zarazne bolesti u federaciji bih 2013. godina · streptokokna angina, tbc respiratornog sustava,...

ZARAZNE BOLESTI U FEDERACIJI BIH 2013. GODINA

2

ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO FBIH INSTITUTE FOR PUBLIC HEALTH FB&H

Sarajevo/Mostar, 2013. Godina XX Broj 32.

EPIDEMIOLOŠKI NADZOR, ANALIZA KRETANJA ZARAZNIH BOLESTI U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE U 2013.GODINI

ANALIZA PROVOĐENJA PROGRAMA OBVEZNE IMUNIZACIJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE U 2013.GODINI

3

ZARAZNE BOLESTI U FBiH 2013. GODINA

Izdavač: Zavod za javno zdravstvo FBiH

Sarajevo,M.Tita 9, Mostar, Vukovarska 46

UREĐIVAČKI ODBOR: Ravnatelj: Prim.Dr Željko Ler

Šef službe: Doc.dr.sci. Jelena Ravlija

OBRADA PODATAKA:

Dr. Marija Zeljko

Dr. Mirsada Mulaomerović

Dipl.sanit. ing. Mira Pupić

Med.tehničar Azemina Bešić

Mr.sci.dr Sanjin Musa

Dipl.med.sestra Emilija Primorac

4

SADRŽAJ I. ANALIZA KRETANJA ZARAZNIH BOLESTI U FBIH , U 2013.GODINI 1.UVOD...................................................................................................................................... 5 2.KRETANJE ZARAZNIH BOLESTI U 2013.GODINI 6

2.1 Vodeće zarazne bolesti......................................................................................................... 8

2.2 Zarazne bolesti prema putu prijenosa.................................................................................. 9

2.2.1 Respiratorne zarazne bolesti............................................................................................. 10

Gripa............................................................................................................................... 11

TBC respiratornog sustava............................................................................................. 12

Varičele ......................................................................................................................... 12

2.2.2 Crijevne zarazne bolesti.................................................................................................... 14

Enterocolitis acuta........................................................................................................ 15

Toxiinfectio alimentaris................................................................................................. 16

Hepatitis virosa A......................................................................................................... 17

2.2.3 Parazitarne bolesti............................................................................................................ 18

Scabies........................................................................................................................... 19

2.2.4. Spolno prenosive infekcije............................................................................................... 20

Hepatitis virosa B........................................................................................................... 21

HIV/AIDS....................................................................................................................... 22

2.2.5. Antropozoonoze............................................................................................................... 23

Brucellosis...................................................................................................................... 23

Q febris .......................................................................................................................... 24 2.2.6. Ostale zarazne bolesti...................................................................................................... 25 Antirabična zaštita.......................................................................................................... Hospitalne/bolničke infekcije .................................................................................................

26 26

3.Epidemije zaraznih bolesti................................................................................ 27

4.ZAKLJUČAK ................................................................................................................................................... 28

5.ANEKSI................................................................................................................................. 29

II. ANALIZA PROVOĐENJA PROGRAMA OBVEZNE IMUNIZACIJE U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE U 2013.GODINI 1.UVOD......................................................................................................................................

341

2. Aktivnosti zavoda u provedbi Programam imunizacije........................................................ 42

3. Obuhvat cijepljenja U FBiH..................................................................................................... 42

4. Cijepljenje protiv tuberkuloze.............................................................. 43

5.Cijepljenje protiv hepatitisa B...................................................................................... 44

6.Cijepljenje protiv difterije, tetanusa, pertusisa i poliomielitisa.............................................. 44

7 Cijepljenje protiv HIB bolesti. ........................................ 46

8.Cijepljenje i docjepljivanje protiv morbila, rubeole i pertusisa........................................................ 47

9 Postvakcinalne reakcije........................................... 47

10 Epi bolesti 48

11 Nadzor nad AFP 50

12 Zaključak 52

13. Preporuke

5

U V O D Premda su dobrim dijelom stavljene pod kontrolu, zarazne bolesti su i danas od posebnog javnozdravstvenog značaja i njihova kontrola i suzbijanje nije moguće bez odgovarajućeg sustava nadzora. Nadzor predstavlja stalno, sistematsko prikupljanje, analizu i tumačenje podataka o određenoj pojavi vezanoj za zdravlje, kao i povratnu informaciju onima koji sudjeluju u prikupljanju podataka ili njihovom korištenju. Epidemiološki nadzor predstavlja kontinuirano praćenje učestalosti i distribucije zaraznih bolesti i stanja, invalidnosti, smrti, kao i praćenje čimbenika rizika za pojavu tih oboljenja. Problem zaraznih bolesti, osobio moguća pojava novih kao i ponovna pojava „starih„ infektivnih bolesti, uvijek je aktualan, njihovo održavanje, širenje, zaokupljuju opću pažnju jer su to bolesti koje se iznenada pojave, često uzrokuju visok morbiditet, letalitet. U Federaciji BiH, smrtnost od zaraznih bolesti je niska, zahvaljujući poboljšanju općih uvjeta života te razvoju medicine i zdravstva. Međutim, različiti čimbenici mogu utjecati na njihovu pojavu i širenje: demografske, klimatske promjene, turizam i međunarodna putovanja, prilagođavanje mikroorganizama na nove uvjete. Dodatni čimbenici mogu osobito utjecati na pojavu zoonoza i bolesti koje se prenose vektorima: porast i gustoća humane i životinjske populacije, klimatske promjene, kretanje ljudi i životinja, promjene u navikama, ponašanju, dr. Stanovništvo razvijenih zemalja postaje sve starije što mijenja osjetljivost populacije na neke infekcije. Epidemiološki nadzor se temelji na obveznom prijavljivanju zaraznih bolesti (sukladno Zakonu o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, Sl.n. FBiH br.29/05 i Pravilniku o načinu prijavljivanja zaraznih bolesti , Sl.n. FBiH br 101/12). Prijave oboljelih od zaraznih bolesti koje podliježu obveznoj prijavi kao i epidemije zaraznih bolesti, izvješća o provedbi programa obvezne imunizacije, služba za epidemiologiju Zavoda za javno zdravstvo FBiH kontinuirano prikuplja i analizira, prati stanje zaraznih bolesti, pokrivenost cijepljenjem, vrši procjenu epidemiološke situacije, evaluaciju poduzetih mjera prevencije i suzbijanja. Zaštita od zaraznih bolesti podrazumijeva efektivan sustav monitoringa i evaluacije pri čemu „nadzor predstavlja informaciju za akciju“. Za efektivnu kontrolu zaraznih bolesti potrebno je dalje jačanje kapaciteta na svim razinama nadzora, osobito uspostava i jačanje kapaciteta ranog obavještavanja i uzbunjivanja (ALERT), efektivno korištenje informacija za kontrolu javnozdravstvenih prijetnji, reduciranje ukupnog tereta zaraznih bolesti.

Služba za epidemiologiju

6

1.1. PRIKAZ REGISTRIRANIH ZARAZNIH BOLESTI U FBiH U 2013. GODINI

1.1 PRIJAVLJENE ZARAZNE BOLESTI

Na temelju važećih zakonskih propisa, stanje zaraznih bolesti u F/BiH se kontinuirano prati stalnim

središnjim nadzorom, usmjeravanjem i koordinacijom mjera praćenja, sprječavanja i suzbijanja kroz stručno i funkcionalno povezivanje svih dijelova zdravstvenog sustava, od primarne do bolničke zdravstvene zaštite. U 2013. godini je prijavljeno 49375 oboljelih od zaraznih bolesti, od čega 30400 od gripe/bolesti sličnih gripi i 18975 od ostalih zaraznih bolesti. Tablica 1: Oboljeli/umrli od zaraznih bolesti u FBiH, po prijavama s terena

Godina Broj oboljelih Mb/100000 Broj umrlih Mt/100000

2013 49375 2112,57 37 1,45

2012 53878 2304,17 51 2,18

2011 89731 3837,50 40 1,71

2010 19973 854,40 39 1,66

2009 39511 1697,71 49 2,10

Ukupan broj prijavljenih slučajeva zaraznih bolesti u 2013.godini je manji nego 2012.godine što se objašnjava manjim brojem registriranih oboljelih od gripe (uključivo i bolesti slične gripi/ILI). Stopa obolijevanja je za 8,32% manja u odnosu na prethodnu godinu.

Broj prijavljenih umrlih od zaraznih bolesti (prema podacima s terena-prijave) u proteklom petogodišnjem razdoblju se kretao u rasponu od 37 (2013. godina) do 51 (2012. godina).

Slika 1: Zarazne bolesti (Mb/100000 stanovnika) u FBiH, 2013.godine, po kantonima

Preko 4000

Od 2000-3000

Od 1000-2000

< od 1000

7

Ciklično kretanje stope obolijevanja u prethodnom petogodišnjem razdoblju se objašnjava pojavom većeg odnosno manjeg broja oboljelih od gripe. Najmanja stopa Mb zaraznih bolesti s gripom registrirana je 2010.godine, a najveća 2011. godine.

Među registriranim oboljelim od zaraznih bolesti (bez gripe) u FBiH u 2013. godini, više od

polovine (53,75%) su mlađi od 15, odnosno 65,15% ih je mlađih od 25 godina. 52,7% oboljelih je muškog, a 47,3% ženskog spola.

Grafikon 2: Zarazne bolesti (bez gripe) u FBiH, usporedno 2012 . i 2013. g., po dobi (indeks strukture)

Grafikon 1: Zarazne bolesti (sa i bez gripe), u FBiH, 2009-2013.g., Mb/100000 st.

Dobne

skupine

8

U proteklom petogodišnjem razdoblju (2009.-2013.godina) morbiditet se kretao u rasponu od 13065,18/100000 stanovnika u Sarajevskom (2012.godine) do 224,72/100000 u Zapadno-hercegovačkom kantonu (2010. godine).

Tablica 2. Zarazne bolesti (s gripom), u razdoblju od 2009. do 2013.godine, po kantonima

Godina 2009 2010 2011 2012 2013

Kanton

Bro

j

obol

jelih

Mb/

1000

00

Bro

j

obol

jelih

Mb/

1000

00

Bro

j

obol

jelih

Mb/

1000

00

Bro

j

obol

jelih

Mb/

1000

00

Bro

j

obol

jelih

Mb/

1000

00

Unsko-sanski 3750 1301,43 1781 618,68 5118 1778,10 4765 1655,17 4325 1503,71

Posavski 121 303,36 139 351,72 416 1050,90 222 564,78 244 626,28

Tuzlanski 5205 1044,03 3309 663,06 9424 1888,74 6078 1217,79 8830 1769,75

Zeničko-dobojski 8574 2140,28 4423 1105,40 11965 2992,33 6137 1535,73 7145 1792,27

Bosansko-podrinjski

996 3009,70 287 871,52 927 2824,67 505 1545,52 993 3062,16

Srednjobosanski 4108 1611,03 1591 624,97 6725 2647,61 2173 856,89 1431 565,27

Hercegovačko-neretvanski

2411 1067,14 1252 555,78 10748 4778,97 2264 1007,28 2583 1151,13

Zapadno-hercegovački

820 1003,59 183 224,72 4705 5779,10 2023 2482,60 2455 3009,68

Sarajevski 13116 3095,99 6818 1561,48 38784 8839,52 57584 13065,18 21001 4744,17

Kanton 10 410 507,43 190 236,55 919 1150,49 291 336,73 369 467,98

2.1.VODEĆE ZARAZNE BOLESTI

Zarazne bolesti navedene u tablici 3. su bile među deset vodećih zaraznih bolesti u svakoj godini prethodnog petogodišnjeg razdoblja.

Od cijepljenjem praventabilnih bolesti, rubeola je 2010.godine bila na četvrtom, a zaušnjaci 2011. na trećem i 2012.godine na četvrtom mjestu, kao posljedica njihova epidemijskog izbijanja.

Tablica 3 . Vodeće zarazne bolesti u FBiH, 2009-2013g.

Bolest Prosječan godišnji broj oboljelih

ILI/ gripa 26535

Varicellae 7785

Enterocollitis acuta 3621

TBC respiratornog sustava 926

Angina streptococcica 885

Scabies 825

Toxiinfectio alimentaris 489

9

Deset vodećih zaraznih bolesti u 2013.g. čine 96,98% svih registriranih slučajeva zaraznih bolesti što je više nego u 2012.g. (92,20%).

Među vodećim zaraznim bolestima najviše je respiratornih (gripa/bolesti slične gripi, varičele, streptokokna angina, TBC respiratornog sustava, scarlatina i infektivna mononukleoza), dvije crijevne (akutni enterokolitis i trovanje hranom) i jedna parazitoza (skabijes). Bolesti iz ostalih skupina zaraznih bolesti (antropozoonoze i spolno prenosive bolesti) ne nalaze se među deset vodećih zaraznih bolesti.

Tablica 4: Deset vodećih zaraznih bolesti u FBiH, usporedno 2013. i 2012.g.

2013 2012

Ran

g

Bolest

Bro

j

regi

strir

anih

sluč

ajev

a

Mb/

1000

00

Ran

g

Bolest

Bro

j

regi

strir

anih

sluč

ajev

a

Mb/

1000

00

1 ILI/ gripa 30400 1300,70 1 ILI/ gripa 33107 1415,87

2 Varicellae 9390 401,76 2 Varicellae 8107 346,71

3 Enterocolitis acuta 3386 144,87 3 Enterocolitis acuta 5113 218,66

4 Scabies 1085 46,42 4 Parotitis epidemica 1989 85,07

5 Angina streptococcica 885 37,86 5 Scabies 864 36,96

6 TBC resp. sustava 772 33,03 6 TBC resp. sustava 828 35,42

7 Herpes zoster 622 26,61 7 Angina streptococcica 722 30,87

8 Scarlatina 570 24,38 8 Toxiinfectio alimentaris 645 27,58

9 Toxiinfectio alimentaris 445 19,03 9 Scarlatina 416 17,79

10 Mononucleosis inf. 272 12,83 10 Herpes zoster 414 17,70

2.2. ZARAZNE BOLESTI PREMA PUTU PRIJENOSA

U ukupnom obolijevanju od zaraznih bolesti u 2013.godini najveći udio (86,01%) čine

respiratorne zarazne bolesti, što je više nego 2012.godine (84,48%).) Udio crijevnih zaraznih bolesti (8,56%) je manji nego 2012.godine (11,5%). U 2013.godini je registrirano više parazitarnih bolesti (2,26%) nego prethodne godine (1,39%),

prije svega zbog većeg broja slučajeva skabijesa. Neznatan udio registriranih krvlju/spolno prenosivih zaraznih bolesti (0,40%) treba uzeti s

rezervom (podprijavljivanje/mogući problem stigma). Iako, u ukupnom obolijevanju od zaraznih bolesti u 2013.godini, antropozoonoze sudjeluju

samo sa 0,24%, posljednjih nekoliko godina predstavljaju značajan problem i zdravstvene i veterinarske službe, prije svega zbog obolijevanja od humane bruceloze i Q vrućice.

10

Grafikon 3: Zarazne bolesti u FBiH, 2013-2011. godine, prema putu prijenosa (indeks strukture)

2.2.1 RESPIRATORNE ZARAZNE BOLESTI

Tijekom 2013.g registrirana je 42471 osoba oboljela od respiratornih zaraznih bolesti. Stopa Mb (1817,17/100000) je za 6,69% manja u odnosu na 2012.godinu.

Među respiratornim zaraznim bolestima u 2013. godini, dominira gripa/bolesti slične gripi (71,58%) sa manjim brojem registriranih oboljelih u odnosu na 2012. godinu.

Tablica 5: Respiratorne zarazne bolesti u FBiH, broj oboljelih i stopa Mb, 2013 i 2012. g.

