Zajedno za europskodanas i sutraPROJEKTI FINANCIRANI SREDSTVIMA EUROPSKE UNIJE U HRVATSKOJ

Zajedno za europskodanas i sutraPROJEKTI FINANCIRANI SREDSTVIMA EUROPSKE UNIJE U HRVATSKOJ

Dodatne informacije o Europskoj uniji mogu se pronai na internetu. Popis vezanih internetskih adresa nalazi se na kraju ove publikacije.

Delegacija Europske unijeu Republici HrvatskojInformacijski centar Europske unijeTrg rtava faizma 6, 10 000 ZagrebTel.: +385 1 4500-110Fax: +385 1 4500-111E-mail: info@euic.hr Web: eeas.europa.eu/delegations/croatia

Rukopis dovren u veljai 2011. godine. Reprodukcija je dozvoljena ukoliko je naveden izvor.

Tisak: Delegacija Europske unijeu Republici Hrvatskoj, oujak 2011.

CIP zapis dostupan u raunalnome katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 758077.

ISBN 978-953-56478-0-5

Predgovor

Dragi itatelji,

sve od dolaska u Hrvatsku u studenom 2009. godine, informiranje o Europskoj uniji i pristupanju EU-u post-avio sam kao jedan od prioriteta svog mandata. U tom duhu, poticao sam hrvatske vlasti na jaanje ko-munikacijskih aktivnosti dodajui kako je Delegacija EU-a spremna pomoi u tim nastojanjima. Stoga mi je zadovoljstvo to vam mogu predstaviti nastavak publikacije Zajedno za europsko danas i sutra koju je Delegacija Europske unije u Hrvatskoj objavila 2009. godine kako bi predstavila uspjene projekte u Hrvatskoj koje je financirala Europska unija.

Nai su ciljevi jo uvijek isti. S jedne strane, elimo pokazati iroki raspon podruja koja pokrivaju pro-jekti koje financira EU i uinak na njihove korisnike hrvatske graane. S druge strane, prenoenjem iskustava o provoenju EU projekata, elimo potak-nuti sve potencijalne korisnike da se prijave ili pon-ovno prijave za sredstva EU-a.

U proteklom desetljeu, kroz vei broj financijskih instrumenata (OBNOVA, CARDS, PHARE, ISPA, SA-PARD, IPA i IPARD) i programa EU-a poput Programa za cjeloivotno uenje, Europa za graane i Mladi na djelu i drugih, u Hrvatsku je usmjereno vie od milijarde eura. Projekti pokrivaju brojna podruja - ljudska prava, zapoljavanje, mlade, poduzetnitvo, izgradnju kapaciteta i druge. Aktivnosti su provoene diljem Hrvatske od istone Slavonije i Zagreba, do Istre i Dalmacije.

Uinak na lokalne zajednice i krajnje korisnike bio je dojmljiv: u nekim je podrujima pruena znaajna potpora razvoju poslovne infrastrukture dok su u drugim provedeni infrastrukturni projekti poput centara za gospodarenje otpadom, vodovodnih i kanalizacijskih mrea ili obnova eljeznike mree. Neke su skupine osposobljene za zagovaranje svojih ciljeva, drugima je pruena pomo u pronalaenju radnih mjesta na otvorenom tritu rada. No, bez obzira o kakvim je projektima rije, jedno je sigurno: ivot i ivotni uvjeti hrvatskih graana promijenjeni

su nabolje pruanjem potpore hrvatskim vlastima, lokalnim zajednicama i civilnom drutvu u dostizanju europskih standarda i pripremi za pristupanje EU-u.

Projekti uvrteni u ovu publikaciju su primjeri dobre prakse. Svaki je od njih predstavljen slikama i rijeima, ukljuujui i popis rezultata i iskustava korisnika. Vje-rujemo da je prenoenje iskustava vano i nadamo se da e vas ova publikacija potaknuti na traenje informacija o EU fondovima i kako se za njih prijaviti. To je jo vanije u kontekstu skorog pristupanja EU-u jer e se iznosi financijske pomoi nakon pristupanja znatno poveati u odnosu na postojeu razinu. Iako primarnu odgovornost za ugovaranje EU projekata nose hrvatske institucije, Delegacija EU-a spremna je pruiti potporu hrvatskim vlastima u njihovom nastojanju da uinkovito koriste kako sadanja tako i budua sredstva EU-a. elite li saznati vie o fondo-vima EU-a i o EU-u openito pogledajte popis online izvora informacija na kraju ove publikacije. Svoja pi-tanja moete uputiti i Informacijskom centru EU-a na e-mail info@euic.hr.

Tisue radnih sati uloeno je u ove projekte. Tisue je ljudi njima obuhvaeno. Tisue novih ideja nastalo je tijekom njihove provedbe. To pokazuje da Hrvatska i EU mogu zajedno postii mnogo.

U razdoblju pred nama bit e jo vie mogunosti za koritenje sredstava EU-a. No, njihova je sudbina u rukama hrvatskih graana koji e morati imati znanja i sposobnosti za nadilaenje svih moguih izazova. Doista se nadam da e vas ova publikacija motivirati da neke od svojih ideja ostvarite uz pomo pretpristupnih i, nadam se uskoro, poslijepristupnih fondova EU-a kako bi neka budua slina publikacija, a koju e prirediti hrvatske vlasti, bila jo dojmljivija.

Paul Vandoren

PAUL VANDORENef Delegacije Europske unijeu Republici Hrvatskoj

Pregled projekata

ii i bri promet po mjeri graanaIzvor financiranja: Sedmi okvirni program za istraivanje i tehnoloki razvoj (FP7)

str. 12

Jedni s drugima, a ne jedni pored drugihIzvor financiranja: EIDHR

str. 10

Sportska dvorana za razvoj Gorskog kotaraIzvor financiranja: PHARE 2005

str. 14

Svijet znanja na dlanuIzvor financiranja: Program za cjeloivotno uenje

str. 16

Civilno drutvo u borbi protiv korupcijeIzvor financiranja: CARDS 2003 / 2004

str. 24

Informiranje rui predrasudeIzvor financiranja: IPA INFO 2008

str. 18

Voda koja ivot znaiIzvor financiranja: CARDS 2004

str. 26

Zelene oaze u jadranskim gradovimaIzvor financiranja: INTERREG III A

str. 20

Kultura u Europi sauvaj vrijedno, razvij novoIzvor financiranja: IPA 2007, Kultura 2007.2013.

str. 28

Otkria i zatita hrvatske bioraznolikostiIzvor financiranja: PHARE 2006, CARDS 2004

str. 22

Jaanje konkurentnosti malih i srednjih poduzetnikaIzvor financiranja: PHARE 2006 grant shema Potpora jaanju konkurentnosti i izvoza malih i srednjih poduzea u RH

str. 8

Projekti financirani sredstvima Europske unije u Hrvatskoj

Europa za mlade budunost je na njimaIzvor fi nanciranja: Mladi na djelu, Program Europa za graane

str. 32

Potpora europskom fi lmuIzvor fi nanciranja: Program MEDIA i IPA 2007 Regional Civil Society

str. 30

NATURA 2000 i zeleno i plavo treba zatituIzvor fi nanciranja: PHARE 2006

str. 34

Svatko ima pravo na radIzvor fi nanciranja: Interreg Jadranski program PHARE 2006, PHARE 2006, CARDS 2004

str. 36

Potpora hrvatskim poljoprivrednicima i poduzetnicimaIzvor fi nanciranja: SAPARD

str. 44

Poduzetniki snovi oivljavaju putem inkubatoraIzvor fi nanciranja: CARDS 2004, PHARE 2005

str. 38

Revitalizacija povijesnog istarskog lokalitetaIzvor fi nanciranja: INTERREG IIIA ADRIATIC/PHARE 2006

str. 40

Maarsko iskustvo za Hrvatski saborIzvor fi nanciranja: IPA 2007

str. 42

Srijemsko vino za europsko triteIzvor fi nanciranja: PHARE 2006 Jadranska prekogranina suradnja

str. 50

Kvalitetniji ivot za mlade i starijeIzvor fi nanciranja: CARDS 2004

str. 48

Kante na dijetu, otpad na reciklau!Izvor fi nanciranja: PHARE 2006 CBC Adriatic

str. 46

8Mali i srednji poduzetnici ine okosnicu europskog i svjetskog gospodarstva i ulaganje u njih svakako je ulaganje u budunost stabilnog i prilagodljivog gospodarstva te napretka svake drave. Zanimljivo je spomenuti da ak 99% gospodarskih subjekata EU-a ine upravo male i srednje tvrtke.

elei pridonijeti jaanju ovog strateki vanog sek-tora gospodarstva, Europska unija je hrvatskim tvrt-kama preko sheme bespovratnih sredstava u okviru programa PHARE 2006 Potpora jaanju konkurent-nosti i izvoza malih i srednjih poduzea u Republici Hrvatskoj dodijelila oko 2.100.000 eura za ukupno 24 projekta.

Projektom su fi nancirani raznoliki razvojni projekti u sektoru metalne industrije i proizvodnje plastinih proizvoda, drvno-preraivake industrije, preh-rambene industrije te informatike tehnologije. Uz pomo dobivenih sredstava, tvrtke su poboljale produktivnost i kvalitetu svojih proizvoda, izale na nova trita, uspostavile nove kontakte i stekle nove inozemne kupce, ali i stekle korisna iskustva koja e biti mogue primijeniti na sline sheme koje EU fi -nancira iz strukturnih fondova.

Jaanje konkurentnosti malih i srednjih poduzetnika

Potpora jaanju konkurentnosti i izvoza malih i srednjih poduzea u RH

NAZIV PROJEKTA:

Dubrovaki nakit - pria o tradiciji kroz 14 komada zlatnog nakita

SEKTOR:

Mali poduzetnici

IZVOR FINANCIRANJA:

PHARE 2006 grant shema Potpora jaanju konkurent-nosti i izvoza malih i srednjih poduzea u RH

VRIJEDNOST:

84.441,94 eura

TRAJANJE:

2008. 2009.

KORISNIK:

Zlatarna Kriek Velika Goricawww.zlatarna-krizek.hr

NAZIV PROJEKTA:

Poveanje produktivnosti i marketinga izvoznih plastinih wc-sjedala

SEKTOR:

Mali poduzetnici

IZVOR FINANCIRANJA:

PHARE 2006 grant shema Potpora jaanju konkurent-nosti i izvoza malih i srednjih poduzea u RH

VRIJEDNOST:

142.586,00 eura

EU: 74.280,00 eura

TRAJANJE:

2008. 2010.

KORISNIK:

Ivaniplast d.o.o. Ivani Gradwww.ivanicplast.hr

NAZIV PROJEKTA:

ESCO od hrvatskog do EU brenda

SEKTOR:

Mali poduzetnici

IZVOR FINANCIRANJA:

PHARE 2006 grant shema Potpora jaanju konkurent-nosti i izvoza malih i srednjih poduzea u RH

VRIJEDNOST:

118.552,00 eura

EU: 88.914,00 eura

TRAJANJE:

2008. - 2009.

KORISNIK:

ESCO d.o.o. Bjelovarwww.esco.hr

9Prie o tradiciji

Jeste li ikad pomislili da se pria o tradicijama nekog kraja moe ispriati kroz nakit? Upravo je to uinila Zlatarna Kriek koja je zahvaljujui sredstvima EU-a Hrvatskoj i Europi ispriala priu o dubrovakoj tradiciji kroz 14 komada zlatnog nakita. U elji da se stari dubrovaki nakit ne zaboravi i da ga se promo-vira i plasira i izvan Hrvatske, Zlatarna Kriek odluila se na kandidiranje ovog projekta, vjerujui kako up-ravo njihovi proizvodi kolekcije tradicijskog nakita, imaju ansu probiti se na zahtjevna europska trita. Zahvaljujui projektu, kolekcija dubrovakog nakita dopunjena je novim proizvodima, a provedeno je i temeljito istraivanje trita EU-a radi uvida u izvozni potencijal kolekcije te moguu izvoznu orijentaciju. Takoer, Zlatarna Kriek je po prvi puta samostalno nastupila na specijaliziranim meunarodnim saj-movima nakita i zlatarske industrije u Mnchenu i Madridu. No, prema rijeima suvlasnika zlatarne,

Vlade Krieka, neki od najvrjednijih uinaka projekta na njihovo poslovanje su neizravni uinci. Naime, kao jedini obrtnici koji su primili sredstva, privukli su znaajnu medijsku panju nacionalnih i lokalnih medija, a proglaeni su i najboljim mikro-izvoznici-ma u 2009. godini.

