l·

,Ood. IV.

ODdllaja pretpWa DID 80.-

Ka laoiiCDllho dvoltmko~ Adraa Uredalltn l

•prne: Slbealk, p. p.17.

• K~~Dn· 1111u1 nUl t)edaa.

Rađost bljeUb cvjetova Prosinac je pobnbm snijega, U

davnoj davnini He Sprijateljiše i pO· ·brat !e.- Ta vc ć smo doživjeli: Nebo

e navnni, obllc1 se zgusnn i pofou atrofitl zdrobljeno brašno - bijele cvje­tove snijeg•. l oni se ojilu, lepr§aja, llovitlajn i padaju na ogromna pleća

Jisnale zemlje _ Snijeg leprla i pada ••• a djeca.

zajapuren• i s uskucalim srcima, ~istr­fanju na ceste, grudaju snijeg i nl· Jane a !Ive, nemirne mete.

Radost bijelih cvjetova: nevinib daša ••. Snijeg je bijel kao bijele kri­zantull e na grobovima i na našim olta· dma, a djeca kao •urdice n proljeću.

Bljelina se raduje bljelinil Već je 79 godina, da alavimo Ma

rljin praznik: BezgrijeAno Zaćeće. A Marija je to bila već a pofetku. Člata bo bijela glavica proklljala cvijeta.

- Mislim, da sn sveci najveći pJe· ofel. Daboko eavstveni i istaneano llrifnl. - Ne može li se to reći i o Mariji 1 Dad nAe, ne poznamo nijednu njezinu zbirku pjtnma; tek nam jednu jldlon pjesma obrani. Sveto Pismo.

l zar mislite. da je to kakva Jere­.lllljloa talaljb Ul Rabello plaći'

Mlrijloa pjesma fe zanos i veselje! • Moja dala vellea Ooapodioa l moj

llab se veseH a Bo ea ••• • Pjeva, jer J•J je dab bUa bjelja od proslnaekoe aljtgl.

Marija J• probo mae boli, all ona Je avljek bila l Mati svete radoatl.

Priznajem: zemlja je zastrta anim p.ltevillla, all jol vili je cralae • clllla daadajlb ljadi. Tek mall pc.­Jtallk ljabl vedrina arpaojskog neba t prezlraost oepomaćealb voda.

Maogbu sa crne l đar.ice l krt. aalnle l saljeg. Uz aaa vide jol ... o crvena, krvava boja. - Ta cml nil crnoJ

Pa al lkollke 10b1 vile ·~~~~a-.ajelef .Ako Jol•ladl•lllama struji po kofi nl ftllljl, doti ee kakav craoetedl l .U. late p olovno• telloom poj lb ofalalb po&leda. Tako: •"-sto da aeitlljl l odo .8DJlllljl p0tplr1ja DpiiUDD lUra pil•

oshllb Ideala, festo je puta zasiplju ledom l polijevaju vodom. Jer u sebi pre malo imaju btjellne djefjib dah, premalo odsjeva s Marijinog lie•, a pravile zbrke i smuAeoostll

- Moderni sveci sa odreda gla· snicl vesele mlado5tl. Mala Terezija je, upravo zato, osvojila sve pretince našlb daša, jer it bila mala u svakidain jem života, • velika a ljubavi l veselju. -Da o as se međa me•a talijanskim sve ufililtarcima mnogo govori o Izvan· rednoj svetosti njihovog Inteligentnog premlotlog draga PJer Georgia Fcas· sati a. A živio je bez prestanka u ne­kom transu veselja· Kao turisti na planinama!

Poznam ljude koji zamišlja) 11 svece a nellim iaabnim, mračnim kosturima. Tl kosturi ne mare ni za mlrlsa cvi­jeća, nl za zlato sunca. A ne znaja, da upravo svecima najljepše pristaje smijeb na Jica i iskreno veselje u u eni

- Ovih dana se redaju pro1lave cr­oogorakogvladlke-pjesolka P. P. Njeio· Aa O njemu se pile l govori. Ćuo sam i fltao: Nje col oam je u avojlm stva­ralafkim djelima rutvorlo peslmlstlčku daAa. Pesimista je, jer ja bio misaon l dabok •

' Dakle milaooost l dubljina dale dovode do pesimisma 1

Zar je Njecoš bio dublji od Krista, apostola PIVIa, Tome Akvlnca i Asi­Ikog Slromaba i' Dabljl od Platona, Danti· 1, Newmana l Brziae? A svi su tl, az a sva da boka misaonost, vjerovali a ll:ooaeoo rjeAenje avib zagooetake, u ko­naeno amlreoje, a areća i zadovoljstvo, - Nllam lb eDo govoriti, all ml sa eial, da bl se avakom novinaru, koji bi lb upitao o IDIIsla !ivota, ispovije· diJJ: Sretni smo, da amo se radUJ, uetnljl, da smo !Ivjeli, a najsretniji 1mo bilJ, kad smo amrlll

Sreća olje a zraka, oi aa zemlJI, aeao a aama. Zato je l rt kao Tolstoj: .KraljentYo je Bolje a vama •.

Izvor kljuea Iz ztmJjloe atrobt, a 111ta l vaelje lz elsUb' srdaca. Zato:

Vlasnlif/f odfovoml urednik: Sveć. Jos Feliclnovlć Šibenik lica av. Martina

Štampa : P u č. a Tis k ar 1 (Braća Matačić pk. Petri) Predstavnik Vjek. Matačić .

Oglasi po naročitoj tarU!

ako Itko skaee, pjeva i vrilka tn bi morali svi koji vjuuju u Marijinu lje­potu! Nabru pe ll trenuci, kad se l nad njima zguzcu tamni oblaci, tjeaiće lb. • Utješlteljlca žalosnih •.

Ld je, da ml .ne znamo l da nl­kada nećemo zoau• smisao života. Ka· tolicl , kojima je realnost: dobrota osobnog Boga i bezgtlj ! ~nost Marljina, znaju, da su Istiniti Nazorovi stihovi:

.sva su naše staze suncem obasjane. Ne vjerajte anđelima tuge•.

Budimo bijeli cvjetovi pred Mari­jinim oltarima, l, vjer ujte mi, blćemo

veseli kao djeca, kad Zlgledaju prve pahulje snijega Sve će naše staze biti suncem o bas jane J lg.

Tako je! Srpski pra voslav ai vladi Ila Nikolaj

Velimirović pozoat je u pravo1iavaoj crkvi kao dobar propovljednlk. J na puta kroz Bosnu, Hercegovinu l Dal· matija, kao pratilac patrijarha Varaave, govorio je skoro u svakom mjesta. U jednoj stvari potpaoo se alda oa§i nazori s onim, što je negdje rekao, t. j. da nlfednoj vferl ne prijeti po­gibao od onih lnovteraca, koji Iz Is­krenog uvferenta l religiozne potrebe os;ećatu sa svojom vterom l za nju žive. Od praktičnih katolika, pa l od praktifnlb muslimana, na prijeti pravo­alavlju pogibao. Gla v nl sa neprijatelji vjera ljudi, koji do vjere oi§ta ne drže: bezbožnici, materijalisti l religiozni ln­dlfuenthtl. U vlastitoj crkvi l Izvan nje.

Tako je!

