vjekoslav jakov i upravljanje kvalitetom u …oliver.efri.hr/zavrsni/108.pdf · sveu iliŠte u...
TRANSCRIPT
-
SVEUILITE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
Vjekoslav Jakovi
UPRAVLJANJE KVALITETOM U PODUZEU 3.MAJ BRODOGRADILITE d.d.
DIPLOMSKI RAD
Rijeka, 2014.
-
SVEUILITE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
UPRAVLJANJE KVALITETOM U PODUZEU 3.MAJ BRODOGRADILITE d.d.
DIPLOMSKI RAD
Predmet: Upravljanje kvalitetom
Mentor: Prof.dr.sc. Ivan Mencer
Student: Vjekoslav Jakovi
Ekonomika poduzetnitva
Diplomski sveuilini studij
JMBAG: 22834
Rijeka, veljaa 2014.
-
SADRAJ
1.Uvod ..................................................................................................................................................... 1
2. Obitelj ISO normi ............................................................................................................................... 2
2.1. Povijest razvoja ISO normi .......................................................................................................... 2
2.1.1. Struktura ISO 9000 ............................................................................................................... 3
2.2. Norma ISO 9001:2008 ................................................................................................................. 4
2.2.1. Naela norme ........................................................................................................................ 5
2.3. Zahtjevi norme ........................................................................................................................... 10
3. Uvoenje normi ISO 9001:2008 i certificiranje sustava upravljanja kvalitetom .............................. 25
4. Implementacija dokumentacije sustava kvalitete .............................................................................. 26
5. Proizvodnost i kart ........................................................................................................................... 28
5.1. Proizvodnost (produktivnost) ..................................................................................................... 28
5.1.1. Naini mjerenja proizvodnosti ............................................................................................ 29
5.1.2. Mjere za poveanje proizvodnosti ...................................................................................... 32
5.2. kart ........................................................................................................................................... 34
5.2.1. Uzroci pojave karta............................................................................................................ 35
6. Postupak montae cijevi u poduzeu 3.MAJ Brodogradilite d.d. ................................................. 37
6.1. Poduzee 3. MAJ Brodogradilite d.d. ..................................................................................... 37
6. 2. Primjer postupka montae cijevi u poduzeu 3.MAJ Brodogradilite d.d. ............................... 38
6.3. Radni postupak montae cijevi .................................................................................................. 41
6.4. Rezultat istraivanja ................................................................................................................... 46
7. Zakljuak........................................................................................................................................... 49
-
1. Uvod
ISO 9001:2008 predstavlja normu koja definira zahtjeve koje poduzee mora ispunjavati
kako bi moglo obavljati svoju djelatnost u skladu sa relevantnim propisima i zahtjevima
kupaca. Aktivnosti koje poduzee provodi kako bi poslovalo u skladu s normom nazivaju se
upravljanje kvalitetom.
Svrha ovog diplomskog rada jest istraiti i analizirati na koji nain se uvoenjem i
odravanjem sustava ISO 9001:2008 stvaraju preduvjeti za uinkovitije koritenje
raspoloivih izvora, te na koji nain to omoguuje rast proizvodnosti. Cilj je na temelju
spoznaja koja su istraivanjem predoena pridonijeti razumijevanju same problematike
uvoenja ISO 9001:2008, proizvodnosti i karta.
Ovaj diplomski rad se sastoji od est meusobno povezanih cjelina. U prvom dijelu, uvodu,
definirani su svrha i cilj istraivanja, te struktura rada. U drugom dijelu rada opisana je obitelj
normi ISO 9001:2008, te povijest i struktura. U treem dijelu opisana je sama norma ISO
9001:2008, naela i pojedini zahtjevi koji su detaljnije objanjeni. Implementacija norme ISO
9001:2008 naslov je etvrtog dijela rada u kojem su navedeni faktori o kojima ovisi uvoenje
norme ISO 9001:2008, te faze implementacije. U petom su opisani pojmovi proizvodnost i
kart sa konkretnim primjerima, dok je u estom dijelu na konkretnom primjeru postupka
montae cijevi opisano na koji se nain u brodogradilitu 3.MAJ koristi sustav ISO
9001:2008 kako bi se omoguio rast proizvodnosti.
-
2. Obitelj ISO normi
Standardi serije ISO1 9000 su meunarodni standardi koji predstavljaju minimum zahtjeva
koje mora zadovoljiti sustav kvalitete. Oni propisuju smjernice kako ih valja primjenjivati, ali
ne i kako e se postavljeni zahtjevi rjeavati.