Ulaganje u tehnoloke i ljudske resurse

Preduvjet uspjenog poslovanja na stranim tritima je poveanje proizvodnje i marketinga wc-sjed-ala, zakljuila je tvrtka Ivaniplast iz Ivani Grada i, prepoznavi kompatibilnost njihovog cilja s cilje-vima PHARE 2006 projekta, odluila se prijaviti. Zahvaljujui dobivenim sredstvima, tvrtka je na dinaminom tritu wc-sjedala uspjela odrati pred-nost u odnosu na konkurenciju. Kako? Usvajanjem svjetski priznate norme kvalitete za wc-sjedala pod nazivom NF 240 i dobivanjem istoimenog certi-fi kata, uvoenjem automatizirane linije proizvod-nje koja zamjenjuje runi rad, nabavom robotske jedinice za preciznu obradu proizvoda i edukacijom radnika. Ivaniplast je tako nastavio s modernizaci-jom proizvodnih procesa i ulaganjem u tehnoloke i ljudske resurse, prepoznavi to kao jedini nain za konkuriranje na europskom i svjetskom tritu.

Preivjeti u razdoblju krize

Tvrtka Esco iz Bjelovara izvozno orijentirana tvorni-ca opruga i metalnih proizvoda, zadrala je stabilnost proizvodnje unato negativnim uincima globalne krize na targetirano trite automobilsku indus-triju. Sredstva dobivena iz EU projekta omoguila su im naime poveanje proizvodnih stopa zahvaljujui uvedenim tehnolokim unaprjeenjima, veu uinkovitost i nie proizvodne trokove zahvaljujui poboljanju sustava poslovnog upravljanja to je u konanici pomoglo opstanku tvrtke u razdoblju krize i zadravanju njezine izvozne orijentacije. Pre-ma rijeima predstavnika ESCO-a, inenjera Nenada Mrzlekog, cilj projekta Od hrvatskog do EU brenda bio je poveati konkurentnost tvrtke na zahtjevnom europskom tritu i prodrijeti na nova trita. Cilj je, kae, ostvaren, a svoje proizvode izvoze u Njemaku, Austriju, vicarsku, Italiju, panjolsku, eku, Slovaku, Maarsku, Sloveniju i druge zemlje.

POGLED IZ EU: EU i malo i srednje poduzetnitvoEuropska unija radi na irokom spektru pitanja koja se tiu poduzetnika te malih i srednjih poduzea kao i mehanizama kojima ih se podupire (umreavanje, potpora poslovanju). Potpora se prua kako postojeim tako i potencijalnim poduzetnicima. S obzirom da mali i srednji poduzetnici moraju imati podrku i na lokanoj razini, aktivnosti Komisije takoer podrazumijevaju i pomaganje zemljama lanicama i njihovim regijama u razvijanju politika usmjerenih promoviranju poduzetnitva, poboljanju stanja poduzetnika u njihovom radnom ciklusu te u proboju na nova trita.

http://ec.europa.eu/enterprise/policies/sme/index_en.htm

U pogledu prijave na natjeaje za EU fondove, svima poruujem - mora se pokuati! Problem naeg poduzetnitva

je pomanjkanje vjere u sebe. I u naem je obrtu bilo komentara ba bu nama netko dal poticaj, kaj god. Meutim, mi smo ba jedan lijepi primjer da se sredstva mogu dobiti i pametno iskoristiti. Mi smo sada spremni za svaki idui projekt koji se pojavi za poduzetnitvo, i mogu rei da vrlo paljivo pratimo sve natjeaje.

VLADO KRIEK, suvlasnik Zlatarne Kriek i idejni zaetnik projekta

REZULTATI

Zlatarna Kriek:

Dubrovaki nakit predstavljen na meunarodnim sajmovima u Mnchenu i Madridu

Provedeno istraivanje trita Europske unije radi uvida u izvozni potencijal kolekcije te moguu izvoznu orijentaciju

Povean izvoz proizvoda

Za etiri novoproizvedena komada dubrovakog nakita dobiven certifi kat Izvorni hrvatski proizvod

Ivaniplast:

Uvedena automatizirana linija proizvodnje koja zamjenjuje runi rad

Educirani radnici

Uvedena NF norma kvalitete i dobivanje NF 240 certifi kata

Nabavljena robotska jedinica za preciznu obradu

ESCO:

Poveana kvaliteta proizvoda

Smanjeni trokovi proizvodnje

Povean kapacitet za izvoz

10

Jednaka prava i jednake mogunosti za sve graane, suivot, tolerancija, pomirba, potovanje i uvaavanje razliitosti pojmovi su koji odraavaju drutvo ravnopravnosti a ne drutvo diskriminacije, drutvo u kojem ivimo jedni s drugima a ne jedni pored drugih, drutvo u kojem moemo graditi i njegovati vlastiti identitet a ne drutvo u kojem se razliitosti iskljuuju ili kanjavaju. To su misli vodilje triju pro-jekata organizacija civilnog drutva provedenih zahvaljujui Europskom instrumentu za demokraciju i ljudska prava (European Instrument for Democracy and Human Rights EIDHR) za koji je u Hrvatskoj zaduena Delegacija Europske unije. U 2009. je tim programom fi nancirano jedanaest projekata a u 2010. njih etrnaest.

Most meu djecom

Kako bi se u multietnikim zajednicama obiljeenim nasljeem rata, kao to su to Vukovar i regija, obnovile i uvrstile veze meu ljudima, izgradilo povjerenje i uvaavanje, razvio osjeaja zajednitva i izgradilo drutvo u kojem je svaki pojedinac jednako vrijedan, potrebno je krenuti od najmlaih. S tim je ciljem nas-tao projekt Nova kola Nansen dijalog centra iz Osije-

Jedni s drugima, a ne jedni pored drugih

NAZIV PROJEKTA:

Zajednika prolost, zajednika budunost

SEKTOR:

Civilno drutvo

IZVOR FINANCIRANJA:

EIDHR

VRIJEDNOST:

106.504,00 eura

EU: 82.273,04 eura

TRAJANJE:

2009. 2011.

KORISNIK:

NANSEN dijalog centar Osijek

www.nansen-dialogue.net

NAZIV PROJEKTA:

Graanski centar Hrvatska Kostajnica

SEKTOR:

Civilno drutvo

IZVOR FINANCIRANJA:

EIDHR

VRIJEDNOST:

118.189,00 eura

EU: 94.560,00 eura

TRAJANJE:

2009. 2010.

KORISNIK:

Projekt graanskih prava Sisak i partneri

www.crpsisak.hr

NAZIV PROJEKTA:

U ponoru diskriminacije: Program emocionalnog, kulturolokog i socijal-nog osnaivanja ena sa senzorikim oteenjima

SEKTOR:

Civilno drutvo

IZVOR FINANCIRANJA:

EIDHR

VRIJEDNOST:

166.200,00 eura

EU: 100.000,00 eura

TRAJANJE:

2010.

KORISNIK:

Hrvatska udruga gluhosli-jepih osoba Dodir

www.dodir.hr

Projekti jaanja demokracije i ljudskih prava

11

ka zahvaljujui kojem je provedeno istraivanje meu roditeljima i razvijen predmet Kulturna i duhovna batina zaviaja koji omoguava i potie sve uenike na uenje o kulturnoj batini svih etnikih skupina koje obitavaju u odreenoj zajednici, za razliku od manjinskih kurikuluma koji se primjenjuju u kolama, a u okviru kojih manjine ue iskljuivo o vlastitoj kulturi, povijesti i jeziku. Pilot-projekt Nova kola je od 2007. do 2010. primijenjen u trima kolama u Vu-kovaru, Belom Manastiru i Markuici. Zbog izvrsnih rezultata projekta i prihvaenosti u zajednici Nova kola je dobila svoj nastavak u projektu Zajednika prolost zajednika budunost kojim je u k.g. 2010/2011. osigurana provedba predmeta Kulturna i duhovna batina zaviaja u ak devet kola za vie od 140 uenika. Ovaj projekt je dobar primjer kako je mogue izgraditi mostove meu djecom razliitih nacionalnosti i tako pridonijeti izgradnji mira u ratom pogoenim podrujima.

Centar dijaloga i pomoi

Poslijeratni ivot u Hrvatskoj Kostajnici, gradu na podruju od posebne dravne skrbi u Sisako-moslavakoj upaniji, teko se moe opisati ruiastim. Broj stanovnika smanjen je u odnosu na prijeratne godine. Civilno je drutvo slabo razvijeno, a posebno je teak poloaj ena s obzirom na tradicionalan patri-jarhalni odnos u obitelji i neprimjeren sustav potpore i zatite ena te rtava obiteljskog nasilja. Ostali se

drutveni problemi kreu od nedostatka prostora za okupljanje graana, slabog dijaloga izmeu veinski hrvatskog i manjinskog srpskog stanovnitva do dis-kriminacije nacionalnih manjina. Upravo su to bili razlozi zbog kojih je Projekt graanskih prava Sisak (PGP), uspostavivi dobru suradnju s Gradom Hrvats-ka Kostajnica i Centrom za ene Adela, predloio projekt osnivanja Graanskog centra. Zahvaljujui realizaciji projekta, graani Hrvatske Kostajnice da-nas imaju multifunkcionalni prostor, dovoljno velik za odravanje raznih vrsta aktivnosti poput teajeva stranih jezika, radionica izrade svile, dijalokih foruma i sastanaka s predstavnicima lokalne vlasti. Projekt je olakao i pruanje besplatne pravne i psihosocijalne pomoi za vie od tisuu graana. Graanski centar uiva podrku lokalnog stanovnitva i dobar je primjer vanosti komunikacije i meusobnog pomaganja u cilju postizanja kvalitetnijeg ivota cijele zajednice.

Jednake mogunosti za sve

Osobe s invaliditetom ravnopravni su lanovi drutvene zajednice. One imaju pravo na ostvarivan-je svih temeljnih prava, od politikih do ekonom-skih i kulturnih, bez obzira na vrstu invaliditeta. No, potekoe u ostvarivanju ravnopravnog poloaja u drutvu jo uvijek postoje. Dugogodinje iskustvo Hrvatske udruge gluhoslijepih osoba Dodir u radu sa enama s osjetilnim oteenjem pokazalo je da pos-toje problemi u komunikaciji sa irom zajednicom i pristupu javnim ustanovama to je temeljni predu-vjet ostvarivanja prava i poboljanja kvalitete ivota. Stoga je u nastojanju osnaivanja i emancipiranja ena s osjetilnim oteenjem udruga Dodir provela projekt U ponoru diskriminacije u tri hrvatske upanije Osjeko-baranjskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Zagrebakoj. Njime su provedene brojne aktivnosti: interaktivne radionice za djecu o temi osjetilnih oteenja kojima je obuhvaeno 49 predkolskih i 16 gradskih knjinica, unaprijeen je rad Obiteljskog i psiholokog savjetovalita kao i Centra za prevoenje hrvatskog znakovnog jezika, ispitani su stavovi mla-dih prema enama s osjetilnim oteenjima, a tiskani su i korisni materijali poput rjenika znakovnog jezika i taktilne slovarice. Iako nije u potpunosti rijeio nji-hove potekoe, projekt je pridonio ostvarenju prava ena s osjetilnim oteenjima i mogunosti njihovog potpunog sudjelovanja u drutvu.

POGLED IZ EU: Ljudska prava i jednake mogunostiEuropska unija vjeruje da su demokracija i ljudska prava univerzalne vrijednosti koje je potrebno njegovati i promicati u cijelom svijetu, a Europska unija te vrijednosti posebno promie preko svog instrumenta za demokraciju i ljudska prava EIDHR. Ljudi s invaliditetom predstavljaju oko 1/6 cjelokupne populacije radno sposobnih ljudi u EU-u, no njihova stopa zapoljavanja i dalje je vrlo niska. Strategija Europa 2020. ima, pored ostalog, za cilj poveavati stopu ukljuenosti ljudi s invaliditetom u svijet rada. Drave lanice e donoenjem svojih politika pomoi postizanju ovog zajednikog cilja. EIDHR program je otvoren i Hrvatskoj. U 2009. godini je tim putem financirano jedanaest projekata a u 2010. njih etrnaest.

http://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=429&langId=en

REZULTATI

Nansen dijalog centar Osijek:

Stvorene su multietnike grupe uenika koje pro-vode program Kulturna i duhovna batina zaviaja

Sudionici stekli dodatna znanja o svom zaviaju

Unaprijeeni meusobni odnosi uenika razliitih etnikih skupina

Projekt graanskih prava Sisak:

Otvoren Graanski centar Hrvatska Kostajnica

Osigurana besplatna pravna i psihosocijalna pomo korisnicima

Ojaan poloaj ena zahvaljujui forumima o enskim pravima, teajevima engleskog jezika i drugim radionicama

Udruga Dodir:

Poveana razina socijalne ukljuenosti ena s os-jetilnim oteenjima

Omogueno kolovanje gluhe uenice uz svakod-nevnu podrku prevoditelja u nastavi za vrijeme kolovanja

Unaprijeena politika prema enama s invalidite-tom na temelju rezultata i evaluacije prvoga znanst-venoga istraivanja te vrste

Izvren utjecaj na jezinu politiku i priznavanje hrvatskoga znakovnog jezika kao ravnopravnoga jezika manjine

Slijedei europsku praksu i smjernice u ostvarivanju prava i potreba te posebice ustroja-vanju podrke gluhoslijepim

osobama, osmislili smo projekt i prijavili se na natjeaj Europske komisije. Iako je priprema prijavne dokumentacije opsenija i zahtjevnija od domaih natjeaja, kriteriji odabira prihvatljivosti projekata u veem su odnosu s kvalitetom projekata, strunou provoditelja kao i potrebom za provoenje projekata. Stoga, svaki se trud isplati!