RIJell velikog drtavnlkil Austrijski kancelar Dollfuss javno

je rekao na kato!. kougresa u Beča:

.Kojigod ima danas odiovorno mje· sto u jav.oom životu, bio on katolik lli ne, mora nastojati da katl)Jifka načela, koja upravljaju odeojem l životom jedoeg naroda, badu zaltićeua i ea­Atena. All, kako ji dr!avi samo na korist kad je mladd krlćansbl odgo­jeat, logleoa je posljeđln da l poJI. tleka ruboritoat trati ovakav odaoJ ... •

jeste li čuli? - Da su predatanlcl srpsko·pravg­

slavne viške opelne: gg. Raljančlć l Kuzmanić poslali Ispravak na Izjava blskapskog bvarskog Ordinarijata kojtt je donio l .Katolik•. U ispravka čl· tamo, da .nije istina da sa pravoslavni Višani napustili rlmokatollćka vjera povodom agitacije za agrarnn refor· ma•. Napustili sa je .Iz đabokog D·

vjerenja•, ]er se njihova pripadnost ka tollčkoj Crkvi kosila s osvjedočealm jugoslavenskim patriotizmom l .svije Aća o savjesti l dostojanstva ljadi, koja se svijest stalno nalazila a sn k obu sa nepodnosivlm moralnim pritiskom što ga je na nj lb vršila rimokat. crkva•.

Prema -logici IspravlJača svi bl ja goslavenskl katol ici morali preći a pravoslavna crkvu. All čudno, to elsa učinili ni Stussmayer, ni Splnčlć, nl Uccelllnl, ni Ivanišević, l ako s11 poz. nati jugoslavenski nacionalisti.

A .moralni pritisak• ? Svima je poznato, da nikada nijedna crkva nije a svojim vrstam brojila toliko genija l odnševljenlb vjernika kao, upravo, kat. Crkva l Moguće su gg. Ruljanćlć l Kuzmanić genijalnlji od Papini· a i Newmana?!

- da je l u Južnoj Africi organi­zirana Katolićka Atelja. U Jobanes-

burga je ustanovljen sredilnjl savjet aa četiri pokrajinska okružja. Tako Krist shpa na najsavremenljl način po svim zemljama svijeta • • • ·

- da katoličko sveučilište, koje je osnovao svjetaki aeenjak, liječnik i franjevac o. Augustin Gemelll, godi· mice napreduje i pomalo postaje kal· turao i znanstveno srediJte talijaa1kih katolika. Najjači talijanski znanstvenici nalaze se na tom katolll!kom sveuč i li· Ma. U gođini 1932-33 bilo je 1443 učeni Ila; diplomiralo lb je l doktori­ralo 109. Sveaelllšte izdaje pet znan­stvenih časopha, a njegova čitaooic a prima 1091 ...

- da je a Švicarskoj, r~a ustuk bezbofnićkog pokreta,. osnovan .Svjet· ski kri!anti pohod presv. oltar. Sa· kramenta•. Lani je društvo brojUo 12.995 članova. Na cijelom s tijeta lb je 4 milijuna. Članovi se obvezaja na redovito i često prteešćivanje .••

- da je glasoviti italijanskl pisac i dramatik Luigi Pirandello nedavno rekaO o tinu: .Znam, da je upliv kina život veoma velik. Kino je uzrok mnogim zloćinstvimt, liri razuzdanost, ruši ćudoređe. Filmske zvijezde, koji­ma se ljudi na platna dive, bacile sa mnoge djevojke i !ene na skliske pa· t•ve. U našoj zemlji bi morala izginuti iz kina l kuališta loša komlfno·senti·

meatalaa i maloarađanaka produkcija•. Ta Izjava je pretlskala • Tribuna• i o• dodala: .Nda tina neumorno prahja otrov koJI drafl grlo i lzmaml)aje o• ne mogle l besmlale a e uzdahe l tat be. Uvijek jedna te Ista pjesma: oo, ooa l suparnik, rasko!no ure•enl bar, cm~ kanje l ljubavni prizori - ave kić l prab. • To J• nd kino. ako in:naemca neka poduzeea•, Na to sa osvrće l vatikanska glasno .Osservatore Rama­no• l kde: .Mo!da je i taj sad oelto preblag. Ne samo kič l prab, fllmalto platno je postalo prah pomljei.&D s vodom. A to je blato! •••

- da je poznati katoliekJ statisti­čar msgr. Arthur Jactmao nedavno lzraeanao broj katolika. Prema njema bl taj broj premašio cifra od 380,000.()()(1. Ako se uzme da na svljeta !ivi 1,849 500.000 ljadi, onda je avald petl oovJek katolik l •••

- da je direktor komisije za na .. stava a meksifkoj državi Zacatekas zabranio aelteljlma državnih ikola prf­sastvovatl ebredima a crkvi. Obnzlca­!enje ove seldarske odluke je beskraj­oo ciničko: ..Poba,đanje crkava poja­čava fanatlz:amJ• • • • · ·

- da .Kolnlscbe Volkzeltang• do­oda Iz E 1sec a ova vijest: Policijski komesar javlja: Zadnje vrijeme sa vile puta neki, Jz prozknlb uzroka, ta!IU

Katolici i ljubav prema domovini. Bolesni stane dne 4. travnja 1919. volio je biti de­

portiran, a tunlje umrijeti u Zagreba, daleko od svoja mlle biskupije nego li popustiti talijanskoj okupatornoj vlutl. Zato veliži biskup Mabnić ostaje svima nama azo­rom vjerskog i rodoljubnog borca. Kako je .mllllo l radica veliki biskup Mabnić, hrvatski Mercier, tako 10 mislili, ra­dili i !Ivjeli svi pravi katollćkl rodoljubi dr!ećl se gell11 veliko gblskupa Strossayera: .sve za vjera l za dom•.

UVOD. Austrijski liberalizam nadao se je, da će se rljellti apostola katolićkog pokreta u Sloveniji Dra Mab­nlća, kada i• pobije u malenu trčktt biskupija gdj1 au tada. vladale borbe dviju narodnosti, koje ćemu dati dosta posla • . Prevarili su sei Onaj, koji je razdijelio duhove za Di protiv Krhta, za Ul protiv Rima u Sloveniji, nije mogao da trpi tako je liberalizam bacio u letargičnl san hrvatski narod, nekoć .predzldje kršćanstva • . Zaljubio je odmah avoju nova domovinu, pa •e zato smjesta dao na posao, da spasi du§e, da povrati k vjeri ota(ll na§ narod i zapo­flo je katolieki pokret a hrvatskoj s rev i1om .Hr11atska Straža• l s organizacijom tatollć kog djaštva, uvjeren, da na mlađ ima svijet ostaje. l nije se prevario.

