zaštita na radu u građevinarstvu

Zaštita na radu u građevinarstvu-1

O zaštiti na radu u građevinarstvu-1

Pravilnikom o zaštiti na radu u građevinarstvu propisuju se posebne mjere i normativi zaštite naradu koji se primjenjuju pri izvođenju radova iz oblasti građevinarstva.

O zaštiti na radu u građevinarstvu

Pravilnikom o zaštiti na radu u građevinarstvu propisuju se posebne mjere i normativi zaštite naradu koji se primjenjuju pri izvođenju radova iz oblasti građevinarstva.

Radovi iz oblasti građevinarstva ne obuhvaćaju radove koji se izvode u pogonima ili pomoćnimradionicama na gradilištu i na drugim mjestima, radi pripreme, prerade i obrade građevnogmaterijala ili građevinskih elemenata koji se ugrađuju u građevinske objekte.

Na oruđima za rad, uređajima i drugim sredstvima za rad koji se koriste u građevinarstvuprovode se mjere i normativi predviđeni ovim pravilnikom, kao i opće mjere i normativi propisaniPravilnikom o općim mjerama i normativima zaštite na radu na oruđima za rad i uređajima (SLbr. 18/67).

Mjere i normativi zaštite na radu u građevinarstvu

Uređenje gradilišta

Gradilište mora biti uređeno tako da je omogućeno nesmetano i sigurno izvođenje svih radova.

1 / 28


Gradilište mora biti osigurano od pristupa osoba koje nisu zaposlene na gradilištu.

O uređenju gradilišta i radu na gradilištu izvođač radova sastavlja poseban elaborat, koji upogledu zaštite na radu obuhvaća sljedeće mjere:

- 1) osiguranje granica gradilišta prema okolini; - 2) uređenje i održavanje prometnica (prolazi, putevi, željeznice i sl.); - 3) određivanje mjesta, prostora i načina razmještaja i uskladištenja građevnogmaterijala; - 4) izgradnju i uređenje prostora za čuvanje opasnog materijala; - 5) način transportiranja, utovarivanja, istovarivanja i deponiranja raznih vrstagrađevnog materijala i teških predmeta; - 6) način obilježavanja odnosno osiguravanja opasnih mjesta i ugroženih prostora nagradilištu (opasne zone); - 7) način rada na mjestima gdje se pojavljuju štetni plinovi, prašina, para, odnosno gdjemože nastati vatra i drugo; - 8) uređenje električnih instalacija za pogon i osvjetljenje na pojedinim mjestima nagradilištu; - 9) određivanje vrste i smještaja građevinskih strojeva i postrojenja i odgovarajućaosiguranja s obzirom na lokaciju gradilišta; - 10)određivanje vrste i načina izvođenja građevinskih skela; - 11)način zaštite od pada s visine ili u dubinu; - 12)određivanje radnih mjesta na kojima postoji povećana opasnost po život i zdravljeradnika, kao i vrste i količine potrebnih osobnih zaštitnih sredstava odnosno zaštitne opreme; - 13)mjere i sredstva protupožarne zaštite na gradilištu; - 14)izgradnju, uređenje i održavanje sanitarnih čvorova na gradilištu; - 15)organiziranje prve pomoći na gradilištu; - 16)po potrebi, organiziranje smještaja, prehrane i prijevoza radnika na gradilište i sagradilišta; - 17)druge neophodne mjere za zaštitu osoba na radu.

Izvođenje radova na gradilištu smije se otpočeti tek kad je gradilište uređeno prema odredbamaovog pravilnika.

Sav materijal, uređaji, postrojenja i oprema potrebni za izgradnju investicionog objekta odnosnoza izvođenje određenog rada na gradilištu moraju kad se ne upotrebljavaju biti složeni tako da

2 / 28


je omogućen lak pregled i nesmetano njihovo ručno ili mehanizirano uzimanje bez opasnosti odrušenja i slično.

Na gradilištima na kojima ne postoji mogućnost za uskladištenje građevnog materijala upotrebnim količinama, dozvoljeno je dopremanje materijala samo u količinama koje se mogusložiti bez zakrčavanja prilaza i prolaza i bez opasnosti od rušenja.

Pomoćne pogone na gradilištu, kao tesarske, stolarske, bravarske i druge radionice, u pravilu,treba smještati izvan opasnih zona na gradilištu. Ako to nije moguće, moraju se predvidjeti iosigurati odgovarajuće mjere zaštite na radu radnika koji rade u tim pogonima.

Ako su pomoćni pogoni na gradilištima izrađeni u cjelini ili djelomično od zapaljivog materijala,moraju se na gradilištu poduzeti potrebne mjere za zaštitu od požara, shodno postojećimpropisima.

Da bi bili osigurani odgovarajući radni uvjeti u zatvorenim radnim prostorijama, moraju sepoduzeti zaštitne mjere radi smanjenja štetnog djelovanja: plinova i pare, visoke i nisketemperature, vlage, prašine, otrova, atmosferskog pritiska, buke i vibracija, eksplozije plinova,svih vrsta zračenja, kao i ostalih štetnosti, i njihovog svođenja na granice dopuštene postojećimpropisima o zaštiti na radu odnosno standardima.

Za radove koji se vrše u slobodnom prostoru pod nepovoljnim klimatskim, atmosferskim ilidrugim utjecajima, radna organizacija svojim općim aktom određuje mjere zaštite na radu zaosiguranje potrebnih radnih uvjeta i predviđa korištenje odgovarajućih osobnih zaštitnihsredstava odnosno opreme pri vršenju tih radova.

Na svakom novom gradilištu moraju se još prije početka građevinskih radova osiguratihigijensko-sanitarni uređaji: zahodi, umivaonici, instalacije za pitku vodu, prostorije za boravakradnika za vrijeme vremenskih nepogoda u toku rada i za sušenje mokre odjeće i drugo, uskladu s postojećim propisima o zaštiti na radu.

Na svakom gradilištu mora se organizirati odgovarajuća i efikasna služba prve pomoći za

3 / 28


vršenje hitne intervencije pri ozljedama radnika na radu.

Zavisno od stupnja opasnosti, broja radnika, lokacije gradilišta i njegove udaljenosti odzdravstvenih ustanova, uvjeta za smještaj ozlijeđenih radnika i drugo, na gradilištu moraju seosigurati potrebna sanitarna i druga sredstva i odgovarajuće stručno osoblje za pružanje prvepomoći.

Zemljani radovi

Pri izvođenju zemljanih radova na dubini većoj od 100 cm moraju se poduzeti zaštitne mjereprotiv rušenja zemljanih naslaga sa bočnih strana i protiv obrušavanja iskopanog materijala.

Ručno otkopavanje zemlje mora se izvoditi odozgo naniže. Svako potkopavanje je zabranjeno.

Kopanje zemlje na dubini većoj od 100 cm mora se izvoditi pod kontrolom određene osobe.

Pri strojnom kopanju zemlje, rukovatelj strojem ili poslovođa radova moraju voditi računa osigurnosti radnika koji rade ispred ili oko stroja za iskop zemlje.

Tesarski radovi na podgrađivanju i razupiranju iskopa moraju se izvoditi stručno, na temeljuodgovarajućih normativa ili statičkih proračuna i crteža.

Ako se iskop zemlje vrši na mjestu gdje postoji instalacija plina, elektrike, vode ili drugo, radovina iskopu moraju se vršiti po uputama i pod nadzorom stručne osobe određene sporazumomizmeđu organizacije kojima pripadaju odnosno koje održavaju te instalacije i izvođača radova.

4 / 28


Ako se u toku iskopavanja naiđe na instalacije, radovi se moraju obustaviti dok se ne osiguranadzor.

Prije vršenja iskopa zemlje ili čišćenja zemljom zatrpanih jama, bunara, kanala i drugog, morase prethodno provjeriti da li eventualno nema ugljičnog monoksida odnosno drugih štetnih,zapaljivih ili eksplozivnih plinova.

Za silaženje radnika u iskop i izlaženje iz iskopa moraju se osigurati čvrste ljestve tolike dužineda prelaze iznad ruba iskopa za najmanje 75 cm.

Umjesto ljestava može se predvidjeti i izrada odgovarajućih stepenica ili rampi, ako je timeosigurano kretanje radnika i za vrijeme oborina.

Ako se iskop zemlje vrši miniranjem, radovi se moraju izvoditi prema postojećim propisima ominiranju.

Prije početka rada na iskopu zemlje, a uvijek poslije vremenskih nepogoda, mrazeva ili otapanjasnijega i leda, rukovoditelj iskopavanja mora pregledati stanje radova i, po potrebi, poduzetiodgovarajuće zaštitne mjere protiv opasnosti od obrušavanja bočnih strana iskopa.