IVONA SALAJ, koordinatorica za programe i projekte u Udruzi Dodir i voditeljica projekta

U ponoru diskriminacije

12

Previe automobila na zagrebakim ulicama i zaguenost motornim prometom, niska kultura sudionika u prometu te nedovoljne povrine za pjeake i bicikliste zauzimaju prva tri mjesta najveih prometnih problema stanovnika glavnog grada

Hrvatske. Rezultati su to prve ankete provedene u sklopu projekta CIVITAS ELAN za Zagreb. Inicijativu CIVITAS je 2002. zapoela Europska unija elei pri-donijeti postizanju odrivog, ieg i energetski uinkovitog prometa, te tako unaprijediti kvalitetu

ii i bri promet po mjeri graana

NAZIV PROJEKTA:

CIVITAS ELAN

SEKTOR:

Odrivi promet u gradovima

IZVOR FINANCIRANJA:

Sedmi okvirni program za istraivanje i tehnoloki razvoj (FP7)

VRIJEDNOST:

5.140.000 eura

EU: 2.981.200 eura

TRAJANJE:

2008. 2012.

KORISNIK:

Grad Zagreb Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj grada i partneri

www.civitas-elan.zagreb.hr

Civitas Elan: za ii i bolji promet u gradovima

13

ivljenja u gradovima diljem Europe. Zagreb se inici-jativi CIVITAS (CIty-VITAlity-Sustainability), kojom je dosad obuhvaen 61 europski grad, pridruio 2008. godine projektom CIVITAS ELAN kojeg Europska un-ija sufi nancira putem Sedmog okvirnog programa za istraivanje i razvoj (FP7), glavnog programa za fi -nanciranje istraivanja u Europi. Projekt se provodi u pet europskih gradova - Ljubljani (Slovenija), Gentu (Belgija), Portu (Portugal), Brnu (eka) i Zagrebu.

Inovativna tehnoloka i prometna rjeenja te surad-nja s graanima temelj su razvoja javnog prijevoza po mjeri graana. To je ukratko fi lozofi ja projekta CIVITAS ELAN koji e, nakon zavretka projekta 2012. godine, Zagrepanima pruiti uinkovitiji javni pri-jevoz, bolje prilagoen njihovim potrebama i prih-vatljiviji za okoli.

Rezultati projekta vidljivi su ve sada. Hvatajui se u kotac s glavnim prometnim problemima Zagrepana, partneri u projektu - Grad Zagreb, Zagrebaki holding podrunice ZET i istoa, Fakultet prometnih znanosti, H Infrastruktura te udruge ODRAZ i Bicikl, zastarjele su tramvaje zami-jenili s energetski uinkovitijim i tiim niskopodnim tramvajima, a autobuse i vozila istoe na fosilna goriva s ekoloki prihvatljivijim vozilima na biodi-zel i prirodni plin. Osim to su smanjili razinu buke u gradu time su i dodatno zatitili okoli i zdravlje Zagrepana koji e zahvaljujui tome udisati manje tetnih tvari.

Kako bi se smanjila prometna zaguenost, graane se potie i na pjeaenje te koritenje bicikala za kretanje gradom. No, neslubena himna zagrebake bice, tradicionalne vonje biciklima centrom grada na Dan bez automobila (22. rujna), Bicikle voze svi u ovom gradu jo uvijek djeluje kao dalek san s obzirom na razinu prometne kulture i nedovoljno razvijenu biciklistiku mreu u Zagrebu. Zato je dio aktivnosti namijenjen upravo njima. Biciklisti e do-biti vie desetaka stalaka za odlaganje bicikala uzdu Savske ulice, jedne od najoptereenijih gradskih ulica, a i oni i graani imat e koristi od izlobi, pre-davanja i drugih aktivnosti namijenjenih promjeni ponaanja sudionika u prometu.

A tko bar jednom nije izgubio ivce ekajui tram-vaj koji nije stigao po predvienom voznom redu? Ili zato to nije omogueno kupovanje karata u tramvajima? I za te su situacije iznaena rjeenja po mjeri graana. Uvedeni su displeji na stajalitima tramvaja i autobusa kao i novi elektroniki sustav naplate, a openito je poboljana i sigurnost put-nika postavljanjem nadzornih kamera u tramvaje. Sve to graanima prua bolju uslugu javnog pri-jevoza koja postaje prihvatljiva i ugodna alterna-tiva dugim ekanjima u kolonama na zagrebakim prometnicama.

POGLED IZ EU: Mobilnost i prometPromet u gradovima koji dobro funkcionira od vitalne je vanosti za sve europske graane. Prometne politike EU-a imaju za cilj njegovati ist, siguran i uinkovit promet diljem Europe, podupirui unutarnje trite i slobodu kretanja graana unutar EU-a. Radi se i na poboljanju kvalitete ivota graana i jaanju gospodarstva upotrebom energetski uinkovitijih vozila. Novi politiki izazovi pojavili su se tijekom proteklih godina klimatske promjene, energetska politika, zakoni o kakvoi zraka i borbe s prometnim zaguenjem. Cilj je poboljati mobilnost istovremeno smanjujui zaguenost, nesree i zagaenja u europskim gradovima.

http://ec.europa.eu/transport/urban/index_en.htm

REZULTATI

Sufi nancirane inovativne komponente 70 niskopodnih tramvaja

Sufi nancirane inovativne komponente 160 niskopodnih autobusa (100 biodizel + 60 plin)

Sufi nancirana kupnja 40 novih vozila istoe

Promoviran novi elektroniki tarifni sistem naplate

Otvoren komunikacijski centar ZET-a

Postavljeno oko 100 displeja na stajalitima tramvaja i autobusa

Pripremljena idejna skica o intermodalnom putnikom terminalu Sava-Sjever i predstavljena javnosti

Predstavljen sustav uvoenja javnih bicikala

Provedeno istraivanje o mogunosti naplate u centru grada

Provedeno istraivanje o poboljanju u dostavi roba u centru grada

Otvoren CIVITAS ELAN Info punkt u preureenim starim tramvajskim kolima ispred Tehnikog muzeja

Uspostavljen CIVITAS Info servis

Projekt CIVITAS ELAN pored poboljanja u gradskom prometu - od nabave vozila po-voljnijih za okoli i udobnijih za

putnike do izrade razliitih studija - donosi jo jednu dodanu vrijednost. U projektu je posebno naglaeno sudjelovanje graana u irokom rasponu, od informiranja i podizan-ja razine svijesti do senzibiliziranja javnosti na prometne probleme i aktivnog sudjelo-vanja graana u donoenju odluka.

LIDIJA PAVI - ROGOI, ODRAZ - Odrivi razvoj zajednice, informiranje i

komunikacija s graanima u projektu CIVITAS ELAN

14

Na vie od 700 metara nadmorske visine, osim netak-nute prirode, istog zraka i nebrojenih mogunosti za planinare i ostale ljubitelje aktivnosti na otvore-nom, od oujka 2009. godine Delnice pruaju jo jedan razlog za posjetu ovom gradu u sreditu goranske visoravni. Na koje se sve naine mogu iskoristiti potencijali sportskog turizma pridonosei pritom lokalnom i regionalnom razvoju, pokazala je izgradnja multifunkcionalne dvorane za sport i tur-izam u Delnicama.

Grad Delnice, Goranski sportski centar Runolist i Turistika zajednica Grada Delnica prepoznali su koliko snano Europska unija potie regionalni razvoj kako drava lanica tako i drava kandidatkinja, te su u pretpristupnom fondu PHARE 2005 potraili mogunost sufi nanciranja ovog multifunkcionalnog objekta. Mogunost je ubrzo postala stvarnost te je nastala dvorana, smjetena u samom sreditu Delnica. Dvorana nudi mogunost organiziranja raznih vrsta dogaanja od sportskih poput turnira

Sportska dvorana za razvoj Gorskog kotara

NAZIV PROJEKTA:

Multifunkcionalna dvorana za sport i turizam Delnice

SEKTOR:

Poslovna infrastruktura

IZVOR FINANCIRANJA:

PHARE 2005

VRIJEDNOST:

2.725.525,00 eura

EU: 981.189,00 eura

TRAJANJE:

2008. 2009.

KORISNIK:

Grad Delnice i partneri

www.delnice.hr

Multifunkcionalna dvorana za sport i turizam Delnice

15

i treninga, do turistikih i kulturnih poput sajmova, koncerata i priredbi.

Do sada su u dvorani odrane utakmice hokeja na ledu, treninzi klizaa, nogometaa, koarkaa i drugih sportaa, a koritena je i kao klizalite za graane te prostor za prikazivanje fi lmova i odravanje kolskih priredbi. Njezina je izgradnja izravno pridonijela jaanju poslovne infrastrukture lokalne zajednice, ali i cijele Primorsko-goranske upanije. Poloaj i mogunosti malih i srednjih poduzea znatno su poveani realizacijom ovog projekta, posebno u podruju turizma. Naime, dostupnost dvorane svim poduzeima, turistima, sportaima i graanima iz-ravno je rezultirala poveanjem turistikih aktivnosti na podruju Delnica i okolice.

Zbog tradicije bavljenja sportom (u gradu s neto vie od 6.000 stanovnika djeluju ak 32 sportske udruge) dvorana je dobro iskoritena od strane loka-lnog stanovnitva. A sport je prepoznat i kao odlina prilika za poboljanje turistike ponude, osigu-

ranje veeg broja turistikih posjeta i, posljedino, poveanje zaposlenosti. Prema viziji lokalnih vlasti i partnera u poslovnom i privatnom sektoru, Delnice bi mogle postati vodei centar za pripremu sportaa. Naime, i do sada je grad bio domainom visinskih priprema, treninga i ostalih sportskih priprema, a sada je, nakon izgradnje multifunkcionalne dvorane, dodatno unaprijedio kvalitetu ponude za sportae.

Dvorana se uklapa i u standarde odrivog razvoja i u potpunosti je graena na nain koji ne ugroava okoli. tovie, planirana je i izgraena prema eu-ropskim i nacionalnim propisima o zatiti okolia te prema naelima racionalne upotrebe energije.

Na svega pola sata vonje automobilom od Rijeke i na sat vremena od Zagreba, ovaj multifunkcionalni objekt dizajniran je za brojne mogunosti primjene koje su se ve pokazale korisnim za lokalnu sredinu i njezin razvoj. Potencijal za budunost vidljiv je pak u interesu graana koji u sve veem broju dolaze istraiti mogunosti multifunkcionalne dvorane.

POGLED IZ EU: Regionalna politika i turizamRegionalna (kohezijska) politika Europske unije nastoji konkretnim rezultatima i promicanjem gospodarske i socijalne kohezije smanjiti razlike izmeu stupnja razvoja razliitih regija, financirajui projekte za regije, gradove i njihove stanovnike. Cilj je stvoriti potencijal svih regija kako bi mogle potpuno pridonijeti postizanju veeg rasta i konkurentnosti, te razmjeni ideja i prakse. Kroz Kohezijsku politiku 2007.-2013. Europska unija eli potaknuti region-alni razvoj ulaganjem u turizam i stvaranjem novih poslova. U razdoblju od 2007. do 2013. godine vie od est milijardi eura namijenjeno je poticanju turizma i turistike infrastrukture u svrhu regionalnog razvoja.

http://ec.europa.eu/regional_policy/themes/tourism/index_en.htm

REZULTATI

Izgraen moderan i multi- funkcionalan objekt iroke namjene i mogunosti

Razvijen nov turistiki proizvod s novim mogunostima ponude

Ostvareni konkretni rezul- tati u turistikoj potranji: povean je broj noenja, nova zaposlenja, javna i privatna ulaganja

Ostvarena bolja promo- cija i proirene aktivnosti turistikih poduzea

Proirena ponuda rekreacije, sporta i turizma za lokalno stanovnitvo, osiguran prostor za treninge sportskih udruenja, pripreme i odravanje natjecanja

Ovo je samo dokaz da se uz uloene napore sredstva Europske unije mogu iskoristiti ne samo za razvoj lokalne sredine, ve i regije openito. Mogunosti za razvoj turizma, posebice njegovog aktivnog i sportsko-rekreativnog oblika, sada donose pozitivne rezultate te je interes za koritenje objekta nadmaio

sva oekivanja. Na taj je nain Goranski sportski centar zaokruen u jedinstvenu cjelinu s mnotvom atraktivnih sadraja, a mogunosti za razvoj i jaanje lokalnog poduzetnitva, novo zapoljavanje i stvaranje specifinih oblika ponude dignuti su na novu, viu razinu. Tako su, zahvaljujui uloenim vlastitim naporima te sredstvima sufinanciranja EU-a, Delni-cama omoguene nove prilike za lokalni razvoj.

