znanost bogaĆenja

Download ZNANOST BOGAĆENJA

Post on 30-Oct-2014

57 views

Category:

Documents

6 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

...... ....

...

...

...

.

... .. ii

.

..... ........ _

WALLACE D. WATTLES

ZNANOST BOGAENJ A

WALLACE D. WATTLES

ZNANOST BOGAENJAS engleskog prevela: Zdenka Andriji

ANDRIJI?IZAGREB

Biblioteka "Dvostruka srea" knjiga etvrta 1. izdanje 2005., 2. izdanje 2008. Naslov izvornika: Wallace D. Wattles: The Science of Getting Rich Copyright prijevoda: C), Zdenka Andriji, 2005. Izdava: "ANDRIJII", Zagreb, Letovanika 30 tel/fax 01/6131-688 www.andrij ici.hr infogandrijici.hr Kompjutorska priprema: "Globaldothr", Zagreb Tisak i uvez: "GIPA", Zagreb ISBN: 978-953-6196-61-6

ZNANOST BOGAENJ

A

SADRAJPredgovor1.Pravo biti bogat 2.Postoji znanost bogaenja 3.Je li prilika monopolizirana? 4.Prvo naelo znanosti bogaenja 5.Poveanje ivota 6.Kako vam dolaze bogatstva 7.Zahvalnost 8.Misliti na pravi nain 9.Kako koristiti volju 10.Daljnje koritenje volje 11.Djelovati na pravi nain 12.Uinkovita akcija 13.Ui u pravi posao 14.Utisak poveanja 15.ovjek koji napreduje 16.Neke opomene i zakljuna zapaanja 0.Saetak znanosti bogaenja O autoru

7 9 13 17 22 2835

41 45 50 56 62 68 73 78 83 8893 96

PREDGOVOROvo praktini je pragmatina a knjiga, ne ne filozofska; rasprava.

prirunik,

teoretska

Namijenjen je mukarcima i enama ija je najhitnija potreba novac. Onima koji prvo ele postati bogati, a onda e tek filozofirati o tome. Ona je za one koji do sada nisu nali ni vrijeme ni nain ni priliku dubljeg uranjanja u metafizika uenja, ali koji ele rezultate i voljni su znanstvene zakljuke prihvatiti kao temelj djelovanja, bez ulaenja u sve one postupke kojima su ti zakljuci postignuti. Oekuje se kako e itatelj vjerom prihvatiti temeljne tvrdnje, ba kao to bi prihvatio tvrdnje koje se odnose na djelovanje elektrine energije, kako su to objavili Marconi ili Edison. A prihvaajui tvrdnje vjerom, njihova e se istinitost dokazati kad bude djelovao po njima, bez straha i oklijevanja. Svaki mukarac ili ena koji e tako initi sigurno e se obogatiti, jer ovdje iznijeta znanost precizna je i nemogue je pogrijeiti. Meutim, za dobro onih koji ele ukljuiti filozofske teorije i tako osigurati loginu bazu svojoj vjeri, citirat u prave autoritete. Monistika teorija univerzuma kako je Jedno Sve, a Sve je Jedno, kako se jedna bit manifestira kroz privid mnogih elemenata materijalnog svijeta hinduskog je porijekla i postupno je, u posljednjih dvije stotine godina, probila svoj put u misao zapada. Ona je temelj svih istonih filozofija,7

ali

i

filozofije

Descartesa,

Spinoze,

Leibnitza,

Schopenhauera,

Hegela i Emersona.

