00 0 zakon o gradnji - upute, komentari i naglasci.pdf

Zakon o gradnji (Nn 153/13) - upute, komentari i naglasci Dvije godine protekle od donošenja Zakona o gradnji (Nn 153/13 - zakon) su dovoljne da se

sve profilira, uključujući proces primjene i viđenje zakona. Kao uvijek u svemu, i u ovome zakonu i praksi je bitno gledati i vidjeti te javno naglasiti ono

što je važno a manje je zorno (jasno), što je specifičnije i što dominira. Sadržaj:

Zakon o gradnji (Nn 153/13) - upute, komentari i naglasci ............... 1

Šta i kako? ........................................................................................................... 5

Uvodno ......................................................................................................................... 5

Gradnje, građenje i građevinarstvo u RH krajem 2015. konačno na kraju preduge vulgarne gadne epohe ............................................................................................... 5

Od 1945. do približno 1965. se gradilo najviše i najbolje .............................................. 5

Zadnjih 50 godina teku udari i sve totalnije uzurpacije toga najboljeg te sve izvrnuto .. 5

Na cilj je stiglo ekstremno vulgarno siledžijski jednostavno dominantno ...................... 5

Osnovno o gradnjama dovoljno zna i iskusila je i većina nestručnjaka ......................... 5

Gradnje su složena procesna postojana pojava ........................................................... 5

Svaka gradnja mora biti u skladu sa svim propisima .................................................... 5

Zakon o gradnji (Nn 153/13 - zakon) je krovni za gradnju ............................................ 6

Iste namjere gradnje mogu biti (većinom jesu) veoma različite gradnje ....................... 6

I najpreciznija namjera može se (i najčešće jeste) različito ostvariva ........................... 6

Dio svega je na sveme u ovisno o svemu a dio na svakom sudioniku ......................... 6

Investitor gradnje i oni koji dominatno određuju i upravljaju gradnjom mogu a i ne moraju kako je dominantno ........................................................................................ 6

Projektanti mogu i ne moraju odmah na najbolja rješenja, jer je do još boljih lakše i brže moguće doći složenije procesno, boljim i širim uvidom i razmatranjima ............ 6

Itd ................................................................................................................................... 6

Prve provjere i postavljanja koncepcije .................................................................... 6

Početna minimalna provjera namjere po propisima i prostornom planu ................ 6

Svaka gradnja mora biti potpuno u skladu sa svim propisima ............................................ 6

Dodatno, na ukupni sustav propisa se ne može bino uticati a na ostalo može i mora ....... 6

Provjera namjere po prostornom planu, uključujući treba li parcelacija zemljišta ............... 6

Velike su razlike da li i kako se ista gradnja može graditi, izgraditi i koristiti ovisne o propisima i poznavanju propisa ......................................................................................... 6

- normalno, teško ili ne može........................................................................................ 6

- bolje i jetinije s manje problema i štete po bilo koga i bitno lošije i skuplje ................ 6

- tako da nikoga i ništa ne treba uvjeravati ni u što jer se to vidi, rješi i jest svima u redu bez bitnih primjedbi do toga da kroz cijeli proces i u korištenju ni sustavno angažiranje uključujući reklame ne uspjeva ukloniti lošije strane .............................. 6

To više što je to ogromni nesređeni sustav ......................................................................... 7

Provjera infrastrukture, komunalnog i vodnog doprinosa - slično planovima ........ 7

Provjera treba li lokacijska dozvola ............................................................................ 7

Zakon o prostornom uređenju ....................................................................................... 7

Provjera da li su propisani drugi posebni uvjeti osim uvjeta priključenja (složeno, neprecizno i nepouzdano) te, vezano na to, u kojoj je skupini građevina obzirom na zahtjevnost postupaka u vezi s gradnjom i posljedično tome sadržaj glavnog projekta, da ili ne potvrde po posebnim uvjetima te postupak ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu (posebni uvjeti, studija, postupak) ................................................................................................................. 7

(1) Glavnim projektom za zgradu razvrstanu u 4. i 5. skupinu građevina ..................... 8

Provjera ukupnih troškova i mogućnosti ................................................................... 8

Bar minimalna koncepcija svega, uključujući namjere i utvrđeno provjerama ....... 8

Težište postupanja ...................................................................................................... 8

Općenito je neizbježno bolje poznavanje i složenija rješavanja, uključujući profiliranje tko šta hoće, zna i može .......................................................................................................... 8

Složeno i raznovrsno se bolje, jednostavnije i lakše rješava i vrši složeno i od složenog ka jednostavnijim profiliranjima i rješenjima ............................................... 8

Procesi izvrnutog, da je sve lošije sve jednostavnije i lakše rješeno povoljno a sve bolje i najbolje sve više diskriminirano do ekstremno, na solidnoj osnovi preduo traju i uspjevaju .......................................................................................................... 8

Zakon o gradnji (Nn 153/13) - upute, komentari i naglasci str. 2

Neizbježno će prije ili kasnije će doći do bitnih promjena i bitno drukčijih rješavanja, kao

što je već bilo kod nas i inače ............................................................................................ 9

Što bolje treba sve istražiti, proučiti i pripremiti prije nego se krene, a kada se krene kroz cijeli proces i korištenje treba sve više i više svega što složenije i zahtjevnije ................. 9

Zakon o gradnji (Nn 153/13 - zakon) je dosljedno vezan s ostalim ............... 9

Općenita uloga i osnova gradnji i zakona o gradnji .................................................. 9

Svaka zakonita gradnja po zakonu kontinuirano mora zadovoljiti sve što se traži u uvjetima i procesima kakvi su (mijenja se, nepouzdano), uključujući nerješeno ................................................................................................................. 9

Gdje i kada ide bolje i najbolje osnovni zakoni i planovi su isti, funkcioniraju bez bitnih problema i negodovanja i ne mijenjaju se .................................................................. 9

U SFRJ/SRH/RH kontinuitetu zadnjih 55 godina je ekstremno suprotno - svi propisi i planovi se stalno mijenjanju i razmjerno su 5 x brojniji, veći, ekstremniji i ekstremno različiti za isto u isto vrijeme među istima ................................................................ 10

Dominantna specifičnost ........................................................................................... 10

Dosljedno isto, jače i šire, dio šire politike ekstremno različitog za isto ............... 10

Zakon je složeniji, drukčiji i djelom noviji u odnosu na dosadašnje ............................ 10

Zakon je krovni za gradnju i uključuje mnoštvo mijenjajućih sastavnih i vezanih propisa ...................................................................................................................... 10

Naročito je napredovao i napreduje dominantni ekstremizam, do izvrnuto ................. 11

Namjerno stvaranja nereda i problema koristeći sve što su drugi napravili i naprave i sve više na račun zadnjeg u budućeg ...................................................................... 11

Svakom malog novom zakonitom gradnjom i djelićom te gradnje se rješavaju i udovoljavaju svi beskrajni djelovi sustavnih pojava i zahtjeva i sve uopće .............. 11

Svega se oslobađaju a sve što im treba ili zažele dobivaju dominantna nezakonita i nesređena gradnja te njezini sudionici ..................................................................... 11

Zakon o prostornom uređenju omogućuje "komisijsku" dozvolu za najsloženiju promjenu namjene i uporabu građevine s tom novom namjenom ................... 11

Po obvezama i mogućnostima se radi o 4 veoma različite vrste gradnje .............. 13

1. Država i vezano dominatno ne moraju ništa a lako dogovorno uzimaju i rješavaju sve što kome padne na pamet, pa i svjetski imperijalna spreseravanja .................. 13

2. Državno i vezano ekstremno privilegirana zakonita gradnja lako do besplatno uz sveopći presing mijenja planove, dobiva i mijenja zemljišta i infrastrukture te slično dozvole i procedure .................................................................................................. 13

3. Srednja i manja nezakonita gradnja također se sve jeftinije i lakše legalizira i podržava financiranjem infrastrukture i svega na tuđi račun kao sve više dio sustava pod 1. ....................................................................................................................... 13

4. Sve što nije i ne uspjeva ući pod dominatno 1., 2. i 3. je u biti postalo jedno koje mora sve, pa veliko i veće (4.1.) još ima nešto mogućnosti uz složena i duga natezanja a srednje i manje (4.2.) je razmjerno statusu i veličini podvrgnuto mjerama totalne diskriminacije jer mora sve a to je razmjerno složenije i više nego bilo kakvi nadrealizam .............................................................................................. 13

Npr. postojeći kompleks (složena građevina) od više zgrada i ostalog kao jedno ............ 13

Npr. rekonstrukcija (dogradnja i nadogradnja) zgrade s dva stana................................... 13

Može se i mora ........................................................................................................... 13

Početak obrnutog u obrnutom ..................................................................................... 14

U zakonu je manje zorno (jasno), specifično i dominantno a bitno ...................... 14

Veći dominantniji dio gradnji je u podrednim prijelaznim i specifičnim djelovima zakona (nezakonita gradnja, energetika i ostalo) - kao krovni zakon širi i jača dominaciju sporednog nad osnovom, glavnim i općim ..................................... 14

Zakon dosljedno nastavlja, nameće i jača diskriminaciju manje i nove zakonite gradnje te privilegiranja veće i nezakonite gradnje (uključujući uzurpacije, nered, nesređenost i pravljenje šteta i kriza) ...................................................... 15

I za najbanalnije javne uvjete i podatke (npr. za priključenje na kanalizaciju) treba cijeli glavni projekt (nije dovoljan projekt kanalizacije). I sve slično ................ 15

Razno tek tako (npr. površine i obujmi), slabiji djelovi i rupe u koncepcije .......... 15

Kasnije i jednostavnije kao "legalizacije" (neizbježno nikad, složenije i teže) ...... 15

Propisano za glavni projekt ............................................................................. 16

Opći dio projekta ....................................................................................................... 16

Naslovna stranica projekta .......................................................................................... 16


Popis suradnika ........................................................................................................... 16

Popis svih mapa projekta i projektanata koji su ih izradili ............................................ 16

zajednička oznaka projekta ......................................................................................... 16

Glavni projektant .......................................................................................................... 16

Dokaz zakonitosti građevine koja se rekonstruira ....................................................... 16

Projektni zadatak ......................................................................................................... 17

Glavni projekt za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola .................................................................................................... 17

Glavni projekt za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola .................................................................................................... 17

Projektirani vijek uporabe građevine i uvjeti za njezino održavanje ............................ 18

Formiranje građevne čestice i/ili smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici. Obuhvat zahvata u prostoru u kojemu se gradi građevina ...................................... 18

Glavni projektant .......................................................................................................... 18

Ostali opći zahtjevi za projekt ...................................................................................... 18

Tehnički dio glavnog projekta .................................................................................. 18

Tekstualni dio glavnog projekta ................................................................................ 18

Tehnički opis ................................................................................................................ 18

Zajednički tehnički opis ..................................................................................................... 18

Opis smještaja građevine na građevnoj čestici ................................................................. 18

Opis namjene građevine .................................................................................................... 18

Opis načina priključenja na prometnu površinu ................................................................. 18

Opis načina priključenja na komunalnu infrastrukturu ....................................................... 18

Podaci o pokusnom radu i vremenu trajanja pokusnog rada ako je isti potreban ............. 18

Mogućnost i uvjeti uporabe dijelova građevine prije dovršetka cijele građevine ako se isto predviđa ........................................................................................................................... 18

Ostali relevantni tehnički podaci o projektiranoj građevini odnosno njezinom dijelu ......... 18

Posebnosti vrsta gradnji (samo za te slučajeve) - Pravilnik o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina (Nn 64/14) ..................................................................... 18

Rekonstrukcija postojeće građevineČlanak 30. - traži se ekstremno sve i teorijski nemoguće i na kraju da "ispunjava temeljne zahtjeve za građevinu najmanje u jednakoj mjeri kao prije rekonstrukcije, ako posebnim propisom nije drugačije propisano, te da građevina ispunjava uvjete gradnje na određenoj lokaciji" ........... 18

Građenje do određenog stupnja dovršenosti Članak 31. ............................................ 19

Jednostavne i druge građevine i radovi Članak 32. .................................................... 19

Nezavršene zgrade za koje je na temelju posebnog zakona doneseno rješenje o izvedenom stanju Članak 33. - za rekonstrukcije istih takvih zgrada se traži maksimalno, i nemoguće, a za završavanje skoro ništa (izjave), iako preteženi dio nezakonito građenih zgrada zbog bitnih nedostataka i slabih djelova treba i vapi za malo rekonstrukcije, tj. tako različito za isto zorno i nedvojbeno određuje sve izvrnuto ..................................................................................................................... 19

Podaci za obračun komunalnog i vodnog doprinosa u skladu s posebnim propisima ...... 19

Površine i obujmi ............................................................................................................... 19

Iskaz ukupne ploštine podne površine zgrade, ukupne ploštine korisne površine zgrade i ukupnog obujma zgrade izračunate prema točkama 5.1.3., 5.1.7 i 5.2.2. norme HRN ISO 9836 - Pravilnik, Tehnički opis Članak 18. st. 2. ........................... 20

Iskaz ploštine korisne površine zgrade Ak, koja se izračunava u skladu s odredbama posebnog propisa o obveznom energetskom certificiranju - Pravilnik, Tehnički opis Članak 18. st. 3. ....................................................................................................... 20

Iskaz ploštine bruto podne površine zgrade, ploštine korisne površine zgrade Ak, ploštine neto podne površine zgrade i ploštine ukupne korisne površine zgrade, u skladu s odredbama posebnog propisa kojim se uređuje racionalna uporaba energije i toplinska zaštita u zgradama - Pravilnik, Tehnički opis Članak 18. st. 4. . 20

Ostale bruto ili ukupne površine .................................................................................. 20

Zajednički iskaz procijenjenih troškova građenja - Pravilnik Članak 24. (2) U prvoj mapi ...20

Uvjeti za izradu glavnog projekta, posebni uvjeti, potvrda glavnog projekta za građenje građevine za koju se ne izdaje lokacijska dozvola, kontrola i nostrifikacija projekta - ZOG detaljne odredne od čl. 80. na dalje ................................................................................ 20

Arhitektonski (građevinski, strojarski, elektroinstalacijski ili geodetski) tehnički opis ...... 20

Opis projektiranog dijela građevine ............................................................................. 20

Uvjeti i zahtjevi koji moraju biti ispunjeni pri izvođenju radova i koje način izvođenja radova mora ispuniti za projektirani dio građevine (ugradnje i međusobnog


povezivanja građevnih i drugih proizvoda), a koji su bitni za ispunjavanje tehničkih svojstava projektiranog dijela građevine, te temeljnih zahtjeva za građevinu ......... 21