Kad je Italija okupirala naše krajeve za rata i pro­&anjala hrvatsko svećenst v o, na~e ljude l naš jezik, biskup Mahnić oštro diže svoj gl as na kooferenci i mira u Pariza dne 31. prosinca 1918 .• Prosv}eđujem u ime zakona husa Krista, koi i je došao ne da unišli naravni zakon, nego da ga upotpuni l usavr~!, koji nare đu j e: .Ne ućinl drugom ono, §to nebi bilo tebi drago, da ti drugi učini l Po pra · vilima evanđ elja propovijeda se praved no t i mir, a bez pravednosti nema mira. Ako se želi osiguiati svjetski mir, ud nob ji naroda moraju biti uređeni na b i zl pravda ••. •

šta je domot~lna? Sv. Augustin je rekao: .o lDiovina je za nas početak života. Pod tlm naslovom oaa zaslu!aje Itovanje slifoom onom, koje dugujemo svome oca l svo­joj majci•. - Domovina je za nu zemlja a kojoj smo H

rodili, u kojoj živimo i koja nas brani, gdje živu naši mill l dragi, čljtm jezikom i ml govorimo, gdje su pokopani odi stari. Domovina je za nas naše selo lli naš grad, gdje smo a'gledali svijetlo, fal našeg mora, gdje smo proveU dio ode mladosti, mjesto gđje smg aem l moiUI. To ja nala domovina i mi tu zemlju ljubimo l štajemo, kao l vlastiti život l kao kuću oca svoga; mi toj zemlji !elimo sreća l vellćinu. - Na faiost mnogi Izrabljuju to veliko l sveto Ime D~:Jmovlne. Neprijatelj je domovine tko ne lzvr­Aava avaje da!nosti, tko osramoti svojim slabim ponašanjem • IVO} narod, tko ·zakalimlJn. borbama stvara nezadovoljstvd naallje Ul gra.anske borbe: Za ..nikl je domovina p!.anl džep i llanica. Ovi miješaju 'dobro domovine s vlastitim dobrom. ­Kad je njima dobro, onda je i domovinU Ima pu l t -:

IDI

-l•'. u. !all Ilbo !be.

Prilog ~Katolika• br. 24. =~. prosinca 1933.

•

l

Listajući školske tekstove • • •

Piscu .povijesti neka bude prije svcp na pameti ovo: Temeljni je zakon po­vijesti, da se ne usudi kazati nešto što je lllfno, Ill otšto ušutjeti, što je Isti­nilo'.

Cicero. De oretore 2, J5.

Mncgi §kolski tekstovi su paol pcgrdaka: povifelnib, 2nanstvenlb i vjeuklh. Trebat će lb svakako izmijenili.

Dann poćiajem sa krltiliom teksta . • lstorlia srpsko­hrvatskog književnog jezika• od Franja Polfanca, Beograd l931. • Narodna Prosveta•.

Tako piše g. Poljanec: .U sredojem velru su manastiri bUI u ctlom brlšćan•kom sveta uopšte Jtdloa kulturna l lmjifevua srediAta. U njima sa se skuplJati lićeni kaluđeri, koji su mogli a mira da se bave naukom f pro svetom; tamo sa bile o2romae btblloteh, a kojima 1t1 se fuvall stari rr~koplsi, tamo sa bile fedint! !kole. Takvih ma­nntira je a to doba bilo mnogo u celoj Evropi, pa i u JafoCnim zemljama, a Hzantlil t sTpsklm kratevima. Svega toga kod Hrvata nije bilo; koliko je tamo bilo manostlra, .bl/l su sve do X\t l. veka - tuđi, jer u njima nije bilo domaćih liudi, a u koliko ih je bilo, bfll su obrazovani u sttdjevekovnom latinskom duhu. Zato su oni bill narodu tadi, l on nlfe od njih Imao nikakve koristi . .. • (!tr. 90 l "91.) - Tako g. prof. Poljaa1c.

Ako J• sredovj1ćoi nekulturni brvatskl narod postao pismen, prosvjetljen l uiao u kolo kulturoib naroda, to mora a prvom redu, zabYIIItl papinskom Rima l svojim prvim nnodclm ačlteljlma t. j. rlmokatollc'!klm svećenicima, a o­.obito redovnicima l lathnkoj kultarl, pO kojoj Jt, u srednjem vijeka, bfo spojen 1 ostalim kalturoim svijetom.

' Ali dajmo rijee na§lm ućeajaclma pov~eanicima. Neka ..,aJ odgovore na povijesne oeistiae prof. Polfaoca.

• Pređal~ko bismo ilJI, kad bism~ htjeli povijest l d le· lovanje reda 1v. Benedikta u Hrvatskoj potanje opisivati.

l

Neka bade doata aapomeoutl, da se pil Hrvati imamo 11vijek zabvalnlm okom obazfraU na ovaj red. Vrijedni čla­novi i od red~ av. Benedikta podapiraba l dlzaka nala narodna kn)lfevnos~; oni au revno eojfll sJ•vtnska ll~rglju a ~rkvi; ,Oni lU pOmlilli U!ČtlVIti 11ta QđJVnD oda &lago­Jicu ~ 1vo~ aplalma; oni su poačavali, 4ijeca l , odvraćali .IUirod od zla i opačina; oni sa pristajaJI jar za vrijeme llrvatlkib narođnib bađilaca avl}ek az narodnu 1tvar protiv

tadlnskog duha. Stoga 1n Ih rađa podupirali na il kraljrvi, knezovi, bani i mogućnici , darivafuć lb bla~om i posjedom•.

(Kukuljević· Pr/orat vranski. Rad Jugoslav. Akademije LXXX./., str. 4.)

.Njihovi su samostani bill t vrđe pro tiv nasil ja l opa­ćine, utoc'!l§ta u nemoćne l progoaae, hramovi mi ra i utoroa ućiiUta za krićaosku pobožnost i krepost, m i~ionske kuće l postaje za krAteoje naroda, sloboct ae lu •te zoaaostl, ariivi k•jiževnostl, IkoJe z• mladež, sveu .Jgtc za učenjake, kao­celarlfe za kraljeve, svećenlc'!ka sjemeništa za Crkvu, uzorni zavodi za poljodjelstvo i obrt, umjetnićl!e škole za pjevaaje i glubu, u graditeljstvo l obrazovne umjet'losW.

(S. B. Btnedlktovci: Pedag. enclklopedlja. Kaj. I., str. 7!.)

Prof. Poljaaec tvrđi, da • su oni bili naroda td i, l od njih nije i mag alkakve koristi ... w (l??)

.Pored mnogobrojnoga svjetovnog svećeilstva bilo je u dr!avl hrvatskoj l dOsta redovnika. Kao što draidle na Zapada, tako se i u Hcvat!koj u to doba drfe svi muški i ženski manastiri pravila sv. Benedikta. l kod nas je, bal kao l drugdje, stekao taj red neprocltenjtnlh tas/uga za prosvjetu l promican/t gospodarstva ... Kod Izbora opata pazilo se, kao i kođ izbora drugih dostojanstvenika kraljev­stVI, na u~ledan rod. OpaU smiju l na dvor kraljevski, a u uboru sjede do biskupa ... Za zoaaDst i umjetnon po­stadoit o1obito zaslufal manastiri, jer je u svakom umo­ataou bila boi•tl knjižnica, a monasi se bav11i slikarstvom i iraditeljstvom •.

(E. Luman: Povijest Crkve Kchtove. Zgb. str. 96) .Pod hrvatskim vladanjem dolALe gradiJvi opet u •voj

stari e viet, a 1 tlm t l samostani. Tak o ji bilo n. pr. ~

Zadru koncem desetoi• vijeka ... Osim samostana sv. Kri­sogoaa imao je Zadar l tenskl 11mostaa sv. Marije od Istoga reda ... Prvi je ućlnUa Ćlka "sestra Kralja Petra J, Krešimira•, kada su joj muža ubili .. . Ovako je l u Spljetu njekoliko iospodja odllćna roda posvetio l uveo u samo­atanskl fivot Lovro nadbiskup spljetski ... Sada l a svakom 2rada badt pored muž~oga i ženski samoatan . • . Sr~de~i po velikom broju aamostaaa, a znajuć, da je bilo osobito rpoogo "laika •, mo2li bismo reći, da je bilo barem • na­iepl prlmorjll ka"o 111vremcno l u Engleskoj, gdje 11 tuilo 1\r•IJ, da n1će -')[ora Imati volske, jer mu svu momčad samostani pozobda. Laici radili su Izvanjski posao, 1 re­dc;avnlcl sa!IIG duhovni l zaanstvcrol . . . Kada sa 11 ljadi od

