SEMINARSKI RAD

KATEDRA ZA TEORIJU I POVIJEST ARHITEKTURE

SUVREMENA HRVATSKA ARHITEKTURA

ZLATKO NEUMANNVILA OBLATH I VILA FRIEDLÄNDER,

VARAŽDIN

AK. GOD.: 2007./2008.NASTAVNIK: PROF. DR. SC. ANDREJ UCHYTIL, D.I.A.

Student

Datum predaje rada 26. ožujka 2014. g.

Kolegij _ nastavnik ha20 _ prof. dr. sc. Andrej Uchytil

Kataloški podaci o zgradi

Arhitekt Zlatko Neumann

Zgrada: izvorni naziv Vila Oblath / Vila Friedländer

današnji naziv (namjena) Stambeno - poslovna

Točna adresa Vila Oblath: Varaždin, Slavenska 22

Vila Friedländer: Varaždin, Masarykova 18

Datacija: godina projekta nepoznato

godina izvedbe Vila Oblath 1934. g.

Vila Friedländer 1935. g.

Današnje stanje Relativno sačuvane, ali uz dosta dogradnji

Intervencije na zgradi Vila Oblath: dograđen ulaz i zatvorena terasa i balkon

Vila Friedländer: dograđeno L krilo

Sadržaj rada

1. Urbanistička situacija........................................................................................32. Nacrti................................................................................................................43. Fotografije........................................................................................................64. Tekstualni prikaz...............................................................................................95. O arhitektu......................................................................................................106. Izvori...............................................................................................................12

1

SADRŽAJ:

1. URBANISTIČKA SITUACIJA.................................................................................32. NACRTI..............................................................................................................43. FOTOGRAFIJE....................................................................................................64. TEKSTUALNI PRIKAZ..........................................................................................95. O ARHITEKTU..................................................................................................106. IZVORI.............................................................................................................12

2

1. URBANISTIČKA SITUACIJA

Lokacija objekata u gradu Varaždinu

Situacija, M1:5000

3

2. NACRTI

VILA OBLATH

4

5

Tlocrt visokog prizemlja Tlocrt kata

Južno pročelje (rekonstrukcija) Sjeverno pročelje (rekonstrukcija)

Zapadno pročelje (rekonstrukcija) Istočno pročelje (rekonstrukcija)

VILA FRIEDLÄNDER

Tlocrt visokog prizemlja Tlocrt kata

6

Južno pročelje (rekonstrukcija) Sjeverno pročelje (rekonstrukcija)

Zapadno pročelje (rekonstrukcija) Istočno pročelje (rekonstrukcija)

3. FOTOGRAFIJE

Fotografije izvornog stanja

7

Prednji plan – vila Oblath, stražnji plan – vila Friedländer Vila Oblath – pogled s jugoistoka

Vila Oblath – interijer Vila Friedländer – sjeverno pročelje (dvorišna strana)

Fotografije današnjeg stanja - Vila Oblath

Istočno pročelje Pogled sa sjeverozapada8

Dogradnja na uličnom pročelju Nadogradnja na mjestu prijašnjeg balkona i terase

9

Fotografije današnjeg stanja - Vila Friedländer

Južno pročelje sa predvrtom Pogled sa sjeverozapada

10

Troetažna dogradnja sa istočne strane Dogradnja sa sjeverne strane

11

4. TEKSTUALNI PRIKAZ

U idiličnom istočnom predjelu Varaždina, u kojem je između dva svjetska rata planski određena gradnja slobodnostojećih vila s predvrtovima, sa širinom gradilišta od 20 metara, i u kojem su probijene dvije nove ulice od istoka prema zapadu, Sokolska (danas Slavenska) i Milčetićeva (danas Masarykova), Zlatko Neumann pozicionirao je dvije obiteljske vile koje u najčišćoj formi iskazuju dosljednu primjenu Loosovih, a sada već i Neumannovih, purističkih načela.Vila Oblath u Slavenskoj ulici građena je za vlasnika tadašnje Varaždinske svilane, zahvaljujući čijem je kapitalu Neumann sagradio i stambeno-trgovačku zgradu Varaždinske industrije svile u Martićevoj 14b u Zagrebu 1936.-1937. godine. Vila Oblath i vila inženjera Friedländera, koji je također radio u Varaždinskoj svilani, smještene su jedna iza druge, na dvije male susjedne parcele, koje su spojene stražnjim dvorištima, pa ostavljaju dojam dvojnih vila na istoj parceli, lako definirane kao jednokatne stambene vile, zbog nekadašnje drugačije tipizacije etaža (razizemlje, visoko prizemlje, prvi kat) one su zapravo dvokatne vile strogih bijelih kubusa, gdje su jedini elementi artikulacije i dinamiziranja plastike pročelja odmjereno postavljeni prozorski otvori i poneki balkon.