Bolest

2013 2012

Broj slučajeva Mb/100000 Broj slučajeva Mb/100000

ILI/gripa 30400 1300,7 33107 1415,87

Varicellae 9390 401,8 8107 346,70

Angina streptococcica 885 37,87 722 30,87

TBC respiratornog sustava 772 33,03 828 35,41

Scarlatina 570 24,39 416 17,79

Mononucleosis infectio 272 11,64 274 11,71

Parotitis epidemica 122 5,22 1989 85,06

Pertussis 39 1,66 14 0,60

Meningitis epidemica 8 0,34 20 0,85

Morbilli 6 0,25 12 0,51

Rubeola 4 0,17 9 0,38

Sepsis meningococcica 3 0,12 8 0,34

Infectio pneumococcica 11 0,47

TBC meningitis 1 0,04

11

Najveća stopa obolijevanja od respiratornih zaraznih bolesti u 2013.godini je registrirana u Sarajevskom kantonu. U Kantonu 10 u 2013.godini nije prijavljen nijedan slučaj gripe.

Tablica 6: Respiratorne zarazne bolesti (sa i bez gripe) u FBiH, 2013. g. po kantonima, Mb/100000 st.

K A N T O N Mb/ 100000 sa gripom

Mb/ 100000 bez gripe

Unsko-sanski 1251,99 503,44

Posavski 469,71 336,24

Tuzlanski 1600,48 426,72

Zeničko-dobojski 1571,78 286,46

Bosansko-podrinjski 2470,08 629,08

Srednjobosanski 348,80 301,40

Hercegovačko-neretvanski 804,41 542,80

Zapadno-hercegovački 2839,27 295,45

Sarajevski 4136,72 1021,30

Kanton 10 347,49 347,49

GRIPA

Epidemijski potencijal gripe uzrokuje visoku incidencu koja u uvjetima pojačane aktivnosti virusa premašuje incidencu svih ostalih zaraznih bolesti. Od 1995.godine najveća aktivnost gripe zabilježena je 2011.godine s blizu 70000 prijavljenih slučajeva.

U 2013.godini registrirano je 30400 oboljelih od gripe (1300,7/100000 stanovnika). Najveća stopa Mb registrirana je u Sarajevskom kantonu (3115,41/100000 stanovnika), te u Zapadno-hercegovačkom kantonu (2598,99/100000 stanovnika).

Grafikon 4 . Registrirani slučajevi gripe na području FBiH, razdoblje 1995-2013.g.

Obolijevanje od ILI/gripe po sezonama se znatno razlikuje od kalendarskog/godišnjeg praćenja gripe. U sezoni 2012/13. gripa je startala tek početkom 2013.godine s najvećim brojem oboljelih koncem drugog i početkom trećeg mjeseca. U prethodnoj sezoni (2011/12.) obolijevanje od gripe je registrirano već u studenom 2011.godine, s najvećim brojem oboljelih koncem sezone.

12

Grafikon 5. Obolijevanje o ILI/gripe u FBiH, sezona 2010/11, 2011/12. i 2012/13.g., po tjednima

VARIČELE

Endemo-epidemijsko održavanje varičele se nastavlja i u 2013.godini, sa incidencom od 401,76/100000 stanovnika, za 33,72% većom u odnosu na prethodnu godinu.

Oboljenje se registrira u svim dobnim skupinama sa najvećim brojem oboljelih u predškolskom i školskom uzrastu. U prethodnom petogodišnjem razdoblju (2009.-2013.god.) varičela je uvjek bila na drugom mjestu među vodećim zaraznim bolestima osim 2009.godine, kada je bila na prvom mjestu.

Od 1995.godine uočava se uzlazni trend obolijevanja s povremenim epidemijskim izbijanjima.

Grafikon6 : Registrirani slučajevi varičele u FBiH, u razdoblju 1995-2013.g.

TBC RESPIRATORNOG SUSTAVA

U 2013.godini registrirane su 772 osobe oboljele od tuberkuloze, manje nego 2012.godine

(828 oboljelih). Iako u FBiH ima opadajući trend, tuberkuloza još uvijek predstavlja značajan javnozdravstveni

problem i prijetnju, posebno u uvjetima ekonomske krize koju prate siromaštvo, velike migracije stanovništva, pogoršanje sanitarno-higijenskih prilika, nepristupačnost i nedostupnost zdravstvene zaštite kao i sve veća raširenost imunosupresivnih oboljenja.

Sto

pa

Mb

Tjedni / sedmice

13

Grafikon 7: Registrirani slučajevi tuberkuloze u FBiH, 1995.-2013.g.

Najviše oboljelih od tuberkuloze se registrira u Tuzlanskom, a najmanje u Zapadno-hercegovačkom kantonu. U 2013.godini, samo u Tuzlanskom i Unsko-sanskom kantonu stopa obolijevanja je bila veća od one na razini FBiH (33,03/100000 stanovnika).

Tablica 7: Tuberkuloza (Mb/100000) u FBiH, 2011. - 2013. g., po kantonima

Kanton Mb/100000

2013.g. Mb/100000

2012.g Mb/100000

2011.g

Unsko-sanski 50,41 56,67 54,23

Posavski 23,1 20,53 41,06

Tuzlanski 57,32 58,53 58,05

Zeničko-dobojski 31,35 25,59 40,64

Bosansko-podrinjski 27,75 58,50 30,8

Srednjobosanski 32,78 31,21 33,97

Hercegovačko-neretvanski 11,59 13,37 15,15

Zapadno-hercegovački 14,71 6,13 13,5

Sarajevski 16,26 28,01 20,33

Kanton 10 6,34 7,61 6,34

Od tuberkuloze nešto više obolijevaju muškarci, 56,22% oboljelih u 2013.godini su muškarci. 38,99% oboljelih od tuberkuloze u 2013.godini je dobi 65 i više godina. 50,26% oboljelih je iz skupine radno aktivnog stanovništva (25-64 godine), 10,75% oboljelih je mlađe od 25 godina.

Grafikon 8: Registrirani slučajevi tuberkuloze FBiH, u razdoblju 2011.-2013.g., po dobnim skupinama

14

2.2.2 CRIJEVNE ZARAZNE BOLESTI

Tijekom 2013. godine, na području FBiH registrirano je 4228 osoba oboljelih od crijevnih

zaraznih bolesti. Stopa obolijevanja (180,90/100000) je manja u odnosu na 2012.g za 31,74%.

U grupi cvrijevnih zaraznih bolesti najzastupljeniji je enterocolitis acuta (80,08%), na drugom mjestu su trovanja hranom (10,52%), a na trećem salmoneloze (5,32%). Tablica 8: Crijevne zarazne bolesti ( broj oboljelih i Mb/100000) u FBiH, 2013. i 2012.g.

Bolest 2013.g. 2012.g.


Enterocollitis acuta 3386 144,87 5113 218,66

Toxiinfectio alimentaris 445 19,04 645 27,58

Salmonellosis 225 9,63 291 12,44

Hepatitis virosa A 140 5,99 29 1,24

Meningitis virosa 29 1,24 69 2,95

Dysenteria bacillaris 3 0,13 47 2,01

Infekcije uzrokovane EHEC 1 0,04

Analiza prijava laboratorijski izoliranih uzročnika pokazuje da su, među izoliranim uzročnicima crijevnih zaraznih bolesti, najčešće salmonele. Mada se broj prijavljenih laboratorijski utvrđenih uzročnika zaraznih bolesti ne može direktno uspoređivati s brojem prijavljenih slučajeva oboljenja (kliconoštvo, ponovljena ispitivanja), laboratorijski rezultati potvrđuju da niska učestalost nekih etioloških entiteta (šigeloza, jersinioza) nisu posljedica podprijavljivanja.

Najveći broj oboljelih od crijevnih zaraznih bolesti je dobi 0-6 godina (30,72%), pa 25-49 godina (23,88%).

U 2013. godini najveća stopa obolijevanja od crijevnih zaraznih bolesti je registrirana u Bosansko-podrinjskom, a najmanja u Zapadno-hercegovačkom kantonu. U odnosu na 2012.g. stopa obolijevanja je manja u svim kantonima, osim u Kantonu 10 i Zapadno-hercegovačkom.

Tablica 9: Crijevne zarazne i parazitarne bolesti (Mb/100000) u FBiH, 2013. i 2012 g., po kantonima

Kanton Mb/ 100000

2013.g. Mb/ 100000

2012.g

Unsko-sanski 160,97 201, 46

Posavski 136,03 198,43

Tuzlanski 87,39 121,81






Sarajevski 430,34 603,07

Kanton 10 105,26 98,29

15

ENTEROCOLITIS ACUTA

Sa 3386 prijavljenih slučajeva, akutni enterokolitis čini malo više od 2/3 ukupno prijavljenih crijevnih zaraznih bolesti. Na 3. mjestu je među vodećim zaraznim bolestima, kao i 2012.g. Broj registriranih slučajeva je za 33,78% manji u odnosu na predhodnu godinu.

Najviše oboljelih (32,87%) je u dobi 0-6 godina i 25-49 godina (23,53%).

Od 1995.godine, prosječno se godišnje registrira 4615 osoba oboljelih od akutnog enterokolitisa, bez značajnih odstupanja i s laganim silaznim trendom.

Grafikon 10: Registrirani slučajevi enterocolitis acuta u FBiH, 1995.-2013.g.

Stopa obolijevanja od akutnog entrokolitisa, u promatranom razdoblju (2011.-2013.g.), značajno se razlikuje po kantonima, od 15,94/100000 stanovnika u Zapadno-hercegovačkom kantonu 2012.godine do 663,01/100000 stanovnika u Bosansko-podrinjskom kantonu 2012.godine.

Tablica 10: Enterocolitis acuta (Mb/100000) u razdoblju 2011-2013.g., po kantonima

Kanton Mb/ 100000

2013.g. Mb/ 100000

2012.g Mb/ 100000

2011.g

Unsko-sanski 146,03 180,45 202,00

Posavski 136,03 200,21 218,21

Tuzlanski 58,92 107,83 152,0






Sarajevski 361,89 507,60 303,80

Kanton 10 95,11 97,66 161,06

16

TOXIINFECTIO ALIMENTARIS

U 2013.godini na području FBiH registrirano je 445 osoba oboljelih od trovanja hranom. Stopa Mb (19,04/100000 stanovnika) manja za 28,43% u odnosu na predhodnu godinu, najmanja je nakon 1995.godine.

U 2013.godini nije bilo prijavljenih epidemija trovanja hranom. Najviše oboljelih je prijavljeno u ljetnim mjesecima (srpanj), a najviše oboljelih je dobi 25-49 godina (29,43%) i 15-24 godine (20,27%).

Od 2008.godine registrira se nešto manje slučajeva trovanja hranom u odnosu na godišnji

prosjek (razdoblje 1995.-2013.godine).

Grafikon 11: Registrirani slučajevi toxiinfectio alimentaris u FBiH, 1995.-2013.g.

U razdoblju 2011.-2013.godine nije bilo prijavljenih slučajeva trovanja hranom u Posavskom, Bosansko-podrinjskom i Kantonu 10. Najviše oboljelih je registrirano u Zeničko-dobojskom i Sarajevskom kantonu. Tablica 11: Toxiinfectio alimentaris (Mb/100000) u razdoblju 2011-2013.g., po kantonima

Kanton Mb/100000

2013.g. Mb/100000

2012.g Mb/100000

2011.g

Unsko-sanski 2,43 8,34 7,30

Posavski 0 0 0

Tuzlanski 3,20 6,21 12,63


Bosansko-podrinjski 0 0 0




Sarajevski 37,27 44,95 40,21

Kanton 10 0 0 0

17

HEPATITIS VIROSA A

U 2013.godini registrirano je 140 osoba oboljelih od hepatisa A. Stopa Mb (5,99/100000 stanovnika) je skoro 5 puta veća nego u 2012.godini (1,24/100000 stanovnika). Kod 20% slučajeva dijagnoza je potvrđena laboratorijski. Najviše oboljelih je u dobnim skupinama 7-14 godina ( 31,42%), te 15-24 i 25-49 godine, po 25,71%.

Epidemijsko javljanje hepatitisa A registrirano je u Unsko-sanskom (6) i Tuzlanskom kantonu (111) s ukupno 117 oboljelih. Aglomeracija osjetljivih osoba u školskim kolektivima i neadekvatno održavanje osobne i kolektivne higijene omogućuje širenje ovog oboljenja direktnim i indirektnim kontaktom među ovom populacijom.

Hepatitis A se pojavljuje se u svim dijelovima svijeta, ali se endemski, uz povremene epidemije, češće javlja u slabije razvijenim i nerazvijenim zemljama svijeta. U prenošenju virusa hepatitisa A osnovnu ulogu ima feko-oralni put prijenosa (bolest „prljavih ruku“). Njegova pojava ovisi o sanitarnom stanju okoline, higijenskim navikama i veličini skupina u bliskom kontaktu (npr. vrtići, škole, obitelj i sl.). Bolest se može prenijeti i onečišćenom vodom. Tada se hepatitis obično javlja u obliku masovnih epidemija eksplozivnog karaktera, a zahvaćene su sve dobne skupine. Hepatitis A virus može se širiti i zagađenim hranom. Obično se radi o namirnicama koje ne prolaze toplinsku obradu ili je ona nedostatna (npr. sirove ili nedovoljno termički obrađene školjke koje potječu iz kontaminirane vode), odnosno onečišćenje nastaje nakon dodatnih manipulacija (stoga je važno kontrolirati osobe koje rade sa hranom).

U FBiH hepatitis A se pojavljuje povremeno u epidemijskom obliku. Nakon dvije veće epidemije

2000.godine (1579 oboljelih) i 2001.godine 8731 oboljeli) registrirane su i dvije manje epidemije (2002. i 2007.godine) sa po devet oboljelih osoba.

Grafikon 12: Registrirani slučajevi hepatitis virosa A u FBiH, 1996.-2013.g.

18

2.2.3 PARAZITARNE BOLESTI

Udio parazitarnih bolesti (2,26%) u ukupnom morbiditetu zaraznih bolesti u 2013. godini je veći u odnosu na 2012.godine (1,39%). Stopa obolijevanja (47,74/100000 stanovnika) veća je u odnosu na prethodnu godinu za 18,77%.

Od parazitarnih bolesti, kao i 2012. godine, najčešće se registrirao skabies, 96,77%.

Tablica 12: Parazitarne zarazne bolesti ( broj oboljelih i Mb/100000) u FBiH, 2013. i 2012.g.

Bolest 2013.g. 2012.g.


Scabies 1085 46,42 864 36,97

Amoebiasis 19 0,81 32 1,37

Echinococcosis 10 0,43 9 0,39

Toxoplasmosis 2 0,09 6 0,26

Giardiasis 1 0,04 2 0,09

Malaria 1 0,04

U 2013. godini najveća stopa Mb parazitarnih zaraznih bolesti je registrirana u Hercegovačko-neretvanskom, a najmanja u Kantonu 10, dok u Posavskom kantonu nije registriran nijedan slučaj oboljenja iz ove grupe.

Tablica 13: Parazitarne zarazne bolesti (Mb/1000000) u FBiH, 2013. i 2012 g., po kantonima

Kanton Mb/ 100000

2013.g. Mb/ 100000

2012.g


Posavski 0 0

Tuzlanski 35,67 33,67







Kanton 10 5,07 2,53

19

SCABIES

U 2013.godini registrirano je 1085 osoba oboljelih od skabijesa (Mb 46,42/100000), 20% više nego prethodne godine. Najviše oboljelih je dobi 25-49 godina (21,10%) i 15-24 godine (20,73%). 52,68% oboljelih su muškog spola.

Od 1997. godine, kada je registrirano blizu 7000 oboljelih, broj prijavljenih slučajeva skabijesa

se rapidno smanjuje do 2007. godine (najmanje registriranih). Od 2007. godine, registrira se lagano povećanje broja oboljelih.

Grafikon 13: Registrirani slučajevi scabiesa na području FBiH, razdoblje 1995-2013.g.

