ZAKON

O UPRAVNOM POSTUPKU (BOSNE I HERCEGOVINE)

-preieni tekst-

- NESLUBENO PREIENI TEKST ZAKONA OBUHVATA:

ZAKON O UPRAVNOM POSTUPKU (Slubeni glasnik BiH, broj 29/02 od 12.10.2002. godine);

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O UPRAVNOM POSTUPKU (Slubeni glasnik BiH, broj 12/04 od 14.04.2004. godine);

ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O UPRAVNOM POSTUPKU (Slubeni glasnik BiH, broj 88/07 od 20.11.2007. godine);

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O UPRAVNOM POSTUPKU (Slubeni glasnik BiH, broj 93/09 od 01.12.2009. godine);

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O UPRAVNOM POSTUPKU (Slubeni glasnik BiH, broj 41/13 od 28.05.2013. godine);

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O UPRAVNOM POSTUPKU (Slubeni glasnik BiH, broj 53/16 od 22.07.2016. godine);

Obrada: Vanjskotrgovinska komora BiH - Sektor za transport i komunikacije

Sarajevo: 08.08.2016.godine

Na osnovu lana IV. 4.a) Ustava BiH, Parlamentarna skuptina Bosne i Hercegovine, na sjednici

Predstavnikog doma, odranoj 20. juna 2002. godine, i na sjednici Doma naroda, odranoj 25. juna

2002. godine, usvojila je

ZAKON

O UPRAVNOM POSTUPKU

PRVI DIO - OPE ODREDBE

I - OSNOVNA NAELA

1. Vaenje Zakona

lan 1.

(1) Ovim zakonom utvruju se pravila upravnog postupka po kojima postupaju organi uprave Bosne i

Hercegovine kad u upravnim stvarima, neposredno primjenjujui propise, rjeavaju o pravima,

obavezama ili pravnim interesima fizikih lica, pravnih osoba ili drugih stranaka u upravnim stvarima

koje su u nadlenosti institucija Bosne i Hercegovine.

(2) Po ovom Zakonu duna su postupati i pravna lica koja imaju javna ovlatenja u okviru svog

djelokruga, a koja primjenjuju pravila upravnog postupka.

2. Poseban postupak

lan 2.

Pojedina pitanja postupka za odreenu upravnu oblast mogu se samo izuzetno, posebnim zakonom,

urediti drugaije nego to su ureena ovim zakonom, ako je to nuno za drugaije postupanje u tim

pitanjima, s tim da ne mogu biti protivna naelima ovog zakona.

3. Supsidijarna primjena zakona

lan 3.

U upravnim oblastima za koje je zakonom propisan poseban postupak, postupa se po odredbama tog

zakona, s tim da se po odredbama ovog zakona postupa u svim pitanjima koja nisu ureena posebnim

zakonom.

4. Naelo zakonitosti

lan 4.

(1) Organi uprave i institucije koje imaju javna ovlatenja, kada postupaju u upravnim stvarima, duni

su te stvari rjeavati na osnovu zakona i drugih propisa, kao i opih akata institucija koje imaju javna

ovlatenja i koje one donose na osnovu javnih ovlatenja.

(2) U upravnim stvarima u kojima je organ, odnosno institucija koja ima javna ovlatenja, zakonom ili

na zakonu zasnovanom propisu, ovlaten da rjeava po slobodnoj ocjeni, rjeenje mora biti doneseno u

granicama ovlatenja i u skladu s ciljem s kojim je ovlatenje dato.

(3) Pravila postupka, utvrena odredbama ovog zakona, vae i za sluajeve u kojima je institucija,

koja ima javna ovlatenja, ovlatena da u upravnim stvarima rjeava po slobodnoj ocjeni.

5. Zatita prava i sloboda graana i zatita javnog interesa

lan 5.

(1) Kad organi uprave i institucije koje imaju javna ovlatenja vode postupak i rjeavaju, duni su

strankama omoguiti da to lake zatite i ostvare svoja prava u skladu s Ustavom Bosne i

Hercegovine, Evropskom konvencijom o zatiti ljudskih prava i sloboda i Aneksom 6 Opeg okvirnog

sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, vodei pri tom rauna da ostvarivanje njihovih prava ne bude

na tetu prava drugih osoba, niti u suprotnosti sa zakonom utvrenim javnim interesom.

(2) Kad slubena osoba koja rjeava neku upravnu stvar, s obzirom na postojee injenino stanje,

sazna ili ocijeni da odreena stranka ima osnova za ostvarenje nekog prava, upozorit e je na to.

(3) Ako se na osnovu zakona strankama nalau kakve obaveze, prema njima e se primjenjivati one

mjere predviene propisima, koje su za njih povoljnije, ako se takvim mjerama postie cilj zakona.

6. Naelo pristupa informacijama i zatita podataka

lan 6.

(1) Organi uprave i institucije koje imaju javna ovlatenja duni su strankama omoguiti pristup potrebnim podacima, propisanim obrascima, internetskoj stranici organa uprave i pruiti im druga

obavjetenja, savjete i strunu pomo.

(2) U postupku se moraju zatititi lini i tajni podaci u skladu s propisma o zatiti linih podataka, odnosno tajnosti podataka.

7. Naelo javnosti

lan 7.

Postupak pred organima uprave i institucijama koje vre javna ovlatenja je javan. Slubena osoba,

koja vodi postupak, moe iskljuiti javnost, samo u sluajevima kada je to zakonom izriito

predvieno.

8. Naelo efikasnosti

lan 8.

Organ koji vodi postupak, odnosno rjeava u upravnim stvarima, duan je osigurati uspjeno i

kvalitetno ostvarivanje i zatitu prava i pravnih interesa fizikih lica, pravnih lica i drugih stranaka.

9. Naelo materijalne istine

lan 9.

U postupku moraju se potpuno i pravilno utvrditi sve injenice koje su od vanosti za donoenje

zakonitog i pravilnog rjeenja.

10. Naelo sasluanja stranke

lan 10.

(1) Prije donoenja rjeenja, stranci se mora pruiti mogunost da se izjasni o svim injenicama i

okolnostima koje su vane za donoenje rjeenja.

(2) Rjeenje se moe donijeti bez prethodnog izjanjenja stranke samo u sluajevima kad je to

zakonom odreeno.

11. Ekonominost postupka

lan 11.

Postupak se ima voditi brzo i sa to manje trokova i gubitka vremena za stranku i druge osobe koje

uestvuju u postupku, ali tako da se pribavi sve to je potrebno za pravilno utvrivanje injeninog

stanja i za donoenje zakonitog i pravilnog rjeenja.

12. Pomo neukoj stranci

lan 12.

Organ koji vodi postupak starat e se da neznanje i neukost stranke, i drugih osoba koje uestvuju u

postupku, ne bude na tetu prava koja im po zakonu pripadaju.

13. Ocjena dokaza

lan 13.

Koje e injenice uzeti kao dokazane, odluuje ovlatena slubena osoba po svom uvjerenju, na

osnovu savjesne i briljive ocjene svakog dokaza posebno, i svih dokaza zajedno, kao i na osnovu

rezultata cjelokupnog postupka.

14. Samostalnost u rjeavanju

lan 14.

(1) Organ vodi postupak i donosi rjeenje samostalno u okviru ovlatenja datih zakonom i drugim

propisima.

(2) Ovlatena slubena osoba organa nadlenog za voenje postupka samostalno utvruje injenice i

okolnosti, i na osnovu utvrenih injenica i okolnosti primjenjuje propise, na konkretni sluaj.

lan 14a.

(1) Stranke su dune u postupku da govore istinu i da ne zloupotrebljavaju prava koja su im priznata

ovim ili drugim zakonom, odnosno propisom.

(2) Organ mora sprijeiti svaku zloupotrebu prava koja stranka ima u postupku.

15. Pravo albe

lan 15.

(1) Protiv rjeenja donesenog u prvom stepenu, stranka ima pravo albe. Samo zakonom moe se

propisati da u pojedinim upravnim stvarima alba nije doputena, i to ako je na drugi nain osigurana

zatita prava i zakonitosti.

(2) Pod uslovima iz ovog zakona, stranka ima pravo albe i kad prvostepeni organ nije u odreenom

roku donio rjeenje o njenom zahtjevu, odnosno ne donese rjeenje u postupku po slubenoj dunosti,

a u interesu stranke.

(3) Protiv rjeenja donesenog u drugom stepenu, alba nije doputena.

16. Konanost rjeenja

lan 16.

Rjeenje protiv kojeg se ne moe izjaviti redovno pravno sredstvo (alba) u upravnom postupku

(konano u upravnom postupku), a kojim je stranka stekla neko pravo, odnosno kojim su stranci

odreene neke obaveze, moe se ponititi, ukinuti ili izmijeniti samo u sluajevima koji su ovim ili

drugim zakonom predvieni.

17. Pravomonost rjeenja

lan 17.

Rjeenje protiv koga se ne moe izjaviti alba niti pokrenuti upravni spor (pravomono rjeenje), a

kojim je stranka stekla odreena prava, odnosno kojim su stranci odreene neke obaveze, moe se

ponititi, ukinuti ili izmijeniti samo u sluajevima koji su ovim ili drugim zakonom predvieni.

18. Upotreba jezika i pisma

lan 18.

(1) Upravni postupak vodi se na bosanskom, hrvatskom ili srpskom jeziku.

(2) Organ koji vodi upravni postupak osigurava ravnopravnu upotrebu bosanskog, hrvatskog i srpskog

jezika.

(3) Ako se postupak ne vodi na jeziku stranke, organ koji vodi postupak duan je da joj omogui da

prati tok postupka na svom jeziku, kao i da joj pozive i druga pismena dostavlja na njenom jeziku i

pismu. Organ e pouiti stranku, odnosno drugog uesnika o mogunosti koritenja njenog jezika u

postupku, a u zapisnik e se zabiljeiti da je stranka, odnosno drugi uesnik pouen o tom pravu i

njegova izjava, u vezi s datom poukom, unijet e se u zapisnik.

(4) Stranke i drugi uesnici u postupku koji nisu dravljani Bosne i Hercegovine, a ne znaju jezik na

kome se vodi postupak, imaju pravo tok postupka pratiti preko tumaa (prevodioca) i da u tom

postupku upotrebljavaju svoj jezik.

(5) U upravnom postupku slubena pisma su latinica i irilica.

lan 19.

(lan 19. brisan Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o upravnom postupku (Slubeni

glasnik BiH, broj 93/07 od 01.12.2009. godine);

lan 19a.

20. Upravna stvar

(1) Upravna stvar je svaka stvar u kojoj javnopravni organ u upravnom postupku odluuje o pravu,

obavezi ili pravnom interesu stranke neposredno primjenjujui zakone, druge propise i ope akte

kojima se ureuje odgovarajua upravna oblast.

(2) Izuzetno od odredbe stava (1) ovog lana, upravna stvar je ona stvar koja je nekim zakonom

izriito odreena kao takva.

II - NADLENOST

1. Stvarna i mjesna nadlenost

lan 20.

(1) Stvarna nadlenost za rjeavanje u upravnom postupku odreuje se po propisima kojima se ureuje

odreena upravna oblast odnosno po propisima kojima se odreuje nadlenost pojedinih organa.

(2) Mjesna nadlenost odreuje se prema sjeditu organa, odnosno prema sjeditu organizacione

jedinice u sastavu organa.

lan 21.

(1) Za rjeavanje u upravnim stvarima u prvom stepenu stvarno je nadlean organ uprave Bosne i

Hercegovine, ako zakonom nije odreena nadlenost organa uprave u entitetu kod prenesene

nadlenosti.

(2) Ako propisom, kojim se ureuje odreena upravna oblast, nije odreeno koji je organ uprave

Bosne i Hercegovine stvarno nadlean za rjeavanje u odreenoj upravnoj stvari iz nadlenosti

institucija BiH, a to se ne moe utvrditi po prirodi stvari, takva stvar spada u nadlenost organa uprave

Bosne i Hercegovine, koji odredi Vijee ministara Bosne i Hercegovine.

lan 22.

(1) Nijedan organ ne moe preuzeti odreenu upravnu stvar iz nadlenosti drugog organa i sam je

rijeiti, osim ako je to zakonom predvieno i pod uslovima propisanim tim zakonom.