najodllćoijeg roda predavali samostana. oođa su donijeli jedan dio svoga imetka. Kada je Petar Gašić, čovjek od· tlćoa roda, .dao se podstrlći• za fratra, darovao je kralj Petar l. Krlesimlr, zemlJe samostanu sv. Ivana llraj Blogra· da, u koji je ovaj čovjek stapio. Sestra kralJeva Čika da­niela je samo'Jtaftu svoj imetak, a tako i Stjepan vojvoda ... (a prof. Poljanec tvrdi .koliko je tamo bilo manastira, bili sa sve do XVI. veka tuđi, jer u njima nije bilo domaćih

ljucW) I? •... O sam ostankom reda ... veli Niemac Eitelberger,

obćaran od tragova stare kulture u Dalmaciji, o naših sa· mo~tanih : • Od velika i zamašna upliva . . . bio ;e red be­nediktinski. Od naitužnljlh okrajaka Dalmaclje, od Lakro­me i Dubrovnika l Mleta do Raba, · svuda se nalaze vell­ča;nt tragovi ovoga reda, koji je kao u Eng leskoj l nje­mačkom carstvu bio predvodltel; najranije prosvjete u Dal­maciji•.

• Samostani su bill jedini prosvjetni zavod i .. . 01 sa samostanci, gojeći osobito pjesmu crkvena, hrvatski ;u pie­vali za veliko mnoštvo naroda, koji je k njima hrlio, o tom nemože biti dvojbe. Njihova regula donosila je sa sobom i zapovledala im, da ne samo molitve u narodnom jezika govore, već da l epistolu i evangjelja l sve što na glas pjevaju u crkvi ... na narodnom jeziku pjevaju. To je bio njihov zakon, pa zar da ga nelzvrluju samostaol a Hrvat­skoj, gdje isti spljetski sabar mon•chom hrvatski slufbu božjn dopušta. Imademo hrvatske regule samostanaca, Ima· demo i jedna samostansku ll•tina hrvatsku u kamen ure· zanu ... Da sn učeni samostanci bill častni l ugledni, vidi 11 po tom, §to ih nalazimo u kancelariJI kraljevskoj kao notare .. ,• (T. Smlčlklas: Povlest Hrvatska. Zgb. l. str. 287-295.)

Da se g. prof. Poljanec uvjeri o neispravnosti svojlb tvrdnja i slabom pozoavanjn predmeta o kojem pih (jer su samostani Benediktinac• u staroj brvatlkGj drhvl od IX. do Xlll. vijeka biti veoma vafal, a o5obito a D•lmacijl, taj kolljfvcl stare hrvatske đrhve) neka proetta: \1. klaU: Po vjest Hrvata. Z gb l. str. J 35 l J 36. - Dr F. Rački:

Nutamte stante Hrvatske prije XII. stol. str 135-184. Rad ;ugos. akademije. Knjiga LXXIX - A. Guva;: Gratia za povi/est školstva Zgb /, 12-13. Dr L. KatU.: Povl}t$t katol. Crkve. Split str. JJ8-123. - F. Ballt. l L. Katić.

Stopama hrvatskih narodnih vladara. Zgb str. 35 l 54. -J. Koc/fanlć: Pape i Hrvatski narod. Zzb.

Da se jo§ jasnije pokaže neispravao pisanje puf. Pct­ljacca, donosim jal i citat prof. ani~. Silica:

.Pored mnogobrojnoga svjetovnOg klera, bilo je u staroj hrvatskoj drfavl brojno zntapano i redovno IVećen­stvo . U to vrijeme je najvafai)i red u Evropi bio benedllt­tovskl a tek docnije prldru!lo ma se je i red kamaldalenza. Već je knez Trpimir oko god. 850. podigao beneđildovskl 11mostan a Rlflnicama nadaleko od svoga dvora a Klisa. Poslije toga sagrađeni su i mnogi dragi, tako u Zadra 987. samostan sv. Kr§evana a 1066. sv. Marije, a Raba oko 1060. sv. Petra, a Bel~ada (Biograd) 1060. sv. Ivana Evaad.,

uedaleko ođ Betgrada (Biograda) 1065. !enski samostam sv. Tome, u Trogira 1064. sv. Dalma, a Splita o. 10()(J. 1v. Stjepana, .pođ borovima• a o 1069. sv. Beneđilrta, • Poljicama 11 Krila oko 1064. sv. Petr•. Uz: ajlb se htie11 još neki kraljevski sanostani (monasterla regali a): Sr. Bartole kođ Knina, sv. Grgura kod Vrane, n. MoJsije l sv. Stjepana kod Solloa (kralfevsld maazolej) pa l sv. Muife kod Solina (grob Kraljice Jelene). Porad ovib uajva!nljib, koji se ćešće spomin ja a Ispra vama, jamać11o j e bilo Jal nekib benedllrtovskih samostana a zemlji 1

); tako "' oko 1100 javlja ·samostan sv. Nikole a Otočca, a oko 1076 -l089c sv. LuciJe kod Ba!ke na Krčl[om otoka. Kamendalenzilllll su pripadala ćetlri samo!ltana, a sve Ih J• osnovao osorski bls'rap Gaadeocije (o 1020.-1042.): sv. Petra, Bogorodice i sv. Nikole na otoS:a Cresn l Lalinju (Osora) a sv. MI­hajla na otoćlća Suska (Sa 1sig11s). Svitna samostanima sta­ja Ila na ćela od monalla ođaosno kaladrica izabrani OiJitl i opttlce, od kojib su neki imali znatna alog11 u hrvahko) hlstorl)l, naročita opali kraljevskih samostana, kao ćlaaori kraljevske prato!e•.

(P. Šišić: Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vlldarL Zagreb atr. 662 i i63.)

Tako mi nismo ni§ta dokazali g. prof. Polj•ncu; all , zato sa ma njegove pogrešne tvrdnji dokazali povjesnici; koji llfivaja najveći auttaritet kađ nas.

• • • Tako prof. Poljantc pl§e o .te!nJama za oslobođe-

ujem ođ Rima • • . da se s~et oslobodi tdk~ 11lllsll rlmsfc~ hljuarh(je .•• • (118) Doba katoličkog obaovljeaja Poljaaee zove: .doba prativureformltara ... rad proUvareformatorL .. • (120) onda: .u Bosni sa katolifld katll•erl(?) fcaajevd netto radJll za narod na pras~etnom polja ••. • (124} ••• .aaacionalnl btolicizam, kOji je a principa protivan svakoJ samostalaoj varskoj organ luciji •.• • (~l) Kao da vjerske, latini mogo bili nacijonalne i s m ostatne ll~ Na da.go bill IAao, kad bib htio spominjati i pobijati sve ostale pogreae, prof. Polianca. Spgmen11t ću Još samo to, da on, a svojof .Istoriji• kad pih o novom pogaaakom dallll koJI javlJa a neldm djelovima Evrope sa renesaasom i protn­tantizmom, veli: .kad se te umlfe osloba4afa mra&al.­sminjeYjdtovnfh poeleda na svet l žlvot ••• (111).

U Sređnjem VIjeka vlada katollfko kaltuoo aaftle.. Papa je centar duhovnog jedinstva i vjerakgl aocllllnCI& flvota avih naroda, branioCl pravde, ~IritelJ proswjete, lađa& velikaša, štitnik progoojeaib.

