znacajke odlike prezimena

29
ZNAČAJKE ODLIKE PREZIMENA DVORSKOG KRAJA Živko Bjelanović Prepisane stranice 529-539 iz Zbornika naučnih i publicističkih radova Dvor na Uni Izdavač: Skupština općine Dvor na Uni Štampano u Beogradskom Izdavačko grafičkom Zavodu, 1991 godine. Prepisao za svoje lične potrebe, Nenad Menićanin, Keller 2006 godine. Sadržaj: 1 Generalne napomene 2 Uvod 3 Kako zvuče prezimena 3.1 Općenito o stabilnim i nestabilnim formama 3.2 Stabilne forme 3.3 Nestabilne forme 3.3.1 Segmentalne varijacije 3.3.2 Suprasegmentalne varijacije 3.3.3 Varijacije na oba plana 3.4 O dvije akscentske pojave 4 Kako se tvore prezimena 4.1 Općenito o tvorbi prezimena 4.2 Lično ime kao osnova 4.2.1 Tip Ostojić 4.2.2 Tip Augustinović 4.2.3 Tip Lazić / Dunović / Lađević 4.2.4 Tip Dragišić 4.2.5 Tip Vidaković 4.2.6 Tip Cvetojević 4.3 Nadimak kao osnova 4.3.1 Tip Ćorić 4.3.2 Tip Ćorković / Slijepčević 4.4 Apelativi raznih značenja kao osnova 4.4.1 Tip Babić 4.4.2 Tip Kapetanović / Knežević 4.5 Ostalo (manje više nepoznato) kao osnova 5 Što znače prezimena 5.1 Ponešto o značenju prezimena 5.2 Značenjske skupine 5.3 Zaključno o ovom poglavlju 6 Otisci vremena i prostora 7 Zaključak

Upload: silverkorda7679

Post on 14-Jun-2015

4.229 views

Category:

Documents


17 download

TRANSCRIPT

Page 1: znacajke odlike prezimena

ZNAČAJKE ODLIKE PREZIMENA DVORSKOG KRAJA Živko Bjelanović Prepisane stranice 529-539 iz Zbornika naučnih i publicističkih radova Dvor na UniIzdavač: Skupština općine Dvor na UniŠtampano u Beogradskom Izdavačko grafičkom Zavodu, 1991 godine.Prepisao za svoje lične potrebe, Nenad Menićanin, Keller 2006 godine. Sadržaj:1      Generalne napomene2      Uvod3      Kako zvuče prezimena3.1       Općenito o stabilnim i nestabilnim formama3.2       Stabilne forme3.3       Nestabilne forme3.3.1        Segmentalne varijacije3.3.2        Suprasegmentalne varijacije3.3.3        Varijacije na oba plana3.4       O dvije akscentske pojave4      Kako se tvore prezimena4.1       Općenito o tvorbi prezimena4.2       Lično ime kao osnova4.2.1        Tip Ostojić4.2.2        Tip Augustinović4.2.3        Tip Lazić / Dunović / Lađević4.2.4        Tip Dragišić4.2.5        Tip Vidaković4.2.6        Tip Cvetojević4.3       Nadimak kao osnova4.3.1        Tip Ćorić4.3.2        Tip Ćorković / Slijepčević4.4       Apelativi raznih značenja kao osnova4.4.1        Tip Babić4.4.2        Tip Kapetanović / Knežević4.5       Ostalo (manje više nepoznato) kao osnova5      Što znače prezimena5.1       Ponešto o značenju prezimena5.2       Značenjske skupine5.3       Zaključno o ovom poglavlju6      Otisci vremena i prostora7      Zaključak

Page 2: znacajke odlike prezimena

 1          Generalne napomene             Nastojati ću prenijeti na elektronski medij rad uvaženog Prof. Živka Bjelanovića ali sam svjestan da su mnoge pogreške moguće kako prilikom prepisa tako i grešaka u tipkanju pošto nisam profesionalac i sve ovo radim prvenstveno amaterski za svoje istraživačke potrebe, a ako kome još pomogne smatram da neće biti problema u vezi autorskog prava pošto iz ovoga ja lično nemam baš nikakve materijalne dobiti.            Kompletan rad sam nastojao prepisati onako kako je napisano tako da nisam mijenjao ništa od orginalnog rada jedino, gdje sam osjetio za potrebnim dati svoj vlastiti komentar to sam uradio sa plavim kosim slovima kako je upravo ovdje to napisano.            Ovaj znastveni rad biti će osnovna podloga u istraživanju porijekla prezimena iz mog rodoslovlja pa možda u budućnosti i šire, odnosno objašnjenja porijekla prezimena na Baniji ,prvenstveno okolica Dvora na Uni i Kostajnice, što je geografski vezano za moje rodoslovlje.            Nenad Menićanin, Feb 20062          Uvod            Podavno sam zapazio da između prezimena Banije, Korduna i Like i prezimena cijelog sjevernodalmatinskog područja postoji vrlo velika sličnost. Ona se ne očituje samo u tolikom broju prezimena tipa Babić, Ba(j)ić, Ćalić, Đurić, Ivanković, Knežević, Kovačević, Majstorović, Manojlović, Miletić, Novaković, Opačić Ostojić, Popović, Savić, Sekulić, Subotić, Trninić, Vidaković, Vujnović, Vulić, Živković, Žunić itd....* Zbog ograničenosti fontova sa kojima raspolažem nemoguće je koristiti fontove sa označavanjem naglaska kako je to urađeno u orginalnom dokumentu            Koja se u identičnom obliku čak s identičnim varijacijama u kakvom detalju forme (primjer Miletić i Ivanković sa različitim naglascima ) javljaju na cijelom pojasu uzduž zapadno-bosanske granice nego se očituje i u tolikim tananim pojedinostima oblikovanja njegove strukture, u vrsti leksika koji se nalazi u njihovoj osnovi, u gustoći njihova javljanja u identifikaciji ljudskih jedinki itd. Ta sličnost kao poticaj da joj se potraže razlozi u nejezičnoj sferi, prije svega u strukturi stanovništva s obzirom na njegovu vjersku i nacionalnu pripadnost, bila je glavni motiv što sam prihvatio ponudu da za ovaj zbornik napišem prilog o prezimenima Dvorskog kraja. Razumljivo je da prilog ovakva opsega neće moći zadovoljiti sva očekivanja, ponajprije sva očekivanja Dvorana koji će vođeni prirodnom radoznalošću da saznaju odogovor na pitanje kako su nastala njihova prezimena i s nadom da će u tekstu naći priče, kakve s tipičnom stilizacijom postoje u narodnoj predaji, u nj zaviriti. Ne negirajući potrebu da se jezičnim istraživanjem prezimena otkrivaju i ovakve istine, ako je do njih moguće posigurno doći jezičnom argumentacijom, u prvi ću plan ovog teksta isturiti dva zadatka: prvo, da otkrivanjem tvorbene strukture tvorbeno rastavljivih i jezične građe u tvorbeno nerastavljivih prezimena ukažem na razloge kvarenju prezimena Dvorskog kraja, i, drugo, da jezične pojave u sistemu oblikovanja i funkcioniranja ove vrste znakova povežem sa pojavama nejezične prirode. Oba će razloga lako shvatiti oni koji se profesionalnije bave antroponomastikom. *onomastika je grana nauke o jezicima koja se bavi istraživanjem i proučavanjem nastanka i tvorbe imena generalno, a kada se govori o antroponomastici onda se podrazumijeva isključivo proučavanje i nastanak te tvorai ličnih imena i prezimena, dok toponomastika proučava geografska imena (mjesta, rijeke, planine  itd.). Sva ova imena jezičnih naučnih disciplina su stranog porijekla, tako da u engleskom izgovoru se piše; onomastic, anthroponomastics i toponomastic.            Ali, da bi moja nakana bila što logičnija, evo i za njih i za sve ostale znatiželjnike i obrazloženja i pokojeg primjera. Evidentno je da je dobar dio našeg prezimenskog fonda deformiran u odnosu na njegovu izvornu vrijednost i da razloge tome treba

Page 3: znacajke odlike prezimena

potražiti s jedne strane u jeziku,  u artikulacijskoj neizrazitosti nekih kombinacija glasova u prezimenskim postavama i , s druge strane, koliko u komociji s kojom i nosioci prezimena izgovaraju svoja prezimena toliko u neznanju, pa i nemaru, onih koji ta imena upisuju radi administrativnih potreba. Tako je tek s velikim naporom bilo moguće otkriti da iza deklariranih prezimena B'l'ć,  i ºUk stoje forme koje se službeno bilježe kao Bijelić, i Ovuka i s velikim čuđenjem da ima toliko čak i artikulacijski jasnih struktura kao što su Bajić, Bejić, Džajić, Gajić, Jajić, Suknjajić ili Vujišak , koje administracija (na sreću ne baš uvijek) bilježi kao Baić, Beić, Džaić, Gaić,  Jaić, Suknjaić ili Vuišak.             I drugi je cilj ovog teksta lako braniti. Ni vrlo pomnjiva povijesna istraživanja nisu dosad mogla precizno označiti puteve migaracija življa koje se zahvaćeno turskim prodorom kretalo između XVI i XVIII stoljeća pravcem od juga prema sjeveroistoku i sjeverozapadu. Prezimena etnonimskog porijekla kao što su  Bjelajac (sa značenjem “čovjek iz Bjelaja”) i Ercegovac (sa značenjem “čovjek iz Ercegovine”), tako gusto posijanim upravo na terenima koji su u tim nemirnim vremenima doživjeli smjenu stanovništva, mogu se sa dosta velikim pouzdanjem rješavati historigrafske nedoumice.            Kao što je naslovom rečeno, u ovom radu će biti riječi samo o nekim značajnim odlikama prezimena Dvorskoga kraja. Preciznije, bit će riječi o onim odlikama koje je moguće na temelju snimljene građe suvislo uobličiti u lingvistički valjan sud.Te će odlike biti iz triju domena jezičnog opisa: iz fonetike (fonologije), iz tvorbe i iz značenja. U posebnim ću poglavljima pokušati za osnovni oblik prezimena odgovoriti na pitanje: kako prezimena zvuče, kako se prezimena tvore i što prezimena znače. Pri kraju ću na tragu sve češćih i sve osmišljenijih povezivanja jezičnih i nejezičnih istina pronalaziti u jezičnom tkivu prezimena Dvorskog kraja one elemente društvene i povijesne zbilje koji su presudnije utjecali na oblikovanje korpusa njegovih prezimena.            Iako me agilno uredništvo opskrbilo i sa spiskom i sa magnetofonskim snimkom prezimena koja se danas javljaju u onomastičkoj komunikaciji Dvora i njegove okolice, ipak sam morao uložiti znatan trud da usporedbom spiska sa snimkom a i jednog i drugog s LPH definiram korpus. Tako npr. U spisku nema prezimena Andasura, Batina, Bjeljić, Drndalić, Janjić, Jeličić, Kalinić, Miletić, Prpić, Spasić, Suknjajić, Teodorović, Uzunovac, Vujišak, Vukičević, Vukmirović, Zuber i Žuljević, a zabilježila ih je  ili magnetofonska traka ili leksička građa prezimena u Hrvatskoj. Kako je bilo i obrnutih slučajeva, tj. Da je bilo znatno više prezimena u spisku nego što ih je bilo potvrđenih u ostala dva izvora (npr. Baburak, Barać, Beronja, Bobera, Bogojević, Borčić, Brezovar, Brkljačić, Čatlaja, Čavarić, Đenić itd.),  i kako je danšnji razmještaj prezimena po selima dvorske općine uvelike drugačiji od onog zabilježenog popisom otprije više od četiri decenije, * Akademik Petar Šimunović i Vladimir Putanec u kapitalnom djelu Leksik Prezimena SRH načinjen prema popisu stanovništva iz 1948 godine, u izdanju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, izdato 1976 godine,  na 772 strane je priručnik bez kojega je teško zamisliti svaki ozbiljniji pristup proučavanju prezimena posebno što određuje mikrolokalitete gdje se sve i u kojim oblicima pojedino prezime javlja. I prof. Živko Bjelanović se umnogome oslanja na ovo dijelo što je svakako razumljivo. Narvano i mnoge srodne discipline pronalaze oslonac u daljnjem istraživanju kao i potvrdu već istraženog. U današnje vrijeme je jako teško doći do te knjige i ja već nastojim više od godinu dana da dođem u posjet te knjige koja i za mene kao amatera pretstvalja neprocjenjivo bogatstvo. Link na kojemu se mogu naći informacije o toj knjizi:http://www.ihjj.hr/izdanja6.htm ,,, a terenskim snimkom nije bilo moguće iscrpno zabilježiti sva prezimena u jednom naseljenom mjestu, ni konačni spisak nije riješio ove dileme. No i takav je spisak sasvim pouzdan osnov za donošenje valjanih sudova o one tri razine jezičnog opisa prezimena