(2) Organ nadlean za rjeavanje u odreenoj upravnoj stvari moe samo, na osnovu izriitog

zakonskog ovlatenja, prenijeti rjeavanje u toj stvari na drugi organ.

(3) Stvarna i mjesna nadlenost ne mogu se mijenjati dogovorom stranaka, dogovorom organa i

stranaka, ni dogovorom organa, osim ako je to zakonom drugaije odreeno.

lan 23.

(1) Svaki organ pazi po slubenoj dunosti u toku cijelog postupka na svoju nadlenost.

(2) Ako organ nae da nije nadlean za rad po odreenoj upravnoj stvari, postupit e na nain propisan

u lanu 58. st. 3. i 4. ovog zakona.

(3) Ako je nenadleni organ izvrio koju radnju postupka, nadleni organ kome je stvar ustupljena

cijenit e da li e koju od tih radnji ponoviti.

2. Stranke s diplomatskim imunitetom

lan 24.

(1) U pogledu nadlenosti domaih organa u stvarima u kojima je stranka stranac koji uiva

diplomatski imunitet u Bosni i Hercegovini, strana drava ili meunarodna organizacija, vae pravila

meunarodnog prava.

(2) U sluaju sumnje o postojanju i obimu prava imuniteta, objanjenje daje organ uprave nadlean za

vanjske poslove Bosne i Hercegovine.

(3) Slubene radnje, koje se tiu osoba koje uivaju pravo imuniteta, obavljaju se posredovanjem

organa uprave nadlenog za vanjske poslove Bosne i Hercegovine.

(4) Slubene radnje, koje se obavljaju na eksteritorijalnom podruju, vre se posredovanjem organa

uprave nadlenog za vanjske poslove Bosne i Hercegovine.

3. Sukob nadlenosti

lan 25.

(1) Sukobe nadlenosti u upravnom postupku izmeu organa uprave Bosne i Hercegovine, izmeu

organa uprave Bosne i Hercegovine i institucija BiH koje imaju javna ovlatenja, i izmeu institucija

BiH koje imaju javna ovlatenja, rjeava Sud Bosne i Hercegovine.

(2) Sukob nadlenosti u upravnom postupku izmeu organa uprave Bosne i Hercegovine i organa

uprave entiteta Bosne i Hercegovine rjeava Sud Bosne i Hercegovine.

lan 26.

Sukobe nadlenosti u upravnom postupku izmeu organizacionih jedinica organa uprave Bosne i

Hercegovine, koje se nalaze van sjedita organa uprave Bosne i Hercegovine, a osnovane su sa

zadatkom da obavljaju odreene upravne poslove iz nadlenosti organa uprave Bosne i Hercegovine,

rjeava organ uprave Bosne i Hercegovine u ijem su sastavu te organizacione jedinice.

lan 27.

(1) Kada se dva organa izjasne kao nadleni ili kao nenadleni za rjeavanje u istoj upravnoj stvari,

prijedlog za rjeavanje sukoba nadlenosti podnosi organ koji je posljednji odluivao o svojoj

nadlenosti, a moe ga podnijeti i stranka.

(2) Organ, koji rjeava sukob nadlenosti, istovremeno e ponititi rjeenje koje je u upravnoj stvari

donio nenadleni organ, odnosno ponitit e zakljuak kojim se nadleni organ izjasnio kao

nenadlean i dostavit e spisak predmeta nadlenom organu.

(3) Protiv rjeenja kojim se odluuje o sukobu nadlenosti, stranka ne moe izjaviti posebnu albu ni

voditi upravni spor.

lan 28.

(1) Ako organ u sukobu smatra da je rjeenjem, kojim je odlueno o sukobu nadlenosti, povrijeeno

kakvo pravo, moe na to rjeenje izjaviti albu. Ako je o sukobu nadlenosti rijeio nadleni sud, alba

nije doputena.

(2) Ako organ, nadlean za rjeavanje po albi iz stava 1. ovog lana, utvrdi da rjeenje o sukobu nije

zasnovano na propisima, raspravit e odnose koji su usljed toga nastali izmeu organa koji se alio i

organa koji je rjeenjem o sukobu nadlenosti proglaen za nadlenog, vodei rauna o pravima koja

po odgovarajuim propisima pripadaju organu koji se alio. Rjeenje doneseno po albi smatra se

prvostepenim rjeenjem o odnosima koji se njime rjeavaju.

(3) alba iz stava 1. ovog lana i rjeenje doneseno po toj albi nemaju uticaja na upravni postupak u

konkretnom predmetu, jer tu upravnu stvar rjeava organ koji je odreen kao nadlean rjeenjem

donesenim o sukobu nadlenosti.

4. Slubena osoba ovlatena za voenje postupka i za rjeavanje

lan 29.

(1) U upravnoj stvari, za ije je rjeavanje nadlean organ uprave, rjeenje u upravnom postupku

donosi rukovodilac tog organa, ako propisom o organizaciji tog organa ili drugim posebnim propisima

nije drugaije odreeno.

(2) Rukovodilac organa uprave moe ovlastiti drugu slubenu osobu istog organa da rjeava u

upravnim stvarima iz odreene vrste upravnih poslova ili drugu strunu slubenu osobu za voenje

postupka, odnosno preduzimanje radnje u postupku prije donoenja rjeenja.

(3) O ovlatenju slubenih osoba iz stava 2. ovog lana, rukovodilac organa uprave duan je donijeti

posebno rjeenje, koje sadri line podatke slubenih osoba i obim njihovih ovlatenja, za rjeavanje u

upravnim stvarima (da vodi upravni postupak, ili da rjeava upravne stvari ili jedno i drugo).

(4) Ovlatenje za rjeavanje obuhvata i voenje postupka koje prethodi rjeavanju.

lan 30.

Ako je za rjeavanje u upravnoj stvari nadleno Vijee ministara Bosne i Hercegovine, postupak vodi i

priprema prijedlog rjeenja ovlatena osoba ili tijelo koje svojim aktom odredi Vijee ministara Bosne

i Hercegovine, ako zakonom, odnosno drugim propisom nije drugaije odreeno.

lan 31.

Ako je za rjeavanje u upravnoj stvari nadlean Dom Parlamentarne skuptine Bosne i Hercegovine,

postupak vodi i priprema prijedlog rjeenja ovlatena osoba ili komisija, ili drugo tijelo koje svojim

aktom odrede ti organi, ako zakonom, odnosno drugim propisom nije drugaije odreeno.

lan 32.

U upravnim stvarima u kojima rjeava institucija koja ima javna ovlatenja, rjeenje donosi

rukovodilac institucije, ako zakonom ili drugim propisom nije drugaije odreeno. Rukovodilac moe

ovlastiti drugu slubenu osobu institucije da preduzima radnje u postupku do donoenja rjeenja, ili da

rjeava u upravnim stvarima iz nadlenosti te institucije, o emu se donosi posebno rjeenje koje

sadri line podatke slubenih osoba i obim ovlatenja za rjeavanje u upravnim stvarima.

5. Pravna pomo

lan 33.

(1) Za izvrenje pojedinih radnji u postupku, organ uprave, odnosno institucija koja ima javna

ovlatenja, moe zamolnim putem zatraiti od organa uprave entiteta, odnosno Brko Distrikta Bosne i

Hercegovine, na ijem podruju se radnja treba preduzeti, pruanje pravne pomoi u granicama svog

djelokruga i nadlenosti.

(2) Organ nadlean za rjeavanje u upravnoj stvari moe, radi lakeg i breg obavljanja radnje ili

izbjegavanja nepotrebnih trokova, zamolnim putem zatraiti od drugog odgovarajueg organa,

ovlatenog za preduzimanje takve radnje, da izvri pojedinu radnju u postupku.

lan 34.

(1) Organi, kao i institucije koje imaju javna ovlatenja za rjeavanje u upravnim stvarima, duni su

jedni drugima ukazivati pravnu pomo u upravnom postupku. Ova pomo trai se posebnom

zamolnicom.

(2) Zamoljeni organi, odnosno institucije iz stava 1. ovog lana, duni su postupati po molbi u

granicama svoje nadlenosti, bez odgaanja, a najkasnije u roku od 10 dana od dana prijema molbe.

(3) Pravna pomo za izvrenje pojedinih radnji u postupku moe se traiti od sudova, samo u okviru

posebnih propisa. Izuzetno, organ, odnosno institucija koja ima javna ovlatenja za rjeavanje u

upravnim stvarima, moe traiti od sudova da im dostave spise koji su potrebni za voenje upravnog

postupka. Sudovi su duni postupiti po takvom traenju ako se time ne ometa sam sudski postupak.

Sud moe odrediti rok u kojem mu se spisi moraju vratiti.

(4) Za pravnu pomo u odnosu s inozemnim organima vae odredbe meunarodnih ugovora, a ako

ovih ugovora nema, primjenjuje se naelo reciprociteta. Ako postoji sumnja o postojanju reciprociteta,

objanjenje o tom pitanju zatrait e se od organa uprave nadlenog za vanjske poslove Bosne i

Hercegovine.

(5) Domai organi ukazuju pravnu pomo inozemnim organima na nain predvien u domaem

zakonu. Organ e uskratiti pravnu pomo ako se trai radnja koja je protivna domaem zakonu. Radnja

koja je predmet molbe inozemnog organa moe se izvriti i na nain koji zahtijeva inozemni organ,

ako takav postupak nije protivan domaem zakonu.

(6) Ako meunarodnim ugovorima nije predviena mogunost neposrednog kontakta s inozemnim

organima, domai organi kontaktiraju s inozemnim organima preko organa uprave nadlenog za

vanjske poslove Bosne i Hercegovine.

6. Izuzee

lan 35.

Slubena osoba koja je ovlatena da rjeava ili da obavlja pojedine radnje u postupku, izuzet e se od

rada u predmetu:

1) ako je u predmetu u kome se vodi postupak stranka, suovlatenik, odnosno suobveznik, svjedok,

vjetak, punomonik ili zakonski zastupnik stranke;

2) ako je sa strankom, zastupnikom ili punomonikom stranke, srodnik po krvi u pravoj liniji, a u

pobonoj liniji do etvrtog stepena zakljuno, brani drug ili srodnik po tazbini do drugog stepena

zakljuno, pa i onda kad je brana odnosno vanbrana zajednica prestala;

3) ako je sa strankom, zastupnikom ili punomonikom stranke u odnosu staratelja, usvojitelja,

usvojenika ili hranitelja;

4) ako je u prvostepenom postupku uestvovala u voenju postupka ili u donoenju rjeenja;

5) ako je slubeno lice sa strankom ili licem ovlatenim za zastupanje stranke u bliskom linom

odnosu:

6) ako je slubeno lice sa strankom u privrednom ili drugom poslovnom odnosu;

7) ako slubeno lice prema stranci postupa diskriminirajue.

lan 36.

Slubena osoba koja je ovlatena da rjeava u odreenoj upravnoj stvari ili da obavi koju radnju u

postupku, im sazna da postoji koji od razloga za izuzee iz lana 35. ovog zakona, duna je prekinuti

svaki daljnji rad na predmetu i o tome obavijestiti organ nadlean za rjeavanje o izuzeu (lan 38).

Ako slubena osoba smatra da postoje druge okolnosti koje opravdavaju njeno izuzee, obavijestit e

o tome isti organ ne prekidajui rad.

lan 37.

(1) Stranka moe zahtijevati izuzee slubene osobe iz razloga navedenih u lanu 35. ovog zakona, a i

kad postoje druge okolnosti koje dovode u sumnju njenu nepristranost. U svom zahtjevu stranka mora

navesti okolnosti zbog kojih smatra da postoji koji od razloga za izuzee.

(2) Slubena osoba, za koju je stranka zahtijevala izuzee iz nekog od razloga navedenih u lanu 35.

ovog zakona, ne moe, sve do donoenja zakljuka o ovom zahtjevu, obavljati nikakve radnje u

postupku, osim onih koje ne trpe odgaanje.

lan 38.

(1) O izuzeu slubene osobe u organu uprave, odnosno instituciji koja ima javna ovlatenja, odluuje

rukovodilac koji rukovodi tim organom, odnosno institucijom.