U Posavskom kantonu, u posljednje tri godine nije zabilježeno obolijevanje od skabijesa. U ostalim kantonima, osim u Zapadno-hercegovačkom, stopa Mb je veća u odnosu na 2012. godinu, a najveća je u Hercegovačko-neretvanskom kantonu (158,65/100000 stanovnika). Razlike u visini stope Mb po kantonima nisu posljedica samo realne epidemiološke situacije nego i adekvatnog dijagnosticiranja i prijavljivanja bolesti.

Tablica 14: Skabijes (Mb/100000) po kantonima u razdoblju, 2011-2013.g.

Kanton Mb/ 100000

2013.g. Mb/ 100000

2012.g Mb/ 100000

2011.g

Unsko-sanski 42,42 33,03 13,56

Posavski 0 0 0

Tuzlanski 35,67 33,07 31,70






Sarajevski 34,11 25,98 29,37

Kanton 10 3,80 2,54 1,27

20

2.2.4 SPOLNO PRENOSIVE INFEKCIJE

Spolno prenosive infekcije imaju neznatan udio (0,40%) u strukturi registriranih zaraznih bolesti (podprijavljivanje!). U 2013. godini su registrirane 202 oboljele osobe, sa Mb 8,64/100000, za 20,08% manje nego 2012.godine kada je registrirano 253 oboljelih.

Od spolno prenosivih infekcija najviše se registriraju hepatitisi B i C (86,19%). Tablica 15: Spolno prenosive infekcije (broj oboljelih i Mb/100000) u FBiH, 2013. i 2012.g.

Bolest

2013.g. 2012.g.


HVB 104 4,45 118 5,05

HCV 70 3,00 103 4,41

HIV 16 0,68 17 0,73

Lues 5 0,21 6 0,26

AIDS 4 0,17 3 0,13

Gonorrhoea 3 0,13 6 0,26

U 2013.godini, u Bosansko-podrinjskom i Zapadno-hercegovačkom kantonu nije bilo registriranih slučajeva spolno prenosivih infekcija. Najveća stopa Mb je zabilježena u Zeničko-dobojskom kantonu (22,83/100000 stanovnika). Registrirani Mb spolno prenosivih infekcija kao i ev.razlike u visini stope Mb među kantonima nisu posljedica samo realne epidemiološke situacije nego i njihovog adekvatnog dijagnosticiranja, osobito prijavljivanja(subregistracija).

Tablica 16: Spolno prenosive infekcije (Mb/100000) u FBiH, 2013. i 2012. g., po kantonima

Kanton Mb/ 100000

2013.g. Mb/ 100000

2012.g


Posavski 2,56 0

Tuzlanski 2,80 9,62


Bosansko-podrinjski 0 0



Zapadno-hercegovački 0 1,22


Kanton 10 1,26 2,53

21

HEPATITIS VIROSA B

U 2013.godini su registrirane 104 osobe oboljele od hepatitisa B. Stopa obolijevanja (4,45/100000), neznatno je manji u odnosu na 2012.godinu (5,05/100000). Najveća specifična incidenca registrirana je u dobi 25-49 godina (5,90/100000), a oboljenje nije registrirano u dobnoj skupini 0-6.godina.

Prosječno se godišnje registrira oko 120 slučajeva hepatitisa B. U razdoblju od 1995.godine,

najviše hepatitisa B je registrirano 1998., a najmanje 2004.godine. Grafikon 13: Registrirani slučajevi hepatitis virosa B na području FBiH, razdoblje 1995-2013.g.

Najviše hepatitisa B se registrira u Zeničko-dobojskom kantonu. U Bosansko-podrinjskom i Zapadno-hercegovačkom kantonu nije zabilježen ni jedan slučaj hepatitisa B tijekom 2013.godine.

Tablica 17: Mb HVB po kantonima za razdoblje 2011-2013.g.

Kanton Mb/ 100000 2013.g.

Mb/ 100000 2012.g

Mb/ 100000 2011.g

Unsko-sanski 2,09 0,35 0,71

Posavski 2,56 0 3,77

Tuzlanski 0,80 2,61 1,40


Bosansko-podrinjski 0 0 3,08



Zapadno-hercegovački 0 0 0

Sarajevski 6,32 2,26 3,16

Kanton 10 1,26 2,54 2,54

Razlika prijavljenih slučajeva HVB po pojedinim kantonima u FBiH, ukazuje na neujednačenost prijavljivanja odnosno razlike u kvalitetu epidemiološkog nadzora.

22

HIV/AIDS

Od registriranja prvog slučaja (1986.godine) do kraja 2013.godine u BiH je registrirano 250

osoba sa HIV-om, od kojih 127 u stadiju AIDS-a. 80% osoba s HIV/AIDS-om je muškog spola. Prosječna dob do sad ukupno oboljelih je 35,8 godina.

Dominantni put prijenosa HIV infekcije u BiH je heteroseksualni (50,50%), homo/ biseksualni

(31,20%) koji je za 5,77% veći u odnosu na prošlu godinu.

Grafikon 14: Registrirani HIV/AIDS u BiH prema putu prijenosa, trend

Od ukupnog broja do sada registriranih, skoro 40% ih je u momentu prijavljivanja već bilo u

stadiju AIDS-a, mada se zadnjih godina, zahvaljujući boljem nadzoru i dostupnom dobrovoljnom, povjerljivom, anonimnom i besplatnom testiranju kroz DPST centre, povećava broj osoba kod kojih se dijagnoza postavlja ranije, prije stadija AIDS-a.

Grafikon 15: Registrirani oboljeli, umrli HIV/AIDS slučajevi u BiH, 2004-2013.g.

U 2013. godini u FBiH je registrirano 16 osoba sa HIV-om, od kojih većina (81,25%) muškog

spola. Kod 25% (4) registriranih, u vrijeme postavljanja dijagnoze, već je bila razvijena klinička slika AIDS-a. Tri osobe s HIV/AIDS-om su preminule tijekom 2013.godine.

Dominatni put prijenosa HIV infekcije je heteroseksualni (50,33), pa homo/biseksualni (35,09) koji je za 9,38% veći nego u 2012.godine

23

2.2.5 ANTROPOZOONOZE

U 2013.godini registrirano je 120 osoba oboljelih od antropozoonoza. Udio ove grupe u strukturi svih zaraznih oboljenja je najmanji, samo 0,24%. Stopa obolijevanja (5,13/100000 stanovnika) je nešto veća nego 2012.godine (4,16/100000 stanovnika).

Antropozoonoze, premda s malim udjelom u ukupnom obolijevanju od zaraznih bolesti, posljednjih nekoliko godina predstavljaju značajan problem i zdravstvene i veterinarske službe, prije svega zbog obolijevanja od humane bruceloze i Q vrućice.

Bruceloza čini 60% svih registriranih antropozoonoza u FBiH u 2013.godini.

Tablica 18: Antropozoonoze u FBiH , 2013. i 2012. g.

Bolest

2013 2012


Brucellosis 72 3,08 59 2,52

Q febris 18 0,77 8 0,34

Leptospirosis 10 0,43 12 0,51

Lyme borelliosis 11 0,47 2 0,09

Febris haemorrhagica 5 0,21 21 0,89

Tetanus 2 0,09 0

Psittacosis 1 0,04 0

Leishmaniasis 1 0,04 0

Tularemia 0 1 0,04

Trichinellosis 0 5 0,21

BRUCELLOSIS

U 2013.godini registrirane su 72 osobe oboljele od bruceloze. Stopa obolijevanja je za 18,91% veća nego 2012.godine. Najveća specifična incidenca registrirana je u dobi 25-49 godina (3,93/100000), a najmanja u dobnoj skupini 65 i više godina (0,32/100000 stanovnika).

Najviše oboljelih od bruceloze registrirano je 2007. i 2008.godine kada se bolest pojavila u epidemijskom obliku. Grafikon 16: Registrirani slučajevi bruceloze na području FBiH, razdoblje 1995-2013.g.

24

U 2013.godini najviše oboljelih od bruceloze je registrirano u Unsko-sanskom kantonu, dod u Posavskom i Zapadno-hercegovačkom kantonu nije zabilježen ni jedan slučaj obolijevanja.

Tablica 19: Mb bruceloze po kantonima za razdoblje 2011-2013.g.

Kanton Mb/ 100000

2013.g. Mb/ 100000

2012.g Mb/ 100000

2011.g

Unsko-sanski 10,78 8,69 7,65

Posavski 0 0 0

Tuzlanski 1,00 1,2 0,40





Zapadno-hercegovački 0 1,23 0

Sarajevski 0,45 0,90 1,13

Kanton 10 3,80 3,80 5,07

Q FEBRIS

Tijekom 2013.godine prijavljeno je 18 osoba oboljelih od Q groznice, znatno više nego 2012.godine (8 oboljelih). Najveći broj oboljelih od Q vrućice zabilježen je 1998. i 2000.godine

Grafikon 17: Registrirani slučajevi Q febris na području FBiH, razdoblje 1995-2013.g.

25

U 2013.godini obolijevanje od Q vrućice nije registrirano na području Unsko-sanskog, Posavskog, Bosansko-podrinjskog i Kantona 10. Najviše oboljelih je registrirano u Hercegovačko-neretvanskom kantonu.

Tablica 20: Q febris (Mb/100000) u razdoblju 2011-2013.god., po kantonima

Kanton Mb/ 100000 2013.g.

Mb/ 100000 2012.g

Mb/ 100000 2011.g

Unsko-sanski 0 0 0

Posavski 0 0 0

Tuzlanski 0,40 0 0,20

Zeničko-dobojski 1,00 0 0


Srednjobosanski 0,39 0 0,39


Zapadno-hercegovački 1,22 2,45 0

Sarajevski 0,67 0 0

Kanton 10 0 0 0

26

2.2.6 OSTALE ZARAZNE BOLESTI

U 2013.godini, 1236 osoba je oboljelo od bolesti iz skupine ostalih zaraznih bolesti. Stopa obolijevanja (52,88/100000 stanovnika) i udio u strukturi svih zaraznih bolesti (2,50%) su veći nego 2012.godine (Mb - 38,32/100000 stanovnika; udio u strukturi – 1,66%).

Vodeća zarazna bolest u ovoj skupini je herpes zoster sa stopom obolijevanja (26,61/100000 stanovnika) većom nego 2012.godine (17,71/100000 stanovnika).

Tablica 21: Ostale zarazne bolesti u FBiH , 2013. i 2012. g.

Bolest

2013 2012


Herpes zoster 622 26,61 414 17,71

Sepsis 84 3,59 85 3,64

Nosilaštvo HBsAg 64 2,74 154 6,59

Erysipelas 37 1,58 29 1,24

Drugi bakterijski meningitis 30 1,28 19 0,81

MRSA 18 0,77 36 1,54

Encephalitis 8 0,34 9 0,39

AFP 6 0,26 6 0,26

ANTIRABIČNA ZAŠTITA

U 2013.godini registrirane su 1253 osobe ugrižene, ogrebane ili u kontaktu sa slinom životinja (pas, mačka, lisica...). od kojih je 18,99% kompletno cijepljeno (HRIG + 5 doza cjepiva), manje nego 2012.godine (21,57%). 1,35% ozlijeđenih osobaje dobilo samo jednu dozu, a 1,27% dvije doze cjepiva. 14,52% ozljeda je bilo od životinja koje su sumnjive na bjesnoću, a 0,47% od životinja kod kojih je utvrđena bjesnoća. Najčešće lokalizacije ozljeda su na nogama (53,51%) i rukama (20,98%), a najviše ozljeda su nanosili psi (92,89%) i mačke (6,54%).

HOSPITALNE/BOLNIČKE INFEKCIJE (BI)

Broj registriranih bolničkih infekcija u 2013.godini pokazuje znatan porast u odnosu na 2012.godinu što se dijelom može objasniti i boljim prijavljivanjem ( sukladno Pravilniku o uvjetima i načinu provođenja

mjera za sprječavanje i suzbijanje bolničkih infekcija,„Sl. n. F BiH“ 84/10), mada podatke treba uzeti s rezervom s obzirom da je prikupljanje podataka rutinsko, na temelju standardnih definicija BI, pa se prijavljuju i slučajevi koji ne odgovaraju «definiciji slučaja BI».

27

3. EPIDEMIJE ZARAZNIH BOLESTI

U 2013. godini prijavljene su samo 2 epidemije zaraznih bolesti sa ukupno 117 oboljelih osoba. U posljednjem petogodišnjem razdoblju najviše epidemija prijavljeno je 2010.godine (11 epidemija), a najveći broj oboljelih u epidemijama 2011.godine (epidemija gripe).

matranom razdoblju prosječan broj epidemija po godini je 8. Tablica 22: Epidemije zaraznih bolesti u FBiH 2008-2012.g.,prema putu prijenosa

Godina / broj epidemija oboljelih

Epidemija

Kapljična Alimentarna

2009. broj epidemija 2 3

broj oboljelih 625 83







2013. broj epidemija 2

broj oboljelih 117

Obje epidemije prijavljene u 2013.godini su epidemije virusnog hepatitisa A. Epidemija u Unsko-sanskom kantonu je izbila među romskom populacijom, krajem 7 mjeseca sa 6 oboljelih osoba. U epidemiji u Tuzlanskom kantonu, također, među romskom populacijom bilo je daleko više oboljelih (111). U epidemijama su najčešće obolijevale osobe mlađe dobi. Najveća specifična incidenca registrirana je u dobi 7-14 godina (12,83/100000 stanovnika) i 15-24 godine (9,18/100000 stanovnika).

Tablica 23: Epidemije na području F/BiH, 2013. g.

R/B Bolest Kanton Općina Datum prijave Broj oboljelih

1. Hepatitis virosa A Unsko-sanski Bihać 30.7.2013 6

2. Hepatitis virosa A Tuzlanski Živinice 111

28

4. ZAKLJUČAK:

o Morbiditet zaraznih bolesti u 2013.godini je manji u odnosu na 2012.godinu.

o Najveći udio čine respiratorne zarazne bolesti s manjom stopom obolijevanja od gripe u odnosu na prethodnu sezonu.

o Tuberkuloza i dalje zauzima visoko šesto mjesto među deset vodećih zaraznih bolesti, s morbiditetom 33,03/100000 stanovnika, manjim u odnosu na 2012. godinu (35,43/100000 stanovnika).

o Antropozoonoze u 2013. godini imaju veću stopu obolijevanja (5,13/100000 stanovnika) u odnosu na 2012. (4,16/100000 stanovnika), i veći udio u ukupnom broju registriranih zaraznih bolesti (0,24%) u odnosu na prethodnu godinu (0,20%).

o Parazitarne zarazne bolesti u 2013. godini imaju veću stopu obolijevanja (Mb 47,74/100000) od one registrirane u 2012. godini (38,78/100000). Svrab sa 1085 registrirana slučaja bilježi porast u odnosu na 2012. godinu (864 slučaja).

o Spolno prenosive infekcije u 2013. godini, sa 202 prijavljena slučaja, pokazuju neznatno smanjenje u odnosu na 2012. godinu. Pojedinačno promatrano, HVB infekcija s 104 novootkrivenih slučajeva u 2013. godini pokazuje neznatno smanjenje u odnosu na 2012. godinu .

o Skupina ostalih zaraznih bolesti, sa 1236 registrirana slučaja u 2013. godini, bilježi povećanje u odnosu na 2012. godinu (896 registrirana slučaja).

o Cijepljenjem preventabilne bolesti bilježe

29

5. A N E K S I

30

REGISTRIRANE ZARAZNE BOLESTI, ZASTUPLJENOST I MORBIDITET PO GRUPAMA ZARAZNIH BOLESTI, FBiH ( 2013. i 2012.G. )

Tablica 1.