Opis utjecaja namjene i načina uporabe projektiranog dijela građevine te utjecaja okoliša na svojstva ugrađenih građevnih i drugih proizvoda, tehničkih svojstava projektiranog dijela građevine te građevine u cjelini ................................................ 21

Opis ispunjenja uvjeta gradnje na određenoj lokaciji za projektirani dio građevine .... 21

Opis ispunjenja temeljnih zahtjeva za projektirani dio građevine ................................ 21

Podaci iz elaborata o prethodnim istraživanjima i drugih elaborata, studija i podloga koji su od utjecaja na tehnička svojstva projektiranog dijela građevine i građevine u cjelini ......................................................................................................................... 21

Podaci bitni za provedbu pokusnog rada s obrazloženjem potrebe za pokusnim radom i vremenom trajanja, ako u svrhu izdavanja uporabne dozvole postoji potreba ispitivanja ispunjenja temeljnih zahtjeva za građevinu pokusnim radom.... 21

Mogućnost i uvjete uporabe projektiranog dijela građevine prije dovršetka građenja cijele građevine, ako postoji potreba da se dio građevine počne rabiti prije dovršetka cjelokupne građevine ............................................................................... 21

Projektirani vijek uporabe i uvjete za održavanje projektiranog dijela građevine ........ 21

Dokazi o ispunjavanju temeljnih i drugih zahtjeva ....................................................... 21

Ostali zahtjevi .............................................................................................................. 22

Održiva uporaba prirodnih izvora ..................................................................................... 22

Odstupanje od temeljnih zahtjeva za građevinu - ZOG Članak 16. ................................. 23

Tehnički propisi ................................................................................................................. 23

Ispitivanje određenih dijelova građevine ...................................................................... 23

Program kontrole i osiguranja kvalitete ....................................................................... 23

Iskaz procijenjenih troškova građenja - svaki projekt struke posebne, u 1. Mapi zajednički ................................................................................................................. 24

Posebni tehnički uvjeti gradnje i gospodarenje otpadom ............................................ 24

Grafički prikazi ........................................................................................................... 24

Zakon o gradnji (Nn 153/13) ........................................................................................ 24

Pravilnik o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina (Nn 64/14) ............. 25

Primjena propisa o prostornom uređenju - glavni projojekt građevine za koju se ne izdaje lokacijska dozvola ............................................................................... 28

Lokacijski uvjeti ......................................................................................................... 28

Lokacija ....................................................................................................................... 28

Postojeće stanje .......................................................................................................... 28

Namjena građevine s brojem posebnih dijelova nekretnine koji su samostalne uporabne cjeline (stan, poslovni prostor, garaža i sl.) i/ili funkcionalnih jedinica (hotelska soba, apartman i sl.) ................................................................................. 28

Veličina građevine (vanjski gabariti nadzemnog i podzemnog dijela građevine te broj i vrsta etaža ako ih ima) ............................................................................................. 28

Oblikovanje građevine ................................................................................................. 28

Oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru ............................... 28

Smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ili unutar obuhvata zahvata u prostoru .................................................................................................................... 28

Uvjeti za uređenje građevne čestice, osobito zelenih i parkirališnih površina ............ 28

Uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti ... 28

Način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu ................................................................................................ 28

Mjere (način) sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš i prirodu određene u skladu s prostornim planom .................................................................................................... 28

Ostali uvjeti iz dokumenta prostornog uređenja od utjecaja na zahvat u prostoru ..... 28

Dijelovi složene građevine za koje se izdaju građevinske dozvole u slučaju etapnog građenja i/ili dijelovi građevine za koje se izdaju građevinske dozvole u slučaju faznog građenja građevine ....................................................................................... 28

Posebni uvjeti .............................................................................................................. 28

Uvjeti važni za provedbu zahvata u prostoru (obveza uklanjanja postojećih građevina, sanacija terena građevne čestice, obveza ispitivanja tla, kompenzacijski uvjeti i dr.)28

Usklađenost s prostornim planom ........................................................................... 29

Prilozi .......................................................................................................................... 29


Šta i kako?

Uvodno Gradnje su javna postojana pojava pa neizbježno najpouzdanije djeluje sukladno tome.

Gradnje, građenje i građevinarstvo u RH krajem 2015. konačno na kraju preduge

vulgarne gadne epohe totalnog silovanja i izvrnutog te na neizbježnom početku nove epohe.

Od 1945. do približno 1965. se gradilo najviše i najbolje, poslije realizacije najvećih svjetskih ideja kroz čvrste vizije i misije paktova i ratova (sukladno tome).

Javno su namjerno skrivene, prikrivene i ne znaju se koncepcije i tko kako šta. Npr. bezazleni šarmer profesor Nikšić je sredinom 50-tih upao u inicijativu CIAM II, koja je

odlučno i uspješno kritički obrnula imperijalnu jednostavnost i nadmoć CIAM između dva rata u sve svima raznovrsno i složeno, i bio njihov svjetski vodeći lik i djelo (RANS/Pučko sveučilište) za gradnje za obrazovanje i kulturu. Za to je imao osnove, htio te od najboljih normalno pripremljen i podržan. Njegov profesor Zdenko Stržić se je razvio u najboljoj sličnoj tome školi i praksi s Poelzig-om na čelu (u njegova zamjenika). Bježao je od nacizma i tu od NDH te u najgadnijim uvjetima tu 1945-55. rješavao najteže (savezničkim bombardiranjima totalno sravnjen Zadar, slično Plitvice, najkompleksnije) te glavno težište fakultetske nastave u uvjetima kada nema veza sa svijetom a treba što brže naučiti što više novih. Nikšić je opet bio prisiljen na bijeg, a njegov zamjenik Nikšić je pred neizbježni izbor za profesora izbačen sa fakulteta i time iz svega uopće, a uz njega i njegov asistent i prvi suradnik Ninoslav Kučan. Naravno, i Strižić i oni, i Milovan Kovačević i Rajko Kušević prije, i prije njih Viktor Kovačić, ne samo zato što su daleko najbolji nego još više jer su uspješno unosili i prakticirali svima zorno i nedvojbeno sve najbolje svima, a što kao takvo uspješnije i jače od bilo kakvih ostalih neprijatelja samom pojavom ruši samoproglašenu naj dominaciju.

Zadnjih 50 godina teku udari i sve totalnije uzurpacije toga najboljeg te sve izvrnuto. EU provodi svjetski rekordno složen i velik proces jedinstvenih propisa, programa i mjera

rješevanja krize. RH je nastavila SRH/SFRJU kontinuitet 3-5 više propisa i mijenjanja propisa i svega nego itko u neredu. Doba je svjetske krize i sveopćeg previranja. U RH totalno nezakonito i neprovjereno te sve ekstremno uzurpirano i pljačkom stečeno namjerno dominira a zakonito, plaćeno, provjereno i solidno je pod maksimalnom diskriminacijom.

Radikalno jača inercija jednog te istog jednostavno vulgarno dominatnog garda da je to sve jedino i po svemu naj a svi koji to nameću i provode jedna neupitna, neizbježna i vječna avangarda (i time jeste ali izvorno i doslovno - prethodnica napoleonske osvajačke vojske)

S gradnjama u RH je svjetski rekordno složeno, zahtjevno, teško, nepouzdano i pretežno loše, sve lošije. Prvi put javno nema ni najmanjeg znaka suočavanja s time. Cijeli uzurpirani najveći dominatni sustavi graditeljstva (IGH, Hidroelektra ...) su za sitno prodani nekom Rusu kojeg to toliko zanima da nije ni posjetio. I sve slično. A kao nikad se samo nameće i zasipa sve i svašta, sve ekstremnije različito za isto u isto vrijeme, sve nepovezanije, sve nepouzdanije i time mijenjajuće (EU direktive u copy paste djelovima i nakon 10-tak izmjena nisu zadovoljene).

Na cilj je stiglo ekstremno vulgarno siledžijski jednostavno dominantno, dosljedno i dugo, je stiglo . Zorno se vidi da ničeg dalje nema. Prvi put ni u "snovima" (objavama, dogmama, propagandi, copy slikama). Sve što se je ekstremno nametalo, odlučivalo i provodilo je tu totalno u skladu sa tim svima poznatim siledžijskim nametanjima i provedbama, uključujući sve legalizacije i sređivanja, a umijesto silovanjima presing forsiranih novih velikih skokova, rekorda i dobitaka neizbježno ide u skladu sa svim tim izvrnuto na to izvrnuto - pad svega toga, sve što je tako preekstremno promovirano kao svjetski naj uopće je sve gore do smeće i veoma štetno smeće a sve od toga ekstremno diskriminirano, gaženo i likvidirano malo po malo biva to što jest, uskrsava od mrtvih, dolazi do daha.

Osnovno o gradnjama dovoljno zna i iskusila je i većina nestručnjaka. Gradnje su složena procesna postojana pojava vezana i uvjetima svega i svačega. Svaka gradnja mora biti u skladu sa svim propisima, kojih je previše i mijenjaju se.


Zakon o gradnji (Nn 153/13 - zakon) je krovni za gradnju i uključuje mnoštvo

mijenjajućih sastavnih i vezanih propisa. Iste namjere gradnje mogu biti (većinom jesu) veoma različite gradnje i kad su svi

uvjereni da je isključivo tako. Uvijek je puno više raznog nego tko bilo tko zna i dodatno procesno, a sada rekordno i dodatno se rekordno previre.

I najpreciznija namjera može se (i najčešće jeste) različito ostvariva. I maksimalno dobro se pouzdano može bolje pomoću umijeća, širih i raznovrsnijih

znanja, podataka, rada i rješavanja te boljih postupanja u svemu kroz cijeli proces. Što odlučnije o svemu i jaće te nasilnije prema svemu tome da bi bilo (najčešće tako

jeste) je izvrnuto i silovanje (nije umijeće, ni težište, niti se tako može) - sve jest i treba obrnuto i od složeno ka rješenjima.

Dio svega je na sveme u ovisno o svemu a dio na svakom sudioniku. To je još više tako kome je cilj jednostavan i jedino što ga zanima a sve ostalo smeta i iritira, kako je pretežno i dominantno. Jer ni to tako više nije kao prije. A i kada je bilo i uspješno teklo ne samo to i tako, ako ne tada i prije teče poslije, pa i neizvjesno što neizbježno slijedi. Nikada sa gradnjama nije bilo isključivo jedno, nego raznovrsnije, složenije i neizvjesnije. A sada je to i te kako tako.

Investitor gradnje i oni koji dominatno određuju i upravljaju gradnjom mogu a i ne moraju kako je dominantno, tim više jer to pouzdano pa i neizbježno sve teže ide, proizvodi krize i šire štete, lomi se i previre, sve više izaziva i stvara suprotno od ciljanog ...

Projektanti mogu i ne moraju odmah na najbolja rješenja, jer je do još boljih lakše i brže moguće doći složenije procesno, boljim i širim uvidom i razmatranjima, tako da se već polazno hoće, zna, percipira i uviđa šire, složenije i raznovrsnije, pa to onda selektira i pretvara u bolja i uspješnija rješavanja i rješenja.

Itd.

Prve provjere i postavljanja koncepcije

Početna minimalna provjera namjere po propisima i prostornom planu

Svaka gradnja mora biti potpuno u skladu sa svim propisima, kojih je beskrajno i mijenjaju se, pa je razmjerno puno više mogućih bitnih uticaja (greški, problema, mogućnosti i nemogućnosti) ukupno po propisima nego po ostalom (prostorni plan, infrastruktura, uključujući komunalni i vodni doprinos).

Dodatno, na ukupni sustav propisa se ne može bino uticati a na ostalo može i mora

razmjerno bitno više, uključujući da se kroz to stalno prekomjerno realiziraju najraznovrsnije namjere i interesi, a najeekstremniji i najizvrnutiji stalno dominantno - velike prenamjene i nezakonite gradnje uz totalno financiranje na tuđi račun bez ikakvih obveza i plaćanja, komunalni doprinosi i razno za to ništa (nula, 0) a za isto zakonito tu među istima u isto vrijeme ekstremno najviše.

Provjera namjere po prostornom planu, uključujući treba li parcelacija zemljišta

Svaka gradnja mora biti potpuno u skladu s planom. Svaki plan zajedno s drugim osim pravila sadrži postojeće i planirano u nekonsolidiranom

procesu, većina planova je nesređena a svi se stalno mijenjaju. Provjera je time bitnija i može više uticati ovako ili onako. Velike su razlike da li i kako se ista gradnja može graditi, izgraditi i koristiti ovisne o

propisima i poznavanju propisa: - normalno, teško ili ne može; - bolje i jetinije s manje problema i štete po bilo koga i bitno lošije i skuplje (više

problema i šteta, silovanja i svega lošeg) - tako da nikoga i ništa ne treba uvjeravati ni u što jer se to vidi, rješi i jest svima u

redu bez bitnih primjedbi do toga da kroz cijeli proces i u korištenju ni sustavno angažiranje uključujući reklame ne uspjeva ukloniti lošije strane.


To više što je to ogromni nesređeni sustav, veći i teži nego drugi s kojima se operira. Ako se neće početi s provjerom prema propisima, a dominatno se tako radi i još jače

shvaća kao bolje, onda je proces u nepotrebnom riziku redoslijeda u procesu koji je poput putovanja bez znanja i mogućnosti kontrole kuda, kako, šta je pobliže moguće a šta ne ...

Provjera infrastrukture, komunalnog i vodnog doprinosa - slično planovima

Provjera treba li lokacijska dozvola

Zakon o prostornom uređenju (Nn 153/13 - u daljnjem tekstu ZOPU) Zahvati u prostoru za koje se izdaje lokacijska dozvola Članak 125.

Lokacijska dozvola se izdaje za: 1. eksploatacijsko polje, građenje rudarskih objekata i postrojenja koji su u funkciji izvođenja

rudarskih radova, skladištenje ugljikovodika i trajno zbrinjavanje plinova u geološkim strukturama

2. određivanje novih vojnih lokacija i vojnih građevina 3. zahvate u prostoru koji se prema posebnim propisima koji uređuju gradnju ne smatraju

građenjem 4. etapno i/ili fazno građenje građevine 5. građenje na zemljištu, odnosno građevini za koje investitor nije riješio imovinskopravne

odnose ili za koje je potrebno provesti postupak izvlaštenja.

