broj 34 • Zagreb • 4. studenoga 2014.20 www.skolskenovine.hrreportaža

Prvu gimnaziju u zagrebač-koj četvrti Utrine ove godi-ne pohađa 610 učenika u 21

razrednom odjelu, za njih brinu 42 nastavnika, tehničko-admini-strativno osoblje te stručna služ-ba koju čine psihologinja Vlasta Lukačević, socijalna pedagoginja Željka Krakić i knjižničarka Ma-rija Petričec. Nastava, općega gi-mnazijskog smjera, od ove se go-dine izvodi isključivo u jutarnjoj smjeni, budući da je IV. gimnazi-ja, s kojom su dijelili zgradu, pre-selila u novosagrađeni objekt na zagrebačkoj Kajzerici.

– Nakon 80 smo godina samo-stalni, imamo cijelu zgradu za sebe. Prostorno nam je još uvijek pomalo skučeno, budući da se nastava za svih šestotinjak đaka održava u jednoj smjeni. Ali ba-rem ostatak dana imam zgradu na raspolaganju za brojne izva-nnastavne aktivnosti i projekte – kazala nam je ravnateljica Dunja Marušić Brezetić.

Broj učenika zapravo je opti-malan, jer unatoč opadanju broja

djece u gradu Zagrebu, interes za škole je velik, možda čak i u pora-stu. Razlog tome je dugogodišnja uspješnost učenika Prve gimnazije na svim natjecanjima, u posljednje vrijeme i na državnoj maturi, što ih svakako svrstava među najpo-željnije srednje škole u metropoli.Potičemo izvrsnost, nagrađujemo trud

Pretprošlogodišnja analiza re-zultata državne mature, primjerice, pokazala je da je Prva gimnazija šesta po uspješnosti u Hrvatskoj, odnosno najbolja među isključivo općim gimnazijama.

– Upravo možda zbog činjenice da smo opća gimnazija posebno raduje podatak kako već više od desetljeća naši đaci uspješno upi-suju i svladavaju Fakultet elektro-nike i računarstva – govori Maru-šić Brezetić.

To pokazuje da učenici, iako iz opće gimnazije, nisu striktno usmjereni na pravo, ekonomiju, filozofiju ili neke druge društve-no-humanističke smjerove već po-

stoji ravnoteža između prirodnih i društvenih znanosti koje maturan-ti Prve gimnazije odabiru. Na to ukazuje i podatak da osim Politike i gospodarstva, koji je najbrojniji izborni predmet, učenici odabiru fiziku, biologiju i kemiju.

Stoga ne čudi zapravo što sva-ke godine veliki broj učenika iz Prve upisuje upravo takve fakul-tete. Zadnjih je godina jako među maturantima popularna medicina, više od deset posto učenika Prve bira medicinu, što je za svaku ško-lu pohvalno, a za opću gimnaziju posebno.

– Imamo i različite izborne gru-pe, predmete, fakultativnu nasta-vu, koja pojačava to prirodoslov-lje kod naših đaka. Razmišljali smo i o eventualnom pokretanju prirodoslovno-matematičkog smjera gimnazije pri našoj školi, međutim upravo zbog ograniče-nih prostornih kapaciteta zasad je to nemoguće. Morali bismo zbog toga opet prelazit u dvosmjenski rad, a to bi na neki način bio korak unatrag.

Opremljenost škole je solidna, nadopunjava se oprema kroz ra-zne projekte u kojima škola su-djeluje, no stanje i starost zgrade jednostavno zahtijeva konstantno ulaganje u razne sanacije i po-pravke. Bilo bi idealno kada bi se to moglo riješiti temeljito, ali situacija je takva da novac zapra-vo kapa u malim količinama, pa se onda i zgrada sanira u malim količinama.

Ravnateljica ističe kako je spe-cifičnost škole možda upravo ta briga od djeci, njihovim interesi-ma i stremljenjima. Kontinuirano se prate njihova dostignuća te se to redovito javno ističe i nagrađu-je. Usmjereni su prema izvrsnosti, a puno manje prema eventualnim nepoželjnim ponašanjima i sank-cioniranju istih:

– Osluškujemo njihove želje, potrebe i talente, pa prema tome formiramo izborne i izvannastav-ne aktivnosti. Odrađujemo niz terenskih nastava, također prema njihovim afinitetima, a opet da bude vezano uz program i plan

nastave, odnosno da u realnosti vide ono naučeno u razredima. Svake godine također pratimo i proglašavamo takozvani naj-sportskiji razred. Proglašavamo i najbolji razred Prve gimnazije, što pratimo i ocjenjujemo u deset kategorija, od uspjeha, vladanja i atmosfere u razredu do broja po-suđenih knjiga u školskoj knjiž-nici. Nagrađujemo učenike s naj-manje izostanaka, kao i cijeli ra-zred, nagrađujemo i najuspješnije pojedince u deset kategorija, koje su nazvane po našim bivšim uče-nicima, poput Dobriše Cesarića i Vladimira Preloga. Među najzahtjevnijim školama u zemlji