Standardi ISO 9000 mogu se koristiti u svim industrijama, a proiruju se i na ostale
djelatnosti usluga i poslovanja openito. Principi na kojima se zasnivaju zahtjevi ISO 9000
primjenjivi su i na mala poduzea i na velika poduzea koje imaju tisue zaposlenih.
2.1. Povijest razvoja ISO normi
Godine 1987. pojavio se sustav normi Upravljanje kvalitetom i osiguranje kvalitete obitelji
normi ISO 9000 u Europi, a paralelno sa njime u SAD-u su se pojavili The Malcolm
Baldridge National Quality Award i Six Sigma.
ISO 9000 je danas najraireniji nain organizacije i upravljanja poslovnim sustavima.
Temeljni uzrok nastanka ovog modela je potreba za to veom poslovnom djelotvornou a
ideja je nastalana dugogodinjim pozitivnim iskustvima niza institucija a standardizaciju kao
to su: DIN (Deutsches Institut fur Normung), BSI (British Standards Institution), ANSI
American National Standards Institute), DoD (Department of Defense) itd.
elja je bila da se razvije takav sustav standarda za organizaciju poslovanja koji je
univerzalan bez obzira na djelatnost. U koncept ovog sustava ugraeno je dosadanje ljudsko
znanje o tome kako odrediti minimalni skup zahtjeva kojima mora udovoljiti poslovni sustav.
Sustav je doivio tri revizije od kojih je prva nastala 1994. godine, druga 2000. godine a trea
2008. godine.
(International Organization for Standardization), Meunarodna organizacija za standardizaciju
-
2.1.1. Struktura ISO 9000
Sustav ISO 9000 sastoji se od:
ISO 9000:2000 sustav upravljanja kvalitetom temelji i rjenik
ISO 9001:2008 sustav upravljanja kvalitetom zahtjevi
ISO 9004 sustav upravljanja kvalitetom upute za poboljanje sposobnosti
ISO 9000 predstavlja standarde upravljanja kvalitetom i osiguranja kvalitete, smjernice za
izbor i upotrebu.
Ovaj standard sadri osnovne definicije, principe i karakteristine situacije odnosa kupca i
proizvoaa pri izboru odgovarajueg standarda.
Standard ISO 9001:2008 koristi se kao model zato da se osigura kvaliteta za vanjske svrhe u
odnosu na zahtjeve kupca, institucije za potvrdu valjanosti sustava ili pri ugovaranju
proizvoda s kupcem. Taj model se razlikuje po opsegu zahtjeva obuhvaenih elementima
sustava kvalitete, ovisno o situaciji koja postoji ili je utvrena za odreenog proizvoaa, i to:
ISO 9001:2008-sustav kvalitete-model osiguranja kvalitete u razvoju, konstrukciji,
proizvodnji, instalaciji i servisiranju. U pogledu elemenata sustava kvalitete, ovaj standard je
najpotpuniji. Sadri 20 elemenata sustava ili zahtjeva za sustav kvalitete. Ti elementi
obuhvaaju razvoj, proizvodnju i upotrebu proizvoda. Primjenjuje se kada proizvoa nudi
razvoj i servisiranje proizvoda u sukladnosti s funkcionalnim opisom i traenjem kupca.
Sadri zahtjeve koje poduzee treba ispuniti ukoliko eli postii zadovoljstvo kupaca svojim
proizvodima i uslugama. Namijenjen je za upotrebu u bilo kojem poduzeu koje oblikuje,
razvija, proizvodi, uvodi i odrava neki proizvod ili prua bilo kakav oblik usluge.
ISO 9001:2008-sustav kvalitete-model osiguranja kvalitete u proizvodnji i instalaciji. Kod
ovog standarda ne postoje zahtjevi za razvoj i servisiranje, pa prema tome ima 18 elemenata.
Iskljuiti zahtjev za razvoj ne znai da se kod proizvoaa koji radi prema standardu ISO
9002 proizvod ne razvija, ve znai da kupac nije ukljuenu proces razvoja.
ISO 9001:2008-sustav kvalitete-model za osiguranje kvalitete u zavrnoj kontroli i
ispitivanju. Ovo je standard sa najmanje zahtjeva u odnosu na prethodna dva, te se odnosi
samo na zahtjeve koji su mu navedeni u nazivu. Ukupno ima 12 elemenata, ali su i u tim
elementima zahtjevi znatno smanjeni prema ISO 9001 i 9002. Primjenjuje se kada poduzee
opskrbljuje proizvode nepoznatog porijekla sa stajalita osiguranja kvalitete, tako da se
-
proizvodi moraju kontrolirati i ispitati kako bi se dokazalo da udovoljavaju postavljenim
zahtjevima za kvalitetom.