GRUPE ZARAZNIH BOLESTI

G O D I N A

2 0 1 3 2 0 1 2

BROJ OBOLJELIH

INDEX STRUKTURE

MORBIDITET BROJ

OBOLJELIH INDEX STRUKTURE

MORBIDITET

RESPIRATORNE BOLESTI 42471 86,01 1817,17 45518 84,48 1946,65

CRIJEVNE BOLESTI 4228 8,56 180,90 6195 11,50 264,98

PARAZITARNE BOLESTI 1116 2,26 47,74 907 1,39 38,78

KRVLJU I SPOLNO PRENOSIVE BOLESTI 202 0,40 8,64 253 0,47 10,8

ANTROPOZOONOZE 120 0,24 5,13 108 0,20 4,16

OSTALE BOLESTI 1236 2,50 52,88 896 1,66 38,22

U K U P N O 49375 2112,57 53878 2304,18

DESET VODEĆIH ZARAZNIH BOLESTI U FBiH U RAZDOBLJU 2009. - 2013. GODINA Tablica 2.

BOLEST

G O D I N A

2009 2010 2011 2012 2013

RA

NG

BROJ OBOLJELIH

RA

NG

BROJ OBOLJELIH

RA

NG

BROJ OBOLJELIH

RA

NG

BROJ OBOLJELIH

RA

NG

BROJ OBOLJELIH

ILI/GRIPA 1 22670 3 2277 1 67107 1 33107 1 30400

ENTEROCOLITIS ACUTA 3 3856 2 3452 4 4341 3 5113 3 3386

VARICELLA 2 6180 1 6136 2 6733 2 8107 2 9390

SCABIES 7 565 7 707 7 832 5 864 4 1085

ANGINA STREPTOCOCCICA 4 1220 6 889 6 843 7 722 5 885

TBC PULMONUM ACTIVA 5 1081 5 966 5 862 6 828 6 772

TOXIINFECTIO ALIMENTARIS 8 534 8 672 8 685 8 645 9 445

SCARLATINA 327 284 288 9 416 8 570

SALMONELLOSIS 10 347 9 366 10 389 291

HBsAg- NOSILAŠTVO 225 214 115 154

BRUCELLOSIS 9 381 154 70 59

NOVA GRIPA A(H1N1)/09 6 692 25

RUBEOLLA 66 4 2018 12 9

HERPES ZOSTER 312 10 348 9 391 10 414 7 622

PAROTITIS EPIDEMICA 3 5913 4 1989

MONONUCLEOSIS INFECTIVA 10 272

31

MORBIDITET ZARAZNIH I PARAZITARNIH BOLESTI U FBiH 2013. I 2012. GODINI Tablica 3.

B O L E S T

BROJ OBOLJELIH Mb/ 100.000

2013.G. 2012.G. 2013.G. 2011.G.

AIDS 4 3 0,17 0,13 HIV INFECTIO 16 17 0,68 0,73 AFP 6 6 0,26 0,26 ANGINA STREPTOCOCCICA 885 722 37,87 30,88 AMOEBIASIS 19 32 0,81 1,37 BRUCELLOSIS 72 59 3,08 2,52 CAMPYLOBACTERIOSIS 1 0,04 DYSENTERIA BACILLARIS 3 47 0,13 2,01 ENTEROCOLITIS ACUTA 3386 5113 144,87 218,67 ERYZIPELAS 37 29 1,58 1,24 ECHINOCOCCOSIS 10 9 0,43 0,38 ENCHEPHALITIS 8 9 0,34 0,38 FEBRIS HAEMORRHAGICA /HGBS/ 5 21 0,21 0,90 GONORRHOEA 3 6 0,13 0,26 GIARDIASIS 1 2 0,04 0,09 REZISTETNI E.COLLI 1 0,04 HEPATITIS VIROSA A 140 29 5,99 1,24 HEPATITIS VIROSA B 104 118 4,45 5,05 HEPATITIS VIROSA C 70 101 3,00 4,40 NOSILASTVO HB ANTITJELA 64 154 2,74 6,59 NOSILASTVO HC ANTITJELA 2 0,09 HERPES ZOSTER 622 414 26,61 17,71 ILI/GRIPA 30400 33107 1300,70 1415,88 LYME BORELLIOSIS 11 2 0,47 0,09 LEPTOSPIROSIS 10 12 0,43 0,51 LEISHMANIASIS 1 0,04 SYPHILIS 5 6 0,21 0,26 MRSA 18 36 0,77 1,54 NOSOCOMMIAL INFECTION 363 134 15,53 5,73 MENINGITIS VIROSA 29 69 1,24 2,95 MENINGITIS EPIDEMICA 8 20 0,34 0,86 MENINGITIS (OTHER BACTERIAL) 30 19 1,28 0,81 MENINGOCOCNA SEPSA 3 8 0,13 0,34 TBC MENINGITIS 1 0,04 MONONUCLEOSIS INFECTIVA 272 274 11,64 11,72 MORBILLI 6 12 0,26 0,51 MALARIA 1 0,04 MYCETISMUS 2 0,09 PAROTITIS EPIDEMICA 122 1989 5,22 85,06 PERTUSSIS 39 14 1,67 0,60 PNEUMOCOCCOSIS (LOCALISATA) 11 0,47 PSITTACOSIS 1 0,04 COMPLICATIO POSTVACCINALIS 1 2 0,04 0,09 RUBEOLA 4 9 0,17 0,38 SCABIES 1085 864 46,42 36,95 SCARLATINA 570 416 24,39 17,79 SEPSIS 84 85 3,59 3,64 SALMONELLOSIS 225 291 9,63 12,45 TULAREMIA 1 0,04 TBC PULMONUM ACTIVA 772 828 33,03 35,41 TOXIINFECTIO ALIMENTARIS 445 645 19,04 27,58 TRICHINELLOSIS 5 0,21 TOXOPLASMOSIS 2 6 0,09 0,26 TETANUS 2 0,09 RICKESIOSIS 1 0,04 Q FEBRIS 18 8 0,77 0,34 VARICELLAE 9390 8107 401,76 346,70 WEST NILE 2 0,09

UKUPNO 49375 53878 2112,57 2304,17

32

REGISTRIRANI SLUČAJEVI ZARAZNIHI PARAZITARNIH BOLESTI U FBiH 2009 - 2013. GODINA Tablica 3a.

B O L E S T 2009 2010 2011 2012 2013

AIDS 2 3 5 3 4

HIV INFECTIO 4 3 20 17 16

AFP 5 6 6 6 6

ANGINA STREPTOCOCCICA 1220 889 843 722 885

AMOEBIASIS 43 30 28 32 19

ANTRAX 1 - 1

ANCYLOSTOMIASIS 1 - -

BRUCELLOSIS 381 154 70 59 72

DYSENTERIA BACILLARIS 16 2 3 47 3

ENTEROCOLITIS ACUTA 3856 3452 4341 5113 3386

ERYZIPELAS 32 45 48 29 37

ECHINOCOCCOSIS 19 9 8 9 10

ENCHEPHALITIS 23 14 15 9 8

FEBRIS HAEMORRHAGICA 5 2 6 21 5

FEBRIS RHEUMATICA 1 - -

GONORRHOEA 4 7 - 6 3

GIARDIASIS 1 - 1 2 1

HEPATITIS VIROSA A 11 10 2 29 140

HEPATITIS VIROSA B 122 137 112 118 105

HEPATITIS VIROSA C 130 106 93 101 70

HEPATITIS VIROSA E - 1 -

HEPATITIS VIROSA NON IDENT. 1 3 3

NOSILASTVO HB ANT. 225 214 115 154 64

NOSILASTVO HC ANT. 7 13 3 2

HERPES ZOSTER 312 348 391 414 622

CHLAMYDIASIS 1 1 -

NOVA GRIPA A(H1N1)09 692 25 -

ILI/GRIPA 22670 2277 67107 33107 30400

LEISHMANIASIS 1 1 - 1

LYME BORRELLIOSIS 2 3 2 2 11

LEPTOSPIROSIS 17 41 33 12 9

LISTERIOSIS - 1 -

LUES 5 7 5 6 5

MRSA / 229 51 36 18

NOSOCOMMIAL INFECTION / 18 130 134 363

MENINGITIS VIROSA 48 26 82 69 29

MENINGITIS EPIDEMICA 20 16 20 20 7

MENINGITIS (OTHER BACTERIAL) 35 43 49 19 30

SEPSIS MENINGOCOCCICA 8 5 - 8 3

TBC MENINGITIS 1 1 3 1

MONONUCLEOSIS 260 283 272 274 272

MORBILLI 16 25 5 12 6

MALARIA - 1 2 1

MICOSIS 10 21 3

MYCETISMUS 2 11 - 2

PAROTITIS EPIDEMICA 35 170 5913 1989 122

PERTUSSIS 23 28 28 14 39

PNEUMOCOCCOSIS (LOCALISATA) 31 11 18 11

PSITTACOSIS 1

COMPLICATIO POSTVACCINALIS 2 4 2 2 1

CAMPYLOBACTERIOSIS 1

RICKESIOSIS 1

RUBEOLA 66 2018 12 9 4

SCABIES 565 707 832 864 1085

SCARLATINA 327 284 288 416 570

SEPSIS 73 82 73 85 84

SALMONELLOSIS 347 366 389 291 225

KLICONO[TVO SALMONELE 11 5 -

TBC PULMONUM ACTIVA 1081 966 862 828 772

TOXIINFECTIO ALIMENTARIS 534 672 685 645 445

TRICHINELOSIS 3 2 10 5

TOXOPLASMOSIS 2 3 - 6 2

TETANUS - 1 - 2

TULAREMIA 1

TYPHUS ABDOMINALIS - 2 -

Q FEBRIS 21 33 8 8 18

VARICELLAE 6180 6136 6733 8107 9390

WEST NILE 2

UKUPNO 39511 19973 89731 53878 49375

33

REGISTRIRANI MORBIDITET ZARAZNIH BOLESTI U FBiH 2009. – 2013. GODINA Tablica 3a. Morbiditet / 100.000 stanovnika B O L E S T / G O D I N A

2009

2010

2011

2012

2013

AIDS 0,09 0,13 0,21 0,13 0,17

HIV INFECTIO 0,17 0,13 0,86 0,73 0,68

AFP 0,21 0,26 0,26 0,26 0,26

ANGINA STREPTOCOCCICA 52,42 38,03 36,05 30,88 31,87

AMOEBIASIS 1,85 1,28 1,20 1,37 0,81

ANTRAX 0,04 - 0,04 0,00

ANCYLOSTOMIASIS 0,04 - -

BRUCELLOSIS 16,37 6,59 2,99 2,52 3,08

DYSENTERIA BACILLARIS 0,69 0,09 0,13 2,01 0,13

ENTEROCOLITIS ACUTA 165,68 147,67 185,65 218,67 144,87

ERYZIPELAS 1,37 1,93 2,05 1,24 1,58

ECHINOCOCCOSIS 0,82 0,39 0,34 0,38 0,43

ENCEPHALITIS 0,99 0,60 0,64 0,38 0,34

FEBRIS HAEMORRHAGICA 0,21 0,09 0,26 0,90 0,21

FEBRIS RHEUMATICA 0,04 - -

GONORRHOEA 0,17 0,30 - 0,09 0,13

GIARDIASIS 0,04 - 0,04 0,04 0,04

HEPATITIS VIROSA A 0,47 0,43 0,09 1,24 5,99

HEPATITIS VIROSA B 5,24 5,86 4,79 5,05 4,45

HEPATITIS VIROSA C 5,59 4,53 3,98 4,40 3,00

HEPATITIS VIROSA E - 0,04 - -

HEPATITIS VIROSA NON IDENTIFICATA 0,04 0,13 0,13 0,00

NOSILASTVO HB ANTITJELA 9,67 9,15 4,92 17,71 2,74

NOSILASTVO HC ANTITJELA 0,30 0,56 0,13 0,09

HERPES ZOSTER 13,41 14,89 16,72 17,71 26,61

CHLAMYDIASIS 0,04 0,04 -

CAMPYLOBACTETRIOSA 0,04

NOVA GRIPA A(H1N1)/09 29,73 1,07 -

ILI /GRIPA 974,08 97,41 2869,94 1415,88 1300,70

LEISHMANIASIS 0,04 0,04 - 0,04

LYME BORRELLIOSIS 0,09 0,13 0,09 0,47

LEPTOSPIROSIS 0,73 1,75 1,41 0,51 0,43

LISTERIOSIS - 0,04 -

LUES 0,21 0,30 0,21 0,26 0,21

MRSA - 9,80 2,18 1,54 0,77

NOSOCOMMIAL INFECTION - 0,77 5,56 5,73 15,53

MENINGITIS VIROSA 2,06 1,11 3,51 2,95 1,24

MENINGITIS EPIDEMICA 0,86 0,68 0,86 0,86 0,34

MENINGITIS (OTHER BACTERIAL) 1,50 1,84 2,10 0,81 1,28

SEPSIS MENINGOCOCCCICA 0,34 0,21 - 0,34 0,13

TBC MENINGITIS 0,04 0,04 0,13 0,04

MONONUCLEOSIS INFECTIVA 11,17 12,11 11,63 11,72 11,24

MORBILLI 0,69 1,07 0,21 0,51 0,26

MALARIA - 0,04 0,09 0,04

MICOSIS 0,43 0,90 0,13

MYCETISMUS 0,09 0,47 - 0,09

PAROTITIS EPIDEMICA 1,50 7,27 252,88 85,06 5,52

PERTUSSIS 0,99 1,20 1,20 0,60 1,67

PSITTACOSIS 0,04

PNEUMOCOCCOCAL (LOCALISATA) 1,33 0,47 0,77 0,47

COMPLICATIO POSTVACCINALIS 0,09 0,17 0,09 0,09 0,04

RUBEOLA 2,84 86,33 0,51 0,38 0,17

RICKESIOSIS 0,04

SCABIES 24,28 30,24 35,58 36,95 46,42

SCARLATINA 14,05 12,15 12,32 17,79 24,39

SEPSIS 3,14 3,51 3,12 3,64 3,59

SALMONELLOSIS 14,91 15,66 16,64 12,45 9,63

KLICONOŠTVO SALMONELE 0,47 0,21 -

TBC PULMONUM ACTIVA 46,45 41,32 36,86 35,41 33,03

TOXIINFECTIO ALIMENTARIS 22,94 28,75 29,30 27,58 19,04

TRICHINELLOSIS 0,13 0,09 0,43 0,21

TETANUS - 0,04 - 0,09

TOXOPLASMOSIS 0,09 1,13 - 0,26 0,09

TYPHUS ABDOMINALIS - 0,09 -

TULAREMIA 0,04

Q FEBRIS 0,90 1,41 0,34 0,34 0,77

VARICELLAE 265,54 262,48 287,95 346,70 401,76

WEST NILE 0,09

UKUPNO: 1697,71 854,40 3837,50 2304,17 2112,57

35

REGISTRIRANI SLUČAJEVI ZARAZNIH BOLESTI U F/BiH, PO KANTONIMA, RAZDOBLJE 2009.-2013.GODINA Tablica 4.

K A N T O N

G O D I N A

2009 2010 2011 2012 2013

BR

OJ

OB

OL

JEL

IH

M

b/10

0000

BR

OJ

OB

OL

JEL

IH

M

b/10

0000

BR

OJ

OB

OL

JEL

IH

M

b/10

0000

BR

OJ

OB

OL

JEL

IH

M

b/10

0000

BR

OJ

OB

OLJ

ELI

H

Mb/

1000

00

UNSKO-SANSKI 3750 1301,43 1781 618,68 5118 1778,10 3490 1212,50 4325 1503,71

POSAVSKI 121 303,36 139 351,72 416 1050,90 168 424,40 244 626,28

TUZLANSKI 5205 1044,03 3309 663,06 9424 1888,74 5590 1119,74 8830 1769,85

ZENIČKO-DOBOJSKI 8574 2140,28 4423 1105,40 11965 2992,33 5270 1317,97 7144 1792,03

BOSANSKO-PODRINJSKI 996 3009,70 287 871,52 927 2824,67 505 1538,79 993 3062,17

SREDNJOBOSANSKI 4108 1611,03 1591 624,97 6725 2647,61 2173 855,50 1431 565,28

HERCEGOVAČKO-NERETVANSKI 2411 1067,14 1252 555,78 10748 4778,97 2149 955,53 2583 1151,13

ZAPADNO-HERCEGOVAČKI 820 1003,59 183 224,72 4705 5779,10 1532 1881,74 2455 3009,68

SARAJEVSKI 13116 3095,99 6818 1561,48 38784 8839,52 32710 7455,15 21001 4744,18

KANTON 10 410 507,43 190 236,55 919 1150,49 291 364,34 369 467,98

UKUPNO F BIH: 39511 1697,71 19973 854,40 89731 3837,50 53878 2304,17 49375 2112,57

36

VODEĆE ZARAZNE BOLESTI U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2013. GODINU, PO KANTONIMA /Rang i broj oboljelih/

Tablica 5

B O L E S T

UNSKO- SANSKI

POSAVSKI

TUZLANSKO- PODRINJSKI

ZENIČKO- DOBOJSKI

BOSANSKO- PODRINJSKI

SREDNJE- BOSANSKI

HERCEGOV.-NERETVAN.