itatelj koji bi elio uroniti u filozofske temelje ove knjige, neka proita Hegela i Emersona. Piui se sve ovu moglo knjigu rtvovao sam jasnoi i jednostavnosti stila sva druga razmatranja, kako bi razumjeti. Ovdje izloen plan djelovanja izvuen je iz filozofskih zakljuaka; detaljno je isproban i poloio je najvii test praktinog pokusa; on djeluje. Ako elite znati kako smo stigli do ovih zakljuaka, itajte tekstove gore spomenutih autora, a ako elite ubrati plodove njihove filozofije u praksi stvarnosti, itajte ovu knjigu i inite tono onako kako vam ona kae da

inite.Autor

1. Pravo biti bogattogod da je reeno u hvalu siromatvu, ostaje injenica kako nije mogue ivjeti stvarno potpunim i uspjenim ivotom, ukoliko nismo bogati. Nijedan se ovjek ne moe uzdii do svoje najvie mogue visine razvoja talenta ili due ukoliko nema puno novca; jer za razvijanje due i talenta mora upotrijebiti puno stvari, a ne moe ih imati ukoliko nema novca kojim bi ih kupio. ovjek razvija um, duu i tijelo koritenjem stvari i drutvo je organizirano tako da treba imati novaca kako bi se postalo posjednikom stvari; stoga bi temeljem svekolikog napredovanja ovjeka morala biti znanost bogaenja. Predmet cjelokupnog ivota je razvoj; sve to ivi ima neotuivo pravo na sav razvoj koji je sposobno postii. ovjekovo pravo na ivot podrazumijeva pravo na slobodnu i neogranienu upotrebu svih onih stvari koje su neophodne njegovom najpotpunijem mentalnom, da bude bogat. U ovoj knjizi neu figurativno govoriti znai o biti bogatstvima; biti stvarno bogat ne spiritualnom i fizikom razvijanju, odnosno, drugim rijeima, podrazumijeva njegovo pravo

zadovoljan s malo. Nijedan ovjek ne bi smio biti zadovoljan s malo, ako je sposoban koristiti i uivati u vie. Namjera Prirode 9je napredovanje i razvoj

ivota; i svaki bi ovjek trebao imati sve to pridonosi moi, eleganciji, ljepoti i bogatstvu ivota. Biti zadovoljan s manje od toga je grijeno.

ovjek koji posjeduje sve to eli za ivjeti sav onaj ivot koji je sposoban ivjeti bogat je; a nijedan ovjek koji nema puno novca ne moe imati sve to eli. ivot je toliko uznapredovao i postao tako sloenim da ak i najobiniji mukarac ili ena zahtijevaju veliku koliinu bogatstva kako bi mogli ivjeti nainom koji se pribliava potpunosti. Svaka osoba prirodno eli postati sve to je sposobna postati; ta elja za ostvarenjem unutarnjih mogunosti uroena je ljudskoj naravi; ne moemo nita protiv htijenja da budemo sve to moemo biti. Uspjeh u ivotu znai postati ono to eli biti; moe postati to eli samo koritenjem stvari, a moe imati slobodno koritenje stvari samo ako postane dovoljno bogat kako bi ih mogao kupiti. Razumjeti znanost bogaenja zbog toga je najbitnije od sveg znanja. Nema nieg loeg u htijenju da se bude bogat. elja za bogatstvom u stvari je elja za bogatijim, punijim i obilnijim ivotom, a ta je elja hvale vrijedna. ovjek koji ne eli ivjeti u veem obilju nije normalan, pa je tako i onaj koji ne eli imati dovoljno novca kako bi kupio sve to hoe, nenormalan. Postoje tri motiva zbog kojih ivimo: ivimo za tijelo, ivimo za um, ivimo za duu. Nijedno od ovo troje nije bolje niti svetije od ostalih; svi su podjednako poeljni i nijedno od ovo troje tijelo, um ili dua ne moe ivjeti potpuno ako je preostalo dvoje odrezano od punine10

izraaja ivota. Nije pravilno niti plemenito ivjeti samo za duu i poricati um i tijelo, a pogreno je i ivjeti za intelekt i poricati tijelo ili duu.

