002 trythonus 2011
TRANSCRIPT
ISSN 1333-0527 2011
Mladich s rogom ! Tri u jedan! ! Mahler – nash najbolji prijatelj ! Roker s guslama ! Fotostrip Fideli0 ! Iz glazbene ordinacije ! Last Request –
poklon CD
!asopis glazbene "kole vatroslava lisinskog bjelovarbr. 17 trythonus
diabolus in musica
Tko je uzeo CD?
- Pođite za mnom, od sada ćete loviti ljude - reče prije cca 2000 godina Isus dvojici braće koja su krpala mrežu na obali. - Evo, samo da nešto smislim - reče Zuckerberg prije 4 godine i izradi Mrežu kojom lovi ljude još i danas.
Fenomen Facebooka u posljednjih je godinu (i više) dana uzeo prilično maha, te je kao takav postao zanimljiv u očima brojnih sociologa, psihologa i drugih komentatora društvenih promjena. Tako je primjerice sfera zavidnosti s novih čizama prenesena na broj sviđanja (e pa neću reći „lajkanja“) profilne fotografije; brisanje s liste „prijatelja“ postalo je ravno šamaru i ispljuvku u lice usred prepune plaže, a svi znamo kako je apsolutna sramota i doživotni biljeg na čelu ako ne „bockate natrag“ sve dok vam prst ne utrne i ukućani ne zaborave da postojite. S obzirom na sve to, neumorni bjelovarski umjetnici ustali su i podigli svoju kameru uvis kako bi zavidnom umjetničkom formom igrano-dokumentarnog filma izrekli neke strašne pretpostavke koje u Zuckerberga izazivaju plač i škrgut zubi. Samo on to neće priznati, ali uz 50 milijardi utjehe ne bih ni ja. Ekskluzivno uz Trythonus možete pronaći svoj besplatni primjerak filma „Last request“, nastalog u teškim recesijskim
uvjetima. Ali niti vrijeme (kiša i vjetar), niti catering (burek u pekari), niti ograničeni budžet (146 kuna i 52 nevažeća slovenska tolara), niti specifični prostorni uvjeti (moljakanje u kazalištu), niti sukob interesa u dvočlanoj koprodukciji („Snimat ću te iz žablje perspektive, boli me ruka od ptičje...“) nisu spriječili da film ugleda svjetlo dana.
Nikad viđena priča nas vodi u 2020. godinu i prati Tonchya Od Zanata Lowreca u tipičnom životu tog vremena koji se zakomplicira ulaskom Lude Swatkice, u koju se zaljubi na prvi lajk...
Briljantna režija Antonija Jakupčevića („Sizifova kamera“ za režiju na festivalu u Cavtatu), maestralna gluma Kristiana Došena (dobitnik „Zlatnog Bureka“ na festivalu u Gospiću za ulogu Tonchya), te autorski scenarij tehnikom „iz glave“ već spomenutog dvojca nikoga neće ostaviti ravnodušnim.
[Sve pogreške i nelogičnosti u filmu su namjerne. Sva autorska prava nepotrebno pridržana.]
Kristian Došen
U ime Fejsa
...
Try 2
Try 3
Sadržaj:Predstavljamo vam...................................................................................5Naše škole listovi....................................................................................15Vivant professores.................................................................................46A Night at the Opera..............................................................................59Iz glazbenog života Bjelovara.................................................................63Razgovor ugodni.....................................................................................67Glazbeni složenac...................................................................................74
Can't read my poker face...
Diabolus @ kuhinjaPišu: Željka Štelcer i Alida Sokolović
Godina 2011. Veliki Odred kuhara naučnika pod vodstvom šefice kuhinje Sokolović odlučio je pod svaku cijenu dobiti rat protiv Kradljivaca Vremena! Mjesecima ranije potajno su se skupljali sastojci za originalne recepture, a s početkom novoga desetljeća konačno je započela velika kulinarska akcija Trythonus17! Odlučeno je da će krajnji rok za serviranje finalnog objeda biti sredinom veljače jer će nakon toga već pripremljenim glavnim namirnicama proći rok trajanja.
Akcija je započela dosta ambiciozno budući da su pojedini elementi jelovnika razrađeni još prije početka sukoba. No, ubrzo su uslijedili veći problemi jer je nestalo najvažnijeg oružja - kreativnosti! Odred je malo posustao, a lonci i kuhače obješeni o klin. Kriza je uzimala sve veći danak, svakodnevno se serviralo isto jelo na „sto načina“. No, u jednom trenutku netko je na najvišoj polici u kuhinji pronašao staru knjigu tajnih recepata „Diabolus @ kuhinja“ koji svakom kuharu daju snagu i nepobjedivost! Bilo je jasno da su odgovori na sva kulinarska pitanja svima cijelo vrijeme bili pred nosom, a oni su uporno tražili negdje drugdje! Uslijedili su mirni dani proučavanja i dešifriranja zagonetnih formula, potrage za zaboravljenim sastojcima u skrivenim seoskim tvornicama zdrave glazbe te uvježbavanja priprema raznovrsnih uvertira i neobičnih preludija, originalnih glavnih tema i slasno-glazbenih dodataka. Činilo se da sve kreće na bolje. Ali, ne zadugo! Početkom veljače nenadano je ponestalo šećera na policama domaćih trgovina što je izazvalo pobunu u ogranku Slastičari. Uslijedila je nestašica kolača, a s njom i zarazna apstinencijska kriza i pad motivacije u prvim redovima, uz prezir prema domaćem Glazbenom složencu. Pojedinci su bojkotirali radne dogovore i javno iskazivali svoju netrepeljivost, osobito prema vegetarijancima (još uvijek se ne zna zbog čega). U tom teškom trenutku šefica kuhinje je umalo potpisala kapitulaciju, ali su, na sreću, to spriječile srčane mlade gastronomkinje Štelcer i Vukelić. Upotrijebile su svu svoju preostalu maštovitost i snagu da bi se ostvarila epska pobjeda nad Kradljivcima Vremena, te, bez obzira na sve, skuhale bogat i ukusan kraljevski Trythonus dostojan svih pravih ljubitelja glazbe.
Try 4
Pojest #u sve kola!i#e!
Papaj, papaj pa idemo pa-pa...
Mla
di!
s r
ogom
Razgovarala: Antonija Vukeli!
Try 5
Predstavljamo vam...
Kornist Prerad Deti!ek (1931.) predaje rog na Muzi!koj akademiji u Zagrebu ve" 44 godine, a svojevremeno je bio prvi student koji je na toj Akademiji diplomirao rog. Svirao je u raznim orkestrima i nastupio na brojnim koncertima, a dobio je vi#e hrvatskih i me$unarodnih nagrada za svoj dugogodi#nji rad. On je zaslu%an za
popularizaciju roga u Hrvatskoj i zbog njega su doma"i skladatelji po!eli pisati djela za taj limeni instrument. Osnovao je Hrvatsko dru#tvo kornista, a dobio je i titulu professor emeritus. Trenuta!no ima samo jednog studenta, Jovana iz Makedonije, !iji je otac tako$er studirao kod profesora Deti!eka.
Profesore, opi#ite nam va# prvi susret s rogom.
Bilo je to sasvim slu!ajno, jako davno, !etrdesetih godina pro"loga stolje#a. 1946. sam $ivio u Mariboru. Tada je $ivot gimnazijalaca bio druk!iji nego danas, mi nismo izlazili nave!er, nismo imali nikakve zabave i morali
smo u 21 sat biti kod ku#e. Nismo i"li nave!er u kazali"te ili u kino, predstave su za %ake bile poslijepodne. Jednoga dana je nastavnik muzi!kog odgoja pitao ho#e li tko svirati kakav puha!ki instrument. I ajde, nas !etvorica iz prve klupe smo se javili. U ono vrijeme je bila moderna truba, a
razlog je bio film Mladi# s trubom. Osim toga, u Sloveniji je uz trubu bio popularan i klarinet. Nas !etvorica smo malo zakasnili na prijamni ispit jer smo htjeli do#i zajedno, i kad smo do"li na red pitali su nas: „De!ki, kaj bi vi?“ Mi smo rekli da bismo htjeli svirati trubu i klarinet, a oni su nam odgovorili da toga vi"e nema i da je gore na
ormaru „ono za vinotok“. Nisam imal pojma kaj je to! I tako smo nas !etvorica po!eli u!iti svirati rog, na kraju sam ja jedini ostao.
Kako je teklo va#e #kolovanje, gdje ste sve u!ili?
Po!eo sam u Mariboru u muzi!koj "koli, nastavio u Glazbenoj "koli Vatroslava Lisinskog u Zagrebu,
poslije na zagreba!koj Muzi!koj akademiji, a poslije diplome sam oti"ao u Pariz, na konzervatorij. Tamo je sistem takav da se klasa sastoji od ukupno dvanaest studenata. Kad netko diplomira, njegovo mjesto je slobodno, tako da je konkurencija bila jako o"tra. Ja sam tamo do"ao dosta „star“,
me%utim, uspio sam polo$iti prijamni ispit i godinu dana sam bio u toj klasi koja je bila stra"no „naporna“. Tri puta tjedno smo imali nastavu, tempo je bio stra"an, pogotovo "to su ostali studenti bili izvrsni u !itanju s lista i solfeggiju. Mi se nismo mogli mjeriti s njima, pogotovo u solfeggiju. Ja sam do tada ve# bio u orkestru i imao sam iskustva u
!itanju s lista, ali nisam bio dorastao drugima. Bilo je sjajno ako je u notnom sistemu bilo, kako mi ka$emo, „in F“, ali !itati s lista note „in H“ i ostalo meni je bilo nemogu#e.
Try 6
Try 7
Znate li svirati jo! neko glazbalo, uz rog?
Ne znam. Nekad smo morali svirati klavir kao obligatisti. Svakako je pohvalno znati svirati jo! ne!to, a klavir bi svi trebali bolje nau"iti.
Jeste li kao u"enik i student sudjelovali na natjecanjima, kao mi danas?
Tada nije bilo takvih natjecanja. Postojalo je Jugoslavensko natjecanje, ali ja na to vi!e nisam i!ao, svirao sam u orkestrima i onda nije bilo vi!e vremena za vje#banje. Ovakvih !kolskih natjecanja kao danas, u moje vrijeme nije bilo.
Na kojim ste sve audicijama bili i u kojim orkestrima ste svirali?
Kao srednjo!kolac bio sam samo na audiciji za filharmoniju, orkestar se tada zvao Dr#avni simfonijski orkestar, prete"a Zagreba"ke filharmonije. Tu sam po"eo. Radio sam u svim orkestrima koji su postojali u Zagrebu: Radio orkestar, Komorni orkestar, Operni orkestar i Orkestar jugoslavenske
radiodifuzije. Taj orkestar je imao
jedan koncert mjese"no gdje je organizator, Radiotelevizija Zagreb,okupio najbolje muzi"are iz cijele biv!e Jugoslavije. Na#alost, tada nije bilo ve$e dvorane, nego samo dvorana Istra. Koncerti su bili izvrsni, „pokupili“ su najbolje guda"e i puha"e iz cijele Jugoslavije, ali se nisu mogla
izvoditi velika djela sa zborom ili solistima jer je dvorana bila premala. U Zagreb su tada dolazili izvrsni dirigenti kao Zubin Mehta, Lorin Maazel, Kiril Kondra!in. Snimke postoje, ali !teta !to ih Hrvatska radio-televizija vi!e ne izdaje. To bi bili jako dobri CD-ovi. Poslije sam u Parizu svirao u Konzervatorijskom orkestru tako da
sam imao dosta iskustva.
Jeste li paralelno radili i kao profesor?
Uz sviranje u orkestru radio sam i kao profesor. Ovako je to bilo: prvi sam diplomirao na zagreba"koj Akademiji, a moji profesori su bili Fran Lhotka i Dragan Gürtl. Po!to nije bilo kadra, prvi diplomanti su i!li
na specijalizaciju u Italiju, Francusku ili Njema"ku, a onda su bili raspisani natje"aji za stalne nastavnike koji imaju kvalifikaciju kakva se tra#i za jednu visoko!kolsku ustanovu. Na Akademiji sam po"eo raditi 1967., radio sam sve do 2001. kad odlazim u mirovinu. Radio sam cijelo vrijeme
u stalnom radnom odnosu, a poslije kao vanjski suradnik. Usto sam radio u orkestru, nastupao solisti"ki i snimao.
Koje ste koncerte za rog izvodili?
Svirao sam sve Mozartove koncerte, Telemannove, Straussove i Haydnove. Za mene je napisano pet
doma$ih koncerata i jo! neke kompozicije koje su nastale tijekom mog 30-godi!njeg rada kao aktivnog kornista.
Recite nam ne!to o skladbama doma#ih skladatelja za rog.
Ja sam po"eo s klasi"nim, „#eljeznim“ repertoarom jer u ono vrijeme nije bilo puno kompozicija
za rog. Postojale su tri kratke skladbe za rog doma!ih autora uz klavirsku pratnju, Lhotkina Uspomena, Baranovi!eva Elegija i Andante cantabile Krste Odaka. I kad sam ja po"eo nastupati, onda su na#i kompozitori "uli da to nije tako „stra#an“ instrument i da se na njemu mo$e ne#to odsvirati. I tako je
po"elo, najprije s kra!im skladbama uz guda"ki kvartet, onda i djelima uz orkestre. Pet na#ih velikih skladatelja, %ulek, Baranovi!, Kuljeri!, Bjelinski i Mileti!, napisali su pet koncerata za rog, svake dvije godine nastao je po jedan. Nakon toga su se i ostali skladatelji po"eli interesirati za taj instrument, tako da su nastale prve kompozicije u
Hrvatskoj za orgulje i rog. A orgulje su same za sebe kraljica instrumenata, treba to jako pa$ljivo pisati da se instrument ne „prekrije“. Spomenuo bih i Mileti!evu skladbu za rog i violinu. Uglavnom, danas ima dosta toga. Ja sam snimio "etiri CD-a i nekoliko LP plo"a.
Koliko se toga promijenilo otkad ste vi bili u!enik? Kako ste nabavili svoj prvi instrument?
Sad je lak#e, mi u ono vrijeme nismo imali instrumente, a note smo prepisivali. Sre!om, onda smo s orkestrima puno putovali pa smo mogli kupiti partiture u inozemstvu. Instrumente smo „#vercali“ (to se
sada smije govoriti, a onda se nije smjelo). Da bismo do#li do kvalitetnih instrumenata prvo smo kupovali devize... Danas orkestri kupuju kvalitetne instrumente i Akademija ima kvalitetne instrumente. Kada bih vam ja pokazao svoj prvi instrument vi biste se zgrozili, izgledao je kao da je netko igrao s njim nogomet.
Takve instrumente su napustile i limene glazbe.
Kakav je bio program u "koli i na Akademiji?
Nije bilo nikakvog programa, radilo se stihijski, prema tome tko je imao kakve note. Program nije postojao niti u srednjoj #koli, niti na Akademiji, nije bilo sistematizirano
#to se svira prve ili druge godine...
Ako ste uspjeli dobiti partituru kakvog Haydnovog ili Rossetijevog koncerta, ili ne#to sli"no, to ste onda i radili. Me&utim, nas je „dr$ao“ veliki entuzijazam, a njega danas, na$alost, nema. Uz rad u orkestru puno se vje$balo. Zamislite si samo, ako je Filharmonija imala probe od 8 do 11, a radio ili opera od 11:30,
prijepodne, dakle, niste mogli vje$bati. Dakako, ako ste bili marljivi to ste nadoknadili.
Try 8
Kada ste vje!bali?Do!ao bih u !est ujutro, kad su
"ista"ice otvorile dvoranu. Prvu „rundu“ sam odradio do pola osam i malo se odmorio. Poslije dvije probe nisam bio u stanju odmah vje#bati, a poslijepodne onoliko koliko bi mi jo! ostalo snage. A nave"er, ako je bila operna predstava, morao sam se
„!parati“. Dakle, ako ste htjeli ne!to posti$i, cijeli dan vam je bio ispunjen radom.
Jedan od najboljih dana"njih kornista, Radovan Vlatkovi#, bio je va" u$enik. U $emu je tajna njegovog uspjeha?
Kao prvo, po"eo je sa sviranjem vrlo mlad, a kao drugo, bio je jako
zainteresiran. Svakoga ljeta sudjelovao je na seminarima u Hrvatskoj ili inozemstvu gdje je „pokupio“ mnoge pozitivne stvari i na njima radio. Njegovo !kolovanje bilo je „skra$eno“, on je u tri godine zavr!io Akademiju i diplomirao sa 18 godina! Odmah je oti!ao u inozemstvo na specijalizaciju i uspjeh je morao do$i.
%to biste rekli nama mladima koji !elimo posti#i ne"to u glazbi?
Kao prvo, vi nemate „niti svetka niti petka“. Prvo !to morate znati je da ne smijete niti jedan dan provesti bez vje#banja, bez obzira je li Stara ili Nova godina. Va!u „porciju“ vje#banja morate odraditi, to je vrlo bitno jer se jedan dan nevje#banja
odmah osjeti. Jasno, iskoristite vrijeme u !koli ili na akademiji dok imate nekog tko vas upu$uje kako raditi, prihvatite savjete i intenzivno radite. Nemojte zapo"eti radni dan u 10 sati! Nemojte spavati do 10, nemojte i$i spavati u dva ujutro jer #ivot glazbenika je poput !portskog #ivota. Vi se morate komparirati sa !porta!ima; oni isto ne mogu
„lumpovati“ do jutra i onda igrati utakmicu drugi dan, odmah se vidi tko se „vu"e“ po terenu. Kad ste izabrali glazbu, njoj se morate i posvetiti. Ali opet, glazba je divno zanimanje i jedno veliko zadovoljstvo. Ako lijepo odsvirate jedan lijepi solo u orkestru, samo si zamislite 5. simfoniju %ajkovskog, to je nezamislivo, nenaplativo.
Try 9
U razgovoru sa simpati$nim profesorom Deti$ekom saznala sam dosta korisnih stvari koje #e mi pomo#i u daljnjem "kolovanju, a mislim da #e i svi glazbenici koji #e ovo pro$itati razmisliti trude li se dovoljno oko svog uspjeha. Drago mi je da sam upoznala glazbenika koji je prvi potaknuo zanimanje za rog u Hrvatskoj. Shvatila sam da
moram jo" vi"e raditi kako bih postigla ono $emu te!im: biti kornistica.
Cure padaju na ovo!
Dok smo mi pani!no
tragali za pop-zvijezdom
koju "emo predstaviti u
ovom broju, profesor
violine Robert Boldi!ar se
diskretno uselio u na"u
redakciju (Staklenu sobu).
U "pet do dvanaest"
shvatili smo da nam je
zvijezda "pred nosom" tj.
da je upravo na"
samozatajni gusla! onaj
kojeg tra!imo.
RO
KE
R S
GU
SL
AM
A
Try 10
Predstavljamo vam
Razgovarala: !eljka "telcer
O!e" da ti striko poka#e
trik?
Recite nam ne!to o svojim glazbenim po!ecima!
Po!eo sam sa !est godina, zapravo, jo! i ranije – s negdje dvije,
tri godine. U to doba moj je otac, profesor violon!ela, vrlo aktivno svirao. On nije nikada radio u !koli nego je svirao po
orkestrima. Znao je ku"i donositi !elo pa vje"bati. Meni se
stra!no svi#alo kada je on svirao. Sjedio sam na „tuti“ i imao
sam dvije kuha!e koje mi je dala mama s kojima sam imitirao
njega kako svira. Po!to su kuha!e bile manje, nisam ih dr"ao
kako se dr"i !elo ve" sam jednu stavio na rame, a drugu vukao
preko nje. Uop"e nisam ni znao da takav instrument postoji. Kad sam navr!io !est godina, jo! nisam znao ni pisati, otac mi
je rekao da postoji instrument koji se svira na taj na!in i pitao me da li ga "elim svirati, a ja sam rekao da "elim. I tako…To
su neki po!eci, ostalo je povijest!
Znaju li Bjelovar!ani da svirate u Zabranjenom pu!enju? U principu, i znaju i ne znaju. Ali ne vidim to kao ne!to !to je bitno da se zna ili ne zna. Ja osobno ne smatram da je to neki „big deal“… U Zabranjeno pu!enje sam krenuo jo! 1997. godine kad sam bio mlad, s dugom kosom, student na
Akademiji. Kolega Bruno Urli", koji mi je bio cimer tijekom
!kolovanja, po!eo je s njima svirati i jednog ljeta je morao kod brata u Pariz na tri mjeseca pa su zamolili mene da ga zamijenim na turneji. Tad sam se upoznao s njima kao
takvima. Kasnije smo povremeno zajedni!ki radili. Primjerice, na velikim koncertima bih svirao u nekakvim kvartetima i tim
„!udima“… Onda sam 2004., kad je Bruno iz privatnih
razloga odlu!io da vi!e ne "eli svirati u bendu, postao
punopravni !lan Zabranjenog pu!enja.
Jeste li slu!ali Zabranjeno pu!enje i ranije?
Jesam! To je sarajevski bend, a ja sam iz Sarajeva. Oni su po!eli
'84. – '85. godine kad sam ja ve" lagano bio adolescent pa su na
neki na!in obilje"ili moju mladost. Pogotovo !to su se u prvim albumima vi!e oslanjali na punk – The Clash im je bio uzor. Ja sam u to doba furao punk…
Kako je izgledalo to doba?
Mi smo imali sre"u, koju vi, na"alost, nemate. Ja sam ipak dijete poznog komunizma. Dotok informacija je onda bio puno manji nego danas, tako da su ljudi, htjeli ili ne htjeli, bili prisiljeni biti puno kreativniji nego danas. Osobno smatram, ne
zato !to sam nostalgi!an, da se u to doba, pogotovo krajem sedamdesetih i osamdesetih, u biv!oj Jugoslaviji kroz „novi val“ napravio sukus izvrsnih bendova koji su u to vrijeme svirali i na
taj na!in obilje"ili moje djetinjstvo. A vidim da i dan danas puno mlade raje podosta slu!a upravo te bendove. Mislim da to dosta govori. Meni je jako drago vidjeti mladu raju na na!im
koncertima. Jer na!a prva publika, to su danas ve" pomalo i djedovi… Ali evo, ima dosta raje od nekih 15, 16, do nekih dvadeset dvije - tri godine koji dolaze i jo! uvijek im je Zabranjeno pu!enje interesantno, !to je meni osobno jako
drago. Eto, to je moje vi#enje.
Koja glazbala svirate?Moj instrument je oduvijek bila violina. Pomalo koristim klavijature, gitare i usnu harmoniku, ali njih poznajem
poprili!no !turo i povr!no. Violina je instrument koji dobro
poznajem i kojime na neki na!in baratam. Ovo ostalo je sve
vi!e onako usput. Gitaru sam po!eo svirati u srednjoj !koli i za to sam imao valjan razlog. U Sarajevu nas je tada bilo jako malo pa smo se svi u mojoj !koli manje-vi!e dru"ili. I!ao sam u prvi srednje kad sam sku"io da s violinom ba! i nemam neku
Try 11
promid!bu pa sam zamolio prijateljicu Nata"u (to nikada
ne!u zaboraviti!) da me nau"i dva-tri akorda. Bio sam svjestan da se 70% pjesama mo!e odsvirati s tim akordima.