Kopanje rovova i kanala

Iskop zemlje na dubini od 100 cm (za temelje, kanale i sl.) može se vršiti i bez razupiranja, akoto čvrstoća zemlje dozvoljava. Iskop zemlje u dubini većoj od 100 cm smije se vršiti samo uzpostepeno osiguranje bočnih srana iskopa.

5 / 28


Razupiranje strana iskopa nije potrebno ako su bočne strane iskopa uređene pod kutemunutrašnjeg trenja tla (prirodni nagib terena) u kom se iskop vrši, niti pri etažnom kopanju dodubine veće od 200 cm.

Rovovi i kanali moraju se izvoditi u tolikoj širini koja omogućuje nesmetan rad na razupiranjubočnih strana, kao i rad radnika u njima.

Najmanja širina rovova odnosno kanala dubine do 100 cm određuje se slobodno. Pri dubinipreko 100 cm, širina rova odnosno kanala mora biti tolika da čista širina rova odnosno kanalanakon izvršenog razupiranja bude najmanje 60 cm.

Drvo i drugi materijal koji se pri iskopavanju upotrebljavaju za razupiranje bočnih strana rovova ikanala moraju po svojoj čvrstoći i dimenzijama odgovarati svrsi kojoj su namijenjeni, shodnopostojećim tehničkim propisima odnosno standardima.

Razupiranje rovova i kanala mora odgovarati geofizičkim osobinama, rastresitosti i pritisku tla ukome se vrši iskop, kao i odgovarajućem statičkom proračunu.

Iskopani materijal iz rovova i kanala mora se odbacivati na toliku udaljenost od ruba iskopa dane postoji mogućnost obrušavanja tog materijala u iskop.

Razmak između pojedinih elemenata oplate strana iskopa mora se odrediti tako da se spriječiosipanje zemlje, a u skladu s osobinama tla.

Oplata za podupiranje bočnih strana iskopa (rov, kanal, jama) mora izlaziti najmanje za 20 cmiznad ruba iskopa, da bi se spriječio pad materijala sa terena u iskop.

Pri izbacivanju zemlje iz iskopa sa dubine preko 200 cm moraju se upotrebljavati međupodovipoloženi na posebne podupirače. Međupodovi se ne smiju opterećivati količinom iskopanogmaterijala većom od određene, s kojom mora radnik biti upoznat prije početka rada, i moraju

6 / 28


imati rubnu zaštitu visoku najmanje 20 cm.

Skidanje oplate i zasipanje iskopa mora se vršiti po uputi i pod nadzorom stručne osobe. Ako bivađenje oplate moglo ugroziti sigurnost radnika, oplata se mora ostaviti u iskopu.

Sredstva za spajanje i učvršćivanje dijelova podupirača, kao što su klinovi, okovi, vijci, čavli,žica i slično, moraju odgovarati važećim standardima.

Ako se iskop zemlje za novi objekt vrši do dubine veće od dubine temelja neposredno stojećegobjekta, takav rad mora se vršiti po posebnom projektu, uz osiguranje susjednog objekta.

Pri strojnom kopanju iskopa mora se voditi računa o stabilnosti stroja.

Prilikom strojnog kopanja iskopanu zemlju treba odlagati na udaljenosti koja ne ugrožavastabilnost strana iskopa, ako po izvršenom iskopu treba vršiti i druge radove u iskopu. Ruboviiskopa smije se opterećivati strojevima ili drugim teškim uređajima samo ako su poduzete mjereprotiv obrušavanja uslijed takvih opterećenja.

Ako se u rovove i kanale nerazuprtih strana iskopa polažu cijevi, vodovi i slično, na mjestima nakojima je neophodan pristup radnika na dno iskopa radi vršenja potrebnih radova na timcijevima, vodovima i sl., bočne strane rova odnosno kanala moraju se u potrebnoj širini osiguratiod obrušavanja razupiranjem.

Široki iskopi

Nagib bočnih strana širokih iskopa određuje se prema odredbi članka 18. stavak 2. Pravilnika ozaštiti na radu u građevinarstvu (Iskop zemlje na dubini od 100 cm (za temelje, kanale i sl.)može se vršiti i bez razupiranja, ako to čvrstoća zemlje dozvoljava. Iskop zemlje u dubini većojod 100 cm smije se vršiti samo uz postepeno osiguranje bočnih srana iskopa.Razupiranjestrana iskopa nije potrebno ako su bočne strane iskopa uređene pod kutem unutrašnjeg trenja

7 / 28


tla (prirodni nagib terena) u kom se iskop vrši, niti pri etažnom kopanju do dubine veće od 200cm).

Iskopi za usjeke i zasjeke pri građenju puteva i slično smiju se izvoditi samo na temeljuodgovarajućeg projekta.

Putevi i rampe za odvoženje materijala moraju odgovarati čvrstoći terena i prijevoznimsredstvima. Njihov nagib ne smije biti veći od 40%.

Utovarivanje materijala pomoću utovarivača ili drugog sredstva mehanizacije na teretno vozilone smije se vršiti preko kabine vozila, ako ta kabina nije zaštićena od mehaničkog oštećenja.

Podupiranje bočnih strana širokih i dubokih iskopa, kao i izvođenje slijepih zidova (zagata),mora se vršiti po planovima i prethodnim proračunima, vodeći računa o mogućnosti prodoravode i povećanih pritisaka u zidovima iskopa ili zagata.

Ako se iskop vrši u blizini građevinskih i drugih objekata, koji mogu utjecati na izvođenje radova,ovi radovi moraju se vršiti uz osiguranje mjera iz članka 22. pravilnika (Ako se iskop zemlje zanovi objekt vrši do dubine veće od dubine temelja neposredno stojećeg objekta, takav rad morase vršiti po posebnom projektu, uz osiguranje susjednog objekta).

Kopanje bunara, šahtova i jama

Kopanje bunara, šahtova i jama, bez obzira na njihovu namjenu odnosno upotrebu, kao i radovina popravku i čišćenju bunara i šahtova, moraju se vršiti pod nadzorom određene stručneosobe.

Industrijski bunari i šahtovi smiju se izvoditi samo na temelju projekta koji obuhvaća iodgovarajuće mjere zaštite na radu.

8 / 28


Prije ulaska u bunar, šaht ili jamu mora se prethodno provjeriti da se u njima ne nalaze opasniplinovi. Ako se utvrdi prisustvo takvih plinova, silazak radnika u bunar, šaht ili jamu može sedozvoliti tek poslije otklanjanja tih plinova i provjeravanja da tih plinova nema,

Provjeravanje prisustva opasnih plinova i njihovo otklanjanje vrši određena stručna osoba.

Pri kopanju bunara, šahtova i jama u blizini ugljenokopa, tvorničkih plinskih cjevovoda, gradskeodnosno industrijske kanalizacije i slično, u pravilu treba predvidjeti mogućnost pojave opasnihplinova. Provjeravanje prisustva takvih plinova u bunarima, šahtovima ili jamama obavezno vršiodređena stručna osoba odgovarajućim metodama i sredstvima.

Kopanje i razupiranje strana bunara, šahtova ili jama mora se vršiti na temelju statičkogproračuna i projekta, koji sadrži i odgovarajuće mjere zaštite na radu.

Radnici koji rade u bunarima, šahtovima i jamama moraju imati zaštitni pojas sa konopcem zaizvlačenje i signalnim konopcem za davanje signala u slučaju opasnosti.

Radi zaštite radnika koji rade na dnu bunara, šahta ili jame od materijala koji pada iz naprave zaizvlačenje iskopane zemlje, mora se postaviti zaštitna nadstrešnica na visini od najmanje 200cm od dna iskopa.

Ako se pri kopanju bunara, šahta ili jame koriste betonski ili metalni obruči za potkopavanje,visina potkopa ne smije biti veća od 20 cm.

Radi sprečavanja padanja materijala u bunar, šaht ili jamu, mora se po opsegu ruba postavitipuna zaštitna ograda visoka najmanje 100 cm.

Kao zaštitna ograda može poslužiti i zid bunara ili jame, s tim da se on pri eventualnom

9 / 28


odronjavanju mora stalno doziđavati.

Silaženje na dno bunara, šahta ili jame i izlaženje u košari naprave za izvlačenje materijala,zabranjeno je.

Čekrk odnosno vitlo za izvlačenje i spuštanje materijala mora u pogledu zaštitnih mjeraodgovarati postojećim propisima o zaštiti na radu s dizalicama.