Page 4: znacajke odlike prezimena

jer se radi o impozantnom broju prezimena, ima ih 446, i jer je svakoj formi definiran osnovni padež (tj. Nomimnativ jednine) sa svim fonomorfološkim varijacijama  tamo gdje ih ima. * Fonomorfologija, nisam siguran ali mislim da se radi o nauci koja proučava kako zvuči pojedina riječ kroz vrijeme uvjetovano govornim navikama u različitim krajevima i primjena gramatičkih pravila manje više...3          Kako zvuče prezimena3.1         Općenito o stabilnim i nestabilnim formama            Od svih su antroponima prezimena najnestabilnije forme. S obzirom na to da su prezimena osnov svakog antroponimikona i njegova najprepoznatljivija jezgra (jer se prezimenom vrši potpunija identifikacija od identifikacije npr. Imenom) te s obzirom na to da u pisanim dokumentima najviše potvrda ima upravo za prezimena, tvrdnja o većoj nestabilnosti prezimena od nestabilnosti ostalih antroponomastičkih vrsta uvelike začuđuje. Razloge nestabilnostima treba im potražiti u činjenici da se jezik mijenja, da su promjene veće u onih jezičnih oblika koji se češće javljaju u upotrebi i to veće što im je labilniji odnos između forme i značenja. Možda je za ovu tvrdnju  Basrak/Bastrak, ponajbolji primjer. Kako u njegovoj formi nema dovoljno signala kojima bismo mu formu doveli u vezu s nekim značenjem, za razliku od prezimena Lončarević, Mazalica ili Samardžija, njegova se forma uprošćava i to ekonomiziranjem govorne energije kao Basak. A gotovo da je identičan odnos u prezimena npr. Dragosaljević/Dragosavljević, Senader/Sanader ili Turulija/Turujlija. Zbog istog razloga građa mi ne daje jasan odgovor na pitanje jesu li prezimena Baić i Bajić, Bjelac i Bjeljac ili Mršić i Mrkšić posebna prezimena ili su Baić, Bjelac i Mrkšić samo pojednostavljene forme artikulacijski nešto složenijh prezimena.            Pored onih stabilnih ( tip Bašić, Maljković, Rogo, Strineka, Živković itd.) postoje, dakle i nestabilne forme. Njima bismo sve varijacije, mogli svesti na tri kategorije, na kategoriju:a)      segmentalnih ( tip Augustinović/Agustinović, Jagetić/ Jagitić, Slijepčević/Sljepčević, Vujanić/Vujenić), b)      suprasegmentalnih (tip Akik/Akik razlika u  akcentu i duljini izgovora samoglasnika A, Medaković/ Medaković,  razlika u akcentu samoglasnika E i A gdje se javljaju u kombinaciji ...EDA...  Opačić/Opačić,  razlika u akcentu samoglasnika O i A gdje se javljaju u kombinaciji ...OPA... Vujašković/Vujašković) razlika u akcentu i duljini izgovora samoglasnika A ic)       onih kojima se varijacije ostvaruju i na segmentalnom i na supra segmentalnom planu (tip Čugalj/Čugelj, Pribičević/Prib'čević/Pribićević).3.2         Stabilne forme            Stabilnima možemo smatrati ona prezimena za koja se u građi nisu našli podatci o varijaciji kakvog detalja njihova izraza. Zato stabilnima pripadaju i forme Gral, halamić, Meandžija ili Puhar  (za razliku od Puhača/Puača),  mada možemo pretpostaviti da se zbog radikalnog zamukivanja spirantskog h ili makar nedosljedne zamjene bezvučnog  f zvučnim labio-dentalom v u cijelom banijsko-kordunskom pojasu i u ovih primjera javlaju nestabilnosti.            Primjera ovog tipa znatno je više u slučaju postakcenatskog  i . Za razliku od prezimena Arbut’na, Mik’čić ili Žun’ć imamo Arambašić, Jugović, Milaković, Stipić, Tomić, Žilić itd. Kako stabilnih prezimena ima u Dvorskom kraju gotovo 65 % i kako će iscrpno biti navedena sva prezimena kojima forma varira, od stabilnih navodim samo karakteristične primjere: Adadić, Adžić, Andasura, Antolović, Banjanac, Barić, Bekić, Benak, Blažević Bomeštar, Borković, Bosnić, Bradara, Brdar, Bursać, Crnobrnja, Cvetojević, Čatlaja, Čavić, Ćulibrk, Dešić, Dobrić, Drača, Dupalo, Đurić, Gačeša, Glušac, Golubovac, Grbić, Grgić, Ivančić, Ivanić, Ivčić, Ivezić, Jandrić, Janjanin, Joka,

Page 5: znacajke odlike prezimena

Jozić, Kasap, Kaetanović, Karan, Kelebuda, Kepčija, Kladar, Koljaja, Kordić, Kosić, Krbavac, Kukić, Landup, Lotina, Lovrić, Maglić, Malivuk, Marčinković, Marušić, Mudrovčić, Nenadić, Nožinić, Paležac, Pašić, Popović, Poznanović, Putnik, Rakas, Regović, Roksandić, Rudež, Stambolija, Stanar, Subotić, Sučević, Sumonja, Šaša, Šašo, Šesto, Špančić, Tepšić, Tesla, Tišma, Topo, Ulaković, Vasiljević, Vicković, Vila, Vukelić, Zastavniković, Zorić, Žuljevac itd.3.3          Nestabilne forme3.3.1        Segmentalne varijacije Mogu biti različitog tipa:a)      Tip Bajić/Baić (redukcija sonantnog  j  između dva vokala) : Bejić/Beić, Bujić/Buić, Džajić/Džaić, Gajić/Gaić, Jajić/Jaić, Kejić/Keić, Krnjajić/Krnjaić, Majica/Maica, Ostojić/Ostoić, Rajić/Raić, Smijulj/Smiulj, Stojić/Stoić, Suknjajić/Suknjaić i Vujišak/Vuišakb)      Tip Ilibašić/Ilb’bašić (redukcija nenaglašenog  i  u zanaglasnoj poziciji) : Arbutina/Arbut’na, Grubišić/ Grub’šić, Jeličić/Jel’čić, Kalinić/Kal’nić, Koričić/Kor’čić,Kosijer/Kos’jer, Mikičić/Mik’čić, Paprica/Papr’ca i Žunić/Žun’ć.c)      Tip Borota/Bor’ta (redukcija nekog drugog vokala) : Augustinović/Agustinović, Jagetić/Jag’tić.d)      Tip Mrkšić/Mršić (redukcija konsonanta u kakvom konsonantskom skupu) : Bas(t)rak/Basak, Dragosavljević/Dragosaljević, Tkalčević/Kalčević, Turujlija/Turulija.e)      Tip Drnadlić/Drndelić (zamjena vokala drugim vokalom) : Burmudžija/Burmidžija, Dodoš/Dodiš/Dodeš, Vujanić/Vujenić,f)        Tip Janić/Janjić (zamjena konsonanta, rjeđe i grupe konsonanata, nekim drugim konsonantom) : Cvetković/Ćetković, Ćalić/Čalić, Kovjanić/Kovljanić, Madžarac/Mađarac, Milković/Miljković, Potkonjak/Podkonjak, Ruštinjac/ Rustinjac/ Rustinac, Slavulj/Slavuj, Vranešević/Vranješević g)      Tip Bujinjac/Buinjac/Bujinac (varijacije različitog tipa) : Bijelić/B’l’ć, Miodrag/Mijadrag, Miletić/Milet’ć3.3.2        Suprasegmentalne varijacije            I ove su varijacije različitog tipa:a)      Tip Bodlović/Bodlović razlika u  akcentu i duljini izgovora samoglasnika O : Mandelc/Mandelc, razlika u  akcentu i duljini izgovora samoglasnika A, Mrkobrada/Mrkobrada razlika u  akcentu i duljini izgovora suglasnika R , Sekulić/Sekulić razlika u  akcentu i duljini izgovora samoglasnika E, Sundać/Sundać, Sutara/Sutara, Šušnjar/Šušnjar razlika u  akcentu i duljini izgovora samoglasnika U, Vajagić/Vajagić, razlika u  akcentu i duljini izgovora samoglasnika A, b)      Tip Adamović/Adamović : u ovim primerima akcenat je na različitom samoglasniku koji je podvučen, Cvetanović/Cvetanović, Davidović/Davidović, Josipović/Josipović, Juranović/Juranović, Karanović/Karanović, Kasumović/ Kasumović, Ognjenović/ Ognjenović, Vuruna/ Vuruna ,  c)      Tip Idžaković/ Idžaković :  u ovim primerima razlika je u akcentima na dva samoglasnika koji su podvučeni ili ako nisu podvučeni onda se smatra da nema posebnog isticanja i artikulisanja akcenta, Jovašević /Jovašević , Lazarević/ Lazarević , Medaković/ Medaković , Pejaković/ Pejaković , Stojaković/ Stojaković , Vidaković/ Vidaković , d)      Tip Anić/Anić : u ovim primerima melodika izgovora ovih tipova je u duljini podvučenih samoglasnika Begić/ Begić,  Jarić/ Jarić, Pušić/ Pušić,  Stanić/ Stanić,e)      Tip Borić/ Borić : u ovim primerima melodika izgovora ovih tipova je u duljini ali i razlici u akcentu podvučenih samoglasnika, Janković/ Janković,  Pavlović/ Pavlović