Tek ntđavno mvUizlcaoi narodi uflnjavaja jeđ11a •e­lika obitelj, koja ima za vj e rs ka glavu Papa. Svi e• pnz­nava ja ocem, jer Sll smatrali vjeru kica aljvlfl clobrca. Danas se Liga Naroda trudl i m11et. da 11đlllfi cldare, a bez: asp)eba. Zdto? Jer im manjka moralao podaofje 1 aaktarltet Pape, oca svija naroda.

Dakle Srednji vijek je .mračan·~ Da riclmol Za aaobra!ene ljude je Sredajl vijek cloba nlite.

rijetke svjetlosti i značaJa. SredaJi vijek ja poslano te• .. J• na kojima se je ngradDa sva mođerna clvDiucija. To l• ~ đoba, ud Pape i blskcapi lzobra!avaja divlje laatb~te. k

bL toJI č poljt i DD

XIIL inJii dol nicl

S kol

ll ill ban j j! g

SV • fl vo ro · Fr u

bt. monasi spasavaju stara pro1vjeta l stvaraju nova. K•· toličkl redovi daja ngvl !Ivot: školstva, znaaost~ umjetnosti, poljodjelstvu l gr .. anskom fl vota nakon barbarskih Inva rl ja :i anl!tenja Evrope. Znanost je doživjela zlatno dob1. U XI.­XUJ. vj. se pojavllaja veliki sinovi, koji sa naplsaU mnoftvo kn)i2•· Sam sv. Toma Akv. ostavi nam 26 knjiga. Iza njega dolaZI Dans Skot l IV. Albert Veliki. Oni sa glavni zastup· nicl neamrle Skolastike. To je metođa kat. bogoslovne l madroslovne znanosti, koja je sla!ila za jedinstvo sve vjer­ke i a mne istine, dokazivala ih pom o !a silo g izma, razre·

dita ih, točno i jasno odredila, a za temelj umovanja 112ela Aristotelova filozofija isključivši iz nje poga asl[e bladafe. Skolutika Ide za tim, da što dublje spozna istinu.

Obraćeni barbari, pani žive vtere gojili s11 misticizam. Bili su zaneseni duhovnim životom: nastojali su da vj d· banjem u krepostima, osobito ljabavi prema Boga, docla do :Jto ažrga sj rd 'njenJa s Njime. Najveći 11fltelj mistike je sv. Bernard (Xli. vj.) U ovo doba naći ćemo ljudi svetog :1ivota ne samo po samostanima već i po kraljevskim dva­tavima: dva sv. Eđvarda 11 Engleskoj, sv. Vjeko5lav IX. u FrancuskoJ, av. Kanat u D mskol, sv. Stjepan a Ugarskoj, ::sv. Erik a Svedskoj, sv. Ermenegild l sv. Ferdinand u Špa­njolskoj, sv. Hedviga i sv. Kanegooda a Poljskoj, sv. Eliza· :beta a Tarfngiji i t. d.

Cvijetali su katol. Redovi koji sa postali najveći

1!obroefnltelji fovjefanstv•. Najznatniji 1u Iz ovoga doba Clsterdte (1098) . Kartuzltand pa rad Presv. Tro/st>~a l :bl. Gospe Otkuplteljiu koji sa otkupili u Sred. Vijeka

'

.od nevjernika oll:o . milijan kršćan. robova. Pa onda prosjafki ređovl: Domenlkancl l Franjevci tako zasla!nl 1:1

vjera l prosvjetu. ZatiiD viteški redovi, koji su spojili mo­udki život s viteikim, lavsko junaštvo sa blag~ janjaca. Stitili sa sv. Zemlja i bodofasnika l njegovali bolesnike. "Ti s11 redovi: Templari. lt~ano'IJCI i Njemalkl red.

U Srednjem Vije!a mnogo se je gojila Kanonsko '(crkveno) pravo. Oro je nredfo Orat/an u Bologni, a do-' panOi sa ga Grgar IX i BJniftclje VIli. N~vo crkveno pravo 11bla!ava l usavršava rimsko pravo, podl!aćl dastojaastvo jadske osobe.

Pođi!e se dostojanstvo !ene i oblteljL Pape l blskapl .krote tirane l sflnike, a o3loba .. jll robcave l doldđaja roP· stvo, ta ponajveća rak ranu Staroga vijeka. Istina, l a Srađ. vijeka sn bezda§ai trgovci trgovali robljem, osobito !Idovi 1 Mlefanl, ali ti 111 postupali protiv volje l naredaba Crkve. Crkva je a Sr. vj. !titila kmetove koji bl se često naselUI ~ko samostaaa i crkava, dobUI sloboda i razvili sa ae a -grad. Ta je početak polG-vice gradova a EvropU

Kat. Crkva je ođgajala narode o!oblto pg ~kolama.

.Ona 11 svim naporom dala na vrhnje te da!nosti, te a .Xlii. vj. nlie bilo opt/ne, koja nebi Imala lkote• pl§e ne­katolik Tarsot. Svaka !apa, svaki biskup, svaki samostan u morali imaH pučka ~ota. Tako je prodrla prosvjeta a :sve 1lojeve auoda. l to sve besplatno!

Ovaj atica) Ctkve zave bezvjecski afenjak Comte _.allzmjerno blagotvornim•. Katol. učenjaci, većinom redov­..alci, lstrdlvaU sa prirodne znanosti, te sa pronalll mno&e

Izume: razna pisma (slovensko sv. Ćiril), satove, note l grrgorljaosko pjevanje (benediktinac Guido d' Arezzo), sU­kanje na rtaklu, rune lijekove, baut. kompas, magnet. . naočare, dalekozor, papir i t. d. U tome je posti210 velike uspjehe domenikanac Albert veliki prozvan .nostri tempo­ris stapor et mfraculum• tako da je veliki protestant Ham­boldt s udivljenjem spominjao njegove eksperimente • botanici, zoologiji, fizffnoj geografiji, kemiji, minerologlji l astronomiji. Jo§ više od Alberta Vel. Isticao 111 je na znan­stvenom polja redovnik Roger Bakon tako, da po priznanja bezvjerca Du Boy Raymond·•: .Novije prirodne znanosU zabyaljaju svoJ izvor kr!ćansloj vjeri. Kršćanski pisci, da usvelifafu B~Jga Iz njegovih djela, uvjek sa radg opisivali priroda•. .

Najviše škole - sveučllWa - osnovala je kaL Cr-· kvit i to većinom Pape, a bila sa pod crkvenim aadzoroliL Do konca 15. vj. bilo ih je u Evropi 66. Najglasovitija au: parl§ko i oksfordsko. Oba sa Imala po 30.000 aks, 1 ono a Praga 36.000 l 700 profesora. l djevojka sa d oluile do velike Izobrazbe. a odgajale sa se u fensklm samostanima Kraljica Amalasunta (VI. vj.) je govorila grčki i lati~skl,

Izvrsno je poznavala filozofiju. Dh11ota, zatvorena od mata kneza Bernarda Akvitanslroga u dvorcu Uzes g. 8U pisala je prlla~nfk pedagog ike za svog sina o đ 16 god., i ~agovara. ga da se 11 njim festo savjetuje, jer .imat će§ mno~tvo

doktora, all oni ne će Imati toplo srce majte•. Koladrfca Rosvita (X. vj.) napisala je mnogo drama. Na glasa zbog svoje naobrazbe bUe sa Matilda iz Kanose (Xl. vj.), Marija od Francuske (XII. vj.). IV. lldegarda (t 1179.) , a osobito sv. Katarina Iz Sijene, čija piJma su klasično djelo talijan­Ike lituatare, a da l ne spominjemo zadaju junakinja ueđ., vj. Ivana d' Arc. U tenskom samostano, §to ga je 1v. Ce­zarij Qanovao a Arbeaa g. 526 bilo je 200 koludrica koj sa se posvetite prepisivanju knjiga.