IVAN MAJNARI, samostalni upravni referent za razvojne projekte, Grad Delnice

16

Zajednica znanja, viejezinosti i kulturne razno-likosti. Zajednica vrijednosti i jednakih mogunosti. Zajednica mogunosti obrazovanja i profesionalnog usavravanja. Sve je to Europska unija. Mobilnost, kao jedna od njezinih temeljnih odrednica, graanima EU-a omoguuje da se u to osobno uvjere. Konkret-no, mobilnost omoguava zapoljavanje i studiranje u bilo kojoj dravi lanici EU-a, s jednakim pravima i prilikama za sve graane. Mobilnost u podruju obra-zovanja, posebno mladih, potie se putem Programa za cjeloivotno uenje iji je Hrvatska punopravni ko-risnik od 2011. godine. No, Hrvatska je i dosad imala pravo sudjelovanja u odreenom broju potprogra-ma Programa za cjeloivotno uenje, emu svjedoe prie troje mladih koji su imali priliku sudjelovati u

programu Erasmus odnosno Erasmus Mundus i time obogatiti svoje studentske dane iskustvom steenim u zemljama lanicama Europske unije.

Ivino iskustvo iz Italije

Iva Marija Ramljak studentica je Ekonomskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu. Ljubav prema Italiji i talijanskom jeziku navela ju je na izbor Universit di Bologna kao akademske institucije u kojoj eli studi-rati ekonomiju i poduzetnitvo. Izboru je kae pri-donijela dobra reputacija Sveuilita, koje je jedno od najstarijih u zapadnom svijetu (osnovano je 1088. godine). Tijekom desetomjesenog boravka, Iva je usavrila znanje talijanskog jezika, bolje upoznala talijansku kulturu a posebno je sretna to je imala priliku pratiti kolegije koji nisu bili dostupni na njezi-nom matinom fakultetu. Iva je poloila i sve ispite uz zadovoljavajui standard ECTS bodova. Posebno istie podrku koju joj je tijekom studija pruila njezi-na Erasmus koordinatorica i djelatnici Sveuilita u Bologni, a pohvalila je i International Exchange Eras-mus Student Network koji gotovo svakodnevno or-ganizira raznolike sadraje za studente na razmjeni (izlete, razgledavanja, veere, tulume).

Svijet znanja na dlanu

NAZIV PROJEKTA:

ERASMUS i ERASMUS MUNDUS programi

SEKTOR:

Obrazovanje

KORISNIK:

Iva Marija Ramljak

Milja poljar

Ivan Sekovski

Iskustva sudionika programa mobilnosti

Razliite situacije natjerale su me da nauim mnogo toga, a ponajvie o sebi samoj! Buduim Erasmus studentima

mogu samo preporuiti da budu sretni zbog ovakve prilike, da se prepuste i da probaju iskoristiti sve prilike.

IVA MARIJA RAMLJAK, studentica

17

Od Plymoutha, Cadiza i Faroa do posla u Splitu

Studiranje na ak tri fakulteta, usavravanje en-gleskog i panjolskog jezika, upoznavanje ljudi iz svih krajeva svijeta i konano, zaposlenje, donijelo je Ivanu Sekovskom iz Splita sudjelovanje u Erasmus Mundus programu. Tijekom dvadeset mjeseci Ivan je u sklopu stipendije za Master Course in Water and Coastal Management (Master program upravl-janja vodama i obalom) pohaao sveuilita u Plym-outhu (UK), Cadizu (panjolska) i Sveuilite Algarve u Farou (Portugal) gdje je i diplomirao. Ovo mi je

usavravanje omoguilo privremeni rad u uredima projekta Land - Ocean Interactions in the Coastal Zone (LOICZ) u Njemakoj, a potom i zaposlenje u Centru za regionalne aktivnosti programa prioritet-nih akcija Mediteranskog akcijskog plana u Splitu, kae Ivan koji se na prijavljivanje za program odluio nakon zavrenog studija biologije i ekologije mora na Sveuilitu u Splitu. Dodaje da bi prijavljivanje za Erasmus Mundus preporuio svima zbog iznimno pozitivnih ivotnih i radnih iskustava.

Rodni studiji u Poljskoj i Nizozemskoj

Studirati u inozemstvu jedini je nain da se vlastite ideje, koje su uvijek tek proizvod vlastitog konteksta i vlastitih granica, pozicioniraju unutar mnotva ide-ja onih ije su stvarnosti determinirane nekim posve razliitim parametrima. Ovo su rijei Milje poljar, korisnice Erasmus Mundus programa, koja je provela dvije godine u inozemstvu studirajui enske i rodne studije na Sveuilitu u Lodzu u Poljskoj i Sveuilitu u Utrechtu u Nizozemskoj te stekla titulu magistrice rodnih studija. Milja istie da joj je vrijeme provede-no u dvije toliko razliite zemlje pomoglo proniknuti u logiku europskog prostora visokog obrazovanja i smjestiti Hrvatsku unutar tog konteksta.

POGLED IZ EU: Program za cjeloivotno uenjeAktivnosti Europske unije u podruju obrazovanja i strunog usavravanja imaju za cilj unaprijediti kvalitetu obrazovnih sustava i proiriti mogunosti obrazovanja u bilo kojoj ivotnoj dobi. Glavni program EU-a u podruju obrazovanja je Program za cjeloivotno uenje iji je cilj drutvo znanja, odrivi ekonomski razvoj, jaanje konkurentnosti i vei broj kvalitetnih poslova. Program se sastoji od etiri sektorska potprograma: Comenius (predkolski odgoj i kolsko obrazovanje), Erasmus (visokokolsko obrazovanje), Leonardo da Vinci (strukovno obrazovanje i osposobljavanje) i Grundtvig (obrazo-vanje odraslih), te dva komplementarna programa: Transverzalni program (suradnja i inovacije u podruju cjeloivotnog uenja unutar EU-a, uenje stranih jezika, razvoj inovativnih ICT tehnologija) i Jean Monnet (potpora institucijama koje se bave europskim integracijama). Vrijednost programa za razdoblje 2007.-2013. je 7 milijardi eura. U Hrvatskoj je za Program za cjeloivotno uenje nadlena Agencija za mobilnost i programe EU-a.

http://eacea.ec.europa.eu/llp/about_llp/about_llp_en.phphttp://www.mobilnost.hr

Najvea snaga programa poput Erasmus Mundusa za mene je u revalorizaciji vlastitih znanja to nas potie

na nunost konstruktivne kritike, a ne tek na reprodukciju neeg to smo naueni promatrati kao naprednije i progresivnije. To nas vodi i stjecanju nove vrste samopouz-danja. Prepustiti se mobilnosti ovakve vrste preporuila bih stoga uvijek i svakome.

MILJA POLJAR, magistrica rodnih studija

18

Na mladima svijet ostaje ideje koje oni nose, njihovi stavovi i znanja kljuni su za oblikovanje budunosti. Zato su svijest i znanje mladih o aktu-alnim drutvenim pitanjima i njihova ukljuenost u procese odluivanja od iznimne vanosti. U pogledu Europske unije, istraivanje GONG-a predstavljeno u studenom 2010. godine pokazuje da su mladi

Informiranje rui predrasude

Naglasio bih edukativni dio cijelog procesa prijave za dobivanje sredstava EU-a, posebno registraciju pravnih

osoba u PADOR-u (elektronski registar potencijalnih aplikanata) to do sada nije bila praksa meu partnerskim udrugama s kojima smo pisali projekt. Kao opravdanje odrivosti prethodnog projekta, financira-nog takoer sredstvima EU-a, ovaj projekt je naoj udruzi omoguio ne samo odrivost ve i daljni razvoj kvalitete rada s mladima u podruju informiranja i savjetovanja.

GORAN JELENI, dopredsjednik PRONI Centra

Projekti informiranja hrvatskih graana o Europskoj uniji

NAZIV PROJEKTA:

EUphoria

SEKTOR:

Mladi/obrazovanje

IZVOR FINANCIRANJA:

IPA INFO 2008

VRIJEDNOST:

39.922,00 eura

EU: 35.922,00 eura

TRAJANJE:

2009. 2010.

KORISNIK:

PRONI Centar za socijalno poduavanje iz Osijeka i partneri

www.proni.hr

NAZIV PROJEKTA:

Europa u razredu

SEKTOR:

Mladi/obrazovanje

IZVOR FINANCIRANJA:

IPA INFO 2008

VRIJEDNOST:

61.835,30 eura

EU: 40.000,00 eura

TRAJANJE:

2009. 2010.

KORISNIK:

GONG i partnerska udruga Delta

www.gong.hr

19

u Hrvatskoj podijeljeni po pitanju potpore ulasku Hrvatske u Europsku uniju i da strahuju kako e ulaskom u EU Hrvatska izgubiti nacionalni iden-titet, kako e porasti socioekonomska nesigurnost, te da poloaj nae drave nee biti jednak onome drugih drava lanica EU-a. Ovi rezultati ne odskau znaajno od drugih istraivanja javnog mnijenja o EU-u provedenih u Hrvatskoj. Ovim istraivanjima je zajednika i niska razina znanja ispitanika o samoj Europskoj uniji, to za posljedicu moe imati obliko-vanje stavova na temelju pretpostavki i krivih infor-macija umjesto znanja i injenica.

Kako bi mladima olakala pronalaenje tonih i rel-evantnih informacija o EU-u, te kako bi pridonijela podizanju njihovog znanja o procesima odluivanja i politikama EU-a, poput proirenja, Delegacija Eu-ropske unije je kroz program IPA INFO 2008 podrala realizaciju est projekata diljem Hrvatske namijen-jenih informiranju o EU-u od kojih predstavljamo projekte EUphoria i Europa u razredu.

EUphoria

est otvorenih Euro-info kutaka, est online Euro-info-toaka i devet debata o EU-u u est hrvatskih gradova Osijeku, Vukovaru, Sisku, Zagrebu, Rijeci i Splitu. To su u jednoj reenici rezultati projekta kojeg je proveo PRONI Centar za socijalno poduavanje iz Osijeka s partnerima - nevladinim organizacijama ZAMISLI iz Zagreba, INFO-ZONA iz Splita i UMKI iz Rijeke. Projekt je bio usmjeren na poveanje razine znanja mladih o EU-u, posebice o procesu proirenja iji je i Hrvatska dio, te poveanje protoka relevantnih

informacija o EU-u. Rezultati projekta su impresivni: Euro-info kutke posjetilo je vie od tisuu mladih, njih se vie od deset tisua koristilo online Euro-info tokama, a posebno zanimljive mladima poka-zale su se debate na teme Uloga mladih u procesu donoenja odluka u Hrvatskoj i EU, Pristupanjem Europskoj uniji Hrvatska nee izgubiti svoj naciona-lni i kulturni identitet, Studenti i EU, Mogunosti i prava mladih ljudi zemalja pristupnica EU-u, Politika mladih u zemljama EU-a i u Hrvatskoj, Vrijednosti i standardi u EU te MOBIS - Mobilnost studenata.

Europa u razredu

Kako na zanimljiv, objektivan i vrijednosno neu-tralan nain demistifi cirati i pribliiti pojmove ve-zane za EU i pristupni proces Hrvatske uenicima zavrnih razreda srednjih kola? Projekt Europa u razredu uspijeva upravo to! Udruga GONG je, na-kon uspjeha projekta Prvi put biram u suradnji s rijekom udrugom Delta, osmislila i provela projekt namijenjen objanjavanju uinaka lanstva u EU-u srednjokolcima diljem Hrvatske.

Projekt se provodi od 2007. godine, a zahvaljujui sredstvima IPA INFO 2008 u k.g 2009/2010. oko 7.000 uenika zavrnih razreda srednjih kola sud-jelovalo je u interaktivnim radionicama o EU-u. Ko-liki je bio njihov interes svjedoi injenica da je broj provedenih radionica nadmaio onaj za koji su bila predviena sredstva, pa su treneri GONG-a u osam radionica svoje vrijeme i znanje stavili na raspo-laganje bez naknade. I srednjokolski su nastavnici u projektu mogli pronai neto za sebe: posebno osmiljene edukacije o EU-u i voenju nastavnih cjelina na tu temu u okviru redovnog kolskog pro-grama.