Dakle, upravo se poticanjem izvrsnosti motivira učenike da budu bolji, dok ih se istodobno mentalno odmiče od crnila koje vlada u hrvatskoj svakodnevnici. Pa i među populacijom njihove dobi. I dobro da je tako, da djeci nad glavom ne vise nekakve sank-cije i loše vladanje koje povlači za

Moramo učenicima omogućiti da uspješno svladaju prvo državnu maturu, potom i upišu željeni fakultet te pritom steknu dovoljno znanja i radnih navika da se mogu bez većih problema kasnije snalaziti kroz više obrazovanje i život. I tu smo vrlo zadovoljni, koliko god su ponekad „korijeni znanja gorki, ali su plodovi slatki”, govori ravnateljica Dunja Marušić Brezetić

160 GODINA PRVE GIMNAZIJE ZAGREB

Ravnateljica Dunja Marušić Brezetić

Mjesto gdje se zaista cijene trud i zalaganje svakog pojedinca

Radim relativno kratko ovdje, od prošle školske godine, na poslovi-ma pedagoga i socijalnog pedagoga. Vjerujem da sam s učenicima us-postavila dobru suradnju, jer se mnogi od njih javljaju samoinicijativno kada imaju kakvih nedoumica, poteškoća, problema. Također dobro su-rađujem i s roditeljima, pa i preko njih saznajem za određene probleme i promjene koje su se eventualno javile u životima naših đaka.

Unatoč opširnom gimnazijskom programu, pokušavamo u svakome trenutku i kroz sve naše aktivnosti i odgojno djelovati, što profesori kroz nastavu, što stručna služba kroz svoj krug djelovanja. Odlazim na sa-tove razrednika, uključeni smo u zdravstveni odgoj, razne preventivne

programe. Pokušavam što više pratiti kako učenici napreduju, što ih zanima, primijetiti zapinje li gdje, ima li kakvih promjena u njihovu ponašanju, svladavaju svakodnevnih obveza.

Današnje generacije, jasno, muče njima specifičniji problemi nego učenike prije 20, 30 godina. Ali ima i poteškoća koje su općenite, ovisno od razreda do razreda, od prvih razreda koji se trebaju prilagoditi na novu školu, nastavnike, širinu nastavnoga gradiva, do maturanata koji razmišljaju gdje nakon srednje škole, kako položiti državnu maturu, strahuju hoće li zadovoljiti određene pragove, uspjeti upisati željene fakultete. Postoje i njihove dvojbe oko međuljudskih odnosa, unutar razreda, u njihovim obiteljima i u svemu tome treba ih dobro saslušati i biti im na raspolaganju savjetima.

SOcIJAlNA PEDAGOGINJA ŽElJkA kRAkIć

Kroz svaku aktivnostdjelujemo i odgojno

Geografiju predaje Goranka Marković

U 19. stoljeću počinju se otvarati realke, pa i Zagreb otvara nižu, tro-godišnju, „malu realku”. Prvi razred male realke upisan je 20. rujna 1854. godine. No, Prva gimnazija još nije samostalna škola. To postaje 15. listopada 1856. rješenjem cara Franje Josipa, a prvim ravnateljem škole postaje Franjo pl. Sladović. Gimnazija je iz početka smještena u zgradi na Vrazovu šetalištu. Budući da ju grad želi pretvoriti u „veliku”, šesto-razrednu gimnaziju, za tu svrhu kupuje zgradu obitelji Jelačić na Stros-smayerovu šetalištu gdje će škola djelovati od 1858. do 1895. godine...

Broj učenika sve više raste pa zgrada biva pretijesna. Dr. Izidor Krš-njavi, koji obavlja dužnost ministra prosvjete, zalaže se za unapređenje školstva. Tako se na početku Savske ceste (danas Rooseveltov trg) počinju graditi dvori srednjoškolske obuke. Dana 15. listopada 1885. godine istodobno su dovršene zgrade HNK-a i Gimnazije, pa je sve-čanomu otvorenju nazočio i sam car Franjo Josip. U toj su zgradi bile smještene čak tri ustanove: viša trgovačka, realna i realna osmogodiš-nja gimnazija...

Godine 1891. ravnateljem postaje prof. Krbek. U to doba to je najmo-dernija gimnazija u ovom dijelu Europe. Poznati su njezini kabineti fizike, biologije, kemije i gimnastička dvorana, pa ne čudi što učenici postižu izvrsne rezultate. Ona postaje rasadištem najumnijih i najuspješnijih ljudi hrvatske kulture, znanosti, tehnike, politike, gospodarstva i sporta...

Više o povijesti škole na www.prva.hr.

Crtice iz povijesti

Ekološka akcija čišćenja Medvednice