ZAPADNO- HERCEG.

SARAJEVSKI

HERCEG-BOSANSKI

Ran

g

Bro

j

Obo

ljelih

Ran

g

Bro

j

Obo

ljelih

Ran

g

Bro

j

Obo

ljelih

Ran

g

Bro

j

Obo

ljelih

Ran

g

Bro

j

Obo

ljelih

Ran

g

Bro

j

Obo

ljelih

Ran

g

Bro

j

Obo

ljelih

Ran

g

Bro

j

Obo

ljelih

Ran

g

Bro

j

Obo

ljelih

Ran

g

Bro

j

Obo

ljelih

ILI/GRIPA 1 2153 2 52 1 5856 1 5124 1 597 2 587 1 2120 1 13791

VARICELLAE 2 1222 1 107 2 1668 2 640 2 176 1 505 1 908 2 164 2 3902 1 198

ENTEROCOLITIS ACUTA 3 420 3 294 3 322 3 140 2 246 4 188 3 46 3 1602 2 75

TBC PULMONUM ACTIVA 4 145 4 9 4 286 5 5

SCARLATINA 5 124 3 46

TOXINFECTIO ALIMENTARIS 4 231

HERPES ZOSTER 5 6 4 43 5 14 5 255

ANGINA STREPTOCOCCICA 3 11 5 214 5 17 5 130 4 281 3 75

SCABIES 5 178 3 171 3 356 5 14

SALMONELLOSIS 4 8

37

REGISTRIRANI SLUČAJEVI ZARAZNIH BOLESTI I MB/ 100.000 STANOVNIKA PO KANTONIMA U 2013. GODINI Tablica 6

B O L E S T

UNSKO-SANSKI /287.621/

POSAVSKI /38960/

TUZLANSKI /498911/

ZENIČKO-DOBOJSKI /398655/

BOSANSKO-PODRINJINJSKI /32.428/

BROJ Mb BROJ Mb BROJ Mb BROJ Mb BROJ Mb

ANGINA STREPTOCOCCICA 23 8,00 11 28,23 60 12,03 214 53,68 17 52,42 AIDS 0 0,00 0 0,00 1 0,20 0 0,00 0 0,00 HIV - infectio 0 0,00 0 0,00 3 0,60 1 0,25 0 0,00 AFP 1 0,35 0 0,00 2 0,40 0 0,00 0 0,00 AMOEBIASIS 0 0,00 0 0,00 0 0,00 0 0,00 1 3,08 ANTIMIKROBNA R. MRSA 0 0,00 0 0,00 0 0,00 0 0,00 0 0,00 BRUCELLOSIS 31 10,78 0 0,00 5 1,00 23 5,77 0 0,00 DYSENTERIA BACILLARIS 0 0,00 0 0,00 0 0,00 3 0,75 0 0,00 ENCEPHALITIS 2 0,70 0 0,00 0 0,00 0 0,00 0 0,00 ECHINOCOCCOSIS 0 0,00 0 0,00 0 0,00 0 0,00 0 0,00 ENTEROCOLITIS ACUTA 420 146,03 53 136,04 294 58,93 322 80,77 140 431,73 ERYSIPELAS 1 0,35 0 0,00 0 0,00 13 3,26 2 6,17 FEBRIS HAEMORRHAGICA 0 0,00 0 0,00 1 0,20 2 0,50 0 0,00 GONORRHOEA 0 0,00 0 0,00 1 0,20 0 0,00 0 0,00 GIARDIASIS 1 0,35 0 0,00 0 0,00 0 0,00 0 0,00 HEPATITIS VIROSA A 16 5,56 0 0,00 111 22,25 10 2,51 0 0,00 HEPATITIS VIROSA B 6 2,09 1 2,57 4 0,80 59 14,80 0 0,00 HEPATITIS VIROSA C 5 1,74 0 0,00 3 0,60 31 7,78 0 0,00 HBsAG NOSILAŠTVO 2 0,70 1 2,57 26 5,21 8 2,01 0 0,00 HERPES ZOSTER 81 28,16 6 15,40 34 6,81 29 7,27 43 132,60 ILI/GRIPA 2153 748,55 52 133,47 5856 1173,76 5124 1285,32 597 1841,00 LEISHMANIASIS 0 0,00 0 0,00 0 0,00 0 0,00 0 0,00 LEPTOSPIROSIS 0 0,00 0 0,00 2 0,40 4 1,00 0 0,00 LUES 0 0,00 0 0,00 2 0,40 0 0,00 0 0,00 LYME BORELIOSIS 0 0,00 0 0,00 4 0,80 0 0,00 0 0,00 Malaria 0 0,00 0 0,00 0 0,00 0 0,00 0 0,00 MENINGITIS EPIDEMICA 0 0,00 0 0,00 3 0,60 1 0,25 0 0,00 MENINGITIS VIROSA 7 2,43 0 0,00 2 0,40 3 0,75 0 0,00 SEPSIS MENINGOCOCCIA 3 1,04 0 0,00 0 0,00 0 0,00 0 0,00 MENINGITIS (OTHER BACTERIAL) 6 2,09 0 0,00 3 0,60 10 2,51 0 0,00 MONONUCLEOSIS INFECTIVA 22 7,65 1 2,57 42 8,42 80 20,07 0 0,00 INFECTIO NOSOCOMIALIS 0 0,00 0 0,00 128 25,66 0 0,00 0 0,00 MORBILLI 0 0,00 0 0,00 5 1,00 0 0,00 0 0,00 PAROTITIS EPIDEMICA 8 2,78 2 5,13 16 3,21 24 6,02 2 6,17 PERTUSSIS 1 0,35 0 0,00 6 1,20 9 2,26 0 0,00 POSVAKCINALNE KOMPL. 0 0,00 0 0,00 0 0,00 0 0,00 0 0,00 RUBEOLA 0 0,00 1 2,57 1 0,20 1 0,25 0 0,00 SCABIES 122 42,42 0 0,00 178 35,68 84 21,07 6 18,50 SCARLATINA 124 43,11 0 0,00 42 8,42 48 12,04 0 0,00 SEPSIS 2 0,70 0 0,00 7 1,40 21 5,27 0 0,00 SALMONELLOSIS 13 4,52 0 0,00 13 2,61 17 4,26 0 0,00 TBC PULMONUM ACTIVA 145 50,41 9 23,10 286 57,32 125 31,36 9 27,75 TOXIINFECTIO ALIMENTARIS 7 2,43 0 0,00 16 3,21 231 57,94 0 0,00 TOXOPLASMOSIS 1 0,35 0 0,00 0 0,00 1 0,25 0 0,00 TETANUS 0 0,00 0 0,00 1 0,20 1 0,25 0 0,00 Q FEBRIS 0 0,00 0 0,00 2 0,40 4 1,00 0 0,00 VARICELLAE 1122 390,10 107 274,64 1668 334,33 640 160,54 176 542,74 PSITTACOSIS 0 0,00 0 0,00 0 0,00 1 0,25 0 0,00 WEST NILE 0 0,00 0 0,00 2 0,40 0 0,00 0 0,00 CAMPYLOBACTERIOSA 0 0,00 0 0,00 0 0,00 0 0,00 0 0,00

UKUPNO 4325 1503,71 244 626,28 8830 1769,85 7144 1792,03 993 3062,17

38

NASTAVAK TABLICE 6. B O L E S T

SREDNJE-BOSANSKI /253149/

HERCEGOVAČKO-NERETVANSK /224388/

ZAPADNO-HERCEGOV. /81570/

SARAJEVSKI /442669/

KANTON 10 /78849/

U K U P N O FBIH /2.337200/

BROJ Mb BROJ Mb. BROJ Mb BROJ Mb BROJ Mb BROJ Mb

ANGINA STREPTOCOCCICA 70 27,65 130 57,94 8 9,81 281 63,48 71 90,05 885 37,87 AIDS 1 0,40 0 0,00 0 0,00 2 0,45 0 0,00 4 0,17 HIV - infectio 1 0,40 0 0,00 0 0,00 11 2,48 0 0,00 16 0,68 AFP 1 0,40 0 0,00 0 0,00 2 0,45 0 0,00 6 0,26 AMOEBIASIS 0 0,00 16 7,13 0 0,00 2 0,45 0 0,00 19 0,81 ANTIMIKROBNA R. MRSA 8 3,16 3 1,34 0 0,00 7 1,58 0 0,00 18 0,77 BRUCELLOSIS 7 2,77 1 0,45 0 0,00 2 0,45 3 3,80 72 3,08 DYSENTERIA BACILLARIS 0 0,00 0 0,00 0 0,00 0 0,00 0 0,00 3 0,13 ENCEPHALITIS 0 0,00 1 0,45 0 0,00 5 1,13 0 0,00 8 0,34 ECHINOCOCCOSIS 0 0,00 6 2,67 2 2,45 1 0,23 1 1,27 10 0,43 ENTEROCOLITIS ACUTA 246 97,18 188 83,78 46 56,39 1602 361,90 75 95,12 3386 144,87 ERYSIPELAS 5 1,98 10 4,46 1 1,23 5 1,13 0 0,00 37 1,58 FEBRIS HAEMORRHAGICA 1 0,40 0 0,00 0 0,00 1 0,23 0 0,00 5 0,21 GONORRHOEA 2 0,79 0 0,00 0 0,00 0 0,00 0 0,00 3 0,13 GIARDIASIS 0 0,00 0 0,00 0 0,00 0 0,00 0 0,00 1 0,04 HEPATITIS VIROSA A 2 0,79 1 0,45 0 0,00 0 0,00 0 0,00 140 5,99 HEPATITIS VIROSA B 4 1,58 1 0,45 0 0,00 28 6,33 1 1,27 104 4,45 HEPATITIS VIROSA C 7 2,77 1 0,45 0 0,00 23 5,20 0 0,00 70 3,00 HBsAG NOSILAŠTVO 18 7,11 0 0,00 0 0,00 9 2,03 0 0,00 64 2,74 HERPES ZOSTER 36 14,22 120 53,48 14 17,16 255 57,61 4 5,07 622 26,61 ILI/GRIPA 120 47,40 587 261,60 2120 2598,99 13791 3115,41 0 0,00 30400 1300,70 LEISHMANIASISI 0 0,00 1 0,45 0 0,00 0 0,00 0 0,00 1 0,04 LEPTOSPIROSIS 1 0,40 1 0,45 1 1,23 1 0,23 0 0,00 10 0,43 LUES 1 0,40 0 0,00 0 0,00 2 0,45 0 0,00 5 0,21 LYME BORELIOSIS 0 0,00 0 0,00 0 0,00 7 1,58 0 0,00 11 0,47 Malaria 0 0,00 0 0,00 0 0,00 1 0,23 0 0,00 1 0,04 MENINGITIS EPIDEMICA 1 0,40 2 0,89 1 1,23 0 0,00 0 0,00 8 0,34 MENINGITIS VIROSA 2 0,79 9 4,01 4 4,90 2 0,45 0 0,00 29 1,24 SEPSIS MENINGOCOCCIA 0 0,00 0 0,00 0 0,00 0 0,00 0 0,00 3 0,13 MENINGITIS (OTHER BACTERIAL) 2 0,79 5 2,23 3 3,68 1 0,23 0 0,00 30 1,28 MONONUCLEOSIS INFECTIVA 15 5,93 49 21,84 3 3,68 60 13,55 0 0,00 272 11,64 INFECTIO NOSOCOMIALIS 0 0,00 0 0,00 0 0,00 235 53,09 0 0,00 363 15,53 MORBILLI 0 0,00 0 0,00 0 0,00 1 0,23 0 0,00 6 0,26 PAROTITIS EPIDEMICA 12 4,74 5 2,23 4 4,90 49 11,07 0 0,00 122 5,22 PERTUSSIS 11 4,35 6 2,67 3 3,68 3 0,68 0 0,00 39 1,67 POSVAKCINALNE KOMPL. 0 0,00 0 0,00 1 1,23 0 0,00 0 0,00 1 0,04 RUBEOLA 0 0,00 1 0,45 0 0,00 0 0,00 0 0,00 4 0,17 SCABIES 171 67,55 356 158,65 14 17,16 151 34,11 3 3,80 1085 46,42 SCARLATINA 66 26,07 91 40,55 46 56,39 153 34,56 0 0,00 570 24,39 SEPSIS 15 5,93 9 4,01 0 0,00 30 6,78 0 0,00 84 3,59 SALMONELLOSIS 6 2,37 27 12,03 5 6,13 136 30,72 8 10,15 225 9,63 TBC PULMONUM ACTIVA 83 32,79 26 11,59 12 14,71 72 16,26 5 6,34 772 33,03 TOXIINFECTIO ALIMENTARIS 10 3,95 15 6,68 1 1,23 165 37,27 0 0,00 445 19,04 TOXOPLASMOSIS 0 0,00 0 0,00 0 0,00 0 0,00 0 0,00 2 0,09 TETANUS 0 0,00 0 0,00 0 0,00 0 0,00 0 0,00 2 0,09 Q FEBRIS 1 0,40 7 3,12 1 1,23 3 0,68 0 0,00 18 0,77 VARICELLAE 505 199,49 908 404,66 164 201,05 3902 881,47 198 251,11 9390 401,76 PSITTACOSIS 0 0,00 0 0,00 0 0,00 0 0,00 0 0,00 1 0,04 WEST NILE 0 0,00 0 0,00 0 0,00 0 0,00 0 0,00 2 0,09 CAMPYLOBACTERIOSA 0 0,00 0 0,00 1 1,23 0 0,00 0 0,00 1 0,04

UKUPNO 1431 565,28 2583 1151,13 2455 3009,68 21001 4744,18 369 467,98 49375 2112,57

39

STRUKTURA REGISTRIRANIH SLUČAJEVA ZARAZNIH BOLESTI PREMA VRSTI OBOLJENJA, PO DOBNIM SKUPINAMA U F BIH U 2013.GODINI Tablica 7

BOLEST

DOBNE SKUPINE / SPOL

UKUPNO 0 - 6 7 - 14 15 - 24 25 - 49 50 - 64 65 i > Nepoznato GRIPA M Ž M Ž M Ž M Ž M Ž M Ž M Ž