Svima su nam poznate odurne posljedice ivljenja za tijelo i poricanja i uma i due. Shvaamo kako stvarni ivot znai potpuno izraavanje svega onog to ovjek moe dati kroz tijelo, um i duu. to god on mogao rei, nijedan ovjek ne moe biti stvarno sretan ili zadovoljan dok svoje tijelo ne ivi potpuno u svakoj funkciji, a isto je istinito i za njegov um i za njegovu duu. Gdje god postoji neiskazana mogunost ili neizvrena funkcija, tamo je i nezadovoljena elja. elja je mogunost koja trai svoj izraaj ili funkcija koja traga za izvoenjem. ovjek ne moe ivjeti potpuno u tijelu bez dobre hrane, udobne odjee i toplog sklonita, kao i bez slobode od pretjeranog rada. Odmor i rekreacija takoer su neophodni fizikom ivotu. Ne moe ivjeti potpuno u umu bez knjiga i vremena za njihovo prouavanje, bez prilika za putovanje i promatranje ili bez intelektualnog druenja. Da bi ivio potpuno u dui, ovjek mora imati ljubav, a siromatvo porie iskazivanje ljubavi. ovjekova najvia srea nalazi se u darivanju dobrima onih koje voli, ljubav pronalazi svoj najprirodniji i najspontaniji izraaj u davanju. ovjek koji nema to dati ne moe ispuniti svoje mjesto supruga ili oca, graanina ili mukarca. U upotrebi materijalnih stvari ovjek pronalazi puninu ivljenja svoga tijela, razvija svoj um i svoju duu. Zbog toga je od najvie vanosti da bude bogat. Savreno je u redu da elite biti bogati. Ako ste normalan mukarac ili ena,11

ne

moete

drukije.

Savreno je u redu da

obratite najveu panju znanosti bogaenja, jer je ona od najuzvienijih i najpotrebnijih uenja. Ako zanemarite ovo uenje, zanemarili ste dunost prema sebi, prema Bogu i prema ovjeanstvu, jer ni Bogu ni ovjeanstvu ne moete uzvratiti veim sluenjem od onog u kojem ste napravili najvie mogue od sebe.

12

2. Postoji znanost bogaenjaPostoji znanost bogaenja i to je vrlo precizna znanost, poput algebre ili aritmetike. Odreeni zakoni upravljaju postupkom stjecanja bogatstva, a kad su jednom ti zakoni naueni i posluani, ovjek e se obogatiti s matematikom sigumou. Vlasnitvo nad novcem i imovinom proizlazi kao rezultat djelovanja odreenim nainom. Oni koji obavljaju

poslove ovim odreenim nainom, da li namjerno ili sluajno, bogate se, dok oni koji to ne rade ovim odreenim nainom, ma kako teko radili i koliko bili sposobni, ostaju siromani. Prirodni je zakon kako slini uzroci uvijek izazivaju sline uinke, a tako e i svaki mukarac ili ena koji naue raditi stvari ovim odreenim nainom,

nepogreivo postati bogati. Da je gomja tvrdnja istinita pokazuju sljedee injenice: Bogaenje nije pitanje okruenja, jer kad bi tako bilo svi bi ljudi u nekom susjedstvu postali bogati; ljudi nekog grada bili bi svi bogati, dok bi ljudi drugih gradova svi bili siromani. Ili, stanovnici neke drave valjali bi se u bogatstvu, dok bi oni drave koja granii s ovom, ostali u siromatvu. Ali posvuda vidimo bogate i siromane, ive jedni uz druge, u istom okruenju, esto povezani istim

zanimanjima. Kad se dvoje ljudi nalazi na istom mjestu i u istom poslu, a jedan se obogati dok drugi ostane siromaan, to pokazuje kako bogaenje ni u kojem 13

sluaju nije stvar okruenja. Neka okruenja mogu biti povoljnija od drugih, ali kad od dvoje ljudi u istom poslu i

u istom susjedstvu jedan postane bogat dok je drugi neuspjean, pokazuje se kako je bogaenje rezultat

djelovanja odreenim nainom. I dalje, sposobnost da se stvari obavljaju ovim odreenim nainom ne ovisi samo o posjedovanju talenta, jer su mnogi ljudi velikog talenta ostali

siromani, dok su se neki s vrlo malim talentom obogatili. Prouavajui ljude koji su se obogatili, ustanovili smo kako su prosjeni u mnogoemu, ne posjeduju niti vee talente niti sposobnosti od drugih. Evidentno je kako se ne bogate zbog talenata i spo