PEGLAŠKOLSKI LIST GIMNAZIJE ANTUNA VRANČIĆA - ŠIBENIK, VELJAČA 2011. BROJ 9.

PRVA DRŽAVNA MATURA

Veni, vidi, vici

IN MEMORIAM

VesnaParun

GIMANZIJA DOMAĆINEUROPSKOGPARLAMENTA MLADIHHRVATSKE

Državni ‘Lidrano’u Solarisu

‘VRANA’ & ‘ANTUN’2010.

SPEKTAKLI

str. 39

str. 14

str. 42

str. 20

str. 17

Dragi gimnazijalci, pozdravljam vas u ime znatno pomlađene redakcije ovogodišnje, devete ‘Pegle’. Ne skrivajući zadovoljstvo kvalitetom sadržaja omiljenog gimnazijskog glasila, moja je dužnost natuknuti ponešto o novitetima. Modno oko je novouvedena rubrika, zamišljena kao neporecivi dokaz modne osviještenosti i vrckave kreativnosti u odijevanju naših gimnazijalaca, koja ne zaobilazi ni same autoritete (čitaj: ravnateljicu), posebice ukoliko je riječ o osobi koja živi modu. Osim takvih, ‘lakših’ tema, s posebnim zadovoljstvom naglaša-vam kako su kulturne stranice znatno proširene kao, uostalom, i sam časopis u cjelini.Novi broj ‘Pegle’ svjedoči, između ostalog, o po-većanoj aktivnosti učenika u nastavnim i izvanna-stavnim, ponajviše humanitarnim događanjima i projektima. Nastojeći unijeti i dašak mladenačke ludosti u sam časopis, proširili smo i spektakle koji, uz nezaobilazne ‘Antuna’ i ‘Vranu’, donose i zanimljive intervjue s netom umirovljenom profe-soricom Marom Dadić te gimnazijskom ‘princezom znanja’, Anom Junaković. Srce ‘Pegle’ mozaički

PEGLAČasopis koji promiče učeničku

kreativnost. Godina IX. – broj IX

Izdavač:Gimnazija Antuna Vrančića

Put Gimnazije 6422000 Šibenik –Tel. 022 213 276Fax. 022 216 420

E-mail:ss-sibenik-506@skole.htnet.hr

Za izdavača:Ivanica Belamarić,

ravnateljica

Glavni urednik:Domagoj Babić

Zamjenica glavnog urednika:Zrinka Burazer

Voditelj produkcije: Mila Kundajica, prof.

Redakcija:Luciela Tolo, Kristina Deković, Sara Ledenko, Ivana Križanac,Domagoj Babić, Ivana Morić,

Kristina Kozić, Ana - Marija Krnić,Josipa Vrankulj, Zrinka Burazer,

Josipa Mileta, Martina Žic,Ante Baran, Lucija Šupe,

Anđela Mrčela, Marija Laća,Marina Stojanović, Danijela Protega,

Ivana Čičmir, Marina Ćurković,Dora Bumber, Mia Žurić,

Martina Višnjić, Anđela Iljadica Rapo, Mila Kundajica, prof.,

Žaneta Zaninović, prof.

Grafički urednik:Zoran Diklić

Lektura: Mila Kundajica, prof.

Fotografije:Zoran Lucić Luca,

Denis Karanušić prof.,Marija Laća,

Domagoj Babić,Darka Antunac Šantić,

arhiva škole

Naklada:300 primjeraka

Tisak:Tiskara Malenica, Šibenik

PEGLAŠKOLSKI LIST GIMNAZIJE ANTUNA VRANČIĆA - ŠIBENIK, VELJAČA 2011. BROJ 9.

PRVA DRŽAVNA MATURA

Veni, vidi, vici

IN MEMORIAM

VesnaParun

GIMANZIJA DOMAĆINEUROPSKOGPARLAMENTA MLADIHHRVATSKE

Državni ‘Lidrano’u Solarisu

‘VRANA’ & ‘ANTUN’2010.

SPEKTAKLI

str. 39

str. 14

str. 42

str. 20

str. 17

04 08 20

PE

GL

Aje oblikovano u foto zapis

s ovogodišnjeg matu-ralnog plesa, dok je

noseća tema broja posvećena prvoj državnoj maturi, projektu koji je probudio učeničko strahopoštovanje, a potom i zadovolj-stvo postignutim

rezultatima. U nadi da će svatko od vas

pronaći u ‘Pegli’ nešto za sebe, ovom se prilikom

zahvaljujem mentorici, profe-sorici Mili Kundajica, ravnateljici

Ivanici Belamarić, svim novinarima, fotografima i grafici na nesebičnoj podršci i trudu u nastajanju ovogodišnjeg broja kao rezultata zajedničkog, kvalitetnog rada i zalaganja te vas najtoplije pozdravljam do iduće veljače.

Domagoj Babić, 3. a

SADRŽAJUvodnik 02 PUTOVANJA Via Italia 04 Ljepote Grčke 06 Irske ‘putositnice’ 08 Antička Salona 11 Verona - Gardaland - Venecija 12Cvjetnica u Rimu 13

AKTUALNO Europski parlament mladih 14 Prva državna matura 17 SPEKTAKLI ‘Vrana’ 2010. 20 ‘Antun’ 2010. 21 Ana Junaković: ‘U životu treba prihvatiti izazov!’ 22 Dodjela godišnjihnagrada profesorima 23 Maturalni ples 2011. 24Mara Dadić: ‘Pamtim samo sretne dane!’ 26

ZANIMLJIVOSTI Srednjovjekovni sajam 27 Dani kruha 28 Pravila lijepog ponašanja 31Iz pera (ne)savršenog tinejdžera 34

KALEIDOSKOP HoLokAUSt 35‘RUJAnSkI RAt 1991.’ 36VUkoVAR 1991. - 2011. 37

KULTURA kazališna radionicana temu Shakespearea 38 Državni ‘Lidrano’ u Solarisu 39 Aukcija u Bunarima 40In memoriam: Vesna Parun 42Filozofska večer u Gradskoj knjižnici 44

LITERARNI KUTAK 47

MODNO OKO 47

21 39 44

putovanja

Svi putovi vode u Rimnakon dvadeset i četiri sata putovanja (autobus- trajekt- autobus), shodno je bilo izu-stiti: ‘Ave Caesar, morituri te salutant ! ‘ Ipak, Vječni je grad oduševio svojom monumen-

talnošću, grandioznim kolo-seumom, starim Forumom,

Piazzom navona s Berni-nijevom fontanom, Piaz-zom della Spagna, Fon-tanom di trevi… Rijeke turista sa šarenim sun-cobranima, naoružani vodom i beskrajnim str-

pljenjem u nesnosnim gužvama užarenog gra-

da… U filmovima, Rim je ljepši, čišći, narod ljubazniji, a cijene prihvatljivije običnim smrtnicima.no, možda đačko oko nema uvijek ispravni kut gledanja ili je bilo preumorno.Doživljaj Vatikana bio je pro-porcionalan očekivanjima… gutale su se ljepote trga sv. Petra, bazilike, obelisci, kolo-nade… kriomice fotografira-la Sikstinska kapela i papina rezidencija. Ipak, marš na Rim kratko je trajao…arrivederci Roma…buona sera Firenze!

Kolijevka renesanse na obalama rijeke ArnoZasigurno, najupečatljivija ta-lijanska razglednica jest ne-taknuti obris grada crvenka-stosmeđih kupola i beskrajnih tornjeva. Molio se koji sat gratis za razgledavanje grada kojeg nazivaju dušom Italije. Srce ove kolijevke renesanse pripada Duomu (katedrali) Santa Maria del Fiore, gotičkom remek- dje-lu s freskama talijanskih umjet-nika, iznad koje se izdiže Brune-lleschijeva kupola. oduševio je niz umjetničkih galerija, Miche-langelov kip Davida, ali i Ponte Vecchio, jedini preživjeli izvorni most s kućama i dućanima. Pro-finjenost, ljepota, senzibilnost- to je Firenca.

Magična venecijanska lagunaBjesomučno se pokušavalo, na-kon neprospavane noći, prisje-titi nekih davno naučenih či-njenica o Veneciji. U krilo La

MATURALNO PUTOVANJE 2010.

tekstSara Ledenko iKristina Deković, 4. c

Via Italia - đita od koje se očekivalo višePegla

4

Srce ljeta u obećanoj zemlji...na 42 stupnja Celzijeva i s 80 posto vlage u zraku..što bi više čovjek i mogao poželjeti ?!

Pravac Rim- Firenca- Venecija- Verona- Garda-land, tj. pet dana talijan-skog raja na pet različitih odredišta za, približno,

četiri tisuće kuna

4

putovanjaveljača 2011. broj 9.

Serenissimi, kako je od milja nazivaju, uplovilo se turistič-kim brodom i zaplelo u neopisi-vi kaos pokreta, brodica, vode-nih taksija, čarobnih gondola…Grad se smjestio na stotinjak otoka, a omeđen je s, približ-no, dvije stotine kanala koji su spojeni s četiri stotine mosto-va. Jednom riječju- bajka, ma-kar doživljena (kažu domaćini) najvrućeg dana ikad zabilježe-nog u venecijanskoj povijesti. nešto opušteniji raspored pru-žio je mogućnost obilaska tr-ga sv. Marka, Duždeve palače, rashlađenja u fontani, okreplje-nja (čitaj: otrježnjenja) u kafe-teriji pa čak i hranjenja golu-bova…Bježalo se, glavom bez obzira, od nasrtljivih, crno obo-jenih švercera koji su nudili naj-noviji Gucci ili Pradu i očajnički tražilo komadić hlada. Grad lje-pote i boja, murano stakla i kar-nevalskih maski odiše neopisi-vim, posebnim šarmom…koji poziva na povratak.

Grad Romea i Julije

Verona, mjesto zaljubljenih du-ša i neiscrpne romantike..Ia-ko ovo nije bio prvi gimnazij-

ski posjet ovom gradu, bio je jednako zanimljiv. Učenici su se, spretno i okretno, progura-li kroz rijeku turista do Julijinog balkona i brončanog kipa u nje-govom podnožju. oni zaljublje-ni, zlu ne trebalo, ostavili su, sa-mo njima znanu, pisanu želju ljubavnog karaktera na zidovi-ma dvorišta. Sa zanimanjem se razgledala komercijalna ponu-da obližnje suvenirnice koja je,

po vrlo prihvatljivoj cijeni, vezla imena odabranika ili odabra-nica na jastučnice, majice, srca ili pregače. U nedostatku vre-mena, uslijedio je brzi obilazak centra Verone kojim dominira arena iz rimskog doba, svojom veličinom treća u Italiji. Uz us-putni komentar, kako njena lje-pota nije ništa veća od one pul-ske, pogled se zadržao na kojoj pitoresknoj fasadi kuće i nasta-vilo put Gardalanda. Plan su, međutim, nakratko odgodila tri slijepa putnika, izgubivši se na nekom od raskrižja (nesmotre-na profesorica i dvije povodlji-ve učenice, op. a.).

Carstvo Gardalanda

I, za kraj, doza adrenalina. treći najposjećeniji europski zabav-ni park, tematski je podijeljen na sektore: fantazija, avantu-ra, adrenalin i zabava. odluka je bila teška, ali pogodak nei-zbježan jer se, unatoč nemiloj gužvi, isprobalo sve, čak i po nekoliko puta. U napetoj utr-ci, od dosadnih i sporih šalica ili busalica do zamamnog Spa-ce vertiga, pobjedu je odnio Blue tornado koji tijelo, u vise-ćem položaju, vozi brzinom od osamdeset kilometara na sat…savršeno! nakon njega, otprili-

ke dvanaest sati vožnje do Šibe-nika činilo se običnom sitnicom koja se, uglavnom, odspavala, a potom- okončala pjesmom ‘Fe-licita’.

MATURALNO PUTOVANJE 2010.

Via Italia - đita od koje se očekivalo više

5

Smještaj i hrana u Rimu bili su iznad očekivanja, što nije slučaj za Lido di Je-solo, koji je ponudio niskobudžetni hotel bez klima uređaja.

Manjak zabaveVukli su se koferi šarenih krpica, cipela, torbica… za zabavu u zatvorenom rimskom disku, u kojem su učenici bili potpuno sami! Cijene pića bile su, doduše, nešto po-pularnije, no cigareta -slatki san. Akteri su bili primorani na za-bave u vlastitoj režiji, izuzev posljednje ta-lijanske noći u klubu ‘Vanilla’ i zanimljivog noćnog kupanja.

5

putovanja

Grčka je jedna od najstarijih država svijeta, zemlja neobično bogate povijesti i kulture

6

Pegla

Dugo se maštalo o jednom takvom putovanju, a utisci su premašili želje i očekivanja

PUTOVANJE U VELIKOM STILUnakon lude i neprospavane noći na trajektu, prva je sta-nica bila Ancona, grad i luka na talijanskoj obali Jadrana. Letimičan pogled na djelo Za-dranina Jurja Dalmatinca, Log-giu degli Mercanti, romaničku katedralu iz trinaestog stolje-ća, a potom ukrcaj na velebni kruzer.

Putovanje u velikom stilu pre-kinuto je posjetom Patrasu, trećem najvećem grčkom gra-du, koji je nazvan po mitskom junaku Patreasu.

DUGOOČEKIVANA ATENAŠarmantni vozač autobusa (kojem je poklonjena pjesma), gimnazijalce je iskrcao u gra-du božice Atene, grčkoj pri-jestolnici, koja ja svoj procvat

doživjela u Periklovo doba.Uslijedio je obilazak Akropo-le te niza hramova, Partenon, Erehtejon, hram božice nike, svečani ulaz Propileje i dr. na-kon kulturnog uzdizanja, đaci

su se počastili šopingom i šetnjom središtem gra-da. Uz zvuke grčkog

folklora, večer je bila re-zervirana za tradicionalne gastronomske specijali-tete u četvrti Plaka. na-kon obilaska Epidaura i Asklepijevog svetišta, nekad naj-

Gimnazijalci, pod vodstvom profesora Denisa Karanušića, posjetili Grčku

tekst Marina Stojanović, 2. a

6

putovanja

7

Dugo se maštalo o jednom takvom putovanju, a utisci su premašili želje i očekivanja

Gimnazijalci, pod vodstvom profesora Denisa Karanušića, posjetili Grčku

većeg lječilišta staroga svijeta, iznenađeni nasadima agruma uz cestu, krenuli su ususret Mikeni. Grčki arheološki loka-litet na sjeveroistoku Pelopo-neza oduševio je Atrejevom riznicom a Delfi, potom, Apo-lonovim hramom, riznicom Atenjana,teatrom i omfalo-som, tzv. pupkom svijeta.

PRIRODNE LJEPOTE ZAOKRUŽILE DOJAMnepregledne plantaže ma-slina produbile su žal zbog napuštanja ove predivne zemlje.Uvjereni kako ovo nije posljednji rastanak s

Grčkom gimnazijalci su, već znanim putem, okončali još jedno svoje stručno puto-vanje. trošili su se posljednji euri i pregledavale nepro-cjenjive fotografije. Dalo se zaključiti kako ovakvi trenu-ci, radosti i novih saznanja, itekako vrijede prevaljenih kilometara.

INTERNE NOTE 2. c i 2. f

naš vodič je Baka, mi njemu nikad nismo tlaka.tvoje šale uvijek su nam drage, za oklade uvik imaš snage.Završija si dif, a stalno povlačiš dim.tvoj moto je oprostiti, a u disku, bome, voliš i popiti. S lijeve strane je masli-na plantaža, a u Spaladi-umu pjevačka, ugovore-na ti je gaža. Uz sve to, nije ti teško plesati, ali... ni poljupce primati.kalimera, najdraži po-zdrav je to, bacaš šale ka i stroj. tradiciju s riganjem smo ti upropastili, al’ bitno da smo lijevu stranu zamastili. Sve si nas zeza i plašija, al’ ti si Baka kraljina. Aleksa, vrati se doma, skuvala san ti paštašutu!Ajde, sad ti, jedan spon-tani da ne ispadnemo smotani :).