Provjera da li su propisani drugi posebni uvjeti osim uvjeta priključenja (složeno, neprecizno i nepouzdano) te, vezano na to, u kojoj je skupini građevina obzirom na zahtjevnost postupaka u vezi s gradnjom i posljedično tome sadržaj glavnog projekta, da ili ne potvrde po posebnim uvjetima te postupak ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu (posebni uvjeti, studija, postupak)

Zakon o gradnji (Nn 153/13) Pojmovi Članak 3. (1): 16. potvrda glavnog projekta je potvrda da je glavni projekt izrađen u skladu s posebnim

propisima i/ili posebnim uvjetima koju izdaje javnopravno tijelo u slučajevima propisanim posebnim zakonom na način propisan ovim Zakonom

Razvrstavanje građevina Čl. 4. (1) Građevine se s obzirom na zahtjevnost postupaka u vezi s gradnjom prema ovome Zakonu razvrstavaju u pet skupina, od zahtjevnijih prema manje zahtjevnima, kako slijedi:

1. skupina – građevine planirane Državnim planom prostornog razvoja 2. skupina – građevine za koje se prema posebnim propisima posebni uvjeti utvrđuju u

postupku procjene utjecaja na okoliš i u postupku ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu

3. skupina – građevine za koje se utvrđuju posebni uvjeti 4. skupina – građevine za koje se utvrđuju uvjeti priključenja, a ne utvrđuju se drugi posebni

uvjeti 5. skupina – građevine koje nisu razvrstane u 1., 2., 3. ili 4. skupinu.

Pravilnik o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina (Nn 64/14 - u daljnjem

tekstu Pravilnik), III. GLAVNI PROJEKT Opći zahtjevi za glavni projekt

Članak 13. (1) Glavni projekt građevine mora sadržavati one odgovarajuće projekte pojedinih struka

koji su, ovisno o vrsti građevine, potrebni za davanje cjelovitog i usklađenog tehničkog rješenja građevine, prikaza smještaja građevine u prostoru i dokazivanje ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu, kao i drugih zahtjeva i uvjeta iz Zakona o gradnji, uvjeta gradnje na određenoj lokaciji, posebnih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona.

(3) Za građevine za koje se ne obračunava komunalni odnosno vodni doprinos po posebnim propisima, glavni projekt ne mora sadržavati podatke potrebne za izračun odgovarajućeg doprinosa.


Članak 14.

(1) Glavnim projektom za zgradu razvrstanu u 4. i 5. skupinu građevina obvezno se daje tehničko rješenje i dokazuje se ispunjavanje samo onih temeljnih zahtjeva za građevinu, kao i drugih zahtjeva i uvjeta iz Zakona o gradnji, uvjetima gradnje na određenoj lokaciji, posebnih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona koji se mogu dati odnosno dokazati geodetskim te odgovarajućim arhitektonskim i građevinskim projektima.

(2) Ako je posebnim propisom propisano utvrđivanje posebnih uvjeta odnosno izdavanje potvrda na glavni projekt u vezi ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu, kao i drugih propisanih zahtjeva i uvjeta, koji se mogu dati odnosno dokazati strojarskim odnosno elektrotehničkim projektima, glavni projekt za zgradu razvrstanu u 4. i 5. skupinu građevina može sadržavati i odgovarajuće strojarske odnosno elektrotehničke projekte, o čemu odluku donosi investitor.

Članak 15. Za građevinu za koju je izdana lokacijska dozvola na temelju zakona koji je važio prije

stupanja na snagu Zakona o gradnji (»Narodne novine«, broj 153/13), a zahtjev za izdavanje građevinske dozvole je podnesen nakon stupanja na snagu Zakona o gradnji (»Narodne novine«, broj 153/13) i izdaje se u skladu s tom lokacijskom dozvolom, sastavni dio glavnog projekta može biti Geodetski projekt, o čemu odluku donosi investitor.

Provjera ukupnih troškova i mogućnosti

Bar minimalna koncepcija svega, uključujući namjere i utvrđeno provjerama

To nije ni blizu maksimalistički nego minimum, koji se zorno pokazuje i vidi svuda u svemu, pa i na javnim slučajevima sudskih procesa za vellike pljačke i druge nezakonitosti.

U pravilu osim izuzetno ne samo da se je išlo nego i sve realiziralo bez ovoga te kao

jednostavne prečvrste dogme i automatika posve uvjereno misli da je to jedini i najbolji način a sve složenije i bolje nepotrebna do krajnje nezgodna neprijateljska agresija na to kao dokazano najbolje i najviše.

Od početka do kraja a kasnije i više iako je navodno sve gotovo (uključujući legalizirano, tko je jamio jamio ...), obzirom da se je to radilo gore i više siledžijski nego muhe na govna te obzirom da gradnje kao postojane, složene, javne i više vezane sa raznim osim što su zgodne za sve i svašta istim time puno dulje, otvorenije i neizbježnije pokazuju i dokazuju sve bitno.

Onda stalno i sve više teku nove i nove ofanzive i poplave legaliziranja, sređivanja, otpisivanja dugova i minusa, uz sve ekstremnija i luđa izvrnuta rasta zahtjeva i troškova za isto novo zakonito u isto vrijeme među istima kao isto. To su odavno takve ekstremne farse i stalne sve veće egzibicije i izvrnutosti da ih ni beskrajna masa takvih mađioničara, majstora i velemajstora ne može izvoditi tečno pa ni uopće. Ne samo da se time šire i povećavaju slabosti toga nego je uz sve dulja i jača napredovanja sve više u pitanju sve - zamor svega je sve veći, otpornost, izdržljvost i sposobnosti sve manje a neprijatelj jača i kada ništa ne radi i nema ga.

Jedino rješenje za osvježenje je malo to pogledati, i već od pogleda se lako sve to mijenja.

Težište postupanja Općenito je neizbježno bolje poznavanje i složenija rješavanja, uključujući profiliranje

tko šta hoće, zna i može ..., u čemu je najbitnije tko šta ne zna, nije za to i ne može. Složeno i raznovrsno se bolje, jednostavnije i lakše rješava i vrši složeno i od

složenog ka jednostavnijim profiliranjima i rješenjima dok je sve jednostavnije rješavanje neizbježno sve složeniji nered, sve više i vulgarnije silovanje i izvrnuto.

Procesi izvrnutog, da je sve lošije sve jednostavnije i lakše rješeno povoljno a sve bolje i najbolje sve više diskriminirano do ekstremno, na solidnoj osnovi preduo traju i uspjevaju, toliko dugo i sustavno odlučno da su Zakon o gradnji i sve što se dešava sa gradnjama logični i neizbježni rezultat toga.

Zbog toga je sve važnije obraditi sve u namjeri, zakonu, kako je moguće i šta i kako hoće.


Npr. glavni projekt je središnje rješenje gradnje. U sebi uključuje i većinu ostalog o

gradnjama, pa i varijacije na manje te više i šire u gradnjama i s gradnjama. Može se napraviti, i iznimno se tako radi, tako bolje da je manje više sve u njemu i da sve ostalo radi, izgradi i koristi u skladu s njim bez ikakvih promjena i problema. A može i veoma različito drukčije, kako se pretežno radi. A sve izgleda kao isto, tim više što je još detaljnije i više propisan i što se prekomjerno postupa nesolidno formalistički.

To je nedvojbeno i zorno tako ali se pretežno i dominantno namjerno tako ne radi nego se

nameću i dominiraju drugi interesi i pravila, što sve više proizvodi krizu, paralizu, probleme, nemogućnosti, štete, dužničke drame ...

Neizbježno će prije ili kasnije će doći do bitnih promjena i bitno drukčijih rješavanja, kao što je već bilo kod nas i inače, ali iznimno i rijetko, kada nikako drukčije nije išlo i kada je bilo dovoljno volje i mogućnosti za zahtjevne promjene.

Što bolje treba sve istražiti, proučiti i pripremiti prije nego se krene, a kada se krene

kroz cijeli proces i korištenje treba sve više i više svega što složenije i zahtjevnije, jer ako ne tako ne samo da ne ide uspješno nego zastaje, pretvara se u probleme, dugove, ne ide, propada i strada

Zakonom je prvi put zorno i odlučno određeno ono što se inače dugo dominantno radi, pa još pojačano do ekstremno - obvezno je previše i za banalne javne podatke i pravila, što stalno svima treba biti javno sređeno i dostupno bez ikakvih uvjeta i dodatnih plaćanja jer se to sustavno financira i radi. To nije sve nego tek početka istog, jer kada se to dobije isto tako je oko istog obvezno stalno sve dalje.

Normalne gradnje su time sustavno podvrgnute svemu podrednom a ne obrnuto, sve to je podredni dio gradnji i trebalo bi biti na usluzi gradnjama kao krovnom složenom procesu i pojavi koja to objedinjava.

S time je još više ili ili, ili bitno bolje ili još gore (pa ako, gdje i kako prođe).

Zakon o gradnji (Nn 153/13 - zakon) je dosljedno vezan s ostalim

Općenita uloga i osnova gradnji i zakona o gradnji

Gradnje su složena procesna pojava u još širim i složenijim procesima koja je specifično najdugotrajnija i neodvojivo vezana sa najviše svega.

Gradnje i zakon o gradnji neizbježno uključuju i vežu civilizacijske i prirodno-prostorne sadržaje i procese, pa se kroz njih i pomoću njih neizbježno rješavaju i mijenjaju veliki djelovi procesa privređivanja, vlasništva, financija, planova i politika te raznih većih i manjih rješenja ostalog.

Neizbježna općenita uloga i osnova gradnji i zakona o gradnji je sve složeno u gradnjama i to neodvojivo vezano (vlasništva, obveze financiranja, sustav javnog u kojem i s kojim se veže).

Gradnje su time općenito bitno veća i važnija pojava nego se misli.

Svaka zakonita gradnja po zakonu kontinuirano mora zadovoljiti sve što se traži u uvjetima i procesima kakvi su (mijenja se, nepouzdano), uključujući nerješeno

Svaka zakonita gradnja mora biti potpuno u skladu sa prostornim planom i propisima u uvjetima i procesima kakvi su.

Gdje i kada ide bolje i najbolje osnovni zakoni i planovi su isti, funkcioniraju bez

bitnih problema i negodovanja i ne mijenjaju se. Nitko i ne pokušava jer se je teško došlo do solidnog funkcioniranja, funkcionira bez bitnih zamjerki i nije moguće mijenjati jer to treba stalno svima pa kako.

U Njemačkoj se u osnovi ne mijenjaju ništa bitno već skoro 50 godina, u Beču 80 a u Danskoj su sva pravila i praksa stanogradnje i stanovanja 200 godina isti bez mogućnosti da bilo tko bilo kako otuđi, bitno uzurpira ili promjeni i najmanji dio. Tu se nisu mijenjali 30-tih i 60-tih godina 20. stoljeća, kada je i u hendikep.


U SFRJ/SRH/RH kontinuitetu zadnjih 55 godina je ekstremno suprotno - svi

propisi i planovi se stalno mijenjanju i razmjerno su 5 x brojniji, veći, ekstremniji i ekstremno različiti za isto u isto vrijeme među istima.

Osim osnovnih pravila sve više sadrže sve zbrkanije postojeće i planirano u nekonsolidiranom procesu. Većina ih je zbrkana i nesređena.

Od početka 80-tih godina nema ni popisa propisa. Promjene se ne obrađuju i ne pročišćavaju (pročišćeni tekst), osim rijetko. Isto u istom propisu je podosta određeno različito a sustavu propisa i veoma bitno različito.

Obrade i analize već za najnužnije su stalno najveći i nasjloženiji dio svega. Kako to stalno

raste, mijenja se i usložnjava se, uz sve veću nesređenost, a ne uvažava se, ne plaća niti uopće tretira kao posao, rješavanje i bilo šta, to je je sve veće i ukupno nepoznavanje sustava propisa, podataka, programa, mjera i svega a u sve razmrvljenijoj i nesolidnijoj praksi su raskoraci i razmjerno bitno veći.

Dominantna specifičnost

U dugim složenim procesima u S(RH) većina svega zajedničkog i tuđeg je kroz gradnje i pomoću gradnji postajala, postala i nastavlja postajati nečije tako da se sve više nasilno i nezakonito uzurpirano, stečeno i sticano sve jednostavnije i lakše pretvara u zakonite i sve veće vrijednosti a sve zakonito, plaćeno i bolje sve više diskriminira. I time su bitno i krupno stvarane i stvorene sve veće nesređenosti, nemogućnosti, dugovi i krize. Udio toga kroz gradnje i pomoću gradnji je sigurno najveći dio a veoma vjerojatno i više od pola svega materijalnog.

Dodatno dugo i gadno su tekli procesi raspadanja složene državne zajednice SFRJ i pridruživanja RH velikoj državnoj zajednici EU, koja sama provodi svjetski rekordno složeni proces novih zajedničkih pravila i praksi.

Umijesto kao kod svih novih EU članova u početku sve ide bolje u RH jača kriza i ide gore. Gradnje su time u RH, dodatno rekordno i vodeće zbog razmjerno velikog Jadrana, više od

pola svega. I kada se najmanje gradi novo su neodvojivi napostojaniji i najveći aktivni dio svega. Kada se je već donosio, na ovome Zakonu o gradnju je bilo težište da sve bolje ide. I ide,

samo ciljanom i namjernom dijelu, a još jače i šire je diskriminirano i pada sve bolje i najbolje, što je šire korisnije i najkorisnije, što je izgradilo i platilo sve što vrijedi.

Dosljedno isto, jače i šire, dio šire politike ekstremno različitog za isto

Zakon je složeniji, drukčiji i djelom noviji u odnosu na dosadašnje, vezano za procese i namjere.

Globalni međunarodni uticaji i uvjeti su proces bitno složenije i raznovrsnije zbrke novog i/ili drukčijeg te svega više a domaći to isto još više.

Dodatno se nastavlja proces usložnjavanja "pojednostavljenjima" i "sređivanjima", koja se vulgarno već vječnost nameću i drže neupitnim normalnim procesom iako su odavno i non stop ekstremno upitni i problematični.

To se nastavlja i protekle dvije godine nakon donošenja zakona. I nakon dugog pretpristupnog usklađivanja sa propisima i programima EU te više od dvije godine punopravnog članstva i primjene svega non stop se sve mijenja, usklađuje i sve jednostavnije vulgarno nameću i šire neusklađenost i pad svega.

Zakon je krovni za gradnju i uključuje mnoštvo mijenjajućih sastavnih i vezanih

propisa. Javne reakcije su ne može se i teško a resorni da se sređuje, sređeno je i ide svojim tokom. I da su bitno bolja i najbolja sređivanja i rješavanja, to bi bilo opet složenije i teže jer se

sređuje iznimno loš nered i jer se ne može i ne želi izbjeći novo, što nikad nigdje ne može biti posve sređeno i tečno nego u najboljem može po malo ići bolje stalnim sustavnim radom te sve boljim znanjima, umijećima i djelovanjima.


Kako su u (S)RH odavno prije 50 godina navodno dosegnute najviše svjetske razine i

napredovanja te 50 godina ide vodeće dogovorno i bez prostornog plana i bilo kakvih slabosti, ne ide bolje i najbolje i nije za očekivati - ne može samo a baš sve bolje, a naročito sustavno, se spriječava do likvidira te sve prebacuje kao obveza na sve manje i manje i silovanjem pokušava postići sve. Svako podjednostavljenje i napredovanje u tome neizbježno je sve složenije, različitije za isto, teže i lošije.