Ako se kopanje bunara, šahtova ili jama vrši miniranjem, moraju se osim mjera zaštite na radupredviđenih postojećim propisima o miniranju, primjenjivati i ove mjere:

- paljenje mina smije se vršiti samo pomoću električnog uređaja sa površine terena; - prije ulaska u bunar, šaht ili jamu poslije miniranja mora se prethodno izvršitiprovjetravanje i provjeravanje da nema plinova u bunaru, šahtu ili jami; - prije nastavljanja radova poslije miniranja treba provjeriti stanje bočnih strana bunara,šahta ili jame, radi uklanjanja eventualne opasnosti od obrušavanja.

Uklanjanje oplate i podupirača pri oziđavanju bunara, šahtova ili jama mora se vršiti odozdonaviše, postepeno sa napredovanjem oziđivanja, ali tako da ne bude ugrožena stabilnostpreostalog podupiranja.

Ako se radovi vrše u sipkom materijalu, oplata se ne smije vaditi, nego se mora uzidati.

Zidarski radovi

Pri postavljanju profila i obilježavanju pravca zidova pomoću žica, moraju se na žice uodgovarajućim razmacima postaviti obojena upozorenja ili druge uočljive oznake.

10 / 28


Prilazi i prolazi za sva radna mjesta na kojima se vrše zidarski radovi moraju biti izvedeni takoda se po njima mogu bez smetnje kretati radnici i prenositi i prevoziti materijal.

Ostavljanje materijala i drugih sredstava za rad na prolazima i mjestima koja za to nisuodređena, zabranjena je.

Slaganje materijala uz radna mjesta smije se vršiti samo u količinama koje odgovaraju nosivostii veličini raspoloživog prostora. Visina naslaga mora odgovarati vrsti materijala i ne smijeprelaziti visinu koja bi ugrožavala stabilnost materijala odnosno prouzrokovala rušenje složenogmaterijala i time dovela u opasnost radnike.

Rad sa vapnom i pripremanje žbuke

Korito za gašenje vapna mora se nalaziti pored vapnene jame i mora biti ograđeno na mjestimana kojima postoji opasnost da radnik koji gasi vapno padne u vapnenu jamu.

Vapnena jama mora biti ograđena čvrstom ogradom visine najmanje 100 cm sa strane kojomprolaze radnici.

Mjesto kod vapnene jame sa koga se vadi gašeno vapno mora imati radni pod i biti osiguranoprotiv pada radnika, po potrebi, i osigurano čvrstom ogradom.

Alat za gašenje vapna i za vađenje gašenog vapna mora biti opremljen dugom drvenomdrškom, radi zaštite radnika od prskanja i isparavanja pri miješanju i vađenju vapna.

Hidratirano vapno u ambalaži mora se čuvati u suhim prostorijama, radi bezopasnogprenošenja na mjesto upotrebe (korito za gašenje).

11 / 28


Posude ili naprave za ručno prenošenje žbuke moraju biti podešeni za lagani prijenos žbuke,bez prosipanja. Ukupna težina žbuke i posude ne smije prelaziti 20 kg po radniku-muškarcuodnosno 15 kg po radniku-ženi ili omladini.

Građenje u iskopima

Materijal potreban za građenje u iskopima (temelji, kanali, okna i sl.) ne smije se slagati narubove iskopa ili mjesta gdje bi rušenje materijala moglo prouzrokovati opasnost za radnike uiskopu.

Spuštanje materijala mora se vršiti pomoću naprava (žljebovi, lijevci) ili pomoću transportnihsredstava (transporteri, dizalice i sl.) ovisno od vrste, oblika i težine materijala.

Spuštanje težih građevinskih elemenata mora se vršiti s radnicima obučenim za takve poslove,pod nadzorom određene stručne osobe.

Građenje iznad terena

Građevinski i drugi radovi na prizemnim zgradama i u unutrašnjosti višekatnih objekata visokimdo 450 cm iznad terena odnosno iznad poda međukatne konstrukcije, mogu se izvoditi supotrebom pomoćnih skela ili ljestava uz vezivanje radnika, ako je uz korištenje takvihsredstava moguće izvoditi te radove bez opasnosti za život radnika.

Građevinski i drugi radovi na objektima višim od 450 cm iznad terena odnosno poda međukatnekonstrukcije, moraju se izvoditi uz korištenje odgovarajućih skela ili na drugi podesan i sigurannačin.

Ako pri radovima postoji mogućnost da radnici padnu izvan objekta, moraju se postavitiodgovarajuće zaštitne nadstrešnice tako da visina sa koje se može pasti ne prelazi 300 cm, iradnici se moraju vezati odgovarajućim zaštitnim pojasom.

12 / 28


Ako se pri radovima na otvorenim rubovima katova, balkona, terasa i dr. zaštitna ograda izopravdanih razloga ne može postaviti ili ako su radovi koji se vrše na takvim mjestima manjegopsega ili kratkotrajni, radnici koji vrše te poslove moraju biti za vrijeme rada privezani pomoćuzaštitnog pojasa i konopca dužine najviše 150 cm.

Pri građenju zidova, zidanje sa radne skele ili tla, u pravilu, vrši se do visine od najviše 150 cmod poda skele ili tla.

Opeke, žbuka i drugi potreban materijal moraju na radnim mjestima i uz radno mjesto zidara bitiuredno, ravnomjerno i stabilno složeni.

Zidarske i ostale građevinske radove na visini ili na mjestima na kojima postoji opasnost odpada u dubinu, smiju vršiti samo kvalificirani zidari i građevinski radnici koji su zdravstvenosposobni za radove na visini.

Građenje tvorničkih dimnjaka

Građenje, rekonstrukcija, montaža ili popravak visokog tvorničkog dimnjaka smije se vršiti samona temelju dokumentacije, koja sadrži i odgovarajuće mjere zaštite na radu.

Građenje novih i rekonstrukciju i popravke postojećih visokih tvorničkih dimnjaka smiju vršitisamo osobe kvalificirane za takav rad, i to pod neposrednim nadzorom određene stručneosobe.

Radnici koji grade ili montiraju visoke tvorničke dimnjake moraju biti zdravstveno sposobni zaradove na visini.

Prije početka radova na građenju, rekonstrukciji, montaži ili popravcima visokih tvorničkih

13 / 28


dimnjaka, radnici moraju biti podvrgnuti specijalističkom liječničkom pregledu radi utvrđivanjanjihove zdravstvene sposobnosti za rad na visini.

Visoki tvornički dimnjaci moraju imati siguran pristup za penjanje na dimnjak odnosno silazak sadimnjaka pri građenju i popravcima i za održavanje dimnjaka.

Ljestve za penjanje na dimnjak odnosno silazak sa dimnjaka moraju imati prečke od okruglogželjeza promjera od najmanje 18 mm, na međusobnoj vertikalnoj udaljenosti koja ne smijeiznositi više od 300 mm.

Širina ljestava mora biti najmanje 450 mm, a udaljenost prečke od zida mora biti 160 mm.

Prva prečka ljestava za penjanje sa vanjske strane dimnjaka mora biti ugrađena na visini od300 cm od terena.

Na ljestvama za penjanje na tvornički dimnjak moraju se u razmacima od najviše 500 cmugraditi dvostruki lukovi sa razmakom od 200 mm - za leđnu zaštitu odnosno za odmaranje pripenjanju ili silaženju.

Udaljenost između sredine prečaka za penjanje i sredine lukova za leđnu zaštitu treba iznositiod 600 do 800 mm.

Na zidanim ili betonskim dimnjacima na kojima su prečke za penjanje i lukovi za leđnu zaštituugrađeni u zid dimnjaka, mora se ugraditi čelično zaštitno uže za privezivanje pri penjanjuodnosno silaženju.

Zaštitno uže ne mora se postavljati ako je leđna zaštita cijelom dužinom ljestava postavljena natakvim razmacima da ne postoji opasnost da radnik padne nauznak.

14 / 28


Iznad prolaza odnosno radnih mjesta oko dimnjaka u građenju mora se postaviti nadstrešnicaza zaštitu radnika od slučajnog pada materijala odnosno alata sa visine.

Ako se dimnjak gradi sa njegove unutrašnje strane, mora se na svakih 200 cm visine postavitiradna platforma, koja ujedno služi i kao zaštita od pada materijala.

Građenje svodova i lukova

Građenje svodova i lukova smije se izvoditi samo na osnovu planova i sa kvalificiranim zidarimakoji moraju biti upoznati sa opasnostima koje im prijete pri tim radovima.

Uklanjanje podupirača i oplata koji služi za građenje svodova i lukova smije se vršiti samo ponalogu rukovodioca gradilišta i pod njegovim nadzorom.