Post nubila phoebus, sunce će nakon kiše doći, tako će, grlo i pre-hlada, brzo proći.opišimo ekskurziju u dvije-tri riječi, iako se ima mnogo toga više za reći.odlična organizacija, grčka senzacija i najbo-lja zezancija. Hvala vam što ste nas u Grčku vodili, antički duh u nama preporodili.Zaboravimo na sve nevolje i probleme, prebacimo na veselije teme.Smijeha nije manjka bilo i zato nam je, ovo putovanje, dobar trag i ostavilo.Još jednom, hvala vam najveća, sjećanja u srcu ostat će zapamćena :) !

veljača 2011. broj 9.

7

putovanja

Snijeg je donio veliku živost u grad: ljudi su se nesmeta-no grudali među prolaznicima a svi, mlađi od dvadeset i pet

godina, pokušavali su pogodi-ti autobuse. kada bi netko ljo-snuo na stražnjicu ili, pak, uga-zio do čičaka u neku lokvu, prolaznici bi pukli od smijeha. ovdje je narod strašno zaba-

van i uvijek ima crtu humora i satire. Predvečer se može čuti ljude kako se smiju, pričaju vi-ceve, viču, pjevaju. taj duh Du-blina, živost i naslijeđe, razliku-ju ga od svih ostalih gradova u

kojima sam bio. na autobusi-ma reklama za neku telekom-paniju sa sloganom ‘What’s the fockin’ story?’. Šetam glav-nom šoping-ulicom u cen-tru grada, ulični svirač na sak-

IRSKE ‘PUTOSITNICE’

Jesen i zima u Dublinu

Doživljaj hrvatskog pred-stavnika s mar-gina 6. europ-ske konvencije srednjoškolaca ‘Obrazovno okruženje’, studeni/prosinac 2010.

8

Pegla

tekst Domagoj Babić, 3. a

putovanja

sofonu intonira Police. Sviraju božićne pjesme: ljudi sponta-no pjevaju, zvižde, ljuljaju se u ritmu. Žure, predbožićno je vrijeme. na njima oznake ra-znih klubova: najpopularniji

su Celtic i Manchester United. Pokrajnje ulice su načičkane trgovinama, frizerima, brija-čima, kopirnicama. njemački božićni sajam s kobasicama, palačinkama, njemačkim slat-

kišima, kuhanim vinom. Dr-vene barake s nijemcima. Ču-desa. Celticov službeni dućan krcat. Sve što možete zamisliti s logom Celtica, kopije ulazni-ca poznatih susreta. Hrana, pivo, arhitekturatipična kuća u Dublinu ima: li-jevanu željeznu ogradu sa šilj-cima uz nogostup, stube ko-jima se silazi ispod razine pločnika, velika, masivna dr-vena vrata (često zelena, ruži-časta, žuta) sa sjajnom mesin-ganom brojkom i okruglom

kvakom posred vrata. Zgrada, gotovo uopće, nemaju. U sre-dišnjoj ulici, uzduž obje stra-ne, nižu se restorani, McDo-naldsi, Burger king. ne jedna, već tri-četiri poslovnice uzduž ulice. na ulazu, noću, uvijek re-dari: mrge u odijelima, uglav-

nom imigranti, paze na pija-ne Irce, a tih smo se nagledali. Dalje, preko rijeke Liffey, ni-žu se četvrti pubova, klubo-va i pravih restorana. ovdje je i znameniti temple Bar, neza-obilazno mjesto za turista. tu, najdalje, posjetitelji i dospi-ju; dalje se pruža stara četvrt: Dáil (sabor), katedrale, sveu-čilišta. Sve sazdano sivim ški-ljavcem, onim otočnim, ko-jeg stvarno nigdje drugdje ne možemo zamisliti. Sva sila re-storana: talijanskih, orijental-nih. oni irski, nude irski gulaš (janjetina u umaku od Guine-ssa s krumpirom). Za lokalna

IRSKE ‘PUTOSITNICE’

Jesen i zima u Dublinu

9

krovna europska udruga učenika orga-nizator je konvencije srednjoškolaca Europe u Dublinu. Za organiza-tore je izabrano četvero aktivista: po jedan iz Austrije, Švicarske, Danske i Domagoj Babić iz nacionalnog vijeća učenika. konvencija je odgođena zbog snijega, ali to odbornicima nije pokvarilo uživanje u Dublinu.

veljača 2011. broj 9.

putovanja

pića ne treba naglašavati: Gu-iness, Jameson, Baileys, čaje-vi, irska kava. Zakoni su strogi: mlađi od dvadeset i jedne go-dine, ne mogu kupiti alkohol, cigarete ni uplatiti lutriju. naj-veća pivovara na svijetu, St. Ja-mes’ Gates’ u vlasništvu Guine-ssa, mjesto je hodočašća rijeka turista. Jedan dio, pretvoren je u sedmerokatni turistič-ki hram u kojem se slavi pivo. obilazak kroz čitav postupak: dižu svaki neznatni detalj u nebesa. Možete kušati prže-ni ječam, vodu kojom se pravi pivo pa i sam Guiness. Možete se okušati u točenju. Crno, gu-sto, hranjivo, pomalo gorkasto pivo, bogate kreme i osebuj-nog okusa. Pjena ima, poma-lo, i odbojnu aromu kvasca. taj se famozni kvasac čuva i u se-fu direktora Guinessa, jer on je

jedino što je konstantno i jed-nako prisutno, u svakom pivu, zadnjih dvjesto pedeset godi-na. od svakog pravljenja piva, dio kvasca se ostavlja. Za sva-ki slučaj, direktor ima zalihu. na zidu povelja, kojom je pro-stor pivovare dan u koncesi-ju, na devet tisuća godina, Ar-thuru McGuinessu i njegovim nasljednicima. Stvarno, ovo je mjesto oda pivu. Možete po-gledati sve reklame za Guiness ikad snimljene. nude kemijske olovke i upaljače s otvaračem za pivo.

Mitologija

U muzeju vilenjaka, doznaje-te sve o irskoj mitologiji, bru-talnoj i krvavoj. na improvizi-ranom bunaru, uz igru svjetla i sjene. Mali Amerikanci su po-

krili uši kada su došli krvavi di-jelovi. Priče o jednookom di-vu, kojem su oko i mozak izbili kopljem, od čega je nastalo je-zero, teško su se mogle pričati djeci na ognjištu. Vilenjaci kra-du dječake mlađe od sedam godina pa su ih roditelji dota-da, doista, oblačili kao curice. oni su, zapravo, vrlo pokvareni (vilenjaci, ne sedmogodišnja-ci). Ljudi, često, zbog njih na-stradaju. kustosica (koja sa sto pedeset centimetara i žarkocr-venom, razbarušenom kosom i sama izgleda kao vilenjak) zna da se, u nas, vjeruje da prolazak ispod duge mijenja spol. neki Hrvat joj je, izgleda, ispričao Šimunovićevu ‘Dugu’. Imaju i sobu u kojoj se osjeća-te kao vilenjak: ogromna je, a sav je namještaj uvećan.

Irski ugođaj

Večer je, čekam autobus. Mora-te ga pozvati rukom da bi stao, inače, jednostavno prođe. na ovoj postaji, uz rub stoje dva smrdljiva, stara madraca, ka-ko autobus ne bi zapao u led. Djeca se nabacuju snijegom na prolaznike, smiju se. Bježe kada vide svijetlećeg policajca. kotr-ljamo se kroz noćnu maglu. Još uvijek se osjećam kao da će-mo se sudariti: vozi se lijevom stranom. Listam najbolji suve-nir iz Dublina – ‘Uliks’, Jamesa Joycea. tko zna što je, zapra-

vo, Irac mislio. Samo on zna za-sigurno, pitajte ga: eno ga izli-venog u centru grada, oslonio se na štap, tu, kraj svojih Dubli-naca. na radiju UB40, Queen, Righteous Brothers, U2. Lju-di čitaju novine, malo je onih otuđenih sa slušalicama, više razgovaraju. onom svojom iz-duženom, tvrdom inačicom engleskog. Autobusom kao da se razlijeva miris irske ka-ve – nemoguće, dobro, ovo je subjektivan dojam, proizvod podsvijesti. Uglavnom, irski doživljaj! koliko god to bila izli-zana fraza, ovaj grad ima dušu. I ona je široka, prostrana, riđa, pjegava, ponosna. kreativna i vesela. Irska. Humorna i pito-reskna. kontemplativna. toli-ko sam pametan da katkada ne razumijem ni jedne jedine rije-či koja izlazi iz mojih usta, re-kao bi veliki oscar Wilde.

10

PeglaDublin, Irska. Drugi

svijet. keltski melos, nevjerojatna privlačnost i markantnost ove male, otočne države. Zemlja je to U2-a, Simply Reda, UB40-a, Jamesa Joyca, Wildea. Pubovi, glaz-ba, vilenjaci, djetelina, zelenilo: Irska je poznata svima. Guiness se toči u 150 zemalja svijeta.

putovanja

11

Izlet u antičku Salonu

Početkom lipnja prošle godi-ne, prvi i drugi razredi Gimna-zije, pod vodstvom profesora Denisa karanušića, Mare Da-dić i Marine Galić, zaputili su se u Solin. nakon kratkog pu-tovanja, stigli su u Arheološki muzej u Splitu, gdje su se mo-gli upoznati s ostacima spo-

menika hrvatske povijesti, a među brojnim replikama, uo-čili su i pet originalnih natpi-sa, poput krstionice kneza Vi-šeslava. tijekom razgledavanja, profe-sori su ih uveli u povijest mu-zeja koji se, prvotno, nalazio u Dioklecijanovoj palači ko-ja je, ubrzo, postala pretijesna te je preseljen na današnju lo-

kaciju. Bitnu ulogu u razvo-ju muzeja odigrao je don Fra-ne Bulić koji je, svojim radom, obilježio muzej. nakon lekci-je iz povijesti, nastavili su pre-ma Solinu kako bi se upoznali s ostacima te povijesne dal-matinske metropole. Skriva-jući se u hladu, profesor De-nis vratio ih je u povijest tog moćnog grada, dok su ra-

zgledavali ostatke amfiteatra i antičkih termi. Iscrpljeni od sunca, ubrzo su stigli u tro-gir, gdje su jedva čekali sje-sti i opustiti se uz kavu na ri-vi ili ‘pročačkati’ po trogirskoj jezgri. Puni novostečenog znanja, ali i pomalo umorni, krenuli su u Šibenik, izmjenjujući dojmo-ve s kolegama i profesorima.

tekst Ivana Križanac, 3. a

veljača 2011. broj 9.

putovanja

12

Pegla

trodnevno putovanje u Ita-liju, koje je započelo 6. 7. 2010., obradovalo je učeni-ke 2.a i 2.e razreda. Rano uju-tro, stigli su u Veronu- grad Romea i Juliije, najpoznatijih ljubavnika u povijesti. Dan je bio kao stvoren za obilazak, a prolazak ulicom Mazzini, u kojoj se nalaze najluksuznije trgovine, trenutno je otklo-nio sve tragove umora, po-najviše ženskom dijelu eki-pe. Zidovi prolaza, koji vode Julijinoj kući, ispisani su sto-tinama ljubavnih poruka na svim jezicima svijeta, a obi-čaj nisu iznevjerili ni naši gi-mnazijalci. nakon Verone, uputili su se prema Gardalandu, najve-ćem zabavnom parku u Itali-ji. ‘Gardaland se ne da opisati riječima jer se, jednostavno, mora doživjeti’- kažu odu-ševljeni učenici. opuštenu i

dobru atmosferu u odlasku, ubrzo su zamijenili umor i nervoza, jer se hotel odlučio poigrati ‘igre skrivača’. Iako nije ispunio očekivanja mno-gih, druženje i zabava nasta-vili su se dugo u noć. Iduće jutro, nestrpljiva ekipa se uputila prema Veneciji, ko-ja je sagrađena na sto seda-mnaest otoka, omeđenih sa sto pedeset kanala koji su, pak, spojeni s više od četiri stotine mostova. Do samog trga sv. Marka sti-gli su brodom, a tamo su ih dočekali neizbježni golubovi i mnoštvo turista. Bazilika sv. Marka, svakako, spada u jed-nu od najljepših i najzanimlji-vijih svjetskih crkava. nakon Venecije, a prije po-vratka u Šibenik, proveli su popodne u jednom od mno-gobrojnih trgovačkih centara te, tako, iskoristili posjet ze-mlji ljepote, mode, dizajna, ali i pristupačnijih cijena.

VERONA- GARDALAND- VENECIJAtekst Kristina Kozić, 3. a

krajem travnja prošle godine, na inicijati-vu profesorica tine Šantić i Ivane knežević Bego, posjećen je Sokolarski centar u Du-bravi. U rekreativnom popodnevu sudje-lovali su učenici drugih razreda Gimnazije Antuna Vrančića. Uspon preko kamenjara oznojio je i najspremnije ali se, u konačni-

ci, isplatio. Predavanje Emilija Menđušića o tajanstvenom životu nebeskih lovaca - so-kolova, uz popratnu demonstraciju, uveli-ke je zainteresiralo gimnazijalce. Zanimljiv govor potrajao je više od pola sata, a nakon ispijene limunade, uslijedio je mukotrpan povratak kući.

Posjet Sokolarskomcentru u Dubravi

tekst Kristina Kozić, 3. a

putovanja

13

od 26. ožujka do 1. travnja prošle godine, u organizaci-ji katehetskog ureda za mla-de Šibenske biskupije, i ove su godine dva autobusa, prete-žito učenica i učenika drugih razreda, posjetila Italiju i Rim. Uz učenike Gimnazije, sudje-lovali su i učenici ostalih ško-la, ponajviše Ekonomske i Me-dicinske, ali bilo je i učenika iz knina.Gimnazijalce je vodila profe-sorica vjeronauka, Marina Ga-lić, koja je strogo pazila i na za-bavnu i na obrazovnu narav ovog putovanja. tijekom šest dana, središnji događaj je bilo slavljenje mise na trgu sv. Pe-tra, zajedno s papom Benedik-tom XVI., uz divovsku hrvat-sku zastavu s kninske tvrđave.

Doživljaj mise, uz desetke tisu-ća vjernika iz svih krajeva svi-jeta, definitivno je poseban i jednostavno se mora proživje-ti da bi ga se moglo predočiti. također, jedan od najdojmlji-vijih trenutaka bio je pogled s vrha Bazilike sv. Petra, s koje se vidi čitav Rim, kao na dlanu. Anđeoska tvrđava, Bazilika sv. Ivana Lateranskog, kalistove katakombe, Bazilika sv. Pavla izvan zidina, kripta papa, koje su učenici obišli, samo su ma-li dio golemog kulturnog bo-gatstva Rima. Za upoznavanje većine bilo bi se potrebno, bar na koju godinu, preseliti tamo. Stručni vodiči, zaduženi za pri-bližavanje svih činjenica uče-nicima, ali i za podizanje duha na dugim šetnjama, odradili su veliki posao i uspješno izbalan-sirali putovanje, tako da ni vre-

mena za kupovinu nije nedo-stajalo. osim Rima, učenici su posjetili i Padovu, Asiz i pozna-ti benediktinski samostan u Montecassinu. Svakako, najza-

bavniji trenutak bio je kada je neimenovani učenik zvao rodi-telje u četiri sata ujutro, s hr-vatsko-slovenske granice, pita-jući koliko je u Šibeniku sati.

