Životinjski svijet

Download ŽIVOTINJSKI SVIJET

Post on 30-Dec-2015

40 views

Category:

Documents

3 download

Embed Size (px)

DESCRIPTION

ŽIVOTINJSKI SVIJET. Prošlost. Popovača je u prošlosti brojila mnoge životinje domaćeg podrijetla kojih je danas malo, ali ih i ne nedostaje. One su upotpunjene raznim „uvoznim“ životinjama što možda i nije loše, ali bilo bi bolje da se očuva naša autonomija … - PowerPoint PPT Presentation

TRANSCRIPT

  • IVOTINJSKI

    SVIJET

  • ProlostPopovaa je u prolosti brojila mnoge ivotinje domaeg podrijetla kojih je danas malo, ali ih i ne nedostaje. One su upotpunjene raznim uvoznim ivotinjama to moda i nije loe, ali bilo bi bolje da se ouva naa autonomija Neke od njih su bile istrijebljene, no opet su vraene u na krajSvakako, bilo ih je mnogo vie nego danas..Smanjio im se broj - to zbog ljudskog faktora, a i slabe prilagodbe promjenama u okoliu

  • Sadanjost Kao to smo ranije spomenuli, Popovaa je upotpunjena raznim uvoznim vrstama ( agalj) Zanimljivo je to da je nedavno ponovno vraena vrsta dabra, koja je izumrla u naem kraju zbog pretjeranog krenja uma i neuravnoteenog lova. No, mnogo je vrsta koje jo uvijek obitavaju ovdje Upoznajmo se s njima

  • DIVLJADivlje svinjeJelen obian Jelen lopatarSrne Divlja maka LisicaKuna zlatica JazavacDivlji zecKonjiVjevericeagaljJeDabar

  • DIVLJE SVINJEDivlja svinjaje bliski roak domaesvinje, ivi u oporima uglavnom oko vlanihuma. To je krupnadivljakoja se lovi kod nas jer je veoma brojna. Izuzetno brzo tri a dobar je i pliva.

  • JELEN OBIAN Ima skladan oblik tijela, u grebenu vii nego u kriima, visoke snanenogedokazuju, da je graen za dugo i ustrajno tranje. Oblik i veliinarogovaukazuju na prilagodbu za kretanje na otvorenim prostorima.Kree se korakom, kasom ili trkom.

  • JELEN LOPATARLopatar je velika, krupna, plemenita i dlakava divlja, visokog lova.Kod ovih ivotinja noge su vitke i tanke. Rogovi kod ove vrste krupne i plemenite divljaci nalaze se kod mujaka koje kouta u pravilu nema. Kod ovog jelena rogovi su u obliku lopate po kojem je i dobio naziv.

  • SRNEIzgled srne ukazuje na skladno, vitko, lagano i vrlo pokretno tijelo. Kree se hodom, kasom i skokom. Odlian je pliva te se kupa i nikad se ne kaljua poputjelenai svinja.

  • DIVLJE MAKEDivlja maka se dijeli u tri, kako zemljopisno, tako i izgledom, prilino razliite skupine: umska maka afrika divlja maka stepska maka. Imaju odlino razvijen sluh, vid i opip a slabije njuh.

  • LISICAOne su izrazito nedrutvene (ive samotnjaki) i vrijeme uglavnom provode uz svoju obitelj. Lisiina prehrana sastoji se od glodavaca i kukaca. Najaktivnija je nou, pa tada lake lovi i glodavce i ptice koji su, kao i lisica, iskljuivo aktivni nou. Bojom tijela izvrsno se prilagoava okoliu.

  • KUNA ZLATICANa donjoj strani vrata nalazi se pjega obrasla dlakom zlatno-ute boje, po kojoj je zlatica i dobila ime. Preko dana u pravilu miruje, pred veer izlazi ulovi lovi tijekom cijele noi. Plijen su joj sve ivotinjekoje moe savladati, od nejakog laneta izecasve domia. Pljaka gnijezda ptica, volimed i slatke plodove.