Montaža stepenica

Montaža stepenica smije se vršiti samo na osnovu planova za montažu i pismenih uputstavaprojektanta.

Za vrijeme montaže stepenica, njihova upotreba za prolazak mora se spriječiti pomoćuodgovarajućih branika.

Tesarski radovi

15 / 28


Oštra sječiva tesarskog alata (sjekire, pile, dlijeta i slično) moraju pri prijenosu biti na podesannačin pokrivena, radi zaštite radnika od ozljeđivanja.

Rukovanje strojevima ili mehaniziranim alatom za obradu drveta na gradilištu smije se povjeritisamo kvalificiranim ili obučenim radnicima upoznatim sa opasnostima koje im prijete pri radu sastrojevima ili mehaniziranim alatom.

Građa poslije svakog korištenja na gradilištu mora se pregledati, očistiti od čavala, ostatakaokova i dr. i složiti. Tako uređena smije se upotrebljavati za nove tesarske radove.

Osiguranje prijelaza

Ulazi, prijelazi i prolazi oko objekta u građenju moraju biti zaštićeni od pada materijala sa visinezaštitnim nadstrešnicama izrađenim tako da mogu izdržati pad materijala i spriječiti njegovoodbijanje i rasipanje po okolini.

Visina zaštitne nadstrešnice od tla, u pravilu, ne smije biti manja od 220 cm.

Rampe i kosi prilazi i prolazi

Rampe i kosi prilazi i prolazi (trepne) moraju biti izrađeni od čvrstog i zdravog materijala iodržavani za cijelo vrijeme građenja u ispravnom stanju. Postavljene rampe i kosi prilazi iprolazi moraju biti prije upotrebe i u toku radova pregledani od rukovoditelja radova ili drugeodređene osobe.

Rampe i kosi prilazi i prolazi sastavljeni od više elemenata moraju djelovati kao cjelina i bitipoduprti tako da se spriječi prekomjerni ugib odnosno ljuljanje.

16 / 28


Mosnice (fosne), kao i ostali elementi rampi i kosih prilaza prolaza (nosači i dr.) moraju se dobromeđusobno i u cjelini pričvrstiti za svoje podloge odnosno oslonce.

Ako se rampe i kosi prilazi i prolazi upotrebljavaju za prijenos materijala, njihova širina ne smijebiti manja od 60 cm.

Nagib rampi i kosih prilaza i prolaza ne smije biti veći od 40%.

Izuzetno pri građenju stambenih objekata nagib rampi i kosih prilaza i prolaza može biti veći, uzavisnosti od visine kata.

Rampe i kosi prilazi i prolazi na gornjoj površini moraju imati pričvršćene letvice dimenzije 28 x48 mm u jednakim razmacima do najviše 35 cm.

Rampe i kosi prilazi i prolazi na visini većoj od 100 cm iznad tla odnosno poda etaže ili skele,moraju biti ograđeni čvrstom zaštitnom ogradom visine najmanje 100 cm.

Rampe i kosi prilazi i prolazi moraju se postavljati odnosno naslanjati na čvrste nosače izrađeneprema postojećim propisima za drvene noseće konstrukcije i predviđenom opterećenju.

Naslanjanje rampi i kosih prilaza i prolaza na nestabilne elemente objekta u gradnji ili na gomilematerijala, zabranjeno je.

Rampe i kosi prilazi i prolazi moraju se održavati u ispravnom stanju i povremeno čistiti odprosutog materijala. Mokra i klizava mjesta na njima moraju se posipati pijeskom ili na druginačin osigurati od klizanja.

17 / 28


Oštećene i nedovršene rampe, kosi prilazi i prolazi ne smiju se koristiti.

Ljestve

Ljestve koje se upotrebljavaju za pristup na skele i slično, moraju prelaziti rub poda na koji sunaslonjene najmanje za 75 cm, mjereno vertikalno od poda.

Strane drvenih ljestava moraju biti iz jednog komada od odabranog drveta. Presjek strane moraodgovarati dužini i opterećenju ljestava.

Prečke drvenih ljestava moraju biti od tvrdog drveta, okruglog ili kvadratnog presjeka i usađeneili urezane u strane. Širina ljestava između strana mora biti najmanje 45 cm. Razmak izmeđurubova prečaka ne smije biti veći od 32 cm.

Ljestve duže od 400 cm moraju se osigurati i željeznim utezima.

Ljestve koje se postavljaju na glatku odnosno klizavu tvrdu podlogu moraju biti na donjem krajuopremljene posebnim osloncima (papuče i sl.), koji sigurno sprečavaju klizanje, a po potrebi nagornjem kraju - i kukama za zakačivanje.

Pri postavljanju ljestava mora se voditi računa o kutu nagiba ljestava da bi se spriječiloprekomjerno savijanje strana, lom ljestava ili klizanje ljestava po podlozi.

Zabranjena je upotreba ljestava sa prečkama prikovanim čavlima za strane, kao i ljestava sapolomljenim ili nedostajućim prečkama ili drugim oštećenjima (napukla strana ili prečka i sl.).

Dvokrake ljestve moraju biti osigurane protiv prekomjernog razmicanja krakova pomoću čvrste

18 / 28


veze između krakova (lanac, remen, čvrsto uže i sl.).

Donji krajevi (oslonci) dvokrakih ljestava moraju biti opremljeni posebnim osloncima (papučamai sl.), radi sprečavanja klizanja po podlozi.

Radni pod

Svaki radni pod (platforma za rad i sl.) postavljen na visini većoj od 100 cm mora biti izrađen odzdravih dasaka priljubljenih jedna uz drugu i položenih vodoravno na čvrste nosače.

Širina radnog poda mora odgovarati prirodi posla koji se na njemu vrši, ali ne smije biti manjaod 60 cm ako se na podu vrši rad bez slaganja ili pripremanja materijala.

Ako se na radnom podu odlaže materijal, vrši pripremanje materijala ili postavljaju nogari islično, širinu radnog poda treba odrediti tako da za kretanje radnika po njemu bude slobodnogprostora najmanje 60 cm.

Dimenzije elemenata radnog poda moraju odgovarati predviđenom maksimalnom opterećenjupoda.

Ako nastavak dasaka radnog poda nije izveden u istom nivou nego polaganjem dasaka jednena drugu, mora se na sastavu dasaka pričvrstiti trokutasta letvica, radi sprečavanja spoticanjaradnika i olakšanja prelaska kolica prilikom prijelaza.

Ako se radni pod postavlja uza zid objekta i na visini većoj od 100 cm iznad tla ili podaprostorije, rub radnog poda ne smije biti udaljen od zida više od 20 cm.

19 / 28


Prenošenje, prevoženje i slaganje građevnog materijala i težih građevinskih elemenata naradnim podovima mora se vršiti pažljivo i bez bacanja.

Sav potreban materijal na radnom podu mora biti uredno složen i raspoređen premapredviđenoj nosivosti i opterećenju poda. Za radne podove postavljene na visini većoj od 200cm, nosivost i opterećenje poda moraju biti na ogradi poda uočljivo obilježeni (ploča, natpis uboji i sl.).

Zaštitne ograde

Sva radna mjesta na visini većoj od 100 cm iznad terena ili poda kao i ostala mjesta (prijelazi,prolazi i sl.) na gradilištu i na građevinskom objektu s kojih se može pasti moraju biti ograđenačvrstom zaštitnom ogradom visine najmanje 100 cm.

Zaštitna ograda mora biti izrađena od zdravog i neoštećenog drveta ili drugog podesnogmaterijala. Razmak i dimenzije stupića i ostalih elemenata ograde moraju odgovaratihorizontalnom opterećenju na rukohvatu ograde od najmanje 300 N/m.

Visina zaštitne ograde ne smije biti manja od 100 cm, mjereno od tla.

Razmak elemenata popune zaštitne ograde ne treba da bude veći od 30 cm. Pri dnu zaštitneograde (na radnom podu, skeli i dr.) mora se postaviti puna rubna zaštita (daska) visinenajmanje 20 cm.

Umjesto uzdužne popune od dasaka (koljenska zaštita), za popunu zaštitne ograde može sekoristiti žičana mreža sa otvorima okaca od najviše 2 x 2 cm.

Za zaštitne ograde većih dužina i s većim opterećenjima i za ograde na velikim visinama moraju

20 / 28


se izraditi odgovarajući nacrti i statički proračuni.

Ako se zaštitna ograda zbog prirode posla mora u toku rada privremeno ukloniti, radnici natakvim radnim mjestima moraju biti privezani za zaštitne pojaseve i rad se mora vršiti podnadzorom određene stručne osobe na gradilištu.