Na temelju prikupljenih evaluacija nastavnika i uenika srednjih kola koji su sudjelovali u pro-jektu, pokazalo se kako je znanje ciljane skupine o EU-u i uincima lanstva bitno poboljano. Izmeu ostaloga, uenici koji su proli edukaciju potaknuti su na kritiko i objektivno razmiljanje o potencijal-nim prednostima i nedostacima lanstva Hrvatske u EU-u, te na aktivno ukljuivanje u integracijske procese kao graani Hrvatske, ali i budui graani Europske unije.

POGLED IZ EU: Europska unija i komunikacija s graanimaEuropska unija pridaje veliku vanost informiranju i komunikaciji s graanima. Opa uprava za komunikaciju ima ulogu pravovremenog informiranja ope javnosti i medija o aktivnostima EU-a. Takoer, ona koordinira rad Komisije i njene predstavnike urede u drugim dravama, vezano uz podruje komunikacije. Sluati graane, objasniti kako politika EU-a djeluje na njihov svakodnevni ivot, te povezivanje s lokalnim ljudima, glavna su naela na kojima se temelji komunikacija s javnou. U zemljama kandidatkinjama su za provoenje komunikacijskih smjernica i komunikaciju s graanima openito zaduene Delegacije Europske unije odnosno Informacijski centri EU-a, tamo gdje postoje. Njihov je zadatak pomoi vlastima drave kandi-datkinje u pojanjavanju procesa i uincima pristupanja EU-u.

http://ec.europa.eu/dgs/communication/about/what_we_do/index_en.htm http://ec.europa.eu/dgs/communication/index_en.htm

REZULTATI

EUphoria:

Otvoreno est Euro-info kutaka u informativnim centrima za mlade

Stvoreno est online Euro-info toaka na web stranicama informativnih centara za mlade

Organizirane debate u vie gradova

Umreavanje i prijenos znanja i iskustava informa-tivnih centara za mlade

Ostvarena suradnja s pred- stavnicima kola, fakulteta i upanijskih odjela za europske integracije

Europa u razredu:

U k.g. 2009/2010. odrano 308 interaktivnih radi-onica o EU-u i o tome to lanstvo Hrvatske u Uniji znai za mlade

Educirano oko 7000 maturanata u 109 srednjih kola

Poboljano razumije- vanje objektivnih uinaka lanstva Hrvatske u EU-u

Smanjene predrasude meu mladima prema lanstvu Hrvatske u EU-u

Provedeno istraivanje o stavovima mladih prema EU-u

Provedene radionice za profesore u sredn-jim kolama o EU-u i hrvatskom pristupnom procesu

20

Automobili, autobusi, javni prijevoz, tvornice... Mnogo je imbenika koji svakodnevno zagauju gradove u kojima prema podacima Europske agencije za okoli ivi ak oko 75% europskog stanovnitva. U takvim je uvjetima istinski izazov upravljati gradskim resursima na nain koji e graanima osigurati kvalitetan ivot, a posjetiteljima ugodan boravak. Stoga su zelene povrine u gradovima prave oaze nune za kvalitet-niji ivot.

Projektom INFIORE Jadranski gradovi u cvijeu, na-stojao se promicati znaaj urbanog zelenila, posebno javnih zelenih povrina koje pridonose veoj kvaliteti ivota u gradovima i poboljanju turistike ponude. Svi su partneri u projektu talijanski gradovi Cervia i Brindisi, pokrajina Ravenna, albanski gradovi Elbasan i Skadar, srpsko Panevo, Tuzla u Bosni i Hercegovini te Pula i Dubrovnik intervenirali na ureenju javnih zelenih povrina razmjenjui pritom iskustva i jaajui meusobne veze.

Hrvatski gradovi ukljueni u projekt - Pula i Dubrovnik, obnovili su urbane zelene povrine - gradske parkove kako bi ih pribliili svojim stanovnicima i posjetitelji-ma i dodatno valorizirali vrijednost prirodnih resursa

u gradovima. Kroz obrazovanje strunjaka, razmjenu iskustava te promicanje stalnih kontakata sudionika izgradila se mrea strunjaka za zelene povrine koji

Zelene oaze u jadranskim gradovima

NAZIV PROJEKTA:

INFIORE Jadranski gradovi u cvijeu

SEKTOR:

Zatita i valorizacija okolia

IZVOR FINANCIRANJA:

INTERREG III A

VRIJEDNOST:

Ukupno EU: 812.295,59 eura

Sredstva EU-a za RH: 100.080,44 eura

TRAJANJE:

2007. 2008.

KORISNIK:

Grad Pula, Grad Dubrovnik i partneri

www.adriaticoinfi ore.eu

INFIORE - Jadranski gradovi u cvijeu

Sa zadovoljstvom smo realizirali projekt INFIORE, prvi projekt kojim su Gradu Puli dodijeljena bespovratna

sredstva pretpristupnih fondova EU-a. Tim je projektom u gradu Puli i svim ostalim gradovima partnerima posebna panja posveena valorizaciji gradskog zelenila u cilju unaprjeenja zatite okolia, proirenja turistike ponude i poboljanja ukupne kvalitete ivota. INFIORE je nama pred-stavljao dodatni poticaj u radu, budui da realizacija europskih projekata ne samo da omoguuje kvalitetnije ureenje naih gradova, ve se sudjelovanjem stjee i dragocjeno iskustvo koje se moe primijeniti kako u svakodnevnim radnim aktivnostima, tako i u implementaciji novih projekata.

BORIS MILETI,gradonaelnik Pule

21

e djelovati u smjeru odrivog turistikog razvoja i podizanja kvalitete urbanog ivota.

Novi sjaj povijesnog parka Monte Zaro

Grad Pula je odluio revitalizirati park Monte Zaro, najvei gradski park ukupne povrine od oko 29.000 m2. Izgraen sedamdesetih godina 19. stoljea, znat-no je oteen tijekom Drugog svjetskog rata te samo djelomino obnovljen pedesetih godina prologa stoljea. Ovim projektom odluilo se vratiti stari sjaj parku Monte Zaro, te se, potujui izvorni izgled parka odnosno njegovu povijesnu maticu, krenulo u njegovu revitalizaciju kroz koju su u prvoj fazi res-taurirane dvije fontane, postavljena urbana oprema (klupe i koarice za otpatke), te je obnovljen dio elek-troinstalacija. U drugoj je fazi, zahvaljujui sredstvima Grada Pule, izvrena cjelokupna rekonstrukcija elek-troinstalacija, parkovnih staza, oborinske odvodnje te je postavljen sustav za navodnjavanje. Park danas sjaji starim sjajem i, na radost Puleana i njihovih gostiju, postao je ugodan prostor za odmor i rekreaciju.

Suvremeno opremljen prostor za dubrovake maliane

Godinama zaputeni park u ulici Marka Marojice na Lapadu, rezidencijalnom dijelu Dubrovnika, svoju je preobrazbu napokon doivio kroz projekt INFIORE. Park povrine 3.000 m2 kojem gravitiraju okolna rezidencijalna naselja Montovjerna, okolino i Pey-ton, ukljuujui i Osnovnu kolu Montovjerna te Djeji vrti Palica, pretvoren je u suvremeno djeje igralite, opremljeno raznovrsnim djejim igralima. Time se pridonijelo socioekonomskom i ekolokom razvoju ove vitalne urbane zelene povrine. U okviru projekta nabavljene su i klupe, koarice za otpatke, postavljena je javna rasvjeta, te su izvreni i hortikul-turni radovi.

Vidjeti graane kako eu parkovima ili hvataju zrake proljetnog sunca na gradskim klupama, uivati u djejoj igri i njihovom smijehu, nagrada su za uloeni trud i novac i u Puli i u Dubrovniku. Pored kulturnih znamenitosti kao to su Arena i gradske zidine, ova se dva grada mogu diiti i dvama ponovno roenim parkovima.

POGLED IZ EU: Urbani okoliEuropska unija je donijela niz mjera i smjernica namijenjenih poboljanju urbanog okolia koje prvenstveno znae razmjenu iskustava i protok informacija u cilju uinkovite primjene propisa zatite ljudskog zdravlja i okolia openito. Svaka strategija za poboljanje urbanog okolia mora biti u skladu s drugim ekolokim politikama, uzimajui u obzir klimatske promjene, zatitu prirode i bioraznolikosti, kvalitetu ivota, odrivu upotrebu prirodnih resursa, te sprjeavanje i recikliranje otpada. U tu je svrhu Europska komisija usvojila Tematsku strategiju o urbanom okoliu kojom se podupire izrada sveobuhvatnih programa upravljanja urbanim okoliem i odrivih planova gradskog prometa, izobrazba lokalnih vlasti u upravljanju urbanim okoliem i razmjena dobrih iskustava u upravljanju pitanjima okolia u gradskim sredinama.

http://ec.europa.eu/environment/urban/home_en.htm

REZULTATI

Pula:

Potpuno revitaliziran povijesni park Monte Zaro

Obnovljene elektroin- stalacije, restaurirane dvije fontane i postavljena urbana oprema (klupe i koarice za otpatke)

Rekonstruirane parkovne staze

Postavljen sustav za navodnjavanje

Dubrovnik:

Ureen park Marka Marojice u Dubrovniku

Nabavljena djeja igrala, klupe, koarice za otpatke

Postavljena javna rasvjeta

Izvreni hortikulturni radovi

22

Bioraznolikost je najvee bogatstvo naeg planeta, a njegovo ouvanje treba biti zadaa svakoga od nas, u onoj mjeri u kojoj moemo na to utjecati. Hrvatska se sa svojim prirodnim vrijednostima, podzemljem, rijekama, panjacima, planinama i morem ubraja u bogate zemlje, a s obzirom da Europska unija snano radi na sprjeavanju gubitka bioraznolikosti, putem EU projekata je pomogla ouvati vie podruja u Hrvatskoj, meu kojima izdvajamo podzemnu faunu Karlovake upanije te poplavne panjake Gajne kod Slavonskog Broda.

Otkrie novih endema u Karlovakoj upaniji

Zahvaljujui istraivanjima Hrvatskog biospeleolo-kog drutva Zagreb i njihovih partnera na projektu Bioraznolikost podzemne faune Karlovake upanije otkriveno je ak pet novih endema. Ako niste znali, Karlovaka upanija ima vie od 800 speleolokih ob-jekata i bogatu podzemnu faunu s vie od 100 vrsta podzemnih ivotinja, od ega je 30 endema. Meu njima posebno valja istaknuti ovjeju ribicu, jedinog podzemnog kraljenjaka u Europi, koja je endem Di-narskog kra te je strogo zatiena i uvrtena u popis

Otkria i zatita hrvatske bioraznolikosti

Zatita i ouvanje bioloke raznolikosti kroz uzgoj hrvatskih autohtonih vrsta i poticaj ekoloke proizvodnje

NAZIV PROJEKTA:

Bioraznolikost podzemne faune Karlovake upanije

SEKTOR:

Zatita prirode i bioraznolikosti

IZVOR FINANCIRANJA:

PHARE 2006

VRIJEDNOST:

94.895,50 eura

EU: 75.916,40 eura

TRAJANJE:

2008. 2009.

KORISNIK:

Hrvatsko biospeleoloko drutvo Zagreb i partneri

www.hbsd.hr

NAZIV PROJEKTA:

Zatita, ouvanje i poboljanje bioloke raznolikosti te razvoj ekoloke svjesti kroz uzgoj hrvatskih autohtonih vrsta i poticaj ekoloke proizvodnje

SEKTOR:

Zatita prirode i bioraznolikosti

IZVOR FINANCIRANJA:

CARDS 2004

VRIJEDNOST:

100.000,00 eura

EU: 90.000,00 eura

TRAJANJE:

2007.2008.

KORISNIK:

Brodsko ekoloko drutvo BED i partneri

www.bed.hr

23

ugroenih vrsta EU-a, kao i ogulinsku piljsku spuvicu, jedinu slatkovodnu podzemnu spuvu na svijetu.

Tijekom istraivanja posjeeno je ak 38 speleolokih objekata, sustavno je istraivano njih 25, a sakupljen je bogat biospeleoloki materijal koji je pohranjen u zbirku Hrvatskog biospeleolokog drutva. Zanim-ljivo je spomenuti da je tijekom projekta utvreno ak pet novih vrsta, ime Karlovaka upanija post-aje bogatija za pet novih endema. Konkretno, rije je o novoj vrsti strige (Lithobius n. sp.), laitipavca (Chthonius n. sp.), vodenbabure (Monolistra n. sp.), skokuna (Pararrhopalites n. sp.), te dvojenoge iz reda Chordeumatida. Na podruju Kamanja utvrena je nova vrsta kornjaa (Machaerites n. sp.).

Prema rijeima Jane Bedek, predsjednice Hrvatskog biospeleolokog drutva, Drutvo je provedbom znat-no pridonijelo zatiti podzemlja Karlovake upanije.