Marš na Rim: gimnazijalci obilježili Cvjetnicu u Rimu

tekst Domagoj Babić, 3. a

veljača 2011. broj 9.

Pegla

14

aktualno

netom pred zatvaranje pristu-pnih pregovora s Europskom Unijom, sve više mladih se za-nima za filozofiju Europske Unije, koja se ogleda u antič-kom modelu ‘kikeona’ – jedin-stva u razlici. Istina, Europska Unija jest kompleksan sustav složenih institucija koje ne mo-gu funkcionirati jedna bez dru-ge. Među njima se, kao najvaž-nija institucija, ističe Europski parlament. to je predstavnič-ko tijelo Europske Unije, u ko-jem sjedi preko sedam stotina zastupnika koji su predstavni-ci svoje zemlje. Europski par-lament priznaje savjetodavnu ulogu Europskom parlamen-tu mladih, a upravo je Gimna-zija Antuna Vrančića lani bila

domaćin 3. regionalnog zasje-danje Europskog parlamenta mladih Hrvatske. Prvi put od uspostave EPMH je jedno takvo zasjedanje bi-lo održano u Dalmaciji, što je najbolji pokazatelj superiorno-sti Gimnazije kad je riječ o par-lamentarizmu i govorništvu mladih. Valja napomenuti da je Gimnazija aktivno uključe-na u rad Europskog parlamen-ta mladih još od 2009., kad su tadašnji maturanti branili bo-je škole na nacionalnom zasje-danju.

Erupcija događaja, erupcija vulkanatreće po redu Regionalno za-sjedanje, okupilo je mlade iz cijele Dalmacije a, kao gosti, na

Nema straha za diplomatsku budućnost

Gimnazija domaćin 3. regionalnog

zasjedanja EPMH-aPrvi put od uspostave EPMH je jedno takvo zasjedanje bilo održano u Dalmaciji, što je najbolji pokazatelj superiornosti Gimnazije kad je riječ o parlamentarizmu i govorništvu mladih

EUROPSKI PARLAMENT MLADIH

Europski parlament mladih (eng. European Youth Parliament) je neprofitna organizacija, koja uključuje više od dvadeset tisuća mladih diljem Europe. osnovan je 1987. u Fontaineableu, južno od Pariza, gdje su održana prva međunarodna zasjedanja. Da-nas su trideset i tri europske zemlje uključene u rad EPM-a. Europski parlament mladih Hrvatske aktivno djeluje od 1994., kroz zasjedanja mladih srednjoškolaca, koja simuliraju parla-mentarni proces u modelu posebno prilagođenom za mlade. Sama zasjedanja strukturirana su tako da ponude mladima zna-nja i vještine, potrebne kako bi postali aktivni i odgovorni čla-novi zajednice i društva. ona potiču mlade da raspravljaju o ak-tualnim političkim, gospodarskim i društvenim problemima Europe te da za njih osmisle vlastita rješenja. kroz sve to, mladi imaju priliku putovati i upoznati različite kul-ture europskih zemalja. U svakoj državi, održavaju se regional-na i nacionalna zasjedanja nakon kojih delegati, koji su se istakli svojim sposobnostima, imaju priliku sudjelovati na međunarod-nim zasjedanjima.

tekst Ante Baran, 1. f

zasjedanju su sudjelovali i de-legati iz skandinavskih zema-lja. nažalost, zbog tadašnjeg problema u zračnom prometu, prouzrokovanog iznenadnom

erupcijom vulkana na Islandu, delegacije iz njemačke i Alba-nije morale su otkazati svoj do-lazak.Europski parlament mladih

djeluje temeljem nekoliko funkcija, koje mladi mogu ob-našati tijekom zasjedanja. or-ganizatori su , između ostalih, bili i učenici četvrtog razreda, Valentina Beg i Ante Škugor. Status delegata, po prvi put, imalo je četrnaest učenika Gi-mnazije koji su se, tijekom četi-ri dana, nadmetali u parlamen-tarnim ‘debatama’ u kojima su branili svoje rezolucije. naime, delegati su bili podije-ljeni u odbore i imali su zada-tak sastaviti rezoluciju koja je, uz pretpostavku da je usvoje-na na plenum sjednici, prosli-jeđena relevantnim političkim institucijama u Republici Hr-vatskoj. osim plenum sjednice, valja naglasiti kako su delegati svoj prvi doticaj s Parlamentom ostvarili tijekom ‘team buil-dinga,’ na kojem su odrađiva-li vježbe u duhu europejstva. Budući da se nastojalo u zasje-danje aktivno uključiti i ostale građane, redom Šibenčane, di-jelovi zajedanja su održani na raznim gradskim lokacijama, od knjižnice, škole, preko grad-skih trgova do Gradske vijećni-ce. U knjižnici je održano tako-zvano europsko selo, na kojem su delegati iz susjednih grado-va, kao i predstavnici Gimnazi-je Antuna Vrančića, održali mi-ni manifestaciju predstavljanja autohtonih lokalnih proizvo-da. Cijelo je zasjedanje održano pod budnim okom medija. na-

ime, sve lokalne televizijske postaje i radija, ali i nacional-na televizijska kuća, izvijesti-li su o ovom događaju. Što je najbitnije, u internim razgovo-rima nakon zasjedanja, učenici Gimazije su kazali da je zasje-danje bilo uspješno i zanimlji-vo te da se, i u budućnosti, namjeravaju baviti ovakvom vrstom rada.

Zasjedanje koristilo gimnazijalcimaRad u Europskom parlamentu mladih je učenicima koristan iz više razloga. oni se, naime, uče konstruktivnom izražavanju na diplomatskom jeziku a, po-red toga, stječu nova poznan-stva, mahom ona europska i ostvaruju pravo sudjelovanja na daljnjim zasjedanjima, ka-ko u Republici Hrvatskoj, tako i u zemljama članicama, kandi-datima i potencijalnim kandi-datima Europske Unije. ovo je zasjedanje održano uz pomoć MVPEI, zaklada civil-nog društva, a nesebičnu po-moć pružila je i Šibensko-knin-ska županija i Grad Šibenik. na plenum sjednici, okupljene su pozdravili župan šibensko-kninski, Goran Pauk, predstav-nici MVPEI i Grada Šibenika. Sve u svemu, sudeći prema uspjesima šibenskih delegata, Hrvatska ne treba strahovati za parlamentarnu i diplomat-sku budućnost.

aktualno

15

Nema straha za diplomatsku budućnost

Gimnazija domaćin 3. regionalnog

zasjedanja EPMH-a

veljača 2011. broj 9.

Pegla

16

aktualno

Viva Lviv Međunarodno zasjedanje u Lavovu, Ukrajina

nakon nezaboravnog zasjeda-nja u Šibeniku, obaviještena sam da sam jedna od pet dje-vojaka koje čine hrvatsku de-legaciju na Međunarodnom zasjedanju u Lavovu, u Ukraji-ni. trideset i dvije delegacije, s ukupno 236 delegata, zajedno s organizatorima, novinarima i chairovima, doputovale su u ukrajinski grad poznat po kul-turno-povijesnim spomenici-ma, restoranima i noćnim klu-bovima. tri stvari koje trebate znati, ako se ikada zateknete u Lavovu: 1. rijetke se osobe spo-razumijevaju na engleskom je-ziku ; 2.šoping je jako isplativ, jer je nevjerojatno jeftino ; 3. za Ukrajince mi nismo iz Hrvat-ske, već iz Jugoslavije. Zasjedanje, kao i svako drugo, započelo je igranjem različitih igara s ciljem upoznavanja čla-nova odbora. Prije večernjih izlazaka, organizirane su ma-nifestacije poput Eurovillagea, koji bi se mogao usporediti s gimnazijskim Danima kruha, osim što se ovdje svaka zemlja svojim štandom nastoji pred-staviti u najboljem svjetlu. Pre-ma mišljenju većine delegata, talijani su nutella-piramidom odnijeli pobjedu. Eurosong i Euroconcert su, pak, prired-be glazbenog karaktera, prili-kom kojih su nas neki delegati očarali svojim pjevačkim umi-jećem. Dan je bio ispunjen radom u odborima (tzv. Committee work) gdje smo, zajedničkim snagama, pokušavali osmisli-

ti rješenja problema vezanih za zadanu temu. Unatoč to-mu, nakon napornog radnog dana, svi bismo nekako uspje-li pronaći energije za lude ve-černje zabave u gradskim dis-kotekama. organizatori su uložili mnogo truda da bi delegatima, sva-ku večer, priredili nešto no-vo. osmislili su dvije temat-ske zabave koje će, zasigurno, svima nama zauvijek ostati u sjećanju. noć pedesetih i šez-desetih, na kojoj su djevojke odjevene u haljine na točki-ce, a dečki u karirane košulje i s originalnim frizurama, ple-sali na dobro znane hitove El-visa Presleya, Jamesa Browna i dr. nakon dobrog, starog rock ‘n’ rolla, uslijedila je još jedna tematska zabava, Halloween ili noć vještica, na kojoj smo svi pokušali što više prestraši-ti kolege, a nekima je to uisti-nu i uspjelo.na samom kraju zasjedanja, poput pravih političara, iznijeli smo svoje rezolucije. na temu svake od njih smo debatirali, iznosili argumente i primjed-be te, na kraju, glasovali za ili protiv. kad su glasovi bili zbro-jeni, a zahvalni govori održani, svi zajedno smo otpjevali pje-smu Johna Lennona ‘Imagine’, službenu himnu EPM-a. Poma-lo žalosni i s pokojom suzom u oku, pozdravili smo se s divnim ljudima koje smo upoznali i za-putili se natrag u stvarnost.

Veni Vidi Virka nacionalno zasjedanje u Virovitici

Početkom prosinca 2010., odr-žalo se 23. nacionalno zasje-danje EPMH-a u Virovitici. Za-sjedanje je bilo posvećeno prethodnoj godini, kao europ-

skoj godini borbe protiv siro-maštva i duštvene isključeno-sti, a nazočilo mu je šezdeset delegata srednjih škola iz Viro-vitice, Slatine, Siska, Zagreba i krapine, uz gostovanje delega-cije iz Češke.

Po prvi put sam se našla u ulo-zi organizatora, što mi je da-lo potpuno drugačiji pogled na cijelo zasjedanje, ali i zahti-jevalo mnogo veću odgovor-nost. tim organizatora je pa-zio na sve, od osnovnih stvari do najsitnijih detalja. Spletom okolnosti, postala sam pozna-ta po ranojutarnjim buđenjima delegata koja su, oni sami, na-zvali brutalnim. Svi delegati su se, po prvi put, susreli s EPM-om i bilo nam je zadovoljstvo upoznati ih s radom istog. Ipak, osim napornog rada, upoznali smo nove ljude, dru-žili se i zabavljali. na neslužbe-nim večernjim događanjima, Lennonovu pjesmu ‘Imagi-ne’ zamijenio je hrvatski ever-green ‘Ako me ostaviš’.

Daljnji put gimnazijske diplomacije

Iz ‘prve ruke’tekst Martina Višnjić, 3. f

aktualno

17

IZA KULISA PRVOG DRŽAVNOG ISPITA ZRELOSTI

Veniidiici

Gimnazijalci poručuju: ‘Mnogo vike ni za što!’

Prva državna matura pod povećalom javnosti

U prethodnoj školskoj go-dini, top tema školstva, ali i svekolike javnosti, bila je dr-žavna matura. Riječ je o projektu oko kojeg su se lomila koplja, a za ko-jeg se vjeruje kako će una-prijediti školstvo i obrazo-vanje u Republici Hrvatskoj, omogućivši jednake kriterije

svim pristupnicima i potpu-nu transparentnost obrazov-nog sustava.

ŠTO JE DRŽAVNAMATURA?Učenik gimnazije, nakon za-vršetka srednjoškolskog obrazovanja, mora polagati ispite iz obveznih predmeta (hrvatski jezik, matematika i strani jezik), birajući osnovnu

ili višu razinu.Uspješno svladavši nave-dene ispite, završio je gi-mnaziju i stekao srednju školsku spremu.oni učenici, koji že-le nastaviti svoje školovanje, polažu i is-pite iz izbornih pred-meta, koje biraju ovi-sno o tome što žele studi-rati.

tekst ispitni koordinator, Žaneta Zaninović, prof.

veljača 2011. broj 9.

Pegla

18

aktualno

naime, sve visokoobrazovne ustanove u Republici Hrvat-skoj, postavile su razine obve-znih i izbornih predmeta koje učenik mora ispuniti, ukoliko želi biti dijelom njihovih studij-skih grupa.Učenici četverogodišnjih stru-kovnih škola, također, mogu nastaviti svoje školovanje, pod uvjetom polaganja obveznih i izbornih ispita državne matu-re.

GIMNAZIJA ANTUNA VRANČIĆA NA PRVOJ DRŽAVNOJ MATURIGeneracija maturanata 2009./2010., brojila je 165 uče-nika i svi su pristupili ispitima državne mature. tijekom čita-vog srednjoškolskog obrazo-vanja oni su, uz obvezni pro-gram, dodatno učili za svoj ispit zrelosti, između ostalog, i polaganjem nacionalnih is-pita (2006. – cijela generacija,

2007. – grupa nasumce oda-branih učenika, 2008. – cije-la generacija polaže probnu državnu maturu). na taj su se način, učenici upoznali s pro-vedbom ispita te tipom ispiti-

Među najboljima na prvoj dr-žavnoj maturi, potrebno je iz-dvojiti ime Dina Perana (4. a), jer je njegov rezultat izniman: osim engleskog jezika, kojeg je položio s vrlo dobrim uspje-hom, sve je ostale predme-te svladao s odličnim. Štoviše, ne odličan, već najbolji đak, koji je stopostotno riješio test iz matematike i time postao prvi u cijeloj generaciji!

aktualno

19

vanja i zadataka.Bitno je spomenuti i profeso-re koji su, također, uložili ne-mali trud kako bi učenicima osigurali optimalne uvjete pi-sanja ispita, izučavajući pravil-

nike i kataloge državne mature te postupke i organizaciju pro-vedbe ispita.Prošlogodišnji ljetni ispitni rok trajao je od sredine velja-če do početka lipnja i pokazao se problematičnim zbog vre-menskog perioda, jer su učeni-ci zaostajali s gradivom četvr-tog razreda učeći za državnu maturu te nakupili veći broj izostalih sati. Iz tog je razloga ovogodišnji kalendar polaga-nja ispita pomaknut nakon za-vršetka nastave maturantima.

REZULTATI

Gimnazijalci su, uglavnom, birali višu razinu i ostvarili za-pažene rezultate. od obve-

znih predmeta, najbolje su položili ispite iz engleskog jezika (čvrsta četvorka) dok su, u izbornim, vrlo dobar uspjeh ostvarili iz biologije i čak odličan iz njemačkog jezi-ka. Zanimljivo je da su učeni-ci Gimnazije Antuna Vrančića, među izbornim predmetima, najčešće birali politiku i gos-podarstvo, a potom biologiju, fiziku i kemiju.Svi učenici upi-sali su željene studije, a po-datak da je od 165 učenika,

čak 92 učenika upisalo fakul-tet koji je bio njihov prvi iz-bor, dovoljno govori o tome kako je položena prva držav-na matura. Uobičajeno, veći-na gimnazijalaca odabrala je Sveučilište u Zagrebu a, u iz-boru studija, prevladavaju Fa-kultet prava, ekonomije, me-dicine i FER.