(2) O izuzeu slubene osobe organa, koji se nalazi u sastavu organa uprave, odluuje rukovodilac

organa koji se nalazi u sastavu organa uprave.

(3) O izuzeu rukovodioca iz stava 1. ovog lana odluuje Vijee ministara.

(4) O izuzeu slubene osobe institucije koja ima javna ovlatenja odluuje rukovodilac te institucije,

a o izuzeu rukovodioca te institucije odluuje organ utvren statutom ili drugim opim aktom

institucije, ako zakonom ili propisom donesenim na osnovu zakona ili drugim posebnim propisom nije

drugaije odreeno.

(5) Odredbe ovog zakona o izuzeu slubenih osoba shodno se primjenjuju i na izuzee slubenih

osoba iz l. 30. i 31. ovog zakona. O izuzeu tih osoba odluuje Vijee ministara, odnosno nadleni

dom Parlamentarne skuptine Bosne i Hercegovine.

(6) O izuzeu se odluuje zakljukom u roku osam dana od dana podnoenja zahtjeva za izuzee,

odnosno od dana dostavljanja obavjetenja organu nadlenom za rjeavanje izuzea.

lan 39.

(1) U zakljuku o izuzeu odredit e se slubena osoba koja e rjeavati, odnosno obavljati pojedine

radnje u postupku, u vezi s predmetom u kome je izuzee odreeno.

(2) Protiv zakljuka kojim se odreuje izuzee nije doputena alba.

lan 40.

(1) Odredbe lana 38. ovog zakona o izuzeu slubenih osoba shodno se primjenjuju i na izuzee

zapisniara.

(2) Zakljuak o izuzeu zapisniara donosi slubena osoba koja je ovlatena da vodi postupak.

III - STRANKA I NJENO ZASTUPANJE

1. Stranka

lan 41.

Stranka je osoba po ijem je zahtjevu pokrenut postupak ili protiv koje se vodi postupak, ili koja, radi

zatite svojih prava ili pravnih interesa, ima pravo uestvovati u postupku.

lan 42.

(1) Stranka u upravnom postupku moe biti svaka fizika i pravna osoba.

(2) Stranke u postupku mogu biti organi uprave i drugi organi, naselja, grupe lica i drugi koji nemaju

svojstvo pravnog lica, ako mogu biti nosioci prava i obaveza o kojima se rjeava u upravnom

postupku.

(3) Stranka moe biti i sindikalna organizacija, ako se upravni postupak odnosi na kakvo pravo ili

pravni interes dravnog slubenika u organima uprave, kao i radnika u instituciji koja ima javna

ovlatenja.

(4) Stranka moe biti i Ombudsmen BiH kad u vrenju poslova iz svoje nadlenosti nae da ima

osnova za pokretanje upravnog postupka, radi ostvarivanja prava i sloboda graana zagarantiranih

Ustavom Bosne i Hercegovine, Evropskom konvencijom o zatiti ljudskih prava i osnovnih sloboda i

instrumentima navedenim u Aneksu 6 Opeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini.

lan 43.

(1) Preduzee (drutvo), ustanova i druga pravna osoba i udruenje graana registrirano u skladu sa

zakonom, koji prema svom opem aktu imaju zadatak da tite odreena prava i interese svojih

lanova, mogu, po pristanku svog lana, u njegovo ime staviti zahtjev koji se odnosi na takva prava i

interese, kao i stupiti u ve pokrenuti postupak sa svim pravima stranke.

(2) Pravna osoba, iz stava 1. ovog lana, moe zastupati svog radnika u upravnom postupku na njegov

zahtjev, ako je to predvieno opim aktom te pravne osobe.

lan 44.

(1) Ako su pravobranilac BiH i drugi organi vlasti zakonom ovlateni da u upravnom postupku

zastupaju javne interese, imaju u granicama svojih ovlatenja, prava i dunosti stranke.

(2) Organi iz stava 1. ovog lana ne mogu u upravnom postupku imati ira ovlatenja nego to ih

imaju stranke, ako zakonom nije drugaije odreeno.

2. Procesna sposobnost i zakonski zastupnik

lan 45.

(1) Fizika osoba koja je potpuno poslovno sposobna moe sama obavljati radnje u postupku

(procesna sposobnost).

(2) Za procesno nesposobnu fiziku osobu radnje u postupku preduzima njen zakonski zastupnik.

Zakonski zastupnik odreuje se na osnovu zakona ili aktom nadlenog organa donesenim na osnovu

zakona.

(3) Pravna osoba obavlja radnje u postupku preko svog predstavnika, odnosno zakonskog zastupnika.

Predstavnik, odnosno zakonski zastupnik pravne osobe odreuje se njegovim opim aktom, ako nije

odreen zakonom ili aktom nadlenog organa donesenim na osnovu zakona.

(4) Organi uprave obavljaju radnje u postupku preko zakonom ovlatenih predstavnika, organizacija

koje nemaju svojstvo pravnog lica - preko lica koje se odreuje prema opem aktu organizacije, a

naselje, grupa lica i drugi koji nemaju svojstvo pravnog lica - preko lica koje oni ovlaste, ako

posebnim propisom nije drugaije odreeno.

(5) Kad organ, koji vodi postupak, ustanovi da zakonski zastupnik osobe pod starateljstvom ne

pokazuje potrebnu panju u zastupanju, obavijestit e o tome organ starateljstva.

lan 46.

(1) U toku cijelog postupka organ e po slubenoj dunosti paziti da li osoba koja se pojavljuje kao

stranka moe biti stranka u postupku i da li stranku zastupa njen zakonski zastupnik, odnosno

ovlateni predstavnik.

(2) Ako u toku postupka nastupi smrt stranke odnosno prestanak pravnog lica, postupak se moe

obustaviti ili nastaviti, zavisno od prirode upravne stvari koja je predmet postupka. Ako se, prema

prirodi stvari, postupak ne moe nastaviti, organ e obustaviti postupak zakljukom protiv kojeg je

doputena posebna alba.

(3) Zakljuak iz stava (2) ovog lana dostavlja se nasljednicima, odnosno pravnim sljedbenicima.

Kada nasljednici, odnosno pravni sljedbenici nisu poznati organu, zakljuak e se javno objaviti u

Slubenom glasniku BiH.

3. Privremeni zastupnik

lan 47.

(1) Ako procesno nesposobna stranka nema zakonskog zastupnika ili se neka radnja ima preduzeti

protiv osobe ije je mjesto prebivalita, odnosno boravka nepoznato, a koja nema punomonika, organ

koji vodi postupak postavit e takvoj stranci privremenog zastupnika ako to trai hitnost predmeta, a

postupak se mora provesti. Organ koji vodi postupak odmah e izvijestiti o tome organ starateljstva, a

ako je privremeni zastupnik postavljen osobi ije je mjesto boravka nepoznato, objavit e svoj

zakljuak na oglasnoj tabli ili na drugi uobiajen nain.

(2) Ako preduzee (drutvo), ustanova ili druga pravna osoba nema zakonskog zastupnika,

predstavnika ni punomonika, organ koji vodi postupak, pod uslovima iz stava 1. ovog lana, postavit

e takvoj stranci privremenog zastupnika, po pravilu, iz reda slubenih osoba iz pravne osobe, i o tome

e, bez odgaanja, obavijestiti tu pravnu osobu.

(3) Na nain predvien u odredbama st. 1. i 2. ovog lana, postavit e se privremeni zastupnik i kad se

ima izvriti radnja koja se ne moe odgoditi, a stranku, odnosno njenog punomonika ili zastupnika

nije mogue pravovremeno pozvati. O tome e se stranka, punomonik ili zastupnik odmah

obavijestiti.

(4) Postavljena osoba duna je primiti se zastupanja, koje moe odbiti samo iz razloga koji su

predvieni posebnim propisima. Privremeni zastupnik uestvuje samo u postupku za koji je izriito

postavljen i to dok se ne pojavi zakonski zastupnik ili predstavnik stranke, odnosno sama stranka ili

njen punomonik.

(5) Kad se stranka ili njen zakonski zastupnik nalaze u inozemstvu, a nemaju punomonika u Bosni i

Hercegovini, pozvat e se pri dostavljanju prvog pismena da u odreenom roku postave punomonika

ili punomonika za primanje pismena, i upozorit e se da e im se, ako u ostavljenom roku ne postave

punomonika, postaviti po slubenoj dunosti punomonik za primanje pismena, odnosno privremeni

zastupnik.

4. Zajedniki predstavnik

lan 48.

(1) Dvije ili vie stranaka mogu, ako posebnim propisom nije drugaije odreeno, u istom predmetu

istupati zajedniki. One su u tom sluaju dune naznaiti ko e od njih istupati kao njihov zajedniki

predstavnik, ili postaviti zajednikog punomonika.

(2) Organ koji vodi postupak, moe, ako to ne zabranjuje poseban propis, odrediti strankama koje u

postupku uestvuju s istovjetnim zahtjevima da u odreenom roku naznae ko e ih izmeu njih

predstavljati, ili da postave zajednikog punomonika o emu se donosi zakljuak. Ako stranke po

takvom zakljuku ne postupe, moe to odrediti sam organ koji vodi postupak. U tom sluaju

zajedniki predstavnik, odnosno punomonik zadrava to svojstvo sve dok stranke ne postave drugog.

Protiv takvog zakljuka, stranke imaju pravo posebne albe, ali alba ne odgaa izvrenje zakljuka.

(3) I u sluaju odreivanja zajednikog predstavnika, odnosno punomonika, svaka stranka zadrava

pravo da istupa kao stranka u postupku, da daje izjave, da samostalno izjavljuje albe i koristi druga

pravna sredstva.

5. Punomonik

lan 49.

(1) Stranka, odnosno njen zakonski zastupnik moe odrediti punomonika koji e je zastupati u

postupku, osim u radnjama u kojima je potrebno da sama stranka daje izjave.

(2) Radnje u postupku, koje punomonik preduzima u granicama punomoi, imaju isto pravno

djelovanje kao da ih je preduzela sama stranka.

(3) I pored punomonika, sama stranka moe davati izjave, a ove izjave mogu se od stranke i

neposredno traiti.

(4) Stranka koja je prisutna kad njen punomonik daje usmenu izjavu, moe, neposredno poslije date

izjave, izmijeniti ili opozvati izjavu svog punomonika. Ako u pismenim ili usmenim izjavama, koje

se tiu injenica, postoji nesaglasnost izmeu izjava stranke i njenog punomonika, organ koji vodi

postupak cijenit e obje izjave u smislu lana 11. ovog zakona.

lan 50.

(1) Punomonik moe biti svaka osoba koja je potpuno poslovno sposobna, osim osobe koja se bavi

nadripisarstvom.

(2) Ako se kao punomonik pojavi osoba koja se bavi nadripisarstvom, organ e takvoj osobi uskratiti

daljnje zastupanje o emu se donosi zakljuak i o tome e odmah obavijestiti stranku i tuioca Bosne i

Hercegovine.

(3) Protiv zakljuka o uskraivanju zastupanja moe se izjaviti posebna alba, koja ne odgaa

izvrenje zakljuka.

lan 51.

(1) Punomo se moe dati pismeno, ili usmeno, u zapisnik koji sainjava slubena osoba organa koji

vodi postupak.

(2) Stranka koja nije pismena ili nije u stanju da se potpie, stavit e na pismenu punomo umjesto

potpisa otisak prsta. Ako se punomo izdaje osobi koja nije advokat, potrebno je i prisustvo dva

svjedoka koji e se potpisati na punomo.

(3) Iznimno, slubena osoba koja vodi postupak ili obavlja pojedine radnje u postupku moe dopustiti

da, u ime stranke, kao njen punomonik, izvri odreenu radnju osoba koja nije podnijela punomo

(lan porodice i dr), ali e istovremeno narediti toj osobi da naknadno, u odreenom roku, podnese

odgovarajuu punomo za tu radnju.

lan 52.

(1) Ako je punomo data u formi privatne isprave, pa se posumnja u njenu istinitost, moe se narediti

da se podnese ovjerena punomo.