U Sred. vj. C'ft~a amjetnosU: na ares gradova i aa. ćast Bo!ja. Sređnjl vijek nam je dao blzantin.skl, romanski. i gotski slot. U gotskom slog11 pođigli Ill n. pr. a Fran­cuskoj oko 30.000, a a ~panjolskoj 70.000 crkavL Takg Jt.. bilo a IVIm katol. zemljama. Gotski slo2 je vellčanstv~

jet se a njemu svi dijelovi dlfi:a vi1oko i čovječje HCI

nosa a nebeske visine. Cijeloj gr .. l dala je krlćanska vjera krila. koja l nukl vjernike zanose k vjKaome. Nikada prije ni poslije nis11 lj a dJ stvorili s ll ea i b djela kao lto 111

stolne crkve a: Reimsa, Parisu, Strassburgu, Kđfna , MOa­nu, Westminsteru, Uchjleldu. Brugesu, Arrwusu, Tokdu, Burgora, Stvlljl, Bela, Zagrebu. Trogiru i tiJuća dragih. Klparsho je a Um crkvama bajno cvalo; ona a Amiens Ima prakO 10.000 slika i kipova. Slikanje je na st.akla f dan11 nadostlživo. UmjetnJc! sa ođreda bill re đovnici i lj11di b: auodal

Radnici, zidu~ m,unari i sve struke bile sa sjajna udrafene a bratovštinama l c1bovim1, koji sa bllf vjerski ure•eni, a §Utni sa prava l intuese radnog naroda. Zato u ono doba socljalae l ekonomske krize su blJe nepoznate.

Tat .nuačnf• katolički srednji vflek je rodio najveteg pjeJnika svib vnaeaa: Dante.a AUghleri-a <+ 1321), koji

•

'JlOijeđuje sve znanje svoje dobi, a ujedno je uvjereni katolik 1 pređatavnlk katolicizma u pjesniMv:l. Cvate narodna pfes :ma i uredna knjiga Sr. vj. IJIID je đ!o n Francus ko) narodna epopeja .Chanson de Roland•; n Španjl neumrlu viteška pjesmu .Ctd• i 11 Njemićko} vitdkn·lju­bavna epopeja .Niebelungen•. U Kuljevskof biblioteci u Parizu otlazl se pjesama od 136 njemaflilh pjesnika onog doba, u Francuskoj je XIII vijek dao preko 200 pjetnika, a D Italiji je svaki toakanski građ bla llteruol centrum.

Sred1ji vijek je odao Evropa, u koJoj su većinom

tjuđt bili robovi, a na svršetku tog doba ropstvo Je bil() ukiojeno. Bilo je t~rd&va i ratova, ali bilo je l božjih pri­mirja. Crkve i u mosta ni bili su utoč i šta progonjenih. Općio· skim i đrogim demokratskim elobo~tioama, kao i narodnom dostgjanstvn, sinovi XX. vijeka moralu samo zaviđati. Sa­moupravni život cialmatlnskib gradova najbolji je dokaz kako su se podigli vjuskl, kulturno, socijalno, umjetnitkll trgovač Iti n Sr. Vj. Tako sa imali l svoje stat ate: Korčula god. 1214, Split 1240, Dubrovnik 1272, a odi nutrajl gradovi bill sa uredeni po cjem8ekom nzoru kao kr. slobodo! građevi. Taila Vara!dla g. 120~, Z1greb 1242, Križevci 1252 l t. d. Magna charta ill ustav engleski je djelo sred. vj~ka.

Benediktinac Petar od Blols 1 divno se lzrulo kako je HeđoJI vijek mililo politil!kl: .dvije stvari opstoje, za koje svaki vjtrnfk mora da st bori do prol/(e svoje krvi: pravednost l sloboda•.

Najljepši je ures kat. Crkve njezina ljubav prtma si­romasima, udovicama, sirotama i bolesnicima. Kao što je Isus sproveo svoj .život samo l!ineći dobro tako je skrb za 1ve trpeće bila ponajglavnija briga Crkve. Mnogobrojni ~rkvenl sabori Izdali au zakone, da se jedna trećina pri· boda u svakoj bl•kupljl l župi Ima davati sirotinji. Pape. biskupi l samoatanl su najviše pomsgall bijednike n njiho­vim potrebam1. Inoctnclje Ill. dnevno je bunio 8000 siro­maha a l bezbrojne druge pomagao. Maurldfe, biskup a Rouenu davao je 3/4 svojih prihoda sirotinji. Samostan Rlonler brani dnevnice preko 400 siromaha. Tako rađe tf­nće druglb samostana. Oni su mnogo puta prodaU pred­mete za alafba Bofjt, da pomogna ncvolioldm.. Po&aul

nisu poznavali bolnica olti uooinica. Njlb je iznašlt kdt. ljabav l to - na tisnćr. Pojeđlnl 2ndovl su ih podfgli na stotine. Sama Firenca broji preko 300 dobrotvornih zavoda. Za gubavce je bilo osnovano samo n Francuskoj oko 200() bolnica. Mnoge osobe kneževskog i kraljevskog roda posluži· vale su bljrdnlkr. l pojedinci su gradili: bolnice, gostlatc:e zs potrebe patnika, ludnice, nahodišta i t. d. Takve bolalce nalszlmo u Rimu i po našim gradovima, u Zadr::, 14 Solitu., u Onu brovnlkn i t. đ.

Krfžarskt vojne spasav .. ju zs r adnu kršćan3kU cl'lf· lluciju od oamanljlskog barbu -tva , i ako nisu potpuno uspfele krivnja je bila u neslozi kršćan•, jer otsu slu!ali. pape i ju su Grci slmpatiziuli s Turcima.

Mi priznajemo i svt pogrdke Sred. vije 'u, jer su i. ta da vjernici bill ljudi sa svim Jjnd,ki m slaboćama. All koje­doba nema avojib negativnosti l crnica? - Kažu, dl je od vijek prosvljetlieo- pa ipak se mače i ubijaju vjernici i politički protivnici u Rusiji, Mek!lku, Span ij l i u mnogim dragim zemljama. a· da i ne govorimo o bubarstvima Svi­jetslloga Rata. - Priznajemo pogre§ke, ali one ne mogD ni izdaleka pomral!ltl ono veliko kr~l!ans:to sunce kulture, znangstJ, umjetnosti l milosrdnih djela, koje ml sinovi XX.. vijeka, zadivljeni gledrmo i nastojimo lb tek imitirati.

Ovaj napredak Sr. vijeka protivnik Saint Simon zove: .gorostasnim• • • • a proL Poljaoec - sirota! - .mrai5-nim•.

Svet. JOSO FEL/CINOv!Ć.

l) Proučavajučf uz pomof Mons. Dra Frana Bulića, ndeg najglaso­vitijeg arheologa svjelskot: glasa, na§ll !mo da je bilo od Učke do Ko­tora, uzduž na§e hrvatske obale prrko 100 samostana benedlktlnaca ta

srednjem vijeku, a brojniJI su blJI u Hrvatskoj l SlavoDtjl, kao kod Mltro­vke, u Kameolcl, l kod Daruvara l l d. Ml Hrvati svu našu kulturu mo­ramo da uhvallmo uz Pape Rimske benediktinskom redu. (Opaska pls..)