Zatita prisavskih panjaka i autohtonih pasmina

Poplavni panjaci se ubrajaju meu najugroenija stanita u Europi. Zato su Brodsko ekoloko drutvo BED iz Slavonskog Broda i partneri 2007. godine pokrenuli projekt ouvanja znaajnog krajobraza Gajne, prisavskog panjaka gdje su invazivne biljke ugroavale bioraznolikost na panjaku. Bilo je potrebno osigurati stalnu ispau stoke, i to goveda,

koji paom i gaenjem sprjeavaju rast upravo in-vazivnog bilja tetnog za ostali biljni svijet. Jednako vano bilo je izvan poplavnog razdoblja zadrati 10-15% povrina pod vodom, istodobno odravajui 10% povrine pod autohtonom umskom vegetaci-jom hrasta lunjaka, vrba, topola i poljskog jasena.

Sve je to osigurano, a dodatna vrijednost cijelog projekta je i ouvanje kritino ugroene autohtone pasmine slavonsko-srijemskog podolskog goveda kao i dovoenje drugih starih pasmina - posavskog konja i crne slavonske svinje. Projekt osigurava i odrivi razvoj lokalnog gospodarstva zahvaljujui podrci ekolokoj proizvodnji zdrave hrane, a zapoljavanjem uvara Gajne pomae se instituci-jski razvoj upravljanja zatienim podrujem. Naime, zatieni krajobraz Gajna u sustavu je zatite od 1990. godine - ukljuen je u ekoloku mreu Hrvatske, a predloen je i za zatieno podruje NATURA 2000 na razini EU-a.

Iz BED-a poruuju da sa zadovoljstvom mogu rei da su u potpunosti uspjeli u prvotnoj ideji projekta i sauvali vrijedni krajobraz od propadanja. Loka-lno stanovnitvo vraa se na panjak i uz povoljne uvjete preuzima uzgoj podolaca, a BED, uz lokalnu braniteljsku zadrugu Eko-Gajna i Javnu ustanovu za zatiene prirodne vrijednosti Brodsko-posavske upanije, nastavlja razvijati projekte koji se izravno vezuju na ovaj. Dodaju da je provoenje projekta fi -nanciranog sredstvima EU-a administrativno, fi nan-cijski i ljudski zahtjevan poduhvat, ali i da nepore-civo slui kao poticaj na postizanje standarda kojima teimo u svjetlu ulaska u EU.

Zahvaljujui ovim projektima, dodatno su zatiena dva vrijedna prirodna podruja, kao i bogatstvo ore i faune na podruju Karlovake i Brodsko-posavske upanije.

POGLED IZ EU: Zatita bioraznolikostiGubitak bioraznolikosti naalost je nepovratan proces te se Europska unija jo od 1970. godine zalae za zatitu prirode. Zbog ljudskih aktivnosti ili prirodnih imbenika, bioraznolikost je u krizi a mnogim vrstama i stanitima prijeti nestanak. Europska unija je odluna u namjeri ouvanja biorazno-likosti te sprjeavanju njenog gubitka do 2020. godine. Kamen temeljac europske politike u ovome podruju je mrea NATURA 2000 zahvaljujui kojoj je u proteklih 25 godina EU izgradila najveu mreu zatienih podruja, najvrjednijih stanita i ugroenih vrsta na svijetu.

http://ec.europa.eu/environment/nature/index_en.htm

REZULTATI

Brodsko ekoloko drutvo - BED:

Osnovana funkcionalna eko-zadruga u selu Oprisavci s odrivim programom ekoloke proizvodnje hrane

Ouvane ugroene i au- tohtone vrste: nabavljeno 20 slavonskih podolskih goveda, dva posavska konja i dvije crne slavonske svinje

Zatiena bioloka razno- likost znaajnog krajobraza Gajna

Trasirano i obiljeeno 100 km biciklistikih i jahakih staza kroz zatiena podruja

Uspostavljeno stalno praenje i evaluacija bioloke raznolikosti

Poveana ekoloka svijest u zajednici kroz pro-motivne / informativne aktivnosti

Hrvatsko biospeleoloko drutvo

Sustavno istraivano 25 speleolokih objekata

Posjeeno 38 objekata

Istraeno 6 novih speleolokih objekata

Topografski nacrtano 5 speleolokih objekata te jedan podvodno

Svi speleoloki objekti su fotografi rani i snimani, kako na kopnu tako i pod vodom

Provedba projekta je imala uinak na veliki broj korisnika. Dravne institucije i lokalna samouprava su prikupili po-

datke o speleolokim objektima neophodne za odrivo gospodarenje i njihovu zatitu. Lokalno stanovnitvo je edukacijom znatno osvijeteno o problematici zatite podzem-nih sustava te utjecaj na njihov ivot kroz zatitu pitkih voda. A drutvo je ponosno to je provedbom projektnih aktivnosti znatno doprinijelo zatiti podzemlja Karlovake upanije.

JANA BEDEK, predsjednica Hrvatskog biospeleolokog drutva

24

Pojam korupcije prati nas svakodnevno. Novinske retke esto pune prie o korupciji ili zlouporabi ov-lasti, a borba protiv korupcije jedan je od glavnih uv-jeta Hrvatskoj za pristupanje Europskoj uniji. Korup-cijom se smatra svaki oblik zlouporabe ovlasti radi stjecanja osobne ili skupne koristi, kako u javnom tako i u privatnom sektoru. Dosei stupanj razvoja drutva u kojem nee biti korupcije i sukoba interesa teak je i ambiciozan cilj, no svakako vrijedan borbe jer je upravo takvo drutvu u skladu s temeljnim europskim vrijednostima jednakih mogunosti, soli-darnosti i ravnopravnosti. Razvijati svijest o tetnosti korupcije, odbaciti ponudu sudjelovanja u istoj te

suraivati s tijelima kaznenog progona, aktivni su naini sudjelovanja svakog graanina u dosezanju tog cilja dok su odgovarajui zakoni te uinkovita policija i sudstvo njegove nune pretpostavke.

Odgovor civilnog drutva na korupciju, projekt je kojeg su provele lanice mree BURA (osam organizacija civilnog drutva iz RH) s ciljem mapi-ranja problema sukoba interesa na lokalnoj razini u Hrvatskoj, analize pravnog okvira sprjeavanja suko-ba interesa, relevantnog pravnog okruenja i mani-festacije sukoba interesa u lokalnim zajednicama, te artikuliranja moguih rjeenja problema kako bi se

Civilno drutvo u borbi protiv korupcije

NAZIV PROJEKTA:

Odgovor civilnog drutva na korupciju

SEKTOR:

Civilno drutvo

IZVOR FINANCIRANJA:

CARDS 2003 / 2004

VRIJEDNOST:

295.313,00 eura

EU: 233.050,00 eura

TRAJANJE:

2006. 2008.

KORISNIK:

Partnerstvo za drutveni razvoji partneri

www.psd.hr

Odgovor civilnog drutva na korupciju

25

donositeljima odluka olakao proces izrade mjera potrebnih za sprjeavanje korupcije u Hrvatskoj.

U tu je svrhu provedeno istraivanje koje je poka-zalo da je sukob interesa u temelju korupcije, iako sam po sebi nije korupcija, te da privatni interes prevladava nad javnim u veini lokalnih tijela vlasti to zabrinjava s obzirom da je upravo to razina vlasti koja graanima prua neke od temeljnih drutvenih usluga poput socijalne skrbi, osnovnog obrazovanja itd. Zato su aktivnosti projekta usmjerene na sukob interesa kako bi se utjecaj na javni interes smanjio na to je mogue manju mjeru.

Za Sabor istih ruku

U sklopu projekta provedena je i kampanja javnog zagovaranja Za Sabor istih ruku prije parlamen-tarnih izbora 2007. godine. Kampanja, iji je glavni

cilj bio podizanje razine politikog integriteta svih stranaka i nezavisnih kandidata na izborima, imala je i zadau odrediti razinu politike volje za stvarnu borbu protiv korupcije, odnosno razinu spremnosti politikih dionika da u svome radu djelotvorno primjenjuju naela transparentnosti, odgovornosti i dobrog upravljanja. Prema rijeima predstavnika Partnerstva za drutveni razvoj, sve velike stranke koje danas sudjeluju u vlasti, kao i glavne oporbene stranke u Hrvatskom saboru, odbile su potpisati Sporazum o sudjelovanju u kampanji to upuuje na daljnju potrebu rada na ovom pitanju.

U drugom dijelu provedbe projekta rezultati istraivanja predstavljeni su u lokalnim sredinama obuhvaenim istraivanjem. Sluajno ili ne, u tri od etiri grada koji su pokazali najloije rezultate u istraivanju (Vukovar, Osijek, Split, Zagreb), dolo je do smjene vlasti na lokalnim izborima odranim 2009. godine (Vukovar, Osijek i Split). To budi optimi-zam da je na lokalnoj razini korupcija odnosno koru-mpiranost lokalnih vlasti, barem djelomice postala kriterijem odluivanja graanki i graana o tome kome dati glas.

Sljedei su koraci u borbi protiv korupcije, barem ako se u obzir uzmu rezultati evaluacije ovog projek-ta, nastavak rada na informiranju javnosti o sukobu interesu i s njime vezanim problemima, kao i edu-kacija graana o pojmu integriteta vlasti.

POGLED IZ EU: Europska unija i korupcijaEuropska unija je prihvatila definiciju korupcije Ujedinjenih naroda prema kojoj je korupcija upotreba moi radi privatnog dobitka. Kao glavne imbenike europske borbe protiv korupcije navodi: jaku politiku podrku na najvioj razini, primjenu postojeih antikorupcijskih instrumenata i njihov strogi nadzor, razvoj i unaprjeenje istraivakih alata i edukaciju specijaliziranih strunjaka za borbu protiv korupcije. Takoer, opi standardi potenja (integriteta) trebali bi biti uspostavljeni za sve slubenike diljem EU-a, kao i poticanje jaanja integriteta u privatnom sektoru. OLAF Europski ured za suzbijanje prijevara, zaduen je za borbu protiv korupcije, sprijeavanje prijevara i drugih nepravilnosti u EU institucijama te u svim projektima i aktivnostima financiranim iz EU prorauna.

http://europa.eu/legislation_summaries/fight_against_fraud/fight_against_corruption/l33301_en.htm

REZULTATI

Pojaani su antikorupcijski napori civilnog drutva i politikih dionika

Devet organizacija civilnog drutva osnaeno je za izradu i provedbu istraivanja javnih politika

Provedena je kampanja zagovaranja pod nazivom Za sabor istih ruku u 54 grada i naselja, podijeljena su 276.352 letka i prikupljen 2891 potpis na peticiju

Objavljena je publikacija Dobro upravljanje i sukob interesa zato mito nije najvei problem? s rezultatima istraivanja manifestacija sukoba inte-resa provedenog u sedam hrvatskih gradova (Osijek, Vukovar, akovec, Sisak, Karlovac, Zagreb i Split)

Zakon o sprjeavanju sukoba interesa usvojen je 2003. godine. Ipak, znaajnih pomaka u suzbijanju ovog problema nije bilo. Glavni cilj projekta bio je dovesti do promjena u zakonodavstvu koje regulira sprjeavanje i suzbijanje sukoba interesa, odnosno postii stroi pravni tretman ovog problema. Neke

od potekoa s kojima smo se susretali tijekom provedbe projekta bile su: nesuradnja s politikim strankama, nepotivanje Zakona o pravu na pristup informacijama, kaos u informacijama tj. nedobivanje tonih i vjerodostojnih podataka i slino. Na temelju naih iskustava, moemo zakljuiti kako je sigurno da e se rad na suzbijanju i sprjeavanju sukoba interesa morati nastaviti. Iako je dolo do nekih pozitivnih pomaka, oni nisu zadovoljavajui i ovaj je problem daleko od rijeenog. Najvea odgovornost lei na javnoj upravi i donositeljima odluka jer njihova (ne)postupanja izravno utjeu na to hoe li se i u kojoj mjeri osobni interesi pretpostavljati opem dobru.

MUNIR PODUMLJAK,

predsjednik udruge Partnerstvo za drutveni razvoj

26

Unutar najveeg zatienog podruja u Hrvatskoj Parka prirode Velebit, na 800 metara visine nalazi se ivopisno mjesto Krasno, poznato po Svetitu Majke Boje od Krasna. Iako broji svega 535 stanovnika, u vrijeme ljetne sezone biljei vie od 60.000 turistikih posjeta. Stanovnici Krasna bave se drvnom industri-jom, proizvodnjom mlijenih preraevina, zimskim te vjerskim turizmom. No, gospodarski napredak ovog mjesta bio je ozbiljno ugroen zbog ne-dostatka modernog vodoopskrbnog sustava pa su se stanovnici snalazili na razne naine, dovozei primjerice vodu cisternama s udaljenosti od preko 20 kilometara po planinskim cestama.