(2) Pravilnost punomoi ispituje se po slubenoj dunosti, a nedostaci pismene punomoi uklanjaju se

shodno odredbi lana 60. ovog zakona, pri emu slubena osoba, koja vodi postupak, moe dopustiti

punomoniku s neurednom punomoi da izvri hitne radnje u postupku.

lan 53.

(1) Za sadraj i obim punomoi mjerodavne su odredbe punomoi. Punomo se moe dati za cijeli

postupak ili samo za pojedine radnje, a moe se i vremenski ograniiti.

(2) Punomo ne prestaje smru stranke, gubitkom njene procesne sposobnosti ili promjenom njenog

zakonskog zastupnika, ali pravni nasljedenik stranke, odnosno njen novi zakonski zastupnik moe

opozvati raniju punomo.

(3) Na pitanja u vezi s punomoi koja nisu ureena ovim zakonom shodno se primjenjuju odredbe

zakona kojima je ureen parnini postupak.

lan 54.

Odredbe ovog zakona, koje se odnose na stranke, vae shodno i za njihove zakonske zastupnike,

punomonike, privremene zastupnike i zajednike predstavnike.

lan 55.

(1) Stranci e se dozvoliti da u stvarima za koje se trai struno poznavanje pitanja, u vezi s

predmetom postupka, dovede strunu osobu koja e joj davati obavjetenja i savjete (struni

pomaga). Ova osoba ne zastupa stranku.

(2) Stranka ne moe dovesti kao strunog pomagaa osobu koja nije poslovno sposobna ili koja se

bavi nadripisarstvom.

IV - KOMUNICIRANJE ORGANA I STRANAKA

1. Podnesci

lan 56.

(1) Pod podnescima se podrazumijevaju zahtjevi, obrasci koji se koriste za automatsku obradu

podataka, prijedlozi, prijave, molbe, albe, prigovori i druga saopenja kojima se pojedinci ili pravne

osobe obraaju organima.

(2) Podnesci se, po pravilu, predaju neposredno ili alju potom pismeno ili u formi elektronske

isprave izraene u skladu s posebnim zakonom, ili se usmeno saopavaju na zapisnik kod organa, a

mogu se, ako nije drugaije propisano, izjavljivati i faksom ili telegrafski. Kratka i hitna saopenja

mogu se davati i telefonom, ako je to po prirodi stvari mogue.

(3) Podnesci se mogu predati i elektronskim putem. Organi i stranke, odnosno lica ovlatena za

zastupanje stranaka meusobno e komunicirati u elektronskoj formi ako stranke, odnosno lica

ovlatena za zastupanje stranke na to pristanu izjavom.

(4) Elektronskim putem dostavljen podnesak smatra se podnesenim u trenutku kad je evidentiran na

ureaju za primanje takvih poruka, nakon ega e se bez odgaanja elektronskim putem obavijestiti

podnosilac podneska o potvrdi prijema podneska.

(5) Ako organ koji je primio podnesak iz tehnikih razloga ne moe proitati podnesak u elektronskoj

formi, o tome e se bez odgaanja elektronskim putem ili na drugi prikladan nain obavijestiti

podnosilac, koji je duan ponovo poslati podnesak u ispravnoj elektronskoj formi koja je u upotrebi u

tom organu ili ga dostaviti na drugi nain. Ako to podnosilac ne uini u ostavljenom roku, smatrat e

se da podnesak nije ni podnesen.

lan 57.

(1) Podnesak se predaje organu nadlenom za prijem podneska, a moe se predati svakog radnog dana

u toku radnog vremena. Za usmene podneske koji nisu vezani rokom ili inae nisu neodgodivi, moe

se odrediti da se predaju samo u odreene sate u toku radnog vremena. Vrijeme za predaju ovakvih

podnesaka objavljuje svaki organ u svojim prostorijama na vidnom mjestu.

(2) Podnesci se predaju elektronskim putem svakog radnog dana u toku 24 sata. Smatra se da je

podnesak predat elektronskim putem blagovremen ako je do isteka roka primljen u sistem za prijem

podnesaka.

lan 58.

(1) Organ koji je nadlean za prijem podneska, odnosno usmenog saopenja, duan je primiti

podnesak koji mu se predaje, odnosno uzeti na zapisnik usmeno saopenje.

(2) Slubena osoba koja primi podnesak duna je po slubenoj dunosti ili na usmeno traenje

podnosioca dati potvrdu o prijemu podneska. Za ovu potvrdu ne plaa se taksa.

(3) Ako organ nije nadlean za prijem pismenog podneska, odnosno saopenja na zapisnik, slubena

osoba ovog organa upozorit e na to podnosioca i uputiti ga organu nadlenom za prijem. Ako

podnosilac i pored toga zahtijeva da se njegov podnesak, odnosno saopenje na zapisnik primi,

slubena osoba duna je primiti takav podnesak, odnosno usmeno saopenje. Ako organ nae da nije

nadlean za rad po takvom podnesku, donijet e zakljuak kojim e odbaciti podnesak zbog

nenadlenosti i zakljuak odmah dostaviti stranci.

(4) Kad organ potom dobije podnesak za iji prijem nije nadlean, a poznato mu je koji je organ

nadlean za prijem, poslat e podnesak bez odgaanja nadlenom organu, odnosno sudu i o tome e

obavijestiti stranku. Ako organ koji je dobio podnesak ne moe utvrditi koji je organ nadlean za rad

po podnesku, donijet e bez odgaanja zakljuak, kojim e odbaciti podnesak zbog nenadlenosti, i

odmah ga dostaviti stranci.

(5) Protiv zakljuka donesenog iz st. 3. i 4. ovog lana doputena je posebna alba.

(6) Ako organ potom dobije tubu za pokretanje upravnog spora, tubu e bez odgaanja dostaviti

Sudu Bosne i Hercegovine, o emu e pismeno obavijestiti podnosioca tube.

lan 59.

(1) Podnesak mora biti razumljiv i sadravati sve to je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti.

Podnesak naroito treba da sadri: oznaenje organa kome se upuuje, predmet na koji se odnosi

zahtjev, odnosno prijedlog, ko je zastupnik ili punomonik ako ga ima, i ime i prezime i mjesto

boravka (adresu) podnosioca, odnosno zastupnika ili punomonika.

(2) Podnosilac je duan svojeruno potpisati podnesak. Izuzetno, podnesak moe umjesto podnosioca

potpisati njegov brani drug, jedan od njegovih roditelja, sin ili ki, ili advokat koji je po ovlatenju

stranke sastavio podnesak. Osoba, koja je potpisala podnesak za podnosioca, duna je na podnesku

potpisati svoje ime i staviti svoju adresu.

(3) Podnesci podneseni u elektronskoj formi s elektronskim potpisom smatrat e se vlastorunim

potpisom u skladu s posebnim propisima.

(4) Ako je podnosilac nepismen ili nije u stanju da se potpie, potpisat e ga druga pismena osoba,

koja e potpisati i svoje ime i adresu.

lan 60.

(1) Ako podnesak sadri koji formalni nedostatak koji spreava postupanje po podnesku, ili je

podnesak nerazumljiv ili nepotpun, ne moe se samo zbog toga odbaciti. Organ koji je primio takav

podnesak duan je uiniti one radnje koje e osigurati da se nedostaci otklone i odredit e podnosiocu

rok u kome je duan to uiniti. Ovo se moe saopiti podnosiocu pismeno, faksom ili telefonom, a i

usmeno, ako se podnosilac zatekne kod organa koji ovo saopava. O uinjenom saopenju organ e

sastaviti slubenu zabiljeku u spisu.

(2) Ako podnosilac otkloni nedostatke u odreenom roku, smatrat e se da je podnesak bio od poetka

uredan. Ako podnosilac ne otkloni nedostatke u odreenom roku, pa se usljed toga ne moe po

podnesku postupati, smatrat e se da podnesak nije ni podnesen. O tome e organ donijeti zakljuak

protiv koga se moe izjaviti posebna alba. Na ovu posljedicu podnosilac e se naroito upozoriti u

pozivu za ispravku podneska.

(3) Kad je podnesak poslan faksom, telegrafski ili elektronskom potom ili je primljeno telefonsko

saopenje, pa se posumnja da podnesak nije podnijela osoba ije je ime oznaeno na telegrafskom ili

fax podnesku ili elektronskom potom , odnosno da ne potie od osobe koja je pri telefonskom

saopenju kazala svoje ime, nadleni organ povest e postupak za utvrivanje ovih injenica, pa ako se

nedostaci ne otklone, postupit e na nain propisan u stavu 2. ovog lana.

lan 60a.

Kada organ primi podnesak na stranom jeziku ili pismu koje nije u slubenoj upotrebi, slubeno lice

e bez odlaganja traiti od stranke dostavljanje prijevoda podneska i za to odrediti primjeren rok, a ako

to stranka ne uini u odreenom roku, smatrat e se da podnesak nije podnesen.

lan 61.

Ako podnesak sadri vie zahtjeva koji se moraju rjeavati odvojeno, organ koji primi podnesak uzet

e u rjeavanje zahtjeve za ije je rjeavanje nadlean, a s ostalim zahtjevima postupit e u smislu

lana 58. stava 4. ovog zakona.

2. Pozivanje

lan 62.

(1) Organ koji vodi postupak ovlaten je da poziva osobu ije je prisustvo u postupku potrebno, a koja

ima prebivalite ili boravite na njegovom podruju. Po pravilu, pozivanje se ne moe vriti radi

dostavljanja pismenih otpravaka rjeenja i zakljuaka, ili radi saopenja koja se mogu izvriti potom i

na drugi nain pogodniji za osobu kojoj se saopenje ima uiniti.

(2) Izuzetno, na usmenu raspravu moe biti pozvana osoba koja ima prebivalite ili boravite van

podruja organa koji vodi postupak, ako se time postupak ubrzava ili olakava, a dolazak ne

prouzrokuje vee trokove ili vei gubitak vremena za pozvanog.

(3) Pozivanje se vri pismenim putem, ako posebnim propisima nije predvien drugi nain.

lan 63.

(1) U pismenom pozivu naznait e se naziv organa koji poziva, ime i prezime i adresa osobe koja se

poziva, mjesto, dan, a kad je to mogue, i sat dolaska pozvanog, predmet zbog koga se poziva i u kom

svojstvu (kao stranka, svjedok, vjetak itd.), a zatim i koja pomona i dokazna sredstva pozvani treba

da ponese. U pozivu se mora navesti da li je pozvana osoba duna doi lino ili moe poslati

punomonika koji e je zastupati, a zatim e se upozoriti na posljedicu da je u sluaju sprijeenosti da

se odazove pozivu duna izvijestiti organ koji je izdao poziv. Pozvani e se isto tako upozoriti na

posljedicu da moe biti priveden ako se iz neopravdanih razloga ne odazove pozivu, ili ne izvijesti da

je sprijeen da doe, odnosno da moe biti novano kanjen.

(2) U pozivu na usmenu raspravu, stranka se moe pozvati da podnese pismene i druge dokaze, a moe

se upozoriti i da moe povesti svjedoke na koje se namjerava pozvati.

(3) Kad to doputa priroda stvari, moe se ostaviti na volju pozvanoj osobi da umjesto linog dolaska

preda, do odreenog dana, potrebnu pismenu izjavu.

lan 64.

(1) Pri pozivanju organ e voditi rauna da se osoba, ije je prisustvo potrebno, pozove da doe u

vrijeme koje e najmanje ometati pozvanog u obavljanju njegovog redovnog posla.

(2) Niko ne moe biti pozvan da doe u toku noi. Pozivanje za dolazak nou moe se izvriti samo

izuzetno, ako je to predvieno posebnim propisima i ako se radi o izvrenju hitnih i neodgodivih mjera

koje u pozivu moraju biti navedene, kao i propis na osnovu kojeg se vri to pozivanje.

lan 65.

(1) Pozvana osoba duna je da se odazove pozivu.

(2) Ako je pozvana osoba zbog bolesti ili kog drugog opravdanog razloga sprijeena da doe, duna

je, odmah po prijemu poziva, o tome obavijestiti organ koji je izdao poziv, a ako je razlog

sprijeenosti nastao kasnije, onda odmah poslije saznanja tog razloga.