IZUZETNA MOTIVACIJAGimnazija Antuna Vrančića ne skriva zadovoljstvo posti-

gnutim rezultatima, no pro-stora za napredak uvijek ima. Stalni cilj škole i učenika jest učenje i stjecanje znanja, ne samo zbog rezultata držav-ne mature i upisa na želje-ne fakultete, već i zbog ne-porecive vrijednosti znanja u današnjem svijetu. Želeći daljnji uspjeh svojim bivšim maturantima, sve svoje na-de polažemo u ovogodišnje, koje očekuju ispiti za nekoli-ko mjeseci. neka baš njihova imena, iduće godine, zasvije-tle na istim ovim stranicama.

Školsko ispitno povjerenstvo odgovorno je za organizaciju i provedbu ispita, a gimnazijsko djeluje u sastavu: ravnateljica Ivanica Belamarić, prof., ispitni koordinator Žaneta Zaninović, prof., pedagog Darka Antu-nac Šantić, prof., psiholog Sa-nja Bjelinski Alfier, prof., Ivana Relja, prof., Davorka Kedžo, prof., Emil Matuša, prof.

Evo, još nekoliko, imena naj-boljih:Hrvatski jezik: Beg Valentina i Karmen Milutin (4. f), Gulin Josipa (4. d)Matematika: Peran Dino (4. a), Vučeno-vić Dunja (4. a), Vulić Tomi-slav (4. e)Engleski jezik: Bošnjak Matej (4. a), Dželalija Lucija (4. e)Njemački jezik: Bejić Antonio (4. b)Talijanski jezik: Junaković Ana (4. c)Španjolski jezik: Bilalović Flavia (4. c)Biologija: Skelin Petar (4. d), Vučenović Dunja (4. a)Filozofija: Junaković Ana (4. c)Fizika: Grizelj Domagoj (4. a), Čelar Marija (4. e), Crvelin Mihovil Jakov (4. a), Vučenović Dunja (4. a)Geografija: Madžar Josip (4. b)Informatika: Skočić Grgo (4. d), Mudronja Filip (4. c)Kemija: Skelin Petar i Luka (4. d)Likovna umjetnost: Marija Čelar (4. e)Logika: Ninić Nikolina (4. e)Politika i gospodarstvo: Alavanja Jure (4. e), Ljubić Matija (4. c)Povijest: Baljkas Krešimir (4. a), Martinović Izabela i Stančić Antun (4. d)Psihologija: Kovač Matea (4. e)Sociologija: Bura Nia (4. b)

veljača 2011. broj 9.

20

spektakli Pegla

I ovogodišnji natjecatelji ‘Vra-ne’ uspjeli su podići na noge ci-jelu publiku svojim glazbenim poslasticama. Glazbeno natje-canje započelo je u desetom mjesecu audicijom, a u konku-renciji od dvadesetak prijavlje-nih učenika, u finale se izborilo deset. Uz prateći bend ‘Fenix’, sredinom prosinca, na pozor-nicu su stali ‘odabrani’: Ana Škaro, Marinko Lasan, Franka Palada, Matej nakić, Iris Peri-ca, Franka Periša, Petra Raču-nica, Ana-Marija Prolić, Andrea Radović te Frane Rakić. Žiri je imao težak zadatak jer su svi nadmašili njihova očekivanja no, uspješno su ga izvršili. ta-ko je nagrada za najbolji scen-ski nastup pripala bendu s ko-jim je nastupao Marinko Lasan, treće mjesto zauzeo je Matej nakić, drugo mjesto Iris Perica

te, naposljetku, pobjednicom ovogodišnje ‘Vrane’ proglaše-na je Franka Palada s pjesmom ‘travellin’ band’, koju je izve-la uz prateći sastav. Bila je to harmonija zvuka, kao najbolja uvertira u blagdansko slavlje.

GIMNAZIJALCI, I OVE GODINE, OČARALI SVOJIM GLAZbENIM SPOSObNOSTIMA

Gost večeri bila je grupa ‘Dal-matino’ koja je, svojim najpo-znatijim hitovima, ‘zapalila’ pu-bliku.

tekst Josipa Vrankulj, 1. c

‘VRANA’ 2010.Mnogi su komentirali: ‘Nikad uspješnija ‘Vrana’’!

Ovogodišnji voditelji Karla Ni-žetić, Matea Makelja, Franka Crnjak i Domagoj Lacmano-vić svojom opuštenoću, spon-tanošću i lakoćom snalaženja na sceni, pokazali su se kao dobitna kombinacija.

21

spektakli

kad se svi listići prebroje, svi bodovi zbroje i oduzmu, a or-ganizatori skupe dovoljno izostalih sati, gimnazijalke i gimnazijalci, željni crvenih te-piha, staju u red za ulaznice. Šibensko kazalište, još je jed-nom, ugostilo skup briljantnih umova na tradicionalnoj svi-banjskoj gimnazijskoj prired-bi – ‘Antunu’. Dobro popraćen od medija, poduprt od škole i profesora, odlično primljen kod učenika ‘Antun’ je, s vre-menom, postao puno više od školske priredbe.

nakon uspješno odrađe-nog prošlogodišnjeg ‘Antu-na’ s Ma(k)ssimom, čast i duž-nost organizacije ponovo je pripala dvojcu bez kormila-ra kristina Deković – Sara Le-denko (tadašnji 3. c). organi-zacijski odbor, ekipa tehničke podrške (finiji naziv za kičma-trans), informatičari, tradicio-nalno uključeni profesori, da ih ne nabrajamo, dali su svoj obol i omogućili još jednu glamuro-znu priredbu, sad već pomalo i zaštitni znak šibenske Gimna-zije. ona je i dalje humanitarne

naravi, tako da su prikupljena sredstva namijenjena liječenju djevojčice Ive Bralić te su pre-dana njenoj obitelji.Plesna skupina tersp…tesp…’terpsihora’, otvorila je ‘Antu-na’ i obogatila program svojim vještinama. U glazbenom dije-lu, svoje role odigrali su klapa ‘Gimnazijalke’, uvijek na visini zadatka, zatim nCVVo-ovci pa Valentina Jurin i Lovre Mrčela sa skladbom ‘Summertime’, a i tereza kedžo i Flavija Bilalović jednom su pjesmom počastile publiku. Zvijezda večeri ove je godine ipak, da se naši glazbe-nici ne naljute, bio bradati Gi-

ulianno, koji je gimnazijalce (i sve one koji se tako osjećaju) razgalio svojim četirima pje-smama. Definitivno pogođen izvođač za dobro uštimanu ve-čer. I profesorica nives triva je došla ‘na svoje’ pa je postrojila maturantice i održala vlastitu modnu reviju. na probama se, na sveopće oduševljenje teh-nikalaca, itekako osjetio per-fekcionizam.kroz šumu programa, uspješ-no su nas vodili profesorica Mi-la kundajica, Mate Rupić (ta-dašnji 3. e) i Duje kodžoman (tadašnji 3. f ). Zadovoljni pre-sjekom školske godine i posti-gnutim, gimnazijalci su se ra-zišli na after u kafić ‘Dolac’, gdje je zabava nastavljena.

‘ANTUN’ 2010.

Red Giuliana, red nagrada, red plesa

… i doza humanitarnosti

DOBITNICI ‘ANTUNA’ 2010.

- naprvaš: Nikola Ferara- najdrugaš: Franka Palada- najtrećaš: Ante Ferara- najmaturant: Ana Junaković- najdoprinos u prirodnim znanostima: Ivan Gulin (astronomija)- najdoprinos u društvenim znanostima: Ana Junaković (filozofija)- najdoprinos u izvannastavnim aktivnostima: GUM ‘Tremolo’- profesor najzaslužniji za javnu i kulturnu djelatnost: Ivana Bego i Krešimir Mudronja, prof.- najsportaš: odbojkaška ekipa- najsportašica: košarkaška ekipa- najprofesor: Lorana Antunac, prof.- poznati učenik šibenske Gimnazije: Neven Belamarić (posthumno)

tekst Domagoj Babić, 3. a

veljača 2011. broj 9.

22

spektakli Pegla

Ana je, prisjetimo se, branila boje naše zastave na Međuna-rodnoj olimpijadi iz filozofije, održanoj u Grčkoj, krajem svib-nja 2010. Iako rezultati nikad nisu bili objavljeni, Ana je jako zadovoljna svojim učinkom te samim sudjelovanjem.

Odakle potječe vaša ljubav prema filozofiji?Zapravo, nikad nisam imala posebnu ljubav prema filozo-fiji, dok se nisam susrela s pro-fesoricom nives triva koja me,

doslovno, natjerala na natjeca-nje rečenicom: ‘Ana, ti to želiš, samo toga još nisi svjesna!’ Sad mi je drago što mi je otkrila taj talent.

Odakle inspiracija za pisanje eseja? Koji su vas filozofi naj-više inspirirali?Inspiraciju za pisanje eseja pro-našla sam u svakodnevnom ži-votu, jer je tema bila sloboda i nije bilo teško pisati o tome. kad sam krenula pisati, ideje su dolazile same od sebe, jer slo-boda nije isključivo filozofsko pitanje, nego i stvar osobnog

mišljenja. najviše su me inspi-rirali karl Marx, Friedrich ni-

etzsche i moj dečko, krešimir Mrčela koji se, unatoč ose-bujnom filozofiranju, nije us-pio probiti kao istaknuti misli-lac dvadeset i prvog stoljeća (smijeh).

Jeste li zadovoljni uspje-hom na Olimpijadi? Kakva je bila konkurencija?S olimpijade nikad nije objav-

ANA JUNAKOVIĆ, GIMNAZIJSKI ‘WUNDERKIND’, bIVŠA NAJMATURANTICA SA SVIM PETICAMA:

‘U životu trebaprihvatiti izazov!’

Ana Junaković, naša bivša gimnazijalka, govori o svom gimnazijskom periodu, najljepšim uspome-nama, filozofskoj Olimpijadi…i još mnogo toga

tekst Zrinka Burazer, 1. c

‘Pomidora’ ili ‘Kanela?’- ništa od toga, ‘Sina’

Najdraža stvar u djetinj-stvu?- ražinska priroda i ulične igre sa susjedima (smijeh)

Najdraža pjesma?-’Thank You’, Led Zeppelin

Najdraži gimnazijski profe-sor?- Helena Karađole ( ‘teta He-la’, hahahah…)

Najdraži citat?- ‘Why worry? There should be laughter after pain, there should be sunshine after ra-in’ (Zašto brinuti? Nakon bo-li slijedi sreća, a nakon kiše sunce.).

‘Ezel’ ili ‘Šeherezada?’- ako moram birati – ‘Ezel’ (ovo je zbog utjecaja moje ci-merice, Tereze Kedžo)

Pesimist ili optimist?- optimist

Zagreb ili Šibenik?- Ši…Ši…Šibenik

23

spektakli

Godišnje nagrade za uspje-šan, kvalitetan i kreativan rad u Gimnaziji, pripale su profe-sorima: Jakovu Laboru, Ja-sminki Paić, Josipu Paiću te Milici Sladoljev. od pet na-grada, u kategoriji srednjoš-kolskih profesora, čak četiri su otišle u šibensku Gimnaziju, što dovoljno govori o razini i kvaliteti nastave u ovoj od-gojno-obrazovnoj ustanovi. kandidatura i uvjeti za dobi-vanje nagrade, nisu bili nima-lo laki: osim životopisa, profe-sori su priložili i sve potvrde o svom radu i stručnom usavr-šavanju. Inače, nagrade za ži-votno djelo, dobili su profeso-ri Ante Duvančić i njegoslav turčinov.Dodjeli su nazočili dožupan Smolić i dogradonačelnik Ba-ranović , kao izaslanici Grada odnosno Županije.- organizacija dodjele je bi-la na vrhuncu, sve je pomno isplanirano do najsitnijih po-jedinosti, program fenome-nalan! Posebno su nas osvo-jile diplome, kao da smo akademici - rekla nam je do-bitnica nagrade, profesorica Jasminka Paić. nakon sveča-nosti dodjele, obilježavanje Svjetskog dana učitelja nave-čer je nastavljeno u vodičkom hotelu Punta, plesom do ka-snih sati, kojem su se pridru-žili župan i ostali dužnosnici. Profesor Paić ističe da je sve bilo izvrsno organizirano, ali

i da je vrlo malo gimnazijskih profesora i djelatnika došlo na svečanost (nastava se odr-žavala u popodnevnoj smje-

ni, op. a.).- Prijavljujemo se, sigurno, i dogodine- sumira dojmove profesor Paić.

ljen rezultat, tako da ne znam kako sam kotirala, ali sam za-dovoljna samim sudjelova-njem, kao novim životnim iskustvom i činjenicom da sam dala sve od sebe. konku-renti su bili jako opasni, ali ni-je me bilo briga i ja sam opa-sna (smijeh).

Kakve uspomene nosite iz gimnazijskih dana? Koji će vam profesori ostati u naj-boljem sjećanju?Iz Gimnazije nosim sve najbo-lje i najluđe uspomene, po-sebno na moje ‘cekavce’ (4. c, op. a.). nedostaje mi Gimna-zija i, općenito, taj period u mom životu, imam osjećaj da je sve kasnije nemjerljivo s njim. Svi profesori, manje – vi-še, ostali su mi u dobrom sje-ćanju jer, osim što su mi pru-žili veliki fond znanja, bili su izvan nastave zabavne i pri-stupačne osobe, ne samo au-toriteti. Ipak, posebno mje-sto u mom srcu zauzimaju profesorica Helena karađole, profesorica Irena Marinković Palinić te, naravno, bivši ra-zrednik, profesor Emil Matu-ša.

Zbog čega ste odabrali pra-vo, a ne filozofiju za nasta-vak svog obrazovanja? Ka-kvi su dani na Pravnom fakultetu u Zagrebu? Uspi-jevate li još pronaći vreme-na za filozofiju, unatoč fa-kultetskim obvezama?nikad nisam mislila studira-ti filozofiju, a pravo sam iza-brala jer mi kasnije otvara bezbroj mogućnosti. Dani na Pravnom fakultetu, zasad, do-bro idu, ali rano je još govo-riti o tome. Filozofija je osta-la dio moje prošlosti, a sad se bavim mišlju kako izvršiti ‘sa-moubojstvo’, jer su mi ispiti za mjesec dana (smijeh).

Ima li mjesta nostalgiji?nostalgija je sveprisutna no, što je – tu je, život ide dalje!

NA SVJETSKI DAN UČITELJA,DODIJELJENE GODIŠNJE NAGRADE PROFESORIMA

LAUREATI GIMNAZIJE: PROFESOR LABOR, PAIĆ (x2) I SLADOLJEV

Povodom 5. listopada, Svjetskog dana učitelja, u organizaciji Grada Šibenika i Šibensko-kninske županije, u Gradskoj je vijećnici održana tradiciona-lna godišnja dodjela nagrada zaslužnim profesorima i učiteljima osnovnih i srednjih škola

tekst Domagoj Babić, 3. a

veljača 2011. broj 9.

Maturalni

ples 2011.

Po čemu ćete pamtiti svoj rad u GAV?Po mnogim generacijama, pr-vim generacijama koje su bi-le najbolje i onima koje su bi-le ‘najpobožnije’. oni su uvijek molili nemojte pitati, molimo vas pustite nas, molimo vas premjestite provjeru, molimo vas ovo, molimo vas ono… Po brojnim uspjesima koje sam postigla sa svojim učenicima te, naravno, mojim kolegama.

Postoji li generacija koja vam je najviše prirasla srcu?one stare generacije su bile

najbolje, tamo bih znala ima-ti dvadeset odličnih učenika u razredu. Razred, koji mi je pri-rastao srcu, onaj je Dorijana klarića. kao što znate, Dori-jan je osmislio ‘Peglu’ i ‘Antuna’ ali ,općenito, ta je generacija stvarno bila izvrsna.

Kakve su današnje genera-cije?Podosta lijene, ali ima i jako dobrih učenika. Posebno bih pohvalila 1. d razred, oni su ja-ko dobri.