Zaštita otvora

Otvori u međukatnim konstrukcijama građevinskog objekta odnosno u radnim platformama,prilazima i prolazima koji služe za prolazak radnika ili za prenošenje materijala, za vrijeme radakao i za vrijeme prekida rada moraju se ograditi čvrstom ogradom visine najmanje 100 cm sastrana koje nisu potrebne za prolazak radnika i prenošenje materijala u toku rada, odnosno sasvih strana za vrijeme prekida rada.

Otvori koji ne služe za navedene svrhe moraju biti stalno pokriveni čvrstim poklopcemugrađenim na otvor tako da se ne mogu pomicati, dimenzioniranim za predviđena opterećenjana njima.

Otvori u zidovima do visine od 100 cm od poda odnosno radnog poda moraju se opremitizaštitnom ogradom odnosno odgovarajućom popunom.

Prilazi šahtovima za liftove i drugo u objektu moraju se naročito osigurati protiv pada radnika udubinu.

Otvori između drvenih, betonskih, željeznih i drugih nosača međukatnih ili krovnih konstrukcijamoraju se na mjestu rada ili u okolini radnih mjesta osigurati radnim platformama ili prijelazimasa čvrstom zaštitnom ogradom na strani na kojoj prijeti opasnost od pada u dubinu.

Ako otvore nije moguće osigurati predviđenim platformama odnosno prijelazima (montažna

21 / 28


gradnja i sl.), ispod radnih mjesta moraju se postaviti odgovarajuće prihvatne mreže na dubinine većoj od 300 cm.

Skele

Pod skelama, u smislu ovog pravilnika, podrazumijevaju se pomoćne konstrukcije koje služe završenje radova u građevinarstvu na visini većoj od 150 cm iznad tla.

Skele moraju biti građene i postavljene prema planovima koji sadrže: dimenzije skele i svihnjenih sastavnih elemenata, sredstva za međusobno spajanje sastavnih elemenata, načinpričvršćenja skele za objekt odnosno tlo, najveće dopušteno opterećenje, vrste materijala injihov kvalitet, statički proračun nosećih elemenata, kao i uputstvo za montažu i demontažuskele.

Za tipske skele, s atestom o sigurnosti i upotrebljivosti skele, dokumentacija se daje u opsegukoji osigurava potpunu sigurnost radnika na radu.

Dokumentacija mora biti ovjerena potpisom projektanta skele odnosno odgovorne osobe nagradilištu i mora se čuvati do demontaže skele na gradilištu.

Skele mogu postavljati, prepravljati, dopunjavati i demontirati samo stručno obučeni radnici,zdravstveno sposobni za rad na visini i to pod nadzorom određene stručne osobe na gradilištu.

Ako se pri postavljanju skele naiđe na električne vodove ili druge prepreke, stručno obučeniradnici, moraju obustaviti rad i poduzeti kod nadležne organizacije mjere za isključenje strujeodnosno uklanjanje prepreka.

Za vezivanje pojedinih elemenata skele smiju se upotrebljavati samo tipska sredstva ili sredstvapredviđena standardima (čavli, vijci, klanfe, spojnice i drugo).

22 / 28


Vezivanjem pojedinih elemenata skele u konstruktivnu cjelinu ne smiju se umanjivati njihovapredviđena nosivost.

Elementi poda skele (daske, limene ploče i drugo) moraju se prije upotrebe pažljivo pregledati.Oštećeni odnosno dotrajali elementi ne smiju se ugrađivati u pod skele.

Elementi poda moraju u potpunosti ispunjavati prostor između nosećih stupova skele.

Udaljenost poda skele od zida objekta ne smije biti veća od 20 cm.

Čista širina poda skele ne smije biti manja od 80 cm.

Zaštitna ograda na skeli mora odgovarati odredbama članka 70. pravilnika.

Izuzetno od odredbe članka 70. stavka 4. pravilnika, kod ograde metalnih skela razmak izmeđuelemenata popune ne smije biti veći od 35 cm.

Na svaki kat skele mora biti izgrađen siguran pristup odnosno silazak.

Ako se za pristup na svaki kat skele koriste prilazi, oni moraju odgovarati odredbama članka 60.pravilnika.

Ako se za pristup na svaki kat skele koriste ljestve, one moraju odgovarati odredbama članka63. pravilnika.

23 / 28


Skela na građevinskim objektima postavljena neposredno pored ili iznad prometnica mora bitina vanjskoj strani po cijeloj dužini i visini prekrivena pokrivačima (trska, juta, gusta metalnamreža i sl.) koji sprečavaju padanje materijala u dubinu.

Ispravnost skele mora se provjeravati od strane osobe iz članka 75. ovog pravilnika (stručnoosposobljene) najmanje jedanput mjesečno, a naročito poslije vremenskih nepogoda,prepravaka, oštećenja i slično.

Provjeravanje ispravnosti skele upisuje se u kontrolnu knjigu skele, uz ovjeru određene osobena gradilištu.

Skele na nogarima

Nogari na koje se postavlja radni pod moraju biti izrađeni tako da mogu sa sigurnošću podnositivertikalna i horizontalna opterećenja.

Nastavljanje nogu nogara smije se vršiti elementima istog presjeka, uz povezivanjeodgovarajućom vezom. Povećavanje visine nogara podmetanjem opeka, klinova ili drugihprovizornih predmeta, nije dopušteno.

Ako je debljina daske radnog poda najmanje 50 mm, razmak nogara ne smije biti veći od 200cm (mjereno od osovine da osovine nosača nogara).

Skele na nogarima mogu se postavljati jedne iznad druge najviše u dva reda, s tim da visinapoda gornje skele ne prelazi 400 cm od podloge na kojoj stoje nogari.

Noge skele na nogarima moraju se letvama, papučama i slično osigurati od uzdužnog odnosnopoprečnog pomicanja na podlozi na koju se postavljaju.

24 / 28


Nogari se smiju postavljati samo na čvrstu i vodoravnu podlogu.

Nepropisno napravljeni ili oštećeni nogari ne smiju se upotrebljavati.

Postavljanje skele na nogarima na viseće i konzolne skele zabranjeno je.

Postavljanje dizalica ili drugih teških uređaja ili naprava na radni pod skele na nogarima nijedopušteno ako posebnim statičkim proračunom i projektom nije drukčije predviđeno.

Skele na ljestvama

Za lakše građevinske radove na održavanju i popravcima objekata (žbukanje, krečenje i drugislični radovi), s upotrebom malih količina materijala mogu se koristiti skele na ljestvama.

Ljestve za nošenje radnog poda skele moraju biti izrađene od zdravog drveta i imati dobroučvršćene odnosno usađene prečke od tvrdog drveta osigurane željeznim zategama koje čvrstovezuju obje strane ljestava.

Nastavljanje ljestava vrši se samo pomoću preklopa dužine najmanje 150 cm, koji je osigurančvrstim zategama.

Konzolne skele

Konzolna (izbočena ) skela smije se postavljati samo za vršenje lakših građevinskih radova akopostoji mogućnost sigurnog učvršćenja skele za objekt ili njegovu konstrukciju i ako je tocrtežima i proračunima dokazano.

25 / 28


Nosači konzolnih skela moraju biti od zdravog i neoštećenog materijala (drvo ili metal).

Upotreba dasaka (fosni) za nosače konzolne skele nije dozvoljena.

Na konzolnoj skeli mora se na vidnom mjestu istaći upozorenje o broju osoba i težini materijalakojima se skela smije opteretiti.

Skele na stupovima

Udaljenost između nosećih stupova skele na stupovima mora odgovarati dimenzijama stupova ipredviđenom opterećenju skele, ali ne smije biti veća od 250 cm kod zidarskih skela zapopravke i održavanje postojećih građevinskih objekata, ako statičkim proračunom odnosnoprojektom skele nije drukčije određeno.

Promjer oblog drvenog stupa skele na stupovima ne smije na gornjem dijelu biti manji od 80mm.

Podloga stupova mora biti uređena tako da onemogućuje njihova horizontalna i vertikalnapomicanja.

Nastavljanje stupova može se vršiti pomoću preklopa dužine najmanje 200 cm, uz sigurnopovezivanje odgovarajućim sredstvima (klanfama i dr.).

Gornji kraj stupa mora dopirati iznad predviđene (na novogradnji) odnosno postojećenadstrešnice objekta (popravci i održavanje) i mora biti vezan za vodoravnu gredu pričvršćenuza objekt.

Kod sastava dviju skela na uglu jednog građevinskog objekta, ugaoni stup sa vanjske strane

26 / 28


skele mora da bude udvostručen i po potrebi ukopan u zemlju.