Rekoh: „Daj ti meni samo a-mol, e-mol i D-dur da nau"im,
pa !u sam polako da sku!im...“ Ona mi je crtala na papir
gdje koji prst na koje polje do#e. Odmah nakon toga, "im
sam to malo nau"io, pokazali su se prvi rezultati. Do#e
dernek (party, kako vi to zovete ovdje) i zovu me da do#em. Ja uzmem malo gitaru pa se skupi dru"tvo (i !ensko) i tako...
Na slu!benim stranicama Zabranjenog pu"enja spominje se da svirate i klavijature.
Klavijature sam u"io ne"to malo u srednjoj "koli, pa mi je
ne"to malo i ostalo. Sje!am se anegdote iz tre!eg razreda
srednje "kole. Moja profesorica klavira bila je ina"e profesorica marksizma (to je jedan izumrli premet, vi to ni ne znate), a kako se ba" u moje vrijeme taj predmet ukidao nisu je htjeli izbaciti iz "kole pa su joj dali da predaje klavir. Onda je dobila nas obligatiste, tako da su joj dolazili raznorazni instrumentalisti koji apsolutno nemaju veze s klavirom. Moram priznati, meni to nije i"lo, jako sam te"ko
spajao lijevu i desnu ruku, ali sam nau"io svirati Let it be u originalu. „Skinuo“ sam note… Do"ao je kraj "kolske godine i ispit. Komisija nije bila pretjerano stroga jer su znali da se
ne mo!e puno napraviti. Po"eo sam svirati neku ljestvicu i to je kao „pro"lo“, zatim sam trebao svirati sonatinu i nekog
Bacha – e, to ve! nije i"lo! Pitali su me "ta onda uop!e znam, a ja sam rekao da znam Let it be. I tako sam dobio 3 i
pro"ao taj razred! A u "etvrtom razredu se, na!alost, zaratilo u Bosni i Hercegovini tako da zavr"ne ispite nisam imao jer
je 6. aprila, koji je ina"e dan oslobo#enja Sarajeva ("isto da
znate malo i povijest) po"ela „Balvan revolucija“. Da vas ne
davim o tim stvarima, to su neke pri"e koje su bile prije
va"eg vremena i to je dobro… Uglavnom, na kraju su nam samo
dali ocjene, nismo imali ispite. To je, recimo, moja pri"a s
klavirom i to sam upotrijebio za potrebe benda. Sre!a "to sviram klavijature, a ne klavir, to je puno bolje; sviraju se jednom rukom,
nema prstometa ni na"ina sviranja, va!ne su zbog boje.
Gdje nastupate u novije vrijeme? Gdje ste najbolje
prihva!eni?Najvi"e sviramo po biv"im republikama Jugoslavije jer jednostavno imamo tu prednost "to smo prijeratni bend pa su ljudi uglavnom
"uli za na"e pjesme… Najvi"e nastupamo u Hrvatskoj i u Bosni – to nam je „gro“, manje u Srbiji i Sloveniji, Makedoniji i, recimo,
sporadi"no bude neka svirka u dijaspori. Ima jedna interesantna
pri"a, prekrasno iskustvo od prije tri godine. Bili smo sedam dana
na turneji u Australiji i odr!ali "etiri koncerta. Budu!i da se radilo o festivalu bilo je jo" bendova, s nama je bila Crvena jabuka,
Bajaga i Instruktori, dvojica od tri tenora – Alen Islamovi! i #eljko Bebek (a Tifa nije, njega nisu zvali jer puno pije, sram ga bilo. :D). Bio nas je pun autobus pa je to sve izgledalo kao mala
ekskurzija, "to je bilo vrlo interesantno. $ak i ovi koji imaju neke velike ego-tripove su u tom zajedni"tvu to izgubili tako da smo se ba" lijepo dru!ili, a svirke su bile jako lijepe, u lijepim dvoranama. Malo sam vidio Australiju. Kupio sam digeridoo i bumerang koji
se ne vra!a, a platio sam ga masno! Dobio sam s njim i stalak,
postolje, i rekli su mi da leti. Ma, kakvi! Baci" ga, a on se ne vra!a!
U Zagrebu gdje !ivim imam malo oku!nice pa sam jednom pogledao na Internetu kako se baca, ali – ni"ta. Imao je slobodan pad.
#to mislite o svom rokerskom poslu?
Bavljenje ovim poslom je vrlo specifi"no, puno si na putu i puno
izbiva" iz ku!e. Puno je stvari koje jednostavno ne mo!e" izdr!ati, ako taj posao stvarno ne voli"! Try 12
koji je vrlo strog, ali pravedan, odgovorio mi je: „Robi, ni!ta se nemoj brinut'! Samo budi ono !to jesi i to je to!“ Eto, tako oni mene zami!ljaju! Onda sam tako i odglumio. Bilo je to jedno krasno iskustvo.
Za kraj smo na!oj zvijezdi pripremili i mali test iz povijesti glazbe. Trebao je nadopuniti stihove ranijih pjesama Zabranjenog pu!enja. Zanimalo nas je kako “di!e“ s njima.
Unato! malo tremi,
ve"inu je dobro rije!io i na nastavu oti!ao s vrlo dobrom ocjenom (-4).
Je, kupil sem ti ja ove raybanice tu na
placu...
Nismo mi Amerika pa da netko napravi jedan hit i "ivi od toga cijeli "ivot, pogotovo u rock'n'rollu. Tako da su jedine stvari
koje su u svemu tome super doga!aji i do"ivljaji koji ostaju, publika, ljudi, lijepe svirke i, naravno, ljubav prema svemu
tome !to radi!. E sad, dokle "u ja, ne znam. Ovi moji su ve"
poprili#no ostarili, ja sam me!u najmla!ima. Jedan de#ko je
dvije godine mla!i od mene, ali je "elav pa izgleda starije. Ovi ostali imaju preko 45. Sejo Sexon ima za par mjeseci, ako Bog da, punih 50.
Kontaktirate li sa starim !lanovima benda? Sviraju li oni negdje paralelno?U principu ne, nismo se ba! sastajali i komunicirali. Oni su krenuli nekim drugim „stazama revolucije“, stavili su rock'n'roll u drugi plan i bacili se na gypsy-etno. Ne ka"em da je to lo!e,
ali jednostavno nije nastavak stare pri#e. S druge strane, ono
!to ja osobno smatram da je poprili#no utjecalo na to sve skupa je Emir Kusturica koji je postao „alfa i omega“ tog benda, a svi
drugi su njegov prate"i bend. On ima velikog utjecaja u svijetu
i vu#e ih svuda pa vi!e sviraju vani nego doma. Imali su turneju po Ju"noj Americi, a Emir je prije tri godine bio
predsjednik festivala u Cannesu! O #emu mi pri#amo…Jednostavno, oni imaju svoj film, mi imamo svoj.
Kako vam je bilo glumiti u spotu za pjesmu Kladimo se?
Pa, ja sam ve" snimio nekoliko spotova, ali u ovom sam imao malo ozbiljniju ulogu. Meni je Sejo do!ao i rekao: „Slu!aj
Roberte, ima jedna uloga za tebe i ja mislim da "e tebi to super stajati!“ Ja pristao, a nisam jo! ni vidio scenarij. Poslije sam
shvatio da moram glumiti nekakvog totalnog „!ibera“, seljaka.
Pitao sam se kako "u ja to... A na! menad"er,
Try 13
Pitalice-smicalice
Vjerujete li u duhove?NeImate li poroke?DaHoroskopski znak?BlizanacKoliko svirate?SrednjeIdoli?NeImate li Facebook profil?NeGdje se vidite za 10 godina?U EUPostoje li vanzemaljci?Naravno
LEKSIKON ZA PROFESORE �Ili-ili
Dan/no!?No!
Kava/"aj?KavaLjeto/zima?LjetoSlano/slatko?Slano
Ma"ke/psi?Ma"keCrno/bijelo?CrnoBach/Beethoven?BachLijevo/desno?Svejedno
#okolada/vanilija?#okoladaCola/Pepsi?Cola
Try 14
Predstavljamo vam
Naj-naj
Najdrazi skladatelj?Arsen Dedi!Omiljena vrsta glazbe?Ozbiljna, rock i svastaOmiljena boja?VeselaNajdraze jelo?S kasikom (zlicom)
Najdraze pi!e?RakijaNajbolji sport?NogometOmiljeni interval?Pove!ana sekundaOmiljena knjiga?Majstori Margarita
Op!i podatci
Ime i prezime?Robert BoldiZar
Datum ro$enja?09.06.1974.
Mjesto ro$enja?Osijek
Boja kose/o"iju?Sme$a
Bra!a/sestre?SestraGdje ste krenuli u glazbenu? SarajevoGdje ste studirali?Zagreb
Bra"ni status?OzenjenImate li djecu?Na putu (Valter)
TRI U JEDANALWAYS FREE! ! TRYTHONUS BR . 17
Stanite! Ne okre"ite list! Ovo
nije jo# jedna u nizu reklama za
$okoladu, kremu, pra#ak ili i#ta
sli$no…
Na#u #kolu poha%a puno
marljivih u$enika koje zanimaju
razli$ite stvari: sport, knji&evnost,
hrana, biljke i &ivotinje, samo su neka
podru$ja koja upotpunjavaju vrijeme
na#im mladim glazbenicima. Bilo je
$ak i slu$ajeva poha%anja vi#e #kola i
sportova, ali jedan slu$aj ru#i sve
rekorde i postavlja nove granice. Rije$
je o mojoj prijateljici iz klupe koja
poha%a 3. razred Prirodoslovno-
matemati$ke gimnazije, 4. razred
Srednje glazbene #kole – glavni
predmet rog i 1. godinu roga na
Muzi$koj akademiji u Zagrebu! Da,
dobro ste pro$itali, dvije srednje #kole
Try 15
Na!e !kole listovi
Ma tu mi je zapelo ne!t unutra...
PI'E: (ELJKA 'TELCER
Try 16
i fakultet sa samo 17 godina! Ona se
zove Antonija Vukeli! i sa mnom
dijeli glazbene radosti i „muke“.
Ova lijepa i simpati"na djevojka ve!
dvanaestu godinu poha#a
bjelovarsku Glazbenu $kolu. Sve je
po"elo jo$ u glazbenom vrti!u i
po"etni"kom solfeggiu na maj"in
nagovor, a va%nu ulogu u svemu
ovome imala je i njezina starija
sestra klarinetistica koja joj je bila
uzor. Na audiciji za upis u Glazbenu
$kolu Antonija je htjela izabrati
flautu, ali se ipak odlu"ila za rog (jer
je mogla birati samo izme#u limenih
glazbala, a rog je bio „lijep na slici“).
Do $estog razreda osnovne $kole bila
je uvjerena da !e studirati na PMF-u
jer je voljela matematiku, pa je zbog
toga upisala Prirodoslovno-
matemati"ku gimnaziju. Ali tada su
stigle prve ve!e nagrade na
natjecanjima u"enika i studenata
glazbe i plesa, te se Antonija ipak
posvetila glazbi. I nije pogrije$ila.
Krajem pro$le $kolske godine
odlu"ila je pristupiti prijamnom
ispitu na Muzi"koj akademiji u
Zagrebu, „samo da vidi $to je "eka“, i
pro$la s osvojenim maksimalnim
brojem bodova na rogu! Njezin
prvotni plan bio je odgoda studija
tako da barem mo%e zavr$iti srednju
glazbenu $kolu, ali zbog njezine
izvrsnosti profesori na Akademiji
prilagodili su joj raspored tako da
istovremeno mo%e poha#ati i ostale
$kole.
I gimnazijski profesori pokazali su
razumijevanje za novope"enu
studenticu, a o na$im
„glazbenjacima“ da ne govorim! Svi
su ponosni i vrlo tolerantni.
Ote%avaju!a okolnost za Antoniju
jest "injenica da je putnica i potreban
joj je svakodnevni prijevoz do
Bjelovara. Tako su nerijetka bu#enja
u 5:15 kako bi stigla na prvi jutarnji
vlak za Zagreb u 5:47… U metropolu
odlazi tri puta tjedno, a kada su
projekti s akademskim orkestrom,
obavezno svakodnevno putuje na
relaciji Bjelovar-Zagreb – povratno.
Budu!i da puno vremena provodi u
vlaku, ponekad jedino tada stigne
u"iti i pisati zada!e. Nedostatak
vremena nije ju pokolebao da,
izme#u ostalog, nedavno pristupi
&upanijskom natjecanju iz povijesti
glazbe gdje je osvojila odli"no 4.
mjesto. O $tetnosti njezine prehrane
mogla bih rastegnuti cijelu raspravu:
sendvi"i i peciva, "okoladice i sokovi,
sve ne$to na brzinu i „s nogu“ (po
mogu!nosti 3 u 1). Pravi ru"ak jede
tek za ve"eru.
Antonija nastoji svakodnevno svirati
rog, a to je obi"no u kasnim
ve"ernjim satima (ima vrlo
tolerantne uku!ane zbog "ega joj
zavidim). Nedavno je doznala da !e
"ak mijenjati svog srednjo$kolskog
profesora roga na nastavi svojih
prijatelja. Njena stalo%enost i
mirno!a dolaze do izra%aja na
nastupima u komornim sastavima
gdje nerijetko sa smije$kom spa$ava
Na!e !kole listovi
Try 17
neugodne situacije. Po rije!ima
kolega i profesora ona je skromna,
nenametljiva, marljiva, pristojna i
uvijek spremna pomo"i. Ne mogu
vi#e ni izbrojati koliko je puta spasila
situaciju na provjerama znanja...
Kroz Antonijin „repertoar“ dosad su
pro#le razli!ite vrste glazbe; svi$ao
joj se hip hop, ali i rock, metal,
narodna i indijska glazba. Klasi!nu
glazbu zavoljela je uz svoj
instrument, a ona je opu#ta nakon
napornog radnog dana. Glazbeni
uzori su joj rogisti Hermann
Baumann, Radovan Vlatkovi" i
Radek Baborák. Osim glazbe, velika
ljubav su joj psi i njima posve"uje
rijetke trenutke slobodnog vremena.
Za znati%eljne pripadnike mu#kog
spola imam obavijest da de!ka nema,
ali uvjet je da ste glazbenik, po
mogu"nosti truba! ili udaraljka#!
Razlog je taj #to je uglavnom
okru%ena glazbenicima pa ostale ni
ne primje"uje.
Antonijinu svestranost dokazuje
!injenica da ne %eli stati na studiju
roga, ve" ima %elju upisati dirigiranje
i/ili muzikologiju. No unato! svemu,
nakon zavr#ene Akademije najradije
bi svirala u nekom poznatom
orkestru i imala svoj brass sastav.
Va%no je napomenuti da je i !lanica
GLG Daruvar i da putuje s njima i
poku#ava svirati na #to vi#e njihovih
nastupa i da se oni svi jako ponose
njom.� Ja joj %elim svu sre"u na
%ivotnom putu i nadam se da "e jo#
negdje postaviti visoke standarde!
Ma, dovoljno bi bilo da dovr#i
zapo!eto i ostane upravo takva
kakva jest!
ivotnom putu i nadam se da e jo
negdje postaviti visoke standarde!
Ma, dovoljno bi bilo da dovr#i
zapo!eto i ostane upravo takva
kakva jest!
Kao sestre!
Na"e "kole listovi
Try 18
PODRAVSKA MAJSTORICA SVIRACICA
ALWAYS FREE! ! TRYTHONUS BR. 17
" RAZGOVARALA: ROZMARI #ORDA$EV
Tko je ona? Ona je Iva $kurdija,
odli%na u%enica 4. razreda Op&e
gimnazije i Glazbene 'kole u
Bjelovaru. Svira klarinet, a njezin
profesor je Mladen Novoselec. Iva (ivi
u )ur*evcu, u samom srcu Podravine.
Ro*ena je 13. kolovoza davne 1992.
godine i potje%e iz glazbene obitelji;
otac ju je godinu dana prije upisa u
glazbenu 'kolu ve& u%io osnovama
sviranja klarineta. Iako je Iva
poprili%no zauzeta brojnim obvezama,
uspjela sam je pone'to priupitati za
Trythonus.
Je li te tata prisilio da se upi!e! u
glazbenu !kolu ili je to bila tvoja
"elja?
Tata je samo predlo(io da odem na audiciju budu&i da je vidio moju (elju i
ˇ
Ro!ica sem bila...
Try 19
zainteresiranost za glazbu ve! od
malih nogu. S osam godina sam do"la
u glazbenu i evo, nakon 10 godina jo"
uvijek sam tu, ali sada ve! na kraju
svoga srednjo"kolskog obrazovanja.
Za!to si se ba! odlu"ila za
klarinet?
Kad sam bila mala u ku!i je uvijek
bilo raznih instrumenta. Jedan od
njih je bio i klarinet u koji sam se
jednostavno zaljubila na prvi pogled.
Danas mi je drago "to sam odabrala
ba" taj instrument jer sam s
vremenom shvatila njegove
mogu!nosti i ljepotu tona, a hvala i
profesoru koji me nau#io svemu "to
trenuta#no znam i koji ima puno
„$ivaca“ za rad sa mnom. Nije to ba"
lagano... :D
Sje#a! li se nekih neugodnosti na
nastupima?
Oh, da. :) Ne"to takvo dogodilo se ba"
na regionalnom natjecanju. Usred
sviranja etide, uz nenormalnu
koli#inu treme, jo" mi je u"la i kosa u
usta. Uzaludno sam se trudila, no
tonovi vi"e nisu izlazili pa sam stala,
maknula kosu, zabacila ju u stranu i
nastavila dalje. Kasnije sam dobila
savjet od jednog #lana komisije da
bih se mogla o"i"ati. Od tada pazim i
prije nastupa ve$em rep! :)
Misli! li da si privla"nija de"kima
zato !to svira!?
Tko zna? Pitaj njih! :)
Ima! li veliku tremu za vrijeme
nastupa?
Na$alost, i vi"e nego veliku. Trema
mi je zasad jedan veliki problem koji
bih $eljela "to prije rije"iti.
Jesu li ti prijatelji ikada tvoj
instrument nazivali na podrugljiv
na"in?
Nisu to ba" toliko podrugljivi nazivi,
ali neki prijatelji jo" uvijek ne znaju
da se moj instrument zove k-l-a-r-i-n-
e-t, a ne frulica, truba, flauta ili, kako
neki ka$u, "ono u "to pu"e""! %alosno
je to.
Poznata si i po lijepom stajlingu na
nastupima. Mo$e! li nam otkriti
svog „modnog ma"ka“?
Na$alost, ne mogu. Moj „modni
ma#ak“ ne $eli izlaziti u javnost.
Previ"e je srame$ljiv. :)
Najdra$i skladatelji?
Mozart, Chopin i ostala „kompanija“
klasi#ara i romanti#ara.
Pro!le godina si sudjelovala na
snimanju emisije "Majstori
svira"i". Kakvi su tvoji dojmovi?
Za mene je to bilo jedno stvarno
lijepo iskustvo. Snimanje je trajalo
dva dana i na trenutak sam se
osje!ala kao zvijezda. Imali smo
svoju viza$isticu, sve je bilo puno
kamera, raznih reflektora, pozornica
je prekrasno izgledala. Jednostavno
je bio u$itak svirati.
eli izlaziti u javnost.
Mozart, Chopin i ostala „kompanija“
ara.
le godina si sudjelovala na
snimanju emisije "Majstori
i". Kakvi su tvoji dojmovi?
Za mene je to bilo jedno stvarno
lijepo iskustvo. Snimanje je trajalo
Na kojim natjecanjima si
sudjelovala?
Sudjelovala sam tri puta na
Dr!avnom natjecanju komornih
sastava u Opatiji i na nekoliko
solisti"kih natjecanja. Posljednje
natjecanje na kojem sam sudjelovala
bilo je Dr!avno natjecanje u
Vara!dinu gdje sam osvojila II.
nagradu u 3. kategoriji.
Kakvi su ti planovi za dalje?
Jako volim glazbu i klarinet i velika
!elja mi je upisati Muzi"ku
akademiju.
Hvala ti Iva !to si izdvojila i malo
vremena za nas. "elimo ti sve
najbolje u daljnjem #ivotu, uz
ostvarenje tvojih #elja i snova!
P. S. Za sve radoznale uspjela sam
saznati da je Iva jo# uvijek slobodna!
Pa stoga, dajte si truda i nau"ite
svirati pone#to od Mozarta kako
biste osvojili njezino srce..;)
Try 20
Na!e !kole listovi
Na!e !kole listovi
Try 21
MUKE PO CARULLIJUPRIPREME SU TEKLE ODLI!NO. A ONDA JE DO"AO NASTUP.
# PI"E: EUGEN PRANJI$
Luka Kapitani% i ja, u&enici gitaristi 1. i 2. razreda Srednje glazbene 'kole, pripremali smo se za Dr(avno natjecanje komornih sastava u Opatiji koje se odr(avalo od 1.-4. prosinca. Nastupili smo u II. kategoriji i osvojili tre%u nagradu.
Vrijeme je ve% dobro poodmaklo, a mi smo jo' vje(bali dinamiku u „Rondu“. Kao da do tada nismo imali dosta problema. Bilo kako bilo, uspje'no smo polo(ili i posljednji ispit, tj. produkciju dan prije odlaska na Dr(avno u Opatiji. Dugotrajne, detaljne i kvalitetne pripreme do'le su na naplatu.
Kona&no je do'ao dan odlaska. Kratka proba nam je pokazala da smo spremni. Puni optimizma, ali i pozitivne treme, krenuli smo u nezaboravnu avanturu - Dr(avno natjecanje komornih sastava!
ALWAYS FREE) ) TRYTHONUS BR. 17
Rock on!
Mir s vama!
Try 22
Po!etna pozitivna trema je sve vi"e
prerastala u onu pravu, dosadnu i za
natjecatelje najopasniju tremu koja
polako, ali sigurno izjeda svakoga
iznutra ru"e#i njegovo
samopuzdanje i pripremljenost. A
onda se, kao slatko na kraju, jo"
spustila i nevjerojatna snje$na oluja.
„Je li ovo namjerno?“ – upitali smo
se. %eludac mi se uznervozio, kao i
na" kombi. Luka je zaspao,a jedino se
profesor brinuo zbog Carullijevog
„Ronda“.
Stigav"i u Opatiju, smjestili smo se u
predivan hotel „Palace – Bellavue“.
Zajedno u sobi Luka, Emanuel i ja.
Prvo smo si za du"u odsvirali malo
„Te"nja“, a onda smo krenuli na
posao. Proba prva, proba druga, sve
te!e po planu. Oko 22 sata smo radili
posljednji krug vo$nje liftom, mislim
56-ti. Zaspali smo k'o zaklani.
&
Svanuo je dan - D. Ve# oko 7:30 smo
doru!kovali. Spremili smo se za
nastup godine, za nastup „biti ili ne
biti“. U predvorju dvorane za
nastupe (u kojoj usput da spomenem
- nije bilo grijanja) !ekali smo
uko!eni, "to od zime, "to od treme.
Ispred nas duo gitara i iza nas duo
gitara. Ma bolje ne mo$e. Za puknut'
od veselja. Profesor je oti"ao u
dvoranu; vjerojatno je imao ve#u
tremu nego mi. U trenutku kad su
pro!itali na"a imena pro"la nas je
jeza. Neopisiva.
&
Sjeli smo, namjestili note i krenuli.