Standard ISO 9004 se razlikuje od ostalih standarda po tome to se ovaj standard, zajedno sa
standardom ISO 9000 daje kao smjernica proizvoau za izgradnju sustava kvalitete.
Slika 1. Kri normi
(Izvor: Lazibat, 1994, 62)
2.2. Norma ISO 9001:2008
ISO 9001:2008 je meunarodna norma koja opisuje sustav upravljanja kvalitetom. Ta norma je generika norma to znai da su svi zahtjevi koje norma sadri openiti i da se mogu primijeniti na svaku organizaciju bez obzira na njenu vrstu, veliinu, te ponueni proizvod ili uslugu. (engi, lanak: ISO sustav upravljanja kvalitetom, 2009.)
Norma se temelji na:
-odreivanju svih procesa vanih za upravljanje kvalitetom
-odreivanju tijeka i meudjelovanja procesa
-odreivanju kriterija i metoda za potvrdu efikasnosti procesa
ISO 9000
ISO 9001 i ISO 9004
KVALITETA
ISO 19000ff ISO 45000ff
-
-osiguranju dostupnosti sredstava i informacija za procese
-mjerenju, nadzoru i analizi procesa, te
-stalnom poboljavanju procesa
2.2.1. Naela norme
Naela norme su: usmjerenost na kupca, vodea uloga, ukljuivanje ljudi, procesni pristup,
sustavni pristup upravljanju, stalno poboljanje, donoenje odluka na temelju injenica i
obostrano korisni odnosi s dobavljaem (engi, lanak: ISO sustav upravljanja kvalitetom,
2009.)
Usmjerenost na kupca
Za uspjeno odravanje usmjerenosti na kupca potrebno je da su svi u poduzeu svjesni
oekivanja i potreba kupaca. Tako norma ISO 9001:2008 cijelim svojim sadrajem usmjerava
na kupca kao na poetak i zavretak svakog uspjenog upravljanja kvalitetom. Takoer,
norma kae da poduzea ovise o svojim kupcima, te da zato moraju razumjeti trenutne i
budue potrebe kupaca, moraju zadovoljiti njihove zahtjeve i teiti da nadmae njihova
oekivanja.Tvrtka treba nastojati premaiti oekivanja svojih kupaca jer o njima ovisi, te
treba razumjeti trenutne i budue potrebe kupaca.
Vodea uloga
Voe uspostavljaju jedinstvo svrhe i smjera organizacije. Oni trebaju kreirati i odravati
takvu unutarnju klimu u kojoj e se svi zaposleni u potpunosti moi ukljuiti u postizanje
ciljeva tvrtke. Zaposleni e razumjeti kratkorone i dugorone ciljeve tvrtke te biti motivirani
za njihovo postizanje. Takoer, svesti e se na najmanju mjeru loa komunikacija izmeu
razliitih nivoa u organizaciji.
Ukljuivanje ljudi
Potpuno ukljuivanje zaposlenih omoguava da se njihove sposobnosti iskoriste za uspjeh u
poslovanju tvrtke. Svi zaposleni su motivirani, predani i ukljueni u rad tvrtke, eljni su
uestvovati neprekidnom poboljanju i da mu daju svoj doprinos, te su odgovorni za vlastitu
produktivnost. Razumiju vanost svog doprinosa, aktivno trae mogunosti poboljavanja
svoga znanja i iskustva, te otvoreno raspravljaju o pitanjima i problemima. Ovo naelo
podrazumijeva ukljuivanje i suradnju ljudi na svim razinama i na svim poslovima u
-
poduzeu. Takvo ukljuivanje to veeg broja ljudi predstavlja proces u kojem se oni
ovlauju i potiu od stane rukovoditelja da rjeavaju probleme i donose odluke koje
odgovaraju njihovom nivou u poduzeu.
Ukljuivanje ljudi odnosi se na:
- rjeavanje problema i donoenje odluka u realizaciji operativnih aktivnosti iz
djelokruga rada, u skladu s utvrenim pravilima i procedurama u poduzeu,
- donoenje odluka ili predlaganje poboljanja, inovacija i tehnikih
unapreenja u procesima gdje aktivno sudjeluju i
- angairanost prilikom definiranja programa, planova, strategije, politike,
ciljeva i drugih dokumenata, te u njihovoj realizaciji.
Uprava i svi rukovoditelji odgovorni su za stvaranje povoljne klime za to vee ukljuivanje
zaposlenih u navedene aktivnosti. To se moe postii:
- edukacijom to veeg broja ljudi u poduzeu,
- pravilnom uspostavom unutarnje komunikacije,
- propisivanjem odgovornosti i ovlatenja za sva radna mjesta,
- adekvatnom plaom,
- zadovoljstvom radnom okolinom,
- sigurnosti na radnom mjestu,
- slobodom izraavanja i iznoenja ideja,
- stvaranjem povoljnih uvjeta rada, te
- mogunou napredovanja.