Page 6: znacajke odlike prezimena

f)        Tipovi ostalih varijacija : u ovim primerima su navedene sve moguće kombinacije te su podvučeni samoglasnici kod kojih je ili/i duljina ili/i akcenat različit i samim time melodika imena zvuči drugačije : Akik/ Akik,  Bjelajac/ Bjelajac,  Božić/ Božić, Brdarić/ Brdarić, Bunjevac/ Bunjevac , Drageljević/ Drageljević,  Dunović/ Dunović, Durman/ Durman,  Đermanović/ Đermanović/ Đermanović,  Eror/ Eror,  Galijaš/ Galijaš, Grubor/ Grubor,  Gulan/ Gulan,  Ivanković/ Ivanković/ Ivanković,  Jurjević/ Jurjević,  Korizma/ Korizma,  Menićanin/ Menićanin,  Mesar/ Mesar,  Milić/ Milić,  Milinković/ Milinković,  Musulin/ Musulin,  Nesvanulica/ Nesvanulica,  Nišević/ Nišević Nišević,  Obućina/ Obućina,  Opačić/ Opačić,  Orlović/ Orlović,  Pantelić/ Pantelić,  Podunavac/ Podunavac,  Polimac/ Polimac,  Preradović/ Preradović/ Preradović,  Rabljenović/ Rabljenović,  Resanović/ Resanović,  Tintor/ Tintor,  Vujašković/ Vujašković,  Vukorep/ Vukorep/ Vukorep,  Zuber/ Zuber/ Zuber,  Žutić/ Žutić/ Žutić.   3.3.3        Varijacije na oba plana            Primjere varijacija koje se na oba plana izraza javljaju u nevelikog broja prezimena nije zbog njihove raznolikosti moguće svesti na manji broj tipova, pa otud evo samo popisa: Čugalj/Čugelj, Grublješić/Grubješić, Kijuk/Kiuk/K’juk, Lucić/ Lucić/ Lučić, Miličević/Mil’čević, Mlađenović/ Mlađenović/ Mladjenović/ Mlađenović, Ovuka/ Ouka/ Uka/ Uk, Pribičević/ Prib'čević/ Pribićević , Radojčić/Radoj'čić, Rađenović/ Rađenović/ Rađenović/ Radenović  Rajišić/Raj’šić/Rajšić, Rogulja/Rogulj, Tadić/Tadić/Tadić/Tadijić, Vlajnić/Vlajnić/Vlainić, Vujičić/ Vujčić/ Vujčić 3.4         O dvije akscentske pojave            Prva se tiče akscenatskih dubleta tipa Bodlović/ Bodlović razlika u akcentu i duljini trajanja podvučenog samoglasnika. Prezimena s ovom akcenatskom nestabilnošću ima , u svih vrsta, u onih izvedenih sufiksom –ić: Grublješić/Grubješić, Sekulić/Sekulić, Tadić/ Tadić,  Vajagić/ Vajagić,  Žutić/ Zutić, odnosno izvedenih sufiksom –ević/-ović: Mladenović/Mlađenović, Preradović/ Preradović, Rađenivić/Radenović, Resanović/ Resanović, kao i u onih koji nisu izvedeni: Akik/ Akik, Eror/ Eror, Korizma/ Korizma,  Sutara/Sutara,  Zuber/Zuber,  ili nisu izvedeni patronimskom tvorbom: Čugalj/ Čugalj (Čugelj), Mrkobrada/ Mrkobrada,  Sundać/ Sundać, Šušnjar/Šušnjar, i Vukorep/ Vukorep.            Ovi primjeri dokazuju da je u govoru Dvorskog kraja uvelike načeta granica između dvaju kratkih akscenata.              Trebalo bi ispitati koliki je domašaj ove pojave u opće leksika jer bi tek usporedba pokazala da li je nestabilnost ovog tipa i u prezimena i u ostalih antroponomastičkih vrsta samo posljedica njihove značenjske istrošenosti. Druga je pojavanešto složenija mada se javlja samo u prezimena na –ević/-ović. U našem je jeziku u prezimenima ovog tipa tvorbe akcent ponajviše onakav kakav je u riječi od kojih su ona izvedena.             To znači da je akcent imena iz osnove (npr. imena Cvetko, Milko, Vuk, Živko, itd.)ujedno i akcent prezimena izvedenih od njih sufiksom –ević/-ović (Cvetković, Milković, Vuković, Živković) A tako je i u svih ostalih prezimena trosložne postave bez obzira na to da li su ona izvedena od ličnog imena, od nadimka ili (kao što je slučaj s prezimenom Popović od opće imenice: Bodlović, Borković, Ćorković, Dmitrović, Dunović, Ivković, Janković, Jurjević, Knežević, Lađević, Maljković, Panjković, Pavlović, Perković, Rajković, Slijepčević, Stanković, Sučević, Tkalčević, Vicković, Vidović, Vujnović , Zlatović i Žuljević.             Kad zanemarimoneke dubletne akscentske forme koje su posljedica dubletnosti u samom imenu od kojeg su one izvedene (npr.Janković/Janković od Janko/Janko), onda je od dvorskih prezimena ovog tipa i ove dužine akcenatski različito samo prezime Orlović.

Page 7: znacajke odlike prezimena

            Akcent riječi iz osnove (tj. imena, npr. Blagoje, nadimka, npr. Trboje, ili opće imenice, npr. ulak/ulak) ,zadržavaju i četverosložna prezimena koja se od njih izvode. Pored prezimena Blagojević, Trbojević i Ulaković to su: Bogojević, Borojević, Cvetojević, Januzović, Mijanović, Milaković, Stojaković i Trivanović. Akcent svoje osnove imaju, međutim i nešto drugačije prozodemski oblikovana prezimena Malešević i Radošević , te Kovačević i Lončarević.U Dvorskom kraju ima još podosta prezimena za koja pouzdano možemo reći da po vrijednostima svoje osnove pripadaju kategoriji ovih posljednjih dvaju primjera: Abramović, Gavranović, Grabarević, Novaković, Peričević, Pribičević , Vasiljević, Vukičević, itd. Za ovima su se povela i prezimena koja bi po vrijednosti svoje osnove morala imati akcent na prvom slogu, npr. Ivanović (umjesto Ivanović), Paripović (umjesto Paripović), Stojanović (umjesto Stojanović).            Zbog analoškog akcenta postoje u prezimena na –ević/-ović vrlo velike akcenatske šarolikosti koje bismo mogli svesti na modele:a)      akcent na prvom slogu, tj. akcent riječi od kojih se prezimena izvode, imaju sve trosložne postave (tip Cvetković) i stanovit broj četverosložnih postava (tip Blagojević),b)      akcenat na drugom slogu: imaju ga samo četverosložna prezimena i to ili akcent riječi od kojih se prezimena izvode (tip Malešević i tip Kovačević) ili analoški akcent (tip Ivanović) .c)      akcenatski dublet: pored akcenta na prvom slogu (tj. izvornog akcenta) vrlo velik brojčetverosložnih prezimena ima i analoški akcent na drugom slogu (tip Davido- vić/Davidović i Medaković/Medaković)d)      akcent na trećem slogu i to dugouzlazni : imaju ga sva peterosložna prezimena ili kao izvorni (Augustinović, Kapetanović), ili kaoanaloški (Đurasinović, Radovanović, Teodorović i Zastavniković).             Općenito možemo reći da stariji (posebno žene) bolje od mlađih čuvaju izvorne akcenatske vrijednosti. Mali su izgledi da pri sadašnjem stanju naše jezične kulture i svijesti o jezičnim pojavama zaustavimo i ovu vrstu erozije velikog broja prezimena hrvatskog ili srpskog govornog područja.4          Kako se tvore prezimena4.1         Općenito o tvorbi prezimena            Otkrivanjem načina na koji je tvoreno prezime otkrivaju se gotovo sve značajnije istine o formi i značenju ove vrste antroponomastičkog leksema. zato riječ o osnovi i o sufiksu prezimena nije samo riječ o njegovom obliku, o stabilnosti ili nestabilnosti ovog ili onog dijela njegove strukture, o pojavama koje u formi prezimena nastaju združivanjem tvorbenih elemenata itd. nego je riječ i o tajnama izgubljenima u procesu njegove upotrebe, prije svega o razlozima zbog kojih je ono u momentu nastanka oblikovano upravo onako kako je oblikovano. Ne treba stoga sumnjati u tvrdnju da je opis tvorbe prezimena najteža vrsta opisa.            Može se to dokazati i na dvorskim prezimenima Milić/Milić, Pantelić/Pantelić, Peršić/Perišić, Radojičić/Radojčić, Rajišić/Rajšić, Tadić/Tadić/Tadić/Tadijić, Vlajnić/Vlajnić/Vla(j)inić, Vujičić/Vujčić, Vujnović/Vujinović ili Žutić/Žutić/Žutić. Tako prezime koje administracija bilježi kao Milić za dio stanovnika Grmušana (18), Javnice(132), Volinje (71), Ćora (1), Divuše (1), Matijevića (1), Sočanice(2), Trgova (1) i Unčana (1), njegovi nosioci izgovaraju ili kao Milić,ili kao Milić . Različit je izgovor posigurana osnova na zaključak da su posrijedi dva prezimena jer se radi o dvije tvorbene strukture, jednoj koja je sufiksom –ić nastala od imena Milija (tako čestog u Dvorskom kraju u imenovanju i muških i ženskih lica), dakle Milić , i drugoj koja je istim sufiksom nastala od hipokoristika Mile (takođe čestog u Dvoru i okolici) dakle Milić. Usprkos različitom izgovoru svog prezimena stanovnika istog sela, rekli bismo da su Milići iz Volinje a Milići iz Grmušana i Javnice.

Page 8: znacajke odlike prezimena

            Stvar je sasvim drugačija kad je u pitanju jedno prezime slične jakosti. Svoje prezime, tj. prezime Tadić , *kratko  a, njegovi nosioci tek s varijacijom Tadić *produženo a  te sporadično s neizrazitom dužinom nenaglađenog sloga. To znači da se radi o jednom prezimenu i da mu strukturu možemo objasniti kao Tadij/a+ić. A prema izgovoru ostalih upravo spomenutih prezimena njihovi su nosioci u Dvorskom kraju Pantelići (strukture Pantelij/a+ić/i), Radojičići (strukture Radojic/a+ić/i), Rajišići (strukture Rajiš/a+ić/i), Vlajinići (strukture Vlajin/a+ić/i),Vujičići (strukture Vujic/a+ić/i), Vujinovići (strukture Vujin+ović/i), i Žutići (ili Žutijići) (strukture Žutij/ a+ić/i ), a ne Pantelići, Radojčići, Rajšići, Vlajnići, Vujčići, Vujinovići i Žutići jer nekima strukturu nije ni moguće objasniti u formi u kojoj ih vodi službena administracija. * zaista je komplikovano napisati razlike u svim akcentnim oblicima te ću i dalje voditi se smijernicom da podvućem samoglasnik koji određuje razliku u izgovoru pojedinog prezimena, naravno potrebna je mašta ili pak iskustvo govornih navika toga kraja da bi se u potpunosti razumjele razlike u izgovoru...            Građa mi ne daje odgovor na pitanje postoje li u Majdanu i Peršići *produženo e i Perišići *kratko  e. Svi su izgledi da se izvorna forma prezimena (tj. Perišić) s izvornom strukturom (tj. Periš/a+ić) zametnula u izgovoru njegovih nosilaca i u nemaru administracije. Nehat i neznanje su već učinili svoje kad su u pitanju prezimena Radojčić, Rajšić, Vujčić, i Vujnović. A nešto slično se dogodilo i s prezimenima Beko, Ćora, Joka, Rogo, Šaša, Šašo, Šesto, Topo i Vule. Usporedba njihove krnje forme (atipične u našoj antroponimiji) s formama prezimena Bekić, Ćorić, Jokić, Rogić, Šašić, Šestić, Topić i Vulić izaziva sumnju: nisu li deformirana i ova prezimena Dvorskog kraja. Pravi bi odgovor mogli dati tek pisani dokumenti stoljeća koja su iza nas. No, ovih nekoliko redaka, nemoćnih da poprave jezičnu praksu, služi samo za dokaz da se tvorbenom analizom mogu s velikim pouzdanjem skidati velovi tajni nastanka prezimena izvedenih sufiksima –ić i –ović/-ević.            Ovdje će biti prikazane samo patronimske tvorbe, tj. izvođenje leksema različitih tvorbenih i značenjskih vrijednosti patronimskim sufiksima –ić i –ović/-ević u patronimsku strukturu . Tvorbeno su rastavljiva i prezimena Bjelajac, Bujinac, Ercegovac, Podunavac, Vrhovac, Vrpoljac, (strukture osnova + ac), Janjanin, Menićanin, Stambolija  (strukture osnova + anin/lija) svi značenja “čovjek iz mjesta ili kraja koji je spomenut u osnovnom dijelu strukture prezimena”, zatim prezimena Burmudžija, Ćurčija, Meandžija, Mutavdžija (značenja “čovjek koji trguje čime ili koji pravi, odnosno koji drži nešto ”) kao i mnoga druga tvorbeno prozirana pa zbog toga i značenjski jasna prezimena (npr. Bradara , Crnobrnja , Ćulibrk , Devetak , Gaćeša, Lončar ,Mazalica , itd.)  No, kako su sve ove forme ušle u antroponamistički korpus kao već gotove izvedenice ili složenice, radi se o nepatronimskim tvorbama pa ih stoga neće ni u ovom pregledu.            Najveći broj teškoća koje se javljaju u određivanju tvorbene strukture prezimena dolazi otud što se u nemalog broja ove vrste znakova nalaze u osnovi imena koja su nekad bila u upotrebi a danas ih ili nema više (npr. nekad bila u upotrebi a danas ih ili nema više (npr. Poznan), ili ih ima ali ih zbog neobične forme susrećemo samo u ograničenom arealu i u ograničenom značenju (npr. Čavo, Dragelj/a, Jaja, Vane itd.)          Nešto su lakše i samo neto malobrojinije teškoće na koje nailazimo u opisu kad izvedenice radi preglednosti treba da razvrstamo u podioke prema formalnim i značenjskim vrijednostima njihovih osnova i sufiksa. Tada atipične strukture, koje se zapravo nalaze na graničnim područjima, priklanjamo samo jednoj kategoriji. U mojem će se opisu javljati teškoće u razgraničenju imena izvedenog i imena neizvedenog tipa, imena i nadimaka, nadimaka i  apelativa. tako npr. osnova prezimena Kapetanović, Kukić ili Šakić može biti proprijalizirani apelativ, zapravo nadimak, može biti pravi