Naročito je napredovao i napreduje dominantni ekstremizam, do izvrnuto. Isto se kao jedno te isto u isto vrijeme u istim procesima i među istima sudionicima sve više

tretira različito, do ekstremno izvrnuto - sve bolje i najbolje se ekstremno diskriminira a najgore ekstremno privilegira.

I onako predugo i presustavno zbrkano nametanje i zahtjevanje je povećano, pojačano i nivoi podignuti, uz još veće isključivanje i od krajnjih obveza i odgovornosti - neće se ništa a uzurpira se i traži sve maksimalno i na najvišem nivou svega i svačega.

Zakon donosi novi veliki val i cijele procese odgađanja kao nove poplave. Odgađanja se nameću i usvajaju kako veliki darovi.

Namjerno stvaranja nereda i problema koristeći sve što su drugi napravili i naprave i

sve više na račun zadnjeg u budućeg je cijelu epohu razmjerno najlakši dogovorni način za sve najprestižnije i najprofitabilnije. Bilo kakva rješavanja bilo čega u tome su koliko korisna još više po takvu dominaciju opasna i najopasnija, pa se osim veoma izuzetno spriječava sva bitna rješavanja a bolja i najbolja praksa i čisti, uklanja i likvidira.

Da bi se to lako i izdašno održalo sve više se uzurpira sve korisno a sve obveze i odgovornosti prebacuju dalje i dalje, pa i kasnije, na račun budućih i budućeg. Slično kao Grčka te bitno više za razmjerno veliko i najveće uzurpiranje svega zajedničkog i tuđeg (društvenog, državnog, javnog i nečijeg na razne načine), a RH zbog razmjerno velikog Jadrana i svega na njemu i bitno više od susjeda.

Osnovni način rješavanja je postajao sve ekstremniji i izvrnutiji a ovim zakonom

najekstremniji i skoro sve izvrnuto. Svakom malog novom zakonitom gradnjom i djelićom te gradnje se rješavaju i

udovoljavaju svi beskrajni djelovi sustavnih pojava i zahtjeva i sve uopće, uz sve teže mogućnosti.

Svega se oslobađaju a sve što im treba ili zažele dobivaju dominantna nezakonita i nesređena gradnja te njezini sudionici (vodeće država i sve moći, a i najšire).

Još uvijek nitko ne pokazuje ni najmanji znak bilo čega zakonitog ili bar minimalno cjelovito rješenog ostalom koje nije ostalo nego osnova - u gradnjama ulica i infrastrukture, unošenju i sređivanju podataka o stanjima počevši od katastra toga, bar minimalnom sređivanju i ujednačavanju propisa i praksi za isto u istom i iste i svemu ostalom.

Sve nezakonito izgrađeno i neplaćeno, uključujući vezano (država, sudionici), i zakonom dobiva, odlučuje i dominira bez ikakvih obveza a sve dalje i manje ostalo mora sve i sve više.

Sve to je u prvom redu u skladu sa duljim jednim te istim dominatnim sustavnim htijenjima i

postignućima, izraženim svim odlukama i još više praksom, dosljedno 50 godina i više.

Zakon o prostornom uređenju omogućuje "komisijsku" dozvolu za najsloženiju promjenu namjene i uporabu građevine s tom novom namjenom

7.3. Dozvola za promjenu namjene i uporabu građevine Članak 151.

(1) Promjena namjene postojeće građevine i/ili drugog lokacijskog uvjeta, odnosno njezine samostalne uporabne cjeline u čiju svrhu nije potrebno izvođenje građevinskih radova za koje je potreban akt na temelju kojega se može pristupiti građenju odobrava se dozvolom za promjenu namjene i uporabu građevine.

(2) Dozvola iz stavka 1. ovoga članka ne može se izdati za promjenu oblika ili veličine građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru.


(3) Postojeća građevina, odnosno njezina samostalna uporabna cjelina za koju je izdana

dozvola iz stavka 1. ovoga članka može se na temelju te dozvole početi koristiti za novu namjenu te se za obavljanje djelatnosti u istoj građevini može izdati rješenje prema posebnom zakonu.

Članak 152. Dozvola za promjenu namjene i uporabu građevine donosi se po zahtjevu vlasnika

postojeće građevine, odnosno njezine samostalne uporabne cjeline uz koji se prilaže: 1. dokaz vlasništva građevine, odnosno njezine samostalne uporabne cjeline 2. dokaz da se radi o postojećoj građevini, uključujući glavni projekt u skladu s kojim je

izgrađena, snimku izvedenog stanja, odnosno snimku postojećeg stanja 3. akt za uporabu građevine, odnosno drugi dokaz da se građevina može koristiti 4. suglasnost nadležnog tijela, ako se traži promjena namjene nepokretnog kulturnog

dobra upisanog u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske ili njegova dijela i 5. rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš ako se radi o zahvatu u prostoru za koji se

prema posebnim propisima provodi postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš i/ili ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu.

Članak 153. (1) Dozvola za promjenu namjene i uporabu građevine izdaje se ako je podnositelj zahtjeva

uz zahtjev priložio propisanu dokumentaciju te ako se u postupku utvrdi da je nova namjena građevine, odnosno njezine samostalne uporabne cjeline i/ili lokacijski uvjet koji se namjerava promijeniti, u skladu s prostornim planom i da ista ispunjava uvjete propisane posebnim propisima za novu namjenu i/ili drugi lokacijski uvjet.

(2) Dozvola za promjenu namjene i uporabu građevine za koju se promjenu namjene prema posebnom propisu provodi postupak ocjene, odnosno procjene utjecaja zahvata na okoliš ili postupak ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu izdaje se ako su ispunjeni uvjeti i stavka 1. ovoga članka i ako javnopravno tijelo koje je provelo taj postupak izda potvrdu da je promjena namjene u skladu s rješenjem donesenim u tom postupku.

Članak 154. Stranke u postupku izdavanja dozvole za promjenu namjene i uporabu građevine su

podnositelj zahtjeva, vlasnik nekretnine za koju se izdaje ta dozvola i nositelj drugih stvarnih prava na toj nekretnini.

Članak 155. (1) U svrhu utvrđivanja da li građevina, odnosno njezina samostalna uporabna cjelina

ispunjava uvjete propisane posebnim propisima za novu namjenu i/ili novi lokacijski uvjet upravno tijelo, odnosno Ministarstvo obavlja očevid na koji radi izdavanja potvrde s tim u vezi (u daljnjem tekstu: potvrda) poziva javnopravna tijela koja prema posebnim propisima u postupku izdavanja lokacijske dozvole utvrđuju posebne uvjete te javnopravno tijelo koje je provelo postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš ili postupak ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, ako je isti proveden.

(2) Potvrdu javnopravno tijelo daje usmeno na zapisnik prilikom očevida, a ako to nije moguće, upravno tijelo, odnosno Ministarstvo određuje rok od petnaest dana za izdavanje potvrde pisanim putem, odnosno za odbijanje izdavanja iste.

(3) Rješenje o odbijanju izdavanja potvrde javnopravno tijelo dostavlja upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu i podnositelju zahtjeva koji na istu ima pravo žalbe, odnosno pokretanja upravnog spora.

(4) Smatra se da građevina, odnosno samostalna uporabna cjelina ispunjava uvjete propisane posebnim propisima za novu namjenu i/ili drugi lokacijski uvjet te da je potvrda izdana ako se javnopravno tijelo ne odazove pozivu za očevid, odnosno ako u roku iz stavka 2. ovoga članka upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu ne dostavi potvrdu ili rješenje kojim se odbija izdavanje iste.

Članak 156. (1) Dokaz o izjavljivanju žalbe, odnosno pokretanju upravnog spora protiv rješenja kojim se

odbija izdavanje potvrde podnositelj zahtjeva je u roku od deset dana od dana izjavljivanja žalbe, odnosno pokretanja upravnog spora dužan dostaviti upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu koje u tom slučaju postupak izdavanja dozvole za promjenu namjene i uporabu građevine prekida do donošenja odluke o žalbi, odnosno tužbi.

(2) Tijelo nadležno za odlučivanje o žalbi dužno je upravnom tijelu, odnosno Ministarstvu radi znanja dostaviti odluku o žalbi protiv rješenja o odbijanju izdavanja potvrde.


(3) Ako podnositelj zahtjeva ne postupi u skladu sa stavkom 1. ovoga članka ili protiv

rješenja o odbijanju izdavanja potvrde ne izjavi žalbu, odnosno ne pokrene upravni spor, zahtjev za izdavanje dozvole za promjenu namjene i uporabu građevine se odbija.

Po obvezama i mogućnostima se radi o 4 veoma različite vrste gradnje

1. Država i vezano dominatno ne moraju ništa a lako dogovorno uzimaju i rješavaju sve što kome padne na pamet, pa i svjetski imperijalna spreseravanja, pa nisu ni započeli legalizacije niti i jednu cjelovito zakonitu gradnju. Većina toga još nije ni pokazala znake zanimanja šta to uopće jest cjelovito zakonita i minimalno dovoljno solidna gradnja a sa još širim i većim sustavom nezakonite gradnje namjerno ne uvažavaju ništa niti se opterećuju bilo čime

2. Državno i vezano ekstremno privilegirana zakonita gradnja lako do besplatno uz sveopći presing mijenja planove, dobiva i mijenja zemljišta i infrastrukture te slično dozvole i procedure. Uz i onako prekomjerne i presustavne zamjene, presinge ba sve i razno lako dobiva sve skoro besplatno ili čak uz zaradu, pa je ova vrsta profitabilnija od svega, pa i 1.

3. Srednja i manja nezakonita gradnja također se sve jeftinije i lakše legalizira i podržava financiranjem infrastrukture i svega na tuđi račun kao sve više dio sustava pod 1., pa je npr. za veliku bespravnu gradnju sve državno isfinancirano i izgrađeno a susjedni Nin ne može dobiti ni razmjerno 1 % toliko za zakonito

4. Sve što nije i ne uspjeva ući pod dominatno 1., 2. i 3. je u biti postalo jedno koje mora sve, pa veliko i veće (4.1.) još ima nešto mogućnosti uz složena i duga natezanja a srednje i manje (4.2.) je razmjerno statusu i veličini podvrgnuto mjerama totalne diskriminacije jer mora sve a to je razmjerno složenije i više nego bilo kakvi nadrealizam. pa je npr. za veliku bespravnu gradnju sve državno isfinancirano i izgrađeno a susjedni Nin ne meože dobiti ni razmjerno 1 % toliko za zakonito

Npr. postojeći kompleks (složena građevina) od više zgrada i ostalog kao jedno je

manjim djelom (< 10%) započet i izgrađen potpuno zakonito a zatim u raznim etapama nezakonito (> 90 %) i ozakonjen (legaliziran, za bitno manje plaćenih doprinosa i ostalog nego zakonitih manje od 10 %). Aktualne su manja rekonstrukcija i prenamjena te kandidiranja za razne programe i bespovratna sredstva.

Najjeftinije, najmanje obveza i rizika i podosta mogućnosti te vjerojatnosti za dobivanje bespovratnih sredstava je dozvola za promjenu namjene i uporabu građevine po čl. 151.-156. Zakona o prostornom uređenju. Vlasnik nakon toga može povoljno prodati i ostvariti veću zaradu. Tj. praktički odabrati prethodno navedene 1., 2. ili 3. vrstu.

Daleko najskuplje, najzahtjevnije, najrizičnije, najmanje isplativo a najviše neizvjesna je manja složena obnova i rekonstrukcija kao općenito najbolje rješenje za sve. To je iz razloga jer je sve manje više namjerno izvrnuto pa je to čvrsto prethodno navedeni diskriminirana 4. vrsta.

Između tih krajnosti su razne srednje varijante, kojima je ključni problem složena procesna nepouzdanog propisa i primjene propisa.

Npr. rekonstrukcija (dogradnja i nadogradnja) zgrade s dva stana. Zgrada je započeta 80-tih i kako vlasnik nije imao novaca do sadašnjeg vala ozakonjenja je

izgradi trećinu zgrade, ozakonio i nastavio te treba građevinsku dozvolu. Kao što je to pretežno za to treba platiti razmjerno 30 puta više, sve je nepouzdano ...

Može se i mora

Nešto se i može, a i mora. Procesi su kao nikad u raznim problemima i neizvjesnostima, ali baš zato i time konačno

slabi agresija na njih, dulja i totalnija nego ratne. Ta dominacija je posve nespremna i impotentna za bilo šta dulje složeno i zahtjevno, pa se malo po malo povlači, sklanja i bježi. Time se pomalo oslobađaju prostori i mogućnosti.


Uz nešto sreće i umijeća nije isključeno ni bitnije obrtanje svega izvrnutog. Dapače, drukčije

će teško ići, pa će vjerojatno početi i bitniji obrati. Bilo kako bilo, uvijek se u nekoj mjeri mora i može, pa se ovdje sukladno tome razmatra

zakon i pripadajuće mu mnoštvo propisa i mjera.

Početak obrnutog u obrnutom

Od 1968. do danas je navodno jedino normalno da se sve stalno podvrgava tek tako rastućim zahtjevima i promjenama a nezakonito, neplaćeno i nesolidno što jednostavnije i povoljnije ozakoni i sredi. Za takvu dominaciju je i najekstremnije lako ozakonjeno sve nezakonito izgrađeno do 15. veljače 1968. "viša matematika" (i mentalno prezahtjevno). A sve zahtjevnije još dalje (pa apslutno dominiraju copy paste slike i slično a stručni gigant IGH i dugo najveće tvrtke ubrzano za sitno su prodali nekom Rusu kojeg to zanima u stupnju da ih nije ni posjetio).

I da nije bilo ovog zakona i zakonskih promjena bilo bi slično. Dugom jednostavnom

dominacijom se je stiglo do cilja. Na cilju je to isto a umijesto forsiranih novih velikih skokova i vječnog preobražaja svega

najgoreg u vječno najbolje je neizbježno krenulo obrnuto - pad toga. Zakon je ostao isti a sve teče obrnuto u skladu sa svim što se je dugo totalno htjelo,

nametalo i postiglo. Zakon bitno djeluje da ide tako - svo smeće apsolutno se privilegira i dominira a sve bolje i najbolje diskriminira, pa smeće konačno neizbježno slabi i pada te se preobražava u ono što jeste (smeće), a bolje i najbolje se od smeća preobražava u to što jeste.