(3) Ako se osoba kojoj je poziv lino dostavljen (lan 76.) ne odazove pozivu, a izostanak ne opravda,

moe biti privedena, ako je njeno prisustvo potrebno, a pored toga i kanjena novanom kaznom do 50

KM. Ove mjere primijenit e se samo ako je to bilo naznaeno u pozivu. Ako su zbog neopravdanog

izostanka pozvane osobe nastali trokovi u postupku, moe se odrediti da te trokove snosi osoba koja

je izostala. Zakljuak o privoenju, o izricanju kazne ili o plaanju trokova, donosi slubena osoba

koja vodi postupak u saglasnosti sa slubenom osobom ovlatenom za rjeavanje stvari, a kod

zamoljenog organa - u saglasnosti s rukovodiocem tog organa, odnosno sa slubenom osobom

ovlatenom za rjeavanje u slinim stvarima. Protiv ovog zakljuka doputena je posebna alba.

3. Zapisnik

lan 66.

(1) O usmenoj raspravi ili drugoj vanijoj radnji u postupku, kao i vanijim usmenim izjavama

stranaka ili treih osoba u postupku, sastavlja se zapisnik.

(2) O manje vanim radnjama i izjavama stranaka i treih osoba koje bitno ne utiu na rjeenje stvari,

o upravljanju toka postupka, o saopenjima, slubenim opaanjima, usmenim uputstvima i nalozima,

kao i okolnostima, koje se tiu samo unutranjeg rada organa kod koga se vodi postupak, nee se, po

pravilu, sastavljati zapisnik ve e se u samom spisu sastaviti slubena zabiljeka, koju potpisuje

slubena osoba koja ju je sastavila, uz oznaku datuma. Ne mora se sastavljati zapisnik ni o onim

usmenim zahtjevima stranke o kojima se odluuje po skraenom postupku, a kojima se udovoljava,

ve se takvi zahtjevi mogu samo evidentirati na propisan nain.

lan 67.

(1) U zapisnik se unosi: naziv organa koji obavlja radnju, broj i datum, mjesto gdje se obavlja radnja,

dan i sat kad se obavlja radnja i predmet u kome se ona obavlja, imena slubenih osoba, prisutnih

stranaka i njihovih zastupnika ili punomonika i drugih osoba koje su prisutne izvoenju radnje.

(2) Zapisnik treba da sadri tano i kratko tok i sadraj u postupku izvrene radnje i datih izjava i da se

te radnje i izjave ogranie na ono to se tie same stvari koja je predmet postupka. U zapisniku se

navode sve isprave koje su u bilo koju svrhu upotrijebljene pri izvoenju radnje, a prema potrebi, ove

se isprave prilau zapisniku.

(3) Izjave stranaka, svjedoka, vjetaka i drugih osoba koje uestvuju u postupku, a koje su znaajne za

donoenje rjeenja, upisuju se u zapisnik to tanije, a prema potrebi, i njihovim rijeima. U zapisnik

se upisuju i svi zakljuci koji se u toku radnje donesu.

(4) Ako se sasluanje obavlja preko tumaa ili prevodioca, oznait e se na kom je jeziku sasluani

govorio i ko je bio tuma ili prevodilac.

(5) Zapisnik se vodi u toku obavljanja slubene radnje. Ako se radnja ne moe istog dana zavriti,

unijet e se svakog dana posebno u isti zapisnik ono to je tog dana uraeno i to e se potpisati.

(6) Ako se radnja o kojoj se vodi zapisnik nije mogla obaviti bez prekida, u zapisniku e se naznaiti

da je bilo prekida.

(7) Ako su u toku radnje izraeni ili pribavljeni planovi, skice, crtei, fotografije i tome slino, te akte

e svojim potpisom ovjeriti slubena osoba i prikljuiti zapisniku, a u zapisniku konstatirati da su ti

akti sastavni dio zapisnika.

(8) Propisima se moe odrediti da se zapisnik u odreenim stvarima moe voditi u vidu knjige ili

drugih sredstava evidencije.

(9) Zapisnik se moe diktirati u elektronski nosa zvuka. U roku od tri dana mora se napraviti zapisnik

u pisanoj formi i dostaviti strankama, kao i licima na koja se odnosi kako bi najkasnije u roku od tri

dana od dana dostavljanja mogli dati primjedbe na zapisnik. Ako u odreenom roku stranke ne daju

primjedbe na zapisnik, smatra se da nemaju primjedbi.

lan 68.

(1) Zapisnik mora biti voen uredno i u njemu se ne smije nita brisati. Mjesta koja su precrtana do

zakljuenja zapisnika moraju ostati itljiva, i njih svojim potpisom ovjerava slubena osoba koja

rukovodi radnjom postupka.

(2) U ve potpisanom zapisniku ne smije se nita dodavati ni mijenjati. Dopuna u ve zakljuenom

zapisniku unosi se u dodatak zapisnika.

lan 69.

(1) Prije zakljuenja zapisnik e se proitati sasluanim osobama i ostalim osobama koje uestvuju u

radnji postupka. Ove osobe imaju pravo i same pregledati zapisnik i staviti svoje primjedbe, a

slubena osoba obavezna je to omoguiti. Na kraju zapisnika navest e se da je zapisnik proitan i da

nisu stavljene nikakve primjedbe, ili ako jesu, ukratko e se upisati sadraj datih primjedbi. Te

primjedbe potpisat e osoba koja ih je dala. Zatim e se pristupiti potpisivanju zapisnika tako to e se

prvo potpisati osobe koje su sasluane, odnosno davale izjave u postupku, a na kraju zapisnik e

ovjeriti svojim potpisom slubena osoba koja je rukovodila radnjom, kao i zapisniar, ako ga je bilo.

(2) Stranka, svjedoci, vjetaci i druge osobe koje su sasluane u postupku u zapisniku e se potpisati

ispod onog dijela zapisnika gdje je upisana njihova izjava.

(3) Ako su vrena suoenja, dio zapisnika o tome potpisat e osobe koje su suoene.

(4) Ako se zapisnik sastoji od vie listova, oni e se oznaiti rednim brojevima, a svaki list e na kraju

svojim potpisom ovjeriti slubena osoba koja rukovodi radnjom postupka i osoba ija je izjava upisana

na kraju lista.

(5) Dopune ve zakljuenog zapisnika ponovo e se potpisati i ovjeriti.

(6) Ako osoba koja treba da potpie zapisnik nije pismena, ili ne moe da pie, potpisat e ga jedna

pismena osoba koja e staviti i svoj potpis. Ovo ne moe biti slubena osoba koja rukovodi radnjom

postupka, niti zapisniar.

(7) Ako neka osoba nee da potpie zapisnik, ili se udalji prije zakljuenja zapisnika, to e se upisati u

zapisnik i navesti razlog zbog kog je potpis uskraen.

lan 70.

(1) Zapisnik, sastavljen u skladu s odredbama lana 69. ovog zakona, jeste javna isprava. Zapisnik je

dokaz o toku i sadraju radnje postupka i datih izjava, osim onih dijelova zapisnika na koje je

sasluana osoba stavila primjedbu da nisu pravilno sastavljeni.

(2) Dozvoljeno je dokazivati netanost zapisnika.

lan 71.

(1) Kad u upravnom postupku rjeava kolegijalni organ, o vijeanju i glasanju sastavlja se poseban

zapisnik. Kad je u postupku po albi jednoglasno odlueno, ne mora se sastavljati zapisnik o vijeanju

i glasanju, ve se o tome moe sastaviti samo slubena zabiljeka u spisu koja se ovjerava potpisom

slubene osobe, koja predsjedava kolegijalnim organom.

(2) U zapisnik o vijeanju i glasanju upisuje se, pored podataka o sastavu kolegijalnog organa,

oznaenje predmeta o kome je rije i kratak sadraj onoga to je rijeeno, kao i odvojena miljenja ako

ih je bilo. Ovaj zapisnik potpisuje osoba koja predsjedava i zapisniar.

(3) Kad u upravnom postupku rjeava organ zakonodavne ili organ izvrne vlasti, nee se voditi

poseban zapisnik o vijeanju i glasanju, ve e se zakljuak donesen u upravnoj stvari unijeti u

zapisnik, kao i ostali zakljuci tih organa.

4. Razgledanje spisa i obavjetavanje o toku postupka

lan 72.

(1) Stranke imaju pravo razgledati spise predmeta i o svom troku prepisati potrebne spise ili

fotokopiraju potrebne spise, a organ je obavezan to omoguuti. Spisi se razgledaju i prepisuju ili

fotokopiraju pod nadzorom odreene slubene osobe.

(2) Pravo da razgleda spise i da o svom troku prepie ili fotokopira pojedine spise ima i svaka druga

osoba koja uini vjerovatnim svoj pravni interes za to.

(3) Zahtjev za razgledanje i prepisivanje ili fotokopiranje spisa moe se staviti i usmeno. Organ moe

traiti od osobe iz stava 2. ovog lana da pismeno ili usmeno na zapisnik obrazloi postojanje svog

pravnog interesa.

(4) Ne mogu se razgledati ni prepisivati: ili fotokopirati zapisnik o vijeanju i glasanju, slubeni

referati i nacrti rjeenja, kao ni drugi spisi koji se vode kao povjerljivi, ako bi se time mogla osujetiti

svrha postupka, ili ako se to protivi javnom interesu ili opravdanom interesu stranke ili treih osoba.

(5) Ako se spis predmeta vodi u elektronskoj formi, organ je duan osigurati tehnike uslove za

njegovo razgledanje. Organ moe osigurati dostupnost elektronskim dokumentima na intrenetu, ako su

osigurani uslovi za zatitu privatnosti stranke.

(6) Stranka i svaka druga osoba koja uini vjerovatnim svoj pravni interes u predmetu, kao i

zainteresirani organi, imaju pravo obavjetavati se o toku postupka.

(7) Protiv odbijanja zahtjeva doputena je posebna alba i kad zakljuak nije izdat pismeno. alba se

moe izjaviti odmah.

(8) alba se moe izjaviti odmah po saopenju, a najkasnije u roku od 24 sata od saopenja. O albi se

mora odluivati u roku od 48 sati od sata izjavljene albe.

5. Obnavljanje (rekonstrukcija) spisa

lan 72a.

(1) Ako se pojedini spisi upravnog postupka izgube, otete ili unite, prema potrebi e se pokrenuti

postupak za obnovu spisa (rekonstrukcija).

(2) Postupak za obnovu spisa provodi organ nadlean za rjeavanje u toj upravnoj stvari.

(3) Postupak za obnovu spisa pokree se na zahtjev stranke ili po slubenoj dunosti.

(4) Rjeenje o obnovi spisa donosi rukovodilac organa ili lice koje on za to ovlasti.

(5) Pri obnovi spisa obnovit e se samo oni dijelovi spisa koji su vani, s obzirom na razloge zbog

kojih je odobren postupak za obnovu. Spisi se obnavljaju na osnovu prijepisa nestalih, oteenih ili

unitenih podnesaka kojima raspolau stranke ili organ, podataka iz glavnih i pomonih knjiga

evidencije, u skladu s pravilima o dokazivanju.

(6) Postupak za obnovu spisa nee se provesti, ako je protekao propisani rok do kojeg se uvaju spisi

odreene upravne stvari.

(7) Trokovi koji nastanu obnovom spisa nadoknauju se iz budeta organa uprave koji vodi postupak.

V - DOSTAVLJANJE PISMENA

1. Nain dostavljanja pismena

lan 73.

(1) Dostavljanje pismena (poziva, rjeenja, zakljuaka i drugih slubenih spisa) vri se, po pravilu,

tako to se pismeno predaje osobi ili preko lica koje je registrirano za obavljanje dostavljanja fizikom

ili elektronskom potom kojoj je namijenjeno.

(2) Dostavljanje se vri preko pote faksom odnosno elektronskom potom ili ga vri organ preko

svoje slubene osobe. Osoba kojoj ima pismeno da se dostavi moe biti pozvana radi prijema pismena

samo izuzetno, kad to zahtijeva priroda ili znaaj pismena koje se ima uruiti, ako je takva dostava

posebnim propisom predviena.

(3) Nain dostavljanja odreuje organ ije se pismeno dostavlja u skladu s odredbama ovog zakona, o

dostavljanju pismena.

lan 74.