Ballet od Praetoriusa i nismo po!eli
najbolje, ali smo na kraju izvukli sve
ono "to smo vje$bali. Rezultat: Ballet
- rije"en.
& &
Carullijev Duo in G. Duo koji $ivot
zna!i. Prvi stavak – odli!an. Drugi
stavak – odli!an. „Minore“ – ne ba"
tako dobar. „Cafe para dos“ (M.
Pujol) – zadnja stvar : solidna, vrlo
dobra. Naklonili smo se i iza"li.
&
'ekali su se razultati. Luka je lomio
prste, a ja sam... Zapravo se i ne
sje#am "to sam radio. Dojmovi su bili
u stilu „ moglo je i bolje“. Ali u tom
trenutku, kada trema radi svoje,
jednostavno nije moglo bolje.
Rezultati su stigli. 'uv"i predivnu
vijest, bacili smo kamenje sa srca u
obli$nje more. III. nagrada, uop#e
nije lo"e. (tovi"e, odli!no je. Profesor
%alac nas je sve grlio. Zadovoljstvo
se osje#alo u zraku.
&
Povratak u na"u $upanijsku
metropolu je pro"ao brzo, glatko i
opu"teno.
&
Kada su se slegle emocije i sti"ali
prvi dojmovi, zaklju!ili smo da je ovo
bilo jo" jedno uspje"no natjecanje iz
kojeg svi mo$emo izvu#i i neke
pouke.
Na!e !kole listovi
bilo jo" jedno uspje"no natjecanje iz
kojeg svi mo$emo izvu#i i neke
pouke.
Try 23
Na!e !kole listovi
KAD SE MALE RUKE SLO!E...
Emanuel Pavon i Vanda Dabac u!enici su prvoga razreda srednje Glazbene "kole Vatroslava Lisinskog u Bjelovaru. Oni ve# nekoliko godina sviraju kao duo, idu na natjecanja komornih sastava i osvajaju nagrade! Na 48. hrvatskom natjecanju u!enika i studenata glazbe i plesa odr$anom u Opatiji krajem pro"le godine osvojili su drugu nagradu.
Try 24
ALWAYS FREE! ! TRYTHONUS BR. 17
VANDAVidi" li se u budu#nosti kao slavna violinistica?Ne znam ho#u li biti slavna, niti sam sigurna da to $elim, ali se definitivno vidim kao violinistica.Osje#a" li da je trud koji si ulo$ila u ovo natjecanje dovoljno iskori"ten?Znam da je trud dovoljno iskori"ten, osje#am to po rezultatu natjecanja.Ima" li uzor? Uzor su mi svi odli!ni violinisti za koje znam, ne mogu izdvojiti nikoga posebno.Osje#a" li ponekad kad svira" violinu da je ona dio tebe?Uvijek razmi"ljam o violini kao da je dio mene, jer ona to zaista i je. Ja bih bila osoba bez zanimacije i hobija, odnosno bez $ivotnog cilja, da ne sviram violinu.Kako si se osje#ala nakon "to ste ti i Emanuel odsvirali svoj program na natjecanju? Nakon "to smo odsvirali svoj program osje#ala sam se ponosno i, mo$da zvu!i !udno, prazno. Nedostajao mi je pritisak koji obi!no dolazi s natjecanjima, ali bila sam sretna "to je i to iza nas, i "to je natjecanje rezultiralo dobrom nagradom.
EMANUEL Koliko dugo svira" violon%elo?Sviram osam godina.Kad si prvi put javno nastupio?Kad sam imao pet godina, na Matzovom natjecanju. Na koliko si natjecanja do sada bio?Bio sam dva puta na natjecanju iz violon!ela i na !etiri komorna natjecanja.Koje si nagrade do sada osvojio?Iz violon%ela sam osvojio tre#u nagradu na Regionalnom i drugu nagradu na Dr$avnom natjecanju. S komornim sastavom sam dva puta osvojio prvu i dva puta drugu nagradu na Dr$avnom natjecanju. Kakav je osje#aj biti me&u najboljima?Osje#aj je lijep.
RAZGOVARALI: DORIAN MATE'I( I MONIKA ROHER
EMANUEL EMANUEL EMANUEL Koliko dugo svira" violon%elo?
Moje ime je Emanuel, a ovo sve oko mene je crno-bijeli svijet
Na!e !kole listovi
HAMAM ILI BRASS ANSAMBL
GLAZBENE !KOLEPI!E: ANAMARIJA RO"I#
Try 25
ALWAYS FREE$ $ TRYTHONUS BR. 17
Sastav ''veli%anstvenih'' ili Brass
Quintet Glazbene &kole okupio se u
listopadu 2010. godine s namjerom
da nastupa na &kolskim
produkcijama. Tada je na& voditelj,
Zlatko Str%i', „zagrizao” za Dr(avno
natjecanje komornih sastava koje se
odr(ava u Opatiji po%etkom prosinca.
Note koje smo dobili krajem
listopada razradili smo u svega par
proba. Nastupili smo na par
produkcija u na&oj Glazbenoj &koli,
zatim u Glazbenoj &koli u
Kri(evcima, u bjelovarskom
Srednjo&kolskom centru, u Domu
kulture, i tako dalje. Prije natjecanja
pro&li smo na audiciji u Glazbenoj
&koli te tako zavr&ili u Opatiji na tri
dana (od %ega se sviralo sveukupno
15 minuta, izuzev&i tamburanje po
no'i). U Opatiji smo bili u kategoriji
''Sastavi od 5 do 12 %lanova'' u kojoj
nije bio vi&e niti jedan Brass. Imali
smo svoj ve' poznati „look”: crna
odijela (u mom slu%aju haljina) te
(ute kravate (opet u mom slu%aju
cvijet u kosi i nau&nice), no, bili smo
lijepo uskla)eni, &to se svima
svidjelo. Svirka je bila dobra,
smje&kali smo se, pogledavali, bili
smo slo(ni, te smo na kraju osvojili
III. nagradu, &to je velika %ast budu'i
da smo tako kratko radili i s obzirom
da smo bili jedini limeni puha%ki
sastav. Opatija je pro&la, no mi smo i
dalje u funkciji, sviramo, zabavljamo
se, dobivamo ponude za nastupe i
u(ivamo u tome. Osnivanje Quinteta
bio je „pun pogodak” za sve nas i ba&
zato nastojimo ne razo%arati sve vas,
te vam pru(iti &to vi&e nastupa dok
je sastav jo& na okupu. Na(alost, ja
sam maturantica, a horni idu'e
godine nema u srednjoj &koli, tako da
je Brass Quintet osu)en na prisilnu
propast! No, pamtit 'emo gdje smo
bili i &to smo sve radili, a tko zna,
mo(da se ponovno i okupimo za koju
godinu!
Try 26
Hrvoje Horvat - truba
Anamarija Ro!i" - horna
Mario Puzovi" - trombon
Antonije Nebojan - truba
Matej Jambrekovi" - tuba
Na!e !kole listovi
Puca i 4 mu!ketira
Gle tubu! O! da te !ubeknem??
"uba mi natekla!
Na!e !kole listovi
MAHLER – NA! NAJBOLJI PRIJATELJ
PI!E: EUGEN PRANJI"
17. prosinca 2010. godine u Bjelovaru
se odr#alo 4. $upanijsko natjecanje iz
povijesti glazbe. Na Velikom
natjecanju se ispitivalo znanje o
Gustavu Mahleru (povodom 150.
obljetnice skladateljeva ro%enja), a na
Malom je trebalo pokazati koliko
znamo o Janis Joplin, Jimmiju
Hendrixu i Johnu Lennonu koji su
umrli prije 40 odnosno 30 (Lennon)
godina. Ve& oko 12 sati u prostorijama
Pu'kog otvorenog u'ili(ta su se
skupljali natjecatelji. Atmosfera je
bila odli'na, a pomalo i napeta, jer su
svi sudionici htjeli pokazati (to znaju.
Try 27
ALWAYS FREE) ) TRYTHONUS BR. 17
Try 28
Svi natjecatelji su bili razmje!teni u
"etiri prostorije koje su nadgledale
prof. Alida Sokolovi# i Alida
Jakopanec. Profesorice su bile jako
ozbiljne, !to je vrlo rijetka pojava. U
zraku se osje#ala uzbu$enost i
odu!evljenost pitanjima koja su bila
jako zanimljiva. I sam sam bio vrlo
uzbu$en, a kako i ne bih kad je
konkurencija bila vrlo jaka te sam
%elio ostvariti !to bolji rezultat. Kad
smo zavr!ili s pisanjem svaki
natjecatelj je bio po"a!#en slasnim i
vru#im pecivima (u obliku osminki!)
kojima smo nadoknadili snagu
izgubljenu sna%nim razmi!ljanjem. &
Nakon pismenog dijela natjecanja,
koje je pro!lo u savr!enom redu,
prosudbena komisija je ispravljala
testove, a u 16:30 svi natjecatelji su
krenuli prema Maloj dvorani
Glazbene !kole, gdje je bilo
progla!enje pobjednika i dodjela
nagrada. Na Velikom natjecanju
pobijedila je 'eljka (telcer, drugo
mjesto je osvojila moja malenkost, a
tre#e mjesto su podijelile Monika
Majstorovi# (1. razred) te
Antonija Vukeli# i Iva (kurdija
(4. razred). Nagrade su bile
odli"ne, a ceremonija
progla!enja pobjednika
sve"ana. Malo natjecanje je
osvojio gimnazijalac Filip
'ganjar, drugi je bio profesor
Vojislav Kran%eli#, a odmah
zatim na!a biv!a u"enica Tea
Milinovi# i Nikolina Domovi# (3.
razred).&
Jo! jednom velike
"estitke
organizatorima i
dobitnicima
nagrada i priznanja
te svim ostalim
sudionicima.
Na!e !kole listovi
Vidi se ko voli papat!
Na!e !kole listovi
DJECAK S HARMONIKOM
Ve! nekoliko godina na "kolskim
produkcijama i koncertima
promatram jednog neobi#nog
dje#aka, a zadivljuje me njegova
predanost glazbi, na#in nastupa i
preno"enja osje!aja publici. Na
svakom nastupu on me fascinira
samom svojom
pojavom (izrazima lica
kad svira), nekad se
nasmijem, ali i
„naje$im“. Dje#ak je
„otka#en“ na svoj
na#in, i, "to je najbolje,
ima zanimljiv stil
odijevanja (npr. ko"ulja
zlatne ili neke druge
upadljive boje, veste
kakve nosi moj djed i
malo prekratke hla#e).
Zato sam odlu#ila
saznati jo" pone"to o
njemu.
Miran Huzjak je u#enik prvog
razreda srednje "kole i, osim toga,
jedini srednjo"kolac harmonika". U
glazbenu su ga upisali roditelji da ne
bi kod ku!e „visio“ za ra#unalom.
Miran je $elio svirati klavir, ali mu je
na prijamnom komisija rekla (pazite
sad!) da „nema dovoljno sluha ni
ritma za klavir“ pa su mu ponudili
harmoniku, "to je on objeru#ke
prihvatio jer je harmoniku ve! imao
kod ku!e. I, isplatilo mu se jer ve! od
drugog razreda osnovne "kole
sudjeluje na natjecanjima. Otkad je
dobio rusku harmoniku mo$e svirati
i zahtjevnije skladbe, a za njegov
uspjeh najzaslu$nija je njegova
profesorica Vesna %o". Kad sam ga
pitala koliko vremena dnevno potro"i
na vje$banje, Miran je izra#unao da
je to prosje#no pet minuta! Naime,
njegova je „teorija“ da mu vje$banje
"kodi, stoga on nastoji vje$bati "to
manje.
Osim toga, Miran smatra da se
glazba ne treba svirati to#no onako
kako pi"e u partituri jer to svi
izvo&a#i rade. Po njemu, glazba mora
biti jedna od najslobodnijih
umjetnosti, kako u skladanju, tako i u
ALWAYS FREE! ! TRYTHONUS BR. 17
PI"E: ROZMARI #ORDA"EV
Try 29
2011.
ˇ
sviranju. Kako nijedan
skladatelj nije savr!en, tako
Miran nadopunjuje akorde
koji zvu"e „ !uplje“, a iz
„previ!e“ tonova u skladbi on
„izvu"e“ jednu pjevnu
melodiju! Na taj na"in sama
izvedba postane zanimljivija i
svaki put druk"ija, a izvo#a"
se ne mora bojati da puno
grije!i jer grije!i stalno! Miran
uop$e ne slu!a modernu
glazbu (iako se divi druga"ijim
obradama nekih pjesama!), a
najdra%i skladatelji su mu
Bach i Sorabji. U slobodno
vrijeme "ita i gleda stare
filmove.
Pretpostavljam da ste i sami
zaklju"ili da je na! Miran
zaista zanimljiv. Nadam se da
$e me i dalje odu!evljavati
svojim odli"nim nastupima, a
za njega imam samo dva
savjeta - da bude redovan na
nastavi i da pove$a minuta%u
svog vje%banja!
Na!e !kole listovi
Try 30
2008.
Bach i Sorabji. U slobodno
skladatelj nije savr
Miran nadopunjuje akorde
koji zvu"e „
„previ!e“ tonova u skladbi on
„izvu"e“ jednu pjevnu
melodiju! Na taj na
izvedba postane zanimljivija i
svaki put druk
se ne mora bojati da puno
grije
uop
glazbu (iako se divi druga
obradama nekih pjesama!), a
najdra
Na#e #kole listovi
TURSKI ZA POCETNIKE
PI!E: NIKOLINA DOMOVI"
Try 31
ALWAYS FREE# # TRYTHONUS BR. 17
Merhaba
ˇ
Tjedan dana prije Natjecanja iz povijesti glazbe prof. Sokolovi$ nam je na nastavi najavila iznena%enje poslije natjecanja. Ivana i Tatjana, prijateljice iz razreda i ja naga%ale smo o komu/&emu je rije&, ali profesorica nije htjela ni'ta otkriti.
Pomalo razo&arane oti'le smo na zbor. Stalno sam razmi'ljala tko bi to mogao biti, ali nisam imala nikakvu dobru ideju. Nitko zanimljiv mi nije padao na pamet. Hmm…
Napokon je do'ao i dan natjecanja! Svi smo bili pomalo nestrpljivi, a naro&ito ja jer me je u(asno zanimalo to najavljeno iznena%enje. Prije podjele priznanja trebala sam odr(ati prezentaciju s temom Velikog natjecanja – o Gustavu Mahleru. Dok sam se pripremala za prezentaciju do'ao je „!i'ko“, tj. Antonio Jakup&evi$, pro'logodi'nji maturant. On je bio na'e iznena%enje! Poslije mog izlaganja o Mahleru Antonio je
!ok! Jok! "eherezat!
Ni#t ne ku$im!
Try 32
prikazao svoj film Last Request, kojeg je napravio sa svojim prijateljem Kristianom Do!enom. Film je bio, ni vi!e ni manje, nego o Facebooku.
Uslijedila je dodjela priznanja i nagrada… Bila sam jako zadovoljna osvojenim tre"im mjestom na Malom natjecanju. Ali, to nije bilo sve!
Maturanti su nas pozvali u sobu prof. Sokolovi". Zatim je do!ao #i!ko i po$eo vaditi papire. Nisam imala pojma o $emu se radi. On je samo rekao: „Odr%at "u vam sat turskog!“ Nastao je op"i smijeh! Podijelio nam je literaturu i po$eo pri$ati na turskom... Bilo je jako zabavno, a $ak smo se na!alili da je upisao turski jer je znao da "e turske sapunice u Hrvatskoj postati IN!
Tada sam se poprili$no zainteresirala za turski. Nekako mi je posebno zanimljiv, a i u hrvatskom jeziku ima dosta turcizama. Dobro je upoznati druge jezike da bismo pro!irili svoje znanje…
Tko zna, mo%da "u i ja jednog dana studirati turski... �
Güle güle!
Na!e !kole listovi
Bravo, bravo!
Aha! Evet, jak!amla"!
Na!e !kole listovi
DAN MI JE DEFINITIVNO PREKRATAK!
PI!E: NIKOLINA DOMOVI"
Razgovor s Martinom !ur"evi#,
budu#om primadonom hrvatske
opere
Martina #ur$evi%, pro&logodi&nja
maturantica srednje Glazbene &kole
Vatroslava Lisinskog u Bjelovaru i
bjelovarske Op%e gimnazije od ove
&kolske godine studira solo-pjevanje
na Muzi'koj akademiji u Zagrebu u
klasi prof. Lidije Horvat- Dunjko.
Stanuje u Studentskom domu Stjepan
Radi%, a cimerica joj je Ivana Zeli%,
tako$er na&a pro&logodi&nja
maturantica teoreti'arka. Krajem
prvoga polugodi&ta Martina je
navratila u na&u „staklenu“ sobu i
tako je nastao ovaj intervju.
Try 33
ALWAYS FREE( ( TRYTHONUS BR. 17
Ljepotica bez zvijeri
Try 34
Koliko ima! predmeta na
Akademiji?
Dvanaest, dosta, ali u usporedbi sa
srednjom kad sam ih imala ukupno
27 (u glazbenoj i gimnaziji), to je
odli!no! Od obaveznih predmeta
imam pjevanje, zbor, talijanski,
njema!ki, klavir i solfeggio…
Koliko tjedno ima! sati pjevanja?
Samo dva sata po 60 min! Premalo u
usporedbi sa zborom koji imamo
!etiri sata tjedno! Jedva !ekamo da
odradimo zadnji nastup i da smo
slobodni do drugog semestra!
Tko sve poha"a zbor?
Pjeva!i s prve i druge godine,
orgulja"i, glazbeni pedagozi,
muzikolozi, dirigenti. Jedino ne idu
guda!i i puha!i, ali s tim da mogu
uzeti zbor kao izborni predmet. Ja
isto kasnije mogu uzeti zbor kao
izborni predmet u tre#oj godini.
Koje si izborne predmete uzela sad,
na prvoj godini?
Sad sam uzela glazbenu informatiku
i psihologiju odgoja i obrazovanja!
Glazbena informatika?
Da, to je super predmet. Svatko od
nas ima svoj kompjuter i klavijaturu
ispred sebe. Sad u!imo Word i Excel,
ali u drugom semestru po!injemo sa
Sibeliusom, programom za
upisivanje nota.
Kako se time koristi!?
Ja npr. napi"em primjere iz solfeggia
koje moramo nau!iti, stavim na
mobitel i onda u tramvaju do
Akademije slu"am i ponavljam ih…
Odli#no si se sna!la! To je ba!
dobar predmet.
Da, a solfeggio nam je dosta te$ak
predmet! Dva sata tjedno, bez
ikakve pauze, kod profesorice Kai#!
Tete Kaje!
Ima! harmoniju?
U da, harmoniju! To je… mali
problem! Jednu zada#u od !etiri
primjera rje"avam u prosjeku oko 10
sati! Ide u$asno sporo jer ni"ta ne
znam od prije. Ali, Bo$e moj, to se da
nau!iti. Volim rje"avati harmonijske
primjere.
Klavir ima! kao obvezni predmet?!
Da! I nije mi to drag instrument, ali
je zato profesor %uk fantasti!an. Ne
tra$i puno, ali zato dosta tog
napravimo na satu i to mi se svi&a!
Koji ti je najbolji predmet?
Hmm…pa recimo, jezici su dosta
zanimljivi jer ne radimo onako
"kolski nego radimo po opernim
ulogama, prevodimo arije! Jako
zanimljivo i pou!no!
Na!e !kole listovi
Try 35
Po!tuju li profesori na Akademiji
akademsku "etvrt?
Da, prof. iz psihologije po!tuje
akademsku "etvrt pa dolazi u 8:15!
#etvrtkom ujutro u osam sati imam
talijanski. Profesorica ne po!tuje
akademsku "etvrt, ali uvijek zakasni
to"no 45 min tako da iz Doma
kre$em oko osam.
Kako je bilo na prijamnom?
To je jedan od onih trenutaka kada
sam povra$ala! Tri dana prije, svaki
dan sam povra$ala!
A na solfeggiju?
To mi je bio najbolji dan na
prijemnom! Meni osobno diktati nisu
bili te!ki, ali ostali su se mu"ili! #ak
njih troje koji su primljeni imalo je 0
bodova iz diktata, ali su sveukupno
imali dovoljan broj bodova; prima
vista primjeri donose 10 bodova,
diktati 10, a teorijski dio 5.
Kakvi su bili tvoji rezultati?
Imala sam osam bodova iz diktata,
osam bodova iz prima vista primjera
i pet bodova iz teorije.
Bila si prva na listi?
Da, da!
Kako se osje#a! prije nastupa?
Hmm….Uzrujano… Mislim, imam
tremu, ali s godinama sve manje!
Ima! nekih lo!ih iskustava s
tremom?
O da, naravno! U prvom srednje na
Dr%avnom natjecanju u Dubrovniku
samo sam povra$ala, dobro !to
nisam du!u ispovra$ala tamo. Danas
pet do !est sati prije nastupa ni!ta ne
jedem. To mi stvara neugodan okus u
ustima i ako se najedem onda se
samo bojim ho$u li povra$ati! Tako
da bolje ni!ta ne jedem!
Kako se danas nosi! s tremom??
Pa sada mi se sve vi!e o"ituje u glasu
u smislu da mi se dijafragma otpoji
pa mi glas po"ne podrhtavati. To mi
se prije nije doga&alo! Sad znam da
imam s dijafragmom problema na
nastupima pa se koncentriram na to,
pazim i onda je bolje. A kad ima!
nekih psihi"kih problema, to ne
mo%e! kontrolirati! Sad otpjevam
jednu pjesmu i trema polagano
nestane. Nakon dvije, tri sam ve$
„kao doma“. He, he!
Koje skladbe trenuta"no pjeva!?
Dosta toga! Dosada sam u prvom
semestru obradila tri operne arije,
"etiri popijevke skladatelja
romantizma, tri starih Talijana,
jednu oratorijsku ariju i jednu
skladbu doma$eg autora. Ali
spremam jo! mnogo toga!
Try 36
Opi!i nam svoj svoj radni dan!
Uglavnom se budim oko sedam pa
odem na faks, ili vje!bati (jer u to
vrijeme jo" mogu na#i pokoju
slobodnu prostoriju), ili na
predavanje. Popijem kavu, ili dvije -
tri (sad #e me profesorica Sokolovi#
"potati i re#i kako kava nije za malu
djecu!), dru!im se s kolegama s
Akademije (jer je i to dio studiranja,
a moji kolege su najbolji kolege na
svijetu), odslu"am "to ve# treba od
predavanja... Poslije ili odem u Dom
pa se malo zabavim i popri$am s
cimericom i docimericama, a poslije
vje!bam, ili odem malo do de$ka i
skuham mu ne"to, ha, ha, ha... Prije
spavanja uglavnom radim zada#e ili
slu"am glazbu. Naravno, u taj bih
dnevni raspored mogla ubaciti jo"
sto sitnica koje zapravo $ine
studentski !ivot. Ponekad se na%em
s bratom koji tako%er studira u
Zagrebu. U svakom slu$aju, mogu
re#i da mi je dan definitivno
prekratak!
Jako lijepo! Martina, "elim ti puno
uspjeha na Akademiji, puno lijepih
nastupa, koncerata i svega ostalog!
Nadam se da #emo jednog dana biti
kolegice na Akademiji!
I tebi puno hvala na lijepim
pitanjima i tako%er se nadam da
#emo biti kolegice!