ANGINA STREPTOCOCCICA 138 134 156 122 64 66 63 83 13 29 6 11 0 0 0 885 AIDS 0 0 0 0 0 0 3 1 0 0 0 0 0 0 0 4 HIV - infectio 0 0 0 0 0 0 12 3 1 0 0 0 0 0 0 16 AFP 0 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 4 6 AMOEBIASIS 2 3 1 0 0 0 4 0 1 2 4 2 0 0 0 19 ANTIMIKROBNA R. MRSA 3 6 0 0 0 1 3 2 0 2 1 0 0 0 0 18 BRUCELLOSIS 0 1 1 3 11 2 25 9 12 7 1 0 0 0 0 72 DYSENTERIA BACILLARIS 0 0 0 0 0 0 2 0 1 0 0 0 0 0 0 3 ENCEPHALITIS 1 0 0 1 0 2 0 2 1 0 1 0 0 0 0 8 ECHINOCOCCOSIS 0 1 2 0 0 2 2 0 1 1 0 0 0 0 0 9 ENTEROCOLITIS ACUTA 647 466 171 146 256 225 339 458 150 194 136 193 2 3 0 3386 ERYSIPELAS 0 0 0 0 1 2 4 6 6 11 2 5 0 0 0 37 FEBRIS HAEMORRHAGICA 0 0 0 0 0 0 6 0 0 0 0 0 0 0 0 6 GONORRHOEA 0 0 0 0 1 1 0 0 1 0 0 0 0 0 0 3 GIARDIASIS 0 0 0 0 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 HEPATITIS VIROSA A 11 10 28 16 23 13 19 17 1 1 1 0 0 0 0 140 HEPATITIS VIROSA B 0 0 1 1 3 3 35 15 19 12 12 3 0 0 0 104 HEPATITIS VIROSA C 0 0 0 1 2 2 34 9 9 7 1 5 0 0 0 70 HBsAG NOSILAŠTVO 0 0 0 0 3 2 27 6 16 3 2 2 0 0 3 64 HERPES ZOSTER 0 3 6 6 16 23 70 74 72 115 104 133 0 0 0 622 ILI/GRIPA 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 30401 30401 INFECTIO NOSOCOMIALIS 40 32 3 1 8 9 52 27 46 50 41 53 1 0 0 363 LEISHMANIASISI 0 0 0 0 0 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 LEPTOSPIROSIS 0 0 1 0 0 0 3 1 3 1 1 0 0 0 0 10 LYME BORELIOSIS 0 1 2 0 0 0 2 1 2 2 1 0 0 0 0 11 Malaria 0 0 0 0 0 0 0 0 1 0 0 0 0 0 0 1 MENINGITIS EPIDEMICA 2 1 1 2 0 0 0 1 1 0 0 0 0 0 0 8 MENINGITIS VIROSA 3 1 8 7 4 1 2 0 1 1 0 0 0 0 1 29 MENINGITIS (OTHER BACTERIAL)

3 2 1 2 2 2 5 4 7 1 1 1 0 0 0 31 MONONUCLEOSIS INFECTIVA 52 32 40 42 41 40 10 12 1 2 0 0 0 0 0 272 SEPSIS MENINGOCOCCIA 0 1 1 0 0 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 3 MORBILLI 0 2 1 1 0 1 1 0 0 0 0 0 0 0 0 6 PAROTITIS EPIDEMICA 18 14 17 7 19 15 17 8 4 1 1 0 0 0 0 121 PERTUSSIS 14 20 2 2 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 38 POSVAKCINALNE KOMPL. 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 RUBEOLA 1 1 0 2 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 4 SCABIES 112 76 113 83 121 104 115 114 49 73 58 65 2 0 0 1085 SCARLATINA 216 155 100 81 6 4 1 4 0 1 1 1 0 0 0 570 SEPSIS 18 19 0 0 1 2 2 6 8 3 8 16 1 0 0 84 SALMONELLOSIS 52 32 19 16 14 12 19 23 8 13 6 10 0 1 0 225 LUES 0 0 0 0 2 0 0 0 0 2 1 0 0 0 0 5 TBC PULMONUM ACTIVA 3 0 5 3 38 34 134 75 127 52 126 173 1 0 1 772 TOXIINFECTIO ALIMENTARIS 40 37 28 25 44 53 61 70 25 27 16 19 0 0 0 445 TOXOPLASMOSIS 0 0 0 0 0 0 1 0 1 0 0 0 0 0 0 2 TETANUS 0 0 1 0 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 2 Q FEBRIS 0 0 0 0 2 1 6 0 6 2 0 1 0 0 0 18 VARICELLAE 934 877 862 780 128 93 53 42 7 7 0 2 1 0 5604 9390 CAMPYLOBACTERIOSA 0 0 0 0 0 0 1 0 0 0 0 0 0 0 0 1 PSITTACOSIS 0 0 0 0 0 0 0 0 1 0 0 0 0 0 0 1 WEST NILE 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 1 0 0 0 2

UKUPNO 2311 1928 1572 1350 812 717 1133 1073 602 622 533 696 8 4 36014 49375

II. ANALIZA PROVOĐENJA PROGRAMA OBVEZNE IMUNIZACIJE U FBiH, 2013. GODINA

41

1. UVOD

Program obvezne imunizacije djece u Federaciji BiH, u 2013. godini se odvijao po istom rasporedu

kao i prošle godine (Tablica 1). Cijepi se protiv deset zaraznih bolesti: tuberkuloze, hepatitisa B,

difterije, pertusisa, tetnusa, protiv bolesti uzrokovane hemofilusom influence tip b, morbila, rubeole i

parotitisa. Osnovni cilj Programa je da se, uz visoku precijepljenost, održava niska incidencija

oboljenja protiv kojih se cijepi, kao i da se održi status zemlje „slobodne od polija“.

Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH u koordinaciji s kantonalnim zavodima za javno zdravstvo

su odgovorani za nadzor i evaluaciju provedbe ove posebne mjere prevencije i kontrole zaraznih

bolesti.

Tablica 1. Kalendar imunizacije za 2013.godinu

Dob Vrsta cjepiva Napomena

Po rođenju HepB 1+ BCG HepB odmah po rođenju, najbolje u roku od 12-24

sata

1 mjesec HepB 2

2 mjeseca DTaP-IPV 1 + Hib 1

Razmak između pojedinih doza najmanje 30 dana 4 mjeseca DTaP-IPV 2 + Hib 2

6 mjeseci DTaP-IPV3 + HepB 3

12 mjeseci MRP 1

18 mjeseci Hib 3 + OPV

5 godina DTaP-IPV

6 godina MRP 2

14 godina dT + OPV Završni razred osnovne škole

18 godina TT Završni razred srednje škole

(Sukladno Pravilniku o načinu provedbe obvezne imunizacije..... Sl.novine FBiH br.22/07, Pravilniku o izmjenama i dopunama....Sl.novineFBiH br.19/08, br.6/10 i Naredbi o programu obveznih imunizacija....Sl.novine FBiH br.11/14)

Tumač skraćenica: BCG – Bacille Calmette-Guérin-cjepivo protiv tuberkuloze HepB – cjepivo protiv hepatitisa B Hib – cjepivo protiv hemofilusa influence tip b DTPa – cjepivo protiv difterije, tetanusa i pertusisa (acelularno) DTPa-IPV – cjepivo protiv difterije, tetanusa, pertusisa (acel.) i inaktivno cjepivo protiv polija OPV – oralno cjepivo protiv poliomijelitisa IPV – inaktivno cjepivo protiv poliomijelitisa MRP – cjepivo protiv morbila, rubeole i parotitisa DT (pediatric)- cjepivo protiv difterije i tetanusa za djecu do 7 godina dT (pro adultis) – cjepivo protiv difterije i tetanusa za djecu stariju od 7 godina TT – cjepivo protiv tetanusa

42

2. OBUHVAT CIJEPLJENJEM U FEDERACIJI BiH PREMA PROGRAMU OBVEZNE IMUNIZACIJE

Pokrivenost imunizacijom djece u 2013. godini, u Federaciji Bosne i Hercegovine, prikazana je u tablicama 4 i 5. Podaci su prikupljeni administrativnim metodom, rutinskim izvještavanjem, počevši od zdravstvene ustanove koja obavlja obaveznu imunizaciju, preko nadležnih kantonalnih zavoda za javno zdravstvo do Federalnog zavoda za javno zdravstvo.

Tablica 4. Godišnja pokrivenost imunizacijama u Federaciji BiH, 2013.godina (primoimunizacija)

Kanton

Un

sko

-san

ski

Po

savs

ki

Zen

ičko

-d

ob

ojs

ki

Tu

zlan

ski

Bo

san

sko

-

po

dri

njs

ki

Sre

dn

jo-

bo

san

ski

Her

ceg

ova

čko

-ner

etva

nsk

i

Zap

adn

o-

her

ceg

ova

čki

Sar

ajev

ski

Kan

ton

10

FBiH

BCG

Planirano 2.434 236 3.665 4.726 235 2.250 1.890 800 4.650 464 21.350

Cijepljeno 2.283 126 3.533 4.391 230 2.087 1.754 742 4.564 410 20.120

Postotak 93,8 53,4 96,4 92,9 97,7 92,8 92,8 92,8 98,2 88,4 94,2

Hep 1 Cijepljeno 2.283 124 3.495 4.358 228 2.084 1.777 772 4.606 394 20.121

Postotak 93,8 52,5 95,4 92,2 97,0 92,6 94,0 96,5 99,1 84,9 94,2

Hep 2 Cijepljeno 2.312 147 3.465 4.291 239 2.043 1.823 726 4.124 460 19.630

Postotak 95,0 62,3 94,5 90,8 92,6 90,8 96,5 90,8 98,8 99,1 93,9

Hep 3 Cijepljeno 2.280 171 3.277 4.192 241 1.904 1.730 696 3.569 462 18.522

Postotak 93,8 72,5 89,4 88,7 93,4 84,6 91,5 87,0 85,5 99,6 88,6

DTaP-IPV 1

Planirano 2.434 236 3.665 4.726 258 2.250 1.890 800 4.175 464 20.898

Cijepljeno 2.235 164 3.411 4.173 250 1.970 1.732 717 3.952 444 19.048

Postotak 91,8 69,5 93,1 88,3 96,9 87,6 91,6 89,6 94,7 95,7 91,1

DTaP-IPV 2

Cijepljeno 2.098 164 3.350 4.071 248 1.916 1.691 670 3.722 461 18.391

Postotak 86,2 69,5 91,4 86,1 96,1 85,2 89,5 83,8 89,1 99,4 88,0

DTaP-IPV 3

Cijepljeno 2.232 166 3.211 4.012 228 1.787 1.712 687 3.574 462 18.071

Postotak 91,7 70,3 87,6 84,9 88,4 79,4 90,6 85,9 85,6 99,6 86,5

Hib 1 Cijepljeno 2.218 155 3.397 4.299 251 1.941 1.738 712 3.754 453 18.918

Postotak 91,1 65,7 92,7 91,0 97,3 86,3 92,0 89,0 89,9 97,6 90,5

Hib 2 Cijepljeno 2.128 158 3.327 4.348 248 1.946 1.688 664 3.319 463 18.289

Postotak 87,4 66,9 90,8 92,0 96,1 86,5 89,3 83,0 79,5 99,8 87,5

MRP 1

Planirano 2.434 236 5.592 4.609 215 2.250 1.890 800 3.900 482 20.408

Cijepljeno 2.272 163 3.292 3.867 211 1.876 1.717 703 3.243 481 17.825

Postotak 93,3 69,1 91,6 83,9 98,1 83,4 90,8 87,9 83,2 99,8 87,3

43

Tablica 5. Godišnja pokrivenost imunizacijama u Federaciji BiH, 2013.godina (docjepljivanje)

Kanton

Un

sko

-san

ski

Po

savs

ki

Zen

ičko

-d

ob

ojs

ki

Tu

zlan

ski

Bo

san

sko

-

po

dri

njs

ki

Sre

dn

jo-

bo

san

ski

Her

ceg

ova

čko

-ner

etva

nsk

i

Zap

adn

o-

her

ceg

ova

čki

Sar

ajev

ski

Kan

ton

10

FBiH

Hib 3

Planirano 2.287 222 3.278 4.687 179 2.300 1.880 800 3.900 460 19.993

Cijepljeno 2.151 163 2.943 3.311 164 1.518 1.572 602 2.357 448 15.229

Postotak 94,1 73,4 89,8 70,6 91,6 66,0 83,6 75,3 60,4 97,4 76,2

POLIO I rev.

Planirano 2.375 222 3.368 4.598 179 2.300 1.880 800 3.900 460 20.082

Cijepljeno 2.160 163 3.159 3.481 173 1.606 1.549 617 2.920 431 16.259

Postotak 90,9 73,4 93,8 75,7 96,6 69,8 82,4 77,1 74,9 93,7 81,0

DTaP-IPV rev.

Planirano 2.943 211 3.489 4.654 200 2.350 1.880 795 3.600 472 20.594

Cijepljeno 2.341 109 3.139 3.839 195 1.572 1.571 628 2.181 369 15.944

Postotak 79,5 51,7 90,0 82,5 97,5 66,9 83,6 79,0 60,6 78,2 77,4

MRP 2

Planirano 2.684 271 3.638 4.517 170 2.350 1.900 1.060 3.600 472 20.662

Cijepljeno 2.301 270 3.438 3.703 166 1.952 1.672 785 3.097 370 17.754

Postotak 85,7 99,6 94,5 82,0 97,6 83,1 88,0 74,1 86,0 78,4 85,9

dT adult.

Planirano 3.342 466 4.242 4.853 187 3.150 2.960 1.226 3.000 1.000 24.426

Cijepljeno 3.135 448 3.782 3.462 185 3.119 2.825 1.136 1.797 966 20.855

Postotak 93,8 96,1 89,2 71,3 98,9 99,0 95,4 92,7 59,9 96,6 85,4

POLIO III rev.

Planirano 3.332 466 4.247 4.853 187 3.150 2.960 1.226 3.000 1.125 24.546

Cijepljeno 3.096 448 3.752 3.468 185 3.108 2.820 1.171 1.897 1.123 21.068

Postotak 92,9 96,1 88,3 71,5 98,9 98,7 95,3 95,5 63,2 99,8 85,8

TT

Planirano 3.029 448 5.190 6.365 285 3.150 3.550 1.125 3.000 1.000 27.142

Cijepljeno 2.651 444 4.612 5.191 281 2.978 3.524 1.099 2.044 975 23.799

Postotak 87,5 99,1 88,9 81,6 98,6 94,5 99,3 97,7 68,1 97,5 87,7

U 2013. godini, u FBiH, Programom obvezne imunizacije djece, osim za BCG, nije postignut poželjni obuhvat ( > 95% za MMR i > 90% za ostala cjepiva). IMUNIZACIJA PROTIV TUBERKULOZE Pokrivenost cijepljenjem preko 90% u 2013. godini, što predstavlja ciljnu vrijednost, zabilježena je samo BCG cjepivo. Niža pokrivenost je zabilježena u dva kantona: Posavskom i Kantonu 10. Naime, određeni broj djece u navedenim kantonima je rođeno u Republici Hrvatskoj, koji se tamo i cijepe BCG cjepivom, što nije prikazano u izvještaju. Zabilježena pokrivenost BCG cjepivom u 2013. godini je najniža u posljednjem petogodišnjem razdoblju, kada se kretala od 94,2% do 98,8% (tablica 6).

Tablica 6. Pokrivenost (%) BCG cjepivom po kantonima u FBiH, usporedni podaci 2013 – 2009.godina

Kanton / godina

Un

sko

-san

ski

Po

savs

ki

Zen

ičko

-d

ob

ojs

ki

Tu

zlan

ski

Bo

san

sko

-

po

dri

njs

ki

Sre

dn

jo-

bo

san

ski

Her

ceg

ova

čko

-ner

etva

nsk

i

Zap

adn

o-

her

ceg

ova

čki

Sar

ajev

ski

Kan

ton

10

FBiH

2013 93,8 53,4 96,4 92,9 97,9 92,8 92,8 92,8 98,2 88,4 94,2

2012 96,5 83,7 99,4 99,4 100,0 99,9 98,1 100,0 99,2 100,0 98,8

2011 92,2 96,5 92,9 98,3 91,5 99,4 89,7 94,6 96,2 86,0 95,0

2010 91,3 90,8 89,3 98,9 98,7 99,4 95,0 96,3 98,8 99,3 95,7

2009 97,8 86,5 91,9 99,3 98,4 98,7 94,6 94,1 99,6 95,3 97,1

44

IMUNIZACIJA PROTIV HEPATITISA B Pokrivenost sa tri doze Hep B cjepiva u 2013. godini iznosi 88,6%. Pokrivenost preko 90% je zabilježena u Unsko-sanskom, Bosansko-podrinjskom i Kantonu 10. Analiza pokrivenosti s tri doze Hep B u razdoblju 2009-2013 (tablica 7) pokazuje blago povećanje vrijednosti u odnosu na 2012. (87,3%), 2010. ( 84,3%) i 2009. (85,9%).