(1) Dostavljanje se vri samo radnim danom, i to danju.

(2) Organ ije se pismeno ima dostaviti moe, izuzetno, iz posebno vanih razloga odrediti da se

dostavljanje izvri i u nedjelju ili drugi neradni dan ili na dan dravnog praznika a i nou ako je to

neodgodivo.

(3) Dostavljanje potom moe se vriti i u dane iz stava 2. ovog lana.

lan 75.

(1) Dostavljanje se vri, po pravilu, u stanu ili na radnom mjestu gdje je zaposlena osoba kojoj se

dostavljanje ima izvriti, a advokatu u njegovom advokatskom uredu.

(2) Dostavljanje se moe izvriti i van prostorija navedenih u stavu 1. ovog lana, ako osoba kojoj se

dostavljanje vri pristane primiti pismeno koje se dostavlja, a ako tih prostorija nema, moe se takvoj

osobi izvriti dostavljanje gdje god se ona zatekne.

lan 75a.

(1) Dostavljanje elektronskim putem obavlja se upotrebom informacionog sistema dravnog organa,

odnosno pravnog ili fizikog lica koje obavlja dostavljanje pismena elektronskim putem kao svoju

djelatnost, ako za to od nadlenog organa dobije dozvolu, u skladu s posebnim propisom.

(2) Preko informacionog sistema iz stava (1) ovog lana licu kojem je pismeno namijenjeno alje se

elektronsko saopenje u kojem se navodi da se u informacionom sistemu nalazi pismeno i odreuje

rok od 15 dana u kojem se to pismeno mora podii.

(3) Lice kojem je pismeno namijenjeno moe iz informacionog sistema iz stava (1) ovog lana

preuzeti pismeno s kvalificiranom potvrdom kojom dokazuje svoj elektronski potpis i tim potpisom

potpisuje elektronsku dostavnicu.

(4) Smatra se da je dostavljanje iz stava (2) ovog lana obavljeno na dan kada lice kojem je pismeno

namijenjeno iz informacionog sistema preuzme pismeno. Ako lice u roku od 15 dana od dana

ostavljanja elektronskog saopenja ne preuzme pismeno, smatra se da je dostavljanje izvreno istekom

15. dana od dana ostavljanja saopenja. Istekom 15. dana informacioni sistem brie pismeno, a licu

kojem je namijenjeno dostavlja elektronsko saopenje u kojem se navodi da je pismeno izbrisano iz

informacionog sistema i da se moe podii kod organa koji je to pismeno izdao.

(5) Informacioni sistem za dostavljanje i obavjetavanje elektronskom dostavnicom obavjetava organ

koji je izdao pismeno o obavljenom dostavljanju.

2. Obavezno lino dostavljanje pismena

lan 76.

(1) Dostavljanje se mora izvriti lino osobi kojoj je pismeno namijenjeno, kad je takvo dostavljanje

odreeno ovim zakonom ili drugim propisom, kad od dana dostavljanja poinje tei rok koji se po

zakonu ne moe produavati, ili kad to odredi organ koji je naredio dostavljanje. Smatra se da je

izvreno lino dostavljanje advokatu i predajom pismena osobi zaposlenoj u advokatskom uredu.

(2) Kad se osoba kojoj se dostavljanje ima lino izvriti ne zatekne u stanu, odnosno na radnom

mjestu, ili se u advokatskom uredu ne zatekne ni osoba koja je u njemu zaposlena, dostavlja e se

obavijestiti kad i na kom mjestu ga moe nai, pa e mu, kod neke od osoba navedenih u lanu 77.

ovog zakona, ostaviti pismeno obavjetenje da odreeni dan i sat bude u svom stanu, odnosno na

radnom mjestu, radi primanja pismena. Ako i poslije toga dostavlja ne zatekne osobu kojoj se

dostavljanje ima izvriti, dostavlja e postupiti na nain propisan u lanu 79. ovog zakona, i tada se

smatra da je dostavljanje izvreno.

(3) Dostavljanjem pismena zakonskom zastupniku, punomoniku ili punomoniku za primanje

pismena, smatra se da je dostavljanje izvreno samoj stranci.

3. Posredno dostavljanje pismena

lan 77.

(1) Kad se osoba, kojoj se dostavljanje ima izvriti, ne zatekne u svom stanu, dostavljanje se vri

predajom pismena nekom od odraslih lanova njenog domainstva, a ako se ni oni ne zateknu u stanu,

pismeno se moe predati susjedu, ako on na to pristane.

(2) Ako se dostavljanje vri na radnom mjestu osobe kojoj se pismeno ima dostaviti, a ta osoba se tu

ne zatekne, dostavljanje se moe izvriti osobi koja je na istom mjestu zaposlena, ako ona pristane da

primi pismeno. Dostavljanje advokatu moe se izvriti i predajom pismena osobi zaposlenoj u

advokatskom uredu.

(3) Dostavljanje u skladu sa stavovima 1. i 2. ovog lana ne moe se izvriti osobi koja u istom

postupku uestvuje sa suprotnim interesom.

lan 78.

(1) Ako se utvrdi da je osoba kojoj se dostavljanje ima izvriti odsutna i da joj osoba navedena u lanu

77. ovog zakona ne moe pismeno na vrijeme predati, pismeno e se vratiti organu koji ga je izdao, uz

naznaenje gdje se odsutna osoba nalazi.

(2) Ako je prebivalite ili mjesto boravka lica kojem se dostavljanje ima izvriti nepoznato ili ako

dostavlja utvrdi da lice kojem se pismeno ima dostaviti ne stanuje na adresi na kojoj se dostava

pokuava obaviti ili ako je utvreno da lice kome se dostava ima obaviti ne stanuje na adresi svog

posljednjeg poznatog boravita ili prebivalita, a njegovo sadanje boravite ili radno mjesto

dostavlja ne moe utvrditi, organ koji je izdao pismeno javno e pozvati stranku da preuzme pismeno

putem objavljivanja poziva na svojoj oglasnoj ploi i slubenoj internetskoj stranici institucije, a kada

je rije o pismenu koje se dostavlja u skladu s lanom 76. ovog zakona, poziv e se objaviti na

oglasnoj ploi i slubenoj internetskoj stranici institucije.

(3) Dostavljanje se smatra izvrenim po isteku osam dana od dana objavljivanja pismena na oglasnoj

ploi i slubenoj internetskoj stranici institucije.

lan 79.

(1) Ako se dostavljanje ne moe izvriti ni na nain propisan u lanu 77. ovog zakona, a nije utvreno

da je osoba kojoj se dostavljanje ima izvriti odsutna, dostavlja e predati pismeno nadlenom organu

opine na ijem se podruju nalazi mjesto prebivalita, odnosno boravka osobe kojoj se dostavljanje

vri, ili poti u njegovom mjestu prebivalita, odnosno boravka, ako se dostavljanje vri preko pote.

Na vrata stana osobe kojoj se dostavljanje ima izvriti dostavlja e staviti pismeno saopenje u kojem

je naznaeno gdje se pismeno nalazi. Na saopenju i na samom pismenu koje se imalo dostaviti

dostavlja e naznaiti razlog ovakvog dostavljanja, kao i datum kad je saopenje u kojem je

naznaeno stavio na vrata, i staviti svoj potpis.

(2) Dostavljanje se smatra izvrenim kad je saopenje stavljeno na vrata s tim da oteenje ili unitenje

ovog saopenja, izvreno nakon stavljanja na vrata, nema uticaja na valjanost dostavljanja.

(3) O dostavljanju izvrenom na nain propisan u stavu 1. ovog lana obavijestit e se organ koji je

naredio dostavljanje.

4. Posebni sluajevi dostavljanja pismena

a) Dostavljanje pismena zakonskom zastupniku i punomoniku

lan 80.

(1) Dostavljanje zakonskom zastupniku ili punomoniku, ako ih stranka ima, vri se na nain propisan

u l. 73. do 79. ovog zakona.

(2) Ako vie stranaka imaju zajednikog zakonskog zastupnika ili punomonika u istom predmetu,

dostavljanje se za sve njih vri tom zakonskom zastupniku, odnosno punomoniku. Ako stranka ima

vie punomonika, dovoljno je da se dostavljanje izvri samo jednom od njih.

b) Dostavljanje pismena punomoniku za primanje pismena

lan 81.

(1) Stranka moe ovlastiti odreenu osobu za prijem pismena kojoj e se vriti dostavljanje.

(2) Punomonik za primanje pismena duan je svaki akt bez odgaanja poslati stranci.

(3) Ako bi neposredno dostavljanje stranci, punomoniku ili zakonskom zastupniku znatno

odugovlailo postupak, slubena osoba koja vodi postupak moe naloiti stranci da po odreenom

predmetu, a u odreenom roku postavi punomonika za primanje pismena. Ako stranka ne postupi po

ovom nalogu, organ moe postupiti shodno lanu 47. ovog zakona.

(4) Dostavljanjem pismena punomoniku za primanje pismena, smatra se da je dostavljanje izvreno

stranci kojoj je pismeno imalo biti dostavljeno.

lan 82.

(1) Kad vie stranaka koje u postupku zajedniki uestvuju s istovjetnim zahtjevima nemaju

zajednikog punomonika, dune su pri prvoj radnji u postupku prijaviti organu zajednikog

punomonika za primanje pismena, po mogunosti takvog koji stanuje u sjeditu organa. Dok ne

prijave zajednikog punomonika za primanje pismena, smatrat e se za takvog punomonika ona

stranka izmeu njih koja je na prvom zajednikom podnesku prva potpisana ili oznaena. Ako se na

takav nain ne moe odrediti punomonik, slubena osoba koja vodi postupak moe odrediti za

punomonika bilo koju od tih stranaka. Ako je broj stranaka velik ili su iz raznih mjesta, mogu stranke

prijaviti, a i sama slubena osoba moe odrediti i vie takvih punomonika i oznaiti koju e od

stranaka svaki od njih zastupati.

(2) Zajedniki punomonik za primanje pismena duan je bez odgaanja obavijestiti sve stranke o

pismenu koje je za njih primio i omoguiti im da pregledaju, prepiu i ovjere pismeno koje, po pravilu,

on treba da uva.

(3) U pismenu koje se dostavlja punomoniku za primanje pismena oznait e se sve osobe za koje se

dostavljanje vri.

c) Dostavljanje pismena organima vlasti, preduzeima (drutvima), ustanovama i drugim pravnim

osobama

lan 83.

(1) Dostavljanje pismena organima vlasti, preduzeima (drutvima), ustanovama i drugim pravnim

osobama vri se predajom pismena slubenoj osobi, odnosno osobi odreenoj za primanje pismena, tih

organa, odnosno pravnih osoba, ako za pojedine sluajeve nije drugaije propisano.

(2) Ako u postupku uestvuju poslovne jedinice, naselja, grupe osoba i dr. (lan 42. stav 2.),

dostavljanje se vri predajom pismena osobi koju su oni odredili za primanje pismena (lan 45. stav

4.).

(3) Ako dostavlja u toku radnog vremena ne nae osobu odreenu za primanje pismena, predaju

pismena moe izvriti ma kojoj osobi zaposlenoj u tom organu, odnosno pravnoj osobi koja se zatekne

u njihovim prostorijama.

d) Dostavljanje pismena ostalim osobama

lan 84.

(1) Fizikim osobama i pravnim osobama u inozemstvu, kao i stranim dravama, meunarodnim

organizacijama i osobama u Bosni i Hercegovini koje uivaju diplomatski imunitet, dostavljanje

pismena obavlja se preko organa uprave nadlenog za vanjske poslove Bosne i Hercegovine, ako

meunarodnim ugovorima nije drugaije odreeno.

(2) Dravljanima Bosne i Hercegovine, koji se nalaze u inozemstvu, dostavljanje se moe obavljati

neposredno. Dostavljanje ovih i drugih pismena moe se obavljati i preko diplomatskih i konzularnih

predstavnitava Bosne i Hercegovine u inozemstvu.

(3) Vojnim licima, pripadnicima policije, osobama zaposlenim u suhozemnom, rijenom, pomorskom

i zranom saobraaju, dostavljanje pismena moe se vriti i preko njihove komande, odnosno organa

ili pravne osobe u kojima su zaposleni.