  • JAZAVACive u podzemnoj jazbini. Sposobni su se boriti s mnogo veim ivotinjama ( vuk, medvjed). Prehrana jazavca sastoji se uglavnom odglista, kukaca i liinki. Takoer se hrane manjim sisavcima, vodozemcima, gmazovima, pticama,itaricama, korijenjem,voem, medom,jeevima, pa ak i otrovnimzmijama.Mogu se penjati drveem kako bi doli do konica pela.

  • DIVLJI ZECZec se hrani iskljuivo hranom biljnog porijekla i to travama, itaricama, plodovima polja i ume, pupoljcima, mladicama, mladom korom. Zeevi se inae rijetko viaju preko dana. Izuzetak je vrijeme parenja, vrijeme trke u kasnu zimu i proljee.

  • KONJIKonji su openito krupneivotinjes relativno velikom glavom i dugimekstremitetima. Krznoim je gusto i najee kratko, a veina vrsta imaju na vratu, tjemenu irepu due ili ak duge dlake. Konji su pravibiljoderi, i jedu prije svegatravu, a ponekad, u razliitoj koliini lie i druge dijelovebilja. Veina vrsta pije svaki dan, iako mogu izdrati bez vode i due vrijeme.

  • VJEVERICA Spretna je u kretanju na tlu, skakanju s grane na granu, ali i u plivanju. Zimi miruje i hrani se pripremljenim zalihama hrane. Jede orahe, ljenjake, ireve, jaja i mlade ptice te za ljude otrovnu gljivu muharu. Najpoznatiji grabeljivci za nju su jastreb i kuna.

  • AGALJagalj je srodnik vuka. Dan provodi u brlogu koji iskopa u tlu. Nou lovi male sisavce. Jede i strvine, kukce i plodove.Glasa se neugodnim zavijanjem i lajanjem. Kree se oporima.

  • JEJe na tijelu ima mnogobrojne bodlje koje su preobraene dlake. Kada se nae u opasnosti, potpuno se sklupa i tada mu bodlje slue kao zatita. Hrani se gujavicama, puevima, kukcima, plodovima pa ak i zmijama otrovnicama jer je otporan na njihov otrov.

  • DABARDabar ivi na vodotocima i vodenim povrinama obraslim bogatom movarnom vegetacijom zeljastih i drvenastih vrsta. Osnovni stanini uvjeti za dabra je stalna i dovoljno duboka voda.Ukoliko nastanjuje manji vodotok koji ponekad postaje previe plitak, na njemu izgradi branu kako bi osigurao dovoljnu razinu vode i zatitio ulaz u nastambu.

  • PTICEFazanPrepelicaOrao tekavacljukaojkaapljaRodaDivlja patkaPtica pjevicaSova uaraJastrebZebaSlavuj

  • FAZANOva ptica naseljava preteno umarke, livade, predjele oko rijene obale, polja i njive na kojima se hrani. Gnijezdese na zemlji u periodu od travnja do lipnja. Veina fazana se uzgaja u fazanerijama, a uoi sezone lovase putaju.

  • PREPELICANajea su joj stanita itna polja iravniceslivadama. Hrani sesjemenkama,lisnimicvjetnimpupoljcima te kupinama, a mladi se hrane uglavnom kukcima, sve dok ne postanu samostalni. Ovu pticu je teko vidjeti jer vie hoda nego leti i skriva se u zelenilu.Pomalo su ugroene zbog lova na njih.

  • ORAO TEKAVACHrani se pticama movaricama (patke, guske, labudovi...), sisavcima do veliine zeca i lisice.Plijen hvata snanim kandama, grubo ga oerupa i raskomada. Hranu brzo guta i skuplja u volji, a kasnije ju postepeno probavlja. Orao tekavac se najee gnijezdi u blizini velikih vodenih povrina: mora, jezera, rijeka ili velikih ribnjaka.

  • LJUKAImaju kratke noge (ali duge none prste) i repove. Perje im je uglavnom s prugastim arama. Nastanjuju razna nepogodna stanita, ukljuujui stepe, polusuhe pustinje i planinska stanita.