VILA OBLATH

Vila Oblath projektirana je pola godine prije vile Friedländer. Zamišljena je kao peterosobna vila, s pomoćnim prostorijama, kuhinjom i sobom kućnih pomoćnica u razizemlju. Iznimno velika dnevna soba i blagovaonica zauzimaju cijeli prvi, a tri prostrane spavaće sobe, garderoba i kupaonica drugi kat. Vila svjedoči o raskošnoj kulturi stanovanja, čiji su naručitelji imali dovoljno odvažnosti da prihvate "avangardnu" arhitekturu za vlastito komforno obiteljsko stanovanje.Izuzetno zanimljiva kompozicija različitih veličina i tipova prozorskih otvora na pročeljima važan je element ove vile, kao i tipična Neumannova orijentacija prostorija: reprezentativni prostori orijentirani su na jug (dvorišna strana objekta) i ta je fasada ujedno najviše rastvorena svjetlu.

VILA FRIEDLÄNDER

Vila Friedländer, smještena južnije od vile Oblath i sa sjeverne strane zaštićena dugim potezom vrta, manje je zatvorena u strogi kubus, pa su njezina pročelja, sjeverno dvorišno kao i glavno južno iz Masarykove, jednako otvorena prozorima i balkonima. Za razliku od ravna krova vile Oblath, vila Friedländer ima lagano ukošen jednoslivni krov od salonitnih ploča. Ima i originalno projektirane bijele grilje na svim prozorima južne glavne fasade. Na južnoj fasadi prvoga kata Neumann se odlučio za dva velika francuska prozora, a u prizemlju vile za duboku uvučenu hladovitu terasu. Ta je terasa preko ulaznog halla prizemlja bila izravno povezana sa sobom posluge, što ukazuje na visoku Neumannovu socijalnu osjetljivost (omogućavanje odmora od rada u zelenilu vrta, a ne u mračnom podrumu). Po svojim karakteristikama vila Friedländer gotovo da pripada mediteranskom podneblju, pa pretpostavljamo da su ti stilski oblikovni elementi moguća želja naručitelja. U razizemlju/prizemlju smještene su pomoćne prostorije i soba za poslugu, na razini visokoga prizemlja/prvoga kata veliki dnevni boravak, kuhinja, toalet i mali hall preko kojeg se izlazi na balkon sjevernoga dvorišnog pročelja, a na prvom, odnosno, drugom katu nalaze se dvije spavaće sobe s velikom garderobom i nekoliko ugrađenih ormara po cijeloj etaži, kupaonicom, toaletom i malim hallom.

12

5. O ARHITEKTU

Zlatko Neumann

Osnovnu je školu završio u Pakracu. Od 1910. do 1918. pohađao je u Zagrebu Realnu gimnaziju. Nakon što je maturirao odlazi u Beč. Ondje se školovao na Visokoj tehničkoj školi na odjelu visokogradnje. Od 1920. do 1922. godine pohađao je arhitektonski seminar kod Adolfa Loosa. Diplomirao je 1925. godine. Od 1922. godine radio je u Loosovom bečkom atelijeru, najprije kao crtač, a potom i kao suradnik na mnogobrojnim projektima. Nakon što je 1923. godine Loos odselio u Pariz, povjerio je Neumannu vođenje njegova bečkog ureda. Tijekom 1925. godine Neumann boravi u Kraljevini Jugoslaviji na odsluženju vojnog roka. Godine 1926. na Loosov poziv, Neumann odlazi u Pariz, gdje radi u njegovom atelijeru. Ondje je je kao njegov suradnik radio na projektima za vile Tristiana Tzare i Josephine Baker.