Page 9: znacajke odlike prezimena

apelativ, ali može značenjski biti i prijelazna forma između funkcije označavanja i funkcije imenovanja.             Sasvim je razumljivo što ću u opisu tvorbenih vrijednosti prezimena svu pažnju posvetiti samo jednom njihovom strukturnom dijelu. Kako su u tvorbeno djeljivih prezimena vrlo jasni sufiksi i svojom formom (tj. –ić i –ović/-ević) i svojim značenjem (jer  znače “ potomstvo“) , to do odgovora na pitanje što prezimena znače možemo doći odgovorom na pitanje što im se nalazi ispred sufiksalnog segmenta. S obzirom na prezimena dvorskog kraja u ovom će se opisu naći četiri vrste osnova:a)      lično )osobno) ime,b)      nadimakc)      zanimanje i društveni status,d)      ostalo (manje-više nepoznato).4.2         Lično ime kao osnova            Unutar prezimena koja po svojim formalnim i značenjskim osobinama čine u ukupnom korpusu znakova ove vrste natpolovičnu većinu, a to su ona na –ić te na –ović/ -ević , u Dvorskom je kraju daleko najviše onih s ličnim imenom u osnovi. No kako lična imena nisu u strukturi patronimskih izvedenica uvijek prepoznatljiva zbog već kazanih razloga te zbog različitih promjena koje su se ili u skladu s općim jezičnim zakonitostima u našem jeziku ili mimo njih upotrebom javile u njihovom tkivu, u ovom će pregledu sva prezimena biti svrstana u ove kategorije:a)      kategorija onih kojima su u osnovi temeljna osobna imena, dakle ona koja smo baštinili od svojih dalekih slavenskih predaka ili smo ih preuzeli od drugih u fazi širenja kršćanstva, tip Ostojić (strukture  Ostoja/ Ostoj/ e + ić ) , tip Augustinović (strukture Augustin/ Augustin/ a + ović  ) , i tip Vasiljević (strukture Vasilj/ Vasilj/ a + ević ).4.2.1        Tip Ostojić            Anić, Cvijetić, Grčić, Ivanić, Jugović, Kalinić, Krstinić, Lukić, Mirtić, Nenadić, Pantelić, Roksandić, Savić, Sekulić, Subotić, Tadić,Trninić, Žigmunić, 4.2.2        Tip Augustinović            Abramović, Antolović, Adamović, Bartolović, Blažević, Davidović, Dmitrović, Dragosavljević, Đermanović,Ivanović, Januzović, Josipović, Jurjević, Kasumović, Komljenović, Lazarević, Manojlović, Marjanović, Medaković, Novaković, Ognjenović, Pavlović, Pilipović, Poznanović, Preradović, Radovanović, Teodorović, Vidović, Vukmirović, Vuković, pa i Vasiljević, b)      kategorija onih  kojima su u osnovi dvosložni hipokoristici, dakle forme nastale ili jednostavnijim kraćenjem temeljnih osnovnih imena ili i kraćenjem i sufiksacijom, pokraćenih postava, tip Lazić (strukture Lazo/ Laz/ e +ić ), tip Dunović (strukture Dune/ Dun/ e +ić ), i tip Lađević  (strukture Lađo/ Lađ/ e +ević ),4.2.3        Tip Lazić / Dunović / Lađević            Ba(j)ić, Barić, Be(j)ić, Bekić, Berić, Bijelić, Bogović, Borić, Božić, Bu(j)ić,Ciprić, Čavić, Dabić, Dešić, Dobrić, Dža(j)ić, Đenić, Đurić, Gačić, Gagić, Ga(j)ić, Grgić, Ikić, Ja(j)ić, Jandrić, Janić, Jović, Jozić, Jukić, Ke(j)ić, Kosić, Lekić , Lovrić, Lucić,  Marić, Matić, Medić,  Milić, Mitić, Radić, Ra(j)ić, Rudić, Spasić, Stanić, Stipić, Stojić, Tomić, Vanić, Vasić, Vladić, Vulić, Zorić, Žilić ,  c)      kategorija trosložnih i višesložnih imena koja su sufiksacijom tvorena ili od dvosložnih hipokoristika ili od temeljnih  osobnih imena, tip Dragišić (strukture Dragiš/ a +ić ), tip Vidaković (strukture Vidak  + ović ), tip Cvetojević (strukture Cvetoj/ e  + ević )4.2.4        Tip Dragišić            Borčić, Đuričić,Grubišić (Grubješić, Grublješić), Ivančić, Ivezić, Ivčić, Jagetić, Jeličić, Juričić, Katičić, Kovjanić, Ljubišić, Marčinković, Marušić, Mikičić, Miletić, Milić,

Page 10: znacajke odlike prezimena

Mrkšić (Mršić), Pejanić, Perišić (Peršić), Radišić, Radojčić (Radojičić), Rajišić (Rajšić), Vajagić, Vinčić, Vladušić, Vučetić, Vučinić, Vujanić, Vujičić (Vujčić), Vukelić, Vukšić,4.2.5        Tip Vidaković            Borković, Brajenović, Cvetanović, Cvetković, Đurasinović, Gavranović, Idžaković, Ivanković, Ivković, Janković, Juranović, Karanović, Maljković, Mijanović, Milaković, Milinković, Milaković, Milinković, Milković, Mlađenović, Mrđenović, Panjković , Pejaković, Perković, Rabljenović, Rađenović, Rajković, Resanović, Smoljenović, Stanković, Stojaković, Stojanović, Trivanović, Vicković, Vujašković, Vujnović, Zlatović, Živković,4.2.6        Tip Cvetojević            Blagojević, Bogojević, Borojević, Dobrečević, Drageljević, Jovašević, Malešević, Miličević, Nišević, Peričević, Pribičević, Radošević, Tomašević, Vranešević, Vukičević.4.3         Nadimak kao osnova            S obzirom na stupanj prozirnosti kreću se prezimena ovog tipa u rasponu od onih kojima bez nedoumica možemo strukturu protumačiti kao nadimak + -ić/-ović/-ević (npr. Ćorić), preko onih kojima ili ponešto deformiran detalj (npr. Čavarić) , ili neobičan način oblikovanja osnovnog dijela forme (npr.Ilibašić) , prikriva nadimačko porijeklo do onih kojima tek s velikim oprezom možemo pripisati pripadnost u ovoj kategoriji prezimena (npr. Žilajković) . U odnosu na sufiks dva su tipa tvorbe prezimena s nadimkom u osnovi:4.3.1        Tip Ćorić            Bjeljić, Bradarić, Brkić, Brkljačić, Bukvić, Butić, Čavarić, Čizmić, Ćopić, Drndalić, Grbić, Ilibašić, Jarić, Koričić, Krivošić, Krnja(j)ić, Kukić, Mudrovčić, Nožinić, Opačić, Orlović, Prpić, Pušić, Slavnić, Suknja(j)ić, Suzić, Šakić, Žunić, Žutić.4.3.2        Tip Ćorković / Slijepčević            Paripović, Regović, Trbojević, Žilajković i Žuljević4.4         Apelativi raznih značenja kao osnova            Apelativi  su triju značenja: Društveni položaj (Kapetanović), zanimanje (Kovačević) i rodbinska veza (Babić). Dobar dio tih apelativa ne samo značenjem (npr. knez), nego i izrazom (adžija, arambaša, baša, paša, špan ili ulak čuva vezu i s vremenom u kojem su prezimena nastala i s narodima s kojima smo dijelili višestoljetnu sudbinu.            S obzirom na sufikse –ić te –ović/-ević sva će prezimena s apelativima raznih značenja kao osnovom biti podijeljena u ova dva tipa:4.4.1        Tip Babić            Adžić, Arambašić, Bašić, Begić, Carić, Čičić, Ćalić, kadunić, majkić, Pašić, Špančić, Tatić,4.4.2        Tip Kapetanović / Knežević            Begović, Kovačević, Lončarević, Majstorović, Mlinarević, Popović, Sučević, Tkalčević, Ulaković, Zastavniković,4.5         Ostalo (manje više nepoznato) kao osnova            Neka prezimena nisu stala ni u jednu od dosad navedenih skupina jer im je u osnovi segment posebne prirode. Ima među njima i onih kojima je osnova vrlo jasnog značenja. Tako bismo nekim prezimenima mogli sadržaj forme koja se nalazi ispred sufiksa –ić, -ović i –(in)ić objasniti ili kao “stanovnik tog i tog lokaliteta ” (Bosnić, Brdarić) ili kao “pripadnik tog i tog naroda” (Bunjevčić,Vla/j/inić ). Etnonimskog bi porijekla mogla biti i osnova prezimena Plavljanić. Sudeći prema prezimenu Jajčanin (značenja “čovjek iz Jajca”) koje se u Bukovici sve češće javlja u varijanti Jajčinić, dakako analogijom prema tolikom broju prezimena na –ić, možemo i bez pisanih dokumenata istaći vjerovatnu istinu da je Plavljanić tvorbena preinaka prezimena Plavljanin (značenja “čovjek iz Plavlja, Plavna i sl.”).