  • OJKA Postoje 33 razliite podvrste. Hrana su im kukci, irevi, razno sjemenje, voe, mladi ptii i jaja, mievi, zmijeGnijezdi se na drveu ili velikom grmlju.I mujak i enka zajedno hrane mlade.Poznata je i po nazivu kreja.

  • SIVA APLJAaplje uobiajeno ive uz obale slatkih voda gdje u pliacima uz obalu tragaju zaribama.Najee ih se sree uz plitkajezeraimovare, ali i uz rijeke. Sve ptice movarice su zakonom zatiene, pa tako i siva aplja.

  • RODAenka i mujak ne razlikuju se obojenou. Stanita su joj podruja uzmovare, poplavne livade i vlane ume.Glasa se klepetanjem. Hrani se razliitim malim ivotinjama, kao to sukukci, svime onim to moe uloviti. Utravnju, svibnjusavija velikognijezdo, u kronji stabla ili na krovovimakua. Oba roditelja sjede na jajima i brinu se o mladima.

  • DIVLJA PATKANa nogama ima iroke plivae koice.Vrlo brzo leti i dobro pliva. Nastanjuje gusto obrasle obale vodotoka ijezera,baraimovara, a zimi je uz obrasle obale uarijeka. Hrani se biljnom hranom, ali jede i vodenekukce,abeiribe. Zbog estog lova, osjetno im se smanjio broj.

  • ELJUGARPjeva tijekom cijele godine osim za vrijeme mitarenja i dok je loe vrijeme.U prirodi se ova ptica hrani razliitim sjemenjem (iak).Gnijezde se dva puta godinje u periodu od svibnja do rujna.

  • SOVA UKAVelike, prema naprijed usmjerene oi otra su joj pogleda i prilagoene za vid nou. Kao pravi grabeljivac ima jake kane na nogama i savijen, iljasti kljun. Zbog mekanog perja na krilima leti neujno. Lovi zeeve, mieve, takore i manje ptice. Zakonom je zatiena.

  • JASTREBJastreb je ptica grabljivica koja napada svoj plijen. vrsto ga dri nogama na kojima ima jake kande. Ima izuzetno dobar vid i otar kukasti kljun. Lovi manje ptice, zeeve, vjeverice i vee kukce. ivi sam,osim u vrijeme parenja.

  • ZEBAZeba je ptica koja gradi gnijezda u grmlju ili na drveu na sunanim mjestima. Jede kukce i sjemenke. enke su sivosmee, a mujaci su arkih boja. Glasno pjevaju. Zakonom su zatiene.

  • SLAVUJSlavuj je ptica prekrasnog pjeva. Danas je brojnost slavuja smanjena zbog kraenja grmlja i upotrebe kemijskih sredstava u poljoprivredi. Zakonom je zatien.

  • NAJEE LOVNE VRSTEDivlje svinje, jelen i divlji zec zbog ukusnog mesa.Divlja maka, lisica, kuna zlatica i jazavac slue za trofeje.Fazan, ljuka, prepelica i divlja patka imaju ukusno meso i slue za trofeje. Jazavac je lovna vrsta jer se od njega proizvodi mast.

  • Budunost Neke vrste su polako pred izumiranjem. Nastavimo li ne initi nita i zatvarati oi pred neprestanim naruavanjem ivotinjske raznolikosti polako e izumrijeti.

    Pokrenimo akciju za zatitu ivotinjskog svijeta i probudimo ekoloku svijest u ljudima. Zbog pretjeranog lova, sjee uma, irenja industrije, uestalih poara svake godine sve je manje vrsta i ba zbog toga budimo ekoloki osvijeteni, ouvajmo sve to se nalazi oko nas i ne zaboravite -NESTANKOM BILO KOJE IVOTINJSKE VRSTE, POLAKO NESTAJEMO I MI!!!!!!!!KRAJ

  • Prezentaciju radile:

    Petra MalekinuiDorotea Loar 8.c.