Ne ide više i dalje sa prividnim, lažnim i izvrnutim podacima i slikama. Ni sa

preekskluzvinim tek tako biranjima i korištenjima djelova i djelića kako kome kada se hoće. Još manje sa složenijim, još manje s procesima i ukupno. Kako se nakon dugo vremena više nikako ne može i ne uspjeva nastaviti kao do sada sa razmjerno svjetski rekordnim neredom i nesređenošću, u sve složenijim i težim okolnostima je konačno počeo proces neizbježnog suočavanja sa svime i malo po malo krenulo drukčije, obrnuto, normalno.

Nakon 50 godina se više ne može bez prostornog plana RH, uključujući razne osnove toga (zaštićeno, vodne, prometne ...), pa se je to počelo raditi. Čak i najgori masovni turizam počinje mijenjati i diktira slično - najbolje napreduju turizam u nacionalnim parkovim Krka i Plitvice te središtima gradova a traži se sve što je i općenito dugo uočeno, valorizirano i afirmirano kao bolje i najbolje.

U zakonu je manje zorno (jasno), specifično i dominantno a bitno

Veći dominantniji dio gradnji je u podrednim prijelaznim i specifičnim djelovima zakona (nezakonita gradnja, energetika i ostalo) - kao krovni zakon širi i jača dominaciju sporednog nad osnovom, glavnim i općim

Zakon je zadržao pozitivističku formu i sadržaj gradnje kao nove zakonite gradnje, koja uključuje prostorno uređenje i infrastrukturu te veže sve ostalo, tako da se sve prilagođava tome, ali je jasno, odlučno i nedvojbeno odredio i usmjerio obrnuto - to je još više pomoćno i još više podvrgnuto prijelaznom i specifičnom, koje ne samo da je dominantno i većinsko nego mu se zakonom dodatno daje prednost i privilegira ga se na način da je glavno a osnove i nova zakonita gradnja se tome još više podvrgavaju i služe tome dok sve opće u zakonu postoji samo formalno a stvarno nema ničega. Kako je Zakon o gradnji samo dio takvog obrnutog favoriziranja i diskriminiranja uz sve veću redukciju svega bitnog, time je cijeli sustav gradnje još više pomoćan za postizanje odabranih ciljeva.

Ciljevi koje Zakon o gradnji i ostalo zorno još više ističu i favoriziraju (a sve ostalo diskriminiraju) su:

1. spriječiti i otežati da se bilo šta rješava i gradi sustavno i isto jednako, a da se gradi bolje i najbolje posve spriječiti već pojmovno i svim odredbama;

2. time i dodatnim prijelaznim i drugim specifičnim odredbama se zorno pojačava favoriziranje svih mogućih varijanti nezakonitih i najgorih mafijaških uzurpiranja i gradnji tako da baš sve tome treba biti rješeno, plaćeno, napravljeno i na usluzi sa skoro ništa zahtjeva i uvjeta, pa ni plaćanja;


3. sve vrste nadležnosti i moći se, i onako ekstremne do sada, se bitno jednostavnije i

oslobađaju svih osnovnih obveza i odgovornosti a moć i ovlasti bez uvjeta im se povećavaju, tako da tečnije, brže i lakše mogu slobodno kako hoće;

4. slično svemu nezakonito izgrađenom do 15. veljače 1968. i većini takvog dalje se sada bitno jače i snažnije omogućava jednostavni preobražaj toga u sve veće vrijednosti, mafijaško okrupnjavanje i udruživanje i daljnje napredovanje a sve ostalo pretvara u sirovinu koja tome služi.

Zakon dosljedno nastavlja, nameće i jača diskriminaciju manje i nove zakonite gradnje te privilegiranja veće i nezakonite gradnje (uključujući uzurpacije, nered, nesređenost i pravljenje šteta i kriza)

To je provedeno do stupnja da i najmanja zakonita nova gradnja sve treba i mora sama pod maksimalnim zahtjevima i plaćanjima, uključujući sve što trebaju i moraju država i razni koji su dobili nadležnosti, sredstva i ovlasti nad raznim. Čak i više i šire tako, i najmanja zakonita nova gradnja sve više treba šira istraživanja, obrade i sređivanja svega.

Svemu velikom, uzurpiranom i nezakonitom se, slično svemu nezakonito izgrađenom do 15. veljače 1968., besplatno i bez ikakvih zahtjeva mora sve neograničeno rješiti, omogućiti i besplatno obaviti, na račun drugih i zakonite gradnje, kao nastavak i onako predugog istog takvog procesa.

To je već dodatno profiliralo i onako dugo profiliranje na način da graditi mogu i grade samo dvije ekstremne vrste graditelja i gradnji:

1. još jače i šire imperijalno udruženi ortaci i ortaštva, koji ortački vežu sve i silom uzimaju i grade, i kada svjetski renomirano ne ide i sve veći je blam, sudski zabranjeno itd.,

2. ono manjinsko što uspije na bilo koje druge načine, od ekstremno nesolidno do izuzetno najbolje.

Kako ne mogu ni jaki manje ekstremni sustavi iz EU i drugi a prošlo je dosta vremena, to je već sada vrlo brzo u fazi dovršenosti koja iz jake ofanzive prelazi u defanzivu i počinju zamori i popuštanja toga.

I za najbanalnije javne uvjete i podatke (npr. za priključenje na kanalizaciju) treba cijeli glavni projekt (nije dovoljan projekt kanalizacije). I sve slično

Javni sustavi se kontinuirano financiraju i provode da bi to bilo javno dostupno i omogućeno svima po istim pravilima bez ikakvih dodatnih uvjeta. Posve pogrešna i izvrnuta su shvaćanja i prakse da to služi za bilo šta više ili manje, a naročito ne za bilo kakva dodatna maltretiranja i diskriminiranja bilo čega i koga kao ovako bitno i krupno ovim zakonom.

Zakonom je prvi put zorno, odlučno i pojačano određeno ono što se inače dugo

dominantno radi - i za banalne javne podatke i pravila obvezno je previše, i kada je to sređeno i javno dostupno. To nije sve nego sve ostalo je slično. Kako je sve slično i mijenjanja su slično pravilo, pa kako se inače stalno i prekomjerno mijenja zakonom i vezanim je sustavno pravilo da baš ništa nije pouzdano, ni tako je ni bez mogućih procesa arbitriranja i uvjetovanja, osim je pouzdano i bitno pouzadnije da sve treba i nije pouzdano.

Normalne gradnje su time sustavno podvrgnute svemu podrednom a ne obrnuto, sve to je

podredni dio gradnji i trebalo bi biti na usluzi gradnjama kao krovnom složenom procesu i pojavi koja to objedinjava.

Kako je to zakonom i procesima primjene zakona i ostalim pouzdanije nego ikad, veoma pouzdano, na osnovi te pouzdanosti malo po malo počinje suočavanje i rješavanje koje.

Razno tek tako (npr. površine i obujmi), slabiji djelovi i rupe u koncepcije

Razno je tek tako povećano i osnovnim određenjima neusklađeno do različito tako da solidno otežava, stvara dileme i trileme, zbunjuje ...

Kasnije i jednostavnije kao "legalizacije" (neizbježno nikad, složenije i teže)


Po uzoru na legalizacije (ozakonjenja), kasnije i jednostavnije se rješavaju razni sastavni

djelovi gradnje. Kako je su ozakonjenje i duga sustavna nezakonitost gradnje svima zorni primjeri da tako neizbježno ide i hoće se sve obrnuto, nedvojbeno je da se zakonom hoće što više toga ne rješavati i bitno usložniti i otežati sva rješavanja.

Složeno i raznovrsno se bolje, jednostavnije i lakše rješava i vrši složeno i od složenog ka jednostavnijim profiliranjima i rješenjima dok je sve jednostavnije rješavanje neizbježno sve složeniji nered, sve više i vulgarnije silovanje i izvrnuto.

Nastavlja se proces po uzoru na sve nezakonito izgrađeno do 15. veljače 1968. - ekstremno jednostavno i besplatno, kao sveta krava tretirano kao najviši zakon i vrijednost te nakon puno desetljeća toga sve složenije i teže za bilo kakvo dovršnje i rješenje.

Propisano za glavni projekt Ovdje se minimalistički iznosi ono što određuje Zakon o gradnji i na osnovi zakona

donešeni Pravilnik o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina (Nn 64/14 - u daljnjem tekstu Pravilnik) kao sastavni dio.

I zakonom je određeno još toga i više toga a propisima donešenim na osnovi zakona te još brojnijim neodvojivo vezanim mijenjajućim posebnim propisima određeno je puno više i šire.

Opći dio projekta

Naslovna stranica projekta

naziv i sjedište odnosno ime i adresa te OIB osobe registrirane za poslove projektiranja koja je izradila idejni projekt: naziv i sjedište, odnosno ime i adresa investitora: naziv građevine ili njezinog dijela: lokacija građevine (adresa i/ili katastarska čestica i katastarska općina odnosno podaci o obuhvatu zahvata u prostoru): zajednička oznaka svih mapa koje su sastavni dijelovi cjelovitog projekta: razina razrade odnosno namjena projekta: Glavni projekt strukovna odrednica projekta i naziv projektiranog dijela građevine na kojeg se projekt odnosi: redni broj mape u nizu mapa koje čine cjeloviti projekt: (prva mapa glavnog projekta - sadrži zajednički tehnički opis) ime, te potpis i otisak pečata projektanata u originalu: mjesto i datum izrade projekta, oznaka ime, te potpis odgovorne osobe u projektantskom uredu i otisak pečata projektantskog ureda u originalu: ime, te potpis i otisak pečata glavnog projektanta u originalu:

Popis suradnika

Popis svih mapa projekta i projektanata koji su ih izradili

zajednička oznaka projekta

Glavni projektant

Dokaz zakonitosti građevine koja se rekonstruira1

1 Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja Što se treba i može legalizirati (pri kraju) Kako mogu znati da mi je kuća legalna? Što se smatra dokazom da je zgrada postojeća, zakonita odnosno legalna? ODGOVOR: Dokazom da je zgrada postojeća odnosno zakonita smatraju se svi akti izdani za građenje, uporabu ili ozakonjenje to jest 'Iegalizaciju' zgrade izdani na temelju trenutno ili ranije važećih zakona kojima se uređuje upravno područje gradnje te akti i dokumenti propisani Zakonom o prostornom uređenju i gradnji kojima se nezakonito izgrađena zgrada izjednačava sa postojećom, zakonito izgrađenom zgradom. To su posebice:


Projektni zadatak

Nije propisano pa time ni obvezno ali je za niži stupanj projekta propisano - Pravilnik o obveznom sadržaju idejnog projekta (Nn 55/14.), čl. 2. (1) Idejni projekt izrađuje se za provedbu zahvata u prostoru određenog projektnim zadatkom i po potrebi prethodno izrađenim idejnim rješenjima.

Glavni projekt za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu izdaje lokacijska dozvola

- u skladu s lokacijskim uvjetima određenim tom dozvolom, posebnim uvjetima koji se utvrđuju u postupku procjene utjecaja na okoliš i u postupku ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, posebnim propisima, ovim Zakonom, tehničkim propisima i drugim propisima donesenim na temelju ovoga Zakona, drugim propisima kojima se uređuju zahtjevi i uvjeti za građevinu te pravilima struke

Glavni projekt za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola

Zakon o gradnji (Nn 153/13), članak 112. Na izdavanje građevinske dozvole za građevinu za čije građenje se prema posebnom

zakonu ne izdaje lokacijska dozvola u pogledu primjene prostornih planova i drugih propisa na odgovarajući se način primjenjuju odredbe kojima je uređeno izdavanje lokacijske dozvole.

Izdavanje lokacijske dozvole je određeno Zakonom o prostornom uređenju (Nn 153/13) i pripadajućim propisima prostornog uređenja.

Zakon o prostornom uređenju, Pojmovi Članak 3. stavak (1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona te propisa i akata koji se donose na temelju ovoga Zakona, imaju sljedeće značenje: 16. lokacijski uvjeti su kvantitativni i kvalitativni uvjeti i mjere za provedbu

a) Akti za građenje: građevinska dozvola, rješenje o uvjetima građenja, potvrda glavnog projekta, rješenje za građenje, građevna dozvola, lokacijska dozvola kojom se dozvoljava građenje, građevna dozvola za jednostavne građevine, rješenje o uvjetima uređenja prostora, rješenje kojim se odobrava građenje; b) Akti za uporabu: uporabna dozvola, završno izvješće nadzornog inženjera, uvjerenje za uporabu, potvrda upravnog tijela nadležnog za poslove graditeljstva da se za uporabu građevine ne izdaje akt za uporabu, dozvola za upotrebu; c) Akti za ozakonjenje (legalizaciju): rješenje o izvedenom stanju (izdano na temelju Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, rješenje o izvedenom stanju (izdano na temelju Zakona o prostornom uređenju i gradnji), potvrda izvedenog stanja; d) Akti i dokumenti kojima se nezakonito izgrađena zgrada izjednačava sa zakonito izgrađenom zgradom: Uvjerenje katastarskog ureda, odnosno Središnjeg ureda Državne geodetske uprave iz članka 330. stavka 2. Zakona o prostornom uređenju i gradnji da je zgrada izgrađena do 15. veljače 1968.; Uvjerenje upravnog tijela nadležnog za poslove graditeljstva iz članka 330. stavka 3. Zakona o prostornom uređenju i gradnji da je zgrada izgrađena do 15. veljače 1968.; Dokumenti iz članka 332. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (projekt prema kojemu je građena ili snimka postojećeg stanja građevine, preslika katastarskog plana s ucrtanom građevinom ili geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja (situaciju) za izgrađenu građevinu na građevnoj čestici i dokaz da je građenje, odnosno rekonstrukcija građevine provedena u sklopu projekta obnove ratom oštećenih ili porušenih kuća Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo ili Ministarstva kulture (ugovor o obnovi, akt tijela državne vlasti, zapisnik o primopredaji građevine i drugo); Dokumenti iz članka 332. stavka 2. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (potvrda da je građevinska dozvola iii drugi odgovarajući akt uništen ili da je nedostupan uslijed prirodne nepogode, ratnih i drugih razaranja, djelovanja ili događaja, snimka postojećeg stanja građevine i preslika katastarskog plana s ucrtanom građevinom ili geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja (situacija) za izgrađenu građevinu na građevnoj čestici); Dokumenti iz članka 332. stavka 3. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (snimka postojećeg stanja, preslika katastarskog plana s ucrtanom građevinom ili geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja (situacija) za izgrađenu građevinu na građevnoj čestici i dokaz da je građevina kupljena u svrhu stambenog zbrinjavanja u smislu Zakona o područjima posebne državne skrbi).


zahvata u prostoru koji se na temelju prostornog plana i posebnih propisa određuju lokacijskom dozvolom ili građevinskom dozvolom

Lokacijski uvjeti Članak 140. (1) Lokacijskom dozvolom se, ovisno o vrsti zahvata u prostoru i vrsti radova, određuju sljedeći lokacijski uvjeti: ...