Uzdužne grede moraju biti položene vodoravno uz stupove ili na grede nosača (konzole) imoraju biti čvrsto vezane za njih. Spojna mjesta produženja i veze uzdužnih greda smiju seizvoditi samo iznad stupova ili na nosačima položenim preko stupova.

Poprečne grede skela moraju imati isti presjek i moraju biti položene na uzdužne grede na istim udaljenostima. kod jednorednih skela na stupovima, poprečne grede moraju se oslanjati na zidu dužini od najmanje 20 cm.

Upotreba dasaka za poprečne nosače, umjesto greda, zabranjena je.

Viseće skele

Viseće skele smiju se koristiti samo za radove na popravcima i održavanju građevinskihobjekata. Izuzetno, viseće skele smiju se upotrebljavati i za vršenje lakših zidarskih radova(fasada i slično).

Viseća skela smije se koristiti ako su nosači (drvene grede ili čelični profili) koji služe za nošenjeodnosno vješanje viseće skele položeni pod pravim kutem na zid objekta i ako su ispunjeniostali uvjeti iz članka 87. pravilnika (uvjeti za konzolne skele).

Upotreba vreća sa pijeskom ili drugim materijalom i nagomilavanje kakvog drugognekompaktnog materijala radi opterećenja i održavanja ravnoteže nosača viseće skele,zabranjeni su.

27 / 28


Svi elementi koji služe za vezivanje i učvršćivanje viseće skele za nosače na objektu, morajubiti izrađeni od atestiranog materijala i dimenzionirani prema najvećem dozvoljenomopterećenju viseće skele.

Vješanje radnog poda viseće skele za nosače mora se vršiti sa dva noseća i dva sigurnosna(zaštitna ) čelična užeta istih presjeka.

Čelična noseća i sigurnosna (zaštitna ) užad visećih skela moraju u pogledu izrade i kvalitetamaterijala odgovarati važećim standardima.

Sigurnosno (zaštitno) uže mora biti na gornjem kraju dobro pričvršćeno za nosače viseće skele,a na donjem kraju usidreno u tlo. Hvatači (mačke), pričvršćeni na krajevima radnog poda skele,moraju biti izvedeni tako da čvrsto zahvate (ukliješte) sigurnosno zaštitno uže u slučaju danoseće uže skele popusti ili pukne.

Najveće dozvoljeno opterećenje nosećeg i sigurnosnog (zaštitnog) užeta ne smije prelaziti 1/10jačine na kidanje užeta.

Čekrci i noseća užad na visećim skelama moraju u pogledu zaštitnih mjera odgovaratiodredbama postojećih propisa o zaštiti na radu sa dizalicama i omogućavati nesmetano i lakodizanje i spuštanje skele.

Čekrci moraju biti pričvršćeni za noseću konstrukciju skele željeznim vezama koje prolaze doispod radne platforme a koje su odozdo dobro pričvršćene i osigurane.

Kočnice čekrka viseće skele moraju biti podešene za držanje najvećeg dozvoljenog opterećenjaskele (težina radne platforme sa težinom ljudi i materijala), sa koeficijentom sigurnosti odnajmanje 1,5.

28 / 28


O zaštiti na radu u građevinarstvu-2

Prije upotrebe viseća skela mora se ispitati pokusnim statičkim i dinamičkim opterećenjem.

Pokusno statičko opterećenje viseće skele vrši se teretom većim za 50 % od maksimalnenosivosti skele, sa ravnomjerno raspoređenim teretom na radnom podu tako da se platformapodigne na visinu od 10 cm iznad tla sa zadržavanjem na toj visini najmanje 10 minuta, a potomse spusti na tlo i provjeravaju se eventualne deformacije na konstrukciji skele.

Pokusno dinamičko opterećenje viseće skele vrši se teretom za 10 % većim od maksimalnenosivosti tako da se skela podigne od tla do najviše točke dizanja, a potom se spusti.

O izvršenom ispitivanju poslije svakog premještanja i ponovnog postavljanja viseće skele naobjektu, mora se voditi uredna evidencija u kontrolnoj knjizi viseće skele, uz ovjeru određenestručne osobe na gradilištu.

Radni pod viseće skele mora biti sa svih strana ograđen čvrstom i, u pravilu, puno izvedenomzaštitnom ogradom visine najmanje 100 cm.

Ako se za popunu ograde koriste uzdužne prečke (metalne šipke) ili čvrsta žičana mreža, radnipod mora imati najmanje 20 cm visoku punu rubnu zaštitu (daska, lim) radi sprečavanja padanjamaterijala ili alata sa poda viseće skele.

Na ogradi viseće skele mora se pričvrstiti pločica sa podacima o najvećoj dozvoljenoj nosivostiskele određenoj od proizvođača skele.

Za pojedine lakše i kratkotrajne radove na fasadi građevinskih objekata smiju se, umjestoviseće skele, izuzetno upotrebljavati i druge naprave, kao: pokretne fasadne skele, posebne

1 / 14


košare i slično. Ove naprave i košare moraju biti čvrsto građene i osigurane od pada odnosnoprevrtanja.

Za vrijeme jačeg vjetra mora se rad na visećoj skeli obustaviti i skela spustiti na tlo ili osiguratiod njihanja vezivanjem za objekt ili na drugi podesan način.

Ugroženi prostor na tlu ispod viseće skele mora se ograditi zaštitnom ogradom sa upozorenjemna opasnost od eventualnog pada materijala.

Noseće skele

Noseće skele za izvođenje betonskih, armirano-betonskih i sličnih radova (skele za nošenjeoplata), kao i skele za oblaganje fasada, zidova i plafona kamenom i drugim materijalom, nesmiju se koristiti ako u svemu nisu izrađene prema odredbama članka 74. pravilnika.

Postavljene skele moraju se za vrijeme nošenja predviđenog opterećenja i izvođenja radovapregledati, a naročitu pažnju treba obratiti na elemente veza i oslonaca (klanfe, podupirači,ukrućenje i drugo).

Ako se za podupirače koristi obla građa, njihov promjer ne treba da bude manji od 80 mm.

Kvalitet materijala upotrijebljenog za izradu nosećih skela mora u svemu odgovarati važećimstandardima.

Podupirači oplate za betoniranje nosećih ploča ili betonskih nosača mogu se sastavljati odnajviše dva komada drveta, s tim da mjesto sastavka ne smije biti u srednjoj trećini dužinepodupirača.

2 / 14


Veza nastavaka podupirača mora odgovarati postojećim tehničkim propisima.

Broj nastavljenih podupirača za podupiranje oplate betonske ploče ne smije prelaziti polovinu, akod noseće betonske grede - 1/3 ukupnog broja potrebnih podupirača.

Pri demontaži nosećih podupirača oplate za betoniranje ploče odnosno grede, osim nosećihpodupirača moraju se postaviti zaštitni podupirači, radi osiguranja od eventualnog rušenja.

Broj i raspored zaštitnih podupirača određuje se projektom.

Pri postavljanju noseće skele za podupiranje oplate na visini većoj od 300 cm iznad terena,treba po potrebi, postaviti zaštitne prihvatne skele, mrežu i slično.

Vršenje pojedinačnih kratkotrajnih radova na nosećim skelama bez postavljanja zaštitnihprihvatnih skela, mreže i slično, smije se izuzetno dopustiti, ali uz obavezno vezivanje radnika.

Skidanje oplate i demontaža noseće skele ne smije se izvoditi bez pismenog naloga izdanog ododređene stručne osobe na gradilištu.

Zaštitne nadstrešnice i zaštitne prihvatne skele

Zaštitne nadstrešnice i zaštitne prihvatne skele moraju biti izrađene i postavljene tako da upotpunosti zaštićuju radnike od pada u dubinu i od padanja materijala, alata i drugih predmetasa visine.

Zaštitne nadstrešnice i prihvatne zaštitne skele moraju se postavljati do najviše 300 cm ispodmjesta izvođenja radova odnosno eventualnog padanja materijala.

3 / 14


Širina zaštitne nadstrešnice odnosno zaštitne prihvatne skele određuje se zavisno od vertikalneudaljenosti između skele i mjesta pada, i treba da iznosi: za udaljenosti od 200 cm najmanje130 cm, a za udaljenosti od 300 cm najmanje 150 cm.

Kod višekatnih objekata ne smije se vršiti demontaža zaštitne nadstrešnice odnosno zaštitneprihvatne skele dok se ne izgradi nova na odgovarajućoj udaljenosti.

Građevni materijal koji je napadao na zaštitnu nadstrešnicu odnosno zaštitnu prihvatnu skelumora se redovno uklanjati.