P. S. Saatavljajoćl ovaj odgovor poslu!fo sam se i rakoplsnlm povijesnim kompeođljem N. Maslaća D. J.

~··· f mjeltane da ronre proti cfrfnt.

Pollcl}ska lat:raga je a novita đa n -takve tafbe festo bez Ikakvog teme lja ••• Za.to će, a badaćr, tani de­UIID.dlt.ntf biti poalanl a koncentraclj· • tabore •••

- da je na za.kljnfnoj snfanosti · proslave sv. Oođlne a Zagreba ndje­lonlo 70.000 Ijacfl •••

- đa je •••

Doli sa psostil Pretsto}ni!tvo gradske policije l:z­

c1alo je proglas o sazbijmja psonnja _l bogohalalh kletvi:

Zapueno je da međa stanovništvom grada Šibenika, nuočito me•a radnJ­cima, postoji rnfan oblfaj međasobnog psova.nja l bogumrske kletve. Ovaj o­bifaj ne 11.mo da je protivm postoje­ćim z.ai.onilia, nego je l ražao a mo-alnom pogleđ11, jer se i po tome pro­rađaje ktlltura i nivo nekog ćovjeka.

Osim toga se šire sabla.z.ao koje štet­no djeluje na priJ!ojne gndaoe, 1 oa­YoČlto na omladina i time d•je utisak

•askalašenos:ti i aemoralnosti.

Da se tome do!koo, QA osnova na. 'Tedenja Kr, Banske Uprave a Spl•ta i na osnova o. 66 i 67 Zakona o Uan· trašojoj upravi, sva.ko lice koje Mlle :atefeno ili primjećena od organa o

voga pretstojntltn da runo pmje ill apotrebJjan bagumnn k:ldvt, biće po elana 69 tit. 3 zakona o aoatu:-toj apravi kamjeoo globo o4 10-500 D. odnosno 1·10 dma zatvorL•

Veoma pohnlno. Sa.mo neka se z;ai::on vrši.

Što je s kapitalizmom? CistudtRJ opat i aćen)ak dr Wie­

singer predano je aa zborovanja kl· toll&ib aocljologa 11 Btča o aodja.lno KOSpodulkim. dafnOitfma katolika. U prTom dijela predavmja je a.~lasio

da mnogi. tnafe, d a bri kat o ll~ l ml· slll~ da ne smija previle odrjefito na­stupiti proti upitallolla. A onđa Da­vafa rijeei obraćeaiU Ffeđlera: .Ako takav gotpoduski sistem nafoo tjera stotine tisuća ljadi a bljeđa l adari mlje im njihova vjera l ćadorde,

onda anlitimo takav mami Upravo oema nikakva az:roi:a, đa bio iOV.

bt,llci branili l ititilL Naiomllao nam je zlo na 2lo. Milijune je odnatlo ad k:r~a.nlkog !ivoti. •

Na konca nam dr Wie!fcge:r do­vikaje: .Ne IIDijemo biti a borbi proti i:.apita.lizma opremL Ta je ml· Ujaci bespravnih bnktlćnika ne maJa sigurno, da li smo njihovi prfjattlji

lli protivnici"!

Nali dopisi žrR.JE, '17. Xl. 1931

VeHkl up~b la Pri godo proslave l !OO godilaJlce

Krilton ~mti ud Je tič. tapali po­zn o jednO& svećenika salazfja.aca da na.m, opet. pollijl tel ko gođina, ođrti IV. mlsije.

Od 23. do 26. Jtadenoga akva ja b a, od tra do mnu, prepaaa aa­roda. Kad misljonu nije propovijedao. bile n opioljma ilpovijedaanice.

Tako jr, i ako selo broji tu 700" d da, podlje.ljGo oto l 000 ". Prlće­sti.

Kroz ove svete dme mnogi su se apisall a Bratovština Karmebka, a pedesatak: dJece J• prtstapna k prYoj sv. Pritestl.

U nedjelja 26. Xl., radi nevreme­aa, s:lja se mogla od.rtatl uključaa

procetija selam, nego sama oko crkve. Kao D.Spomeaa Dl misije l oa pro­

slava svete Godine, vlć. fapnlk je n• roda dijelio pobofne !llflee.

Pohvalno je, đa se seotke vlasti bile svećeaidma a svema pri raci, l da sa, prirtapajn~J aa svete ukra­mente, mnogima dill dobar primjer.

Nadati se je, da ć.e Ellklijatl mnogo dobro sjeme.

ll:otlb, koji govore o vr.ličtni domovine l oa.zdravl)aja joj sreća

umo az eda rujnog vina. All rijetki sa verki dosljedni ka-

akteri, koji se dragovoljno trtvaja za dobrobH i veliflna

otadžbine. Mi ljabimo sve one !toji sn se borili, koji Sil

1rpjeli ru sa za aja poginali, za njih mi molimo, kao u osobe koje sa mm os.oblto dra2e l mile. ZatJ je dobro

uklo tal janski roeloljab Silvio Pellic:o: .Ako fovjek: vrijeđa

~Itar . , svetost feoidoe, pristojnost i po§teaje, pa vife:

mjesto đomovtne Imat ćemo klase i !Vi će se prolttard

adrafiti ruiizafaći taka povik Kula Marksa: Proldul svi/rz zemalja ujedinile se! Oni ćezae u inte:rnadjoaa.lal

DJmoriaal Domovina! - nemoj ma vjerovati. Oo je hipo­

kr{Li.:. r t dolja blja, on je rd ja v građanin. • Socijallstl. krajni nacionalisti i kršćani imaja različiti

pojam rodoljablja. Zab ćemo pregledati te aaoke a sakoba

jedne: s drago • Socljallstl l komunisti uopće Di}eta domovina. Oal

boće da buda izvan tijesnih graciea domovine, u njih Je

svijet domovina. Zato sa protivnici auodnih zastava, koje

matraja krpetinama bez vriJednosti. Narodnost nadomje!­

taja internacioaaloo§ća, a domovina snprostuljaja fovjetan·

stvo. Njihova sn aačala: a) Povijest treba tama.eitl materija­

ll!tlfld - kao da sa pojedini mafenicl pogfaali radi nove ..

l ekonomskih interesa!? t) U razvoja povijesti gleda}a raz·

vitak ekonomije (gospodarstva - privrede). Kao da se

borba za oslobađenje balkmskih naroda od polnmjes~:ca,

borba za sloboda Polj1ke l t. cf. dade tamaeiti samo eko­

nomJjoml e) Danas se sprema ngvi drattveni poredak, te

mjesto politlfkfh pitanja Imat ćemo ekonomska pitmja, a

Krajni nacionalisti sa najveći protivnici sociali!ta, jer­

je njima Domovina iznad svega. Domovina je Moloh, kame

treba.. sve !rtvovati. Nijemac: kate: D~atschla.nd i1btr alled Njemačka izna svega! Tako Lsto postupaja i govore u­ciQDalisU Francuzi, Talljalli pa l drt1gi. Treba slušati đo­

movioa a avema, što ona zapovijedi, pa i na šteta vJere.

poštenja, civilizacije. Domovina treba da bude moćna, nlika i dobro obor11žana. Oni sa i proti Pape, jer nije njihove aa­

rodnosti, pa bi htjeli aelns narodna vjera l? Onda bl mota.la l matematika i medicina biti aacijona1aa. Oni tr ah, da domaru a bađi jaka oražjem, jer mi!le !ilo :j ešavati sva pitanja, a net

po pravicL O ai trate, da domovina .... : pres tao o povećava avoj · moć, pa bilo to i na Heta dragoga. Ne priznaja da treb

ljubiti bJižajega bo Ymo~a 5e~e. kao d}tc.uu nebeskoga Ou • . već poznaju seblćaost l brutal na sila. Zato oni mrze drage-'

aarodao~t l. Militarizam (vojnlfko aređenje) je tJ ea1 a cljona­

nstal Takav je aaciona.lizam W ~~ p gani j oa. Jer twv i krivi nacloaallz:am opravdao rl!Il~: e Ceure !(aa sa proga Jali

.c.ršćane radi toga ito nijesn paslašaJi Cezua, da se poklone ,

carskoj poganskoj vjerL Njihov je "~telj Macbiavell: c:il

x:oosvećaje sredstva. . .