Page 11: znacajke odlike prezimena

            kad ovome dodamo da nije nejasna ni osnova prezimena Grabarević, Gvozdić, Maglić i Srnić, mada im je jasnoća znatno nižeg stupnja čak i od osnova s nadimačkim obilježjima, ostaju kao potpuno atipične osnove prezimena  Adadić, Bodlović, Dembić, Halamić, Kordić, Tepšić i Tatalović. I neke od osnova iz ovih struktura mogli bismo objasniti, istina s vrlo velikim oprezom, pa reći da je npr. u Bodlović ili etnonimska osnova (ako je posrijedi zamukivanje nenaglašenog u u Bodul) ili osnova-nadimak s osloncem na apelativ bodlo (značenja “šiljasto gvžđe”). Slično bismo ovome i osnovu prezimena Tepšić mogli dovesti u odnos ili sa glagolom tepati ili s glagolom tepsti koji u vrlo bogatom leksičkom grozdu ima i tepec, tepac značenja “probisvijet, nestaško, mangup, došljak”.            Tako i prezimena –ić, -ović i –(in)ić najnižeg stupnja dijelivosti (sa samo 15 primjera i s vrijednošću od 5% u ukupnom fondu od 279 prezimena ove tvorbene strukture) pokazuju da su prezimena izvedena patronimskim sufiksima dobro djeljiva, da su u usporedbi s njima najveće tvorbene prozirnosti prezimena s ličnim imenom u osnovi (njih je u ukupnom korpusu 200 ili 72%) te da su jasni dijelovi strukture i u prezimena izvedenih od nadimaka (njih je 39 ili 14%) kao i u onih izvedenih od apelativa triju značenja (njih je 25 ili 9%). Bilo bi interesantno vidjeti kako ovi odnosi prezimena Dvorskog kraja korespondiraju odnosima u patronimiji svega novoštokavskog sjeverozapada, u novoštokavskoj patronimiji uopće, pa iu patronimiji i cijelog hrvatskosrpskog jezičnog prostora. 5          Što znače prezimena5.1         Ponešto o značenju prezimena            Između značenja kakvo se u prezimena danas javlja u komunikaciji i značenja kakvo je u prezimena bilo u momentu njihova nastanka postoji vrlo velika razlika. Danas ova vrsta jezičnih znakova i nema značenja. Zbog toga svojoj svrsi identifikacije ljudskih jedinki jednako dobro služe i prezimena kojima u formi nije moguće posigurno otkriti nekadašnje značenje (Adadić, Čugalj, Dembić, Đustebek, Sanader, Vujaklija itd.) kao i ona kojima se to značenje neposredno nudi njihovom fonomorfološkom, prozodemskom ili tvorbenom strukturom (Adžić, Ćulibrk, Dmitrović, Podunavac, Radovanović, Vasiljević itd.). Riječ je o značenju antroponima ove vrste uvijek je riječ o onim sadržajima koji su se kao nefunkcionalni izgubili u procesu sporazumijevanja, pa skriveni mame našu znatiželju da ih potražimo u detaljima patronimske forme. U tipičnih je prezimena i veza tipična. U ostalih, a to su ona prezimena koja nisu izvedena patronimskim sufiksima, trag do cilja može biti vrlo nesiguran. I u patronimiji Dvorskog kraja postoji cijela skala formi od onih kojima je veza između dva plana patronimskog znaka vrlo čvrsta (tip Šundeka značenja “čovjek koji govori kroz nos”  do onih kojima se veza tek nazire(tip Paležac koji je ili značenja prema glagolu paliti, usp. prezime Palikuća, ili značenja prema kakvom lokalitetu, dakle “čovjek iz Paleža”).5.2         Značenjske skupine            Prvoj značenjskoj skupini pripadaju prezimena na  -ić, -ović/-ević i –(in)ić. Preko deminutivnog –ić ta prezimena označavaju descendenciju. Svakako bismo prezime Dvorskog kraja (a vidjeli smo da ih u ukupnom korpusu ima čak 279) mogli objasniti kao “potomak osobe koja je označena osnovom”, pa prezimena Bunjčević, Davidov, Dobrić, Jeličić, Kovačević, Krnja(j)ić itd. znače “Bunjčev, Davidov, Dobrin, Jeličin, Kovačev (kovačev) sin (potomak)”. Njima bismo mogli pridružiti i prezimena Golubovac, Ma(j)ica, Uzunovac i Žuljevac. U njih se, kao i u prezimena na –ić ispred deminutivnih sufiksa –ac i –ica nalazi segment tipičnog značenja: osobno ime (Golub), nadimak (Uzun, Žulj) ili srodstvo (maja - majka). 

Page 12: znacajke odlike prezimena

            Drugoj značenjskoj skupini, takođe vrlo brojnoj, pripadaju prezimena nadimačkog porijekla. Po značenjskim vrijednostima različitog su karaktera. Mogu biti:prema kakvoj fizičkoj osobini: Bjelac, Bjeljac, Bradara, Crljenica, Crnobrnja, Čubra, Ćora, Ćulibtk, Garača, Griva, Gulan, Krnjeta, Mrkobrada, Rudež, Sisan, Vratan, Zuber.prema kakvoj fiziološkoj ili mentalnoj osobini: Cvrkalj, Glušac, Paprica, Puhača, Smijulj, Šundeka,prema kakvoj fizičkoj, fiziološkoj ili mentalnoj osobini s metaforičkom zamjenom značenja: Akik, Basrak, Dupalo, Gaćeša, Kemera, Korizma, Landup , Ličina, Lotina, Mećava, Nužda, Rogo, Rogulja, Solomun, Sumonja, Tišma, Vila. prema izgledu s nekim predmetom kao metaforom: Batina, Bukarica, Čanak, Drljača, Kepčija, Kosijer, Obućina, Tesla, Vuruna.prema nekoj osobini, s biljnim i životinjskim svijetom kao metaforom: Arbutina, Baburak, Drača, Durman, Ljiljak, Mačak, Slavulj, Štrbac,prema svim ovim i nekim drugim osobinama ali tako da im značenjsku strukturu nije moguće jednoznačno odrediti: Devetak, Erceg, Galijaš, Kladar, Koljaja, Madžarac, malivuk, Mazalica, Nesvanulica, Paležac, Putnik, Repak, Sireta, Šesto, Tovarloža, Vukorep.                        U  trećoj su skupini etnonimske izvedenice (dakle prezimena koja pretežno odgovaraju na pitanje odakle si): Banjac, Banjanac, Bjelajac, Brdar, Brezovar, Bu(j)inac, Bunjac, Bunjevac, Drobnjak, Ercegovac, Janjanin, Kostelac, Krbavac, Menićanin, Podunavac, Polimac, Potkonjak, Ruštinjac, Stambolija, Stanar, Vrhovac, Vrpoljac.             U četvrtoj su skupini prezimena forme ličnog imena, dakle prezimena ili neformirane ili deformirane patronimske strukture: Andasura, Barać, Beko, Benak, Beronja, Bobera, Borota, Budak, Joka, Lukač, Miodrag, Rakas, Šaša, Šušo, Topo, Vraneš, Vu(j)išak, Vule.             U petoj su skupini prezimena kojimaje označeno pretkovo zanimanje: Burmudžija, Ćumura, Ćurčija, Dunger, Grabundžija, kasap, Lončar, Meandžija, Mesar, Mutavdžija, Samardžija,Đerbedžija, Šušnjar, i Tintor  5.3         Zaključno o ovom poglavlju            Izvan ovog pregleda ostalo je još tridesetak značenjski neobjašnjenih prezimena Dvorskoga kraja. Pored onih već spomenutih to su još: Bomeštar, Boromisa, Eror, Grafl, Musulin, Sajdl, Sigur, Špicnagl, dakle prezimena koja su ušla u naš prezimenski korpus iz zapadnoevropskih jezika, zatim prezimena : Čatlaja, kalanja, Karan, Kelebuda, Ki(j)uk, Šerbula, Turujlija, koji su orijentalnog porijekla te prezimena s našim jezičnim ruhom: Bursać, Dodoš, Grubor, Mandelc, Maoduš, Ovuka, Strineka, i Sundać.            Moglo bi se, doduše, i pokojem od ovih prezimena dovesti značenje u odnos sa značenjem formi iz leksika od kojeg se najčešće oblikuju naša prezimena. I same pretpostavke mogu voditi prema pravom rješenju. Tako npr. formu Strineka bilo logičnije smatrati osobnim imenom (ili eventualno ličnim nadimkom) u funkciji prezimena (usp. prezime Radeka te osobna imena izvedena sufiksom –eka ; Đureka, Marteka, Mileka, Radeka, Vladeka itd.)  negoizvedenicom od apelativa strina jer u našem jeziku gotovo da i nema primjera ovog tipa derivacije. Istina, da bi ova pretpostavka mogla biti  valjana trebalo bi objasniti prozodemsku nepodudarnost između Strineka i Radeka te apartnost hipokorističke forme ispred –eka u ovog prezimena. Za temeljitiji bi sud bio potreban znatan prostor. Zbog tofa su u ovom prilogu značenjske vrijednosti prezimena Dvorskog kraja date tek s nekim bitnim naznakama. Možda bi temeljita anališa znatnije poremetila brojšani odnos išmeđu ovih značenjskih jasnih i značenjski nejasnih prezimena.

Page 13: znacajke odlike prezimena

6          Otisci vremena i prostora            Svako je prezime izraz vremena i prostorau kojem je nastalo. kako prezimena nose i otiske odnosa koji su u momentu njihova nastanka vladali u društvu te stava onih koji ime daju i prema onima čije ime daju i prema onima kojima ime daju, u njihovim se postavama nazire davno prohujalo vrijeme određenog prostora i odavno uspostavljeni odnos među ljudima razlišitog vjerskog, nacionalnog i socijalnog statusa. I prezimena Dvorskog kraja na rječit način potvrđuju ove istine.            najjasnije se vide na vjerskim, odnosno nacionalnim razlikama stanovništva. Prema imenu iz osnove velikog broja izvedenih prezimena lako se dade zaključiti koje su vjerske i nacionalne pripadnosti njegovi nosioci. Prepoznatljivo su srpska prezimena : Blagojević, Dmitrović, Đurasinović, Đuričić, Jovašević, Jović, Komljenović, Lazarević, Lazić, Lekić, Manojlović, Mitić, Pantelić, Savić, Stojaković, Stojanović, Stojić, Trivanović, Vasić, Vasiljević, Vujanić, Vujašković, Vujčić, Vujnović, Vukelić, Vule, a prepoznatljivo su hrvatska prezimena : Antolović, Augustinović, barić, Bartolović, Blažević, Grgić, Idžaković, Ikić, Ivančić, Ivanković, Ivezić, Josipović, Jozić, Jukić, Juranović, Juričić, Jurjević, Lucić, Stipić. Simetrija,. međutim, nijepotpuna jer povelik broj Srba nosi prezimena kojima su u osnovi nalazi ime iz katoličkog kalendara: Barać, Ivanić, Ivanović, Ivčić, Ivković, Lovrić, Matić, Topić, Vanić, Vicković, Vinčić, Vraneš, Vranešević, što je zasigurno, posljedica znatno manje strogosti u pravoslavnog nego u katoličkog življa u izboru vjerski polariziranih ličnih (osobnih) imena.  I po nekim se fonološkim osobinama prezimena može prepoznati pripadnost njihovih nosilaca ovoj ili onoj vjerskoj (nacionalnoj) grupaciji. Tako prezimena: Bijelić, Bjelac, Bjeljac, Bjeljić, Cvijetić, Slijepčević,  te Cvetanović, Cvetković, Cvetojević, Madžarac, Vuruna identificiraju srpski, a Abramović, Ciprić, Friščić, Halamić, Havaliček hrvatski živalj.            Još dvije skupine prezimena svojom formom i značenjem strukturnih dijelova na prepoznatljiv način označavaju ljude Dvorskoga kraja u zavisnosti od toga koje su vjerske ili nacionalne pripadnosti. kad zanemarimo prezimena prezimena Dunger, Kasumović, Mutavdžija, Turujlija i Ulaković, onda sve ostale prezimeske forme s orijentalnim jezičnim elementima identificiraju Srbe. To su: Adžić, Akik, Arambašić, Bašić, Burmudžija, Ćordaš, Ćumura, Ćurčija, Durman, Dža(j)ić, Grabundžija, Ilibašić, Kasap, Kemera, Kepčija, Meandžija, Pašić, Samardžija, Šerbula, Šerbedžija, Vujaklija i, već spomenuto, Vuruna. A kad je riječ o prezimenima sa zapadnoevropskom jezičnom fakturom, onda je situacija sasvim obrnuta. Izuzev Bomeštar, Boromisa, Eror i Tintor sva ostala prezimena ove provenijencije označavaju Hrvate: Friščić, Grafl, Lefler, Sajdl, Sigur, Špančić, Špicnagl, Žigmunić i, možda, još pokoje. Ovoj bismo podjeli mogli pridružiti i grupu prezimena etnonimskog porijekla. A prezimena ovog tipa mahom označavaju Srbe: Banjac, Banjanac, Bjelajac, Brdar, Bu(j)inac, Bunjac, Drobnjak, Ercegovac, Janjanin, Krbavac, Menićanin, Podunavac, Polimac, Potkonjak, Ruštinjac, Stambolija, Stanar, Vrhovac, Vrpoljac, a moglibismo im pridružiti i nešto preinačenu etnonimsku formu prezimena Plavljanić. Samo tri prezimena ove forme i ovog značenja identificirani su Hrvati: Brezovar, Bunjevac i Kostelac.            razlikama bismo mogli lako pronaći uzrok. On je u našem povijesnom nasljeđu, onom daljem, obilježenom vjerskim raskolom i grčko-latinskom  limesom na našem balkanskom prostoru, te onom bližem, s turskim ratovima kao razlogom velikim migracijama stanovništva i višestoljetnoj grčevitoj borbi našeg življa za očuvanje svog salvenskog identiteta u procijepu između osmanlijskog osvajača i moćnog kršćanskog zapada.            Ovako naznačene razlike i u nekoliko poteza ocrtan povijesni okvir u kojemu su se one ostavrile zaslužili bi posebnu elaboraciju, ali u ovom članku za to nema mjesta. Ipak ću dodati još samo ovo: u patronimiji Srba i Hrvata identičnosti su dominantna osobina. To ne dokazuje samo osam prezimena Dvorskog  kraja kojima se prezivaju i