Odrivi drutveno-ekonomski razvoj Krasna

Poloaj i funkcija Krasna, kao matinog naselja Na-cionalnog parka Sjeverni Velebit, nalau potrebu usmjeravanja njegovog razvoja u skladu s naelima odrivog razvoja. S druge strane, zaustavljanje tren-da pada naseljenosti mogue je samo jaanjem gospodarstva i izgradnjom komunalne infrastruk-ture koji bi lokalnom stanovnitvu osigurali dobre ivotne uvjete. Ova dva cilja mogue je postii

Voda koja ivot znai

NAZIV PROJEKTA:

Izgradnja vodovoda u Krasnu

SEKTOR:

Infrastruktura

IZVOR FINANCIRANJA:

CARDS 2004

VRIJEDNOST:

980.000,00 eura

EU: 654.000,00 eura

TRAJANJE:

2007. 2009.

KORISNIK:

Grad Senj i partneri

www.senj.hr

Izgradnja vodovoda u Krasnu

Grad Senj je meu najveim jedinicama lokalne samouprave u RH s povrinom od 658 km2. To ujedno znai

i velike potrebe za izgradnjom komunalne infrastrukture jer u 21. stoljeu svakom stanovniku elimo pruiti osnovne ivotne uvjete poput kanalizacije, cesta, telekomunikacija, struje, a naroito vode. Prihodi gradskog prorauna za sve te potrebe nisu ni priblino dostatni pa smo itekako usmjereni na sredstva koja nude pretpristupni programi Europske unije. Tim sredstvima smo do sada realizirali nekoliko projekata, a jedan od znaajnijih je svakako izgradnja vodovoda u naselju Krasno, to je velik korak i za Grad Senj i za Liko-senjsku upaniju. Pripremamo nove projekte za natjeaje pretpristupnih fondova i vjerujemo da e nam Europa pomoi da ih ostvarimo.

DARKO NEKI, gradonaelnik Grada Senja

27

samo na temelju struno promiljenih rjeenja i uz suradnju svih relevantnih imbenika. Dobar primjer za to prua teorija i praksa ruralnog razvoja Europske unije.

Potrebu izgradnje novog sustava opskrbe vodom, koji je od vitalne vanosti za ivot i razvoj Krasna ali i Parka prirode Velebit te Nacionalnog parka Sjeverni Velebit, prepoznao je Centar za razvoj poduzetnitva grada Senja (dananja Razvojna agencija Senj) s Part-nerskim odborom Liko-senjske upanije. Podrku za ostvarivanje ambicioznog plana pruila je Eu-ropska unija preko projekta CARDS 2004, tonije bespovratnim sredstima za radove i usluge nami-jenjene odrivom razvoju u podrujima od posebne dravne skrbi.

Novoizgraeni vodovodni sustav obuhvaa ak 1100 metara cjevovoda, distribucijsku mreu duljine 3500 metara, crpne stanice i spojne cijevi, a vano je nagla-siti i da je poboljao dostupnost kvalitetne pitke vode svim postojeim i potencijalnim novim korisnicima, kao i higijenske uvjete i kvalitetu ivota stanovnitva, to je stvorilo osnovne pretpostavke za bri razvoj proizvodnih i uslunih djelatnosti, veu produktivnost i konkurentnost, te otvaranje novih radnih mjesta.

Vodovod u Krasnu velik je korak naprijed ne samo za Krasno nego i za cijelu Liko-senjsku upaniju budui da su njime omogueni uvjeti za daljni odrivi razvoj ovoga kraja u gospodarskom, poljo-privrednom i turistikom smislu. Takoer, pro-jektom je osigurana i toliko nuna protupoarna zatita Nacionalnog parka Sjeverni Velebit i Parka prirode Velebit.

Ukratko, stanovnicima je pruen jedan od osnovnih uvjeta ivljenja i time stvorena pretpostavka za raz-voj mjesta, ali i grada Senja te cijele upanije.

POGLED IZ EU: Izgradnja temeljne infrastrukture i regionalna politikaVie od polovice europskog kontinenta ine preteno ruralna podruja, s udjelom stanovnitva od oko 20%. Kroz svoje politike ruralnog razvoja i kohezijske fondove Europska unija potie raznovrsne gospodarske aktivnosti u svrhu izjednaavanja kvalitete ivota u svim europskim regijama. Europski fond za regionalni razvoj (ERDF) i Europski socijalni fond (ESF) dopunjuju ciljeve Europskog fonda za ruralni razvoj (EFRD). Europski fond za regionalni razvoj (ERDF) djeluje na sljedeim podrujima: stvaranje poslova izvan poljoprivredne industrije (primjerice, razvojem turizma), bolja povezanost izmeu gradova i sela, potpora malim i srednjim poduzetnicima, kontrola rizika u poljoprivredi te izgradnja temeljne infrastrukture, posebno u novim dravama lanicama.

http://ec.europa.eu/regional_policy/themes/rural/index_en.htm

REZULTATI

Izgraen je vodovod na koji su prikljuena lokalna kuanstva, poslovni subjekti i ostali korisnici

Znaajno je poboljana higijenska ispravnost i kvaliteta pitke vode

Koliina pokriva sve potrebe podruja, a izdaci za vodu bitno su smanjeni

Unaprijeena je protupoarna zatita u naseljima, umama, Nacionalnom parku Sjeverni Velebit i Parku prirode Velebit

Ojaani su institucionalni kapaciteti lokalnih vlasti iskustvom upravljanja sustavima vodoopskrbe

Poboljane su razvojne perspektive Krasna i Liko-senjske upanije, posebno aktivnosti u turizmu

28

Kao malo to na ovom svijetu, kultura zna spojiti ljude i napraviti trajnu sponu izmeu naroda i obiaja, moe oivjeti stara vremena i dati novu sliku naeg vreme-na. Ulagati u kulturu, potujui razliitosti i bogatstva europskih naroda, te poduprijeti zajedniku kulturnu batinu, prioriteti su kulturne politike Europske unije koja te ciljeve ostvaruje kroz razvijanje prekogranine suradnje kulturnih institucija i udruga.

Ouvanje kulturne batine Koprivnice i Meimurja

Tradicija koprivnikog i meimurskog kraja u nekim je dijelovima bolje a u nekima loije ouvana, a stari obiaji i zanati polako izumiru pa je posebno vano pribliiti ih mlaoj populaciji te ih prikazati atrak-tivnima i zanimljivima. Projekt Culturevive odnosno kulturne revitalizacije (od culture - kultura i revive oivjeti) toga kraja i pograninih podruja proveden je zahvaljujui suradnji Turistike zajednice grada Koprivnice i udruge Meimurske roke i maarske Udruge narodne umjetnosti upanije Zala. Orga-nizirana su etiri tradicionalna kulturna dogaaja koji su hrvatskim i maarskim partnerima omoguili razmjenu tradicijskih znanja a time i ouvanje

Kultura u Europi sauvaj vrijedno, razvij novo

Projekti iz podruja kulture fi nancirani sredstvima EU-a

NAZIV PROJEKTA:

Culturevive

SEKTOR:

Kultura

IZVOR FINANCIRANJA:

IPA 2007

VRIJEDNOST:

99.694,00 eura

EU: 84.739,90 eura

TRAJANJE:

2010. 2011.

KORISNIK:

Turistika zajednica grada Koprivnice i udruga Meimurske roke

www.culturevive.eu

NAZIV PROJEKTA:

Black/North SEAS

SEKTOR:

Kultura

IZVOR FINANCIRANJA:

Kultura 2007.2013.

VRIJEDNOST:

3.000.000,00 eura

EU: 1.500.000,00 eura

TRAJANJE:

2007. 2010.

KORISNIK:

BADco. Zagreb i partneri na projektu

www.seas.se

NAZIV PROJEKTA:

Poduzetnike kulture i europski gradovi

SEKTOR:

Kultura

IZVOR FINANCIRANJA:

Kultura 2007.2013.

VRIJEDNOST:

150.000,00 eura

TRAJANJE:

2008. 2010.

KORISNIK:

Etnografski muzej Zagreb i partneri

www.eciec.eu

29

zajednikog naslijea: Renesansni festival u Koprivni-ci (na slici lijevo), Na to mlado leto tradicijski Boi u Hrvata 7. meunarodna izlobeno-prodajna manifestacija u akovcu, 7. dravna lonarijada Zalaegerszega s hrvatskim lonarima iz Meimurja i Podravine, te Festival njegovatelja narodnih obiaja u Zalaegerszegu.

Vizija Europe u oima umjetnika s europskih obala

BADco. kolaborativna izvedbena skupina iz Za-greba sudjeluje od 2007. godine u projektu Black/ North SEAS, jednom od svega deset viegodinjih programa koji su te godine odobreni u sklopu programa Kultura. Projekt radi na izgradnji dugot-rajnih kulturnih mostova izmeu dviju udaljenih i meusobno razliitih regija crnomorske i sjever-nomorske, a Intercult vedska organizacija koja vodi projekt, opisuje ga kao umjetiku avanturu koja priom, pjesmom i slikom otkriva viziju Europe. Uz BADco. u projektu sudjeluju umjetnici iz Ujedinjene Kraljevine, Norveke, Bugarske, Danske i Nizozem-ske. Sudjelovanje u projektu umjetnikoj je skupini omoguilo produkciju predstave Liga vremena,

premijerno izvedenu na Rijekim ljetnim noima 2009. godine, kao i turneju po zemljama part-nerima u projektu. Ako tome dodamo desetak ko-produkcijskih projekata, brojna gostovanja i struna istraivanja, ne udi to ovi umjetnici vie vremena provode izvan Hrvatske nego u njoj!

Idemo na kavu!

Naalost, ne moemo vas pozvati na kavu, ali moemo s vama podijeliti priu o izlobi koju je Etnografski muzej u Zagrebu organizirao u sklopu projekta Poduzetnike kulture i europski gradovi. Na izlobi Idemo na kavu! posjetitelji su mogli doznati zanimljivosti o proizvodnji i obredima vezanim uz kavu, pripremi tog napitka te kulturi pijenja kave, koja se u Zagrebu toila ve sredinom XVIII. stoljea kada su se poela otvarati prva kavotoja - atori smjeteni na Harmici (dananjem Trgu bana Josipa Jelaia) blizu Manduevca, a potom i u zagrebakim kavanama. Projekt, fi nanciran sredstvima EU-a iz pro-grama Kultura, rezultat je dvogodinjeg istraivanja malog i srednjeg poduzetnitva u sedam europskih gradova (Amsterdamu, Berlinu, Volosu, Barceloni, Liverpoolu, Luksemburgu i Zagrebu).

POGLED IZ EU: Program KulturaEuropska unija kroz program Kultura (2007.-2013.), s proraunom od 400 milijuna eura, financira projekte koji promiu kulturnu raznolikost i bogatu europsku kulturnu povijest kroz prekograninu suradnju kulturnih djelatnika i institucija. Tri glavna cilja programa Kultura su promicanje prekogranine mobilnosti zaposlenih u podruju kulture, podravanje meunarodnog protoka kulturne i umjetnike proizvodnje i promicanje interkulturalnog dijalo-ga. Od 2007. godine Hrvatska je punopravna korisnica programa Kultura. Kulturna kontakt toka djeluje pri Ministarstvu kulture Republike Hrvatske.

http://ec.europa.eu/culture/our-programmes-and-actions/doc411_en.htm http://www.min-kulture.hr/ccp/

SEAS platforma bila je financirana programom Kultura 2000. Kako je suradnja bila uspjena, vedski Intercult je 2007. pozvao BADco. kao partnera u projekt Black/North SEAS. Odluka o prihvaanju suradnje nije bila jednostavna budui da kao partner u projektu grupa preuzima veliku financijsku obavezu i odgovor-

nost u obliku prikupljanja matching sredstava. Nakon detaljne analize mogunosti prikupl-janja navedenih sredstava, odluili smo pridruiti se aplikaciji za EU sredstva. Proces prijave te administrativnog sudjelovanja u ovoj vrsti projekta sloeniji je nego za projekte finan-cirane iz lokalnih izvora, no sasvim sigurno se viestruko isplati, kako u umjetnikom tako i financijskom aspektu a posebno u meunarodnoj vidljivosti grupe.

LOVRO RUMIHA, company manager kolaborativne izvedbene skupine BADco.

REZULTATI

Culturevive:

Suradnja maarskih i hrvatskih organizacija

Ukljuivanje djece u tradici- ju projektnog podruja

Proirenje znanja o tradicijs- kim vrijednostima podruja

Odgovorno koritenje repromaterijala ekoloka proizvodnja, tradicijska sjemenja, tradicijske tehnike izrade

BADco.:

U 2007. i 2008. godini odrana turneja projekta s predstavama Deleted messages i Memories are made of this... u Stock-holmu, Istanbulu, Tromsou, Londonu, Lincolnu, Exeteru i Bathu

Producirana predstava Liga vremena (2009.)

Odrana turneja predstave Liga vremena u Kopenha-genu, Goteborgu, Tromsou, Skegnessu, Berlinu, Batumiu i Stockholmu, uz izvedbe u Zagrebu, Zadru i Svetvinentu

Poduzetnike kulture i europski gradovi

Odrana izloba Idemo na kavu!