Projektirani vijek uporabe građevine i uvjeti za njezino održavanje

Formiranje građevne čestice i/ili smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici. Obuhvat zahvata u prostoru u kojemu se gradi građevina

Glavni projektant

Ostali opći zahtjevi za projekt

Pravilnik o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina („Narodne novine“ broj 64/14.) Članak 8. - 11.

Tehnički dio glavnog projekta

Tekstualni dio glavnog projekta

Tehnički opis

Zajednički tehnički opis

Pravilnik, Članak 20.

Opis smještaja građevine na građevnoj čestici

Opis namjene građevine

Opis načina priključenja na prometnu površinu

Opis načina priključenja na komunalnu infrastrukturu

Podaci o pokusnom radu i vremenu trajanja pokusnog rada ako je isti potreban

Mogućnost i uvjeti uporabe dijelova građevine prije dovršetka cijele građevine ako se isto predviđa

Ostali relevantni tehnički podaci o projektiranoj građevini odnosno njezinom dijelu

Pravilnik - Tehnički opis Članak 18.

Posebnosti vrsta gradnji (samo za te slučajeve) - Pravilnik o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina (Nn 64/14)

Rekonstrukcija postojeće građevineČlanak 30. - traži se ekstremno sve i teorijski nemoguće i na kraju da "ispunjava temeljne zahtjeve za građevinu najmanje u jednakoj mjeri kao prije rekonstrukcije, ako posebnim propisom nije drugačije propisano, te da građevina ispunjava uvjete gradnje na određenoj lokaciji"

(1) Projekt za rekonstrukciju postojeće građevine mora, osim propisanog sadržaja iz članaka 13. do 29. ovoga Pravilnika, dodatno sadržavati:

1. podatke o utvrđenom zatečenom stvarnom izvedenom stanju postojeće građevine, 2. dokaze da će postojeći materijali i građevni proizvodi koji su ugrađeni u dijelove

građevine nakon rekonstrukcije zadovoljiti propisane zahtjeve i uvjete, te da je građevina odnosno njezin dio prikladan za rekonstrukciju kao cjelina (u daljnjem tekstu: dokaz o prikladnosti građevine za rekonstrukciju).


(2) Zatečeno stvarno izvedeno stanje postojeće građevine prije početka projektiranja

rekonstrukcije utvrđuje se očevidom na građevini, uvidom u dokumentaciju građevine, uzimanjem i ispitivanjem uzoraka sklopova građevine, proračunima ili na drugi primjereni način.

(3) Dokaz o prikladnosti građevine za rekonstrukciju mora sadržavati: 1. opis tehničkog stanja postojećeg dijela građevine koja se rekonstruira s provjerom

razine ispunjavanja temeljenih zahtjeva za građevinu, 2. snimak postojećeg stanja koji mora obuhvatiti cjelokupnu zonu zahvata rekonstrukcije

u primjerenom mjerilu iz ovoga Pravilnika. (4) Iznimno, snimak postojećeg stanja iz stavka 3. podstavka 2. ovoga članka može se za

teško dostupne ili nedostupne dijelove postojeće građevine temeljiti na podacima iz dokumentacije građevine. U tom slučaju projektom se mora odrediti mjera u kojoj stvarno postojeće stanje koje će biti poznato tek tijekom izvođenja radova na rekonstrukciji postojeće građevine smije odstupati od snimka postojećeg stanja, a da bi tehničko rješenje rekonstrukcije još uvijek bilo primjenjivo.

(5) Projekt za rekonstrukciju postojeće građevine mora biti izrađen tako da građevina nakon rekonstrukcije ispunjava temeljne zahtjeve za građevinu najmanje u jednakoj mjeri kao prije rekonstrukcije, ako posebnim propisom nije drugačije propisano, te da građevina ispunjava uvjete gradnje na određenoj lokaciji.

Građenje do određenog stupnja dovršenosti Članak 31.

Jednostavne i druge građevine i radovi Članak 32.

Nezavršene zgrade za koje je na temelju posebnog zakona doneseno rješenje o izvedenom stanju Članak 33. - za rekonstrukcije istih takvih zgrada se traži maksimalno, i nemoguće, a za završavanje skoro ništa (izjave), iako preteženi dio nezakonito građenih zgrada zbog bitnih nedostataka i slabih djelova treba i vapi za malo rekonstrukcije, tj. tako različito za isto zorno i nedvojbeno određuje sve izvrnuto

Podaci za obračun komunalnog i vodnog doprinosa u skladu s posebnim propisima

ZOG Članak 69. (3) Po zakonima i pripadajućim propisima obujam za komunalni i vodni doprinos se izračunava

kako ga određuje Pravilnik o načinu utvrđivanja obujma građevine za obračun komunalnog doprinosa (Nn 136/06, 135/10, 14/11 i 55/12).

Dodatne podatke i kriterije za komunalni doprinos određuju Zakon o komunalnom gospodarstvu (Nn 36/95, 70/97, 128/99, 57/00, 129/00, 59/01, 26/03 - pročišćeni tekst, 82/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 84/11, 90/11, 144/12, 94/13, 153/13 i 147/14) i na temelju njega donešene odluke gradova i općina, koje su često mijenjane i osim veoma iznimno nema pročišćenih tekstova, kao i zakon, pa je praksa s time namjerno sustavno radikalno različita za isto, pretežno izvrnuto.

Dodatne podatke i kriterije za vodni doprinos određuju Pravilnik o obračunavanju i plaćanju vodnoga doprinosa (Nn 79/10 i 134/12) i Uredba o visini vodnog doprinosa (Nn 78/10, 76/11, 19/12 i 151/13). Tekstovi nisu pročišćeni a sastavni i obvezni IM obrazac sa podacima dosljedno ne sadrži većinu nižih tarifa i kriterija smanjenja, pa je praksa s time i nastavno sa vodnom naknadom namjerno i sustavno slično komunalnom doprinosu i naknadi (isto veoma različito, dosta izvrnuto).

Površine i obujmi

Zakoni i pripadajući im propisi određuju i uvjetuju više vrsta površina i obujma. Praksa i više. Površine i obujmi su osnova raznih bitnih kriterija o mogućnostima gradnje, obveznih plaćanja (doprinosi, naknade, pristojbe i ostalo), prometa nekretnina, (su)vlasničkih prava i obveza te ostalog. Propisi nisu usklađeni i mijenjaju se, nema javnih obrada i praksa je prekomjerno različita i nesolidna.


Iskaz ukupne ploštine podne površine zgrade, ukupne ploštine korisne površine zgrade i ukupnog obujma zgrade izračunate prema točkama 5.1.3., 5.1.7 i 5.2.2. norme HRN ISO 983623 - Pravilnik, Tehnički opis Članak 18. st. 2.

Iskaz ploštine korisne površine zgrade Ak, koja se izračunava u skladu s odredbama posebnog propisa o obveznom energetskom certificiranju4 - Pravilnik, Tehnički opis Članak 18. st. 3.

Iskaz ploštine bruto podne površine zgrade, ploštine korisne površine zgrade Ak, ploštine neto podne površine zgrade i ploštine ukupne korisne površine zgrade, u skladu s odredbama posebnog propisa kojim se uređuje racionalna uporaba energije i toplinska zaštita u zgradama5 - Pravilnik, Tehnički opis Članak 18. st. 4.

Ostale bruto ili ukupne površine

Za potrebe primjene propisa prostornog uređenja (kriteriji izgrađenosti po prostornom planu itd.) Zakon o prostornom uređenju (Nn 153/13), Pojmovi Članak 3. (1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona te propisa i akata koji se donose na temelju ovoga Zakona, imaju sljedeće značenje: 3. građevinska (bruto) površina zgrade je zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova (etaža) zgrade (Po, S, Pr, K, Pk) određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova s oblogama u koje se ne uračunava površina dijela potkrovlja i zadnje etaže svijetle visine manje od 2,00 m te se ne uračunava površina lođa, vanjskih stubišta, balkona, terasa, prolaza i drugih otvorenih dijelova zgrade.

Prestao je važiti na temelju Zakona o prostornom uređenju i gradnji donešeni i mijenjani Pravilnik o načinu obračuna površine i obujma u projektima zgrada (Nn 90/10, 111/10 i 55/12), u kojem građevinske (bruto) površina uključuje lođe, vanjska stubišta, balkone i terase. Kako se i dalje koristi za masovne procese ozakonjenja i druge započete postupke te kako je korišten za sve, ovako određena i utvrđena površina, drukčije i kao veća za isto od ZOPU, je u većini postojećih zgrada, rekonstrukcija, obnova i ostalog.

Zajednički iskaz procijenjenih troškova građenja - Pravilnik Članak 24. (2) U prvoj mapi ...

Uvjeti za izradu glavnog projekta, posebni uvjeti, potvrda glavnog projekta za građenje građevine za koju se ne izdaje lokacijska dozvola, kontrola i nostrifikacija projekta - ZOG detaljne odredne od čl. 80. na dalje

Arhitektonski (građevinski, strojarski, elektroinstalacijski ili geodetski) tehnički opis

Opis projektiranog dijela građevine

2 Pravilnik - Tehnički opis Članak 18. (2) Tehnički opis zgrade sadrži iskaz ukupne ploštine podne površine zgrade, ukupne ploštine korisne površine zgrade i ukupnog obujma zgrade izračunate prema točkama 5.1.3., 5.1.7 i 5.2.2. norme HRN ISO 9836. (3) Tehnički opis zgrade koja prema posebnom propisu podliježe energetskom certificiranju sadrži, osim iskaza ploština i obujma iz stavka 2. ovoga članka, i iskaz ploštine korisne površine zgrade Ak, koja se izračunava u skladu s odredbama tog propisa. (4) Tehnički opis zgrade koja podliježe posebnom propisu kojim se uređuje racionalna uporaba energije i toplinska zaštita u zgradama, osim iskaza ploština i obujma iz stavka 2. ovoga članka, sadrži i iskaz ploštine bruto podne površine zgrade, ploštine korisne površine zgrade Ak, ploštine neto podne površine zgrade i ploštine ukupne korisne površine zgrade, koje se izračunavaju u skladu s odredbama tog propisa. HRN ISO 9836:2015, Standardi za svojstva zgrada – Definicija i proračun pokazatelja ploštine i prostora (ISO 9836:2011, hrvatski tekst norme pripremio je tehnički odbor HZN/TO 551 Gradnja Hrvatskoga zavoda za norme, izvorni tekst norme na engleskom jeziku pripremio je tehnički odbor ISO/TC 59, Buildings and civil engineering works čije je tajništvo u Norveškoj 3 HRN ISO 9836:2015, Standardi za svojstva zgrada – Definicija i proračun pokazatelja ploštine i prostora (ISO 9836:2011, hrvatski tekst norme pripremio je tehnički odbor HZN/TO 551 Gradnja Hrvatskoga zavoda za norme, izvorni tekst norme na engleskom jeziku pripremio je tehnički odbor ISO/TC 59, Buildings and civil engineering works čije je tajništvo u Norveškoj 4 Pravilnik o energetskom pregledu zgrade i energetskom certificiranju, Nn 48/14 i 150/14 5 Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama, Nn 97/14 i 130/14


Uvjeti i zahtjevi koji moraju biti ispunjeni pri izvođenju radova i koje način izvođenja radova mora ispuniti za projektirani dio građevine (ugradnje i međusobnog povezivanja građevnih i drugih proizvoda), a koji su bitni za ispunjavanje tehničkih svojstava projektiranog dijela građevine, te temeljnih zahtjeva za građevinu

Opis utjecaja namjene i načina uporabe projektiranog dijela građevine te utjecaja okoliša na svojstva ugrađenih građevnih i drugih proizvoda, tehničkih svojstava projektiranog dijela građevine te građevine u cjelini

Opis ispunjenja uvjeta gradnje na određenoj lokaciji za projektirani dio građevine

Opis ispunjenja temeljnih zahtjeva za projektirani dio građevine

Podaci iz elaborata o prethodnim istraživanjima i drugih elaborata, studija i podloga koji su od utjecaja na tehnička svojstva projektiranog dijela građevine i građevine u cjelini

Podaci bitni za provedbu pokusnog rada s obrazloženjem potrebe za pokusnim radom i vremenom trajanja, ako u svrhu izdavanja uporabne dozvole postoji potreba ispitivanja ispunjenja temeljnih zahtjeva za građevinu pokusnim radom

Mogućnost i uvjete uporabe projektiranog dijela građevine prije dovršetka građenja cijele građevine, ako postoji potreba da se dio građevine počne rabiti prije dovršetka cjelokupne građevine

Projektirani vijek uporabe i uvjete za održavanje projektiranog dijela građevine6

Dokazi o ispunjavanju temeljnih i drugih zahtjeva

ZOG 2. TEMELJNI ZAHTJEVI ZA GRAĐEVINU Obveza ispunjavanja temeljnih i drugih zahtjeva za građevinu Članak 7. (2) Građevni i drugi proizvodi koji se ugrađuju u građevinu moraju ispunjavati zahtjeve propisane ovim Zakonom i posebnim propisima. Temeljni zahtjevi za građevinu Članak 8. Temeljni zahtjevi za građevinu su: 1. mehanička otpornost i stabilnost 2. sigurnost u slučaju požara 3. higijena, zdravlje i okoliš 4. sigurnost i pristupačnost tijekom uporabe 5. zaštita od buke 6. gospodarenje energijom i očuvanje topline 7. održiva uporaba prirodnih izvora. Pravilnik o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina (Nn 64/14 i 41/15), Tekstualni dio glavnog projekta Članak 17.

(1) Tekstualni dio glavnog projekta sadrži sve tehničke, tehnološke i druge podatke, proračune i rješenja kojima se dokazuje da će građevina ispunjavati temeljne zahtjeve za građevinu te druge zahtjeve i uvjete koje građevina mora ispunjavati.

(2) Svi podaci o građevini odnosno njezinom dijelu, te proračuni i rješenja, ovisno o zadaćama struka u skladu s posebnim zakonom, sadržani su u odgovarajućim projektima pojedinih struka, i to u:

1. tehničkom opisu, 2. dokazima o ispunjavanju temeljnih i drugih zahtjeva, proračunima mehaničke otpornosti i

stabilnosti, hidrodinamičkim i termodinamičkim proračunima, proračunima termotehničkih sustava i opreme, fizikalnih svojstava i drugoga te drugim proračunima i odgovarajućim metodama kojima se dokazuje da je građevina projektirana u skladu s odredbama Zakona o gradnji (dokazi o ispunjavanju temeljnih i drugih zahtjeva),

6 u slučaju rekonstrukcije postojeće građevine odnosno obnove ruševine postojeće građevine, odnosi se samo na rekonstruirani dio građevine, odnosno na dio koji je nastao rekonstrukcijom


3. programu kontrole i osiguranja kvalitete s uvjetima ispunjavanja temeljnih zahtjeva za

građevinu tijekom građenja i održavanja građevine (procedure osiguranja kvalitete, program ispitivanja i dr.),

4. iskazu procijenjenih troškova građenja, 5. posebnim tehničkim uvjetima građenja, posebnim tehničkim uvjetima za gospodarenje

građevnim otpadom koji nastaje tijekom građenja i pri uklanjanju građevine ili njezinog dijela, i posebnim tehničkim uvjetima za gospodarenje opasnim otpadom, ako se tijekom građenja, korištenja odnosno pri uklanjanju građevine pojavljuje opasni otpad.