Page 14: znacajke odlike prezimena

Srbi i Hrvati (Babić, Ba(j)ić, Jugović, Knežević, Lončarević, Pilipović, Stanić, i Vidaković) nego i tolika druga tipa Berić, Borić, Borković, Božić, Grubišić, Janković, Kovačević, Lukić, Marušić, Milković, Pavlović, Popović, radić, Rudić, Sekulić, Stanković, Tomašević, Tomić, Vuković, Zlatović, Zorić, Živković itd. kojima se na hrvatskosrpskom jezičnom prostoru identificiraju pripadnici i jedne i druge vjere, i jedne i druge nacije.            U patronimiji Dvorskog kraja s korpusom od 344 srpskih i 94 hrvatskih prezimena s obilježenim je razlikama samo 14% prezimena, a kad im pridružimo i prezimena s razlikama kojima nije moguće povući jasnu granicu, onda ona ne prelaze vrijednost od 28%. Identičnost se u prezimenima Dvorskog kraja očituje na joč jedan način. razlike koje se u čestoti prezimena na –ić, -ović/-ević javljaju između Srba i Hrvata, u smislu da je u Srba znatno manji broj prezimena nepatronimske forme, u Dvorskom kraju nisu primjetne, čak ni u prezimena na –ović/-ević.  Sa 62% prezimena izvedenih patronimskim sufiksima Dvor zajedno sa Petrinjom, Vojnićem, Ogulinom i Gospićem čini pojas sa najgušće posijanim prezimenima ovog tvorbenog tipa.7          Zaključak            Korpus od blizu 450 prezimena kojima se danas u Dvoru i u 60 sela u njegovoj okolici označava i srpsko i hrvatsko stanovništvo manifestira u načinu oblikovanja jezičnih formi ovog tipa sve odlike sjeverozapadnog novoštokavskog idioma. Zanemarimo li u  ovom sumarnom pregledu ono što se u jezičnom tkivu patronimskih postava javlja kao nejezična stvarnost, dominantne bismo odlike mogli ovako definirati:              I.      apsolutna prevlast prezimena tipične patronimske strukture, jer 63% prezimena izvedeno je sufiksima –ić, -ović/-ević i –(in)ić, i apsolutna prevlast međunjima onih izvedenih ovim sufiksima od osobnih imena (Ivanić, lazarević, Mitić, Živković),           II.      apsolutna prevlast među prezimenima nepatronimske forme prezimena nadimačkog tipa, a među ovima prevlast prezimena koja su motivirana kakvom fizičkom ili kakvom fiziološkom osobinom, s direktnom (Ćora, paprica) ili indirektnom (Bukarica, Mećava) naznakom svojstva denotata,         III.      apsolutna prevlast prezimena postojane forme (Adžić, Andasura, Ivezić, jandrić, Marušić, Nenadić, Roksandić, Subotić, Vasiljević, itd.), ali i vrlo velikbroj onih kojima forma varira na segmentalnom (Bajić/Baić, Drndalić/Drndelić), na suprasegmentalnom (Bodlović/Bodlović, Juranović/Juranović, Pavlović/Pavlović) i na oba plana forme (Kijuk/Kiuk/K'juk, Pribičević/Prib'čević/Pribićević).             Dobar dio nestabilnih formi posljedica je i naše jezične nekulture, tj. odsustva svijesti o tome kako se oblikuju jezični znakovi za ovu vrstu komunikacije, i našeg nemara da sačuvamo od erozije ono što se moglo spasiti. Ako ovaj članak probudi u čitalaca osjećaj krivnje što u neukoj administraciji ostavili slobodu da im kvari značajan dio njihova identiteta, onda će ovi redci odgovoriti svojoj svrsi bez obzira na to što se u njima neće naći odgovori ni na sva značajnija pitanja znatiželjnika.   U ovom će članku Dvorski kraj biti shvaćen u smislu aktualne administrativno-teritorijalne podjele prema kojoj općina Dvor ima 60 sela (samostalnih naselja), vidi Mirko Korenčić, Naselja i stanovništvo SR Hrvatske. Izd. Jugoslevenska akademija znanosti i umjetnosti, knj. 54, Zagreb 1979, str. 249-250.Takvu priču o porijeklu svog prezimena ispričao je Petar Begović iz Kotorana. Prema njoj nekad su se njegovi preci prezivali Stuparima (nom. Stupar). Ubivši nekog bega (da spriječe njegovu nakanu da spava sa curama). Bježali su (“begali“ su) iz Bosne pa se u Hrvatskoj prezvali Begovićima. U ovoj relativno i bogatoj i slojevitoj fabuli postoji samo jedna istinakoju kao neporecivu može istaknuti ozbiljna jezična analiza, tj. Da je prezime Begović izvedenica od BEG. U svojoj analizi porijekla i značenja ovog prezimena (i svih njemu sličnih) uopće se neću baviti dilemom dali su nosioci prezimena potomci stvarnog

Page 15: znacajke odlike prezimena

bega, dakle “ muslimanskog plemi'a, velikog posednika” *vidi RMS, Rečnik srpskohrvatskog jezika, izd. Matica srpska – Matica hrvatska, Novi Sad – Zagreb 1967-1976, s.v. beg), da li su potomci npr. Čovjeka s nadimkom Beg (usp. “živi kao beg”) ili su nazvani po kakvoj zgodi koja je bila u vezi s kakvim begom. Vidi na odgovarajućem mjest LPH, tj. Leksik prezimena SR Hrvatske, izd. Institut za jezik JAZU, Zagreb 1976. Građu je na osnovi mojih sumarnih uputa prikupio Milan Đurić, novinar iz Dvora na Uni. Ozbiljnost s kojom je on obavio svoj posao i građu koju je zabilježio magnetofonskom trakom ( a zabilježio je više od 2/3 prezimena i to iz usta njihovih nosilaca), na ovaj način govore i o njegovoj želji i o želji uredništva Zbornika da se među ostalim prilozima nađe u zborniku i prilog o prezimenima Dvora i njegove okolice. Ta istinska zanesenost dvorskih intelektualaca da podare svom kraju zbornik radova o njegovoj prošlosti i sadašnjosti naprosto me obavezala na predan rad i grčevitu utrku s rokovima do kojih je trebalo obaviti radnje u procesu nastanka teksta. U njih je zabilježena akscenatsko-kvantitetska vrijednost prema izgovoru Milana Đurića. Na osnovi tog popisa sastavljen je LPH.   Zbog gotovo svakodnevnih promjena u ovom je  poslu nemoguće dostići perfekcijuUsp. Živko Bjelanović, Antroponimija Bukovice, izd. Književni krug Split, Split 1988, str.90. U RSA (tj. Rečniku srpskohrvatskog književnog i narodnog jezika, izd. Srpska akademija nauka i umjetnosti, knj. 1 – 13, Beograd 1959 – 1988) ovo je prezime drugačijeg akcenta: Basrak. S velikom dozom opreza tajnu njegaova nastanka možemo dovesti u vezu s općom imenicom basra značenja “gljivično obolenje“ zbog kojeg nastaju “fleke na lišću“ (vidi RSA, s.v. bastra i basra). Po tome bi ovo prezime značenjski pripadalo metaforičkim prezimenima, dakle onima koji najčešće daju odgovor na pitanje kakav si. Nije lako utvrditi što je osnovni a što varijacijski oblik prezimena jer se varijacijski likovi javljaju upravo u onih prezimena u kojih nije jasan odnos između forme i značenja, usp. Živko Bjelanović, o.c., str. 34 i 76 U Bukovici Puača i Puvača, usp. Živko Bjelanović, o.c., str. 76 Vidi Dragoljub Petrović, Govor Banije i Korduna, izd. Matica srpska-prosveta, Novi Sad – Zagreb 1978, str. 64 i 67 Na prvom mjestu ovih akcenatsko-kvantitetski dubleta i trpleta uvijek je ona forma koja se češće čuje i koju bi eventualnom jezičnom normiranju ove vrste leksika trebalo prihvatiti kao “pravilniju“. U LPH Ostoić (Orahovica Donja) U LPH Korčić (Zamlača) U LPH Kalčević (Zamlača) U LPH Burmidžija (Gornji Žirovac) U LPH Dodiš (i Dodoš/Dodeš, Draga Šamarička) Epenteza vj>vlj. U LPH Podkonjak (Zamlača). Radi se, dakle, samo o ortografskoj varijaciji. U LPH Rustinac (v. Rustinjac, Bujinski Riječani) U LPH Vranešević (i Vranješević, Dvor)  U LPH Lučić (Zamlača) U LPH Mlađenović ( i Mladjenović, Golubovac) “Mi smo u stvari Pribićevići, ali kako nama više pada č nego ć, kažemo Pribičevići. Iz komšiluka nam je onaj poznati Svetozar Pribićević. On se zvao Pribićevićem. Ali to ne mjenja stvar “, komentira Dušan Pribičević suštinu varijacije Pribičević/Pribićević, vidi i bilj *38 U LPH Rađenović (potp. Radenović, Golubovac, Volinja).

Page 16: znacajke odlike prezimena

 U LPH Vlainić ( v. Vlajnić, Bujinski Riječani). U LPH Vujčić (Kosna , Pedalj) Možda i Akik, usp. RSA, s.v akik m ( ar. Akik, vrsta skupocjenog kamena). U Škaljićevu je riječniku (Abdulah Škaljić, Turcizmi u srpskohrvatskom jeziku, izd. Svjetlost Sarajevo, Sarajevo 1966) hakik – ika (akik) s obrazloženjem “crveni poludragi kamen”. Sa sličnom se čestoćom javljaju ove nestabilnosti i u govorima Bukovice, usp. Živko Bjelanović, o.c., str. 189 Tomislav Maretić, Gramatika hrvatskoga ili srpskoga književnog jezika, izd. Matica hrvatska , Zagreb 1963, str. 329, Mihailo Stevanović, savremen srpskohrvatski jezik, I , izd.Naučna knjiga, Beograd 1970, str. 518 U osnovi je Vujin (od Vujo), izvedenica istih vrijednosti kao i Vojin (od Vojo, Vojislav)   Usp. ulak, tur. Značenja “glasnik, glasonoša, pismonoša”, u RMS s.v. ulak Možemo im pridružiti i prezimena Mrđenović, Pejaković i Vidaković, ali osim Đurićeva izgovora za njih nemam drugih potvrda. Jer gen. od imena Maleš i Radoš glase Maleša i Radoša, usp. Markoš/Markoša, Miloš/Miloša, Uroš/Uroša, Živko Bjelanović, o.c., str. 192. Izvedenice od kovač I lončar, gen. kovača, lončara Usp. bilj. 26. A Prbićević je izvedenica od već izvedenog imena Pribić, gen. Pribića, od Pribo (Priboslav), vidi RSM (tj. Mate Šimundić, Rječnik osobnih imena, izd. Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb 1988) s.v. Pribislav Interesantno je da se u prezimena izvedeno od imena Dragelj, gen.  Dragelja (u RSA je Dragelj) sve više uz primarni akcent Drageljević javlja i analoški akcent, tj. Drageljević. Ovaj se prijelaz kao i u Vujašković/ Vujašković manifestira izgovorom prezimena s poludugom vrijednošću drugog sloga Primjere vidi u predhodnom odjeljku Prema genitivnim formama Augustina od Augustin i kapetana od kapetan Sve prema LPH. U zagradama je broj stanovnika koji nose ovo prezime. Prema popisu stanovništva 1948. u općini Dvor bilo je, dakle, 228 ljudi ovog prezimena Boško Milić i Milena Milić iz Volinje Mladen Milić iz Grmušana, Pero Milić iz Javnice te Stojan Milić iz Volinje Zapravo Milijić a  l  je stegnuto iji. Prema LPH Tadića ima u Dvoru (9), Grmušanima (7), Javnici (6), Kotoranima (48), Ljeskovcu (14), Ljubini (68) i Sočanici (73). Uostalom Danica Tadić izgovara svoje prezime još i s nestegnutim iji kad u jednom kontekstu spominje svog sina Vladu Tadijića  “koji živi gore u Kotara’nma na vr’  brda” Ovdje se patronim i patronimski upotrebljavaju u značenju prezime i prezimenski. Značenja “žena (možda i čovjek) velike brade”. U RSA bradara s naznakom “šaljivo, pop”. Značenjski pripada prezimenima koji daju odgovor na pitanje kakav si , usp. Petar Šimunović , Naša prezimena, izd. Nakladni yavod matice hrvatske, Zagreb 1985, str. 21. Od dva dijela ovog kompozita glavni je imenica brnja, značenja “belega na njušci”, vidi RSA s.v. brnja. Prezime motivirano značenjima imenice brk i glagola ćuliti (tj . “uzdizati”), dakle “čovjek uzdignuta brka”. Značenja  “deveti po redu” , “devetogodišnji” i slično.  Istog značenja kao i gaćan, dakle “osoba koja nosi po nečemu upadljive gaće“ a preneseno  “imućan čovjek, bogataš” , kako navodi RSA. Značenja “onaj koji pravi (prodaje) lonce”. Označava osobu koja se ističe po kakvoj radnji ili kakvoj osobini u vezi s glagolom mazati.