Jeste li ikada imali kakvih neugodnosti s učenicima?tijekom rada u Gimnaziji i ne

baš toliko, najviše neugodno-sti sam imala dok sam preda-vala u tehničkoj školi. na mom satu učenici bi uvijek pravi-li nered i pričali. Često bih, iz protesta, napustila učionicu.

Jeste li ikada davali loše ocjene zbog nediscipline?nikada to ne bih napravila. Ukoliko učenik ometa rad na mom satu, ispitam ga. takve ocjene nisu baš zadovoljavaju-će te mnogi učenici, nakon ta-kvog načina ispitivanja, misle da im takvo nešto nije bilo po-trebno.

Pamtite li najoriginalnije

isprike učenika? Sjećam se jedne učenice kojoj je baka umirala tri puta, a če-sto bi mi dolazili i oni koji bi bili mokri do kože pa bi me molili ( to je bila generacija ‘pobožnih’ učenika ) da ih pustim kući da se presvuku. Ipak, svaka gene-racija je koristila onu: ‘Potrgao mi se udžbenik, nisam mogao učiti.’

Koje su vam najupečatljivije uspomene iz Gimnazije?Zasigurno, priznanje koje sam dobila za više od trideset go-dina radnog iskustva. Bio je to emotivan trenutak, kojeg ni-sam očekivala.

PROFESORICA POVIJESTI, MARA DADIĆ, PRED ODLAZAK U MIROVINU, KAŽE:

‘Pamtimsamo sretne dane!’

Mara Dadić, bivša profesorica povijesti Gimnazije Antuna Vrančića, nakon trideset i sedam godina radnog iskustva, odlazi na zasluženi odmor. Mara je rođena u Livnu, 22. veljače 1945. Najduži pro-fesorski staž ostvarila je, upravo, u gimnazijskoj zgradi. Pripada profesorima ‘stare škole’: stroga i pravedna, zahtjevna i susretljiva, puna znanja i predanosti – ONA JE SVE TO i još mnogo više

tekst Zrinka Burazer, 1. c

spektakli

26

27

zanimljivosti

Bogati sajamski program, u or-ganizaciji Grada, turističke za-jednice i Udruženja šibenskih obrtnika, obuhvatio je defile Šibenske narodne glazbe, sve-čanu povorku, viteške bor-

be, kreativne dječje radionice, atraktivno uplovljavanje brodo-va s latinskim jedrima, uprizo-renje opsade i obrane grada te proslavu bitke paljbom topova.trodnevnom rujanskom povi-jesnom festivalu, pridružilo se trinaest kreativnih gimnazijalki pod vodstvom profesorice Ja-

sminke Paić. odjevene u tradici-onalne nošnje, izložile su svoje radove, replike starohrvatskog nakita, novca, oruđa, raznoboj-ne narukvice prijateljstva, ogrli-ce s glagoljičkim slovima i nakit sa šibenskim boulama. Zbog zanimljive ideje i original-ne izrade izloženih primjeraka, njihov je štand vrvio znatiželj-nim prolaznicima i zainteresi-ranim kupcima, a sav zarađeni novac darovan je u humanitar-ne svrhe.

ODRŽAN ŠESTI SAJAM U SREDNJOVJEKOVNOM ŠIbENIKU

Gimnazijskahumanostna djelu

Sredinom rujna prošle godine, ova je trodnev-na manifestacija dočarala duh davno minulih vremena i predstavila bogatu kulturno-po-vijesnu baštinu pitoresknog grada

Sitna novost, vezana za gi-mnazijsko sudjelovanje na Sajmu, informativni je letak koji uprizoruje ovu hvalevrijed-nu aktivnost

tekst Josipa Mileta i Martina Žic, 1. c

veljača 2011. broj 9.

27

zanimljivosti Pegla

28

U četvrtak, 7. listopada 2010., u Gimnaziji Antuna Vrančića održala se svečanost povo-dom Dana kruha. ono što je ovu proslavu učinilo drugači-jom od prošlogodišnjih, jest činjenica da su učenici morali sami odabrati temu za uređe-nje štanda. Svi razredi Gimna-zije trudili su se što bolje uredi-ti svoj štand, kako bi oborili žiri

i osvojili nagradu – besplatan jednodnevni izlet. ovogodišnji članovi žirija bili su: profesor Josip Paić, profesorice tina Šantić i Jadranka Goleš te uče-nik Jurica Frane Crnjak. Pred-stavnici štandova pripremali su se već od 13 sati kako bi sve bilo spremno za gozbu i zaba-vu za vrijeme velikog odmora i četvrtog sata. I, sav njihov trud se isplatio – zabave, pjesme, druženja i dobrog raspolože-

nja nije nedostajalo, a jednako su se zabavljali i učenici i pro-fesori. Štandovi su bili puni ra-znovrsne hrane: kruha, kolača, raznih slastica, jesenskih plo-dova pa čak i kuhanih jela te bogati raznim ukrasima, koje je određena tema zahtijevala – od suhog lišća do morskih školjki. neke od predstavnica štandova svoju su temu uskla-dile s odjećom, naime, nosile su narodnu nošnju, a mlade glazbene nade svirale su gi-taru. Ipak, pobjedu je, drugu godinu zaredom, zasluženo osvojio 4. e razred jesenskom temom. Drugo mjesto osvojio

je 2. f štandom na temu mora, a treće mjesto 4. f, bogatom ponudom jela, posebice bru-detom te različitim ukrasima, poput kornjača u akvariju. ova svečanost imala je i humani-tarni cilj, sva preostala hrana bila je poklonjena šibenskoj pučkoj kuhinji.

Dani kruha u Gimnaziji

tekst Ana - Marija Krnić, 1. c

zanimljivosti

29

Vijeće učenika Gimnazije pr-vi dan nastave, 6. rujna, održa-lo je u školskom dvorištu bur-zu udžbenika. odaziv je bio dobar, no knjiga je nedostaja-lo, iako je pozvan antikvarijat iz Splita koji je donio nešto knji-

ga. očekivano, najtraženiji su bili udžbenici prvih i četvrtih razreda. Izgleda da tržište pati, otkako maturanti skupljaju knjige za državnu maturu.

Domagoj Babić, 3. a

Održana burzaudžbenika

tradicionalnu humanitarnu ak-ciju pod nazivom ‘Prijatelj prija-telju’, početkom travna prošle godine, organiziralo je Druš-tvo ‘naša djeca’, uz suradnju ši-benskih osnovnih škola i vrtića te Centra za odgoj i obrazova-nje ‘Šubićevac’. U humanitar-nu prodaju uskršnjih pogača i pisanica pred zgradom Hnk u Šibeniku, uključile su se i uče-

nice Gimnazije Antuna Vranči-ća pod vodstvom profesorice Jasminke Paić, a sav je prihod bio namijenjen obnovi rodili-šta opće bolnice Šibenik. Svi humanitarci zadovoljni su svo-jim učinkom, a profesorica Paić ne skriva oduševljenje što su u ovoj velikodušnoj gesti, po prvi put, sudjelovali i gimnazijalci.

Josipa Mileta, 1. c

Humanitarna prodajauskršnjih pisanica

U školskom dvorištu su, inicijativom Vijeća učenika, postavljeni koševi. time je športska ponuda škole dodatno obogaćena, a dvorište je upot-punjeno praktičnim sadržajem, kako više ne bi služilo samo kao parkira-lište. koševe je postavila tvrtka ‘Aneta’ iz Splita, a postavljanje koševa je u potpunosti financirala Gimnazija.Još od početka 2009., Vijeće učenika je izrazilo potrebu da se škola opre-mi računalima van učionica, na slobodno korištenje učenicima. nakon nabavke novih računala za učionicu informatike, stara su postala višak pa se, konačno, otvorila ta mogućnost. tri računala, od kojih dva s inter-netom, postavljena su u predvorju Crtaone, u školskoj knjižnici i u učio-nici u potkrovlju.

Domagoj Babić, 3. a

Vijeće učenika opet u akciji

U duhu božićnog darivanja, grupa učenika 1. b razreda s profesoricom Jadrankom Goleš, posjetila je Dječ-ji odjel šibenske opće bolnice te bo-lesnu djecu, koja se liječe na odjelu,

darovala svojim igračkama, slikovni-cama i crtanim filmovima. Iskren dječ-ji osmijeh bio je dovoljan dokaz da su učinili pravu stvar.

Mia Žurić, 1. b

Gimnazijalci posjetili Dječji odjel

veljača 2011. broj 9.

zanimljivosti Pegla

30

koliko je jezika u svijetu? Ima ih, otprilike, onoliko koliko je i naro-da na kugli zemaljskoj ali, svakim danom, sve više izumiru. Svojim materinjim jezikom služimo se svakodnevno, dok strane jezike učimo u školama i na raznim sve-učilištima. takvi su jezici, uglav-

nom, potekli iz postojećih naro-da, postepenim razvojem riječi. no, jeste li ikada pomislili da bi samo jedna osoba mogla stvoriti cijeli jedan novi jezik te, pritom, osmisliti desetke tisuća riječi? Zvuči nemoguće, ali je istinito. takvih, ‘umjetnih’ jezika je nekoli-ko, primjerice: esperanto (koji je, ujedno, i najpoznatiji), volkapük,

interlingua, spelin (osmislio ga je Hrvat Juraj Bauer, krajem devet-naestog stoljeća), slovio. Slovio je internacionalni sla-venski jezik, kojeg može razu-mjeti oko 400 milijuna ljudi, što ga čini jednim od najrasprostra-njenijim u svijetu! Riječ ‘slovio’ slavenskog je podrijetla i dolazi od staroslavenske riječi ‘slovo’, što znači ‘riječ’. Pretežno se piše latinicom, a može se pisati i ćiri-licom. kao i kod ostalih umjetnih jezika, gramatika je prilično po-jednostavljena. Izmislio ga je poznati slovač-ki jezikoslovac Mark Hučko, ne tako davne 1984., a do kolovoza 2005., sadržavao je već 30 000 riječi. namijenjen je razumijeva-nju među slavenskim narodima.

nekad davno, prije tisuću i pet-sto godina, postojao je staro-slavenski, kojim su se služili svi Slaveni. on je, i danas, ostao u temeljima svih slavenskih jezika koji su, upravo iz tog razloga, međusobno slični. Hučko je isko-ristio tu sličnost i maksimalno je prilagodio svim slavenskim jezicima, tako da isti tekst može razumjeti pekar u Ekaterinburgu i vodoinstalater u u Skopju. kao bih dokazao učikovitost, pro-našao sam jedan dio teksta na sloviu i uvrstio ga u ovaj članak. Upamtite, u prilagodbi jezika, bile su nužne i fonetske promje-ne u bilježenju glasova! A, sad, pokušajte razumjeti:

Valentinovo, jedna od najzani-mljivijih i najiščekivanijih škol-skih manifestacija, održala se i prošle godine. teret organiza-cije prihvatile su učenice tadaš-njeg 2. f razreda, karla nižetić i Martina Višnjić. Dan zaljublje-nih bio je popraćen i pisanjem ljubavnih pisama koja su po-tom, na samo Valentinovo, do-spjela u željene ruke.koncept Valentinova osmišljen je prije par godina, a sastoji se od prodaje zgodnih muških tijela na dražbi, dok sakupljeni novac odlazi u humanitarne svrhe. Cure su napravile soli-dan posao, prikupile su oko dvije tisuće kuna što je i bio glavni cilj Valentinovo prired-be, no ističu kako ih okolnosti ipak nisu ‘mazile’. Problem je nastupio u trenutku kada su se dečki prepali svjetala pozorni-

ce i umjesto manekenskog de-filea, sramežljivo se raštrkali po publici pa ih je, u jednom tre-nutku, trebalo hvatati i odvlači-ti na pozornicu. nadajmo se da se takva situacija neće ponoviti i ove godine, već da su dečki skupili malo više hrabrosti.napeta ženska publika vjerno je očekivala svoje dečke i sim-patije na sceni i žustro nudila iznose za svakog od njih. neki

su postigli cijene i do tri ili če-tiri stotine kuna, dok su neki u tome bili manje uspješni. naj-više ovacija su, naravno, iza-zvali četvrtaši, a drugaši su bili ugodno iznenađenje.nakon šoua, gimnazijalci su se nastavili družiti (čitaj: ružiti) na afteru u ‘S’ klubu, gdje je do-bra zabava nastavljena dugo u noć. Curama možemo poželjeti još dobro odrađenih priredbi, a dečkima malo upečatljiviji nastup.

Ljubavna licitacijatekst Ivana Morić, 3. a

Sxto es Slovio?!

Sxto es Slovio? Slo-vio es novju mezxu-narodju jazika ktor razumijut cxtirsto milion ludis na celoju zemla.

tekst Ante Baran, 1. f

zanimljivosti

31

Bonton (franc. bonton-dobar ton, odnosno lijepi način) je skup dogovorenih pravila po-našanja, kojih bi se trebao pri-državati svaki pripadnik druš-tva. on je skup dogovorenih normi uljudnog ponašanja u određenom vremenskom raz-doblju. Današnji bonton nije isti kao onaj iz osamnaestog ili devetnaestog stoljeća. Ljudi su se, međusobno, dogovorili oko poštivanja utvrđenih pra-vila u svakodnevnim situacija-ma i u posebnim prilikama. S vremenom su se pravila bon-tona razvila u specijalizirane

bontone: bonton za stolom, bonton u kazalištu, poslovni i diplomatski bonton, bonton

poklanjanja a, u novije vrije-me, postoji i bonton malih mobilnih razgovora. Bonton nas uči kako se treba ponašati u društvu, izražavati, izgledati, komunicirati...njime se naj-strože osuđuje vrijeđanje, pso-vanje i fizičko obračunavanje. Međutim, pravila ponašanja nisu u svim regijama svijeta ista, stoga, nije ni svaki bon-ton isti. Postoje dijelovi svijeta gdje je normalno jesti prstima, dok je to kod nas znak nepristojnosti. osobe koje se ne pridržavaju bontona, nisu prihvaćene u društvu te se smatraju nepri-stojnima i loše odgojenima

iako se, razvojem društva, mi-jenjaju i pravila lijepog pona-šanja. Današnje ponašanje je sve slobodnije, a pravila bon-tona, osobito ona ‘kruta’, sve se više zaboravljaju. Zahvaljujući globalizaciji, da-nas se razlike u kulturi sma-njuju. Žalosno je što svi zabo-ravljaju kada se trebaju lijepo ponašati prema drugima ali, kad se netko prema njima nije lijepo ponio, odmah se sjete bontona. Dakle: treba se lije-po ponašati UnAtoČ svemu (pa i onda kada nam drugi ne uzvraćaju istim načinom), a ne ZBoG nečega. to je najizraže-nije prilikom pozdravljanja.osjećamo se neugodno kad nam ne odzdravi osoba koju smo pozdravili pa, često, više tu osobu i ne pozdravljamo.

PRAVILA LIJEPOG PONAŠANJA

‘Finjak’ ne izlazi iz mode!tekst Danijela Protega, 2. a

2. a razredBonton u našem razredu, a vjerujem i u ostalima, nije za zlatnu medalju. Dečki i cure se vole, prijatelji su, ali se dečki prema cura-ma ponašaju ‘grozno’: podmeću, zadirkuju i slično. Bonton iz prošlosti: pridržava-nje kaputa, otvaranje vrata, ljubljenje ruku, nazivanje damama - nE PoStoJI!!! Vjerujem da je svaka djevojka, bar jednom, zaželjela da joj neki dečko poljubi ruku ili udijeli kompliment, no – UZALUD. Cure su pristojne, hvale dečke, žele sjediti pokraj njih, poklanjaju im pažnju, ali oni – nIŠtA! Svaki kompliment se svodi na perverziju, svaka pažnja završi ruganjem osta-lih, svaka simpatija se odmah otkrije i završi na zidu srama.