Procesni pristup
Procesni pristup primjenjuje se tako to su utvreni, izgraeni, opisani i implementirani
glavni upravljaki poslovni procesi kao i procesi potpore. Poslovni procesi izgraeni su
prema posebnoj metodologiji. Imenovani su timovi za upravljanje poslovnim procesima kao i
voditelji poslovnih procesa. U procesno orijentiranoj organizaciji nastoji se jasno razluiti
funkcijska i procesna odgovornost. Poslovni procesi podloni su kontinuiranom
poboljavanju, a samim time i procesna organizacija. Norma ISO 9001:2008 potie
prihvaanje procesnog pristupa pri razvoju, primjeni i poboljavanju uinkovitosti sustava
-
upravljanja kvalitetom te poveavanje zadovoljstva kupca zadovoljavanjem njegovih
zahtjeva. Da bi poduzee radilo uinkovito, ono mora utvrditi brojne meusobno povezane
radnje i njima upravljati. Djelovanje kojim se upravlja i koje upotrebljava sredstva da bi se
omoguila pretvorba ulaza u izlaz moe se smatrati procesom. esto je izlaz iz jednog
procesa izravan ulaz u drugi proces.
Prednost procesnog pristupa je osiguravanje trajnog upravljanja vezama izmeu pojedinanih
procesa unutar sustava procesa te njihovom kombinacijom i meusobnim djelovanjem.
Procesni pristup naglaava vanost:
-razumijevanja i ispunjavanja zahtjeva
-potrebe da se procesi promatraju u uvjetima dodavanja vrijednosti
-dobivanja rezultata procesa i njihove uinkovitosti, te
-neprekidno poboljavanje procesa temeljeno na objektivnim mjerenjima
Slika 2. Procesni prisup
(Izvor: http://www.gzo.hr/index.php?l=onama,14.01.2014)
Na slici je vidljivo da kupac ima vanu ulogu u utvrivanju zahtjeva kao ulaznih podataka.
Trajno praenje zadovoljstva kupca zahtjeva vrednovanje informacija koje se odnose na
kupevu predodbu o tome da li je poduzee ispunilo njegove zahtjeve. Model prikazan na
slici ne predstavlja procese u svim pojedinostima, ali obuhvaa sve zahtjeve ove norme.
-
Osim toga, na sve procese se moe primijeniti metodologija poznata kao ''planiraj-provedi-
provjeri-postupi'' (PDCA-Plan-Do-Check-Act). PDCA se moe ukratko opisati na nain:
Planiraj: Uspostavi ciljeve i procese nune za ostvarivanje rezultata u skladu sa zahtjevima
kupca i politikom organizacije.
Provedi: Primijeni te procese
Provjeri: Nadziri i mjeri procese i proizvod s obzirom na politiku, ciljeve i zahtjeve za
proizvod i izvijesti o rezultatima.
Postupi: Poduzimaj radnje za neprekidno poboljavanje procesa.
Sustavni pristup upravljanju
Ovo naelo podrazumijeva upravljanje poslovnim procesima u poduzeu s ciljem poveanja
efikasnosti. To znai da se treba prepoznati, razumjeti i upravljati meusobno povezanim
procesima kao sustavom jer to poveava efikasnost i uinkovitost poduzea u ostvarivanju
njegovih ciljeva. Sustavni pristup upravljanja polazi od injenice da se sustav upravljanja
sastoji od strukturnih elemenata, a to su:
-strateki dokumenti(misija, vizija, strategija, politika kvalitete, ciljevi kvalitete)
-funkcijska organizacija
-poslovni procesi
-resursi
-partnerstva
-informiranje
-komunikacija
Da bi se moglo govoriti o ureenom poslovnom sustavu potrebno je urediti svaki od tih
elemenata sustava upravljanja. Potivanje ovog naela u poduzeu vodi do strukturiranja
sustava upravljanja, koji e uinkovitije i djelotvornije osigurati realizaciju postavljenih
ciljeva.
-
Stalno poboljanje
Stalno poboljavanje je princip koji se nastoji primijeniti na sve strukturne element sustava
upravljanja u svrhu osiguranja veeg stupnja sposobnosti sustava za ispunjenje zahtjeva i
potreba kupaca. Ovo naelo zahtjeva uspostavu procesa stalnog poboljanja svih
karakteristika i aktivnosti u poduzeu. Stalnom poboljanju se mora teiti zbog kupaca, ali i
konkurencije. Kupci su zahtjevni i njihove se potrebe mijenjaju i zato poduzea moraju
pratiti, pa ak i predviati zahtjeve kupaca. Konkurencija na tritu je drugi razlog zbog kojeg
stalno poboljanje mora biti ''svakodnevna'' obveza. Ukoliko poduzee propusti inicijativu
konkurenciji brzo e shvatiti svoju greku, a ona se teko ispravlja. Ona tjera poduzee da
bude jo zdravije i bolje i uvijek je potrebno pratiti konkurenciju.
