young - kymlicka - barry (skripta)

Download Young - Kymlicka - Barry (skripta)

Post on 18-Sep-2015

26 views

Category:

Documents

1 download

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Iris Marion Young, Pravednost i politika razlike (pog. 2., 4., 6.)Will Kymlicka, Multikulturalno građanstvo (pog. 2.,3.,5.)Brian Barry, Kultura i jednakost (recenzija)Skripta za Suvremene politicke teorije, II. kolokvij, FPZG

TRANSCRIPT

POLITIKE IDENTITETAIris Marion Young, Pravednost i politika razlike (pog. 2., 4., 6.)

Pravednost je glavna tema politike filozofije kojom se i Young bavi. Young istrauje probleme pozitivizma i redukcionizma u politikoj teoriji. Pozitivizam uzima zdravo za gotovo institucionalne strukture koje bi se trebale normativno vrednovati. Redukcionizam se odnosi na sklonost suvremenih pol. teoretiara da reduciraju pol.subjekte na jedinstvo te da cijene openitost vie od specifinosti i razlike. Drugo poglavlje definira pojam ugnjetavanja koje ima 5 aspekata: izrabljivanje, nasilje, marginalizaciju, nemo i kulturni imperijalizam. Takoer se se bavi definicijom drutvenih skupina koje prethode pojedincima u drutvu. etvrto poglavlje se bavi idealom nepristranosti, na kojem se temelji veina suvremenih moralnih teorija i teorija pravednosti. Ideal neprist. podrazumijeva da se sve moralne situacije trebaju prosuivati prema jednakim pravilima i porie razliku izmeu subjekata tvrdei da zastupa stajalite koje svi mogu prihvatiti. U estom poglavlju zagovara naela i prakse koje poistovjeuju osloboenje s drutvenom ravnopravnou koja promie razlike i potie ukljuivanje i sudjelovanje svih drutvenih skupina u javnom ivotu.

2.poglavlje Pet lica ugnjetavanja

Ugnjetavanje kao strukturalan konceptMnogi Amerikanci ne bi koristili izraz ugnjetavanje da bi opisali nepravednosti u amerikom drutvu jer ga shvaaju na tradicionalan nain prakticiranje samovolje vladajue skupine.Dominantni politiki diskurs moe koristiti pojam ugnjetavanja da opie drutva razliita od naeg, obino komunistika ili navodno komunistika drutva. Unutar te protukomunistike retorike, ugnjetavanje podrazumijeva aspekte samovolje i kolonijalizma.Meutim, novi ljeviarski pokreti 1960-ih i 1970-tih promijenili su znaenje pojma ugnjetavanja. Oni su smatrali da ugnjetavanje oznaava potekoe i nepravednosti s kojima se neki pojedinci suoavaju, ali ne zato to ih na to prisiljava samovoljna vladavine, nego zbog svakodnevnih praksi dobronamjernog liberalnog drutva. Uzroci ugnjetavanja ugraeni su u nepropitane norme, navike i simbole i u pretpostavke na kojima se temelje institucionalna pravila i kolektivne posljedice potivanja tih pravila. Strukturalno ugnjetavanje ne moe se iskorijeniti oslobaanjem od vladajue skupine ili izradom novih zakona, jer se ugnjetavanje sustavno odrava u glavnim gospodarskim, politikim i kulturnim institucijama.Koncept drutvene skupineDrutvena skupina je zajednica osoba koja se svojom kulturom, praksama ili nainom ivota razlikuje od barem jedne drutvene skupine. Identificiranje sa drutvenom skupinom dogaa se u interakciji izmeu drutvenih zajednica koje se razlikuju po nainu ivota i oblicima udruivanja, ak i ako smatraju da pripadaju istom drutvu. Drutvene skupine nisu entiteti koji postoje zasebno od pojedinaca, ali nisu ni proizvoljne klasifikacije osoba prema vanjskim ili sluajnim obiljejima odvojenima od njihovih identiteta.Moralni teoretiari i politiki filozofi ee odreuju drutvene skupine kao udruenja nego kao skupove.Osoba prvo otkriva identitet skupine kao zadan, a zatim ga na odreen nain preuzima. Skupine nastaju, ali se nikad ne osnivaju. Skupine postoje samo u odnosu prema drugim skupinama. Pojedinci izvan odreene skupine mogu tu skupinu identificirati, a da oni koji se smatraju pripadnicima skupine nemaju svijest o sebi kao i skupini.Pristae modela skupova misle da su drutvene skupine nepoeljne fikcije koje proizvoljna obiljeja proglaavaju bitnima. Prema tom stajalitu, problem predrasuda, diskriminacije i iskljuivanja nastaju samo zbog neijih pogrenih uvjerenja da identificiranje sa skupinom utjee na sposobnosti, temperament ili vrline pripadnika skupine. Budui da ih drugi smatraju skupinom, oni su iskljueni i zazorni. Da bismo uklonili ugnjetavanje, moramo ukinuti drutvene skupine. Ljudi bi se trebali shvaati kao pojedinci, a ne kao pripadnici skupina i moralo bi im biti doputeno da slobodno odluuju kako e ivjeti bez stereotipa ili normi. Ova knjiga analizira i propituje to stajalite.