Page 17: znacajke odlike prezimena

 Možda i Poznan, Poznan, vidi RSM, pa bi prezime Poznanović, strukture Poznan+ović označilo Poznanov potomak. Ime je vjerojatno u vezi sa prastarim vjerovanjem da zli duhovi neće naškoditi novorođenčetu ako ga je ostavljenog našao kakav “slučajan” prolaznik (vidi V.A. Ivaško, kak vybirajut imena, izd. Vyšejšaja škola, Minsk 1980, str. 38) pa ga roditelji “poznali” . Prema RBM (tj. Milan Bosanac, Prosvjetin imenoslov, izd, Prtosvjeta , Zagreb 1984), RGM (tj.Milica Grković, Rečnik ličnih imena kod Srba, izd. Vuk Kardžić, Beograd 1977) i RŠM (vidi bilj. *38) ove bi forme mogle biti objašnjene ovako: Ćavo, skraćeno od Ćaslav, Dragelj/a, izvedenica od Drago, (vidi bilješku *39) Jaja hipokorisnik od Jandrija i Vane hipokorisnik od Ivan. S ovakvim bi objašnjenima bila objašnjena i prezimena Čavić, Drageljević, Julić i Vanić. Usp. Petar Šimunović, o.c. str. 207 Usp. RSP (tj. Petar Skok, Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika, knj. I-IV. izd. JAZU, zagreb 1971-1974) s.v.  –ić Ovo ime RGM tumači kao skraćeno Stanimir i Stanislav s osloncem na glagol ostati, a RŠM ga samo dovodi u vezu s glagolima stajati i ostati. Lat. Augustinux. iyv. od Augustus v. RŠM Fonomorfološki prilagođeno grčko ime Vasilije, v. RGM Trebalo bi da mu je u osnovi Ana (od lat. Anna –grč. Hanna – hebr. Hannah). Izgovor nosilaca ovog prezimena u Strugi još i kao Anić izayiva sumnju: nije li mu u osnovihipokoristik Ana, skraćeno od Anastazija i sl.(v. RŠM) Cvijeto može biti i hipokoristik od Cvetomir, Svetozar i sl. v. RŠM i RGM. U sva tri riječnika )RBM, RGM i RŠM) ima ime Grk.  Nije moguće ni da u bilješkama objasnim svako ime iz osnove prezimena. Zato će tek tu i tamo biti ponešto rečeno o onim formama koje danas nisu obične u antroponamastičkoj komunikaciji. Za sve ostale treba primjere vidjeti u rječnicima ličnih (osobnih) imena koje u ovom članku češće spominjem. Izvedenica od ženskog imena Kristina, v. RGM i RŠM. Prema RŠM od rum. secul značenja “silan”, a prema RGM “može biti i od mađ. Szekelz”  (rasprostranjeno utjecajem narodne poezije). U svim je riječnicima osobno ime Trnjina, a u RMS je opća imenica za “šib iz porodice ruža”  trnjina= trnina. Njem. Sigmund, v. RŠM.   Vjerovatno od Antol(ije), od grč. Anatolios, v. RGM i RŠM. Vidi ime Đerman/o u RBM, RSA i RŠM. Ako je u osnovi ime Janus (v. RBM) ili Janos (v. RŠM), onda je promjene s>z i o>u lako objasniti. Vidi tur. ime Kasum u rječniku Abdulaha Škaljića, o.c.  “Naziv bizantske dinastije”  (tj. Komnen, Komljen, Komnjen) “uzet za lično ime”, v. RBM i RŠM. Ovo bi se prezime moglo naći i među onima tipa Vidaković jer ga RGM tumači kao Med(a) + ak, a Meda je “prevod lat. imena Ursus“, usp. Medak u RSA. Vidi ime Prerad u RGM i RŠM   U Dvorskom kraju jedini primjer u kojem se temeljno osobno ime izvodi u prezime sufiksom –ević  Usp. Živko Bjelanović, o.c., str. 175-178. Skaraćeno od Lazar, v, RGM. Uz Bogović jedini primjer ovakve strukture. Osnova je skraćeno ime Donat od lat. Donatus s o>u, vidi i RŠM. Jedini primjer ovakve strukture. Osnova mu pripada tvorbenom nizu Lađo ←Lado ←Vlado ←Vladimir. Prema RŠM Lađo je skraćeno od Lađan

Page 18: znacajke odlike prezimena

 Bajo, skraćeno od mnogih temeljnih imena kao Bajislav, Branimir, Branislav, vidi RŠM.   Bejo, skraćeno od Belimir, Berislav, Berivoj itd., vidi RŠM   Beko, skraćeno od Belimir, Berislav, Berivoj itd., vidi RŠM Bijeli, skraćeno od Bjelimir, Bjelislav, vidi RŠM   U osnovi je Bujo, hipokoristik od dvočlanih imena Bujislav, Bujmir i sl., vidi Petar Šimunović, o.c., str.105. Cipro, hipokoristik od Ciprijan, Kiprijan, vidi RBM, RŠM. Prema RBM Džaja je hipokoristik od Džebrail, Dželalija. U Škaljićevom rječniku (o.c.) Džebrail je “anđeo preko koga je Muhamedu došla božja objava (arhanđeo Gavrilo)“, a Dželalija je musl. muško ime značenja “veličanstvo, uzvišenost vjere islama“ Đeno (Đena, Đene) hipokoristik od Đenadij, Mrđen, Rađen, Slađen itd., vidi RŠM Gača (Gačo) , hipokoristik od Gavrilo, vidi RBM. Gaga (Gago), hipokoristik nastao reduplikacijom početnog sloga imena Gavrilo (RGM), odnosno Gabrijel (RŠM) Leka (Leko), hipokoristik od Aleksandar, Aleksije, vidi RGM. Prema RŠM Mede (Medo), skraćeni hipokoristik od Metodij, usp. bilješku *76. Rajo je hipokoristik od Radomir, Radoslav, vidi RGM, RŠM. Prema RŠM Žila (Žile)pokraćeno je ime od Dabiživ, Živorad. U osnovi je prezimena antroponimska varijanta strukture Drag/o + iša, Vidak je antroponimska varijanta izvedena sufiksom –ak od Vid, usp. Ilak, radak, Stojak od Ile , Rade, Stojo Rječnici (vidi RGM i RŠM) ne daju jasan odgovor na pitanje da li je Cvetoje izvedenica od Cveto ili Cveto (razlika u akcentu) skraćeni hipokoristik od Cvetoje (usp. bilješka *64)   U osnovi je ista izvedenica kao i u prezimena Borković, tj. Borko, strukture Bor/e, o (← Borislav) + ko. Ispred sufiksa –ić  je deminutivno-hipokoristička izvedenica na –ica, tj. Đurica.  Izvedenice ovog tipa su i u osnovi prezimena  Ivčić, Jeličić, Juričić, Katičić, Mikičić, Radojičić i Vujičić. Usp. imena Gruba, Gruban i Grubiša u RŠM. Kad se zanemare fonološke varijacije  i/je/lje,  onda nema razlike između prezimena Grubišić, Grubješić i Grublješić (u RSA pored ova tri prezimena ima i Grubešić ) ni u tvorbenoj strukturi ni u “značenju“. Budući da se u istom selu (tj. Šakanlijama) čak istom zaseoku (tj. Jovcu) čuju sve tri forme, nije jasno kako se stvarno prezivaju Jovan Grubišić, Ilija Grubješić i Ivan Grublješić. Ime u osnovi može biti izvedenica i od Ivanac i od Ivanko,  a strukturu bismo mu mogliprotumačiti i kao Ivan + čić.  Slična ovome je i struktura imena iz osnove Ivčić.*104 Vidi u RŠM Ivez i Iveza s.v. Ivan Tek prema prezimenu Jagetić (iz 1465. godine) RSP pretpostavlja da postoji (ili je postojalo) i ime Jageta od grč. i lat. Agatha. A moglo bi se reći i ovako: Ago (← August, Augustin ), s prejotacijom Jago, a Jago prema Jageta stoji u istom odnosu kao Ivo prema Iveta (vidi Stjepan Babić, Tvorba riječi u hrvatskom književnom jeziku, izd. JAZU-Globus, Zagreb 1986, str. 315). Osnova ovog prezimena nije jednoznačna (usp. u LPH Kovijenić, Kovjanović, Kovjenić, Kovljan, Kovljanić). Prezime se Dvorskog kraja nalazi u ovom tipu tvorbe samo uz uvijet da je Kovjan izvedenica od Kovo/e, a ovo od Jakov. (Prema RŠM od Koviljko) Marčinko od  Marčin,  a ovo od  Marko, usp. Đurin od Đuro, Jakin od Jako, Todin od Tode itd. Pejan je izvedenica od Pejo, a ovo od Petar, usp. “Pejo mačak iz Ostrovice ove općine bijaše ostao odavno udovac “, Vladimir Ardalić, Bukovica – narodni život i običaji, Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slaven, izd. JAZU, knj. XI/2, Zagreb 1906, str. 180. Vajaga od Vajo, a ovo od Vasilije, usp. Đujaga od Đujo, a ovo od Đurađ.