Donoenje odluke na temelju injenica
Donoenje odluke na temelju injenica podrazumijeva izgraen informacijski sustav
organizacije koji se odreuje kao relativno izolirana struktura djelovanja kojoj je osnovni cilj
prikupljanje, prijenos, obrada, primjena i arhiviranje svih moguih informacija koje su
potrebne visoko organiziranoj strukturi. Informacije su strukturirane od dva bitna elementa:
-informacija za utvrivanje varijabilnosti poslovnih procesa i karaktera odstupanja, i
-informacija o uinkovitosti poduzetih mjera i aktivnosti u cilju stalnog poboljavanja sustava
upravljanja
Pri tome se vodi rauna o tome da te informacije oblikuju i tumae strune osobe sa
potrebnim znanjem i strunou.
Poduzea tijekom svog poslovanja donose razne odluke bez kojih je nezamislivo uspjeno
ostvarivanje postavljenih ciljeva. Odluka je neka vrsta namjera, neko konano rjeenje,
konani rezultat dogovora ili konani zakljuak. Donijeti odluku znai odluiti se za jednu od
vie mogunosti, opredijeliti se za neto konkretno.
Norma ISO 9001:2008 zahtijeva prikupljanje i analizu podataka u svrhu dokazivanja
pogodnosti i uinkovitosti sustava upravljanja kvalitetom i procjene mogunosti za trajna
poboljanja. To znai da se od vodee strukture u poduzeu zahtijeva da sve svoje odluke
donose na temelju vjerodostojnih podataka i informacija. Odluke rukovodee strukture
moraju se temeljiti na dokumentiranim i pouzdanim injenicama prikazanim na nain da ih
svaki zaposlenik u poduzeu moe mjeriti i analizirati preko dostupnih parametara.
-
Odluivanje na temelju injenica je ustvari racionalno odluivanje i to je karakteristika
''pravih'' odluka koje se donose radi otklanjanja poremeaja u procesu rada ili poduzimanja
nekih akcija s ciljem poboljanja procesa.
Obostrano korisni odnosi s dobavljaem
Obostrano korisni odnosi meu dobavljaima nastoje se njegovati zato to dobavljai
osiguravaju proizvode i usluge koje ulaze u poslovne procese tvrtke i tako utjeu na kvalitetu
rezultata poslovnih procesa koji su materijalizirani kroz te proizvode ili usluge. Zbog toga se
izboru dobavljaa i usluga pristupa sa posebnom panjom i odgovornou.
Ovo naelo govori da obostrano koristan odnos s dobavljaem poveava mogunost oba
poduzea za stvaranje vrijednosti. Stvaranjem povjerenja i partnerskih odnosa olakava se
kratkorono i dugorono planiranje, zajedniki nastup i opstanak, optimizacija trokova i
resursa, te stalno poboljanje kvalitete proizvoda. Kvaliteta proizvoda ili usluge ovisi o
kvaliteti materijala, komponenata, sirovine i usluga i zbog toga poduzee mora biti sigurno u
kvalitetu ulaznih elemenata svojih procesa i imati sustavan, pomno isplaniran i nadziran
pristup dobavljaima.
2.3. Zahtjevi norme
U odnosu na normu ISO 9001:2000, ova norma ne sadri nikakve nove zahtjeve. Ti zahtjevi
koji se odnose na sustav upravljanja kvalitetom su: ( norma HRN EN ISO 9001:2000, 2000).
U daljnjem tekstu prikazani su slijedno numerirani zahtjevi norme.
4. Sustav upravljanja kvalitetom
4.1 Opi zahtjevi
Potrebno je uspostaviti, dokumentirati, provesti i odravati sustav upravljanja kvalitetom i
neprekidno poboljavati uinkovitost tog sustava u skladu s normom.
oznauje norme koje su preuzete iz normizacijskog sustava CEN/CENELEC-a
-
4.2 Zahtjev za dokumentacijom-obavezan zahtjev
4.2.1 Openito
Sustav upravljanja kvalitetom mora sadravati:
- politiku kvalitete,
- ciljeve kvalitete,
- dokumentirane postupke koje zahtjeva norma,
- dokumente koji prema zahtjevima poduzea osiguravaju uinkovito planiranje,
provoenje i upravljanje procesima, te
- zapise koje zahtjeva norma.