Lica ugnjetavanja1. IzrabljivanjeGlavna funkcija Marxove teorije izrabljivanja je objasniti kako klasna struktura moe postojati bez zakonski i normativno dopitenih klasnih razlika. Toj teoriji izrabljivanja nedostaje jasno normativno znaenje, iako tvrdnja da su radnici izrabljivani ima i normativnu i opisnu snagu.Glavna postavka teorije izrabljivanja jest da se ugnjetavanje odvija u stalnom procesu prijenosa rezultata rada jedne drutvene skupine u korist druge. Izrabljivanje podrazumijeva strukturalni odnos izmeu drutvenih skupina. Marksistiko shvaanje klase ne objanjava vane pojave poput spolnog i rasnog ugnjetavanja. Feministkinje su bez problema pokazale da se ugnjetavanje ena sastoji djelomice u sastavnom i neravnopravnom prijenosu sposobnosti sa ena na mukarce. Rodno izrabljivanje ima dva aspekta prijenos rezultata materijalnog rada na mukarce i prijenos brine skrbi i seksualne energije na mukarce. Feministike teorije rodnog izrabljivanja uglavnom se usredotouju na institucionalnu strukturu patrijahalne obitelji. Rasa je u najmanju ruku jednako temeljna struktura ugnjetavanja kao to su klasa i rod. Rasno odreene skupine u SAD-u se ugnjetavaju kroz kapitalistiko superizrabljivanje koje proizlazi iz segmentiranog trita rada na kojem se bijelcima dodjeljuju struna, dobro plaena radna mjesta s dobrom sindikalnom strukturom. Rasizam uvijek prati manje ili vie nametnuta pretpostavka da su pripadnici potlaenih rasnih skupina sluge ili bi trebali biti sluge povlatene skupine.Nepravednost izrabljivanja sastoji se u drutvenim procesima koji uzrokuju prijenos energije s jedne skupine na drugu i proizvode neravnopravnu raspodjelu i u nainu na koji drutvene institucije omoguuju nekolicini da gomilaju bogatstvo i spreavaju druge da ine isto. Nepravednost izrabljivanja ne moe se ukloniti preraspodjelom dobara. Pravednost zahtjeva institucionalne, strukturalne i kulturalne promjene.2. MarginalizacijaLjudi na margini su osobe koje sustav rada ne moe ili ne eli iskoristiti. I u kapitalistikim zemljama Treeg svijeta i u veini zapdanjakih kapitalistikih drutava poveava se podklasa ljudi koji su trajno ogranieni na drutvenu marginalizaciju, a veina njih je rasno oznaena. Dvije nepravde koje se ne odnose na raspodjelu povezuje se s marginalonou u naprednim kapitalistikim drutvima: 1. Pruanje socijalne pomoi proizvodi nove nepravde jer uskrauje onima koji o njoj ovise prava i slobode koje ostali imaju2. ak i ako socijalna drava ublaava siromatvo, marginalizacija je nepravedna jer spreava pojedince da iskoriste svoje sposobnosti na drutveno definirane priznate naine.Marginalizacija je povezana s osnovnim strukturalnim aspektima pravednosti, posebno onima koji se odnose na primjerenost meusobne veze izmeu sudjelovanja u produktivnim aktivnostima drutvene suradnje i pristupa sredstvima potronje.