ŠTO JE bONTON?Ponuđeni odgovori:- frizerski salon u kon-zumu- pospremanje kreveta- poučak o lijepom ponašanju- bon je dobar, a ton je ton – dobar ton- ono čime nas gnjave stariji- dječja igra (valjda je mislio BEn-tEn)

MALA ŠKOLA bON-TONA • ne upiri prstom u druge• ne belji se ( ne plazi jezik )• ne pljuj po podu• ne guraj se• kucaj prije ulaska u učionicu• ne drži ruke u džepo-vima tijekom razgovora• ne prevrći očima ( nisi u cirkusu )• ne jedi prstima• smeće bacaj u kantu za smeće• ne lijepi žvake po namještaju• ne prisluškuj• pozdravljaj poznate, ne okreći glavu• ne govori starijima ‘TI’• dečki, poštujte cure, ne gnjavite ih ( vrijedi i obrnuto )

veljača 2011. broj 9.

zanimljivosti Pegla

32

Vijeće učenika, uz sve svo-je dužnosti, najviše posla ima sredinom studenog, kada se u cijeloj Europi slavi Međuna-rodni dan srednjoškolaca, u spomen na praške studente i srednjoškolce koji su, mirno prosvjedujući protiv nacističke okupacije, strijeljani 1939. go-dine. otada srednjoškolci Eu-rope, njima u čast prosvjedu-ju, organiziraju se i okupljaju u obrani svojih prava i interesa.Prošle godine, nacionalno vi-jeće učenika uvelo je ovaj eu-ropski običaj u sve srednje škole Lijepe naše pa tako i u Gimnaziju. Gimnazijsko VU 2009. održalo je koncert Bel-fast Fooda u Crtaoni, preda-

vanje o spolnim bolestima po-praćeno anketom te vlastitu svečanu sjednicu VU. ove go-dine održan je muški i ženski košarkaški turnir, u suradnji sa županijskim odjelom za pro-svjetu i Županijskim vijećem učenika dijeljeni su letci o pra-vima učenika, a plakatima se pozivalo i na aktivizam.na turniru, u konkurenciji 11 muških ekipa, najbolji je bio 4. c (Fuštin-Pućo-Svirčić), a od tek dvije ženske ekipe, bolji je bio 4. f (Malenica-Jukić-Raču-nica). Pobjednicima su uruče-ni pehari, a dogodine ostaje za nadati se većem odazivu dje-vojki.

Domagoj Babić, 3. a

Obilježen Međunarodni dan srednjoškolaca

ESCL - European Survey on Language Competences, tj. Europsko istraživanje jezičnih kompetencija provodi Sur-veyLang (SL) kako bi utvrdila i usporedila podatke o kompe-tencijama u različitim europ-skim jezicima. U istraživanju je sudjelovalo osam reno-miranih europskih instituci-ja, kao što su Goethe Instin-tut, University of Cambridge, Università di Perugia i druge.Cilj istraživanja je pronalaže-nje i oblikovanje smjernica u

učenju stranih jezika te odre-đivanje točnijih raspona ra-zina (A1, A2, B1, B2...).takve razine postoje u svim europ-skim zemljama, članicama SurveyLanga.Želite li saznati više pojedi-nosti o europskom istraživa-nju jezičnih kompetencija, potražite informativne ma-terijale od nCVVo-a ili po-sjetite internetsku stranicu SurveyLanga, na http://sur-veylang.org.

Ante Baran, 1. f

ESCL u Gimnaziji

U karnevalsko doba, sve vrvi od veselja i zabave. Poklade su ide-alna prilika da se postane lik iz mašte. Uz školske maškare, gimnazijal-ci redovito sudjeluju i u grad-ski maškarama, sa skupnom maskom,a mora se napomenuti da su nekoliko puta i nagrađiva-ni za originalnost. Prošle nas je godine, zajedničkom maskom, predstavljao 1. b razred zama-

skiran u klasičare, s neizostavnim togama i lovorovim vijencima.Ideja je potekla ponovnim otva-ranjem klasičnog usmjerenja u našoj školi, nakon pedeset godi-na. Šarena povorka pozdravljena je s oduševljenjem, kako na škol-skim hodnicima, tako i na grad-skim ulicama, uz glazbu, smijeh i dozu mladenačke ludosti.

Lucija Šupei Anđela Mrčela, 1. f

Maskenbal 2010.

opća opasnost je, krajem prošle godine, održala kon-cert u slavnoj šibenskoj Crta-oni, u organizaciji Glazbene udruge tremolo. koncert je započeo u 21:00 sat sa ši-benskom predgrupom ‘one more’, koja je zagrijavala pu-bliku do dolaska opće opa-snosti. ni najveći pljusak nije omeo najvjernije obožavatelje da ostanu na koncertu ovog benda. Dragi nam Slavonci za-počeli su koncert svojom no-vijom pjesmom ‘Uzalud sun-ce sja’, a završili ga jednom od najpoznatijih i najljepših pje-sama ‘Jednom kad noć’. Da je šibenska publika uistinu jed-na od najboljih, potvrdio je Pero Galić, frontmen benda,

ovim riječima: ‘ naš prvi poku-šaj da održimo koncert ovdje nije uspio, no drugi pokušaj, uspješni, popraćen je kišom i hladnoćom, koja nije uspjela omesti vas, najvjernije fanove da ostanete. nikad vas neću zaboraviti’. Unatoč nevreme-nu, Slavonci su itekako ‘zapa-lili’ Crtaonu svojim brojnim hitovima, a burnoj atmosferi

tijekom pjesme ‘Uzalud sunce sja’, pridonijela je grmljavina i sijevanje. nekima su ispunje-ne glazbene želje (‘Srce zna’), a neki su dobili trzalice na po-klon. kako god, ovo je samo još jedan u nizu nezaboravnih koncerata opće opasnosti, za koju vjerujemo da će nas opet posjetiti.

Dora Bumber, 1. c

zanimljivosti

33

Bouncersi su novoosnova-na plesna skupina u Šibeni-ku te, ujedno, i prva hip-hop plesna skupina na ovom po-dručju. Voditeljica skupine je plesačica iz Zadra, Lucija Matešić. Bouncersi su s ra-dom startali početkom ruj-na prošle godine, kada su brojili devet članova. nedav-no su, nakon prve audicije u listopadu, primili još pet ple-sača. Svoj nastup prvijenac održa-li su u caffe & wine baru ‘Bu-nari - tajne Šibenika’ gdje su, u ulozi domaćina, predstavi-li svoj rad uz podršku pozna-tog dj-a na hrvatskoj sceni, MengRena i zadarske plesne skupine D-Point. Među četr-naest članova plesne skupi-ne, nalaze se i tri učenice na-še škole: Mia Vučenović, Ana Stančić i Barbara krečak.

Zrinka Burazer, 1. c

Bouncers(Hip-hop dance crew)

Opća Opasnost ‘zapalila’ CrtaonuDOK GRMI I SIJEVA, PERO GALIĆ PJEVA!

Državno natjecanje u astronomiji - Rabac 2010.Dug i uspješan rad Astronom-skog društva ‘Faust Vrančić’, re-zultirao je brojnim uspjesima na mnogim natjecanjima. Državno natjecanje u Rapcu, upravo je jedno od tih. Učenici su najprije svladali županijski nivo (teoretski dio) te se plasirali na državnu razinu (praktični dio). Državno natjecanje se održalo u Rapcu, turističkom mjestu pokraj Labina, gdje su astronomi pokazali svoja znanja. Naše učenike predvodio je mr. sc. Josip Paić, profesor koji je zadovoljan rezultatom jer, napominje, i sam je plasman na državno natjecanje ogroman us-pjeh. Učenik Ivica Pletikosa os-vojio je treće mjesto u kategoriji drugih razreda i kvalifikaciju za Međunarodnu astronomsku olimpijadu. Učenik Ivan Gulin os-vojio je peto mjesto u kategoriji trećih razreda i kvalifikaciju za Međunarodnu astronomsku olimpijadu. Učenici nisu zado-voljni postignutim rezultatima te se nadaju boljem uspjehu u sljedećim natjecanjima.

Zrinka Burazer, 1. c

Ivica Pletikosa je, kao glavni otkrivač tima zvjezdarnice u La Sagri, otkrio dvije super-nove, od kojih je jedna priznata, a za drugu se još čeka potvrda. To je prvo otkriće u redovima članova ADFV-a u takvom projektu, a je-danaesto po redu otkriće za zvjezdarnicu u La Sagri.

veljača 2011. broj 9.

zanimljivosti Pegla

34

nasilje je jedan od glavnih pro-blema današnjice pred kojim se nitko, ne može i ne smije praviti slijep. Ulično nasilje, kao i ono među mladima, uzelo je maha poput neke epidemije koja se širi svijetom. no, što se zapravo poduzima kako bi mladi uvidjeli da je to što rade loše te koje su mjere, ljudi na vlasti, spremni po-duzeti kako si se ovom problemu stalo na kraj? Je li drukčija osob-nost valjani razlog za nekom oduzeti život?! na žalost, danas je previše pri-mjera nasilja među mladima, a najpoznatiji je slučaj Luke Ritza te najnoviji, Miroslava tunića, dvojice mladića brutalno pretu-čenih bez razloga, bez povoda i bez objašnjenja. Zar se roditelji trebaju bojati za svoju djecu i nji-

hov povratak kući nakon škole? Svi smo mi ljudi, posebni i druk-čiji, a naši su životi vrjedniji od deset kuna i mobitela, koje na-silnici ukradu svojoj žrtvi. kazne za nasilnike su premale a tuga, koja za prerano preminulim mla-dićima ostaje, prevelika je. Zar se šakama dokazuje da si bolji od drugog? Zar je tvoj život vrjedniji od onog kojeg oduzimaš? Pre-više mladih umire zbog droge, alkohola i nasilja, a kraj tome se ne vidi. Jedino ‘svjetlo’ u mraku jest činjenica da su neki mladi ‘otvorili oči’ te su se, protiv nasi-lja, počeli ‘boriti’ pjesmom, orga-nizirajući brojne koncerte kojima šire pozitivnu energiju.nada je položena u nas jer, samo mi, možemo promijeniti sve ovo što se događa i reći ‘StoP nASI-LJU!’.

Josipa Vrankulj, 1. c

Problem koji setreba riješiti SADA

NASILJE MEĐU MLADIMA

U Hrvatskoj se, dnevno, prijavi dvana-est slučajeva nasilja među mladima - to su samo oni za koje znamo

Hrvatska, go-dišnje, uloži otprilike pe-deset miliju-na kuna na prevenciju, no rezultata još nema

kako biste reagirali na sazna-nje kako vaš vršnjak nikad ni-je čuo za ‘Fejs’? Vjerojatno biste se posprdno nasmijali i upita-li iz kojeg je to zabačenog sela stigao. A da se hvalite, uokolo, kako imate prijatelja koji, na pri-mjer, piše pjesme i ne voli tulu-mariti od jutra do zore? ni u lu-dilu! Jer eto, nažalost, takvi smo, površni materijalisti. Mislimo kako sve znamo, a vidimo sa-mo ono što je u našim glavama. Mi smo hodajuća nakupina hor-mona koja srlja u novootkrive-ni svijet odraslih. ne volimo da nam itko ‘soli’ pamet, a pogoto-vo ne roditelji koji su, najčešće, u pravu. naš svijet su naši prija-telji, od kojih tražimo potvrdu i razumijevanje. odrastemo tek onda kada nam to ne treba da bismo bili sigurni u sebe.koliko ste puta čuli ili pročita-li na ‘Fejsu’ kako netko svima (uglavnom su to cure) priopća-va da je zaljubljen? Zaokružimo tu brojku na bezbroj, recimo. Meni tada obično pozli, jer sam svjestan da nije poanta u tome da je, taj netko, možda prona-šao svoju srodnu dušu i oboga-tio svoje unutarnje biće, već je samo htio pokazati drugima ka-ko nije sam/sama, čime je dao do znanja da je, po tom pitanju, bolji od drugih. I, onda, svi bruje o nekim vezama, bile one stvar-ne, virtualne ili što ti ja znam kakve. Mi smo još premladi za shvaćanje ljubavi i zajedništva, a kamoli za hvalu majstorstva u tome. Majka nas je tek izvadila iz povoja, a mi se već ‘busamo u prsa’, misleći kako smo jako snažni i neustrašivi. A roditelji? Priznajem da i meni idu na živ-

ce, ali to je tako i uvijek će biti tako. koliko god mislili da samo im mentalno ravni, isto toliko smo u krivu, jer dvije,tri godi-ne sazrijevanja ne mogu dostići njihovih dva, tri desetljeća isku-stva. oni nam postaju nebitni, jer nam smeta što smo u njiho-vim očima još djeca.Mi smo robovi suvremenog svi-jeta. naši okovi su računalo, mo-bitel i televizija. Svaki podražaj iz medija djeluje na nas, ostav-ljajući trag na psihi. odjednom smo uvjereni kako moramo imati iste čizme baš kao i naša omiljena rock zvijezda. Ili, pak, moramo slušati istu vrstu glaz-be kao i naši vršnjaci, ako hoće-mo biti ‘kul’. no, kad-tad ćemo shvatiti kako to uopće nije važ-no. Važno je biti originalan, bi-ti svoj. U podsvijesti nam izvire potreba za dokazivanjem i za-to nam je najvažnije biti prihva-ćeni u društvu jer mislimo kako ćemo, samo tada, biti sretni.kapitalistička djeca, tako bih nas nazvao, ako nisi tražena ro-ba - propadaš. Svi gledamo se-be i svoju korist. Pravilo je da se probiješ u društvu ili utopiš u masama. A, tko od nas želi bi-ti izgubljen? Svi skrivamo svoje strahove i prikazujemo se neu-ništivima. Ako ljudima pokaže-mo svoje slabe točke, mnogi će to iskoristiti protiv nas. to nam, tek sada, dopire do mozga, a kroz naše naše djetinje, ružiča-ste naočale, probija se prvo si-vilo života. Hm, život........jedna velika avantura koja se, prema hinduističkom učenju, puno puta ponavlja, sve dok se ne na-đe ono za čime se traga – nje-zin smisao.

Iz pera(ne)savršenog tinejdžera

tekst Ante Baran, 1. f

KOLUMNA

kaleidoskop

35

DAN SJEĆANJA NA HOLOKAUST I SPRJEČAVANJE ZLOČINA PROTIV ČOVJEČNOSTI

Dan 27. siječnja 1945. godine bio je presudan za mnoge Ži-dove jer su, upravo tog hladnog jutra, ruski vojnici zakoračili u jedan od najozloglašenijih kon-centracijskih logora, Auschwitz, gdje su oduzeli više od milijun nedužnih života. Znanje o ho-lokaustu, istrebljenju Židova u vrijeme nacističke vlasti u nje-mačkoj, dio je opće kulture koje pomaže razumijevanju i prihva-ćanju ljudi u njihovim različito-stima.Upravo je to cilj projekta ‘Šafran’, kojeg je pokrenula irska zaklada za obrazovanje o holo-kaustu, ‘Holocaust Education trust Ireland’ u kojem ,već tre-ću godinu zaredom, sudjeluju i učenici Gimnazije Antuna Vran-

čića sadeći lukovice šafrana u školskom dvorištu. Dan sjećanja na holokaust i sprječavanje zlo-čina protiv čovječnosti gimnazi-jalci su, ove godine, sadržajno obogatili i prigodnom izložbom o holokaustu, koja je postavlje-na na školskim hodnicima.