4.2.2 Poslovnik kvalitete
Poslovnik kvalitete mora sadravati:
- opseg sustava upravljanja kvalitetom,
- obrazloenje o izostavljanjima,
- dokumentirane postupke, te
- opis meuodnosa procesa unutar sustava upravljanja kvalitetom.
4.2.3 Upravljanje dokumentima-obavezan zahtjev
Upravljanje dokumentima podrazumijeva niz loginih aktivnosti radi primjene onih
dokumenata koji se trebaju potivati kao pravovaljani. To znai da dokumente treba:
- odobriti,
- pregledati,
- identificirati,
- osigurati sa svrhom da se potuju upravo vaee procedure i da se nadzire
raspodjela dokumenata vanjskog porijekla, te
- onemoguiti primjena zastarjelih dokumenata.
-
4.2.4 Upravljanje zapisima
Zapisi se moraju uspostaviti i odravati radi identifikacije uspostavljenog sustava upravljanja
kvalitetom.
5. Odgovornost poslovodstva
5.1 Opredjeljenje poslovodstva
Moraju se osigurati dokazi o opredjeljenju za primjenom i poboljanjem sustava upravljanja
kvalitetom ( QMS3) kroz:
- razvijanje komunikacije o znaaju udovoljavanja zahtjevima kupca i zakonske
regulative, te
- uspostavljanje politike i ciljeva kvalitete, preispitivanja sustava kvalitete od
strane poslovodstva i osiguranja izvora.
5.2 Orijentacija prema kupcu
Utvrditi zahtjeve, ispuniti zahtjeve i zadovoljiti kupca.
5.3 Politika kvalitete
Mora biti primjerena namjerama poduzea, opredijeljena prema udovoljavanju zahtjevima i
trajnom unapreenju uinkovitosti QMS, okosnica utvrivanja ciljeva i ope prihvaena u
poduzeu.
5.4 Planiranje
5.4.1 Ciljevi kvalitete
Ciljevi kvalitete moraju biti mjerljivi i dosljedni prema politici kvalitete i moraju se
dokumentirati.
5.4.2 Planiranje sustava upravljanja kvalitetom
Planiranje QMS se provodi u svrhu ispunjavanja zahtjeva 4.1. kao i ciljeva kvalitete, i mora
se odravati integritet QMS kada se planiraju i realiziraju njegove promjene.
3 QMS (Quality Management System) Sustav Upravljanja Kvalitetom
-
5.5 Odgovornost, ovlatenje i komunikacija
5.5.1 Odgovornost i ovlatenje
Mora se utvrditi odgovornost i ovlatenja, tj. svi u poduzeu koji trebaju znati pojedini
sadraj moraju se upoznati s tim sadrajem.
5.5.2 Predstavnik poslovodstva
lan poslovodstva mora imati odgovornost i ovlatenja:
- osigurati uspostavljanje, provedbu i odravanje QMS,
- izvjetavati o svojstvima QMS-a, ukljuujui potrebu za poboljanjem, te
- promicati svijest o potrebama i zahtjevima kupaca.
5.5.3 Interna komunikacija
Osigurati primjenu uinkovite interne komunikacije.
5.6 Preispitivanje sustava upravljanja kvalitetom od strane poslovodstva
5.6.1 Openito
U planiranim intervalima poslovodstvo pregledava i ocjenjuje QMS s ciljem:
- osiguranja prikladnosti, primjerenosti i uinkovitosti sustava,
- procjene prilika radi poboljanja, te
- procjene potrebe za promjenama QMS ukljuujui politiku i ciljeve.
5.6.2 Ulazni podaci za ocjenu
Rezultati audita, povratne informacije od kupca, svojstvo procesa i usklaenost proizvoda,
status preventivnih i korektivnih postupaka, naknadni postupci s prethodnih ocjena, promjene
koje mogu utjecati na QMS i preporuke o poboljanju
5.6.3 Izlazni podaci s ocjene
Poboljanje uinkovitosti QMS i njegovih procesa, poboljanje proizvoda i potrebni resursi.
-
6. Upravljanje resursima
6.1 Osiguranje resursa
Osigurati resurse potrebne za implementaciju i odravanje QMS i trajno poboljanje njegove
uinkovitosti i poveanje zadovoljstva kupaca.
6.2 Ljudski resursi
6.2.1 Openito
Osobe koje izvode poslove koji utjeu na kvalitetu proizvoda moraju biti kompetentne na
temelju odgovarajueg obrazovanja, osposobljavanja, vjetine i iskustva.