Page 19: znacajke odlike prezimena

 U osnovi je izvedeni antroponim strukture Brajo/o (skraćeno od Bratislav i sl.) +  en, vidi RŠM. Ime iz osnove pripada tvorbenom nizu Đurađ→ Đuro→Đurđa→Đurasa (Đurasin) Među kotarskim uskocima spominje se i harambaša Gavran, vidi Boško Desnica, Istorija kotarskih uskoka, knj. II, izd. Srpska akademija nauka, Beograd 1951, str.222. Strukturu imena iz osnove ovog prezimena možemo prikazati kao Gvr/o(od Gavrilo) + an U osnovi je sufiksalna izvedenica strukture Idž/o (od  Ilija, vidi RŠM) + ak Prema RBM Kara, Karan i Karanfil članovi su istog antroponimskog gnijezda, ali tvorbeni odnos među njima nije u riječniku jasno naznačen. Maljko je izvedenica od Maljo, a Maljo skraćena (hipokoristična) forma od  Mališa (prema i RBM i RŠM). Ni u ovim interpretacijama odnos između temeljnog imena i dvosložnog hipokoristika nije tipičan. U RŠM s.v. Pantelija  ima:  Panko,Panjo, Panja. Od Resimir skraćeno Reso, a od ovog izvedeno Resan (usp. RŠM). Izvedenica koja se nalazi u osnovi poznatija je u obliku Smoljan (usp. Smoljan – Smiljanić poznati kotarski uskok, Boško Desnica, o.c., knj. I, str. 89, 119 itd.). U patronimiji Dvorskog kraja nema pojave, tako česte širom novoštokavskog područja, da se deformiraju patronimske postave na morfemskom šavu kad su posrijedi izvođenja od izvedenih osobnih imena tipa Bogoje (strukture Bog/o  → Bogoslav + oje), usp. Borović (od Borojević), Dragović (od Dragojević), Predović (od Predojević) itd.. U izgovoru Dvorana prezimena Blagojević, Bogojević, Borojević i Cvetojević dobro čuvaju svoje izvorne vrijednosti. Ostaje jedino pitanje nij li prezime Bogović (u Rujevcu) stezanjem sekvencije –ojev- u sekvenciju –ov- prešlo iz jednog tipa (tj. tipa Bogoj/e + ević) u drugi tip tvorbe (tj. Bog/o + ović). Do odgovora na pitanje mogli bismo doći samo zavirivanjem u pisane dokumente. Sudeći prema strukturi prezimena Milčević (Milić/a + ević), Peričević (Perić/Perić/a + ević), Pribičević (Pribić/Pribić/a + ević) te Vukičević (Vukić/Vukić/a + ević)i Dobrečević bi moglo biti izvedeno sufiksom –ević od antroponimske varijante prozdemski oblikovane kao xx/xxx, tj. od Dobrić/Dobrić/a. U odnosu na ova dva prezimena, gdje je č←ć, u Dobrečević bi bila još i promjena e←i. Izvedeno od Jovaš (strukture Jovo/Jov/e + aš) usp. “Tvrdoglavi Jovaš probao je i ovako i onako “, Branko Ćopić, Gluvi barut, Sabrana djela, knj.6, Sarajevo 1976, str.163. Usp. Maleš u RBM i RŠM te motivaciju nastanka imena Petra Šimunovića, o.c., str.128 Usp. Niša, Niše, Nišo od Nikola (RGM) Izvedeno od Vraneš/Vraneša (strukture Vrane←Frane + eš). Od tako čestog nadimka Ćor/e,o (za mušku) i Ćora (za žensku osobu). Ako je posrijedi v←b, kao što P. Šimunović misli da je u prezimena Čavarkapa/Čabarkapa,  onda se i u ovog prezimena ispred –ić nalazi nadimak Čabar značenja “drvena posuda karakterističnog oblika “, usp. nadimke Bačva, Bačvica, Badanj i sl. te prezimena Čabraja, Čabran, Čabrić, Čabrilo itd. Ilibaša je kompozit od imena Ilija i apelativa baša (a baša kao drugi dio složenice ima značenje “ glavni, najstariji, najbolji“ vidi RSA s.v. baša).  Da u relativno bogatom grozdu kojima je Živodar/Živoslav temeljito ime postoji pored Žila, Žile itd. još i Žilaja (vidi RŠM), onda bi Žilajković moglo biti protumačeno kao prezime sa izvedenim imenom u osnovi. Budući da se sufiksom –aj/a ostvaruju najčešće tvorbe od pridjeva, usp. Crnaja (od crn), Krivaja (od kriv), Suvaja (od suv) itd.(vidi RSP s.v. –aj), i da se tako izvedenim formama označava najkarakterističnije svojstvo designata, po tvorbenim i značenjskim vrijednostima svoje osnove (Žilajko – Žilaja – žilav) ovo bi prezime moglo pripadati ovom tipu.

Page 20: znacajke odlike prezimena

Ovog prezimena nema ni u LPH ni u Đurićevu popisu prezimena Dvorskog kraja, ali ga je potvrdio magnetofonski snimak u Zakopi (Milenko Bjeljić). Rekao bih, da mu je u osnovi prije nadimak Bjelja (značenje “čeljade bijele puti “, vidi RSA s.v. brlja) nego hipokoristik od Beloslav/Bjeloslav. Prema RSA brkljača ima i figurativno značenje, tj. “čovjek koji brzo, ali rđavo radi, koji mnogo govori, često i ono što ne razume“.Nadimci Bukva, Bukvan i Tikvan istog su značenjskog predznaka (vidi RSA s.v. bukva).Mogli bismo ga pridružiti porodici prezimena kojima se u osnovi nalaze nadimačke metafore po znakovima za dijelove tijela, usp. kuk = Kuk (Kukić), šaka = Šaka (Šakić)itd. (usp. u Petra Šimunovića “Od glave do smokvina lista“, o.c.,str. 207-218).Pogrešno bi bilo zaključiti, ističe Petar Šimunović (o.c., str. 29/30) da je u doba nastanka prezimena bilo mnogo ćoravih i slijepih (Ćorić, Slijepčević), grbavih (Grbić), opakih (Opačić)ili pak ružnih (Gubiša). kako se točna identifikacija postiže znakom koji ističe iznimnu ljudsku osobinu, prema mnoštvu prezimena s ovim tipom osnove prije bi se moglo govoriti o normalnim nego o pataloškim stanjima u nekadašnji ljuskim zajednicama,Da je ovo prezime prozodemske strukture Krivošić (a pretpostavljam da bi se i za takvu strukturu mogla naći potvrda u bogatije skupljenoj građi), onad nebi bilo nikakve sumnje u to da ono po svojim tvorbenim vrijednostima (tj. Krivošij/a + ić)pripda ovom tipu tvorbe.Usp. Krnjaja u RSP s.v. –aj, krnjznačenja “onaj koji nije cjelovit“ u RSA s.v. krnj 2 te bilješku 128. Tipu tvorbe ovog prezimena pripada i prezime Suknja(j)ić.U značenjskom je suodnosu s prezimenima Paripović i ŽunićPrema RMS prpa ima značenje “onaj koji zuri, zja, onaj koji prodaje zjala“ usp. tamo prpast tj. “prhutast“Strukture Žutij/a + ićPripada tipu prezimena Hrgota, Hrgetić,Hrgović, Vrgović itd. u kojih je u osnovi hrg, rg, rgača, rganj, vrg  sa značenjem “različite posude“, usp. Milica Grković, Koren hrg u antroponimiji, Onomastica jugoslavica, vol 9, Zagreb 1982, str. 216 i Petar Šimunović, o.c., str. 224. A “uskočeno“ o samoolakšava artikulaciju početne suglasničke skupine.U značenju “opća imenica“. U značenju “starešina, poglavar raznih upravno – teritorijalnih jedinica, knežine, plemena, gradske opštine, sela“, vidi RSA. Značenje je “onaj koji je izvršio hadž, tj. kod muslimana koji je posjetio svetu zgradu kabu u Meki, a kod hrišćana koji je išao na poklonjenje Hristovu grobu u Jerusalimu“, Abdulah Škaljić, o.c. pod hadžija.Prema Škaljićevom rječniku (o.c.) harambaša (arambaša) je “vođa hajduka, hajdučki poglavar, starješina hajdučke čete“.Značenje je “starešina, poglavar“,  “u Vojnoj krajini kaplar“. vidi RSA s.v. baša, usp. bilješku 127.Tj. tur. titula visokih vojnih i civilnih dostojanstvenika, vidi RMS s.v. paša.Glasovnim promjenama od župan, pa je špan (kajkavski deminutiv španer, odakle i prezimenska izvedenica) imao u panonsko – slavonskom regionu isto značenje kao i župan drugdje, tj, starješina jedne administrativne jedinice, vidi RSP s.v. župa.Vidi bilješku 34.Leksem iz  osnove prezimena prije će imati figurativno značenje, tj. “onaj koji se u nečemu ističe od svih“ , nego osnovno zančenje, tj. “najviša titula vladara ili monarha“. A figurativno značenje zasigurno imaju i apelativi u osnovi i nekih drugih prezimena, npr. Begić (Begović) ili Pašić.Osnova ovog prezimena Dvorskog kraja ima značenje “stanovnik Brda“ usp. prezime Brdar u Petra Šimunovića, o.c., str. 48.

Page 21: znacajke odlike prezimena

U osnovi je Bunjevac, tj. pripadnik “južnoslavenske etničke grupe, porijeklom iz oblasti između Neretve i Bune“, RSA s.v. Bunjevac Među prezimenima Dvorskog kraja samo je ovo prezime izvedeno sufiksom –(in)ić. Kako se ovim sufiksom izvode jedino leksemi a-deklinacije, a toj deklinaciji u zapadnoj novoštokavštini pripadaju i dvosložni hipokoristici treba pouzdano pretpostaviti da se u osnovi prezimena nalazi Vlajo od Vlah, najvjerojatnije značenja “hriščanin (za muslimane)“, vidi RSA s.v. Vlah Vidi Živko Bjelanović, o.c., str. 87 Vidi RSA s.v. bodlo Značenja “zastajati u govoru, zamuckivati“, vidi RSM s.v.tepati Usp. RSP s.v.tepst(se) i RMS s.v. tepati se i tepac. “Anko jonpet nansrne, dan gan zviznem po ćinkverici, Krnkontiću dinte! – veli Šunda“, Simo matavulj, Bakonja fra Brne, izd. Nolit, Beograd 1966, str. 32. tur. “dug, visok“Tj. čubrast – čulav, značenja “koji ima male uši“.Usp. RSA s.v. gula značenja “čvor, kvrga, zadebljanje“ i s.v. gulav značenja “grbav“Vidi bilješku *30Vjerovatno značenja kakvo ima i dupan, u RSA objašnjeno kao pogrdno “tupan“U RSA kemer – čemer, tj. “lučno sagrađena tavanica“.Prema RSA ima značenje “visoka mršava osoba“Usp. landup u RSA značenja “razuzdan čovjek“.U RSA ima značenje “vragolan, mangup, obešenjak“.U RSA je s.v. lotinja  među značenjima i “neuredna osoba“.U RSA mećava ima i figurativno značenje, tj. “ono što navire u brzim naletima, navala ,bujica“, Slično značenje ima i Tišma.Jedno od rijetkih prezimena s pozitivnim značenjskim sadržajem jer prema RSA ima i figurativno značenje, tj. “osoba izvanrednih osobina (obično izvanredne ljepote)“Prema RSA kepčija – kevđija ima značenje “velika kašika s dugom drškom“. Isto što i kutlača (v. Abdulah Škaljić, o.c.), usp. prezime Kutlača.Madžarac prema RSA može imati značenje: “vrsta pasulja“, “vrsta kukuruza“, “vrsta luka“, “vrsta opanka“, “vrsta plesne igre“, “vrsta vina“ i “vrsta vjetra“.U osnovi je izvedenice stan značenja “ljetno stočarsko naselje s kolibama, torovima“.Izvedeno od Andas (← Ando ← Andon, Andrej, Andrija, v. RŠM) pejorativnim sufiksom –ura.  Hipokoristik od Belimir, Berislav, Berivoj itd.U RŠM Topo je hipokoristik od Antun ,usp. Mepo i Metod(ije) u Živko Bjelanović, o.c., str. 95.Istog značenja kao i ćumuraš,  tj. “onaj koji pravi ili prodaje ćumur“, vidi RSM s.v. ćumur i ćumuraš.Vidi Živko Bjelanović, o.c., str. 70, 155 i 169.Tako u Babićevoj monografiji (o.c., str 50/51) među nešto više od 500 imeničkih sufiksa uopšte nema sufiksa –eka  Vidi Živko Bjelanović, o.c., str. 220 i 225. O uzrocima širenja turcizama u salvenskim i balkanskim jezicima vidi u Abdulaha Škaljića, o.c., str. 11-13.  I osam zajedničkih prezimena, sve prema Đurićevu popisu. Vidi V. A. Nikonov, Horvatskie familii v statistiko-geografičeskom osveščenii, Onomastica jugoslavica, vol. 9 , Zagreb 1982, str. 258/259 i Petra Šimunović, o.c., str. 86.Kad izuzmemo zajednička prezimena Knežević, Lončarević, Pilipović i Vidaković, njih 78 identificira Srbe a 25 Hrvate.