VELI RAT (Dagl otok), 22. Xl. 1933-

Prollava 1900 eodllojice Kristove em rtl

Na proslavu smo 11 pripravili tro­dnevnicom.

Na 21. bila je nm• proslava. Jutro je bilo hpanjeno svečanom aslstlranom mlaom t propovijeđu vU~. OAtrića. Po­podne )e mjesto teoforic!ne procesije. kojn se niJe 1bog nevremena, mogla nz\ lli, bilo je klanjanje Preav. Olt. Sakramenta sa posvetom Srcu Isuso­vu. r reko sv. mise i popođnevne službe Božje djevoj. crkveol zbor je uzveli· tao proslava primjernim pjeunjem uz pratnja barmonlam 1. Na vec!er je bila rasvjeta vatrom etom i prigodna akademija. Uz ostale toćke župnik, vlč. don E. Cvitanović, progovorio je o zna~eoja sv. godlnt, 1 !!lanice Djevoj. drv~tva Srca ln sova, od igraše drama a 5 c!inov• .Mučenice Kristova op­rosti ml", Moralni uspjeh eljele pra­slave bio ja vidan, ju je pučanstvo

hrlilo ua sv. slllžbe l pristupilo, a ve· likom brojn na av. Sakramente. -IŽ MALJ, 22. XI. 19S3.

Proslava IV. Oodlne Uknak Dl 21. ov. mj. Dl blagdan

Oospe od Zdravlja a ovoj župi odr­- !ana je svtfiDa proslava 1900 godiš· njice smrti Ot~apltelfa.

U oei proslave obavila 111 je sve­boa trodnevDica.

Za vrijeme frcdnevnlce obavljao ae .Put Križa•, propovijed l blagoslov Presvetim. Propovjednik je bio mp. o. Ođorlko Badarina franjevac.

Dao same proslave ajatro bila je • i s. svećana av. Misa, preko koje ae je dijelila IVIla prlćest vjernicima, zatim ie bio lzlolen Presveti vjernici· 111a na klan{ante. Na 10 s. bila ja pje· .-sna sv. MJsa 11 prigodnim govorom.

Poslije podne na 3 •· Imala se je cbaviU procesija 11 Presvetim l po­sveta bofans1rom srca na otvorenom all radi nevrijeme, proslava je zaldjućena • okleenoj l rasvijetljenoj crkvi zakljuć· nim govorom, poavetom, • Tebe Boga hvalimo•, l sa svteanlm blagoslovom. Vjernici lape prisastvovall sa trodne­vnlcl a velikom broja, 1 Dl dan ume proslave aćaatvovala J• cijela !apa.

. hpovijedl sv. prteeau bOo je preko 100.

t'roalavl 1adjalonll sa l IVI §kol· aka djeca 11 aćlteljstvom, bratut~fttne , l draltvo .Karl MDrlflnth•. Po11f)l 1»

dat Iza zakljafoe slalbe Bolje đrn~tvo .kim Marijinih• Imala je sastanak Dl kojem je bilo primljeno a društvo 48 "ovib tlanlca.

Uthak proslave oataviO je duboke dojmove n vlerniclma i daj Bože, · da plodovi ove proslave bađa na prepo· rod ove !upe.

Iz katoličkoga Šibenika KRJŽt\RI prlreduja a nedjelja 3.

prosi oca u 7 sati akademija sa pra stavom u .Kato]. Doma•.

U CRKVI SV. FRANE svec!anost Bezgrešnog Zatrča Marijinog slavlće

se ovim redom: U 5 a. jutro pjevaju se štenja o Otajstvu Marijina Zaćeća.

Zatim • Tebe Boga bvalimo• l prva svetana Misa u asistenc:fjom na Oo· splnom oltara. Od 7 do 10 s. redaja se tlbe svete Mise svakog pola sata jedna za đrngom. U 10.30 s. svečani

pontlf.kal preazvfšenog biakapu dra Jeronima Mileta. Pasi je pođoe a 5 s. kranJca Brzgrješne Začete l prigodni govor o Bezgrjdooj Djevici. Poslije govora alijedi avec!anl bla2oslov sa Presvetim, koji će drhti preuzvišeni biskup. - Svel!aoo! t svršava lj n blje· Djem svete moći l pjevanjem pjesme: .sred te se pećine•.

ZAJEDNIČKU PRIĆEST imat će sva drdtva .Katoličke Akdje• a SI. benika u crkvi sv. Frane đoe 8. pro slnca u 7 sati.

BOŽIĆNA DBVETNICA poćinje a katedrali sv. Jakova a petak 15. t. mj. a 5 satl Davcfer. Iza svršenlb mo­litava ajcmenlttarci pjevaju ođnosoa

AohfoDII l .Biagoslovlf~n·. Devetalc:a se SVIke većerl mbva blagoslovom 11 Presvetim.

SASTANAK KATOL. MUŽEVA•. U nedjelja 26. pr. mj. bio je mjesefnl

'

javna zahvala Dabako ganut moogobrojoiai i

dirljivim Jskazima saćut 1, ioje sam ~rl­mio prJgodom smrt maje neprefaljeae nećakinje

Katice Pfoff a a apsolatDoj nemogatćnosti, da se napose pojedincima zahvalim, ovi m putem iz dna srca fzr iCem svima, a: Ime svoJe l a Ime sestrine ml obitelji najžlvlja harnost oaoblto preč. l lvele· časnom svećenstva mirskom i redov­ničkom, a l mojim milim bivšim !n­pijanima Murtera i Doca .• Bog l Otac. G. N. busa Krist•, Bog svake utjehe ... nek im svima obilno naplatit•

Šibenik, 27. stndenoga 1933. Kao on ik Nl <ULA PLANČIĆ

prolzvađa

Jeđlao

š mENI)(

aastan1k draltva .Kat. Muževa•. D ago Od 15. Xl. prodajemo uz 1e raspravljalo o vjerskim, poviJesnim l nevJerojatno snlfene cijene. znanstvenim i lltenmim pogrdkama Dođite l uvjerite ee. ikolsklb telntova, l o akclli kod Mini- §IBI!NU( SPUT 1tarstva Prosvjeta da se Izmijene. __ KnJ_J•_To_m~~~~ __ v• ___ M_•_rui_. Jte_va_7_ • .._.~

PRVA DALMATINSKA TVORNICA CRKVENIH VOST ANIH SVUEĆ\ NA PARU

lJUBO MANOJLOVIĆ - SIBENIK .......,.. a•u 1 1 woltue RQa nab nU9De.

SJ*Qallla laaAa nQetaa •NH-k aaJboQe n8U ............