6.2.2 Kompetentnost, svijest i osposobljavanje
Utvrditi kompetentnost, osigurati osposobljavanje i pokrenuti aktivnosti da se zadovolje
potrebe, procijeniti uinkovitost provedenih aktivnosti, osigurati da su zaposlenici svjesni
vanosti i znaaja njihovih postupaka i doprinosa ostvarivanju ciljeva i odravati zapise o
kolovanju, osposobljavanju, vjetinama i iskustvu.
6.2.3 Svijest
Vizija budunosti, politika i ciljevi, organizacijske promjene i razvoj, aktivnosti na
poboljanju, kreativnost, inovativnost, utjecaj na drutvo, uvoenje programa i obnova
znanja.
6.3 Infrastruktura
Identificirati, osigurati i odravati potrebnu infrastrukturu za ostvarivanje usklaenosti
proizvoda.
6.4 Radni okoli
Utvrditi i upravljati radnim okoliem koji je potreban zbog ostvarivanja usklaenosti
proizvoda.
Radni okoli-ljudski faktor: kreativne metode rada, prilike za veim angairanjem zaposlenih,
pravila i smjernice za osiguranjem, uvjeti za hendikepirane i drutveni odnosi.
-
Radni okoli-fiziki faktor: toplina, buka, svjetlost, higijena, vlanost, istoa, vibracije,
zagaenost i cirkulacija zraka.
7. Realizacija proizvoda
7.1 Planiranje realizacije proizvoda
Planiranjem se utvruju, ako je primjereno:
- ciljevi kvalitete i zahtjevi za proizvod,
- potreba za procesima, dokumentacijom i resursima specifinim za proizvod, te
- postupak verifikacije i validacije, odnosno kriteriji prihvatljivosti i zapisi.
7.2 Procesi usmjereni prema kupcu
7.2.1 Odreivanje zahtjeva koji se odnose na proizvod
Poduzee mora utvrditi zahtjeve:
- koje specificira kupac, ukljuujui isporuku proizvoda i aktivnosti poslije
isporuke,
- koji nisu specificirani, ali su neophodni za specificiranu ili poznatu primjenu,
- zakonske regulative za proizvod, te
- bilo koje dodatne zahtjeve.
7.2.2 Pregled zahtjeva koji se odnose na proizvod
Pregledati identificirane zahtjeve prije preuzimanja obaveze isporuke proizvoda i osigurati da
su:
- definirani zahtjevi za proizvod,
- rijeene razlike izmeu tendera i ugovora, te
- osigurani uvjeti da je poduzee sposobno udovoljiti zahtjevima.
7.2.3 Komunikacija s kupcem
Utvrditi i provoditi uinkovite postupke komunikacije s kupcem u vezi:
-
- informacija o proizvodu,
- postupanja s upitima, ugovorima i narudbama, ukljuujui dodatke, te
- povratne informacije kupca ukljuujui reklamacije.
7.3 Projektiranje i razvoj
7.3.1 Planiranje projektiranja i razvoja
Potrebno je planirati i upravljati projektiranjem i razvojem proizvoda na nain da se
obuhvate:
- pojedine faze projektiranja i razvoja,
- potrebne aktivnosti pregleda, verifikacije i validacije, te
- utvrde odgovornosti i ovlatenja.
Nadalje je potrebno prema napredovanju projektiranja i razvoja upravljati odnosima izmeu
grupa, te neprekidno planirati dopune.
7.3.2 Ulazni podaci projektiranja i razvoja
Utvrditi i dokumentirati zahtjeve za proizvod ukljuujui:
- zahtjeve za svojstva i djelovanje,
- primjenjivu zakonsku regulativu, informacije prethodnih slinih projekata i
bilo koji ostali bitni zahtjevi, te
- izvriti pregled primjerenosti ulaznih podataka, s obzirom da zahtjevi moraju
biti kompletni, nedvosmisleni i meusobno neproturjeni.
7.3.3 Izlazni podaci projektiranja i razvoja
Izlazni podaci projektiranja i razvoja trebaju omoguiti verifikaciju, te zbog toga moraju:
- udovoljiti ulaznim podacima,
- osigurati informaciju za nabavljanje i osiguranje proizvodnje i usluga,
- sadravati ili uputiti na kriterije prihvatljivosti,
-
- utvrditi bitne karakteristike za ispravnu i sigurnu primjenu, te
- odobriti izlazne podatke prije objavljivanja.
7.3.4 Pregled projektiranja i razvoja
U primjerenim fazama sustavno pregledavati projektiranje i razvoj na nain da se:
- ocijeni mogunost udovoljavanja zahtjevima,
- utvrde problemi, te
- predloe naknadni postupci.
Zbog toga je potrebno ukljuiti sve funkcije koje sudjeluju u procesu i zapisati rezultate.