3. NemoNemoan poloaj je najbolje opisati negacijom: nemoni nemaju autoritet, status i samosvijest koje obino imaju (visoko)kvalificirani zaposlenici. Statusne povlastice (visoko) kvalificiranih osoba imaju tri aspekta. Nedostatak tih aspekata kod nekvalificiranih radnika proizvodi ugnjetavanje.1. Stjecanje i prakticiranje zanimanja ukljuuje napredak i usavravanje.2. Iako mnogi (visoko) kvalificirani zaposlenici imaju nadzornike i ne mogu izravno utjecati na mnoge odluke ili postupke, veina ih ima dovoljnu svakodnevnu samostalnost u radu. 3. Povlastice kvalificiranih radnika utjeu i na cjelokupan nain ivota izvan radnog mjesta.

Nemo kao ugnjetavanje skree pozornost na podjelu rada u svim industrijskim drutvima drutvenu podjelu na one koji izvravaju poslove.4. Kulturni imperijalizamIzrabljivanje, marginalizacija i nemo odnose se na odnose moi i ugnjetavanja koji se provode u drutvenoj podjeli rada tko radi za koga, tko ne radi i kako sadrak posla definira jedan institucionalni poloaj u odnosu na druge.Biti izloen kulturnom imperijalizmu znai uvidjeti kako dominantna znaenja drutva ine stajalita vae skupine nevidljivima i istodobno stereotipiziraju jednu skupinu i oznauju je kao Drugo. Kulturni imperijalizam ukljuuje univerzalizaciju iskustva i kulture dominantne skupine i njihovo utemeljenje kao normi. Dvostruka svijest osjeaj stalnog promatranja sebe kroz oi drugih, procjene svoje due kroz svijet koji na nas gleda s bezbrinim prezurom i aljenjem. Dvostruka svijest se javlja kad potlaeni subjekt odbije prihvatiti omalovaavajue, objektivizirajue i stereotipizirajue vizije o sebi. Dvostruka svijest se javlja kad je pripadnik drutvene skupine definiran u dvije kulture : dominatnoj i podreenoj.5. NasiljeNasilje nije oblik ugnjetavanja zbog konkretnih prijestupa i postupaka, iako se oni esto odvratni, nego zbog drutvenog konteksta koji ih omuguuje i zbog kojih oni postaju prihvatljii. Nasilje nije samo moralni in pojedinca, nego i drutvena nepravda, jer je sustavna drutvena praksa. Nasilje je sustavno jer je usmjereno na pripadnike skupine jednostavno zato to oni pripadaju toj skupini.Kulturni imperijalizam ispreplie se s nasiljem. Nasilje je oblik nepravde koji ne moemo objasniti ako pravednost tumaimo kao raspodjelu.Primjena mjerilaOblici ugnjetavanja su mjerila koja odreuju jesu li skupine i pojedinci potlaeni, ali ne tvore cjelovitu teoriju ugnjetavanja. Primjena tih pet mjerila na poloaj skupina omoguuje usporedbu ugnjetavanja bez svoenja na zajedniku bit ili tvrdnju da postoji jedan osnovni sustav ugnjetavanja.

4. poglavlje - Ideal nepristranosti i graanska javnostMoralna teorija nadahnuta feminizmom sve vie propituje paradigmu moralnog promiljanja prema kojoj se moralno promiljanje sastoji u usvajanju nepristranog i 'neosobnog' stajalita o situaciji, koje nije uvjetovano nikakvim interesima, razmatranju svih interesa kao jednako vanih i donoenju zakljuka koji potuje opa naela pravednosti i prava, koja se nepristrano primjenjuju. Kritiari tvrde da ta paradigma ne opisuje koncept moralnog promiljanja nego specifian nain moralnog prom