‘Oni koji ne mogu zapamtiti prošlost,osuđeni su je ponavljati’ – George Santayana

tekst Zrinka Burazer, 1. c Šafranova žuta boja pod-sjeća na žutu Davidovu zvi-jezdu koja je simbol juda-izma, a Židovi su je morali nositi, pod nacističkom oku-pacijom, kao simbol svo-je tadašnje izdvojenosti iz društva. Cvijeće, ujedno, simbolizira krhkost i nevi-nost onih koji su bili progo-njeni, nestali ili ubijeni u vri-jeme najgoreg zločina kojeg pamti ljudska povijest.

veljača 2011. broj 9.

kaleidoskop Pegla

36

točno na dan prve objavljene opće opasnosti u Šibeniku, 16. rujna, maturantice škole Marija Brajković, Sara Belamarić, Lucija Mrša i nikolina Peran organizi-rale su i postavile izložbu foto-grafija na temu Rujanskog rata. Fotografije je posudio Zoran Lucić Luca, šibenski snimatelj i fotograf koji je, kao aktivni sudi-onik Rujanskog rata, zorno zabi-lježio tih sedam dana šibenske borbe za opstanak.

PREDAVANJE ODOMOVINSKOM RATUProfesorice Paić i Sačić istog su dana, u dvorani škole, or-

ganizirale predavanje na temu ‘Domovinski rat’. Predavač, dr. sc. Ante nazor, ravnatelj Hrvat-skog memorijalnog dokumen-tacijskog centra Domovinskog rata, približio je učenicima proces nastanka samostalne i suverene Republike Hrvatske. Uspješno i zanimljivo izlaganje, popraćeno filmom, sustavno je obuhvatilo prikaz ratnog doba, uzroke, tijek te završne ratne

GIMNAZIJSKI PROJEKT - ‘RUJANSKI RAT 1991’.

Nije jedan, već su pala oba, Hrvatska se Šibenikom diči!

Dan sjećanja na Rujanski rat, u Gimnaziji Antuna Vrančića, postao dijelom županijske manifestacije obilježavanja tog događaja

tekst Ivana Čičmir i Marina Ćurković, 1. cfoto Zoran Lucić Luca

kaleidoskop

37

GIMNAZIJSKI PROJEKT - ‘RUJANSKI RAT 1991’.

Nije jedan, već su pala oba, Hrvatska se Šibenikom diči!

operacije, Bljesak i oluju.

‘RUJANSKI RAT’- TRIbINA U GRADSKOJ KNJIŽNICI ‘JURAJ ŠIŽGORIĆ’Posljednjeg dana šibenskog ‘crnog tjedna’, 22.rujna, no de-vetnaest godina poslije, učenici škole i građani Šibenika imali su priliku uživo čuti osobna

svjedočanstva i proživljena iskustva gostiju- predavača, ujedno i aktivnih sudionika Do-movinskog rata: Paška Bubala (gradonačelnik ratne 1991.), nikole Vukošića( načelnik PU Šibenik 1991.), biskupa Ante Ivasa, branitelja Joška Babačića, nevena Berovića( načelnik ope-rative 113. brigade ) te Živane Podrug( urednica Županijskog radija Šibenik 1991.). Izuzetno

zanimljivu i posjećenu tribi-nu, u Gradskoj knjižnici ‘Juraj Šižgorić’, vodili su gimnazijalci Domagoj Babić, Ante Ferara, katarina Paić i Marin Smolić. kroz dirljiva kazivanja ljudskih mišljenja, osjećanja, vjerovanja

i htijenja, učenici su zaokružili svoja saznanja o Rujanskom ratu, kao prvoj velikoj pobjedi u borbi za domovinu. –Šibenik su branili i obranili hrabri hrvatski branitelji, ali i svi građani grada- zaključili su sudionici tribine.

Cilj projekta, ističu nje-gove voditeljice, gimna-zijske profesorice povije-sti Jasminka Paić i Irena Sačić, bio je upoznava-nje učenika s tim važnim događajem, a sve u svr-hu razvijanja humanosti, domoljublja te formira-nja pravilnog stava o Do-movinskom ratu i žrtva-ma rata.

VUKOVAR

1991.-2010.

GRAD HEROJ

veljača 2011. broj 9.

kultura Pegla

Davno je Aristotel dao tri pra-vila o pisanju drama. Shakes-peare je svoju vjernu publiku stekao kršeći sva pravila do ta-da napisana. Je li slučajnost što su čitatelji u njegovo vrijeme, a i sada, cijenili loše, neured-ne i komplicirane drame? Sma-tra se da su htjeli čitati nešto što se poistovjećuje s uvjetima vremena u kojem žive. Shakes-peareov bunt prema stereoti-pnom pisanju i ljubav, kao te-melj stvaranja, ovaj su put bili dobitna kombinacija za privla-čenje mlade publike, koja se okupila u želji da pokuša shva-titi njegov način razmišljanja, obrađujući najpopularnija dje-la istaknutog pisca.Vrlo česta i kvalitetna interakci-ja ovog dvojca s publikom, bila je presudna za dobro odrađen posao. nasumično odabra-ni učenici, prozivani su da i sa-mi odglume ulomke iz ‘Romea i Julije’, ‘otela’ i drugih pozna-tih djela. nije se ni sumnja-lo da će ‘sretnici’ izvrsno odra-diti svoj zadatak. Uživljeni u tekst, bez poteškoća su profe-sionalno odigrali svoje role, a od pomoći je zasigurno bila i velika podrška gledatelja. Sa-

mo neki od učenika, odabranih za glumce, bili su: Matej nakić kao Romeo i Demetrije, Ema Bušac kao Julija i nikola Fera-ra kao Helena. Publika je, s po-sebnim zadovoljstvom, gledala svoje poznanike kako se snala-ze u ulogama ovih djela svjet-skog ranga.

‘Iza nas je više od stotinu, na ovaj način, odigranih predsta-va. Svakim novim putovanjem, iznova se oduševimo spremno-

šću ovih mladih ljudi na surad-nju. Mislimo da je pronađen pravi recept za popularizaciju teatra’ - zaključila je kreso.

KAZALIŠNA RADIONICA ODUŠEVILA GIMNAZIJALCE

Cijeli svijet je pozornica, a svi muškarci i sve žene tek glumcitekst Marija Laća, 2. a

Želeći uvesti gimnazijsku publiku u samu srž glumačke umjetnosti, glumci Nerma Kreso i Darko Kavain, iz dubrovačkog Kazališnog studija, riječju i djelom oživjeli najveća Shakespeareova djela

Kazališni studio iz Dubrovnika je umjetnička organizacija ko-ja ostvaruje programe namije-njene djeci i mladima, u sklo-pu čega posjećuje gimnazije diljem Hrvatske, s ciljem afir-miranja mladih ljudi za kaza-lišne vode.

38

organizatori prošlogodišnjeg državnog ‘Lidrana’, Ministar-stvo znanosti, obrazovanja i športa te Agencija za odgoj i obrazovanje, domaćinstvo su dodijelili Šibenčanima, koji su mlade kreativce i njihove men-tore smjestili u Hotelsko nase-lje Solaris. Budući da je i sam dolazak na najvišu razinu na-tjecanja itekakav uspjeh, svi su sudionici nastojali spoji-ti ugodno s korisnim – s jed-ne strane predstaviti svoju žu-paniju u najboljem svjetlu, a s druge iskoristiti prve proljet-ne zrake sunca. Gimnazija An-tuna Vrančića potrudila se , u organizacijskom smislu, da sve bude na svom mjestu: veseo i

zabavan program dobrodoš-lice, ukusna hrana i smještaj, pomno isplaniran redoslijed predstavljanja škola u raznim izričajima te, naposljetku, sa-žeti osvrt na najuspjelija ostva-renja.Goste u Solarisu toplo su po-

zdravili župan Goran Pauk, do-gradonačelnik Petar Baranović i ravnateljica Gimnazije, pro-fesorica Ivanica Belamarić. Gi-mnazijalci su osmislili program otvorenja smotre, koji su vodi-le učenice karla nižetić i Mar-tina Višnjić, dok su među izvo-đačima zasjali: plesna skupina ‘terpsihora’, klapa ‘Gimnazijal-ke’, Franka Palada, gimnazijska dramska sekcija sa zanimlji-vim igrokazom i tinejdžerski idol, Matej Miličić, prošlogo-dišnji natjecatelj šoua ‘Hrvat-ska traži zvijezdu’. Dojam su upotpunile atraktivne hostese u šibenskim narodnim nošnja-ma a, među natjecateljima, ni-je se osjetio ni dašak rivalstva, već samo prijateljsko druže-nje i zabava. Idući dani bili su ispunjeni predstavljanjem ra-dova, koji su sudionike i doveli na ovu prestižnu razinu natje-canja. Hodnicima su odzvanja-le samo riječi odobrenja i hvale učeničke posebnosti, nadah-nutosti, svestranosti i kreativ-nosti, a pobjednici su – SVI.

GIMNAZIJA DOMAĆIN DRŽAVNOG ‘LIDRANA’ 2010.

Himna učeničkoj kreativnosti u Hotelskom naselju Solaris

tekst Kristina Deković i Sara Ledenko, 4. c

Na trodnevnoj ‘Lidrano’ smotri, krajem ožujka prošle godine, predstavljeni najbolji radovi u kategorijama literar-nog, dramsko – scenskog i novinarskog stvaralaštva

veljača 2011. broj 9. kultura

39

kultura Pegla

Višegodišnje prijateljstvo Gi-mnazije i Centra oplemenjeno je nizom zajedničkih projekata, no ovaj pripada onim značaj-nijima. oko dvadesetak likov-nih radova autistične djece, re-dom štićenika Centra, dano je

na aukciju u prostorijama Bu-nara, krajem svibnja prošle go-dine. Veoma uspješna slikarska ostvarenja, zanimljivo, naslovi-li su gimnazijalci, koji su osmi-slili i promotivnu stranu cijelog

projekta. ne treba ni naglaša-vati da su svi radovi prodani, a poprilična svota novca namije-njena je upravo ovoj djeci koja, bez obzira na poteškoće u psi-hofizičkom razvoju, zrače ne-patvorenom ljubavlju i topli-nom.ovaj put, uočen je i njihov li-kovni, ali i scenski talent. na-ime, u prigodnom programu sastavljenom od pjesme i ple-sa, na sceni su se izmjenjivali gore spomenuti prijatelji.Uz gimnazijske glazbene nade, Franku Palada, karla Crvelina,

Stjepana Zjačića i Ivana Grgu-reva, u zabavnom dijelu veče-ri nastupili su i sami štićenici Centra, preodjeveni u šibensku košarkašku navijačku skupinu. nemoguće je bilo ne uoči-ti oduševljenje na licima dir-nutih uzvanika, profesora, ro-ditelja, slučajnih prolaznika, predstavnika Grada i Županije te brojnih medija. Hvalevrijed-na humanitarna ideja urodi-la je plodom na obostrano za-dovoljstvo, kao najbolji dokaz kako je iskrenim srcima, uvijek, samo nebo granica.

HUMANITARNA AUKCIJA SLIKA U bUNARIMA

‘NAŠE PRIJATELJSTVO’ili Kad se male ruke složetekst Anđela Iljadica Rapo, 4. e Pod vodstvom profesorice Milice Sladoljev gimnazijalci, u suradnji sa

štićenicima Centra za odgoj i obrazovanje ‘Šubićevac’, organizirali dirljivu svibanjsku priredbu humanitarnog karaktera

40

Veliki svjetski pijanist, Maksim Mrvica, prvi je zasvirao na no-vom koncertnom klaviru ko-jeg je predsjednik Ivo Josipović poklonio Šibenskom kazalištu. Prepuno kazalište uživalo je u virtuoznim izvedbama, a sav prihod unaprijed rasprodanog koncerta, namijenjen je lije-čenju osmogodišnje Ive Bralić iz šibenskih Ražina, djevojči-ce kojoj je početkom 2010. go-dine dijagnosticiran tumor na mozgu. karte za dugo najavlji-vani koncert, škola je omogući-

la onim gimnazijalcima koji su svoje znanje iskazali na držav-nim natjecanjima. Iako je riječ o neupitnom talentu, većina prisutnih nije očekivala količi-nu energije kojom je Maksim ‘opio’ publiku. kraj koncer-ta popraćen je gromoglasnim pljeskom, koji je pozvao umjet-nika da odsvira još jednu sklad-bu. Bio je to najljepši poklon rodnom gradu koji ga je vinuo, bez lažne patetike, put kozmič-kih visina.

Kristina Kozić, 3. a

Maksim Mrvica u HNK Šibenik

‘Pegla’ kojom su svi bili zadovoljni

U svečarskom duhu proslave stogodišnjice rada gimnazijske ustanove, redakcija školskog lista, početkom ožujka proš-le godine, predstavila je osmi broj ‘Pegle’, časopisa koji pro-miče učeničku kreativnost. Vo-diteljica projekta, profesorica Mila kundajica, glavni urednik Ante Škugor i njegova zamje-nica Eva Svirčić te učenik An-tonio klarić nastojali su oku-pljenoj publici, približiti proces nastanka i raspon tema pouč-nog, zanimljivog, vrckavog i kvalitetnog osmog izdanja gi-

mnazijskog glasila. U zabav-nom dijelu programa, nastu-pile su učenice Bruna Bilać i Andrea Radović na violonče-lu te klapa ‘Gimnazijalke’. Pri-godan domjenak nakon pro-mocije bio je izvrsna prilika za razmjenu utisaka o novoj ‘Pe-gli’, koja je priskrbila samo po-zitivne komentare. Da nije riječ o pukoj slučajnosti, potvrdilo se krajem istog mjeseca u Ho-telskom naselju Solaris, samim sudjelovanjem na državnoj ‘Li-drano’ smotri.

Josipa Vrankulj, 1. c

U Gradskoj knjižnici ‘ Juraj Šižgorić’ predstav-ljeno je osmo izdanje školskog lista ‘Pegla’s dosad, složili su se mnogi, najzanimljivijim temama

PROMOCIJA ŠKOLSKOG LISTA

veljača 2011. broj 9. kultura

41

kultura Pegla

42

teško je bilo što novo reći o ovoj pjesničkoj heroini, no vri-jedno je svaki put, iznova, pod-sjetiti na njen život i stvaranje. Upravo je to misao vodilja kUD ‘koralj’ iz Zlarina koje, u surad-nji s komisijom za praćenje ži-vota i djela Vesne Parun, una-trag nekoliko godina na osobit način slavi njeno rođenje u mir-noj oazi otoka Zlarina.

Gimnazijski omaž poetskom biseruRođendanskom slavlju najve-će hrvatske pjesnikinje pridru-žili su se i učenici Gimnazije An-tuna Vrančića, pod vodstvom profesorice Mirjane keljalić. odjeveni u tradicionalnu zla-rinsku narodnu nošnju, glaz-bom i stihovima uveli su uzva-

nike u čudesan pjesnički svijet žene koja neprekidno, žarom svojih emocija, traga za ljepo-tom, svjetlošću i skladom. - Pojava Vesne Parun označa-va početak novog razdoblja su-vremenog hrvatskog pjesniš-tva - podsjetili su gimnazijalci, ne skrivajući oduševljenje pje-snikinjom koja, unatoč gorčini razočaranja koju je tako snaž-no okusila, uvijek iznova izabi-

GIMNAZIJALCI PROSLAVILI 88. ROĐENDAN VESNE PARUN

Oda zlarinskoj poetesiTog sunčanog poslijepodneva na otoku Zlarinu ujedinile su se tri umjetnosti, u čast žene koja je živjela isključivo za umjetnost i od umjetnosti same

tekst Mila Kundajica, prof.