Ako pri radovima na visini ne postoji mogućnost upotrebe prihvatnih skela, a rad se ne vršipojedinačno (pri građenju industrijskih objekata sa halama, dvoranama i slično), moraju seispod ugroženih radnih mjesta postaviti mreže za prihvaćanje radnika u slučaju pada.

Prolazak radnika ispod mreže mora se , po potrebi, ograničiti ili zabraniti ako postoji opasnostprobijanja mreže uslijed pada materijala odnosno radnika.

Metalne skele

Metalne skele mogu se postavljati i upotrebljavati samo u skladu s predviđenom namjenom i naosnovu dokumentacije iz članka 74. pravilnika.

Sastavni dijelovi metalnih skela (čelični štapovi, cijevi, spojne i čvorne veze i drugo) moraju bitimeđusobno čvrsto vezani u stabilnu i jedinstvenu konstruktivnu cjelinu.

Elementi metalnih skela, u pogledu oblika, dimenzija i kvaliteta materijala, moraju odgovarativažećim standardima.

4 / 14


Za sastavljanje metalnih skela smiju se upotrebljavati samo ravne i neoštećene čelične cijevi,štapovi i drugi elementi.

Svaki element metalne skele mora se prije ugrađivanja u skelu detaljno pregledati. Hrđom ili nadrugi način oštećeni elementi metalnih skela ne smiju se ugrađivati.

Vertikalni noseći štapovi metalne skele moraju biti položeni na posebne elemente skele(oslonci, papuče), pričvršćene na ravnu podlogu skele (gredice, beton, ploča i drugo).

Svi vertikalni štapovi stupova skele moraju biti u uzdužnom i poprečnom pravcu vezani iučvršćeni pomoću dijagonalnih veza postavljenih pod kutem od 45º u oba pravca.

Udaljenost između nosećih vertikalnih štapova određuje se projektom skele zavisno odpredviđenih opterećenja i visine skele.

Montažno građenje - Opremanje, transport i montaža elemenata

Radovi na betoniranju

Betonski radovi većeg opsega na visinama i u dubinama (hidrocentrale, brane, visokogradnje idrugo) mogu se izvoditi samo sa stručno obučenim i zdravstveno sposobnim radnicima,upoznatim s opasnostima pri tim radovima, i pod nadzorom određene stručne osobe nagradilištu.

Prije početka betoniranja svi oštri vrhovi ili rubovi sredstava za spajanje pojedinih dijelova skele(čavli, spone, žice i drugo), koji vire iz oplate i drugih dijelova drvene konstrukcije skele zabetoniranje, moraju se podviti ili pokriti.

5 / 14


Sa radovima na betoniranju smije se početi tek po provjeravanju od strane određene stručneosobe na gradilištu je li noseća skela propisno izrađena i jesu li izvršeni svi potrebni prethodniradovi.

Nasilno skidanje (čupanje) oplate pomoću dizalice ili drugih uređaja, nije dopušteno.

Pri klizanju i skidanju oplate pomoću posebnih uređaja za dizanje (dizalice Tirfor i sl.)zabranjeno je stajanje radnika na napravi za prihvaćanje oplate (saonice i sl.).

Pripremanje i izrada armature

Metalne šipke za izradu armature, kao i gotova armatura, moraju biti pregledane i premadimenzijama složene na gradilištu tako da rad s njima ne prouzrokuje opasnost za radnike.

Ispravljanje, sječenje, savijanje i ostali radovi na obradi šipki za armaturu mora se vršiti nanaročito za to određenom mjestu na gradilištu, s odgovarajućim uređajima, napravama i alatomi uz poduzimanje odgovarajućih zaštitnih mjera predviđenih postojećim propisom o zaštiti naradu pri preradi i obradi metala.

Sa polaganjem armature smije se otpočeti tek poslije izvršenja mjera iz čl. 114. i 115. Pravilnikao zaštiti na radu u građevinarstvu.

Radovi na krovovima

6 / 14


Radove na krovovima smiju vršiti samo radnici za to stručno osposobljeni i zdravstvenosposobni za rad na visinama.

Osiguranje radnika od pada sa krova, u pravilu, vrši se privezivanjem radnika za zaštitni pojas izaštitno uže, ili pomoću prihvatnih skela, kao i drugim mjerama u zavisnosti od vrste krova.

Na krovovima pokrivenim salonitom, limom i sličnim pokrivačima (industrijski krovovi), koji nepodnose veća opterećenja, moraju se prije početka radova provesti posebne mjere radisprečavanja loma krovnog pokrivača i pada radnika u dubinu.

Na ravnim krovovima i krovovima s padom, pokrivenim pokrivačima (industrijske hale i sl.),moraju se postaviti sigurnosni prijelazi, prolazi i radne platforme za siguran rad pri pokrivanjukrova i drugim građevinskim radovima na krovu.

Prilazi i radne platforme moraju biti široki najmanje 80 cm, a po potrebi opskrbljeni i čvrstomzaštitnom ogradom.

Svjetlarnici i okna sa staklenim pokrivačem koji leže iznad industrijskih i drugih hala odnosnoprostorija, moraju biti iznad ravnine krova.

Pri čišćenju snijega ili održavanju krova kod svjetlarnika i okana moraju se poduzeti zaštitnemjere za osiguranje radnika od eventualnog propadanja.

Svi industrijski krovovi, bez obzira na njihov oblik i vrstu pokrivača, moraju imati siguran pristup istalne i sigurne prijelaze (metalne ljestve, rampe i slično).

Prostor ispod krova odnosno odgovarajući prostor oko objekta mora biti osiguran od pristupaosoba koje nisu zaposlene na gradilištu.

7 / 14


Montažno građenje

Montažno građenje smije se izvoditi samo na osnovu posebno izrađenog programa.

Program mora sadržavati i mjere zaštite na radu pri svim radovima koji čine montažnu gradnju(pri izradi i opremanju pojedinih montažnih dijelova, utovaru i istovaru montažnih elemenata,dizanju, namještanju i učvršćivanju montažnih elemenata, obradi i doradi već ugrađenihmontažnih elemenata na objektu i drugo).

Montažno građenje na gradilištu smije se izvoditi samo pod neposrednim nadzorom određenestručne osobe na gradilištu.

Oblik i dimenzije montažnih elemenata moraju biti podešeni za lako i sigurno prenošenje domjesta ugrađivanja i za sigurno pričvršćivanje na objektu.

Prilikom prijenosa nekvalitetno izrađenih kao i napuklih ili na drugi način oštećenih montažnihelemenata, kao i prilikom rukovanja takvim elementima, moraju se poduzeti posebne mjerezaštite na radu.

Montažno građenje smije se izvoditi samo uz upotrebu odgovarajućih i za tu svrhu podešenihmehaniziranih transportnih sredstava, kao i uređaja za dizanje, prenošenje i spuštanjemontažnih elemenata.

Sastavljanje i pričvršćivanje montažnih elemenata i druge montažne radove na objektu smijuvršiti samo osobe zdravstveno sposobne za rad na visinama, koje su uz to i stručnoosposobljene za vršenje montažnih radova.

8 / 14


Opremanje, transport i montaža elemenata

Svaki montažni element mora biti na odgovarajući način vidno i podesno obilježen u skladu saprogramom montažnog građenja. Osim te oznake, na elementu mora biti označen i datumizrade i težina elemenata u kilogramima.

Montažni elementi na gradilištu moraju biti uredno i prema programu montaže složeni naodređenom mjestu.

Svaki montažni element mora, osim metalnih dijelova za ugrađivanje i pričvršćivanje elemenatana objektu, imati pomoćne metalne dijelove koji omogućavaju sigurno prenošenje i ugrađivanjeelemenata na mjestu montaže (kuku i slično).

Transport elemenata od mjesta njihove izrade do gradilišta odnosno mjesta ugrađivanja morabiti organiziran tako da se montažni elementi mogu bez zastoja ugrađivati u objekt bezzatrpavanja gradilišta.

Utovar, prijevoz i istovar montažnih elemenata na gradilištu smije se vršiti samo odgovarajućim iispravnim prijevoznim sredstvima, uz primjenu zaštitnih mjera propisanim Pravilnikom o zaštitina radu pri utovaru tereta u teretna motorna vozila i istovaru tereta iz takvih vozila (SL 17/66).

Zakačivanje tereta za kuku i njihovo otkačivanje sa kuke dizalice pri utovaru montažnihelemenata u prijevozna sredstva (motorna i druga vozila) i istovaru montažnih elemenata izprijevoznih sredstava, u pravilu, treba vršiti bez penjanja radnika na prijevozno sredstvoodnosno na elemente.