III. GLAVNI PROJEKT Opći zahtjevi za glavni projekt Članak 14.

(1) Glavnim projektom za zgradu razvrstanu u 4. i 5. skupinu građevina obvezno se daje tehničko rješenje i dokazuje se ispunjavanje samo onih temeljnih zahtjeva za građevinu, kao i drugih zahtjeva i uvjeta iz Zakona o gradnji, uvjetima gradnje na određenoj lokaciji, posebnih zakona i propisa donesenih na temelju tih zakona koji se mogu dati odnosno dokazati geodetskim te odgovarajućim arhitektonskim i građevinskim projektima.

(2) Ako je posebnim propisom propisano utvrđivanje posebnih uvjeta odnosno izdavanje potvrda na glavni projekt u vezi ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu, kao i drugih propisanih zahtjeva i uvjeta, koji se mogu dati odnosno dokazati strojarskim odnosno elektrotehničkim projektima, glavni projekt za zgradu razvrstanu u 4. i 5. skupinu građevina može sadržavati i odgovarajuće strojarske odnosno elektrotehničke projekte, o čemu odluku donosi investitor. Dokazi o ispunjavanju temeljnih i drugih zahtjeva Članak 22.

(1) Proračunima i drugim prikladnim metodama se, u skladu s posebnim propisom ili, za pitanja koja nisu uređena propisom, prema pravilima struke, dokazuje da će projektirana građevina s ugrađenim građevnim proizvodima, instalacijama i ugrađenom opremom ispunjavati temeljne zahtjeve: mehaničke otpornosti i stabilnosti, sigurnosti u slučaju požara, higijene, zdravlja i okoliša, sigurnosti i pristupačnosti tijekom uporabe, zaštite od buke, gospodarenja energijom i očuvanja topline, održive uporabe prirodnih izvora, a što ovisi o vrsti građevine.

(2) Dokazi o ispunjavanju temeljnih zahtjeva u odgovarajućem projektu pojedine struke sadrže:

1. podatke o tehničkim propisima i drugim propisima (pobliže upućivanje na dijelove koji se odnose na proračune i druge prikladne metode),

2. podatke o predviđenim djelovanjima i utjecajima na građevinu koji su relevantni za ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu,

3. proračune i druge dokaze o ispunjavanju temeljnih zahtjeva za projektirani dio građevine, 4. po potrebi, od projektanta vrednovane rezultate ispitivanja dijela građevine za sva

predvidiva djelovanja i utjecaje na građevinu. (3) Proračuni te rezultati i od projektanta vrednovani rezultati ispitivanja iz stavka 2. ovoga

članka, ako se izrađuju na proračunskim i drugim modelima, moraju biti takvi da, uzimajući u obzir pouzdanost ulaznih podataka i točnost izvedbe, odgovaraju ponašanju projektiranog dijela građevine te građevine u cjelini, tijekom građenja i u uporabi.

(4) Podaci, proračuni, ispitivanja i vrednovanje ispitivanja iz stavka 2. ovoga članka uzimaju se, odnosno provode u skladu s tehničkim propisima, drugim propisima donesenim u skladu s odredbama Zakona o gradnji, normama na čiju primjenu ti propisi upućuju, drugim propisima ili na drugi propisani način.

(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka, kada je posebnim propisima odobrena primjena podataka, proračuna, ispitivanja i/ili vrednovanja ispitivanja koji nisu u skladu s normama na koje ti propisi upućuju, proračuni trebaju sadržavati sve podatke koji su pri dokazivanju ispunjavanja temeljnih i drugih zahtjeva primijenjeni, te od projektanta izvedene dokaze da su postignuti rezultati minimalno na razini koju uređuju norme na koje propisi upućuju.

Ostali zahtjevi

Održiva uporaba prirodnih izvora

ZOG, Održiva uporaba prirodnih izvora Članak 15.


Građevine moraju biti projektirane, izgrađene i uklonjene tako da je uporaba prirodnih

izvora održiva, a posebno moraju zajamčiti sljedeće: 1. ponovnu uporabu ili mogućnost reciklaže građevine, njezinih materijala i dijelova

nakon uklanjanja 2. trajnost građevine 3. uporabu okolišu prihvatljivih sirovina i sekundarnih materijala u građevinama.

Odstupanje od temeljnih zahtjeva za građevinu - ZOG Članak 16.

(1) Ako se rekonstruira građevina upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske ili građevina koja se nalazi u kulturno-povijesnoj cjelini upisanoj u taj Registar, može se uz suglasnost Ministarstva odstupiti od temeljnih zahtjeva za građevinu ako bi se njima narušila bitna spomenička svojstva.

(2) Ako se rekonstruira građevina da bi se osobama smanjene pokretljivosti osigurao nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad, može se uz suglasnost Ministarstva odstupiti od temeljnih zahtjeva za građevinu.

(3) Suglasnost iz stavaka 1. i 2. ovoga članka Ministarstvo izdaje na prijedlog investitora, po prethodno pribavljenom mišljenju ministarstva nadležnog za kulturu za građevinu iz stavka 1. ovoga članka, odnosno od ministarstva nadležnog za socijalnu skrb za građevinu iz stavka 2. ovoga članka.

(4) Suglasnost iz stavaka 1. i 2. ovoga članka može se izdati ako u svrhu ispunjavanja temeljnog zahtjeva za građevinu nije moguće izvesti odgovarajuće tehničko rješenje ili je mogućnost izvođenja rješenja takva da bi uložena vrijednost bila u bitnom nerazmjeru u odnosu na korist.

(5) Suglasnost iz stavaka 1. i 2. ovoga članka može se uvjetovati određenim postupkom, zahvatom ili mjerom kojom bi se na odgovarajući način djelomice nadomjestilo cjelovito tehničko rješenje.

(6) Suglasnost iz stavaka 1. i 2. ovoga članka nije upravni akt.

Tehnički propisi

ZOG, Tehnički propisi Članak 17. (1) Tehničkim propisima se u skladu s načelima europskog usklađivanja tehničkog

zakonodavstva razrađuju, odnosno određuju temeljni zahtjevi za građevinu, svojstva koja moraju imati građevni proizvodi u odnosu na njihove bitne značajke i drugi tehnički zahtjevi u vezi s građevinama i njihovim građenjem.

(2) Tehničke propise donosi ministar u obliku pravilnika. (3) Tehnički propisi objavljuju se u »Narodnim novinama«.

Ispitivanje određenih dijelova građevine

ZOG, Ispitivanje određenih dijelova građevine Članak 18. (1) Ispitivanje određenih dijelova građevine u svrhu provjere, odnosno dokazivanja

temeljnih zahtjeva za građevinu i/ili drugih zahtjeva, odnosno uvjeta, predviđeno glavnim projektom ili izvješćem o obavljenoj kontroli projekta, te prethodna istraživanja od važnosti za projektiranje, građenje i uporabu određene građevine dužan je osigurati investitor.

(2) Investitor je poslove ispitivanja, dokazivanja, odnosno istraživanja iz stavka 1. ovoga članka dužan povjeriti osobama ovlaštenim za obavljanje istih na temelju posebnog zakona.

Program kontrole i osiguranja kvalitete

(1) Program kontrole i osiguranja kvalitete mora sadržavati pregled i specificirana svojstva svih građevnih i drugih proizvoda te predgotovljenih elemenata koji se ugrađuju u građevinu, kao i opis potrebnih ispitivanja i zahtijevanih rezultata kojima se dokazuje tražena kvaliteta i ispunjavanje temeljnih zahtjeva.

(2) Program kontrole i osiguranja kvalitete u odgovarajućem projektu pojedine struke sadrži: 1. svojstva bitnih značajki koje moraju imati građevni i drugi proizvodi koji se ugrađuju u

projektirani dio građevine,


2. potrebna ispitivanja i postupke dokazivanja uporabljivosti građevnih i drugih proizvoda za

one proizvode koji su izrađeni na gradilištu pojedinačne građevine u koju će biti ugrađeni,

3. potrebna ispitivanja i postupke dokazivanja tehničke i/ili funkcionalne ispravnosti projektiranog dijela građevine,

4. zahtjeve koji moraju biti ispunjeni tijekom izvođenja projektiranog dijela građevine, a koji imaju utjecaj na postizanje projektiranih odnosno propisanih tehničkih i/ili funkcionalnih svojstava tog dijela građevine, te na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu u cjelini,

5. postupke ispitivanja projektiranih i izvedenih dijelova građevine koji se provode prije uporabe i kod pune zaposjednutosti,

6. detaljan opis pokusnog rada kojim se mora prikazati potrebna ispitivanja ispunjavanja temeljnih zahtjeva za građevinu, predviđene rezultate ispitivanja i predviđeno vrijeme trajanja pokusnog rada, ako za projektirani dio građevine postoji potreba pokusnog rada,

7. zahtjeve učestalosti periodičnih pregleda tijekom uporabe, a u svrhu održavanja dijela građevine, pregled i opis potrebnih kontrolnih postupaka ispitivanja i zahtijevanih rezultata kojima će se dokazati sukladnost s projektom predviđenim svojstvima,

8. druge uvjete značajne za ispunjavanje drugih propisanih zahtjeva, 9. popis propisa i norma čiju primjenu program kontrole i osiguranja kvalitete određuje. (3) Ako u programu kontrole i osiguranja kvalitete nije drukčije navedeno, provedba

potrebnih ispitivanja i postupaka dokazivanja iz stavka 2. ovoga članka smatra se kontrolnim ispitivanjima odnosno kontrolnim postupcima čiju provedbu određuje nadzorni inženjer.

Iskaz procijenjenih troškova građenja - svaki projekt struke posebne, u 1. Mapi zajednički

(1) Svaki odgovarajući projekt pojedine struke mora sadržavati iskaz procijenjenih troškova građenja za dio građevine na kojeg se odnosi.

(2) U prvoj mapi mora biti zajednički iskaz procijenjenih troškova građenja. (3) Obveze iz stavka 1. i 2. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju na izradu

iskaza procijenjenih troškova građenja, ako je glavni projekt uvezan u samo jednu mapu. (4) Iskaz procijenjenih troškova građenja iz stavka 1. odnosno 2. ovoga članka smatra se

ugovorenom vrijednošću građevine odnosno radova u smislu posebnog zakona kojim se uređuju arhitektonski i inženjerski poslovi i djelatnosti u prostornom uređenju i gradnji.

Posebni tehnički uvjeti gradnje i gospodarenje otpadom

(1) Posebni tehnički uvjeti gradnje moraju sadržavati njihov opis, u slučaju kada je to propisano posebnim propisom ili posebnim aktom, odnosno kada to zahtijevaju uvjeti lokacije.

(2) Posebni tehnički uvjeti gospodarenja građevnim otpadom moraju sadržavati opis postupaka u skladu s posebnim propisima o gospodarenju građevnim otpadom.

(3) Posebni tehnički uvjeti gospodarenja opasnim otpadom moraju sadržavati opis postupaka u skladu s posebnim propisima o gospodarenju opasnim otpadom.

Grafički prikazi

Zakon o gradnji (Nn 153/13), Glavni projekt Članak 70. (1) Sastavni dio glavnog projekta za građevinsku dozvolu za građenje građevine za koju se

prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola, a kojom se određuje formiranje građevne čestice i/ili smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici uz projekte iz članka 69. stavka 1. ovoga Zakona je i geodetski projekt.

(2) Geodetski projekt iz stavka 1. ovoga članka izrađuje se i ovjerava na isti način te ima isti sadržaj i značenje kao i geodetski projekt koji je sastavni dio lokacijske dozvole prema posebnim propisima kojima se uređuje prostorno uređenje.

(3) Geodetskim projektom prikazuje se smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici te oblik i veličina građevne čestice čije se formiranje određuje građevinskom dozvolom.

(4) Geodetski projekt izrađuje se kao fizički zasebni dio glavnog projekta. (5) Na temelju geodetskog projekta koji je sastavni dio glavnog projekta koji je sastavni dio

građevinske dozvole međusobno se usklađuje stanje u katastru, zemljišnoj knjizi i naravi, ako je


to potrebno, te se provodi formiranje građevne čestice u katastru, iskolčenje građevine i evidentiranje građevine u katastru, bez izrade dodatnih snimaka i elaborata te izdavanja potvrda, propisanih posebnim propisima koji uređuju državnu izmjeru i katastar.

Članak 71. (1) Smještaj građevine unutar obuhvata zahvata u prostoru i obuhvat zahvata u prostoru

prikazuju se u arhitektonskom, odnosno građevinskom projektu, ovisno o vrsti i veličini zahvata u prostoru na kopiji katastarskog plana, Hrvatskoj osnovnoj karti (M 1:5000), na ortofoto karti odgovarajućeg mjerila, odnosno odgovarajućim koordinatama.

(2) Obuhvat zahvata u prostoru u kojemu se gradi građevina, ovisno o vrsti građevine, određuje kao trasa, koridor, odnosno površina katastarskih čestica i/ili njezinih dijelova određen na odgovarajući način.

Članak 72. Iznimno od članka 69. stavka 1. ovoga Zakona, glavni projekt za zgradu razvrstanu u 4. ili

5. skupinu građevina sadrži samo geodetski projekt, arhitektonski projekt i građevinski projekt. Članak 73.