Na!e !kole listovi
Na"e "kole listovi
Try 37
Maturanti na prijamnim ispitimaPRESTARA ZA “TIPKE”
Rozmari !orda!ev
• • •
Bilo je to davne 2002. godine kad
sam na nagovor svojih roditelja do!la
na prijamni u bjelovarsku Glazbenu
!kolu. Sve je zapo"elo mojim
bezveznim «napikavanjem» po
bratovom sintesajzeru; moji su me
slu!ali kako „sviram“, pa su pomislili
da sam mo#da talentirana
glazbenica, odnosno klaviristica. U
Glazbenoj je ve$ bilo puno kandidata.
Satima sam "ekala da do%em na red.
Na"ula sam razgovor neke djece o
tome koju $e pjesmu otpjevati
komisiji. Molim? Pjesma? - pomislila
sam u sebi. Brzo sam smi!ljala !to
bih mogla otpjevati… i odlu"ila sam
se za dobro poznatog Bratec Martina.
Kad je kona"no do!ao red na mene -
nisam se ba! prikazala u najboljem
svjetlu... ali sam pro!la. Sigurno zbog
mog !arma :D. No, na moju nesre$u
(ili ipak sre$u?) bila sam „prestara“
da bih mogla svirati klavir. To me je
zbunilo jer, kao osmogodi!nja
djevoj"ica, dotad nikada ni za koga
nisam bila prestara. Moj sada!nji
profesor predlo#io mi je puha"ke
instrumente, a kad je spomenuo
klarinet neki glas u mojoj glavi
doviknuo mi je da ga prihvatim! I
evo, danas sam maturantica,
privodim svoju devetogodi!nju
glazbenu „avanturu“ kraju i s
ponosom mogu re$i: „Ljudi, ja sam
klarinetistica!!!“
Try 38
FACA!
Katarina Domitrovi!
• • •
Bilo je to davno, ali toga se sje!am
kao da je bilo ju"er: dana kada sam
se do#la upisati u Glazbenu #kolu.
Toliko sam navaljivala da je mama
ve! zamalo poludjela pa me je od
$iv"anosti dovela tamo i poslala u
sobu gdje je sve po"elo.
Pozdravila sam ih pristojno s „dobar
dan“ i pro#etala se do povi#enog
dijela prostorije. Nakon par pitanja s
njihove strane, tipa kako se zovem,
koliko imam godina, za#to se $elim
upisati... (na koja sam vrlo uljudno
odgovorila), uslijedila je „provjera
sluha“. E, to je bilo zabavno. Stri"ek
za klavirom, jedan profesor kojeg se
vi#e ne sje!am, odsvirao mi je
nekoliko melodija i ja sam svaku
ponovila. Zatim je lupao ritmove koje
sam ja ponavljala. I sve je bilo super i
svi su bili zadovoljni. Tada su me
pitali #to $elim svirati. Naravno,
odgovor je bio klavir, na #to se
komisija kiselo nasmije#ila i rekla: „A
za#to ne flauta?“ „Zato #to ne!“ - moj
kratak i jasan odgovor dao je
naslutiti da se ne!u tako lako
predati. Nakon nekoliko poku#aja da
mi „uvale“ flautu (ne da je to lo#e, ali
ja to nisam $eljela i to"ka), uspjela
sam istjerati svoje. Na kraju sam
pobjedonosno iza#la van, nose!i
svoju upisnicu na kojoj je pisalo
„Katarina Domitrovi!, klavirski
odjel“. E da, faca!
Try 38
svoju upisnicu na kojoj je pisalo
„Katarina Domitrovi!, klavirski
odjel“. E da, faca!
Na"e "kole listovi
Ovo ne znam svirat, al svejedno !u se
smje"kat!
Try 39
PO!ETAK NE!EG LIJEPOG
Kristina Fran!i!
• • •
Kada je sve po!elo? Pa, iskreno, ne
sje"am se ba# najbolje. Znam da sam
htjela svirati flautu. $to se zapravo
dogodilo kada sam do#la na audiciju
u glazbenu #kolu? Za#to sam na
upisnicu napisala da %elim svirati
klavir? I za#to sam se na kraju
odlu!ila za violinu? Da, violinu.
Pitate se, kako ba# violina koja ni po
!emu nije sli!na ni klaviru, a jo#
manje flauti? To se i ja pitam. Ali,
krenimo od po!etka. Do#ao je dan
upisa, a tako i audicije. Mama je
uzela upisnicu i temeljito je popunila.
Ubrzo je do#ao i red na mene. Mojih
pet minuta. Sje"am se da sam u#la u
prostoriju kroz prva vrata lijevo.
Desno za stolovima su sjedili neki
ljudi koje nikada prije nisam vidjela.
S vremenom sam shvatila da su to
zapravo profesori od kojih mi je
jedan i predavao kasnije. Oti#la sam
do klavira koji se !inio kilometrima
udaljen. Ne sje"am se ni jesam li
imala tremu. Kako sam u #koli
pjevala u zboru odabrala sam
pjesmicu koju smo ba# tamo pjevali.
Nakon toga, profesor koji je sjedio za
klavirom rekao mi je da "e on
odsvirati nekoliko tonova te da ih
ponovim kako ih !ujem. Ponovila
sam to!no onako kako mi je dao
upute. Ona skupina ljudi s po!etka
rekla mi je da bi to bilo sve. Jo# su
rekli da pozovem mamu da u&e.
Kada je mama iza#la, vidjela sam
ne#to #to mi nije bilo jasno. Rekla mi
je da je sve super pro#lo i da sam bila
odli!na. Ali jo# je tu ne#to bilo. "Rekli
su da bi mogla svirati violinu ako
%eli#." Te mi rije!i nisu bile jasne.
Ako je na upisnici pisalo da %elim
svirati klavir, za#to su predlo%ili da
prihvatim violinu? Tada mi je mama
objasnila da je violina jako lijep
instrument i da bih je mogla dobiti
od #kole na posudbu, dok bismo
klavir morali kupiti. Bilo je jo# puno
toga #to mi je rekla, no to vi#e nije
bilo va%no. Va%no je da sam ja ipak
prihvatila violinu. Je li to bio
ispravan korak? Sljede"ih #est
godina nisam bila sigurna u to.
To!nije, bila sam uvjerena da sam
potpuno „proma#ila”. Ali, svake
godine nakon podjele knji%ica
ponovno sam se vra"ala u glazbenu
#kolu i popunjavala upisnicu za
sljede"u #kolsku godinu. I tako ve"
10 godina. Da li se sav taj ulo%eni
trud isplatio? Za sada sve ide po
planu, no ho"e li to tako ostati, sam
Bog zna. Da sam u bilo kojem
trenutku popustila i odustala, bih li
bila ispunjena ovako dobrim
iskustvima? Uvjerena sam da ne bih.
No upravo me ljubav prema glazbi
dr%i i jo# vi#e privla!i da otkrijem
ne#to novo, ne#to #to jo# nisam
iskusila i osjetila.
Na"e "kole listovi
Try 40
PRVA GLAZBENICA
U OBITELJI!eljka "telcer
• • •
Godina je 2000. Jedna mala
djevoj!ica s nao!alama odlu!ila je
krenuti u glazbenu "kolu. Na
vlastitu #elju. Htjela je svirati
gitaru ili klavir. Do"la je na
audiciju i otpjevala pjesmu Old
McDonald had a Farm, na
engleskom jeziku. Sa samo devet
godina… Unato! svemu, ljetni rok
audicije nije pro"la iz nepoznatih
razloga. No, odlu!ila se boriti
se svim silama protiv nepravde
te se pojavila jednog ljetnog
dana s majkom kod
ravnateljice. Slu!ajno je nai"ao
prof. Novoselnik koji ju je
odlu!io ispitati da vidi u !emu je
problem. Pokazalo se da
problema nema i prihvatio je
malu djevoj!icu kao svoju
u!enicu tambure. Dvije i pol
godine kasnije progurala se do
Dr#avnog natjecanja i 2.
nagrade…
Sada je 2011. godina. Mala
djevoj!ica je odrasla i sada je
punoljetna djevojka. Da, to sam ja;
maturantica dviju glazbenih
"kola. Iza mene su brojna
natjecanja, pauziranje godine,
zavr"etak gimnazije, razni
prijemni ispiti, mature i brojna
odricanja. A ispred mene? $ivot
okru#en samo glazbom? Nadajmo
se!la iz nepoznatih
emu je
Na"e "kole listovi
U OBITELJI"telcer
• • •
Godina je 2000. Jedna mala
godine kasnije progurala se do
Dr
nagrade…
Sada je 2011. godina. Mala
djevoj
Sijem !ito, raste grahorica... ♫
Try 41
DO!I DA TI VIDIM
ZUBE!
Lucija Ko!ar• • •
Od silnog !oka i treme ja se svojeg
prijemnog slabo sje"am. Mojom
osnovnom !kolom kru#io je oglas o
upisu u Glazbenu !kolu. Iako sam
bila ve" 4. razred osnovne !kole
odlu$ila sam poku!ati. Do!la sam u
Glazbenu !kolu, ispunila prijavnicu i
dobrano se oznojila $ekaju"i
prozivku svog imena. Kada sam u!la
unutra hrpa „faca“ je gledala u mene.
Tra#ili su da ponavljam ritam za
profesoricom, a budu"i da nisam ni
znala da se mora ne!to otpjevati,
prva pjesma koje sam se sjetila u tom
trenutku bila je Bratec Martin. Na
upit !to bih #eljela svirati rekla sam
violinu. Rekli su mi da sam prestara
za violinu, a jedan profesor iz prve
klupe pozvao me da do%em do njega
da mi pogleda zube i pitao me znam
li !to je klarinet i bi li htjela to
svirati. Na nastavu sam
krenula mjesec (?) dana
kasnije jer nisam ni znala
da sam pro!la prijemni,
ve" je mama na poslu od
kolegice $iji sin ide u
Glazbenu !kolu $ula da je
moje ime na popisu.
prva pjesma koje sam se sjetila u tom
eljela svirati rekla sam
violinu. Rekli su mi da sam prestara
za violinu, a jedan profesor iz prve
Na!e !kole listovi
Try 42
IMA MJESTA!Anamarija Ro!i"
• • •
Do!ao je i taj dan kad sam na
nagovor svojih roditelja krenula na
upise u Glazbenu !kolu. A kad tamo,
djece malo more! Svi ne!to ska"u,
svi bi ne!to svirali, svi pjevu!e,
urlaju... Puna glazbena novih
bjelovarskih glazbenih nada. Tako
sam se na!la i ja me#u njima. Prva
vrata desno, komisija, par mojih
vr!njaka i svakome ista naredba:
„Ajde ti nama ne!to otpjevaj!” I
tako sam se ja, ina"e prgava i "vrsta
lavica, rasplakala jer od muke
nisam znala ni jednu! Naposljetku
sam otpjevala onu standardnu
''Bratec Martin, brateeec
Maaaaartin, kaj jo! spiii!?...'' te me
komisija poslala u sobu preko puta
gdje je bila prof. Gr"i$ koja me
upitala : „A !to bi ti, sunce, htjela
svirati?” Moj odgovor je bio :
„Hmmm.... Violinu!!” (na o"ev
nagovor), na !to
sam dobila odgovor
da na violini nema
mjesta. Zatim me
pitala : ''A !to bi ti
umjesto violine?'' -
''Pa... klavir!'' –
„Joooj, pa kud ba!
klavir? I to nam je
sve ve$ popunjeno!
‘Ajde probaj ne!to
drugo, npr. ne!to !to
ima! doma. ‘Ajde, !to
ima! doma?” – „Pa,
imam ro...” U tom
trenutku prekinuo me izdaleka
mu!ki glas. %elavi "ovjek s
duguljastom bradicom tr"ao je
prema meni i usput vikao : „Ima
mjesta, ima mjesta!” I tako sam ja
izabrala rog, ne svojom voljom, ali
mi se ideja s vremenom po"ela
svi#ati samo zbog profesora koji je
bio najbolji na svijetu i bez kojeg
sigurno ne bih bila sada ovdje!
to
to
Try 42
Na!e !kole listovi
Daj bombon!
Try 43
BITI ILI NE BITI
Iva !kurdija• • •
Jednom davno, prije mnogo godina
(to!nije deset) u Glazbenu "kolu je
kro!ila svojim sitnim koracima
upla"ena djevoj!ica Iva. Da, to sam
bila ja. Iz malog gradi#a do"la sam u
veliki Bjelovar sa $eljom da sviram
klarinet. Sve mi se tada !inilo
zastra"uju#im. Budu#i da me
pam#enje ne slu$i ba" najbolje,
jedino !ega se sje#am jest !injenica
da sam bila toliko u strahu od svega,
a audicija je za mene bila „biti ili ne
biti“. Nakon otpjevane pjesmice i
otkucanog ritma profesori su se ve#
smje"kali "to je zna!ilo da #u biti
primljena, no…kad sam iza"la iz
"kole po!ela sam plakati kao luda.
Smatrala sam da sam toliko lo"e
otpjevala da me najvjerojatnije zbog
toga nitko ne #e htjeti primiti u
Glazbenu. Eh da, bila sam u krivu.
Ipak sam zadovoljila sve uvjete i
sada sam ve# ponosna u!enica
!etvrtog razreda srednje Glazbene
"kole, ali nikad ne #u zaboraviti
koliko sam plakala taj dan.
Na!e !kole listovi
Pusti me, vidi! da skladam!
Try 44
NESU!ENI GITARIST
Matej Haraminec• • •
Veoma zanimljiv zadatak za !kolske
novine: napisati "lanak o ne"emu !to
se dogodilo prije 11 godina, to"nije o
upisu u osnovnu Glazbenu !kolu…
Pa, krenimo... Bilo je to jednog
sun"anog i ljetnog mjeseca lipnja,
davne 1999. godine. Nakon !to sam
zavr!io glazbenu igraonicu moji me
roditelji nisu imali namjeru upisati u
osnovnu Glazbenu !kolu. Sve do
dana kada je do nas svratio bratov
profesor iz gitare i pitao me ho#u li
nastaviti s glazbenim obrazovanjem.
U tom duga"kom razgovoru svi smo
skupa odlu"ili da je najbolje za mene
da se po"nem ozbiljnije baviti
glazbom. Naravno, odlu"ili smo i koji
#u instrument svirati. To"nije,
odlu"ili su roditelji i profesor.
Dogovorili su se za klavir. Ja sam
htio gitaru kao i moj stariji brat, ali
je profesor rekao da to ne bi bilo
dobro jer imam preduga"ke prste,
!to je za klavir idealno! I tako je
do!ao dan prijava za prvi razred.
Hm, sad bih se ja trebao sje#ati kako
je izgledao tzv. prijamni ispit iliti
glazbena „provjera“ djece... Ali, ne
znam! Sje#am se samo da je u toj
sobi, u kojoj sam trebao biti sam bez
mame, bila neka teta koja je pjevala
neke nelogi"ne slogove poput „la, la,
la“ i „na, na, na“ i pljeskala rukama
kao malo dijete, a ja sam to trebao
ponoviti. Pa to mo$e svaka mala
beba! Nakon !to sam tetu odu!evio
svojim talentom, pozvala je mamu i
rekla joj kada su upisi. Na upise smo
mama i ja opet do!li dosa%ivati
tetama i stri"ekima u glazbenoj.
Mama je trebala ispunjavati nekakve
papire. Hodala je gore - dolje po
hodniku i i!la iz sobe u sobu, a ja sam
za njom tr"karao kao mali pa"i# za
mamom patkom. Taj dan sam
upoznao i svoju prvu profesoricu u
Glazbenoj !koli.
U svom daljnjem glazbenom
!kolovanju sam imao raznih uspona i
padova, ali to je tema neke druge
pri"e. Mo$da se i to jedanput objavi u
nekom broju Trythonusa. Tko zna?
Na!e !kole listovi
Try 45
SJAJNI, ZAVINUTI
ROGAntonija Vukeli!
• • •
Od kada znam za sebe i!la sam u
Glazbenu !kolu, tako da mi je poslije
osnovne bilo normalno da krenem u
srednju !kolu i na kraju zavr!im na
Akademiji. Ja se svog prijemnog za
Glazbenu ba! i ne sje"am previ!e, ali
znam da je bilo puno profesora koji
su me pitali !to #elim svirati. Ja sam
im pjevala i kucala ritam po
klaviru... Ina$e sviram rog, ali taj
odabir je sasvim slu$ajan. Kao mala
sam htjela svirati flautu, iako
stvarno ne znam otkuda mi ta ideja.
Kada sam do!la na upis rekli su da
za flautu nema mjesta i ravnateljica
Glazbene !kole mi je pokazivala slike
ostalih instrumenata. Meni se svidio
sjajni, zavinuti rog. I od tada je to
moja glavna zanimacija.
Na"e "kole listovi
Vidi, svi zubi!i su mi na broju!
KARIKATURE & ANAGRAMISLIKARICA:Zlatka Suboti!anec
ZLATKIN SVIJET
Try 65 Try 46
Vivant proffesores
Mila Ru!i"solfeggio
Subotko Zlati!anec
klarinet
Strtko Zla!i"
trombon
Try 47
!tefa Sonjanacravnateljica
!ea Lo"zbor
Try 48
Vivant proffesores
TOA* ekskluzivno otkriva:
Infiltracija u G! Vatroslava Lisinskog
U malom kolektivu na"e
Glazbene "kole trenuta!no su vidljive i najmanje promjene (ovim putem pozivamo sve zainteresirane obavje"tajne slu#be da upute svoje novake ovdje na "kolovanje), koje osobito ne mogu
promaknuti u!enicima. Tako je u studenome 2010. po hodnicima i
kuloarima tajnih u ! eni ! kih
organizacija krenula pri!a o novoj osobi koja, kako stoji u slu#benom
izvje"taju, „periodi ! no, ali redovito ulazi i izlazi iz zbornice s osmijehom, te provodi vrijeme u j o " n e k i m p r o s t o r i j a m a Glazbene“. Iako je strah od nepoznate osobe neutraliziran obja"njenjem da je „zasigurno u p i tanju dobro raspolo#ena
sprema!ica“, djevojke Iva Zane i
Kristina Fran!i" (2. razred) su se nemalo iznenadile kada je
spomenuta osoba vrhunski po!ela prebirati po tipkama klavira i
pritom ih podu!avati.
Dakako, rije! je o novoj
profesorici klavira Sla#ani
Buklija" koju je TOA zasko!ila s nekoliko pitanja. Bez upotrebe poligrafa.
Vivant proffesores
Razgovarale:Iva Zane
Marija Fran!i"
Redaktura: Kristian Do"en
DOLCISSIMA U NA!OJ !KOLIKOLI
Try 49
Kako to da ste do!li raditi ba! u Bjelovar? Voljela bih vjerovati da je „netko“ prepoznao moje kvalitete, a uz to volim biti „tamo“ gdje me trebaju !...
Putujete svakodnevno iz Zagreba. Pretpostavljamo da nije lako "ivjeti u tom ritmu?Nije, ali budu!i da sam zadovoljna "acima i poslom op!enito, onda i zaboravim da putujem tako dugo.
Kakvi su dojmovi do sada?Jako mi se svi"a, isto tako i "aci te kolege koje sam upoznala -
veoma sam zadovoljna. Nekako se osje!am kao da sam tu du!e vrijeme, a ne od jedanaestog mjeseca. Lijepo je.
Zavr!ili ste Glazbenu gimnaziju u Ni!u i Akademiju u Sarajevu. No prije toga ste studirali defektologiju. U kojem trenutku ste odlu!ili obrazovanje nastaviti na Akademiji?Radi se o spoznaji. "ivot me odveo u Banja Luku, u glazbenu
#kolu, i sa dvadeset godina sam po#ela raditi. $kola je bila opremljena novim instrumentima, puna topline u zelenom dvori#tu... U par mjeseci se desio „klik“ i to je to!
Va! "ivotni moto glasi…Moje uve!ane mentalne sposobnosti slu!e napretku #ovje#anstva!
U !emu se razlikuju na!a !kola i !kole u kojima ste prije radili? Mislimo na u!enike, nastavnike, prostor... Ovdje je manji prostor i to ote!ava rad. U #kolama gdje sam prije radila sve je bilo organiziranije i cijeli kolektiv je bio „zajedno“.
Ovdje to ba# i nije slu#aj. Radila sam u ve!im #kolama, gdje je bilo
vi#e "aka, a u#enici su uvijek u#enici i ba# se ne razlikuju. Oni
trebaju u#iti. I svakako da se trebaju razvijati njihove radne
navike. Mnogi u#enici ovdje nemaju ni instrument. Roditelji su u
zabludi, najprije !ele vidjeti kako !e djeci „i!i“ da bi im tek onda
kupili instrument. A ne mo!e im „krenuti“ ako nemaju na #emu vje!bati.
#to mislite o dana!njim pop-zvijezdama, poput Lady Gage?Lady Gaga je super. Svatko je dobar na svoj na#in, ne treba biti previ#e
kriti#an. Ona je originalna. Ne moramo voljeti njezinu glazbu, ali neke pjesme su joj dobre. No, nikada ne bih oti#la na njezin koncert.
Ja ne bih zbog mesa.A originalna je, nema #to. Treba se i to usuditi.
Imate li nekoga tko vam je uzor u poslu?Ne. Ve! dugo radim ovaj posao koji je individualne prirode i mislim da
svatko treba izgraditi svoj stil rada tako da se osje!a prirodno i sretno. Jo# se uvijek usavr#avam i mislim da u na#em poslu nikada nema kraja
u u#enju i usavr#avanju.
Koji pijanist vam je najdra"i?Najdra!i pijanist mi je Vladimir Horowitz. A o skladateljima me
nemojte pitati; svaki je svojstven na svoj na#in. Ali opet, mislim da je Mozart bio najgenijalniji zbog svoje jednostavnosti izra!avanja i
jasno!e.
Za!to ba! Horowitz?Zato #to je poseban! Kada godinama slu#ate pijaniste, i dobre, i manje dobre, i osrednje, i slu#ate, i slu#ate, i slu#ate... izgradili ste svoj kriterij! Tako je po mom kriteriju Horowitz netko kome vjerujem i tko me uvijek zadivi.
$elite li ne!to poru!iti !itateljima Trythonusa?$itatelji dragi, drago mi je da smo se upoznali! !
Na temelju prethodnog ispitivanja i izjava u#enika uzetih pod zakletvom, TOA dodjeljuje novoj profesorici Buklija# status sigurnosne procjene 1. razine (izvadak iz slu!benog dopisa): „Pouzdana i
pristupa#na. Satovi vi#e nego po!eljni za poha"anje. Klavir ugo"en i
spreman za sviranje. Mogu!e nuspojave i trajne posljedice: bolje
umije!e sviranja klavira i obrazovanje na istom podru#ju.“
* Trythonusova Obavje#tajna Agencija Try 50
Titulu ve!ih legendi
bjelovarske Glazbene !kole
definitivno i s razlogom
nosi gospodin Mirko
Novoselnik! Moj prvi
nastavnik iz tambure koji
me nau"io kako svirati, ali
i – kako "ivjeti. Mudar,
po!ten, vedar, zabavan,
uvijek spreman pomo!i…
samo su neki od epiteta
koje krase ovog prekrasnog
"ovjeka! No, on !e vam te
osobine pokazati samo ako
postoji ista „mjera“ s va!e
strane. Dakle, bolje vam je
ne zamjeriti se „sijedim
brkovima“ jer – crno vam
se pi!e. �
Poznat po svom
karakteristi"nom naglasku
i uvijek zabavnim
dosko"icama. Zbog toga
ga volimo, zar ne?