BALADA PREVARENOG CVIJEĆAUpravo bijaše procvala kozja krv na nasipima.Zašumjelo je zlatom meketavih stadapolje zeleno u zatišju.Dječaci su se izuli da ne bi pogazili tratinčice.Bila je topla nedjelja, kad lastavice iz modrina stižu.

Bijelu je mrežu razapeo pauk od kraja na kraj mirisavog borika.Tko bi mislio na tugu neokrečenih sobai na mrtvace!Djeca nikako ne vjeruju da će zemlja progutati tijelo.

Na obzorju je crn dim. Kažu da vojska ide.Čije su rumene njive, čiji su prozori na brijegu?Zvone zvona široko, zvone u tratinčici,u pogledima ljubičaste boje.Zašto je pauk razapeo mrežu, a vojska ide?Ah, pročitajte zvučnu bajku cvijeća, oblaci, braćo!U otplavljenim snjegovima još se poznaju stopesrndaćai šumor crnogorice slobodnim visinama vijori.Kažu da zloduh plaši mjesečinu bliještećim reflektorom očiju.Zašto ne pođu kući dječaci s nišanom od pređe?Neka puste natrag ulovljene bumbarei neka bježe, bježe.Zloduh hoda po mjesečini. Dječaci razvezuju zmaja,a vojska ide.

Stotinu malih čekića kuju zlatne tulipane.Ništa ne sluti slijepa ličinka. Jedino dijete ima oči.Nesretno dijete! Vidjet će oca obješenao šljivu bijelu u dvorištu, njihovu šljivu.

Jučer je procvala kozja krv na nasipu,a danas je bubnjarska vatra uništila cijelo proljeće.Zvoni niz mirne proplanke, zvoni na uzbunu cvijeću.Hitac je zbunio vjevericu. Srnuli su dječaciu čamce vezane o obalu, ali nije ih pustila straža.Uđite brzo u mravinjake, utrnite svijeću.

Skrivena torpeda poharala su ribolove. Ništa nije ostalona suncu. Samo nekoliko osušenih grobovaiznijelo je pepeo bezimen na vjetar. Mrtvaciotrovaše dan. Što da uradi čovjek?

Rastvorila je oči od straha tratinčica, jer nije izuo čizme mitraljezac.Jedno janje izgubilo je mlijeko i ostalo na cestizapanjeno;neprijatelj-čovjek došao je u pohode golorukom cvijeću.

veljača 2011. broj 9. kultura

43

re život.U čast ovoj glasnici prirode i pjesnički samonikloj osobno-sti tog je proljetnog popodne-va, u dvoru zlarinskog muzeja, postavljena i izložba njenih tri-

desetak likovnih radova nasta-lih između 1992. i 1998. godine.ova hvalevrijedna ideja vraća-nja poetese otočkim korijeni-ma nastala je kao rezultat ne-kolicine entuzijasta, otkriva

profesorica keljalić, najavljuju-ći širenje projekta:- osim zasađene masline, u bli-skoj budućnosti kUD ‘Zlarin’ planira uređenje sobe s Vesni-nim osobnim stvarima koje još nisu bile izložene te postavlja-nje spomen- ploče.nadajući se uspješnoj realizaciji keljalić, i sama Zlarinka, gimna-zijski glazbeno - poetski rođen-danski spomen planira podi-gnuti na višu razinu i preseliti u primjerenije prostorije Gradske knjižnice ‘Juraj Šižgorić’.Interesantno je da je pjesniki-

nja, za svog života, pozdravila namjeru koja nastavlja živjeti i nakon njene smrti.

GIMNAZIJALCI PROSLAVILI 88. ROĐENDAN VESNE PARUN

Oda zlarinskoj poetesi

SJEĆANJE NA VESNU PARUN10. 04. 1922. – 26. 10. 2010.Vjerojatno posljednji klasik hrvatske književnosti i najveća hrvatska poetesa, Vesna Parun, tiho i do-stojanstveno napustila je ovozemaljski svijet. Svi-jet koji joj je toliko toga pružio, ali još i više odu-zeo. ne priznajući poraze, ova perjanica hrvatske poezije do posljednjeg je dana obračunavala sa ži-votom dramskom iskrenošću svojih stihova. Bila je žena koja je umjela osloboditi poetsku riječ, srušiti konvenciju i, iznad svega, ljubiti istinu. Za sobom je ostavila niz proslavljenih pjesničkih zbir-ki (‘Zore i vihori’, ‘Crna maslina’, ‘Vidrama vjerna’, ‘koralj vraćen moru’…), ali i ne manje važan pro-zni i dramski opus, dječju književnost ili, najnovije, peckave rugalice suvremenoj stvarnosti.ovjenčana brojnim nagradama, ova artistica sti-ha koja je najradije pjevala o ljubavi, ljepoti, pri-rodi te vječitim zagonetkama života i smrti, iz sa-dašnjosti kročila je u vječnost ostavivši, u svojim pjesmama, neporecivi impuls života koji se nika-da neće ugasiti.

kultura Pegla

Prvog dana mjeseca kojeg ljudi, misleći uglavnom na atmosfer-ske promjene, nazivaju prevrt-ljivim, u izložbenom prostoru Gradske knjižnice ‘Juraj Šižgorić’ prevrtjelo se - vremensko razdo-blje. Ili, bolje rečeno, vremenska razdoblja. Prostor je, na tjedan dana, pretvoren u retrospektivu svevremenske filozofije. naime, postavljena je izložba plakata članova filozofske grupe Gimnazije Antuna Vrančića, pod vodstvom profesorice nives triva. Riječ je o gimnazijskoj in-terpretaciji pojedine filozofske misli. kako tema nije bila strogo određena, na plakatima su se našle misli od vremena filozofi-

NESVAKIDAŠNJA KULTURNA VEČER U GRADSKOJ KNJIŽNICI ‘JURAJ ŠIŽGORIĆ’

‘Filosofos lei’Filozofska grupa Gimnazije Antuna Vrančića, pod vodstvom profesorice Nives Triva, ‘prošetala’ uzvanike filozofijom vremena

tekst Luciela Tolo, 2. c

44

je starih Grka, čiji jezik ne samo da je bio podloga zapadnoj ci-vilizaciji, već je dao i ime izlož-bi – ‘Filosofos lei’, (filozof kaže) pa sve do filozofije dvadesetog stoljeća. nijemi, ali itekako pre-poznatljivi i sugestivni glasnici svojih vremena, u jednom su trenu, u istom prostoru i vre-menu, zajedno s posjetiteljima izložbe i predstavnicima sedme sile, nazočili žustroj raspravi. karakteristična zvonjava zvo-na obližnjih zvonika u 19 sati, ovaj je put označila i povratak u razdoblje u kojem je glavnu riječ imala upravo ona – Crkva. Pripadnici skolastike – filozofije srednjeg vijeka sa središtem u teološkom gledanju na svijet – po prvi puta su se, više od pola tisućljeća nakon svoje fizičke smrti, u režiji maturantica Ana-Marije Marinov i Sare Belamarić, susreli za istim stolom. Srednjo-vjekovne mislioce reinkarnirali su, barem na nekih pola sata trajanja igrokaza, maturanti Gi-

mnazije. Raspravu je započeo Aurelije Augustin (Mario Skočić) svojim pitanjem vjere i spozna-je. odgovaraju mu Ivan Scot Eriungen (Ivan tucanović), s gledišta koje ne podređuje filo-zofiju teologiji, zbog čega je bio u sukobu s papom, a svojevre-meno mu je djelo zapaljeno te Anselmo Canterburyjski (Luka Mikulandra), biskup koji smatra da vjera treba potvrdu razuma, ali razum ne može proturječiti vjeri, jer su podrijetlom od Bož-jeg uma. Raspravu prekida Heloiza (Mirta Friganović), odvlačeći svog lju-bavnika Petra Abelarda (Marin Smolić) na stranu, u strahu jer ih Crkva progoni zbog veze, ali i zbog njegovog slobodoumnog naučavanja. Petar Abelard se vraća za stol, pored Rogera Ba-cona (Marko Slavica) te komen-tiraju zajedno izopačenost cr-kvenih ljudi, koji nemaju veze s vjerom ili Bogom. U raspravu se ponovno uključuju navrijeme

da čuju pitanje Alberta Velikog (Zvonimir Peran) upućeno tomi Akvinskome (Ivan Šunjić) o po-stojanju dvostruke istine – istine razuma i istine vjere. toma sma-tra da je teologija nadređena filozofiji, samim time što shva-ćanje dogmi prekoračuje moći razuma. S tom tezom se ne sla-žu William occam (toni Marić) i Duns Scot (toni Ercegović), koji

smatraju da bi vjera trebala biti slobodan izbor, a ne nešto na-metnuto bilo kakvom silom. Ra-sprava se nastavlja u istom tonu, a William occam i Petar Abelard prelaze na raspravu o Petrovom skorom privođenju od strane crkvenih ljudi, nakon koje on odlazi od stola i prihvaća grijeh i kaznu – ali od Boga, a ne ovoze-maljskog suda.

NESVAKIDAŠNJA KULTURNA VEČER U GRADSKOJ KNJIŽNICI ‘JURAJ ŠIŽGORIĆ’

veljača 2011. broj 9. kultura

45

kultura Pegla

46

‘Interliber’ je međunarodni sajam knjiga koji se održava pod pokro-viteljstvom Ministarstva kulture Republike Hrvatske, a svake go-dine poprima sve veći međuna-rodni značaj. Posljednji, 33. naj-veći hrvatski sajam knjiga, održan je sredinom mjeseca studenog na Zagrebačkom velesajmu. Me-

đu stotinama tisuća ljudi, koliko ih je pohodilo ovaj sajam, i naši su gimnazijalci razgledavali po-nude 250 izlagača iz cijeloga svi-jeta. osim prodaje samih knjiga, bilo je tu i popratnih sadržaja, po-put razgovora s piscima i književ-nim kritičarima, stručnih skupo-va i drugo. Dva autobusa učenika,

u pratnji profesora, prošlogodiš-nji su ‘Interliber’ spojili u ugodan i poučan jednodnevni posjet hr-vatskoj metropoli. neizbježna je bila i pokoja kritika, najčešće pre-malih sniženja knjiga, no šibenski su se knjigoljupci ipak počastili bar ponekim džepnim izdanjem.

Ivana Morić, 3. a

Gimnazijalci na ‘Interliberu’

U petnaest festivalskih dana, dvije tisuće izvođača, iz dvade-set i tri zemlje, predstavili su svoj dugomjesečni rad na različitim dramskim, baletnim i lutkarskim predstavama, glazbenim nastu-pima, umjetničkim radionica-ma i dr. temelj Festivala je kul-turološki, pedagoški i estetski odgoj djece i mladeži. Šibenski MDF održava se od 1958. godi-ne. Jubilej je, premijerno, otvori-la predstava ‘Buratino’ A. n. tol-stoja koju je adaptirala Marijana

nola, a režirala nina kleflin. Glaz-bu za predstavu napisao je ne-no Belan, kojemu je to bio prvi izlet u kazališne vode. Večer je, umalo, omela kiša koja je poče-la padati pred sam kraj predsta-ve, ali ni to nije omelo Šibenčane u užitku otvorenja pedesetog fe-stivala sreće, boja i kreativnosti. Prošlogodišnji se MDF, prvi put, uživo prenosio na videozidu koji je bio postavljen na vodenim zi-dovima u Šibenskom kanalu.

Zrinka burazer, 1. c

‘Nek pjesma ta , svu djecu združi...’

Drugaši i trećaši Gimnazije Antu-na Vrančića, na inicijativu profe-sorice tine Šantić, imali su priliku upoznati tajne ljudske anatomi-je u nesvakidašnjoj i atraktivnoj izložbi seciranih ljudskih tijela u klovićevim dvorima. Za uvid u složenost vlastitog or-ganizma i sustava njegova funk-cioniranja, prešli su dug put koji ih je stajao ranog ustajanja. Pu-tem Zagreba krenuli su u sedam ujutro, a već oko jedanaest sati razgledavali su zagrebačku ka-tedralu i ponavljali stečeno zna-nje iz povijesti s profesoricama Jasminkom Paić i Marom Dadić. Ugodna šetnja Gornjim gradom dovela ih je na glavno odredište puta, izložbu ‘the Human Body Revealed’. Izložba je osmišljena tako da posjetitelje ciljano vo-

di kroz niz izložbenih dvorana u kojima im se, sukcesivno, pruža uvid u skeletne, mišićne, repro-duktivne, respiratorne, cirkula-cijske i ostale sustave ljudskoga tijela. Vodiči su bili studenti me-dicine koji su, na zanimljiv način, objasnili sve procese u ljudskom tijelu i odgovorili na sva njihova pitanja. najveća je gužva bila u prostoriji u kojoj su izložena plu-ća pušača i nepušača te kantica u koju se ubacuju cigarete. So-ba je rijetke natjerala da se odre-knu te loše navike, sudeći prema uzbuđenju koje je prevladavalo u tobacco shopu u Avenu Mallu, kada su otkrili da se tu može ku-piti dugo traženi Black Devil. nakon izložbe, otišli su na ručak koji je bio sve samo ne ukusan, a tamo su i dojmovi o izložbi bi-

li podijeljeni. nekima je bilo lo-še od prikaza ljudskih organa, drugi su bili zadivljeni i odlučni u svom izboru studija medicine, dok su treći bili skeptični prema cijeloj izložbi. Ipak, najzanimlji-viji dio puta bio im je odlazak u Avenu Mall, ne toliko zbog odje-će i šopinga, koliko zbog susre-ta s prijateljima, rodbinom, bra-ćom, sestrama ili dečkima. Poslije popodnevne kave i s ko-

jom vrećicom iz ‘Zare’, polako su se uputili prema Šibeniku, koji se činio predaleko. Atmosfera u au-tobusu bila je mnogo ugodnija, o čemu svjedoči i činjenica da su neki čak ostali i bez glasa od pre-velike pjesme. Put prema spo-znaji o savršenoj mehanizaciji i funkcionalnosti našega tijela, za-vršio je na istom mjestu gdje je i počeo šesnaest sati ranije.

Ivana Morić, 3. a

Izložba ‘The Human Body Revealed’ u Klovićevim dvorima

literarni kutak JADRIJA Topla ljetna noć,Uvala djetinjstva moga,Sjaje dragulji s visina,U daljini svjetionik Poruku mi šalje:Bilo gdje da kreneš, tu je dom Marina! Mjesec, svoje zrake,Rasipa morem,Kao da njima uspavanku piše,A more je čitaI, svakim novim valom,Kao da pjeva: tiššše, tišššše, još tišššššše… I tako šume vali,Dok kraj prekriva koprenaSrebrnkastoplava,Kao da kaže i meni, i moru:Tiho, još tišše, naša Jadrija spava..

20 x 25 Koji je to predmet, Iz kojeg ti život dijeli Ocjene od jedan do pet, A ne učiš o njemu iz knjiga, iz tiska, Nit ti ne pomaže Internet. Dobiješ ga negdje,Kad pogledi se sretnuI kad ti, iznenada, sineMatematički rečeno, ovako:‘Čovječe, mi smo iste valne duljine!’I lekcije učim polako, Od one kad su mi u znanju Svemirske rupe, A on mi, ma kako opasno bilo, Šapće iz prve klupe. I, kad sam u frci,Uvijek je uz mene,U tren, poput pantere, skočiI, u moju obranu, krene. I kad sam sretna, I kad sam bijesna, I kad sam tužna, I kada boli, Znam da je blizu, Da me uvijek Jednako voli.

Moj prijatelj, iz predmeta Prijateljstvo,Cijelo gradivoZna napamet i zato muOcjenu dajem...ne pet,Nego 20 x 25.

Marina Ćurković, 1. c

MODNO OKO

MODNO OKO