Glavni projekt za građenje građevine za koju se ne izdaje građevinska dozvola izrađuje se u skladu s tehničkim propisima i drugim propisima kojima se uređuju zahtjevi i uvjeti za građevinu te ne smije biti protivan prostornom planu. Pravilnik o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina (Nn 64/14), Grafički prikazi

Članak 26. (1) Grafički se prikazuje oblik i veličina građevine ili njezinog dijela, te instalacija i opreme

kada je projektirana, kao i njihov međusobni položaj te položaj u prostoru. (2) Grafički prikazi za projektirani dio građevine sadrže: 1. situaciju kojom se prikazuje položaj projektiranog dijela građevine u prostoru te njegov

položaj i povezanost s drugim dijelovima građevine i drugim građevinama mjerodavnim za njegovo tehničko rješenje, izrađenu na podlozi u skladu s člankom 27. ili 28., kao i u skladu s člankom 29. ovoga Pravilnika, ako ovim Pravilnikom nije propisano drukčije,

2. nacrte (tlocrte, presjeke, poglede odnosno druge nacrte prikladne vrsti građevine) projektiranog dijela građevine, s ucrtanim dužinskim i visinskim kotama, te ovisno o vrsti građevine, s iskazanim namjenama prostora i iskazom površina,

3. nacrte kojima se, ovisno o vrsti i namjeni građevine, daje rješenje uređenja građevne čestice (namjenu i obradu površina, ograde, ogradne i druge zidove te druge elemente projektirane u cilju uređenja terena), ako je potrebno,

4. sheme, izometrije ili druge prikladne prikaze projektiranog dijela građevine, dijelova građevine i tehničkih i/ili funkcionalnih sklopova koji čine građevine ili njihove dijelove, te prikaze koji služe za bolje razumijevanje dokaza o ispunjavanju temeljnih zahtjeva (plan pozicija, shema ispitnog modela i sl.), ako je potrebno,

5. druge grafičke prikaze koji na primjeren način prikazuju tehničko rješenje građevine. (3) Sadržaj i broj grafičkih prikaza mora biti takav da osigurava da nijedan dio tehničkog

rješenja za kojeg je potrebno grafičko prikazivanje ne ostane neprikazan. (4) U svim nacrtima u kojima se upisuju relativne visinske kote građevine, obvezno se

upisuje i podatak koja apsolutna visinska kota odgovara relativnoj nultoj koti građevine. (5) U svim nacrtima koji su prikazi građevine u horizontalnim projekcijama (tlocrti svih razina

ili druge vrste horizontalnih presjeka ili projekcija), obvezno se ucrtava grafička oznaka orijentacije prema sjeveru neposredno uz pojedini prikaz građevine ili sastavnicu.

(6) Nacrti horizontalnih projekcija u pravilu moraju biti postavljeni s orijentacijom grafičkog prikaza tako da je sjeverna orijentacija prema gore ili približno prema gore na listu s grafičkim prikazom. Iznimno, kod neracionalnosti pozicioniranja grafičkih prikaza građevine sa sjeverom prema gore radi formata građevine u odnosu na format lista s grafičkim prikazom za primjereno mjerilo, dopuštaju se i drugačije orijentacije prikaza na listu.

(7) Nacrti i drugi grafički prikazi moraju biti izrađeni u primjerenom mjerilu koje osigurava preglednost i detaljnost podataka danih nacrtom ili drugim grafičkim prikazom primjerenu razini razrade glavnog projekta.

(8) U prvoj mapi mora biti uvezana situacija kojom se prikazuje položaj cjelokupne građevine u prostoru te njezin položaj i povezanost s drugim građevinama mjerodavnim za


njezino tehničko rješenje, izrađenu na podlozi u skladu s člankom 27. ili 28., kao i u skladu s člankom 29. ovoga Pravilnika, ako ovim Pravilnikom nije propisano drukčije.

(9) Primjereno mjerilo iz stavaka 6. i 7. ovoga članka ne može se razlikovati od mjerila previđenih normom HRN EN ISO 5455.

(10) Obveze iz stavaka 1. do 9. ovoga članka na odgovarajući način se primjenjuju na izradu grafičkih prikaza, ako je glavni projekt uvezan u samo jednu mapu.

Podloge za situacije građevina i zahvata u prostoru za koje je izdana lokacijska dozvola Članak 27.

(1) Za građevine za koje se lokacijskom dozvolom određuje građevna čestica i za koje je potrebno osigurati jednoznačno korištenje prostora, situacija se prikazuje na geodetskoj situaciji građevine iz Geodetskog projekta na kojoj je prikazana situacija u idejnom projektu koji je sastavni dio lokacijske dozvole.

(2) Za građevine i zahvate u prostoru: 1. cjevovode i kabele različitih namjena, 2. žičare i slične građevine, 3. dalekovode, vjetroparkove, 4. nove vojne lokacije i vojne građevine, osim građevina iz stavka 1. ovoga članka, 5. golf igrališta, kampove, luke i slične građevine za koje se u lokacijskoj dozvoli određuje

obuhvat zahvata u prostoru, a unutar tog obuhvata određuju se građevne čestice za pojedinačne zgrade, a po potrebi i za druge građevine,

situacija se prikazuje na ortofoto karti s uklopljenim službenim katastarskim planom u mjerilu 1:1000 ili detaljnijem, koju izrađuje ovlašteni inženjer geodezije i koja je ovjerena od tijela nadležnog za državnu izmjeru i katastar nekretnina.

(3) U slučaju iz stavka 2. podstavka 5. ovoga članka, za pojedinačne zgrade i druge građevine za koje je u lokacijskoj dozvoli određena građevna čestica, situacija se prikazuje na geodetskoj situaciji građevine iz Geodetskog projekta.

(4) Za ceste, željezničke pruge i slične građevine situacija se prikazuje na podlozi iz parcelacijskog elaborata kojim se formira građevna čestica u skladu s lokacijskom dozvolom, koji parcelacijski elaborat mora biti ovjeren od tijela nadležnog za državnu izmjeru i katastar nekretnina i potvrđen od Ministarstva odnosno upravnog tijela koje je izdalo lokacijsku dozvolu, o usklađenosti s lokacijskim uvjetima za oblik i veličinu nove građevne čestice.

(5) Za građevine i zahvate u prostoru za koje je izdana lokacijska dozvola, a koje nisu obuhvaćene stavkom 1., 2., 3. i 4. ovoga članka, situacija se prikazuje na preslici katastarskog plana, Hrvatskoj osnovnoj karti ili ortofoto karti, u odgovarajućem mjerilu.

Podloge za situacije građevina i zahvata u prostoru za koje nije izdana lokacijska dozvola Članak 28.

(1) Građevna čestica odnosno građevne čestice se određuju za građevine kada je potrebno osigurati jednoznačno korištenje prostora.

(2) Za građevine za koje se građevinskom dozvolom određuje formiranje građevne čestice, situacija se prikazuje na geodetskoj situaciji građevine iz Geodetskog projekta.

(3) Za građevine i zahvate u prostoru: 1. cjevovode i kabele različitih namjena, 2. žičare i slične građevine, 3. dalekovode, vjetroparkove, 4. vojne građevine, osim građevina iz stavka 2. ovoga članka, 5. golf igrališta, kampove, luke i slične građevine za koje se u građevinskoj dozvoli

određuje obuhvat zahvata u prostoru, a unutar tog obuhvata određuju se građevne čestice za pojedinačne zgrade, a po potrebi i za druge građevine,

situacija se prikazuje na ortofoto karti s uklopljenim službenim katastarskim planom u mjerilu 1:1000 ili detaljnijem, koju izrađuje ovlašteni inženjer geodezije i koja je ovjerena od tijela nadležnog za državnu izmjeru i katastar nekretnina.

(4) U slučaju iz stavka 3. podstavka 5. ovoga članka, za pojedinačne zgrade i druge građevine za koje se u građevinskoj dozvoli određuje građevna čestica, situacija se prikazuje na geodetskoj situaciji građevine iz Geodetskog projekta.

(5) Za građevine za koje se izdaje građevinska dozvola, a koje nisu obuhvaćene stavkom 1., 2., 3. i 4. ovoga članka, te za jednostavne i druge građevine za koje se prema posebnom


propisu ne izdaje građevinska dozvola, a izrađuje se glavni projekt, situacija se prikazuje na preslici katastarskog plana, Hrvatskoj osnovnoj karti ili ortofoto karti, u odgovarajućem mjerilu.

Sastavni dio situacije Članak 29.

(1) Situacija sadrži popis koordinata lomnih točaka koje određuju granice obuhvata zahvata u prostoru, odnosno granice građevne čestice i lomne točke koje određuju granice građevina čiji je smještaj određen unutar obuhvata zahvata u prostoru, odnosno na građevnoj čestici.

(2) Popis koordinata sadrži podatke o broju točke, te koordinate (E, N) u HTRS96/TM koordinatnom sustavu.

(3) Sastavni dio situacije je i popis vlasnika nekretnine za koju se izdaje građevinska dozvola i nositelja drugih stvarnih prava na toj nekretnini. Ako nekretnina za koju se izdaje građevinska dozvola graniči s deset ili manje nekretnina, sastavni dio situacije je i popis vlasnika i nositelja drugih stvarnih prava na tim nekretninama, ako su isti prema Zakonu o gradnji stranke u postupku izdavanja građevinske dozvole.

(4) U slučajevima u kojima se radi o katastarskim planovima grafičke izmjere, uklop službenog katastarskog plana na digitalnu ortofoto kartu obavlja se na temelju dovoljnog broja točaka (najmanje tri) koje se mogu smatrati identičnim.

(5) Osim ispisanog popisa koordinata lomnih točaka, uz glavni projekt prilaže se i elektronički zapis popisa koordinata lomnih točaka i lomne točke iz stavka 1. i 2. ovoga članka u »gml« formatu, na prikladnom nosaču podataka.

Rekonstrukcija postojeće građevine Članak 30.

(1) Projekt za rekonstrukciju postojeće građevine mora, osim propisanog sadržaja iz članaka 13. do 29. ovoga Pravilnika, dodatno sadržavati:

1. podatke o utvrđenom zatečenom stvarnom izvedenom stanju postojeće građevine, 2. dokaze da će postojeći materijali i građevni proizvodi koji su ugrađeni u dijelove

građevine nakon rekonstrukcije zadovoljiti propisane zahtjeve i uvjete, te da je građevina odnosno njezin dio prikladan za rekonstrukciju kao cjelina (u daljnjem tekstu: dokaz o prikladnosti građevine za rekonstrukciju).

(2) Zatečeno stvarno izvedeno stanje postojeće građevine prije početka projektiranja rekonstrukcije utvrđuje se očevidom na građevini, uvidom u dokumentaciju građevine, uzimanjem i ispitivanjem uzoraka sklopova građevine, proračunima ili na drugi primjereni način.

(3) Dokaz o prikladnosti građevine za rekonstrukciju mora sadržavati: 1. opis tehničkog stanja postojećeg dijela građevine koja se rekonstruira s provjerom razine

ispunjavanja temeljenih zahtjeva za građevinu, 2. snimak postojećeg stanja koji mora obuhvatiti cjelokupnu zonu zahvata rekonstrukcije

u primjerenom mjerilu iz ovoga Pravilnika. (4) Iznimno, snimak postojećeg stanja iz stavka 3. podstavka 2. ovoga članka može se za

teško dostupne ili nedostupne dijelove postojeće građevine temeljiti na podacima iz dokumentacije građevine. U tom slučaju projektom se mora odrediti mjera u kojoj stvarno postojeće stanje koje će biti poznato tek tijekom izvođenja radova na rekonstrukciji postojeće građevine smije odstupati od snimka postojećeg stanja, a da bi tehničko rješenje rekonstrukcije još uvijek bilo primjenjivo.

(5) Projekt za rekonstrukciju postojeće građevine mora biti izrađen tako da građevina nakon rekonstrukcije ispunjava temeljne zahtjeve za građevinu najmanje u jednakoj mjeri kao prije rekonstrukcije, ako posebnim propisom nije drugačije propisano, te da građevina ispunjava uvjete gradnje na određenoj lokaciji.

Građenje do određenog stupnja dovršenosti Članak 31.

(1) Glavni projekt zgrade stambene, poslovne ili stambeno-poslovne namjene ne mora sadržavati dio glavnog projekta kojim se daje tehničko rješenje završne obrade ploha podova, zidova i stropova, nenosivih pregradnih zidova i razvoda instalacija pojedinačnoga stambenog, odnosno poslovnog prostora unutar te zgrade.


Primjena propisa o prostornom uređenju - glavni projojekt građevine za koju se ne izdaje lokacijska dozvola Zakon o gradnji (Nn 153/13), članak 112.

Na izdavanje građevinske dozvole za građevinu za čije građenje se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola u pogledu primjene prostornih planova i drugih propisa na odgovarajući se način primjenjuju odredbe kojima je uređeno izdavanje lokacijske dozvole.

Izdavanje lokacijske dozvole je određeno Zakonom o prostornom uređenju (Nn 153/13) i pripadajućim propisima prostornog uređenja. Zakon o prostornom uređenju, Pojmovi Članak 3. stavak (1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona te propisa i akata koji se donose na temelju ovoga Zakona, imaju sljedeće značenje: 16. lokacijski uvjeti su kvantitativni i kvalitativni uvjeti i mjere za provedbu zahvata u prostoru koji se na temelju prostornog plana i posebnih propisa određuju lokacijskom dozvolom ili građevinskom dozvolom Lokacijski uvjeti Članak 140.

(1) Lokacijskom dozvolom se, ovisno o vrsti zahvata u prostoru i vrsti radova, određuju sljedeći lokacijski uvjeti: ...

Lokacija

Postojeće stanje

Namjena građevine s brojem posebnih dijelova nekretnine koji su samostalne uporabne cjeline (stan, poslovni prostor, garaža i sl.) i/ili funkcionalnih jedinica (hotelska soba, apartman i sl.)

Veličina građevine (vanjski gabariti nadzemnog i podzemnog dijela građevine te broj i vrsta etaža ako ih ima)

Oblikovanje građevine

Oblik i veličina građevne čestice i/ili obuhvat zahvata u prostoru

Smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici i/ili unutar obuhvata zahvata u prostoru

Uvjeti za uređenje građevne čestice, osobito zelenih i parkirališnih površina

Uvjeti za nesmetani pristup, kretanje, boravak i rad osoba smanjene pokretljivosti

Način i uvjeti priključenja građevne čestice, odnosno građevine na prometnu površinu i drugu infrastrukturu

Mjere (način) sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš i prirodu određene u skladu s prostornim planom

Ostali uvjeti iz dokumenta prostornog uređenja od utjecaja na zahvat u prostoru

Dijelovi složene građevine za koje se izdaju građevinske dozvole u slučaju etapnog građenja i/ili dijelovi građevine za koje se izdaju građevinske dozvole u slučaju faznog građenja građevine

Posebni uvjeti

Uvjeti važni za provedbu zahvata u prostoru (obveza uklanjanja postojećih građevina, sanacija terena građevne čestice, obveza ispitivanja tla, kompenzacijski uvjeti i dr.)


Usklađenost s prostornim planom

Prilozi Rješenje o izvedenom stanju Akt kojim se određuje glavni projektant Rješenje o registraciji projektantskog ureda Rješenje o upisu projektanta/ice, koji/a je i glavni projektant, u Imenik ovlaštenih arhitekata

00 0 zakon o gradnji - upute, komentari i naglasci.pdf

Documents