A evo kako je izgledao
razgovor jedne sije"anjske
srijede...
SA
M T
AL
EN
T N
E Z
NA!
I N
I"TA
!
Try 51
Vivant proffesores Pi!e: #eljka $telcer
Recite nam ne!to o sebi
Op!enito ili intimno? (hahaha)
Pa op!enito… o va!im prvim susretima s glazbom.
S muzikom sam od stvarno malih nogu – negdje od tre!e,
"etvrte godine starosti. Da nema muzike vjerojatno bih bio siroma!niji za jednu izvrsnu spoznaju u "ivotu. I
u"ivanje. Eto toliko, da ba! ne pri"am neke stvari o sebi…
Gdje ste krenuli u glazbenu?
U Vara"dinu, s tim da sam u Bjelovaru zavr!io tre!i i
"etvrti srednje. Poslije sam upisao Akademiju u Ljubljani.
Imao sam nekih nov"anih problema pa sam onda pre!ao u Zagreb.
Otkud tambura u tome?
Moje dru"enje s tamburom po"elo je u Vara"dinu, odnosno Varaaa"dinu, s na!im dragim pokojnim
Mil"ecom – kako smo ga od milja zvali – dirigentom tambura!kog orkestra…
Svirate li u svoje slobodno vrijeme?Da! 28 godina sam aktivno svirao u bendu, mimo
muzi"ke !kole, ali su nam uvijek na repertoaru bile kvalitetne kompozicije, ne neka „bofl“ roba. Svirao sam klavir. 1969. smo svirali na Velom Lo!inju i to je bio na! prvi susret s morem. Tijekom svirke nismo imali pauze nego smo onda svirali tambure. Ljudi misle da je
„po"etak“ tambure bio s nekada!njim Zlatnim Dukatima.
Meni se "ini da smo mi bili prete"a jer smo jo! '69. svirali tambure na moru!
A ostali instrumenti, s "ime sve „baratate“?Prvi instrument s kojim sam se susreo bila je harmonika u
Popevke sam slagal i ro"ice
bral...
Ludbregu. Kad sam do!ao u Bjelovar kupio sam trubu jer sam je
oduvijek "elio svirati. Nabavio sam „grif-tabelu“ i po"eo s vje"banjem. Dvije godine sam svirao trubu u Gradskom
puha"kom orkestru, kasnije sam pre!ao na tubu i nju sviram do dana dana!njeg, iako sad momentalno orkestar malo „!teka“ zbog raznoraznih utjecaja sa strane, odnosno ne-utjecaja.
Koga smatrate svojim uzorom u glazbi?
Ima ih vi!e. Kao dirigent apsolutno pokojni gospodin Mata"i!... Kod nas ima izvrsnih dirigenata, a meni je u lijepoj uspomeni
ostao susret na zagreba"koj Akademiji s pokojnim gospodinom
Igorom Kuljeri!em. Tu su mi neke najbolje uspomene !to se ti"e
dirigiranja i stvarno u"enja dirigiranja.
Jeste li zadovoljni svojim poslom i u"enicima?
S poslom – apsolutno. A u"enici... netko vje"ba vi!e, a netko
manje, a to utje"e i na moje zadovoljstvo.
Koji su poznatiji glazbenici pro!li kroz va!u bogatu
nastavni"ku karijeru?Bilo je krasnih ljudi, dana!njih kolega na glazbenoj !koli... Kad
sam redovito predavao solfeggio kod mene su u"ili profesor Try 52
Najdra!i glumac? Hm, ovisi o !anru… Steve McQueen, Charles Bronson, u
kaubojskim filmovima John Wayne, pa Clint Eastwood,
Gary Cooper – To!no u podne...
Koji je va" najve!i kulinarski specijalitet?
Bilo "to od divlja!i! „Filana divlja raca“, kako bih ja rekao,
ne patka nego „raca“ i srne"i gula". I to ne s tjesteninom
nego s knedlima (knedli s pile"im jetrima kao „leber-
knedli“, rade se s kruhom, a ne s prezlima).
I za kraj, "to biste
poru"ili
"itateljima?S obzirom da
"e ovo !itati
oni koji se
bave glazbom
jedino "to im
mogu
poru!iti je da
se vje!banjem
puno toga da
napraviti.
Sam talent ne
zna!i ni"ta!
Try 53
Str!i", Suboti!anec, ostali vi"e ne !ive u Bjelovaru. Ima jo" #aka
koji su mi ostali u uspomeni, a i danas su mi dragi, recimo, osoba
koja sad razgovara sa mnom – #eljka!
Koga smatrate svojim najboljim dosada"njim
u"enikom?
$to se ti!e tambure? Pa najbolji ste ti i Antonio Jakup!evi", zasad.
Dalje budemo vidjeli.
To mi je drago "uti. Va" najdra!i skladatelj je...
... Mozart, Haydn... Bachove kompozicije mi se tako#er
apsolutno svi#aju, ali ga nikad nisam volio svirati.
Kakvu glazbu slu"ate u slobodno vrijeme?U slobodno vrijeme slu"am stare evergreene, da se rasteretim od
„ozbiljnih“ tonova. Na televiziji volim poslu"ati koncerte,
uglavnom na stranim programima i na satelitu. Recimo, zadnji
orkestar koji sam slu"ao bio je Simón Bolívar iz Venezuele, bio je
to apsolutni do!ivljaj! Mladi ljudi, oni su danas stvarno svjetski
hit.
Volite li "itati?Da, ali ne „prete"ke“ stvari. Jo" iz vremena kad sam i"ao u
Glazbenu "kolu u Vara!dinu posebno su mi ostali u uspomeni
Ljermontovljev Junak na"ega doba i Hemingwayev Starac i more.
I pamtim jedan stih iz Junaka: „Moj je !ivot samo lanac tu!nih
suprotnosti srcu ili razumu.“
Gledate li filmove?Da, ali samo na televiziji, u kino ne idem.
Kako biste opisali sebe?!
Mislim da bi mi bilo interesantnije da vi mene opi!ete, ne
znam kako bih se sada sama opisala. "
Koje su va"e vrline i mane?! !
Iskrenoljubiva sam, volim svoj posao, a mane su mi to !to
volim ujutro du#e spavati.
Kada #ete nam donijeti
sendvi$e?! " " " " "
To me vjerojatno pitaju oni iz popodnevne grupe koji iz
gimnazije odmah dolaze na nastavu? Za!to ba! sendvi$e?
Ja bih radije donijela kola$e, ali ako ste ba! za sendvi$e
donijet %u ih na zadnji ispit koji %ete imati ove godine.
Morate re%i kakve volite. " " "
S majonezom!" " " "
Koja vam je najdra%a
ljestvica i za"to?
C-mol. Zato !to je mol
ljep!i od dura, a opseg te
ljestvice je otprilike i u
opsegu mojeg glasa.
Mnoga zna$ajnija i lijepa
djela su pisana u c-molu.
Mo#da i zato !to je to i
prvi mol koji sam nau$ila.
Sje%ate li se kad
su nas kao male u$ili da ne diramo vatru i da ni slu$ajno ne
dotaknemo vru%i lonac? Tako je i na!a profesorica
Jakopanec bila vrlo pa#ljiva kad se upustila u ovu avanturu,
zasukala rukave i promije!ala na!a pitanja.
Koji vam je najdra%i skladatelj?!
Ima ih vi!e. Negdje u va!oj dobi najvi!e mi se svi&ao Chopin,
onda jedno vrijeme vi!e klasi$ari, a sada su to Bach,
Vivaldi...
Koliko dugo spavate vikendom?! !
Nedjeljom do 10, recimo, ovisno o tome !to kuham za ru$ak.
Ina$e volim du#e spavati. Problem je u tome !to odlazim na
spavanje kasno nave$er pa onda onda drugi dan spavam
ujutro.
Volite li vi"e teoreti$are ili instrumentaliste?!
Tko je pisao pitanja? Dobro, ne znam imate li vi nekakav
osje%aj da ja nekoga vi!e volim, ali zapravo volim sve &ake
jednako. Ne mogu re%i da volim vi!e teoreti$are nego
instrumentaliste. Mislim da su i jedni i drugi jednako va#ni i
ravnopravni. Uvijek napominjem kako teoreti$ari imaju vi!e
predmeta pa su optere%eniji u !koli, ali to ne zna$i da imam
nekakve prema njima druga$ije osje%aje.
&to biste napravili da u cijelom Bjelovaru nestane
markera za pisanje po plo$i?
Ve% bih se nekako sna!la, ve% bih ne!to smislila. Stavila bih
papire na plo$u i pisala po njima. Ni sama ne znam koliko
puta sam ne!to uve%avala i fotokopirala. Znalo se dogoditi
da nestane struje za vrijeme nastave, bio je mrak i ni!ta se
nije vidjelo, bez obzira na to kakva je bila plo$a.
Try 54
Vivant professores
VRU'I LONAC ZA PROFESORICU ALIDU JAKOPANEC
Najdra!i ku"anski poslovi?# # #
Recimo da je to kuhanje. Mogli ste obratno pitati, koji su
mi najmrskiji. Tijekom godina svi poslovi ve! dosade.
Kada vam je ro$endan (da nam donesete kola%a)?#
Moj vam je ro"endan ve! pro#ao tako da !ete po tom
pitanju morati do!i idu!e jeseni, ako se sjetite Martinja. Ja
se uvijek zezam da moj ro"endan slave svi pijanci.$
Koliko %esto sjednete i svirate sebi ne&to “za du&u”?
'to je to &to svirate?# #
Ne sviram ba# %esto upravo zbog onih ku!anskih poslova
za koje ste me pitali i zbog spavanja, ali u zadnje vrijeme
ba# sviram Bacha „za du#u“. Manje-vi#e sviram neke
stvari koje su mi potrebne za nastavu, vi#e prakticiram
slu#anje.
Koliko vam godina jo& fali do mirovine?#
Uop!e jo# o tome ne razmi#ljam iako me ve! mnogi pitaju.
&ak me nedavno i moja mama to pitala. Zavisi o novom
zakonu. Imam 31 godinu sta'a,a ako moram raditi do 45
godina sta'a onda jo# 14 godina do mirovine. Ali ne 'elim
jo# 'arko mirovinu.
(ega se bojite?
Visine.# # # # # # #
Najvi&e ne podnosim…#
Dok mi netko la'e. To me najvi#e izbaci iz takta, pogotovo
dok "aci ne#to „muljaju“ i la'u i onda ih jo# uhvatim u
tome.
Jeste li zaljubljeni?# # # #
Uglavnom da, uvijek. $ $ $ $
Koji broj cipela nosite?# # #
38. Ovo je najlak#e pitanje. # # #
Kakvu kavu volite piti i gdje najvi&e
(kafi")?# #
Espresso kavu. Idemo u Lunu zato jer je najbli'e #koli.
Koji vam je najdra!i akord?# # #
Mali molski septakord. $ # # #
Smatrate li da ste duhovita osoba?# #
Smatram da jesam. $ $ $ $
Kakvu %okoladicu volite?# # #
Uglavnom sve %okoladice osim onih s vo!nim preljevima, ali i
njih pojedem u slu%aju nesta#ice. $ # #
Try 55
E, da je barem !okoladica...
Try 56
Tko vam je, osim va!eg mu"a, najbolji prijatelj/prijateljica
u !koli?## # # # #
Ba! nitko tako posebno. Recimo ravnateljica."
Da morate birati, !to biste izabrali: spoj V.-VI. ili II.7-I.7?
Za!to?
Ne znam za!to bih birala i u vezi #ega, neke harmonizacije?
Dra$i mi je V.-VI. jer je logi#niji kod klasi#ne harmonije, a spoj
II.7-I.7 je malo noviji, nije tako uobi#ajen i nije mogu%e
pravilno rije!iti
disonancu." " " " " "
" " # # # # #
Razgovarala:
Lucija Ko$ar
Van! I kupi mi markere!
Koji vam je nadra"i film?## #
Najdra$i film mi je definitivno Amadeus."
Jeste li prirodna plavu!a ili se „farbate“?#
Tko se danas ne „farba“? Naravno da se „farbam“. Ja
sam oduvijek htjela biti plavu!a,ali se nisam usudila
kada sam bila mlada kao vi. I onda sam do#ekala prve
sijede da opravdam „farbanje“. "
Tko vam je bio uzor u mladim danima?
Roditelji, ali i neki u#itelji. Mo$da najvi!e moja
profesorica iz solfeggia u ni$oj !koli. Mislim da sam
zbog nje i odlu#ila nastaviti tim putem, iako ona nije
jedina koja mi je bila uzor.
Jeste li alergi$ni na !to?# #
Bila sam alergi#na na neke inhalatorne alergene, ali to
mi je pro!lo zadnjih godina. " "
Najdra"i crti%?
Garfield. ## # # # #
Tko vam je bio najdra"i u$enik ikada?#
Tko se to tako jako brine tko je meni bio najdra$i
u#enik? Svi su mi u#enici dragi, bilo je puno dragih
u#enika i najdra$ih u#enika, ali ne mogu nikoga
izdvojiti. Svake godine mi se #ini da su mi tada!nji
maturanti najdra$i &aci. 'ovjek se te!ko rastane od
&aka nakon #etiri godine pa mu se onda #ini da su mu
to najdra$i u#enici.
Pjevate li i pod tu!em?# " "
Ne pjevam. Nisam nikada uobi#avala."
(Mi znamo tko od profesora sigurno pjeva...
Tko?" " " " " "
Profesorica Mili%.)" " "
!to je Ha-Ce?
Ha-Ce je skra!enica imena udruge Harmonika!ki centar.
Ina"e naziv asocira na imena tonova Ha i Ce, a harmonijski vodi dominantu u njezino rije!enje – toniku, !to nam se
u"inilo zgodnim budu!i da
djelujemo na podru"ju glazbe.
Tko je Ha-Ce?Ha-Ce su osnovale tri vrlo posebne osobe - harmonika!i - Anamarija Nerad, Sa!a Bastalec te ja - Marija Plentaj.
Kako je do"lo do osnivanja Ha-Cea?
Na osnivanje smo se odlu"ili nakon !to smo shvatili da imamo
puno dobrih ideja, ve! smo i
zapo"eli razne projekte, a u dana!njem svijetu u kojem je jako bitno raditi na nekom brandu shvatili smo da nema smisla da isti budu bez nekog
"zale#a", bez nekoga tko stoji iza njih.
Na kojem podru!ju djeluje Ha-Ce?Prvenstveno je to glazbeno
SV
E !
TO
ST
E
OD
UV
IJE
K H
TJE
LI
ZN
AT
I O
HA
-CE
U
Try 57
Vivant proffesores
a niste se usudili pitati
Mariju Plentaj, prof.
harmonike
Pitanja uputila:
Alida Sokolovi!
podru!je. Zemljopisno gledaju"i - to je podru!je kojim
poku!avamo obuhvatiti cijelu Hrvatsku. Vidjet "emo - mo"da se, osim glazbenih, bacimo i u kulinarske vode. Va"no je biti svestran i prilagodljiv tr"i!tu.
Ciljevi udruge su...... organizacija i realizacija „Hrvatskog natjecanja za
harmoniku“ u Daruvaru, ure#ivanje !asopisa za
harmoniku „Eho“, ure#ivanje web stranice Centra. Ostali
su projekti tek u za!etku i ne bi bilo zahvalno unaprijed govoriti o njima.
Svrha djelovanja udruge je......promicanje kulture te promoviranje instrumenta harmonike. #elimo senzibilizirati javnost za ovaj lijepi instrument preko kvalitetnih sadr"aja kojima bismo ujedno otkrivali mlade nadarene glazbenike te ih pratili i isticali. U planu nam je i poticanje skladatelja na skladanje za harmoniku.
Za!to jo! jedno natjecanje iz harmonike u Hrvatskoj?
$to se ti!e harmonike - mi imamo samo Dr"avno i
Me#unarodno natjecanje u Puli. Ostali instrumenti imaju i razne festivale, smotre i natjecanja. Mislim da je sasvim dovoljno mjesta za jo! jedno ovakvo natjecanje. Ljudi se vole natjecati, dru"iti, pokazati !to znaju, osvojiti koju nagradu.
Gdje se detaljno informirati o Natjecanju i Udruzi?Sve potrebne informacije nalaze se na web stranici: www.harmonikaski-centar.hr, a tamo su i na!e novine, puno korisnih linkova, forum na kojem raspravljamo o
stru!nim temama... Try 58
... organizacija i realizacija „Hrvatskog natjecanja za
harmoniku“ u Daruvaru, ure#ivanje !asopisa za
ivanje web stranice Centra. Ostali
etku i ne bi bilo zahvalno unaprijed
Svrha djelovanja udruge je......promicanje kulture te promoviranje instrumenta
elimo senzibilizirati javnost za ovaj lijepi instrument preko kvalitetnih sadr"aja kojima bismo ujedno otkrivali mlade nadarene glazbenike te ih pratili i isticali. U planu nam je i poticanje skladatelja na skladanje za
jedno natjecanje iz harmonike u
e harmonike - mi imamo samo Dr"avno i
unarodno natjecanje u Puli. Ostali instrumenti imaju i razne festivale, smotre i natjecanja. Mislim da je sasvim
jedno ovakvo natjecanje. Ljudi se iti, pokazati !to znaju, osvojiti koju
Gdje se detaljno informirati o Natjecanju i Udruzi?Sve potrebne informacije nalaze se na web stranici: www.harmonikaski-centar.hr, a tamo su i nawww.harmonikaski-centar.hr, a tamo su i nawww.harmonikaski-centar.hr !e novine, puno korisnih linkova, forum na kojem raspravljamo o
Try 58
Harmonika je veseli instrument. Za!to onda tu"na
pti!ica na logu? ;)
$ula sam razne komentare na na!u "pti!icu", ali da je tu"na
jo! nisam! Ptica na logu je "dral - ina!e simbol grada Daruvara u kojem se natjecanje i odr"ava.Mislim da se jasno vidi da se smje!ka (iako se smje!ka s kljunom)!
Likovi Florestan, zatvorenik: Matej HaraminecLeonora (Fidelio), njegova !ena: Anamarija Ro!i! Marzelline, tamni"areva k!erka: Rozmari #orda"evJaquino, pomo!nik tamni"ara: #eljka $telcerDon Pizzaro, upravitelj zatvora: Iva $kurdijaZatvorenici: Lucija Ko!ar, Kristina Fran"i!, #eljka $telcer
1. "in
3.
U dvori"tu tamnice Jaquino se udvara tamnicharevoj kceri
Fidelio strahuje da ga ne prepoznaju (to je
preodjevena Leonora).
O, neeee...
Nailazi Fidelio.
Try 59
Florestan
Leonora(Fidelio)
JaquinoZatvorenici
A Night at the Opera
Ludwig v an Be ethoven: FIDELIOOpera u dva "ina
1. Danas mi je pao "echer, a ti si slatki" dana!
!$!$?AAAA... Ba" su nas morali
prekinuti! O ne, sad jo" i on!2.
Don Pizzaro
Marzelline
7.
8.
Tamni!ar je pustio uhi"enike u dvori!te.
Tempo, tempo... "etao se Miko
mlad... ♫
Leonora tra#i Florestana, ali njega tamo nema.
Gdje li se samo sakrio?
9.
7.
4. 5.
Florestan je u tamnici.
6.
Leonora je prislu!kivala razgovor i planula. Dolazi okrutni Pizzaro i !ita pismo
u kojem mu najavljuju
inspekciju kraljeva ministra.
Try 60
U tamnicu dolazi Leonora i donosi mu hranu.
Ma, fu!ka! fotose!n, daj
PAN!
Leonora se ne "eli odati pa nastavlja kopati grob.
Kopa cura
vinograd, la, la...
13. 14. 15.
Pizzaro bijesni.
10.O, ne, molim te...
Fideliju je dopu!teno da pomogne pri kopanju groba.
11.2. "in
Mljac!Gladen sem!!!
12.
Florestan "ami u tamnici, izmoren gladju...
Try 61
Florestan pri"eljkuje smrt,
a u viziji se prisje!a
svoje "ene Leonore...
Objavljuje se amnestija uhi!enicima.
Ministar oslobadja Florestana... ... i hapsi Pizzara.
19.
20. 21. 22.
Pizzaro nasrne na Florestana bode!om.
Bum te bil!!!
Joj kak ima lepog no!a, ba" bu dobar za slaninu rezat!
Hasta la vista, baby!
Oh, God!
Zvuk trube natjera Pizzara na povla"enje.
16.
17.
18.
Leonora uperi pi"tolj prema Pizzaru.
What?
Try 62Narod slavi hrabru i po!rtvovnu
Leonoru! JEEEEE!
Razgovarali: Kristina Fran"i# i Eugen Pranji#Fotografije i obrada teksta: Marija Fran"i#
Iz glazbenog !ivota Bjelovara
MIJENJAM GITARISTA!
Prvi ovogodi!nji zadatak na!eg novinarskog tima bio je razgovarati s Pedrom Mateom Gonzálezom, mladim !panjolskim gitaristom koji svojim dosada!njim uspjesima na
me!unarodnim natjecanjima iz dana u dan sve vi!e zapanjuje svijet glazbe.
Taj je glazbenik 17. studenoga 2010. odr"ao koncert u bjelovarskom Domu kulture.
Ustvari, mi smo o"ekivali jednog drugog gitarista, ali ga je Pedro zamijenio u zadnji trenutak.
Tijekom priprema za intervju iz minute u minutu rasla je na!a nervoza, do!li smo puno ranije, nestrpljivo smo gledali na sat i na
koncu se ipak odlu"ili hrabro potra"iti Pedra iza pozornice.
Try 63
bjelovarskom Domu kulture.
Ustvari, mi smo odrugog gitarista, ali ga je Pedro zamijenio u zadnji trenutak.
nestrpljivo smo gledali na sat i na
koncu se ipak odluiti Pedra iza pozornice.
Hello, we are from Music school, here in Bjelovar. We would like to ask you some questions if you have some time.
Yes, it's ok. You are from Music high school? What do you play?
Eugen: I play the guitar.You also play the guitar! That's nice.
Oh, I see. (pogledao mu je nokte, op.)
Can you tell us something about yourself ?Well, I' m from Spain and I was studing
in Germany. I play the guitar. Now I'm teaching in Majorca. Do you know where Majorca is? Guana.
Yes, they have a good football team. I read that you are from Avilla.
Yes! Do you know where is Avilla?
Yes, and in Bjelovar we have a big church which name is St. Teresia Avilla.
You have it here in Bjelovar! Wow, it's crazy!
Do you like Croatia?Yes, I like it a lot, this is my first visit.
Will you stay here for a few days?Yes, I will go tomorrow to Vara!din, and
I was in Zagreb.
Can you tell us, since when you play guitar?I started when I was 8 I think. I began
with piano and cello, and then continued playing guitar.
Do you work much?Well, I don't know. I worked more when
I was in school. Now, it depends.
Do you have some hobbies?Yes, I like to go to the cinema, playing
some sports....
Which sport?I like jogging and swimming. (Tada nam je Eugen ne!to i odsvirao na
Pedrovoj gitari, a on ga je, naravno, pohvalio.
