju na organe za disanje

4. Droge za leenje centralnog i perifernog nervnog sistema

5. Droge koje deluju na autonomnio nervni sistem

6. Droge za leenje urogenitalnih organa

7. Droge za leenje konih bolesti

8. Droge za regulisanje prometa materija

9. Antidijabetici

10. Antihistaminici

11. Fitoncidno bilje

12. Galaktagozi

13. Tonici

14. Droge za popravku ukusa i mirisa raznih lekova

Klasifikacija lekovitog bilja-

farmakodinamska svojstva

Klasifikacija lekovitog bilja-

komponente koje sadri 1. Alkaloidi

2. Glikozidi ili heterozidi

3. Saponini ili saponizidi

4. Tanini

5. Etarska ulja

6. Masna ulja

7. Sluzi

8. Pektini i srodne materije

9. Vitamini

10. Antimikrobne materije

11. Insekticidi