Neumann je u to vrijeme sudjelovao je na mnogim javnim natječajima i međunarodnim arhitektonskim izložbama, među inim na: Salon d' automne u Parizu 1926., u Londonu 1929., te u Berlinu na izložbi "Sturm" 1932. godine. Na pariškom Salon d' automne Neumann je izložio svoj idejni projekt Pantheona u Beogradu. O njegovom nastupu na salonu pisao je Jean Gallotti u pariškom časopisu Vouge. Godinu dana kasnije ovaj je prikaz u skraćenoj verziji objavio dnevni list Novosti. Od domaćih časopisa Neumann je objavljivao članke u: Arhitekturi, Tehničkom listu, Morgenblatu, Jutarnjem listu i Novostima. Važno je istaknuti da je Neumannov nastup na pariškom salonu najranija manifestacija hrvatske moderne na međunarodnom nivou. Potpuno međunarodno priznanje hrvatska je moderna doživjela 1930. godine dodjelom arhitektu Zdenku Strižiću jedne od nekoliko jednakovrijednih prvih nagrada na međunarodnom natječaju za operno kazalište u Harkovu. Afirmacija Neumanna na pariškom salonu pobudila je interes za njegov rad, a uslijed čega su uslijedile i neke narudžbe. U novinskim se člancima navodi da je u to vrijeme projektirao "dvije vile za Oxforf,

13

Engleska, stambeno naselje u Braunschweigu (nagrađeni natječajni rad), jednu vilu u Stuttgartu, jednu ergelu s jašionicom u Tarnovu, Poljska".

Tijekom jeseni 1927. godine Neumann se vratio u Beč. Godine 1928. stekao je zvanje civilnog arhitekta, nakon čega se doselio se u Zagreb, gdje je 1930. godine pokrenuo samostalnu projektantsku djelatnost. Polazeći od Loosovih načela prostorne ekonomike i strukturiranja volumena objekata uvjetovanih prostornim planom, Zlatko Neumann ostvariti će čitav niz zapaženih realizacija od kojih neka ubrajamo kako u antologiju hrvatske moderne arhitekture, a tako i u sam vrh europske moderne. Vrijeme Drugog svjetskog rata Zlatko Neumann je proveo u logorima u Njemačkoj i Nizozemskoj. Ondje je vodio arhitektonski tečaj Građevne konstrukcije i elementi projektiranja. Tada nastaje i njegov teoretski rukopis: „Kuda ide arhitektura?“. Nakon Drugog svjetskog rata Neumann je nastavio s bogatom projektantskom djelatnošću. Ostvario je niz ostvarenja diljem Hrvatske. Također je obnašao i čitav niz važnih dužnosti- od 1945. do 1946. godine radio je u Ministarstvu građevina NRH, a od 1946. do 1954. godine vodio je atelijer u Zemaljskom građevno- projektnom zavodu, kasnije preimenovanom u Arhitektonsko projektni zavod (APZ). Od 1954. do 1963. godine, kada odlazi u mirovinu, vodio je vlastiti projektni biro "Neumann".

Zlatko Neumann je umro 9. 1. 1969. godine. Njegov se odlazak poklopio sa smrću Waltera Gropiusa i Ludwiga Mies van der Rohea, a sa čime je zatvoreno jedno veliko poglavlje moderne aarhitekture. Povodom Neumannove smrti u časopisu Arhitektura Boro Pavlović objavio je o njegovom životu opsežan prilog naslovljen: "Arhitekt Zlatko Neumann učenik i suradnik Adolfa Loosa" (Arhitektura br. 101, Zagreb, 1969.).

Istaknuti radovi:

1. Tvornica papira, Žitnjak, Zagreb2. Poslovno - stambena četverokatnica Rosinger, Vlaška ulica 69, Zagreb3. Obiteljska kuća Freund, Crikvenica4. Stambena trokatnica V. Pordes, Hrvojeva ulica 10, Zagreb5. Trgovačko- stambena kuća Armuth, Cankareva ulica 1/ Ilica, Zagreb6. Poslovno- stambena četverokatnica, Martićeva ulica 14 b, Zagreb7. Samački hotel, Šibenik8. Stambena zgrada na uglu Martićeve i Derenčinove, Zagreb

14

6. IZVORI

Izvori nacrta:

Moderna arhitektura u Hrvatskoj 1930-ih, Darja Radović Mahečić, Institut za povijest umjetnosti i Školska knjiga, 2007., Zagreb

Vlastite izmjere i rekonstrukcije

Izvori fotografija:

Moderna arhitektura u Hrvatskoj 1930-ih, Darja Radović Mahečić, Institut za povijest umjetnosti i Školska knjiga, 2007., Zagreb

Vlastite fotografije – student

Izvori o autoru:

http://kgalovic.blogspot.com/2013/06/interijeri-arhitekta-zlatka-neumanna.html

15