Radni sastanci omoguili razmjenu informacija meu muzejskim strunjacima

Rezultati istraivanja predstavljeni na lokal-nim izlobama i raznim aktivnostima koje su ostvarene u suradnji s poduzetnicima

30

Jeste li znali da su fi lmovi ivot je lijep Roberta Beg-ninija, Zbogom, Lenjin Wolfganga Beckera i Vraam se Pedra Almodovara meu fi lmovima koji su fi -nancirani Programom MEDIA programom Europ-ske unije namijenjenom razvoju europske audio-vizualne industrije?

Iako se europski fi lmovi teko nose s globalnom konkurencijom, ovi ali i mnogi drugi poznati naslovi pokazuju da europska fi lmska industrija itekako ima to za ponuditi. Program MEDIA, koji godinje podu-pre oko 300 novih europskih fi lmskih projekata, ali i drugi programi EU-a, ukljuujui program IPA, pomau da europski fi lmski projekti nau put do brojnih pok-lonika europske kinematografi je, u Europi i ire.

Program MEDIA u Hrvatskoj

Od 2008. godine i hrvatski redatelji, producenti, sce-naristi i ostale fi zike i pravne osobe koje se bave audiovizualnim djelatnostima mogu sudjelovati u Programu MEDIA te se natjecati za fi nancijska sred-stva za potporu produkciji, promociji i distribuciji eu-ropskih audiovizualnih programa. Vrijedno je istak-nuti da je 2009/2010. Hrvatska zauzela 8. mjesto u

Potpora europskom filmu

Projekti, filmovi i festivali financirani programima EU-a

NAZIV PROJEKTA:

Becoming Dad

SEKTOR:

Audiovizualna industrija

IZVOR FINANCIRANJA:

IPA 2007 Regional Civil Society

VRIJEDNOST:

177.000,00 eura

TRAJANJE:

2009.

KORISNIK:

4Film, udruga Otvorena medijska grupacija i partneri

http://omg.hr

NAZIV PROJEKTA:

Media program - fi lmovi

SEKTOR:

Audiovizualna industrija

IZVOR FINANCIRANJA:

Program MEDIA

VRIJEDNOST:

150.000,00 eura

TRAJANJE:

2008. 2010.

KORISNIK:

PRODUCENTSKE KUE: Kinorama, Alt F4, Studio dim, iva produkcija

www.kinorama.hr/project/12/ www.bulaja.com/tesla/tesla.htm www.nightboats.com

NAZIV PROJEKTA:

Media program - festivali

SEKTOR:

Audiovizualna industrija

IZVOR FINANCIRANJA:

Program MEDIA

VRIJEDNOST:

123.000,00 eura

TRAJANJE:

2009. 2010.

KORISNIK:

Animafest, Motovun Film Festival, Zagreb Film Festival, ZagrebDox

www.animafest.hr www.motovunfi lmfestival.com www.zagrebfi lmfestival.com www.zagrebdox.net

31

pogledu potpora za razvoj projekata i 2. mjesto u kategoriji potpore fi lmskim festivalima u odnosu na 32 zemlje lanice Programa MEDIA.

Hrvatski fi lmski projekti koji su dobili potporu iz Pro-grama MEDIA jesu fi lm Koko i duhovi producentske kue Kinorama u reiji Daniela Kuana, Mehanike fi gure producentske tvrtke Alt F4 u reiji Helene Bulaja, Noni brodovi producentske tvrtke Stu-dio dim redatelja Igora Mirkovia i Otok ljubavi producentske tvrtke iva produkcija redateljice Jasmile bani.

A jeste li znali da su ak etiri fi lmska festivala u Hrvatskoj Animafest, Motovun Film Festival, Za-greb Film Festival i ZagrebDox potpomognuti Pro-gramom MEDIA? Tvrtke Blitz fi lm i distribucija, Dis-covery, Continental, Pa-dora i druge su pak ostvarile pravo na potporu u kategoriji distribucije u okviru istog programa.

Tata od formata

Meu fi lmskim projektima koji su ostvareni zahva-ljujui drugim programima EU-a je dokumentarni serijal Tata od formata (Becoming dad) koji promie

odgovorno roditeljstvo i drutvenu svijest o vanosti uloge oca u odgoju djeteta. Priajui prie o rodite-ljima razliitog imovinskog statusa i obrazovanja, o obiteljima s jednim ili vie djece, serijal pokazuje ve-selje roditeljstva i znaaj koji roditelji imaju u ivotu djeteta. Posebno je obraena uloga oeva njiho-vih oekivanja a potom i snalaenja u toj ulozi.

Dokumentarni serijal realizirala je produkcijska kua 4Film iz Zagreba u suradnji s partnerima tvrtkama Vertigo iz Slovenije, F.I.S.T. iz Bosne i Hercegovine, See Film Pro iz Srbije i udrugom Otvorena medij-ska grupacija iz Zagreba. Upravo je stvaranje mree medijskih partnera i profesionalaca u regiji dodana vrijednost ovog projekta kojim je, osim spomenutog dokumentarnog serijala, organiziran niz edukativnih radionica za direktore fotografi je i dizajnere zvuka. Predavai na radionicama bili su poznati dizajner zvuka Kirk Francis, koji je izmeu ostalog osvojio Oscara za zvuk u fi lmu Bourneov ultimatum, dok su radionicu za direktore fotografi je vodili Bill Butler (dobitnik Nagrade za ivotno djelo Amerike udruge snimatelja), Oliver Stapelton i Paolo Cascio.

Sudei prema ovim postignuima fi lm je u Hrvatskoj doista in!

POGLED IZ EU: Program MEDIA 2007Europska unija podupire filmsku industriju putem Programa MEDIA kojim je sedmoj umjetnosti za razdoblje 2007.-2013. namijenjeno 755 milijuna eura. Programom se sufinancira usavravanje, razvoj projekata, distribucija, promidba / filmski festivali i pilot-projekti novih tehnologija. Hrvatska je punopravnom lanicom Programa postala 2008. godine. Za pruanje informacija o Programu MEDIA i savjetodavne pomoi potencijalnim aplikantima zaduen je MEDIA desk Hrvatske koji je osnovan pri Hrvatskom audiovizualnom centru.

http://ec.europa.eu/culture/media/programme/index_en.htm http://www.mediadesk.hr/

Jako smo ponosni to smo dobili potporu programa MEDIA jer je to na neki nain potvrda naeg rada i kvalitetnog programa koji osmiljavamo ve osam godina. Na program smo se prijavili prije svega jer smo smatrali da europski film ima vrlo dominantnu i vanu ulogu u programu naeg festivala, kao i zbog

potrebe za dodatnim sredstvima koja bi omoguila njegov daljnji rast i napredak. Nadamo se da emo opravdati povjerenje koje nam je dano ovom potporom stvarajui jo snaniji program Zagreb Film Festivala u budunosti.

BORIS T. MATI, direktor Zagreb Film Festivala

Kao produkcijska kua svjesni smo svoje drutvene odgovornosti, jer mediji svojim sadrajima informiraju, educiraju i djeluju na podizanje svijesti civilnog drutva. Projekti Europske komisije u kojima smo do sada sudjelovali prove-deni su upravo s ciljem razvoja drutvene svijesti ali i s ciljem regionalnog

umreavanja. Regionalna koprodukcija ima daleko vee mogunosti probijanja na europsko i meunarodno trite koje nam omoguava promociju nae kulture, ali i dodatnu priliku za gospodarski razvitak i medijski program kao kvalitetan i prepoznatljiv izvozni proizvod.

ANITA JUKA, producentica 4Filma i voditeljica projekta

REZULTATI

Becoming Dad:

Producirana dokumentarna serija (8 epizoda) za prikazi-vanje na HRT-u

Stvorena mrea medijskih profesionalaca

Stvorena platforma za buduu regionalnu surad-nju i koprodukciju

Odrane dvije radionice na kojima je educirano 162 medijskih profesionalaca iz regije

Pojaan tehniki kapacitet medijskih profesionalaca u regiji

Dodatna edukacija medijskih profesionalaca putem studijskih putovanja i rada u meunarodnim produkcijskim i post-produkcijskim studijima

Provedena istraivanja na temelju kojih su izraene preporuke za obrazovne institucije za poboljanje tehnikih standarda i daljnje edukacije

MEDIA program u Hrvatskoj:

2008. 2009. ukupno je odobreno 150.000 eura za razvoj etiri fi lma

2009. 2010. etiri festivala ukupne vrijednosti 123.000 eura

automatska distribucija potpora koja se dodjeljuje temeljem prodanih kino-ulaznica europskih nena-cionalnih fi lmova ukupne vrijednosti 22.500 eura

32

to moe biti poticajnije za mladu osobu nego prilika za putovanje, uenje i razmjenu iskustava s vrnjacima kroz zabavu, druenje i volontiranje? Razni programi Europske unije mladima nude up-ravo to!

Mladi na djelu u Hrvatskoj i zemljama EU-a

Program Mladi na djelu namijenjen je upravo mladi-ma i organizacijama aktivnim u radu s mladima.Cilj mu je potaknuti njihovo aktivno sudjelovanje u drutvu, razvijati toleranciju i solidarnost meu mladima. Moto programa mogao bi glasiti Druim se, pomaem i uim! s obzirom da se ciljevi pro-grama ostvaruju kroz projekte neformalnog uenja. Glavnu rije u svemu vode upravo mladi, koji su nositelji i inicijatori projekata. Nevladina udruga HELP iz Splita jo od 2003. godine pokretanjem pro-grama Informativni centar za mlade nastoji potak-nuti mlade na mobilnost i to aktivnije ukljuivanje u meunarodne projekte, gledajui na to kao na najbolji nain za razbijanje predrasuda, jaanja tol-erancije i razumijevanja, samopouzdanja i svijesti o europskom graanstvu.

Europa za mlade budunost je na njima

Projekti jaanja sudjelovanja mladih u drutvu

NAZIV PROJEKTA:

HELP TO HELP

SEKTOR:

Mladi

IZVOR FINANCIRANJA:

Mladi na djelu

VRIJEDNOST:

25.000,00 eura godinje

TRAJANJE:

2007. 2011.

KORISNIK:

HELP udruga za pomo mladima, Split

www.helponline.hr

NAZIV PROJEKTA:

Emigracija juer i danas

SEKTOR:

Aktivno graanstvo

IZVOR FINANCIRANJA:

Program Europa za graane

VRIJEDNOST:

EU: 5.533,00 eura

TRAJANJE:

2009.

KORISNIK:

Grad Rijeka

www.rijeka.hr

33

Kroz projekt Europske volonterske slube (EVS), mla-di iz razliitih dijelova EU-a dolaze u HELP volontirati na 312 mjeseci, a godinje HELP ugosti od 310 EVS volontera. Takoer, mladi iz Hrvatske imaju iste mogunost otii volontirati u bilo koju zemlju EU-a, s potpuno pokrivenim trokovima volontiranja.

Mladi iz EU-a, zajedno s mladima iz Hrvatske koji su sudjelovali u nekom od meunarodnih projekata, ujedno su i najbolji ambasadori kako Hrvatske u EU-u, tako i EU-a u Hrvatskoj, ime se mogu postii stvarni razultati i promjene u drutvu. Unato mogunostima koje im se nude, mladi se jo relativ-

no slabo odluuju na takve inicijative, stoga bi ovaj primjer mogao potaknuti mlade da uloe u sebe i svoju budunost kroz jednu od inicijativa programa Mladi na djelu, posebno u 2011. godini koja je u EU-u proglaena Europskom godinom volontiranja.

Nagrada Zlatna zvijezda za projekt Emigracija juer i danas

Grad Rijeka, tonije Odjel gradske uprave za odgoj i kolstvo i Odjel gradske uprave za kulturu, ostvarili su potporu za projekt Emigracija juer i danas u sklopu natjeaja za bratimljenje gradova programa Europa za graane. U suradnji s ustanovom Dom mladih Rijeka i Muzejom grada, projekt je u razdo-blju od 11. do 15. svibnja 2009. godine okupio 15 srednjokolaca-debatanata i njihovih mentora iz pri-jateljskih gradova Ljubljane i Bourgasa (Bugarska) i 15 domaih sudionika, a program je odran u Rijeci i dvorcu Stara Suica u Gorskom kotaru.

Osim debatnog turnira na temu migracije u Europi, za sudionike su organizirana tematska predavanja, igre upoznavanja, zabavni program, prijem u Grad-skoj vijenici te posjet Muzeju grada i izlobi Merika. Zanimljivo je spomenuti da je 2009. godine projekt dobio nagradu Europske komisije Zlatna zvijezda (Golden Stars Award) kao jedan od najboljih projeka-ta u programu Europa za graane.

POGLED IZ EU: Europa za g