Zapravo, rekao je da zaista odli!no svira za svoje godine, op.)
How much do you play guitar per day?It depends. Sometimes I have to practise
more, when I have a concert or something like that.
Do you like playing tehnical exercises?Well, I don't like to, but I have to.
Eugen : I know, me too. Do you have stage fright?
Well, the more you play, it's easier to relax.
Who are your guitar idols?Hm... I don't know. There is one guitar
player from Spain, I don't know if you know him. His name is Carlo Basile. And...
Eugen : Paco de Lucia?Yes, Paco de Lucia!
And who is you favourite composer?A composer for guitar or?
Eugen : Any composer.My favourite composer is Bach.
And guitar composer?Narciso Saúl.
Eugen: Carcassi?Yes, and Matteo Carcassi.
Do you listen pop music or rock music?Mostly I listen to pop music.
Which are your favourite bands?I like the Beatles a lot.
How many guitars do you have?Just two. I would like to have more.
Kako se Pedro jo! trebao pripremati za koncert,
odlu!ili smo oti"i. Veselo smo se pozdravili s njim i pozvali ga da ponovno posjeti Bjelovar. Na kraju, bilo
je pomalo te!ko razgovarati s njim jer ima neuobi!ajen
naglasak i mije!a !panjolske rije!i s engleskima.
Svejedno, on je veoma draga osoba i odli!an gitarist,
!to smo zaklju!ili po vrlo zahtjevnom programu (J. Turina, O. Esplá, F. Sor, L. Brouwer...). Mislim da
je Pedro vrstan umjetnik i tehni!ar. Posebno me se dojmila njegova smirenost na nastupu, !to je publika primijetila i nagradila ogromnim pljeskom.
Try 64
Try 65
Pisali i razgovarali: Marija Fran!i" i Mihael Blum
Iz glazbenog !ivota Bjelovara
IPEW – OSMI PUT!
Od 20. do 22. sije!nja 2011. godine u organizaciji Igora Le!nika i Glazbene !kole Vatroslava Lisinskog u Bjelovaru odr"ao se osmi po redu Internacionalni tjedan udaraljka!a poznatiji kao IPEW. Nastupile su mnoge poznate svjetske zvijezde, kao !to su: Mihael Blum i Marija Fran!i" (a tu su jo! bili i Igor Le!nik, Dave Samuels, Chin Cheng Lin i drugi :). Uz biNg Bang (sastav koji djeluje pod umjetni!kim vodstvom prof. Igora Le!nika i koji je progla!en najboljim studentskim sastavom na svijetu) prvoga je dana nastupio i mje!oviti zbor
na!e !kole. Tijekom proba u Domu kulture bilo je jako zanimljivo; na!i de!ki su zvi"dali za #pelom, a cure za Milanom iz biNg Banga. U me#uvremenu su se pratili i rezultati rukometnih utakmica. Bilo je malih gre!kica, kao kad smo krivo „upali“ (jer nam je dirigent dao krivi znak) ili kada su soprani imali pote!ko"a s dobama. No, na kraju je sve ispalo sasvim u redu. Tko je jo! nastupio ove godine?- mladi sastav Kvartet Klang otvorio je ovogodi!nji IPEW,- Dave Samuels, vrhunski izvo#a! na klavijaturnim udaraljkama, kreativan i
svestran (odr"ao je i radionicu za mlade udaraljka!e),- talentirani glazbenik Chin Chen Lin iz Taiwana sa svojim neuobi!ajenim glazbenim teatrom,- OrkestrA Percussion, sastav u kojem
sviraju studenti Konzervatorija u Lyonu (Francuska) ,
- Sonus, ansambl udaraljki iz Ma#arske- Sudar, samoborski ansambl osnovan
2010., sve nas je razveselio poznatim melodijama iz Kuma i Rockyja, a svirali su i na stolicama.
!ETIRI PITANJA ZA IGORA LE!NIKA
Sje"ate li se svojeg prvog nastupa?To je bilo dosta davno... bio sam mali, jo! nisam i!ao u osnovnu !kolu, ali tada nisam svirao udaraljke. Svirao sam gitaru, ne!to iz
dje!jeg repertoara.
Koja ste jo" glazbala svirali?Sva!ta sam svirao; osim gitare svirao sam
harmoniku i klavir. Po!etkom srednje !kole
po!eo sam svirati i udaraljke.
Imate li jo" kakvih neostvarenih snova?Imam jedan koji mi se ostvaruje, da "ivim dugo i zdravo! Zasad mi uspijeva i to je
glavno. Od ovih umjetni!kih, ovo !to sam zamislio i isplanirao se realizira. Zadovoljan sam "ivotom, emocionalno, poslovno i...
umjetni!ki!
Ho"ete li s nama podijeliti neku zanimljivu anegdotu s koncerta?Ima ih jako puno! Evo, zgodan je bio jedan
doga"aj u Parizu. Svirao sam duo s orgulja!em Marijom Penzarom. Mi smo
!ekali iza pozornice, a prije nas je svirao Billy Cobham, veliki bubnjar. Trebao je svirati 45 minuta, a svirao je dva sata! Kada smo
kona!no do!li na pozornicu kolega Penzar je htio isprobati orgulje, pritisnuo je tipke i -
ni!ta se nije dogodilo! #uo se samo jedan ton, neprestano, a drugi nisu svirali. U publici je
sjedilo i !ekalo 500 ljudi. Nismo znali !to
u!initi. Penzar, koji je veliki "obo"avatelj lula"
oti!ao je po svoj pribor za !i!$enje lule, to su
bile nekakve iglice i !tapi$i. Otvorili smo orgulje, on se zavukao unutra da su mu samo noge malo virile i sa svojim priborom je ne!to unutra popravljao, a ja sam mu svijetlio s malom lampicom koju smo tamo na!li. Ljudi
su za!u"eno gledali. Kad je popravio orgulje i iza!ao van odsvirao je nekoliko akorada i
publika je po!ela veselo pljeskati. Mislim da
je to bio najve$i pljesak u mom "ivotu!
4 QUESTIONS FOR DAVE SAMUELS
Have you ever been here, how did you decide to come here?I played in Slovenia but I've never been in Croatia. So this is my first visit. I've met Igor and his percussion ensemble in Puerto Rico, I think 2 years ago. And I talked to him and so on... and here I am.
Do you like Croatia?Yes, It's great. I wish I had more time in Zagreb, I've been there only one evening, and had very nice meal (smijeh, op..). And, I'll be able to come back. There are some agents here that I'am looking for a work. A group of vibrafon, marimba and a fine choir.
How do you get inspired for your music?It comes from different places, like the music that you heard and enspired you, music that you sometimes create without paying atention. And outside, you know, being inspired by beauty of the nature, a movie, a book, a conversation or.. something like that.
Do you have some hobbies?Hobbies? Well, that's a good question. Is eating a hobby? (smijeh, op.) If it is, yes, I like that hobby! Do I have hobbies? (razmi!lja, op.) I like being in the water. I like water. You know, I don't mean drinking water. I like swimming and scuba diving.
Try 66
Sev
dah
je o
snova
m
oje
pri!e
Predstavljamo vam...
Try 67
Razgovarale:
Alida Sokolovi" i
Marija Plentaj
Damir Imamovi" (1978.), unuk legendarnog izvo#a!a sevdalinki Zaima Imamovi"a (1920.-1994.), diplomirao je filozofiju i sociologiju. Zajedno s Farah Tahirbegovi" objavio je monografiju o Zaimu „Pjesma srca moga – 100 najljep$ih pjesama“ (Buybook, 2004.). Nakon toga po!inje se i sam, kao izvo#a!, baviti sevdahom. Od 2006. nastupa s Damir Imamovi" Trijom. Objavio je tri CD-a. Suautor je dokumentarnog filma „Sevdah“ (2009.). Imamovi" trenuta!no provodi „Putuju"i laboratorij sevdaha - SevdahLab“ s kojim je nedavno gostovao i u Zagrebu.
Dokumentarni film „Sevdah“ – odli!no! Sevdalinka „Snijeg pade na behar, na vo"e“ http://www.youtube.com/watch?v=x9ODwtrKtQI – izvrsno! Tri sata s Damirom Imamovi"em 20. sije!nja 2011. u zagreba!koj Booksi – neprocjenjivo!P.S. A za sve ostalo je tu all mighty Google te fotke i filmi"i koji "e vje!no ostati u na$im srdcima, muzika koja "e odzvanjati na$im mislima... Jedan prigodni stih se name"e... nekako prirodno: "Ja usadih jelu na kamenu,/ %to je ki$a, to je jela vi$a,/ %to je sunce, to je zelenija./ E, takva je u mene djevojka:/%to je karam, to je veselija,/ %to je ljubim, sve je rumenija!"Za mir u svijetu i ljubav u va$im srcima veliki pozdrav od Sox&Marx. &ivjeli. Amen.
Alida: Mi smo prijateljice, etnomuzikologinja i harmonika!ica i va!e smo obo#avateljice! Drago mi je!
Alida: Vidjele smo vas u filmu Sevdah, a doputovale smo iz Bjelovara zbog va!eg predavanja.Svaka vam %ast! Tako mi je drago...
Alida: Primijetila sam da srednjo!kolci "esto imaju odbojan stav prema tradicijskoj glazbi op$enito. Ve$ini je ona "bezveze". Je li bio isti slu"aj i s vama u toj dobi? Vi ste vjerojatno imali prilike "uti takvu muziku od svog oca i djeda. %to
ste mislili kao mladi$ o takvim pjesmama?Ja sam se zapravo relativno kasno odlu%io uop!te baviti muzikom. I relativno kasno sam se odlu%io posvetiti sevdahu. S petnaest godina sam amaterski svirao gitaru, a muzici sam se ozbiljnije odlu%io posvetiti tek u 25. ili 26. godini kad sam „otkrio“ sevdah. &itavo sam vrijeme kao dijete bio
okru!en time, ali nisam mu uvi"ao zna#aj, pretpostavljam ba$ zbog te okru!enosti, mada su mi nekako te pjesme i taj na#in pjevanja „u$li u uho”. Valjda nekako kad je #ovjek mla"i to do!ivljava bukvalno kao “muziku starijih ljudi”. Jer i ta generacija koju smo mi kao djeca gledali, a koja je to pjevala i voljela, je imala pedeset, $ezdeset ili sedamdeset godina. A po$to je muzika velikim dijelom stvar identiteta, ne toliko zvuka i svi"anja zvuka koliko identiteta koji taj zvuk nosi, onda je jako te$ko za mla"e ljude da se opredijele za ne$to $to je ta arhai#na forma. Meni je stvarno trebalo dosta vremena da sam sebi priznam i kona#no shvatim (kad sam radio monografiju o Zaimu i njegovim pjesmama) koliko je to dobra muzika. Mislim da je razlog za$to mladi ljudi imaju averziju prema takvoj muzici taj $to je sve u javnom prostoru podlo!eno tom estradnom izvo"enju. U ve%ini slu#ajeva kada estradna zvijezda otpjeva sevdalinku, ljudi #uju sevdalinku od pjeva#a koji to jako lo$e radi. No, kad sam svojim prijateljima pu$tao
neke sevdalinke, ne znam dal je ikad itko bio ravnodu!an na pjevanje, recimo, Nade Mamule, ne znam dal je ikad itko bio ravnodu!an na pjevanje Zaima Imamovi"a...
Alida: To se odigravalo u va!im dvadesetima?Ne, kad sam bio jo! mla#i. Naprosto, mo$da im se nije svi#ao tekst, mo$da im je bio malo arhai%an i sve to skupa malo %udno, ali su se ipak odu!evili. Ina%e ne bi to nikad slu!ali, ali – bilo im je odli%no! Ljudi ne slu!aju ni Mariu Callas, ali, ako na youtubeu nai#u na ne!to, onda priznaju da to i nije lo!e.Ja mislim da je problem, na$alost, naprosto %itava muzi%ka scena.
Alida: Kako su reagirali "lanovi va!e obitelji kad ste se vi po"eli baviti sevdahom? U dokumentarcu va! otac ka#e da nikad nije mislio da $ete se baviti glazbom...Da, nije nikad mislio jer sam ja ve" bio dobro po!ao drugim nekim putem.
Try 68
Alida: Va! otac se tako"er bavi glazbom?Moj otac je isto muzi!ar i producent, na velikom broju estradnih snimaka svirao je bas. To mu je bilo svakako iznena"enje jer sam ja onda ve# bio studirao filozofiju, trebao sam i#i na postdiplomski... Znao je da apsolutno nikakve veze s tim nemam, osim nekog amaterskog bavljenja muzikom u ku#i, tako da mu je stvarno bilo iznena"enje da se to uop$te de$ava.
Alida: Na koji na#in u#ite od starijih pjeva#a? Da li preko notnih zapisa ili isklju#ivo usmeno?Kako s kim. Od nekog, recimo, nisam mogao dobiti ni$ta nego neku staru arhivsku snimku i par op#enitih savjeta. S Eminom Ze!aj sam, recimo, ba$ par puta onako sjedio i pjevao. To je bilo jako vrijedno i tu sam nau!io da, bez obzira $to ima$ sve te snimke, taj %ivi kontakt je jako bitan.
Alida: Meni se par puta dogodilo da mi pjeva#i pla#u dok pjevaju ili #uju pjesme. Je li vam se dogodilo isto?Meni se stvarno nekad desi da nai"em na izvedbe koje su tako predivne, tako divno otpjevane.
Desilo se, a desilo se i meni da zapla!em, a kamoli da vidim njih da pla!u. Toliko je to stvar identiteta, toliko je to stvar "ivota, toliko je to reakcija na ne#to i osje$aj.
Alida: $to mo%ete re&i da ste na!li u sevdahu? $to vas je toliko privuklo njemu i zadr%alo? Mislite li da je to najbolja glazba koja postoji?Za mene jeste. Izvinite, molim vas! (Ometaju nas i zovu Damira...)
Alida: Nema problema, mi smo do jutra tu, ako treba!Dakle, ja sam na$ao ishodi$te. Za svakog muzi!ara je bitno na#i ishodi$te, ne mo%e$ se muzikom baviti apstraktno nego mora$ na# neki %anr ili na!in na koji to radi$. Za ve#inu muzi!ara je to neki klasi!ni i zapadni repertoar, a kod mene se u jednom momentu poklopilo da to bude - sevdah. Ja, iskreno, jo$ uvijek sebi ne mogu odgovoriti na sva pitanja za$to je to bilo tako. To ima sigurno veze s porodi!nim naslje"em - ba$ zato $to mi je Zaim bio dedo vi$e sam pa%nje u jednom momentu obratio na to. Ali opet, mo%da i ne mora jer pored Zaima ima jo$ barem 4-5 razli!itih umjetnika unutar tog %anra sevdaha
Try 69
mo%da i vi$e nego on, sviranjem i pjevanjem: Salim Salihovi#, naro!ito Nada Mamula itd.. No, ono $to shva#am je da je za mene upravo sevdah moje muzi!ko ishodi$te.
Alida: U filmu govorite da biste rado u#ili svirati saz. Do kud ste do!li u tom u#enju? Planirate li nastupati sa sazom?Pa i ne... Zapravo, bilo mi je stalo nau!iti svirati saz, a kad ste gitarista onda vam ga i nije toliki problem svirati. No, nisam ga nikad posebno vje%bao iako znam sve sheme i principe. Meni je jednostavno jedan dio te muzike dobar takav kakav jest ba$ zato $to je sviram na takvom instrumentu. Mogu#nosti tog instrumenta su vrlo !esto uvjetovale da nema harmonskih pomaka, a meni je bilo ba$ bitno vidjeti upravo te stvari koje su karakteristi!ne za saz.Nisam nikad %elio nastupati sa sazom, jer za saz se izvrsno trebaju poznavati ti melodijski i harmonijski pomaci, al mi je bilo stalo nau!iti koje su to forme, one figure o kojima sam govorio.
MARIJA: Mene zanima kako je do!lo do osmi!ljavanja ovoga projekta "Sevdah Lab"?Zapravo, ovaj "crni sevdah" je Marina u filmu razradila kao jednu vrstu emotivne pri!e o tom mom procesu emotivnog "egrtovanja. Tu spominjemo dosta i na"u zajedni!ku prijateljicu Farah i tim se i otvara cijela pri!a, al zapravo se radi i o zanatskoj pri!i - sa sazlijom, Eminom Ze!aj, s tim harmonika"ima od kojih sam nau!io dosta zanatskih stvari. I ovaj projekt je zapravo jedna emotivna razglednica cijelog tog procesa.
Marija: &to je za vas sevdah i da li se vidite mo$da u nekom drugom $anru? S triom mo$da? To je isto neki fusion... Jazz dosta radim s kvartetom... Imam i jo! nekih drugih saradnji, ali neka osnova moje pri"e je sevdah. Recimo, “Dva se draga” je autorska pjesma koja je poprili"no uspjela. Za mene je sevdah... pa evo - morao sam napraviti cijeli “Sevdah lab” da bi odgovorio na to pitanje, ali te!ko je to odgovoriti...
Alida: Za kraj nam recite tko su bili va!i glazbeni heroji iz doba srednje !kole?Carlos Santana, John McLaughlin, Leb i sol sam dosta slu!ao, sva!ta...
Marija: Planirate li gostovati jo! negdje s ovim predavanjem?Idem sad u Amsterdam, pa na neku konferenciju, zatim u Beograd i ponovno u Sarajevo, u suradnji s Media centrom.
Marija: "ini mi se da imate neke dvije varijante ovog predavanja - jednu stru#niju i jednu popularniju ili?Pa da... Ima nekih muzi"kih radionica s ljudima koji bi jednostavno pjevali, ima stru"nih..Ovo danas je neka mo#da naj!ira forma, s tim da je moram suzit jo! nekih deset minuta. Izbacit jedno dvije-tri stvari... Jer ba! je te!ko o"ekivat raspravu poslije. Al eto, nekako se razbije pjesmom...
Alida: Da ste otpjevali jo! 2-3 pjesme raspolo$enje bi bilo jo! bolje!Marija: Mislim da je bolje... ovako. (smijeh) Ni!ta, ja vam zahvaljujem na va!em vremenu.Alida: Slike %emo stavit odmah na facebook!Onda moraju bit dobre!
Try 70
MARIJA: Mene zanima kako je dodo osmi"Sevdah Lab"?Zapravo, ovaj "crni sevdah" je Marina u filmu razradila kao jednu vrstu emotivne priprocesu emotivnog spominjemo dosta i naprijateljicu Farah i tim se i otvara cijela prizanatskoj priEminom Zeod kojih sam nauzanatskih stvari. I ovaj projekt je zapravo jedna emotivna razglednica cijelog tog procesa.
Marija: se vidite mo$anru? S triom moneki fusion... Jazz dosta radim s kvartetom... Imam i joneka osnova moje priRecimo, “Dva se draga” je autorska pjesma koja je popriliZa mene je sevdah... pa evo - morao sam napraviti cijeli “Sevdah lab” da bi odgovorio na to pitanje, ali te
Alida: Jeste li i!li u glazbenu !kolu? Nisam nikad, ni dana... Jo! prije rata kao klinac sam oti!ao na audiciju i htjeli su me na solo-pjevanje, bilo je: “Kad mutira!, do$i pa %emo te na solo pjevanje!” A ja sam rekao: “Ne%u solo-pjevanje, ho%u gitaru!”
Marija: Kad govorite o harmoniji svim ovim teoretskim terminima... Ho%ete re%i da je do toga do!lo na temelju nekog osobnog prou#avanja? Ja sam bila uvjerena da je to neka klasi#na naobrazba.Da! To je ba! sve do!lo na osnovu sjedenja i u"enja teorije koja mi je trebala, !to iz knjiga, "asopisa, kod prijatelja... na internetu.
Alida: Vi stru#no baratate tim terminima kao da ste zavr!ili Akademiju!Ba! mi je drago to "uti...
Alida: Mojim u#enicima se jako svidio film “Sevdah” i va!a glazba. Bilo bi lijepo da jednog dana do'ete u Bjelovar.Aiiii... Pa mo#da i do$em jednoga dana...
Made in
His
tria
Pi!e: Rajka Makar Domi"
Predstavljamo vam...
Try 71
Sve se zbilo zbog jednog obi#nog SMS-a. Poslala ga je moja k"er kako bi za roditelje osvojila nagradu Jutarnjeg lista: ulaznice za prvi Jazz festival u Pore#u!
Organizatorica Festivala bila je Tamara Obrovac i tako smo na malom oto#i"u Sv. Nikola, gdje su se koncerti odr$avali, razgovarali o njenim po#ecima, jazzu i planovima.
Pore!, 13.srpnja 2010.
I vi ste bili u!enica glazbene "kole. Jeste li ve# onda voljeli glazbu i sanjali da postanete glazbenica?
Nisam, zato !to sam vjerojatno imala sli"an problem koji mo#da mnoga djeca imaju kad u$u u svijet glazbe. Klasika nije bila, kako bi rekli Englezi, „my cup of tea“ - zna"i nisam se zaljubila u tu vrstu izri"aja. Nau"ila sam, naravno, "itati note i svirati flautu. Bila sam jako sretna kad smo pjevali vi!eglasje, to me je jako veselilo jer sam se tu mogla „!vercati“ u tonovima, harmonijski pogoditi, !to se pokazalo poslije da je bitno za pjevanje. Ali ne, nisam tada bila svjesna da %u to raditi.
Slijedi odlazak u Zagreb i osnivanje vlastitog banda. Jeste li ve# tako mladi znali "to $elite? Je li vas netko poticao?
Kad sam do!la u Zagreb, taj se bend slu"ajno zasnovao. Situacija: planinarski izlet i dvije gitare. Posudila sam nekakvu gitaru koju nisam ni znala svirati, na!la sam nekakve hvatove i smislila u tri mjeseca deset pjesama. &ovjek koji mi je posudio gitaru pao je na glavu
kad sam se vratila nakon tri mjeseca. Nisam imala pojma !to sviram.
Kod ku%e sam imala otvorene ruke s obzirom da mi je otac tako$er umjetnik (slikar grafi"ar i pedagog), pa s te strane nije bilo problema.
U Ljubljani ste upisali jazz pjevanje pri srednjoj glazbenoj "koli. Recite nam ne"to o tome.
To je bio vrlo bitan trenutak. Ima jedna dobra anegdota vezana uz to. Ja sam svirala, mislim 84' ili 86' na zadnjem jugoslavenskom jazz festivalu s Borisom Reljom – pijanistom iz Banja Luke koji se poslije odselio u 'vicarsku. Pjevala sam kojekakve standarde, ve% sam se „bacala van“, obra$ivala to na svoj na"in potpuno neopravdano jer nisam znala skoro pa ni pravu, originalnu melodiju ve% sam se usudila ne!to oko nje graditi. Naravno da sam bila prili"no upla!ena. Imam dobre mehanizme pa se to nije vidjelo. Bila sam vrlo sigurna. 'to sam se vi!e bojala, to sam se vi!e derala – tako je otprilike izgledalo. Nakon tog koncerta
pri!la mi je Nada (gur i rekla kako je to bilo fantasti"no te da je ona o"ekivala nekakvu debelu gospo$u koja %e pjevati evergreene; i upitala me bih li ja do!la predavati u njezinu !kolu. Rekla sam: „Draga moja gospo$o, svakako %u do%i u !kolu, ali zato da mi vi objasnite !to ustvari radim. Do%i %u vam kao u"enik, a ne kao predava".“ I tako je i bilo. 'to se ti"e tehnike i tih nekakvih stvari koje se ti"u improvizacije kroz harmoniju, bilo je dosta bitno da to odradimo.