Za vrijeme spuštanja i dizanja montažnih elemenata na motorno vozilo pomoću dizalice, vozačne smije biti u kabini vozila.

Za vrijeme dizanja, prenošenja i spuštanja montažnog elementa na vozilo, signalist ne smije

9 / 14


stajati na vozilu.

Ugrađivanje svakog pojedinog montažnog elementa u građevinski objekt mora se vršiti poodređenom redu, prema programu montažnog građenja.

Montaža elemenata višeg kata na objektu ne smije početi prije nego što se osigura prilaz na tajkat (pomoćno stubište sa sigurnom ogradom i slično).

Ugrađivanje teških montažnih elemenata (ploča, grede i drugo) smije se vršiti samo poprethodnoj pripremi pomoćnih sredstava za prenošenje, postavljanje i učvršćivanje tihelemenata na objektu (jarmovi, okviri za prijenos i drugo).

Pomoćna sredstva moraju se prije upotrebe pregledati a po potrebi i ispitati na opterećenje.

Pri prenošenju, postavljanju i pričvršćivanju svakog pojedinog montažnog elementa na objekt,osoba koja daje znakove dizaličaru (signalist) i dizaličar moraju pažljivo pratiti put montažnogelementa do mjesta ugrađivanja kao i rad montera na postavljanju i učvršćivanju tog elementa.

Monter mora javiti posebnim znakom signalistu odnosno dizaličaru da je operacija prenošenja iugrađivanja elementa u objekt završena.

Dijelove armature koji izlaze iz elemenata nakon izvršene montaže i koji bi mogli prouzrokovatizapinjanje odjeće i ozljeđivanje radnika moraju se na podesan način otkloniti (odsijecanjem,savijanjem i slično).

Otvori u podovima i zidovima katova na kojima se radi moraju se pokriti čvrstim poklopcima iliograditi zaštitnim ogradama.

10 / 14


Ako se pri montaži elemenata koriste ljestve, one moraju odgovarati odredbama Pravilnika i bitiosigurane od klizanja.

Pri izvođenju montažnih radova na objektu gdje postoji mogućnost pada radnika, određenaosoba na gradilištu dužna je primijeniti odredbe čl. 105. do 107. ovog pravilnika a po potrebi ivezivanje radnika zaštitnim opasačem i užetom.

Ako se spajanje armature i drugih metalnih dijelova montažnih elemenata vrši pomoću plinskogili električnog zavarivanja, primijenit će se zaštitne mjere propisane Pravilnikom o zaštiti na radui o tehničkim mjerama za razvijače acetilena i acetilenske stanice (SL 6/67), kao i drugipostojeći tehnički propisi.

Rad sa ručnim i mehaniziranim alatom, građevinskim strojevima i uređajima, minerski radovi

Minerski radovi

Pri minerskim radovima u građevinarstvu primjenjuju se zaštitne mjere predviđene postojećimpropisima o zaštitnim mjerama pri rukovanju eksplozivom i lagumanju (miniranju) u rudnicima ikamenolomima, kao i pri drugim radovima.

Kamenolomi i majdani šljunka, gline i pijeska

Pri vađenju, obrađivanju i prerađivanju kamena, šljunka, gline i pijeska za potrebe građenja,moraju se primjenjivati zaštitne mjere propisane posebnim propisima o zaštiti na radu priproizvodnji građevnog materijala.

Masovna miniranja u kamenolomu ili majdanu gline smiju se izvoditi samo na osnovu stručnoizrađenog plana eksploatacije kamenoloma odnosno majdana.

11 / 14


Miniranje iz prethodnog stavka smije se vršiti samo pod neposrednim nadzorom stručne osobeodređene za radove na miniranju.

Građevinski strojevi i uređaji

Oruđa za rad na mehanizirani pogon (u daljnjem tekstu: građevinski strojevi i uređaji) koja seupotrebljavaju u građevinarstvu, u pogledu zaštite na radu moraju odgovarati specifičnimuvjetima građevinarstva. Zaštitne naprave ugrađene na građevinskim strojevima i uređajimamoraju odgovarati uvjetima rada i stupnju ugroženosti radnika koji njima rukuju, vremenskimuvjetima, vrsti i osobinama materijala koji se obrađuje (drvo, kamen i slično), kao i stupnjuobučenosti radnika.

Građevinski strojevi i uređaji, prije postavljanja na mjesto rada (gradilište, radilište i slično)moraju biti pregledani i provjereni u pogledu njihove ispravnosti za rad.

Rokovi, način odnosno postupak i osobe za ispitivanje građevinskih strojeva i uređaja određujuse općim aktom radne organizacije.

Radnici koji rade sa građevinskim strojevima i uređajima sa povećanim stupnjem ugrožavanja(cirkular, miješalica betona i drugo) moraju biti upoznati s uputstvom o rukovanju.

Radna mjesta kod građevinskih strojeva i uređaja postavljenih na otvorenom prostoru i izloženihvremenskim neprilikama (kiša, snijeg, mraz i slično) moraju biti na podesan način zaštićena odutjecaja tih neprilika.

Rukovalac građevinskim strojem ili uređajem koji pokreće motor s unutrašnjim sagorijevanjem,mora biti zaštićen od štetnog djelovanja ispušnih plinova motora.

Buka građevinskih strojeva odnosno uređaja ne treba da prelazi granicu od 80 fona.

12 / 14


Radnici zaposleni kod uređaja sa jakim vibracijama (separacije, vibratori i slično), moraju bitizaštićeni na podesan način (posebni temelji za strojeve, platforme na elastičnim podmetačima idrugo).

Građevinski strojevi i uređaji sa ugrađenim elektromotorima ili električnom instalacijom, morajubiti zaštićeni od udara električne struje, prema postojećim tehničkim propisima.

Svi lako pristupačni rotirajući i pokretni dijelovi strojeva i uređaja za obrađivanje i prerađivanjeraznog građevnog materijala (miješalice za beton, strojevi za kuhanje i polaganje asfalta idrugo) moraju biti na podesan način opremljeni zaštitnim napravama radi zaštite radnika odmogućeg ozljeđivanja.

Zaštitne naprave na strojevima i uređajima iz prethodnog stavka moraju biti po potrebi ugrađenetako da se bez njih stroj odnosno uređaj ne može staviti u pogon.

Otvori za ubacivanje odnosno dodavanje materijala na strojevima sa valjcima, noževima idrugim oštrim alatima, moraju biti osigurani od zavlačenja ruku radnika u opasnu zonu noževaili drugih oštrih alata.

Komandne poluge i dugmad sklopki moraju na stroju biti smješteni tako da je nekontroliranouključivanje stroja onemogućeno.

Dijelovi samohodnih građevinskih strojeva (bageri, buldožeri, plugovi, valjci, utovarivači,demperi, ježevi i drugo) moraju biti lako i bez opasnosti zamjenljivi. Mjesto za rukovanje morabiti na stroju smješteno tako da je rukovaocu strojem omogućena laka preglednost terena nakome se kreće.

Okviri pokretnih dijelova stroja (raonik, košara utovarivača i slično) moraju biti obojeni žutim ilibijelim trakama pod kutom od 45° prema horizontali, radi upozorenja na opasnost.

13 / 14


Samohodni građevinski strojevi moraju imati napravu za davanje zvučnih signala.

Ostali strojevi i uređaji koji se koriste u građevinarstvu (strojevi za obrađivanje drveta i metala,razvijači acetilena i drugo), u pogledu zaštite na radu moraju odgovarati postojećim propisima.

Rad sa ručnim i mehaniziranim alatom

Ručni alat koji se koristi u građevinarstvu (lopata, motika, budak, pila, svrdlo, čekić, dlijeto,sjekira i drugo), u pogledu materijala, oblika i dimenzija mora odgovarati važećim standardima.

Ručni alat na gradilištu mora biti uredno i pregledno složen i čuvan u posebnim skladištima.

Osoba čija je dužnost da čuva i slaže ručni alat na gradilištu, mora svakodnevno provjeravatiispravnost alata i oštećeni ili neispravni alat odmah isključiti iz upotrebe.

Izdavanje na upotrebu neispravnog i oštećenog alata (s napuklim radnim površinama, zupcima idršcima i sličnim oštećenjima), zabranjeno je.

Mehanizirani alat koji se koristi u građevinarstvu (pneumatski čekići za kamen, beton, asfaltnipokrivač i tvrdu zemlju, električni ručni alat za obrađivanje drveta i drugo) mora biti oblika itežine podesnih za lako prenošenje i rukovanje i pod otežanim uvjetima rada (uska i neudobnamjesta, rad iznad glave i slično).

14 / 14

zaštita na radu u građevinarstvu

Documents