Tablica 7. Pokrivenost (%) HepB 1 i HepB 3 dozom po kantonima FBiH, usporedni podaci 2013 – 2009.god.

Kanton

Un

sko

-san

ski

Po

savs

ki

Zen

ičko

-d

ob

ojs

ki

Tu

zlan

ski

Bo

san

sko

-

po

dri

njs

ki

Sre

dn

jo-

bo

san

ski

Her

ceg

ova

čko

-ner

etva

nsk

i

Zap

adn

o-

her

ceg

ova

čki

Sar

ajev

ski

Kan

ton

10

FBiH

2013 HepB 1 93,8 52,5 95,4 92,2 97,0 92,6 94,0 96,5 99,1 84,9 94,2

HepB 3 93,8 72,5 89,4 88,7 93,4 84,6 96,5 87,0 85,5 99,6 88,6

Stopa odustajanja % 0,1 N/P 6,2 3,8 N/P 8,6 2,6 9,8 22,5 N/P 7,9

2012 HepB 1 96,2 82,6 99,9 98,9 98,6 99,8 97,8 100,0 99,0 92,8 98,5

HepB 3 87,3 92,1 91,0 84,7 91,2 87,5 90,0 92,5 84,0 90,0 87,3

Stopa odustajanja % 9,3 N/P 8,9 14,4 9,7 12,3 8,0 7,5 24,2 3,0 13,5

2011 HepB 1 93,4 94,4 94,9 100,0 91,5 99,6 90,7 99,9 93,7 92,6 95,7

HepB 3 81,6 88,6 87,4 96,2 97,0 97,1 93,1 91,8 79,1 91,8 88,7

Stopa odustajanja % 12,7 N/P 7,9 2,0 N/P 2,5 N/P 8,1 21,1 0,9 8,1

2010 HepB 1 92,5 90,8 91,7 98,9 96,5 97,7 94,7 97,3 96,0 100,0 95,5

HepB 3 88,7 88,6 89,0 82,8 92,2 79,6 89,1 90,1 83,9 86,7 84,3

Stopa odustajanja % 4,1 2,4 2,9 16,3 4,5 18,5 6,0 7,4 19,3 13,3 11,7

2009 HepB 1 98,0 83,5 96,6 98,4 98,0 99,7 95,2 94,2 95,5 94,9 96,9

HepB 3 97,7 88,2 86,2 87,2 91,7 80,0 94,4 93,8 75,3 90,8 85,9


N/P=nije primjenjivo

Stopa odustajanja HepB 1 - HepB 3 u 2013. godini u Federaciji BiH iznosi 7,9%. Stopa odustajanja preko 10% zabilježena je u Sarajevskom kantonu, a u Posavskom i Kantonu 10 je nije moguće izračunati zbog veće pokriveosti trećom dozom Hep3. Takvi slučajevi odražavaju propuste u prikupljanju podataka i izvještavanju, ali u ovom slučaju objašnjenje za ovu vrijednost je kao i za nižu pokrivenost BCG jepivom. Analiza u petogodišnjem razdoblju pokazuje da je stopa odustajanja preko 10%, zabilježena samo u Sarajevskom kantonu, jer se djeca iz drugih kantona rađaju u Sarajevu i tamo primaju prvu dozu Hep B cjepiva, a nastavljaju se cijepiti u pripadajućim kantonima. IMUNIZACIJA PROTIV DIFTERIJE, TETANUSA, PERTUSISA I POLIOMIJELITISA Cijepljenje djece do godinu dana s tri doze četverovalentnog cjepiva DTaP-IPV protiv difterije, tetanusa, pertusisa i polimijelitisa, provedena je s obuhvatom od 86,5% (tablica 4). Pokrivenost preko 90% zabilježena je samo u Unsko-sanskom, Srednjobosanskom i Kantonu 10. Analiza pokrivenosti DTaP-IPV cjepivom u petogodišnjem razoblju (tablica 8) pokazuje niže vrijednosti u 2013. godini u odnosu na 2012. (90,2%), 2011. (88,6%) i 2009. (90,2%). Stopa odustajanja DTaP-IPV1 - DTaP-IPV3 u 2013. godini u Federaciji BiH iznosi 5,1%. Svi kantoni su imali vrijednosti ispod 10%. Kada su vrijednosti ispod 10%, djeca koja su primila početnu dozu DTaP-

45

IPV cjepiva su vrlo vjerojatno primila sve tri potrebne doze, indicirajući visoku razinu zdravstvene zaštite i izvedbe. U razdoblju 2009-2013., nisu zabilježene vrijednosti stope odustajanja veće od 10% (tabela 5).

Tablica 8. Pokrivenost (%) DTaP-IPV 1 i DTaP-IPV 3 dozom po kantonima FBiH, usporedni podaci 2013 – 2009.godina

Kanton

Un

sko

-san

ski

Po

savs

ki

Zen

ičko

-d

ob

ojs

ki

Tu

zlan

ski

Bo

san

sko

-

po

dri

njs

ki

Sre

dn

jo-

bo

san

ski

Her

ceg

ova

čko

-ner

etva

nsk

i

Zap

adn

o-

her

ceg

ova

čki

Sar

ajev

ski

Kan

ton

10

FBiH

2013 DTaP-IPV1 91,8 69,5 93,1 88,3 96,9 87,6 91,6 89,6 94,7 95,7 91,1

DTaP-IPV 3 91,7 70,3 87,6 84,9 88,4 79,4 90,6 85,9 85,6 99,6 86,5

Stopa odustajanja % 0,1 N/P 5,9 3,9 8,8 9,3 1,2 4,2 9,6 N/P 5,1

2012 DTaP-IPV1 90,1 87,9 96,8 94,9 95,8 95,6 95,3 99,1 96,8 96,8 95,3

DTaP-IPV 3 87,0 84,7 91,0 92,1 91,2 92,1 90,5 93,3 87,4 94,7 90,2


2011 DTaP-IPV1 89,0 100,0 95,2 96,7 91,5 95,0 98,7 93,9 98,7 99,0 95,8

DTaP-IPV 3 84,5 89,5 86,3 96,4 98,5 90,7 98,1 88,6 77,4 96,2 88,6

Stopa odustajanja % 5,1 10,5 9,4 0,3 N/P 4,5 0,5 0,7 21,6 2,8 7,5

2010 DTaP-IPV1 85,5 85,9 92,6 91,3 92,6 89,8 89,8 89,8 88,2 96,5 89,9

DTaP-IPV 3 83,9 80,4 86,4 82,7 70,0 84,0 86,7 86,0 79,6 90,0 83,6


2009 DTaP-IPV1 93,6 87,1 97,1 96,0 100,0 90,7 96,0 97,2 94,1 98,2 95,0

DTaP-IPV 3 92,6 94,1 93,8 90,9 94,9 84,4 93,0 90,9 86,0 94,2 90,2


Docjepljivanje protiv difterije, tetanusa, pertusisa i polimijelitisa se obavlja u petoj godini života. U 2013. godini rezultat obuhvata iznosi 77,4%. Visoka pokrivenost DTaP-IPV cjepivom je zadržana u Zeničko-dobojskom (90,0%) i Bosansko-podrinjskom kantonu (97,5%) (tabela 5). Drugo docjepljivanje protiv difterije i tetanusa provodi se u četrnaestoj godini. U 2013. godini obuhvat iznosi 85,4% (tablica 5). Niže vrijednosti obuhvata zabilježene su u Tuzlanskom (71,3%) i Sarajevskom kantonu (59,6%). Obuhvat cjepivom protiv tetanusa u 18 godini života, u 2013. godini iznosi 87,7%. Obuhvat niži od 90% zabilježen je u Unsko-sanskom, Zeničko-dobojskom, Tuzlanskom i najniža u Sarajevskom kantonu (68,1%). Prvo docjepljivanje protiv dječje paralize provodi se oralnim POLIO cjepivom u drugoj godini, drugo docjepljivanje je spomenutim DTaP-IPV cjepivom u petoj godini i treće docjepljivanje oralnim POLIO cjepivom u četrnaestoj godini. Obuhvat u 2013. godini je iznosio: prvo docjepljivanje 81,0%, drugo docjepljivanje 77,4% i treće docjepljivanje 85,8%. Usporedni podaci o pokrivenosti POLIO docjepljivanjem u razdoblju 2009-2013. dati su u tablici 9.

46

Tabela 9. Pokrivenost (%) POLIO docjepljivanjem po kantonima FBiH, usporedni podaci 2013 – 2009.god.

Kanton

Un

sko

-san

ski

Po

savs

ki

Zen

ičko

-d

ob

ojs

ki

Tu

zlan

ski

Bo

san

sko

-

po

dri

njs

ki

Sre

dn

jo-

bo

san

ski

Her

ceg

ova

čko

-ner

etva

nsk

i

Zap

adn

o-

her

ceg

ova

čki

Sar

ajev

ski

Kan

ton

10

FBiH

2013 POLIO I 90,9 73,4 93,8 75,7 96,6 69,8 82,4 77,1 74,9 93,7 81,0

POLIO II 79,5 51,7 90,0 82,5 97,5 66,9 83,6 79,0 60,6 78,2 77,4

POLIO III 92,9 96,1 88,3 71,5 98,9 98,7 95,3 95,5 63,2 99,8 85,8

2012 POLIO I 92,0 84,8 91,7 80,4 99,0 71,8 87,4 96,8 65,0 87,8 81,4

POLIO II 86,6 65,8 93,1 79,8 99,4 85,4 86,4 81,8 83,8 92,5 85,4

POLIO III 93,9 86,6 91,9 85,6 98,7 96,1 99,1 99,8 99,1 65,9 92,9

2011 POLIO I 89,8 98,4 93,1 79,6 93,6 87,3 96,4 98,5 68,6 100,0 85,0

POLIO II 86,4 77,0 88,3 76,7 98,6 82,5 80,2 113,3 56,1 91,6 79,2

POLIO III 82,9 8,8 71,7 78,0 99,4 98,2 58,5 59,8 32,3 100,0 68,1

2010 POLIO I 80,9 76,1 89,6 77,9 91,7 73,9 82,3 71,8 98,8 88,9 83,6

POLIO II 76,8 65,9 88,0 80,7 75,2 67,5 82,0 97,7 94,8 76,2 82,5

POLIO III 97,4 94,1 92,0 85,4 97,2 92,3 100,0 79,4 98,5 97,7 92,9

2009 POLIO I 83,8 105,6 87,7 66,5 88,4 86,0 88,5 89,6 83,4 99,3 81,9

POLIO II 83,5 72,0 87,6 70,2 100,0 82,5 89,9 96,1 74,3 83,0 79,9

POLIO III 63,9 100,0 94,8 79,9 79,9 89,4 100,0 92,8 17,6 72,6 76,4

IMUNIZACIJA PROTIV BOLESTI UZROKOVANIH HEMOFILUSOM INFLUENCE TIP B Obuhvat sa tri doze Hib cjepiva (potpuno cijepljeni) u Federaciji BiH, u 2013. godini iznosi 76,2% (tablica 5). Obuvat prvom dozom cjepiva iznosi 90,5%, odnosno drugom 87,5%. Obuhvat preko 90% je zabilježen u Unsko-sanskom, Bosansko-podrinjskom i Kantonu 10. Zabilježeni obuhvat potpuno cijepljenih u 2013. godini je veći u odnosu na 2012. (74,8%), a manji u odnosu na 2011. (85.0%) (tablica 10). Tablica10. Pokrivenost (%) Hib 1, Hib 2 i Hib 3 dozom po kantonima FBiH, usporedni podaci 2013 – 2009.god

Kanton

Un

sko

-san

ski

Po

savs

ki

Zen

ičko

-d

ob

ojs

ki

Tu

zlan

ski

Bo

san

sko

-

po

dri

njs

ki

Sre

dn

jo-

bo

san

ski

Her

ceg

ova

čko

-ner

etva

nsk

i

Zap

adn

o-

her

ceg

ova

čki

Sar

ajev

ski

Kan

ton

10

FBiH

2013 Hib 1 91,1 65,7 92,7 91,0 97,3 86,3 92,0 89,0 89,9 97,6 90,5

Hib 2 87,4 66,9 90,8 92,0 96,1 86,5 89,3 83,0 79,5 99,8 87,5

Hib 3 94,1 73,4 89,8 70,6 91,6 66,0 83,6 75,3 60,4 97,4 76,2

2012 Hib 1 90,2 73,6 94,8 85,1 95,8 90,0 95,2 99,4 90,8 95,7 90,8

Hib 2 90,2 69,9 89,6 73,1 91,2 84,7 92,8 94,4 84,4 94,0 84,9

Hib 3 89,0 79,1 83,7 72,9 99,4 60,3 87,2 82,8 58,2 88,9 74,8

2011 Hib 1 91,7 99,6 97,1 97,4 100,0 95,0 100,0 99,6 99,3 100,0 97,4

Hib 2 84,2 98,3 93,6 97,1 100,0 94,2 100,0 96,0 84,6 91,2 92,2

Hib 3 87,1 98,4 93,5 82,5 99,2 85,8 96,6 90,9 68,6 100,0 85,0

2010 Hib 1 75,3 85,9 83,6 80,0 92,2 84,7 86,1 85,0 76,5 93,0 81,0

Hib 2 75,2 96,2 83,5 78,1 86,5 82,9 86,1 83,9 70,5 93,0 79,1

Hib 3 61,0 76,1 83,9 68,1 91,7 63,4 78,5 65,8 84,8 85,9 73,2

2009 Hib 1 83,7 82,9 91,1 95,8 97,6 85,5 93,4 89,5 92,0 100,0 91,1

Hib 2 79,5 74,7 85,4 93,4 94,9 73,3 91,6 86,6 84,0 100,0 85,7

Hib 3 78,0 96,3 83,7 46,0 85,4 63,2 82,3 82,9 75,0 93,0 70,7

47

IMUNIZACIJA PROTIV MORBILA, RUBEOLE I PAROTITISA Obuhvat imunizacijom protiv morbila, rubeole i parotitisa u Federaciji BiH u 2013. godini iznosi 87,3% (tablica 4). Niži je od ciljne vrijednosti obuhvata, koja u u slučaju MRP cjepiva podignuta na 95%. Pokrivenost preko 95% je zabilježena u Bosansko-podrinjskom i Kantonu 10. Najniži obuhvat je zabilježen u Posavskom kantonu i iznosi 69,1%.

Tablica 11. Pokrivenost (%) MRP 1 i MRP 2 dozom po kantonima FBiH, usporedni podaci 2013 – 2009.god.