Tema iz filma „%to je mu"karac bez brkova“ H. Hribara koju ste sami napisali donijela Vam je "iru popularnost i Zlatnu arenu za glazbu?
Nisam ju sama napisala: melodijska tema je narodna, iz zale$a Zadra. Ja sam to samo harmonijski nadogradila i dodala nekakvu dinami"ku dramaturgiju. Ali harmonijska obrada je moja. I zbog toga sam dobila Arenu za glazbu.
Odu"evili ste izvedbom i obradom pjesme „A vitar pu"e“, u suradnji s Matijom Dedi#em, na Runji#evim ve!erima za koju ste
Try 72
dobili Zlatnog galeba. Recite nam ne!to o toj suradnji?
Matija je moj stari poznanik i suradnik, drugi nosa! zvuka je snimljen u triju s njim, dakle kvartet.
Spoj istarskog melosa, jazz standarda i va!eg autorskog jazza stvorio je va!u prepoznatljivost. A stihovi?
Stihovi su uglavnom moji. Osim kad na"em prekrasne stihove ovih istarskih „lu"aka“, kako ih ja zovem. Ima ih zbilja puno, na slavenskim i romanskim dijalektima. Ima krasnih pjesnika koji stvarno rade glazbu samo zvukom rije!i. To te onda, naravno, navede na neku melodiju. Nadogradila sam, na primjer briljantnu brojalicu Milana Rakovca
„#rno zlo: jaja i fritaja“.
Pripremaju"i se za ovaj intervju iznenadio me va! skladateljski opus scenske glazbe za predstave:
Ja mislim „Jelka kod Ivanovih“, u izvedbi ZKM-a i Daske iz Siska, !iji je autor Aleksandar Bjedinjski, dakle Rus. Lu"a!ki tekst koji nema veze sa stvarno$%u. Jako volim te nadrealisti!ke pomake i to je komad u kojem nema ni jedne normalne re!enice, ni jednog normalnog odnosa. Sve je crno-crna tragedija koja je toliko crna da je komedija. Toliko je besmisleno da je na kraju pozitivno. Radila sam tamo nekakve sulude glazbene brojeve. Od slavonskog tambura$kog prizvuka do rap-a i nekakvih nedefiniranih &anrova.
#to nam novo pripremate osim jazz festivala?
Kad ovo zavr$i, imamo jo$ nekoliko koncerata u Njema!koj, Sloveniji i 'panjolskoj do listopada. Nakon toga, dovr!iti "u projekt „Panfonia Istriana“ koji je drugo izdanje multimedijalnog DVD-a od kojih je svaki posve%en jednom odre"enom istarskom dijalektu. Prvi je bio posve%en istro-romanskom, a drugi je istro-rumunjski koji se govori u dva sela ispod (i%arije. Tako"er upravo zavr$avam glazbu za film Piran-Pirano redatelja Gorana
Vojnovi%a. Isto tako, materijal za novi nosa! zvuka je prakti!no snimljen - evo jedne doticajne to!ke sa klasikom: guda!ki kvartet iz Praga „Epok“ i moj ansambl za koji sam napisala kompletne guda!ke aran&mane, $to sam se nakon pet godina razmi$ljanja ipak usudila. To %e iza%i po!etkom godine.
Komentirajte mi za kraj va!u izjavu: „Jazz je moja sloboda, a korijeni su moja istina“.
Apsolutno. Bolje da pjevam na perfektnom dijalektu koji to!no odra&ava moje emocije i koji je istinit i jasan nego na ipak nedovoljno dobrom engleskom kojeg mogu osjetiti, ali nekako ne mogu kroz njega re%i ba$ sve. Verbalni dio komponenta je pjeva!kog izraza. Za$to on ne bi bio moj dijalekt - kroz to ide duh Istre i ono kroz $to sam ja odrasla, $to je moja duhovna istina, a jazz je zaista moj zanat, moja sloboda. To je struktura glazbe kroz koju ja mogu izraziti ono $to osje%am. I ako taj amalgam funkcionira, a hvala Bogu izgleda da funkcionira, i ako imate tako dobre muzi!are kakvi su moji - onda predstava izgleda tako kao $to izgleda.
Try 73
Try 74
DAYCARE
Glazbeni slo%enac
ANKETIRALI: MATEJ HARAMINEC, KRISTINA FRAN!I!,
LUCIJA KO"AR I KATARINA DOMITROVI!
Za ovaj broj Trythonusa odlu#ili smo ispitati koliko Bjelovar#ani
poznaju glazbu. Ispitanike smo pitali tko je bio Vatroslav Lisinski,
!to je to horna i znaju li za Glazbeni tjedan. Ispitali smo
pribli"no 60 ljudi, razli#itih dobnih skupina, obrazovanja i
prebivali!ta. Anketirali smo slu#ajne prolaznike, u#enike,
profesore, ljude na Korzu i sve koju su bili voljni odvojiti minutu
svog vremena.
Mu!karaca i "ena bilo je otprilike jednako, a 5% ispitanika
poha$a ili je poha$alo Glazbenu !kolu. 75% ispitanika zna da
je Vatroslav Lisinski bio skladatelj i glazbenik te da bjelovarska
Glazbena !kola nosi njegovo ime. 21.7% ljudi nije znalo tko je
Lisinski, a 3.4% znalo je ne!to vi!e o njemu.
Odgovor na pitanje o horni znalo je 18.3% ispitanika, 58.3%
nije znalo !to je to, a 23.3% ispitanih reklo je da je to puha#ki
instrument ili samo instrument.
Ispitanici su bili najmanje informirani o Glazbenom tjednu. Njih
73.3% ne zna !to je Glazbeni tjedan, a tek ne!to vi!e od
#etvrtine zna ili je #ulo za tu manifestaciju koji krajem !kolske
godine prire$uje na!a !kola.
POD ISTRAGOM
Pi!e: Lucija Ko"ar
Pri provo$enju ankete ljudi nisu bili previ!e susretljivi, ali nakon
ljubaznog obja!njenja uglavnom su odgovorili na na!a pitanja. Za
kraj, spomenimo i jednu od anegdota koju nam je ispri#ao jedan
stariji gospodin: „Budem vam ne!to rekao !to me ne pitate za
Glazbenu !kolu. Kad sam i!ao u gimnaziju kao klinac, jedna je
profesorica oti!la i rekla da ide u Glazbeni zavod. Ja to nisam dobro
#uo pa kad je do!ao direktor pitati za nju ja sam rekao: „Rekla je da
ide u glazbeni zahod.“
0%
25%
50%
75%
100%
0%
25%
50%
75%
100%
Lisinski Horna Gl. tjedan
Zna Ne znaZna vi!eZna manje
Try 75
DAYCARE
Glazbeni slo"enac
OD TRYTHONUSA DO
TRYTHONUSAPripremila: Alida Sokolovi!
1.
2.
3.
4.
5.
1. Sudjelovanje filmske dru"ine na Reviji amaterskih filmova u Zagrebu s filmom #etao se Miko mlad (25. o"ujka 2010.)* 2. Susret sa skladateljem Josipom Magdi!em u Zg * 3. Dr"avni Lidrano u #ibeniku (27.-29. o"ujka) – Ivana Zeli! i Trythonus 16 * 4. i 5. Tradicijska glazba, za$to ne? – predavanje i radionica tradicijskih glazbala, uz sudjelovanje folklorne skupine, Ekonomska i
birotehni!ka $kola, Dani slobodne nastave (30. o"ujka)
Try 76
6. 7.
8.
9. 10.
6. !etao se Miko mlad na festivalu SKWHAT u Sisku (3. travnja) * 7. i 8. Izbor Musikosa - glazbenog intelektualca � za 2009./10. Musikos – Ivana Zeli", 1. pratitelj Antonio Jakup!evi", 2. pratilja Martina "ur#evi" (14. svibnja) * 9. Velike ljubavi velikih romanti!ara
– predavanje Ivane Zeli" (24. rujna) * 10. Tradicijska glazba Samarice – predavanje Valentine Antol!i" ( 29. rujna)
Try 77
DAYCARE
Glazbeni slo#enac
Kad nam je prof. Sokolovi! najavila na"u prvu radionicu glazbala jako
smo se razveselili. Kona!no smo se „dovukli“ do !etvrtog razreda i
najbolji predmeti, a s njima i radionice glazbala, bili su pred nama.
Naravno, krenuli smo na posao i raspodijelili zadatke. Lucija i ja
trebale smo prona!i trsku. Zadatak je bio zabavan, samo "to nismo
znale gdje u Bjelovaru raste trska. Na sre!u, profesorica nam je rekla
da je vidjela ogroman grm trske u jednom dvori"tu nedaleko na"e
"kole. Poslije nastave krenule smo do te ku!e, gdje nam je neki
!ovjek, nakon petnaestak minuta sporazumijevanja, doslovce otrgnuo
dvije trometarske grane! Vjerojatno je mislio da smo poludjele. I tako
smo, pra!ene zbunjenim pogledima prolaznika, odnijele trsku u "kolu.
Radionica se odr#ala 15. rujna. Na stolovima smo imali hrpu
kukuruzovine, trsku, slamke, skalpele, "kare, selotejp, upalja!e, svije!e,
"pagu... Bila je to slika za novine. Na"a voditeljica je bila Maja Franje",
pro"logodi"nja maturantica koja je nedavno po!ela „eksperimentalno“
izra"ivati neobi!na glazbala. U hiperaktivnom duhu odmah smo
prionuli na posao. Po!eli smo sa slam!icama, "to je bila Majina
originalna ideja. Odrezali smo dio slam!ice, upalja!em spalili jedan kraj
i dobili smo sviralu. Nekima je „i"lo“, a nekima nikako. Svatko je
„pi"tao“ svojim tonom. No, tek tada je zapo!eo pravi posao.
MAJINE SIRINGE
Pi!e: Katarina Domitrovi"
Try 78
DAYCARE
Glazbeni slo"enac
Maja je prionula na izradu siringe, a mi smo pozorno pratili njezine
upute. Za one koji ne znaju, siringu jo! zovemo panova frula. Ime je
dobila po nimfi Siringi koju je progonio gr!ki bog Pan. Nimfa je
zamolila bogove da joj pomognu, a oni su je pretvorili u trsku iz koje
je Pan na!inio glazbalo. Na!a trska nije izgledala ohrabruju"e, mislili
smo da je predebela, izgledala je neuni!tivo. Proveli smo vi!e od pola
sata re#u"i je. Na kraju smo dobili dvije zgodne siringe koje su
stvarno dobro zvu!ale! Da smo se natjecali Matej bi definitivno
pobijedio jer je njemu svirka najbolje i!la.
Eto, da i mi ostavimo ne!to za budu"e generacije. Stvarno je bilo
zabavno i jedva !ekamo jo! neku radionicu poput ove da bismo se
jo! zabavili i nau!ili ne!to novo.
Try 79
DAYCARE
Glazbeni slo#enac
Po!ela je nova !kolska godina, vratile su nam se obveze i problemi, a
maturanti su, izme"u ostalog, dobili i neke nove predmete kao „!lag
na tortu“ srednjo!kolskog obrazovanja. Moram priznati da nisam
imala predod"bu !to se radi na predmetu Folklorna glazba. Moje
nedoumice ubrzo su rije!ene jer smo ve# prvi sat zapo!eli u ugodnoj
atmosferi - pjevanjem. Na repertoaru su se na!li narodni napjevi iz
na!ega kraja: Iza!la je sjajna zvijezda, $etao se Miko mlad, L'jepo ti je
rano uraniti… Nakon ne!to vi!e od mjesec dana profesorica se
dosjetila da bismo mogli posjetiti djeda Franju iz Bojane da nam
poka"e kako se rade guslice od kukuruzovine. Zahvaljuju#i trudu na!e
glasnogovornice i menad"erice Lucije dogovorili smo i posjet pjeva!ici
gospo"i Marici iz Samarice, a usput smo svratili i u Kri"ic.
L’JEPO TI JE RANO
URANITI!Pi!e: %eljka $telcer
Ovo je gitara... nekad bila.
Sad smo ko djeca u kukuruzima!
Bojana
Bojana
Kri#ic
Try 80
DAYCARE
Glazbeni slo#enac
20. listopada 2010. izgledao je ovako:
7.45 – 8.03 - skupljanje u „staklenoj“ sobi
8.07 – utrpavanje u kombi i polazak u Bojanu
8.42 – pjevanje ispred „djedove“ ku!e (gospodina Franje Rovi"!aneca)
8.47 – spu"tanje „u kukuruze“
8.55 – Iva se porezala na skalpel
9.13 – gotove guslice, naslikavanje i „gudenje“
9.30 – dolazak akademskog slikara Franje Mate"ina i obilazak njegove galerije
9.44 – potpisivanje u knjigu dojmova i degustacija bombona
9.56 – Matej bere jabuke u dvori"tu galerije
10.38 – dolazak kod djeda Ive u Kri#ic (gospodin Ivo De!ur)
10.52 – dirljivi trenutci – djedove suze; ja sam si prisvojila crnu ma!ku11.00 – prezentacija filma „$etao se Miko mlad“ o turneji pro"logodi"nje folklorne skupine (glumi i djed Ivo)
11.13 – prisje!anje na pro"la vremena uz fotografije, u dru"tvu pristiglih gostiju (pjeva!a) Marije Per"i! i Josipa Jagari!a
11.26 – opra"tanje s Kri#i!anima
12.42 – Anamarija jede sendvi! (s parizerom!)
13.05 – dolazak u Samaricu13.10 – pjevanje s gospo"om Maricom, razgovor o pjesmama i
snimanju CD-a Samarica, selo od davnina
13.32 – mala zakuska – kobasice, sir, kola!i, orahovac…
13.39 – profesorica odbija orahovac
13.50 – pokret doma
14.07 – dolazak u Glazbenu, okupljanje u „staklenoj sobi“
To bi bio izvje"taj s na"eg prvog putovanja. Nadam se da sam vam uspjela predo!iti jedan poseban dan u #ivotu nas „umjetnika“. Do
!itanja!
Samarica
Bojana
Try 81
DAYCARE
Glazbeni slo$enac
Iako parafraza pjesme, naslov !e poslu"iti kao dobar opis stanja euforije i sre!e kojima su bili ispunjeni svi obo"avatelji u Areni Zagreb hladne ve!eri 18. prosinca 2010. Htjedoh re!i, svi su bili u stanju i preplivati Savu da se dokopaju Arene, jer smo u njoj nakon dugo godina pauze bili svjedoci neponovljive !arolije koju pronosi "or#e Bala#evi!. Uz akademsko ka#njenje, "ole i njegov novoformirani bend „Panonska mornarica“ dr"ali su osamnaestak tisu!a starih i
mladih na nogama !itava !etiri sata. Zajedljivci bi mogli komentirati kako je koncert podsje!ao na legendarne nastupe M. M. Kova!a u kojima bi doti!ni podigao ruke i uperio mikrofon prema publici, a ona mu zauzvrat uzvratila pjevanjem njegovog opusa cijeli koncert. No takvima !u re!i kako publika nije pjevala umjesto Bala#evi!a, ve! uz njega. I to je upravo „ono ne#to“, poseban osje!aj koji i sam kantautor !esto spominje u svojim intervjuima. U tome se o!ituje obostrana ljubav, koja gori postojanim plamenom !ak i kad su neke pjesme starije od polovice prisutnih u publici. Ve! po tradiciji zasut bijelim ze!evima i pokojom mandarinom,
"or#e i njegova mornarica otplovili su iz Arene no#eni valovima odu#evljenja, pokojom suzom i vriskom „Vrati se!“.
NO! KADA SMO
PREPLIVALI SAVUPi#e: Kristian Do#en
2011. godine slavi se dvjestota obljetnica ro#enja Franza Liszta. U njegovoj rodnoj zemlji Ma#arskoj, a i u cijeloj Europi, ve! se organiziraju velike fe#te i festivali, na njih se pozivaju danas najve!i svjetski izvo#a!i, a "najve!i" svjetski slu#atelji do!i !e sami.
Liszt je ro#en 1811. godine, to!nije 22. listopada u Doborjánu. Njegov "ivotni put sli!an je "ivotnom putu ve!ine velikih muzikanata. U po!etku ga je podu!avao njegov otac, a zatim je priredio nekoliko koncerata te dobio sponzore koji su omogu!ili njegovo daljnje #kolovanje. U!ili su ga Czerny i Salieri u Be!u te Paer i Reicha u Parizu.
Franz Liszt je bio veliki "showman" me#u svircima. Njegovo glavno zanimanje bilo je putuju!i virtuoz. Svirao je gdje god je mogao i
pokazivao svoju virtuoznu tehniku na klaviru sli!nu onoj Paganinija na violini. Vjerujem da se svira!i mogu podjeliti na dvije kategorije; na one koji maksimalno poku#avaju iskoristiti svoj instrument i na one koje to ne rade. Ako vjerujemo knjigama iz povijesti glazbe, Liszt definitivno spada u prvu kategoriju. Takvi muzi!ari nam pokazuju svoj odnos prema instrumentu. Oni "ele da taj odnos bude sredi#te pozornosti. Kad je po!eo koncertirati (izvode!i skladbe J. N. Hummela i C. Czernyja), Liszt zasigurno nije znao kako !e to kasnije izgledati. Bio je prvi pijanist koji je cijeli program izvodio napamet, prvi je izvodio cijeli dijapazon tada poznatih
FRANZ LISZT
(1811.-1886.)Pi#e: Miran Huzjak
Try 82
DAYCARE
Glazbeni slo$enac
pijanisti!kih skladbi, od Bacha do Chopina, a tako"er je uveo i termin „recital” (1840. na koncertu u Londonu). Stvorio je svoj "image": imao je dugu plavu kosu koju je stalno zabacivao dok je svirao (ili plesao) za klavirom, pokreti tijela bili su mu efektni, !esto je nastupao u ma"arskoj narodnoj no!nji, svirao je „manijakalno” i stvarao takav forte-forte-forte-fortisssimo da su klavirske "ice pucale skoro na svakom koncertu.
Kod Franza Liszta se !esto spominje pojam zvan kao
"Lisztomania" (termin formirao Heinrich Heine). #etrdesetih godina 19. stolje#a publika je histeri!no reagirala na njegovu pojavu i na njegovu svirku. Poput Paganinija, Liszt je svoje slu!atelje dovodio do misti!ne ekstaze ili !ak do hipnoze. $ene su htjele posjedovati njegove vlasi, a fanovi su nosili njegove slike.
Liszt je koncertirao oko 40 godina. Kretao se u visokim umjetni!kim krugovima (Chopin, Berlioz, Hugo i dr.). Sredinom stolje#a se bavi i operom (praizvedba Wagnerova Lohengrina 1850.). 1857. godine je primljen u ni"i sve#eni#ki red, premda je, u mladosti, bio poznat po brojnim ljubavnim avanturama. Umro je 1881. u Bayreuthu, nakon pada sa stepenica.
Kao skladatelj Liszt je ostavio veliku ostav!tinu, izme"u ostalog 19 ma"arskih rapsodija (mislim da je druga rapsodija, a posebno njezin sredi!nji dio, jedan od najprepoznatljivijih primjera u klasi!noj glazbi), klavirske sonate, simfonijske pjesme, bogate transkripcije, orgulja!ka djela (najpoznatija fantazija i fuga na temu B-A-C-H), zborska i komorna djela, itd. Bogato se koristio motivima iz crkvene glazbe i inspirirao knji"evnim djelima.
Bilo kako bilo, Franz Liszt je bio veliki skladatelj i pijanist.
ZLATNA&BLATNA
• • •
Solo-pjeva!ica Y.Y. (18) nastupila je
u rujnu pro"le godine na MTBO utrci
na Kamenitovcu i osvojila zlatnu
medalju! Istina da se nitko vi"e iz
njezine OPEN kategorije nije niti
pojavio na natjecanju, ali bilo je bitno
sudjelovati, "to je u konkretnom
slu!aju zna!ilo i pobjedu. Unato! ki"i
i blatu do koljena mlada je
biciklistica uspjela prona#i sve
kontrolne stanice, a da se pritom nije
izgubila u "umi.
I.$.
EGZIBICIONIZAM ILI NEDOSTATAK
VREMENA?
• • •
Jednog hladnog zimskog jutra
nepoznata je osoba iskoristila bor iza
Doma kulture kao poljski WC. Na
zaprepa"tenje profesora T.V.
po!initeljica je odmah pobjegla.
Na%alost, sljede#eg dana ista
nepoznata osoba je na istom mjestu
obavila istu stvar. Ovoga puta to je
ugledao mladi u!enik J.M. (14) i
odmah pobjegao natrag u "kolu.
Ravnateljica apelira na !injenicu da
svi ljudi mogu koristiti "kolski WC jer
glazbena "kola postoji da bi slu%ila
narodu.
G.G.
IZUMRLI KLARINETISTI
• • •
10, 9, 8, 7, 6, 5…ne, ovo nije
odbrojavanje do jo" jedne nove
godine. Ovo je odbrojavanje
klarinetista na"e srednje glazbene
"kole. Naime, taj se broj ove godine
smanjio !ak na dva. Dva!!! Ostale su
jo" samo dvije u!enice maturantice:
Rozmari &orda"ev i Iva $kurdija koje
uskoro odlaze. Orkestar s manjkom
klarineta ne funkcionira ba"
najbolje. Iako ih u osnovnoj "koli ima
puno, u srednjoj ih je sve manje i
manje. Kako je uop#e do"lo do toga?!
Kako?! Ho#e li sljede#a godina u#i u
povijest kao godina kada su izumrli
klarinetisti? Tko zna. Iskreno se
nadam da ne #e biti tako!
I.$.
Glazbeni slo!enac
Try 83
GLAZBENA KRONIKA IZ NA!EG HODNIKA
LUKAVA LISICA• • •
Lov na lisice nije tako lak kao !to se
"ini. Posebice kad je u pitanju lisica
ovog kalibra, odnosno - Lisica.
Strepile smo uop#e joj pri#i, a kad
bismo se i uspjele pribli$iti, ona bi
naprosto !mugnula.
Nakon tjedan dana psihi"kog
pripremanja i smi!ljanja !to #emo
kada ju napokon uhvatimo, skupile
smo snagu i pokucale na njezina
vrata: Kuc, kuc! - "Ne mo$e."
Naravno, lov se nastavio i po
hodnicima %kolsko-sportske dvorane
u Bjelovaru, ali bezuspje!no.
I tako, nakon mukotrpnog lova,
bacile smo se na koncert, otpjevale i
u nadi da #emo ju uhvatiti kasnije,
dale sve od sebe. Mislite da smo
uspjele?
E, pa krivo mislite. Jer je ona opet,
kao i obi"no, !mugnula. Sve !to smo
uspjele otkriti je ono !to smo nau"ile
pripremaju#i se za intervju.
K.D. i L.K.
POVIJESNA FUGA• • •
Bilo je to jednog sasvim obi"nog
dana, to"nije, 9. prosinca 2010. kad
je bjelovarski !kolski puha"ki
orkestar imao audiciju za Bo$i#ni
koncert. Rije" je o audiciji o kojoj #e
se jo! dugo pri"ati. Sve je na po"etku
i!lo svojim tokom dok u orkestru nije
ponestalo klarineta. Omg*, nastala je
panika: tko #e svirati po"etak fuge?