(4) Osobama koje su liene slobode dostavljanje pismena vri se preko uprave ustanove u kojoj se

nalaze.

e) Dostavljanje pismena javnim saopenjem

lan 85.

Ako se radi o osobi ili vie osoba koje organu nisu poznate ili koje se ne mogu odrediti, dostavljanje

pismena izvrit e se javnim saopenjem na oglasnoj tabli organa koji je pismeno izdao. Smatra se da

je dostavljanje pismena izvreno poslije isteka 15 dana od dana isticanja saopenja na oglasnoj tabli,

ako organ koji je pismeno izdao ne odredi dui rok. Osim objavljivanja na oglasnoj tabli, organ moe

objaviti saopenje u novinama, odnosno drugim sredstvima javnog informiranja ili na neki drugi

uobiajeni nain.

f) Odbijanje prijema pismena

lan 86.

(1) Ako osoba kojoj je pismeno upueno, odnosno odrasli lan njegovog domainstva, bez zakonskog

razloga, odbije da primi pismeno, ili to uini osoba zaposlena u organu, preduzeu (drutvu), ustanovi

ili drugoj pravnoj osobi ili u advokatskom uredu, odnosno ako to uini osoba koju su za prijem

pismena odredili naselje, grupa osoba i dr. (lan 42. stav 2.), dostavlja e pismeno ostaviti u stanu ili

radnom mjestu gdje je ta osoba zaposlena ili e pismeno staviti na vrata stana ili prostorije gdje je

zaposlena.

(2) Kad je dostavljanje pismena izvreno na nain predvien u stavu 1. ovog lana, dostavlja e

zabiljeiti na dostavnici datum, sat i razlog odbijanja prijema, kao i mjesto gdje je pismeno ostavio, i

time se smatra da je dostavljanje izvreno.

g) Promjena stana

lan 87.

(1) Kad stranka ili njen zakonski zastupnik u toku postupka promijene svoje prebivalite ili stan, duni

su o tome odmah obavijestiti organ koji vodi postupak.

(2) Ako oni to ne uine, a dostavlja ne moe saznati kuda su se odselili, organ e odrediti da se sva

daljnja dostavljanja pismena u postupku za tu stranku vre stavljanjem pismena na oglasnu tablu

organa koji vodi postupak.

(3) Dostavljanje se smatra izvrenim poslije isteka 15 dana od dana stavljanja pismena na oglasnu

tablu organa koji vodi postupak.

(4) Kad punomonik, odnosno punomonik za primanje pismena u toku postupka promijeni svoje

prebivalite ili stan, a ne obavijesti o tome organ koji vodi postupak, dostavljanje e se izvriti kao da

punomonik nije ni postavljen.

5. Dostavnica

lan 88.

(1) Dokaz o izvrenom dostavljanju pismena predstavlja potvrda o dostavljanju (dostavnica).

(2) Dostavnica sadri: naziv organa koji dostavlja, broj i datum, naziv pismena koje se dostavlja, ime

stranke, odnosno osobe kojoj se pismeno dostavlja i njenu adresu.

(3) Na dostavnici se upisuje datum dostavljanja i potpisuje je primalac i dostavlja. Primalac e na

dostavnici sam slovima naznaiti datum prijema.

(4) Ako je primalac nepismen ili ne moe da se potpie, dostavlja e na dostavnici naznaiti njegovo

ime i datum predaje i stavit e napomenu zato primalac nije stavio svoj potpis.

(5) Ako primalac odbije da potpie dostavnicu, dostavlja e to zabiljeiti na dostavnici i ispisati

slovima datum predaje, i time se smatra da je dostavljanje izvreno.

(6) Ako je dostavljanje izvreno kojoj od osoba navedenih u lanu 77. ovog zakona, dostavlja e na

dostavnici naznaiti osobu kojoj je pismeno predato (lan porodice, susjed, i dr).

(7) Ako je dostavljanje izvreno u skladu s lanom 79. ovog zakona, na dostavnici treba naznaiti

datum izvrenog saopenja, kao i datum predaje pismena opinskom, odnosno gradskom organu, ili

poti.

(8) Vijee ministara Bosne i Hercegovine, na prijedlog resornog ministarstva, odlukom propisuje

formu i nain elektronskog dostavljanja.

6. Greke u dostavljanju pismena

lan 89.

(1) Ako pri dostavljanju pismena bude napravljena greka koja se odnosi na datum dostavljanja, ili

osobu kojoj je pismeno predato, organ o ijem se pismenu radi, duan je provesti postupak radi

utvrivanja tih injenica. Smatrat e se da je dostavljanje izvreno onog datuma za koji se u postupku

utvrdi da je osoba kojoj je pismeno namijenjeno stvarno dobila to pismeno.

(2) Ako je dostavnica nestala, izvreno dostavljanje pismena moe se dokazivati i drugim sredstvima

to se utvruje u postupku, u skladu s odredbama stava 1. ovog lana.

VI - ROKOVI

lan 90.

(1) Za poduzimanje pojedinih radnji u postupku mogu biti odreeni rokovi.

(2) Ako rokovi nisu odreeni zakonom ili drugim propisom, odreuje ih, s obzirom na okolnosti

sluaja, slubena osoba koja vodi postupak.

(3) Rok koji je odredila slubena osoba koja vodi postupak, kao i rok odreen propisima za koji je

predviena mogunost produenja, moe se produiti na molbu zainteresirane osobe koja se podnese

prije isteka roka ili tri dana po isteku roka, ako postoje opravdani razlozi za produenje, o emu se

sainjava slubena zabiljeka u spisu.

lan 91.

(1) Rokovi se odreuju na dane, mjesece i godine.

(2) Kad je rok odreen na dane, dan u koji je dostavljanje ili saopenje izvreno, odnosno u koji pada

dogaaj od koga treba raunati trajanje roka, ne uraunava se u rok, ve se za poetak roka uzima prvi

naredni dan. Rok koji je odreen po mjesecima, odnosno po godinama zavrava se istekom onog dana,

mjeseca, odnosno godine, koji po svom broju odgovara danu kad je dostavljanje ili saopenje

izvreno, odnosno danu u koji pada dogaaj od koga se rauna trajanje roka. Ako nema tog dana u

posljednjem mjesecu, rok istie posljednjeg dana tog mjeseca.

(3) Svretak roka moe se oznaiti i izvjesnim kalendarskim datumom.

lan 92.

(1) Poetak i tok rokova ne spreavaju nedjeljni dani, odnosno dani kada se ne radi i dani dravnih

praznika.

(2) Ako posljednji dan roka pada u nedjelju ili na dan dravnog praznika, ili u neki drugi dan kad

organ kod koga se radnja postupka ima preduzeti ne radi, rok istie istekom prvog narednog radnog

dana.

lan 93.

(1) Podnesak je podnesen u roku, ako je prije nego to rok istekne stigao organu kome je imao biti

predat.

(2) Kad je podnesak upuen potom, preporueno ili telegrafski, dan predaje poti smatra se danom

predaje organu kome je upuen.

(3) Ako je podnesak poslan elektronskim putem, smatra se da je blagovremen ako ga je informacioni

sistem za dostavljanje i obavjetavanje primio prije isteka roka.

(4) Za osobe liene slobode, dan predaje podneska upravi ustanove u kojoj se te osobe nalaze smatra

se danom predaje organu kome je upuen.

(5) Ako je nadleni organ odredio dan kad e se raspravljati o podnesku koji je stranka duna

podnijeti, pa pozvao stranku da podnesak dostavi do odreenog dana, organ je duan uzeti u

razmatranje podnesak koji je primljen prije poetka raspravljanja.

VII - POVRAT U PREANJE STANJE

lan 94.

(1) Stranci koja je iz opravdanih razloga propustila da u roku izvri neku radnju postupka, pa je usljed

tog proputanja iskljuena od vrenja ove radnje, dozvolit e se, po njenom prijedlogu, povrat u

preanje stanje.

(2) Na prijedlog stranke koja je propustila da u roku preda podnesak, dozvolit e joj se povrat u

preanje stanje i kad je ona iz neznanja ili oiglednom grekom podnesak pravovremeno poslala

obinom potom ili neposredno predala nenadlenom organu.

(3) Povrat u preanje stanje dozvolit e se i u sluaju kad je stranka oiglednom grekom prekoraila

rok, ali je podnesak ipak primljen od nadlenog organa najkasnije za tri dana poslije isteka roka, ako

bi stranka zbog zakanjenja izgubila neko pravo.

lan 95.

(1) Stranka je duna u prijedlogu za povrat u preanje stanje iznijeti okolnosti zbog kojih je bila

sprijeena u roku izvriti proputenu radnju i te okolnosti uiniti bar vjerovatnim (lan 156.).

(2) Prijedlog za povrat u preanje stanje ne moe se zasnivati na okolnosti koju je organ ve ranije

ocijenio nedovoljnom za produenje roka ili odgaanje rasprave.

(3) Ako se povrat u preanje stanje trai zbog toga to je proputeno da se podnese kakav podnesak,

prijedlogu treba priloiti i taj podnesak.

lan 96.

(1) Prijedlog za povrat u preanje stanje podnosi se u roku od osam dana raunajui od dana kad je

prestao razlog koji je prouzrokovao proputanje, a ako je stranka tek kasnije saznala za proputanje,

onda od dana kad je to saznala.

(2) Poslije isteka tri mjeseca od dana proputanja ne moe se traiti povrat u preanje stanje.

(3) Ako se propusti rok iz st. 1. i 2. ovog lana za traenje povrata, ne moe se traiti povrat zbog

proputanja ovog roka.

lan 97.

(1) Prijedlog za povrat u preanje stanje podnosi se organu kod koga je trebalo izvriti proputenu

radnju.

(2) O prijedlogu odluuje zakljukom organ kod koga je trebalo izvriti proputenu radnju.

(3) Nepravovremeno podnesen prijedlog odbacit e se bez daljnjeg postupka.

(4) Ako su injenice na kojima se prijedlog zasniva opepoznate, nadleni organ moe odluiti o

prijedlogu bez izjanjenja protivne stranke.

lan 98.

(1) Protiv zakljuka kojim se dozvoljava povrat u preanje stanje nije doputena alba, osim ako je

povrat dozvoljen po prijedlogu koji je nepravovremeno podnesen ili je nedoputen (lan 96. stav 3.).

(2) Protiv zakljuka kojim je odbijen prijedlog za povrat u preanje stanje doputena je posebna

alba, samo ako je zakljuak donio prvostepeni organ.

(3) alba nije doputena protiv zakljuka o prijedlogu za povrat u preanje stanje koji je donio organ

nadlean za rjeavanje u drugom stepenu o glavnoj stvari.

(4) Protiv zakljuka kojim je kao nepravovremen odbaen prijedlog za povrat u preanje stanje

doputena je posebna alba samo kad je zakljuak donio prvostepeni organ.

lan 99.

(1) Prijedlog za povrat u preanje stanje ne zaustavlja tok postupka, ali organ nadlean za odluivanje

o prijedlogu moe privremeno prekinuti postupak dok zakljuak o prijedlogu kojim je rijeeno o

povratu ne postane konaan.

(2) Kad je povrat u preanje stanje dozvoljen, postupak se vraa u ono stanje u kome se nalazio prije

proputanja, a ponitavaju se sva rjeenja i zakljuci koje je organ donio u vezi s proputanjem.

VIII - ODRAVANJE REDA

lan 100.

(1) Slubena osoba koja rukovodi radnjom postupka duna je da se stara o odravanju reda pri radu.

(2) S tim ciljem, slubena osoba ovlatena je da opominje osobe koje ometaju rad organa i da odreuje

mjere potrebne da se red odri o emu se u spisu sainjava slubena zabiljeka.

(3) Osoba koja prisustvuje kakvoj radnji postupka ne smije nositi oruje ili opasno orue.

lan 101.

(1) Osoba koja, i pored opomene, ometa rad ili uini nepristojnost pri vrenju radnje postupka ili nee

da odloi oruje, odnosno orue moe biti udaljena. Osoba koja uestvuje u radnji postupka moe biti

udaljena tek poto je prethodno bila opomenuta da e biti udaljena i poto su joj bile predoene pravne

posljedice takve mjere. Udaljenje zbog naruavanja reda ili zbog nepristojnosti ili noenja oruja ili

opasnog orua, izrie slubena osoba koja rukovodi radnjom postupka.