Kanton

Un

sko

-san

ski

Po

savs

ki

Zen

ičko

-d

ob

ojs

ki

Tu

zlan

ski

Bo

san

sko

-

po

dri

njs

ki

Sre

dn

jo-

bo

san

ski

Her

ceg

ova

čko

-ner

etva

nsk

i

Zap

adn

o-

her

ceg

ova

čki

Sar

ajev

ski

Kan

ton

10

FBiH

2013 MRP 1 93,3 69,1 91,6 83,9 98,1 83,4 90,8 87,9 83,2 99,8 87,3

MRP 2 85,7 99,6 94,5 82,0 97,6 83,1 88,0 74,1 86,0 78,4 85,9

2012 MRP 1 92,9 97,4 92,1 91,1 98,9 90,1 97,2 86,9 91,2 99,6 92,2

MRP 2 97,9 69,4 93,6 86,4 98,8 85,3 79,6 74,0 85,3 84,0 85,3

2011 MRP 1 88,6 87,9 93,2 82,4 97,7 97,3 94,8 94,6 77,7 93,0 87,8

MRP 2 76,2 82,9 91,5 76,8 97,5 96,7 97,3 80,8 83,3 100,0 85,5

2010 MRP 1 88,0 87,5 90,1 83,3 94,4 90,0 94,4 82,1 89,0 93,5 88,3

MRP 2 86,4 66,4 94,6 75,9 92,6 96,4 100,0 95,9 98,3 69,9 89,8

2009 MRP 1 96,5 79,4 92,2 87,0 89,7 85,4 99,3 93,4 93,6 85,2 91,4

MRP 2 88,7 92,4 92,8 68,2 99,5 95,6 85,4 90,5 81,8 78,7 84,3

Analiza pokrivenosti MRP cjepivom u razdoblju 2009-2013. pokazuje najniže vrijednosti u 2013. godini. U 2012. godini zabilježen je obuhvat od 92,2% (tablica 11). Docjepljivanje MRP cjepivom vrši se u 6 godini. U Federaciji BiH u 2013. godini obuhvat iznosi 85,9% (tablica 5). Približne vrijednosti obuhvata zabilježene su i u prethodnim godinama (tablica 11).

3. POSTVAKCINALNE REAKCIJE Prema Pravilniku o načinu provođenja obvezne imunizacije, imunoprofilakse i kemoprofilakse protiv zaraznih bolesti te o osobama koje se podvrgavaju toj obvezi („Službene novine Federacije BiH“, br.22/07), definirana je procedura u nadzoru nad neuobičajenim reakcijama na primljeno cjepivo. Doktor medicine koji utvrdi neuobičajenu reakciju na primljeno cjepivo dužan je o tome izvjestiti Federalni zavod na obrascu „Prijava postvakcinalnih komplikacija“. Zavodu za javno zdravstvo FBiH, u 2013. godini prijavljeno je 16 reakcija nakon imunizacije (tablica 12). Najčešća neželjena reakcija bila je postvakcinalni parotitis (8 slučajeva), nakon primljenog MRP cjepiva. Registrirana su 3 besežitisa nakon BCG cjepiva. Lokalni otok i crvenilo zabilježeni su nakon primljenog DT pediatric cjepiva (1 slučaj), DTP-IPV (1 slučaj), Hib/OPV (1 slučaj). Generalizirani osip zabilježen je nakon MRP cjepiva (1 slučaj) i Hib/OPV (1 slučaj). Sterilni absces je zabilježen nakon primljenog dT cjepiva za odrasle.

48

Tablica 12. Prijavljene postvakcinalne reakcije u FBiH, 2013. godina

Vrsta cjepiva Ukupno dato doza u FBiH, 2013.god.

Broj prijavljenih postvakcinalnih reakcija u FBiH,

2013.godina

Broj postvakcinalnih

reakcija na 10.000 datih doza

Vrsta reakcije

BCG 20.660 3 1,4 - BCG-itis

Trimovax (MRP) 37.152 9 0,3 2,1

- generalizirani osip(1) - postvakcinalni parotitis (8)

Ditevaksal-T za odrasle (dT adult.)

21.492 1 0,5 - sterilni absces (1)

Ditevaksal-T za djecu (DT pediatric)

2.073 1 4,8 - lokalno otok i crvenilo (1)

Tetraxim (DTaP-IPV) 73.116 1 0,1 - lokalno otok i crvenilo (1)

Hib, OPV 15.610 1 0,6 - generalizirani osip i lokalno otok i crvenilo (1)

5. EPI BOLESTI

Nadzor nad EPI bolestima je uglavnom pasivan, osim za AFP, gdje se svaki slučaj mlitave paralize istražuje, laboratorijski i epidemiološki.

Pred kraj 2009.godine, u sklopu Programa eliminacije morbila, rubeole, uveden je laboratorijski nadzor za ove dvije bolesti (Ref.laboratorij UKC u Sarajevu i kontrolni laboratorij u Luksemburgu).

Tablica 15. Cijepljenjem preventabilne bolesti (CPB) u FBiH u 2013.god. po dobnim skupinama i cjepnom statusu

Bolest Cijepni status Dobne skupine

Ukupno <1 1 - 4 5 - 9 10 - 14 15 - 19 20 - 29 30+

Morbilli

Cijepljeni Nepotpuno cijepljeni 1 1 Necijepljeni 1 1 Nepoznato 2 1 1 4

Rubeola

Cijepljeni Nepotpuno cijepljeni Necijepljeni 1 1 Nepoznato 1 2 3

Parotitis ep.

Cijepljeni 2 2 7 5 3 2 21 Nepotpuno cijepljeni 6 3 9 Necijepljeni 6 5 8 8 10 16 53 Nepoznato 6 6 2 2 3 14 6 39

Pertussis

Cijepljeni 1 1 Nepotpuno cijepljeni Necijepljeni 7 5 3 1 1 17 Nepoznato 9 6 3 1 19

49

U Federaciji BiH se još uvijek javljaju bolesti koje se mogu spriječiti imunizacijom (Tablica 15). U

2013.godini od svih CPB najviše je registrirano oboljelih od parotitis epidemica, najčešće necijepljeni

ili nepoznatog cjepnog statusa. U Federaciji BiH su tek 2001. godine, uvedene u Program imunizacije,

dvije doze MRP cjepiva, na cijelom teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine.

Invazivna oboljenja koja uzrokuje hemofilus influence tip b, u Federaciji BiH se ne prijavljuje, tako da

pouzdanim informacijama o njima Zavod za javno zdravstvo ne raspolaže.

Postoje poteškoće u realizaciji Strategije eliminacije morbila, rubeole i CRS (kongenitalnog rubeola

sindroma), jer zahtijevani indikatori kvalitete nadzora se ne mogu postići pasivnim nadzorom kakav

se uglavnom provodi na terenu. Postoje poteškoće u laboratorijskoj potvrdi u referalnom

laboratoriju, odnosno u mreži laboratorija, po standardiziranim procedurama. Neophodno je raditi na

relizaciji planova proisteklih iz Strategije eliminacije - poboljšanju nadzora, postizanju visokog

obuhvata s dvije doze MRP cjepiva i dopunskoj imunizaciji.

Grafikon 1: Morbiditet od rubeole u FBiH, za razdoblje 1980.-2013. godine

0

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

1980

1981

1982

1983

1984

1985

1986

1987

1988

1989

1990

1991

1992

1993

1994

1995

1996

1997

1998

1999

2000

2001

2002

2003

2004

2005

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

Grafikon 2: Morbiditet od parotitisa u FBiH, u razdoblju 1976.-2013. godine

0

50

100

150

200

250

300

19

76

19

77

19

78

19

79

19

80

19

81

19

82

19

83

19

84

19

85

19

86

19

87

19

88

19

89

19

90

19

91

19

92

19

93

19

94

19

95

19

96

19

97

19

98

19

99

20

00

20

01

20

02

20

03

20

04

20

05

20

06

20

07

20

08

20

09

20

10

20

11

20

12

20

13

50

Grafikon 3: Morbiditet od morbila u FBiH, u periodu 1979.-2013. godine

0

20

40

60

80

100

120

140

160

1979

1980

1981

1982

1983

1984

1985

1986

1988

1989

1990

1991

1992

1993

1994

1995

1996

1987

1998

1999

2000

2001

2002

2003

2004

2005

2006

2007

2008

2009

2010

2011

2012

2013

6. NADZOR NAD AFP (AKUTNA FLAKCIDNA PARALIZA)

Godine, 1988., u 125 zemalja svijeta je registrirano 350000 djece oboljele od poliomijelitisa. Od tada,

do danas uloženi su veliki napori da se ta bolest u većini zemalja eradicira, odnosno broj oboljelih u

svijetu smanji za gotovo 99%. U 2012. godini, u svijetu su registrirana 223 slučaja, a u 2013. godini

406 slučajeva ove bolesti. Polio je i dalje endemičan u Afganistanu, Pakistanu i Nigeriji. Prema

izvještaju Regionalne komisije za certifikaciju (RCC, 2013), u Indiji se ova bolest ne registrira već 2

godine.

Sporadični slučajevi se nastavljaju javljati naročito u Africi (Somalijska epidemija sa 174 slučaja, u

2013.). Posljednja prijetnja se javila 19. listopada, 2013. godine, kada je WHO zabilježila klastere

slučajeva akutne flakcidne paralize, s klasičnim simptomima dječije paralize, u zoni ratnih sukoba, u

provinciji DER-EZ-ZOR-u, u Istočnoj Siriji.

U Izraelu, koji ima visoke stope imunizacije protiv polija, u nekoliko gradova na jugu zemlje,

pronađen je divlji polio virus u kanalizaciji (veljača 2013). Interesantno je to, da nijedna osoba u

Izraelu nije imala simptome paralize, sve su bile potpuno cijepljene mrtvim cjepivom protiv polija

(IPV), koji se koristi u rutinskoj imunizaciji i štiti protiv svih tipova polio virusa. Virus je, također,

otkriven na Zapadnoj obali Gaze. Obzirom na cirkulaciju virusa na velikom području, ECDC/WHO

procjenjuju visok rizik od širenja polija izvan Izraela. Ovo je prvi put da je virus široko rasprostranjen,

bez ikakvih kliničkih simptoma. Stručnjaci se boje da bi se bolest ponovno mogla „udomaćiti“ na

Europskom kontinentu, jer je nadzorni sustav u mnogim zemljama često nepotpun i slabe kvalitete, a

stope cijepljenja neoptimalne. Dodatni rizici za ponovno javljanje ove bolesti su, procjene da oko 12

milijuna djece u Europi nije cijepljeno protiv polija, milijuni izbjeglica iz Sirije, putovanja između

Europe i Izraela, nedostatak efikasnog nadzora okoline u mnogim zemljama itd.

U Federaciji BiH, tijekom 2013. godine, registrirano je 6 slučajeva akutne flakcidne paralize (Karta 1),

2 u Sarajevskom, 2 slučaja u Tuzlanskom i po jedan slučaj u Srednjobosanskom i Unsko-sanskom

kantonu. Prijavljena djeca su u dobi od 1 do 11 godina, petero djece bilo je uredno cijepljeno, s više

od tri doze cjepiva protiv poliomijelitisa, dok jedno dijete nije dobilo nijednu dozu POLIO cjepiva

(Tablica 15). Prijava, istraga (epidemiološka anketa, pregled cjepnog statusa kontakata i dopuna

51

kalendara s OPV/IPV, u slučaju propusta u rasporedu cijepljenja), kontrola i praćenje zdravstvenog

stanja djece s AFP (60-90 dana), krajnja klasifikacija i odjava slučaja, su radnje koje su poduzete za

svaki prijavljeni slučaj.

Karta 1. Područja u FBIH na kojima su registrirani slučajevi AFP, 2013.godina

Svi slučajevi su, od strane Ekspertne komisije za krajnju klasifikaciju, klasificirani „odbačeni kao

polio“.

Tablica 15. Prijavljeni AFP slučajevi u FBiH, po dobi, spolu i cjepnom statusu

EPID broj: Kod Kanton Spol Datum

rođenja Dob

Datum

prijave

Broj doza

POLIO

cjepiva

FED-13-001 FBiH KS 2 8.11.2001. 11 12.1.213. 5

FED-13-002 FBiH KSB 2 18.8.2011. 1 26.3.2013. 0

FED-13-003 FBiH KT 1 13.5.2007. 6 17.5.2013. 4

FED-13-004 FBiH KS 1 3.7.2008. 5 8.11.2013. 5

FED-13-005 FBiH KUS 2 5.12.2001. 12 23.11.2013. 5

FED-13-006 FBiH KT 1 28.10.2005. 8 5.12.2013. 5

Tablica 16. Indikator kvalitete nadzora

Broj odjela koji

izvještavaju o

AFP-u

Potpunost

izvještavanja na

nacionalnoj

razini (%)

Blagovremenost

izvještavanja na

nacionalnoj

razini (%)

Ukupan broj AFP

slučajeva bez

polia

% ukupnih AFP

slučajeva s

adekvatnim

uzorcima

Indeks AFP bez

polia

10 100% 100% 6 100% 1,5

52

Tablica 17. Procjena broja necijepljene djece dobi do 5 godina s 3 doze polio cjepiva, u FBiH

Godina 2009 2010 2011 2012 2013

Procjena

veličine ranjive

populacije ispod

5 godina

4.800 5.620 5.802 6.138 6.888

Indikatori nadzora AFP, ocjenjeni su zadovoljavajući u FBiH (Tablica 16). Ipak, činjenice da se

neoptimalan stupanj pokrivenosti POLIO cjepivom u nekim kantonima Federacije registrira već više

godina, procjena da je oko 30000 djece do 5 godina života necijepljeno (Tablica 17), te procjena da je

svega 12.8% djece romske djece u dobi 18-29 mjeseci, primilo 3 doze polio cjepiva (MICS 4

istraživanje; 2011-2012.), kao i da se nadzor okoline i nadzor nad enterovirusima u zemlji ne radi,

potvrđuje da je rizik od „uvoza“ divljeg polija ipak moguć i upozorava na oprez.

Zbog neoptimalne i neujednačene stope pokrivenosti polio cjepivom, RCC (Regionalnog komiteta za

certifikaciju, svibanj, 2013. Kopenhagen), je Bosnu i Hercegovinu proglasio zemljom visokog rizika za

polio, bez obzira na činjenicu da nijedan divlji polio virus nije identificiran tijekom istrage koja je

provedena za slučajeve akutne flakcidne paralize u BiH od početka nadzora (1998).

Zemlje koje se smatraju visokorizičnim za prijenos polio virusa, osim BiH su Rumunija, Gruzija i

Ukrajina.

7. ZAKLJUČAK

Stupanj pokrivenosti EPI cjepivima pokazuje porast u odnosu na prethodnu godinu, ali je niži od

poželjnog

Nizak obuhvat djece romske nacionalnosti cjepivima iz Programa

Epidemije cijepljenjem preventablnih bolesti među adolescentima kao posljedica nedovoljnog obuhvata

ranijih generacija

Problemi u aktivnom nadzoru nad EPI bolestima i provođenju strategija i planova eliminacije bolesti,

stalno prisutni

Problem planiranja, točne metodologije izvještavanja, cenzusa, migracija i dalje utječu na stupanj

pokrivenosti

Reforma zdravstva utječe na provedbu programa imunizacije (pitanje dostupnosti zdravstvene zaštite,

kadrovske promjene-pozicioniranje izvođača cijepljenja)

Problemi u nabavci i snabdijevanju cjepivima

Izvršitelji Programa imunizacije nedovoljno „zainteresirani” za evidenciju /prijavljivanje/izvještavanje

53

10. PREPORUKE

Jačanje koordinacije svih relevantnih aktera u Programu

Redovito snabdijevanje kvalitetnim cjepivima (nabavka na vrijeme, zaliha na svim razinama, obnova hladnog

lanca)

Unaprjeđenje Programa imunizacije, uvođenje petovalentnog cjepiva

Osigurano financiranje Programa (ne samo nabavke cjepiva)

Višegodišnji plan financiranja Programa imunizacije

Provesti dopunsku imunizaciju nepotpuno cijepljene djece prema Programu cijepljenja

Kontinuiran rad sa zdravstvenim radnicima, roditeljima, medijima

Kontinuirana edukacija romskih medijatora o značaju cijepljenja

Rad na zdravstvenom osiguranju djece romske nacionalnosti

Intenzivirati akcije cijepljenja djece romske nacionalnosti

Jačanje i motiviranje kadra uključenog u provođenje programa imunizacije

Informatizacija provođenja programa, uspostava Registra cijepljenja

Supervizija - nadzor nad aktivnostima, nuspojavama cijepljenja

Jačanje Programa imunizacije putem IEC (informacija, edukacija, komunikacija)

zarazne bolesti u federaciji bih 2013. godina · streptokokna angina, tbc respiratornog sustava,...

Documents