Ok, nakon nekog vremena
prona&ene su "ak dvije klarinetistice
koje su uspjele malo smiriti situaciju.
Po"etak fuge bio je dosta dobar, no
zatim je sve krenulo nizbrdo. Fuga se
postupno sve vi!e usporavala i vi!e
nije sli"ila na sebe. Ritam je bio
„stranac”... Dirigent je svojim
!tapi#em zaustavio orkestar,
zatvorio fascikl s partiturama i
svira"e poslao doma. Komisiji je
rekao da #e idu#e godine biti bolje.
Pitate se kako bi ova fuga zvu"ala da
su je odsvirali do kraja, ako bi i
uspjeli do#i? Eh, vjerujte, to ne
znamo ni mi. Zato svi s
nestrpljenjem "ekamo taj dan kada
#e orkestar ponovo svirati fugu. �
R.'.
*Omg – Oh My God (O moj Bo$e),
"esta skra#enica me&u dana!njom
mlade$i.
GDJE JE NESTALO STAKLO?• • •
S po"etkom nove !kole godine, dana
06.09.2010. godine, svi u"enici !kole
do$ivjeli su izvjestan !ok. Na!iroko
poznati naziv „Staklena soba“
izgubio je smisao jer je navedena
u"ionica ostala bez staklenih vrata!
Nepoznati po"initelj zamijenio je
staklena s glomaznim i te!kim –
obi"nim bijelim vratima! Istraga je u
tijeku.
(.%.
Try 84
MIT O BO!I• • •
Prema legendi, Bo!o je najmla"i
u#enik na zboru koji mora (tj.
prisiljen je) dijeliti i skupljati note.
Dosad nitko nije znao postoji li uop$e
pravi Bo!o i vjerovali smo da je to
urbani mit koji se prenosi ve$
generacijama. Pregledavaju$i stare
Trythonuse me"u kojima je bio jedan
foto strip saznala sam da Bo!o ipak
postoji! Bo!o je jedan marljivi de#ko
koji je uvijek dijelio note, svirao
obou...i bajraktario! Bo!o ili Bo!idar
Kri!an zavr%io je Muzi#ku
akademiju u Zagrebu kao oboist.
Drago mu je zbog saznanja jer nije ni
znao da postoji mit o Bo!i. Hvala
Bogu na tome, jer tko bi ina#e bio
glavni potr#ko?
L.K.
TRUBA VS. GITARA• • •
Svaki sat gitare prekida mi zvuk
neuvje!bane trube. Postaje
nesnosno. Ne mogu vi%e tako! Gitara
mi po#inje zvu#ati kao polupana
bugarija. Mislim da $u poduzeti neke
mjere, ne znam jo% koje… Mo!da
promijenim %kolu! Ili ne, i ja $u
po#eti svirati trubu!
E.P.&
SVI MAR" NA NATJECANJE IZ P.G.!• • •
Ove %kolske godine zabilje!ili smo
najve$u zainteresiranost i
posje$enost Natjecanja iz povijesti
glazbe dosada – 40 natjecatelja! Jo%
od prije znamo da postoje posebne
kategorije, primjerice „profesorska“.
Ove godine posebno su se izdvojili
studenti; njih #etvero pristupilo je
natjecanju, ali u razli#itim
terminima. Tu se vidi po!rtvovnost i
trud na%e profesorice koja je
svakome iza%la u susret i pripremila
testove kao i nagrade iz vlastitog
prora#una!
'.(.
KRADLJIVCI VREMENA…I NOTA!
• • •
Produkcija u#enika glazbene %kole - i
ekipa koja se spremala za natjecanje
u Opatiji - Brass ansambl glazbene
%kole. Svi “sre"eni”, prepoznatljiv
crno-!uti imid! - svaka dlaka na
svom mjestu! Napokon do"e red na
brass koji iza"e na pozornicu
profinjeno i otmjeno. Naklon,
velikodu%an pljesak publike, note na
stalcima, ti%ina, i%#ekivanje, prva
truba daje znak... No, odjednom ta
ista truba upita drugu trubu,
nasuprot nje: „Jesu ovo tvoje note?“
Na notama koje su bile na stalku
prve trube pi%e: Trombon 3, ali brass
ima samo jedan trombon koji
(navodno) ima svoje note na svom
stalku. Svi tra!e, kopaju, mijenjaju
note, te u toj zbrci jedne zavr%e na
klaviru. Na njima pi%e Horna 2, no,
hvala Bogu pa ima samo jedna horna
u brassu! Nakon tri minute ustaje se
tuba: - „A gdje su moje note?“ Ubrzo
prva truba odlazi u back stage gdje
svi VIP-ovci i za%titari tra!e note -
kojih nema!!! Minutu nakon toga
ustaje se i tuba te odlazi za njom.
Uskoro se prva truba vra$a i
Try 85
naklonom se obrati dragoj publici: -
„Mi se ispri!avamo, ali ne mo"emo
na#i note! Kad ih na$emo svirat #emo
vam!“ Tada se svi nakloni%e i po$o%e
u back stage gdje su u roku pola
sekunde note prona$ene... Do
dana dana%njeg taj misterij nestanka,
odnosno nastanka novih nota nije
razrije%en; jesu li to bili alieni, vjetar
ili mo"da netko od profesora? Nitko
ne priznaje, nikome nije jasno i nitko
ni%ta ne zna.
A.R.
LOVE IS IN THE AIR• • •
U!enici tre#eg razreda vi%e ne
stanuju na Zemlji! Njihovo novo
prebivali%te su oblaci! Naime,
dogodila se ljubav! Ali ne unutar
razreda, ve# su mu%ki pripadnici
na%li bolje polovice. Iz pouzdanih
izvora saznajem da ljubav pr%ti na
sve strane.. Tijekom nastave sve su
asocijacije vezane uz taj uzvi%eni
osje#aj, a bilo je i ozbiljnih prijetnji
zbog mogu#eg otkrivanja tih osje#aja i
asocijacija. A %to je s jedinom curom
koja poha$a taj razred? – Ona jadna
to sve mora trpjeti. �
&.'.(
TAJANSTVENI NESTANAK MU!KIH
GLAZBENIKA• • •
Dok smo upisivali prvi razred srednje
glazbene %kole, bilo nas je, ni vi%e ni
manje, nego pet zgodnih momaka i
devet lijepih djevojaka. A po%to sam ja
htio biti sam u razredu s djevojkama,
odlu!io sam "likvidirati" sve mu%ke do
trenutka kada postajemo maturanti.
U tome sam i uspio. Zanima vas kako?
Pa, mogu vam to ukratko objasniti…
Prvi razred smo zavr%ili svi skupa, ali
sam zato u drugom uspio uvjeriti
dvojicu kolega da im predmet zvan
solfeggio nije bitan. Nakon %to su
vidjeli ocjenu u svojoj svjedod"bi,
shrvala ih je pomisao na ponavljanje
razreda pa su se ispisali. U prvom
polugodi%tu tre#ega razreda sam
cijelo vrijeme kolegi truba!u davao do
znanja da bi bilo najbolje za njega da
se prebaci u %kolu u Zagreb, %to je na
kraju i napravio. Ostali smo jo% samo
dvojica (malo, ali jedan ipak
previ%e!). Dugo sam vremena tra"io
na!in da se rije%im i posljednjeg
konkurenta. Odlu!io sam to napraviti
na najsigurniji na!in; svojim
neodoljivim pogledom i plodonosnim
rije!ima uvjerio sam ga da #e najbolje
utvrditi gradivo ako ponovi tre#i
razred. I tako sam sad, u !etvrtom
razredu, ostao jedini be#ar okru"en
curama i uop#e mi nije lo%e.
M.H.(
RU"I!ASTO !UDO• • •
Tijekom bo"i#nih i novogodi%njih
praznika dogodila se jedna lijepa
stvar. Novinarka va%eg !asopisa, &.'.,
dobila je vlastito prijenosno ra!unalo.
Ono ima jednu neobi!nu
karakteristiku – ru"i!aste je boje, a
svi znamo da autorica nije neki fan te
nijanse… No to ju nije odbilo od
kori%tenja, dapa!e, sad se ne odvaja
od ra!unala i svakodnevno pi%e
!lanke za Trythonus, pa !ak i u
drugim "upanijama…
&.'.(
Try 86
naklonom se obrati dragoj publici: -
Try 87
DAYCARE
Glazbeni slo'enac
PALA MI JE !PANGA ME"U TIPKE. KAKO DA JE SUPTILNO
IZVU#EM VAN? ! (PLAVU!A)
Diverzija je klju$na rije$ ovdje. Jedno suptilno i elegantno rje!enje
glasi ovako: baci kamen$i" na drugu stranu prostorije, lupi dlanom ti o
dlan i odsviraj jedan tritonus. To "e stvoriti op"u konfuziju u onolikom
trajanju koliko je potrebno da dvaput unatrag izrecitira! sve prim
brojeve izme%u 787 i 5791.
MU#I ME DILEMA: TREBAM LI UJUTRO OTI"I NA
SOLFEGGIO ILI OSTATI SPAVATI DOMA? DOKTORE,
POMOZI! ! (RANORANILAC)
Urbana je legenda da su neki uspjeli oboje krijumi$arenjem dijelova
kreveta u !kolu. Tebi prepu!tam rje!avanje problema uno!enja madraca
bez da te itko vidi. Ili mo#e! probati i"i spavati na vrijeme, pa odmoran
oti"i na solfeggio? Ha, !alim se samo – rastavljaj taj krevet!
DOKTORE, MISLIM DA NE!TO NIJE U REDU SA MNOM;
STALNO PJEVAM KAD HODAM ULICOM. !TO MOGU U#INITI
DA TO ILI PRESTANE ILI SE BAREM SMANJI? ! (MIKO)
IZ GLAZBENE
ORDINACIJE
Savjetuje vas !aman
Ivan Reni"
aman aman
Zaposli mozak tako da zaboravi! na pjevanje. Poku!aj u isto vrijeme ne
stajati na linije na plo$niku, ra$unati vrijeme polu#ivota urana U-238 i
voditi internu raspravu o tome je li prva bila koko! ili jaje.
PROFESOR MI JE POKLONIO GLAZBENU VILICU. PROBALA
SAM JESTI SVINJETINU NJOME, ALI NE IDE. IMATE
NEKAKAV SAVJET? ! (VEGANKA)
Siguran sam da nisam prvi koji ti je ovo rekao, no glazbena vilica ne
slu#i za svinjetinu. Glazbena vilica slu#i za janjetinu, dakako. Op"e je
poznata $injenica da je janje poprili$no muzikalna #ivotinja, a oni koji
su probali jesti janjetinu glazbenom vilicom ka#u da ni!ta ukusnije nisu
probali u #ivotu. Neki se kunu da od tog trenutka znaju svirati
violon$elo. Ali nitko nam ne vjeruje.
BAKA MI JE PREMAZALA FLAUTU S ULJEM ZA PU!KE I
VI!E NE"E SVIRATI. !TO DA RADIM?! (O#AJNI UNUK)
Pucaj. Baka je o$ito prepoznala nedostatak glazbenog talenta, pa je
odlu$ila da bi bilo vrijeme da se po$ne! baviti ne$im $ime "e!
napokon po$eti hraniti ku"anstvo. A i orkestar "e ti biti zahvalan.
PUKLA MI JE &ICA NA VIOLINI. HO"E LI IMATI ISTI ZVUK
AKO STAVIM &ICU OD GITARE? ! (GUSLA#)
Ma naravno. Mo#e! staviti i klavirsku #icu. Ili onu iz harmonike. $trik je
!trik. Sve ti je to isto. A mo#e! i svirati bez te jedne #ice. Ionako ih
ima! jo! tri.
Try 88
POMA!E LI TAMNO VELEBITSKO (PIVO) U PISANJU ZADA!A
IZ HARMONIJE I POLIFONIJE? (APSTINENT)
Sumnjam. Rekao bih "ak da odma!e. No tvoje zada"e su ionako toliko
sramotno lo#e da ni nakon gajbe pive nitko ne"e primijetiti razliku. Jesi
li razmi#ljao o promjeni karijere?
DE#KO MI OBO!AVA SVIRATI UKULELE I VJE!BA 3 – 5 SATI
DNEVNO. KAKO DA MU OBJASNIM DA BIH GA NAJRADIJE
ZATUKLA NJIME? " (PIJANISTICA)
Pretpostavljam da si puno puta "ula one #ale da de"ki s velikim
autima... hm, kompenziraju. To zapravo nisu #ale, ve" "injenice, a
obrnuta stvar vrijedi za de"ke koji sviraju male instrumente. Samo
pravi pastusi sviraju ukulele. Ako ti ba# toliko smeta, uzmi ukulele i
sviraj ga onih 19 h dok on radi ne#to drugo. U toj situaciji postoje dva
mogu"a ishoda. Prva opcija je da "e on shvatiti #to !eli# poru"iti i
prekinut "e svirati ukulele. Drugi (i vjerojatniji) ishod je da "e biti
odu#evljen i predlo!iti osnivanje ukulele benda.
SVAKI POSTER KOJI DOBIJEM MORAM ZALIJEPITI NA ZID,
A KAD GA VIDIM NA ZIDU ONDA GA SKIDAM JER MI SE NE
SVI$A. %TO DA RADIM? " (NEODLU#NA HARMONIKA%ICA)
Po"ni kupovati "asopise koji imaju super postere pa ih ne"e# skidati
sa zida. Preporu"ujem Teen ili OK. Osim #to imaju super "lanke i
savjete za prvi poljubac, borbu protiv akni i sve ostale !ivotne
probleme, imaju odli"ne postere. Osim toga, u svakom broju dobije#
neki in modni accessory poput #pangice ili narukvice. Cijeli !ivot "e ti
se promijeniti.
JEL TO#NO DA POSLIJE !UJE BRASS SEKCIJA BOLJE
SVIRA? OVI VELIKI VE! GODINAMA TVRDE DA JE TAKO!
DOKTORE, DAL DA SE PROPIJEM ILI DA NAPUSTIM
KARIJERU GLAZBENIKA?" (ANTIALKOHOLI#ARKA)
Eh, to je vje"no pitanje. Na!alost, "ak ni ja nemam odgovor na ovo
pitanje. Nemogu"e je re"i svira li brass sekcija bolje poslije $uje jer
nitko nikad nije "uo kako sviraju prije nje.
GLEDALA SAM FILM O MOZARTU I OD TADA NE MOGU
SPAVATI JER STALNO SANJAM NJEGOVOG UMASKIRANOG
!A!U!!! KAKO DA SE TOGA RIJE%IM? (MARIJA TEREZIJA)
Klasi"na medicina u ovakvim slu"ajevima ne poma!e, ali nemaj brige.
Osim #to sam doktor u klasi"nom smislu, ja sam tako&er i crveni i
bijeli mag, duhovni astrolog te iskusni tarot majstor. Ovo je pitanje za
Chronov tarot, a u kartama vidim da ima# problema s lijevom
lopaticom, kao i vodu u koljenu, koja je uzrok tvojih problema. Kad
uhvati# vremena, svrati do moje ordinacije pa "emo zapo"eti terapiju
magi"nim kristalima.
POSTOJI LI KAKVA MA%INA DA TI SREDI SLUH (BAREM POD
SOLFEGGIOM)?" (HEDVIGA)
Svaki glazbenik se u jednom trenutku zapita to isto. Sre"om, rje#enje
je brzo i bezbolno – tablete! Samo pro#e"i do najbli!e ljekarne i
zatra!i VitoLax. U nekim slu"ajevima pojavljuju se nuspojave, ali
definitivno "e ti se srediti sluh.
Try 89
HOROSKOPPIsE: ROZMARI !ORDAsEV
Glazbeni slo$enac
Posao: Pred vama je jedna naporna, ali kvalitetna godina. Ako se potrudite, uspjet "ete!Ljubav: Opasno vas promatra osoba u znaku blizanaca, ali vi to ne primje"ujete. Trebate li nao#ale?Zdravlje: Sve 5 , mo!da samo trebate nabaciti koju kilicu.Glazba: Trebat "e vam puno truda da budete poput Mozarta, zato - primite se posla! Savjet godine: Jedite vi"e, a spavajte manje!
Posao: Za vas vrijedi samo jedno pravilo: manje Facebooka, a vi"e rada!Ljubav: Zar doista mislite da "e vas neko zavoljeti preko Facebooka? Ako mislite uspjeti u ljubavnom !ivotu, nemojte biti naivni!Zdravlje: Sve je dobro, ali malo vi"e sporta ne bi vam "kodilo!Glazba: Dr!'te se svog instrumenta jer to vam jedino ide!Savjet godine: Izlazite s prijateljima!
Posao: Bit "ete jako uspje"ni u onome "to radite!Ljubav: Vama ne cvjetaju ru!e. Jedan Ovan stalno vas odbija!Zdravlje: Pa vi ste „zdrav ko dren“!Glazba: Svoj instrument ste magistrirali, mo!da da probate neki drugi?Savjet godine: Malo se spustite na zemlju!
Posao: Uz manje panike mo!ete uspjeti u svemu "to radite! Ljubav: Pravi ste zavodnik/ca . Svi vas vole, ali vi nikako da se odlu#ite!Zdravlje: Ma zdravi ste, samo ne vjerujete u to. Uporno !elite biti bolesni, ali vam ne uspijeva.Glazba: Odli#na godina je pred vama, mogli biste iznenaditi i sebe i ostale!Savjet godine: Ne pani#arite!
Posao: Bit "ete uspje"ni! Pazite, netko bi mogao biti ljubomoran na vas!Ljubav: Gdje god se pojavite vatra gori za vama, obarate sve s nogu, ali osoba u znaku bika vas opasno promatra! Trgnite se!Zdravlje: Dobro je, samo malo #e""e jedite zdravu hranu!Glazba: Talentirani ste, samo se rije"ite treme!Savjet godine: Vjerujte u sebe i vi"e jedite!
Posao: A "to vi #ekate? Limun? Trgnite se i zagrijte stolicu dok nije kasno!Ljubav: Nije ba" bajno, ali, ako se potrudite, bit "e bolje!Zdravlje: Manje slatkog, vi"e vo"a i povr"a!Glazba: Zaboravit "ete svirati C-dur ljestvicu! Primite se vje!banja!Savjet godine: Primite se posla!
OvanBik Blizanci
RakLav
DjevicA
Ilustracije: Anamarija Rozi!
Posao: Svestrani ste i toga ste svjesni! Samo tako nastavite!Ljubav: Znate li vi !to zna"i ta rije"? Otvorite se malo i drugima poka"ite svoje osje!aje!Zdravlje: Malo !etnje ne bi vam !kodilo!Glazba: U"ivajte u glazbi, ali ne previ!e, mogli biste „odletjeti“ u svijet ma!te!Savjet godine: Prestanite ma!tati!
Posao: Previ!e ste pasivni, kod vas nema pomaka! Mislite li da je to u redu?Ljubav: Super vam je, osje!ate se kao da ste u sedmom nebu!Zdravlje: Neprestano brojite broj unesenih kalorija! Promjene radi, mo"da biste mogli u !etnjicu!Glazba: Mo"da je najbolje da se prebacite na neki „lak!i“ instrument.Savjet godine: Smanjite koli"inu kalorija, a pove!ajte koli"inu rada!
Posao: Uz puno truda i napora uspjet !ete!Ljubav: „Pere“ vas depresija, ali niste svjesni da vas netko uporno "eli!Zdravlje: Po"nite vje"bati, posjetite najbli"i fitness centar!Glazba: Pripazite da ne kasnite na satove!Savjet godine: Iza#ite iz ku!e!
Posao: Jeste li "uli za rije" upornost?Ljubav: Nitko vas ne privla"i! Krenite u potragu, ne!e princ/eza na bijelom konju ba! vama pokucati na vrata! Zdravlje: Rije!ite se nekih poroka i sve !e biti u redu!Glazba: Pi!ite zada!e i ne ljutite profesore! Savjet godine: Probudite se iz „va!eg“ svijeta!
Posao: Ako mislite da se obaveze same obavljaju, varate se! Probudite se!Ljubav: Vi biste radije spavali, a ne tra"ili srodnu du!u!Zdravlje: Kre!ite se vi!e, a manje spavajte!Glazba: Prestanite s isprikama u Glazbenoj kao !to je: „Oprostite, opet sam zaspao/la na sat“!Savjet godine: Nemojte spavati jednu no!!
Posao: Depresija vam ne!e pomo!i da rije!ite svoje obveze!Ljubav: Jednog lijepog sun"anog dana !e biti bolje! Vjerujte u sebe i svoje kvalitete!Zdravlje: Stabilno, ali biste mogli koji put pro!etati i udahnuti svje"i zrak!Glazba: Ovo bi vam mogla biti najzanimljivija godina! Mo"da ipak doka"ete da mo"ete! Slijedite svoje srce!Savjet godine: Pijte vi!e vode da ne biste plivali na suhom!
Vaga Skorpion Strijelac
JaracVodenjak
Ribe
Try 90
A J I D R U K ! P T R S K A L
" D I A V A L S O R T A V N I
F O D A M I R S V B O I P I S
! R R E C I N O I D A R O T I
A T A D L U E K J H D A K S N
G J E N A S G O E A E N S I S
N O I L " ! U L S R T I O R K
I S T N C I E O T A I T R K I
R I Z I O E # V G M " R O N R
I P S M U T R I L I E A H O D
S A I P E W N # A N K M Z A A
# I L E K U V A Z E S M N D R
B U K L I J A ! B C A U A I E
I M A M O V I # E R I L R L R
C A A N A M A R I J A B F A P
TRYTHONUS 17
Prona!i pojmove i imena (32) i otkrij rje!enje osmosmjerke!
Sastavila: Alida Sokolovi"
Try 91
Diabolus in musica 17/2011.Glazbena škola Vatroslava Lisinskog BjelovarRedakcija: Trythonus, V. Lisinskog 1, BjelovarTel./fax: 043 244 416E-mail: [email protected] UREDNICA:Alida SokolovićUREDNIŠTVO: Lucija Kožar, Rozmari Čordašev, Antonija Vukelić, Željka Štelcer i Alida SokolovićSURADNICI U OVOM BROJU: Matej Haraminec, Kristina Frančić, Katarina Domitrović, Iva Škurdija, Anamarija Rožić, Nikolina Domović, Ivana Ištvanović, Iva Zane, Marija Frančić, Eugen Pranjić, Mihael Blum, Gordan Branković, Dorian Matešić, Monika Roher, Miran Huzjak, Ivan Renić, Kristian Došen, Antonio Jakupčević, Igor Sokolović, Siniša Krpan, Rajka Makar Domić i Marija PlentajILUSTRACIJE: Zlatka SubotičanecFOTOGRAFIJE, UNOS TEKSTA I LEKTURA: sviNISU SPAVALI ZBOG TRYTHONUSA: urednica, grafičarka i neki preživjeli novinariFOTOGRAFIJA NA NASLOVNICI (Maturanti GŠ na radionici tradicijskih glazbala u selu Bojana): Alida SokolovićFOTOGRAFIJA NA ZADNJOJ STRANICI: Iva ŠkurdijaOBLIKOVANJE I GRAFIČKA PRIPREMA: MacPlentay Inc., BjelovarTISAK: Kalisto d.o.o.NAKLADA: 10+
Grafička urednicaGlavna urednica