(2) Ako, na osnovu odredbe stava 1. ovog lana, bude udaljena stranka koja nema punomonika, ili

ako bude udaljen punomonik iji vlastodavac nije prisutan, slubena osoba koja rukovodi radnjom

postupka pozvat e osobu koja se udaljava da postavi svog punomonika. Ako pozvana osoba to ne

uini, slubena osoba moe odgoditi radnju na troak osobe koja je odbila postaviti svog

punomonika, a moe mu i sama postaviti punomonika, ako je to potrebno. Ovakav punomonik

moe zastupati samo u onoj radnji postupka s koje je stranka udaljena.

(3) O udaljenju iz stava 1. i 2. ovog lana donosi se zakljuak. Protiv zakljuka kojim se udaljava

stranka koja nema punomonika ili punomonik iji vlastodavac nije prisutan moe se izjaviti posebna

alba.

lan 102.

(1) Ko u radnji postupka tee narui red ili uini nepristojnost, moe se, osim udaljenja, kazniti

novanom kaznom do 50 KM.

(2) Ova kazna ne iskljuuje krivinu, prekrajnu ili disciplinsku odgovornost.

(3) Kaznom iz stava 1. ovog lana moe biti kanjena i osoba koja svojim podneskom grubo povrijedi

obiaje ponaanja prema organu ili slubenoj osobi koja vodi postupak.

lan 103.

(1) Novane kazne, zbog radnji predvienih u lanu 102. stav 1. ovog zakona, izrie slubena osoba

koja rukovodi radnjom postupka, a zbog radnji predvienih u lanu 102. stav 3. - organ koji vodi

postupak.

(2) Protiv zakljuka o kazni moe se izjaviti posebna alba. alba protiv zakljuka o novanoj kazni

zbog naruavanja reda ne odgaa izvrenje te kazne.

IX - TROKOVI POSTUPKA

1. Trokovi organa i stranaka

lan 104.

(1) Izdaci u gotovom novcu organa koji vodi postupak, kao to su: putni trokovi slubenih osoba,

izdaci za svjedoke, vjetake, tumae, uviaj, oglase i sl., a koji su nastali provoenjem postupka po

nekoj upravnoj stvari, padaju, po pravilu, na teret onoga koji je postupak vodio.

(2) Kad osoba koja uestvuje u postupku prouzrokuje svojom krivicom ili obijeu trokove pojedinih

radnji u postupku, duna je snositi te trokove.

(3) Kad je postupak koji je pokrenut po slubenoj dunosti okonan povoljno po stranku, trokove

postupka snosi organ koji je postupak pokrenuo.

lan 105.

(1) Svaka stranka snosi, po pravilu, sama svoje trokove prouzrokovane postupkom, kao to su

trokovi dolaenja, gubljenja vremena, izdaci na takse, za pravno zastupanje i struno pomaganje.

(2) Kad u postupku uestvuju dvije ili vie stranaka sa suprotnim interesima, stranka koja je izazvala

postupak, a na iju je tetu postupak okonan, duna je protivnoj stranci nadoknaditi opravdane

trokove koji su toj stranci nastali uestvovanjem u postupku. Ako je u takvom sluaju koja od

stranaka djelimino uspjela sa svojim zahtjevom, ona je duna nadoknaditi protivnoj stranci trokove

srazmjerno dijelu svog zahtjeva s kojim nije uspjela. Stranka, koja je obijeu prouzrokovala protivnoj

stranci trokove u postupku, duna je toj stranci te trokove nadoknaditi.

(3) Trokovi za pravno zastupanje nadoknauju se samo u sluajevima kad je takvo zastupanje bilo

nuno i opravdano.

(4) Zahtjev za nadoknadu trokova, prema odredbama st. 2. i 3. ovog lana, mora biti stavljen prije

donoenja rjeenja kojim se rjeava upravna stvar, na vrijeme, tako da organ koji vodi postupak moe

o njemu odluiti u rjeenju. U protivnom, stranka gubi pravo na nadoknadu trokova. Slubena osoba

koja vodi postupak duna je na ovo blagovremeno upozoriti stranku.

(5) Svaka stranka snosi svoje trokove postupka koji je zavren poravnanjem, ako u poravnanju nije

drugaije odreeno.

(6) Trokovi stranke i druge osobe u postupku prouzrokovane postupkom pokrenutim po slubenoj

dunosti ili u javnom interesu, a koje stranka, odnosno druga osoba u postupku nije izazvala svojim

ponaanjem, snosi organ koji je pokrenuo postupak.

lan 106.

Trokove postupka u vezi s izvrenjem snosi izvrilac. Ako se ovi trokovi od njega ne mogu naplatiti,

snosi ih stranka po ijem je prijedlogu izvrenje provedeno.

lan 107.

Ako se postupak pokree po zahtjevu stranke, a sa sigurnou se moe predvidjeti da e izazvati

izdatke u gotovom novcu (u vezi s uviajem, vjetaenjem, dolaskom svjedoka i sl.), organ koji vodi

postupak moe zakljukom odrediti da stranka unaprijed poloi potreban iznos za pokrie tih trokova.

Ako stranka ne poloi taj iznos u odreenom roku, organ moe odustati od izvoenja tih dokaza ili

obustaviti postupak, osim ako se produenje postupka mora nastaviti zbog javnog interesa.

lan 108.

(1) U rjeenju kojim se postupak zavrava, organ koji donosi rjeenje odreuje ko snosi trokove

postupka, njihov iznos i kome se i u kom roku imaju isplatiti.

(2) U rjeenju se mora posebno navesti da li e onaj ko snosi trokove biti duan nadoknaditi trokove

drugoj stranci (lan 105. st. 2. i 3.).

(3) Ako trokove postupka snosi vie osoba, trokovi e se izmeu njih razdijeliti na jednake dijelove,

odnosno u odgovarajuoj razmjeri.

(4) Ako organ u rjeenju ne odlui o trokovima, navest e se da e se o trokovima donijeti poseban

zakljuak.

lan 109.

(1) Svjedoci, vjetaci, tumai (prevodioci) i slubene osobe imaju pravo na nadoknadu trokova

putovanja i izdataka izazvanih boravljenjem u mjestu radi izvrenja tih radnji, s tim da tim osobama

pripada i nadoknada izgubljene zarade, ako za to vrijeme ne ostvaruju zaradu na osnovu radnog

odnosa u organu vlasti ili pravnoj osobi ili drugoj osobi, odnosno instituciji u kojima su zaposlene.

Osim nadoknade, vjetaci i tumai imaju pravo i na posebnu nagradu.

(2) Zahtjev za nadoknadu, odnosno nagradu duni su svjedoci, vjetaci i tumai postaviti pri

sasluanju, tumaenju (prevoenju), odnosno davanju vjetakovog miljenja. U protivnom, gube to

pravo. Slubena osoba koja vodi postupak duna je na ovo upozoriti svjedoka, vjetaka ili tumaa

(prevodioca).

(3) Iznos nadoknada utvruje posebnim zakljukom organ koji vodi postupak, odreujui ko je duan

da ih plati i u kom roku. Protiv ovog zakljuka doputena je posebna alba. Ovaj zakljuak predstavlja

osnov za izvrenje.

lan 110.

(1) Nadoknade trokova, izdataka i izgubljene zarade svjedocima, vjetacima i tumaima, odnosno

posebne nagrade vjetacima i tumaima, nain naplate i isplate tih nadoknada i nagrada, kao i

oslobaenje od plaanja trokova, reguliraju se propisom Vijea ministara.

(2) U pogledu nadoknade slubenim osobama, vae propisi o nadoknadama za slubene osobe koje

utvrde organi iz stava 1. ovog lana.

2. Oslobaanje od plaanja trokova

lan 111.

(1) Organ koji vodi postupak moe osloboditi stranku snoenja trokova u cijelosti ili djelimino, ako

nae da ona ne moe podnijeti trokove bez tete po nuno svoje i izdravanje porodice. Organ donosi

zakljuak o tome po prijedlogu stranke, na osnovu uvjerenja o njenom imovnom stanju.

(2) Oslobaanje od snoenja trokova odnosi se na oslobaanje od taksi, izdataka organa koji vodi

postupak, kao to su putni trokovi slubenih osoba, izdaci za svjedoke, vjetake, tumae, uviaj,

oglase i sl., kao i na oslobaanje od polaganja osiguranja za trokove.

(3) Strani dravljani oslobodit e se snoenja trokova samo pod uslovom reciprociteta. U sluaju

sumnje o postojanju reciprociteta, objanjenje daje organ uprave nadlean za vanjske poslove Bosne i

Hercegovine. Za traenje objanjenja vai odredba lana 34. stav 4. ovog zakona.

lan 112.

Organ koji vodi postupak moe u toku postupka ukinuti zakljuak o oslobaanju od snoenja trokova,

ako utvrdi da vie ne postoje razlozi zbog kojih je stranka bila osloboena snoenja trokova.

lan 113.

Protiv zakljuka kojim se odbija zahtjev stranke za oslobaanje snoenja trokova, kao i protiv

zakljuka iz lana 112. ovog zakona, stranka moe izjaviti posebnu albu.

DRUGI DIO - PRVOSTEPENI POSTUPAK

X - POKRETANJE POSTUPKA I ZAHTJEVI STRANAKA

1. Pokretanje postupka

lan 114.

Upravni postupak pokree nadleni organ po slubenoj dunosti ili povodom zahtjeva stranke.

lan 115.

(1) Nadleni organ pokrenut e postupak po slubenoj dunosti kad to odreuje zakon ili na zakonu

zasnovan propis ili kad utvrdi ili sazna da, s obzirom na postojee injenino stanje, treba radi zatite

javnog interesa, pokrenuti upravni postupak.

(2) Pri pokretanju upravnog postupka po slubenoj dunosti nadleni organ uzima u obzir i eventualne

predstavke graana i pravnih osoba i upozorenje organa.

lan 116.

(1) Upravni postupak pokrenut je im je nadleni organ izvrio ma koju radnju radi voenja postupka.

(2) Ako nadleni organ povodom stavljenog zahtjeva stranke nae da po vaeim propisima nema

uslova za pokretanje postupka, donijet e o tome zakljuak, kojim e se podneseni zahtjev odbaciti kao

preuranjen. Protiv tog zakljuka doputena je posebna alba.

(3) Ako organ utvrdi da je stranka podnijela zahtjev koji se zasniva na istom pravnom i istom ili

slinom injeninom osnovu povodom kojeg je postupak po zahtjevu iste stranke u toku pred tim

organom ili po ijem zahtjevu je ranije rijeeno, upravni organ e zakljukom odbaciti zahtjev.

(4) Protiv zakljuka iz stava (3) ovog lana doputena je posebna alba.

lan 117.

U stvarima u kojima je po zakonu ili po prirodi stvari za pokretanje i voenje upravnog postupka

potreban zahtjev stranke, nadleni organ moe pokrenuti i voditi postupak samo ako postoji takav

zahtjev.

2. Spajanje stvari u jedan postupak

lan 118.

(1) Ako se prava ili obaveze stranaka zasnivaju na istom ili slinom injeninom stanju i na istom

pravnom osnovu i ako je organ koji vodi postupak u pogledu svih predmeta stvarno nadlean, moe se

pokrenuti i voditi jedan postupak i onda kad je rije o pravima i obavezama vie stranaka.

(2) Pod istim uslovima, jedna ili vie stranaka mogu u jednom postupku ostvarivati i vie razliitih

zahtjeva.

(3) O voenju jednog postupka u ovakvim sluajevima nadleni organ donijet e poseban zakljuak,

protiv koga se moe izjaviti alba, osim ako je zakljuak donio drugostepeni organ.

lan 119.

Nadleni organ moe javnim saopenjem pokrenuti upravni postupak prema veem broju osoba koje

organu nisu poznate ili se ne mogu odrediti, a koje u postupku mogu imati poloaj stranke, ako je rije

o bitno istom zahtjevu prema svim tim osobama.

lan 120.