7.3.5 Verifikacija projektiranja i razvoja
Potrebno je verificirati projektiranje i razvoj kako bi se osiguralo da izlazni podaci
udovoljavaju ulaznim zahtjevima. Potrebno je zapisati rezultate verifikacije i potrebne
aktivnosti.
7.3.6 Validacija projektiranja i razvoja
Potrebno je provesti validaciju projektiranja i razvoja u cilju potvrde da je proizvod u
mogunosti udovoljiti zahtjevima specificirane ili eljene primjene, kada je poznata.
Validaciju je potrebno uvijek napraviti prije isporuke. Rezultati validacije i potrebnih
aktivnosti moraju se zapisati.
7.3.7 Upravljanje promjenama projektiranja i razvoja
Promjene projektiranja i razvoja moraju se:
- utvrditi,
- pregledati,
- verificirati,
- validirati,
- zapisati,
-
- odobriti prije primjene, te
- odravati.
Pregledom promjena valja obuhvatiti i uinak na sastavne dijelove i isporuene proizvode.
Zapisati rezultate pregleda promjena i bilo koju potrebnu aktivnost.
7.4 Nabava
7.4.1 Proces nabavljanja
Osigurati da nabavljeni proizvod udovoljava zahtjevima. Vrsta i opseg nadzora ovisi o
moguem utjecaju nabavljenog proizvoda na realizaciju proizvoda ili na konaan proizvod.
Ocijeniti odabir dobavljaa na temelju njihove mogunosti da isporue usklaen proizvod i
utvrditi kriterije odabira, ocjene i periodino ocjenjivanje dobavljaa. Zapisati rezultate
ocjene i bilo kojeg postupka.
7.4.2 Informacije za nabavu
Informacije za nabavu moraju opisati narueni proizvod ukljuujui gdje je primjereno:
- zahtjeve za odobrenje proizvoda,
- proceduru, procese i opremu, te
- zahtjeve za kvalifikacijom zaposlenih i za sustav upravljanja kvalitetom.
Zbog toga je potrebno osigurati primjerenost specificiranih zahtjeva za naruivanje prije
objavljivanja dobavljaa.
7.5.2 Validacija procesa
Procesi kod kojih se izlaz ne verificira i/ili gdje se nedostaci mogu pojaviti nakon isporuke
moraju se potvrditi (validirati) da bi se dokazala mogunost ostvarivanja planiranih rezultata.
Postupci validacije za ove procese moraju se uspostaviti i ukljuuju kada je primjereno:
- kriterije za pregled i odobravanje procesa,
- odobravanje opreme,
- kvalifikaciju zaposlenih,
-
- koritenje definiranih metoda i procedura,
- zahtjeve za zapisima, te
- ponovljenu validaciju.
Validacija procesa ima smisla kada se radi o:
- proizvodima visoke vrijednosti,
- uoavanju nedostataka, tek kada je proizvod u upotrebi
- nemogunosti ponavljanja procesa, te
- nemogunosti verifikacije proizvoda.
7.5.3 Identifikacija i slijednost
U sluajevima kada se trai slijednost i gdje je primjereno, potrebno je:
- identificirati proizvod na odgovarajui nain tijekom realizacije,
- identificirat status u odnosu na zahtjeve za mjerenjem i nadzorom
- primijeniti jedinstveni nadzor, te
- izvriti zapis o identifikaciji proizvoda.
7.5.4 Vlasnitvo kupca (ukljuujui i intelektualno vlasnitvo)
Potrebno je voditi brigu o vlasnitvu kupca sve dok je proizvod pod nadzorom poduzea ili
ga ono koristi. Zbog toga je potrebno:
- identificirati,
- verificirati,
- zatititi,
- odravati vlasnitvo kupca tijekom upotrebe ili ugradnje,
- zapisati nestanak izgubljenog vlasnitva, te
-
- izvijestiti kupca ukoliko se njegovo vlasnitvo izgubi ili oteti ili utvrdi da nije
odgovarajue.
7.5.5 uvanje proizvoda
Sauvati usklaenost proizvoda tijekom izvoenja internih procesa do konane isporuke na
eljenu lokaciju obraajui panju na:
- identifikaciju rukovanja,
- pakiranje,
- skladitenje, te
- zatitu proizvoda.
7.6 Upravljanje opremom za nadzor i mjerenje
Neophodno je utvrditi:
- nadzor i mjerenja koja e se provesti,
- opremu za mjerenje i nadzor potrebnu da se osiguraju dokazi o usklaenosti
proizvoda, te
- osiguranje da se mjerenje i nadzor provodi dosljedno sa zahtjevima za nadzor i
mjerenje.
Softver za mjerenje i nadzor mora se potvrditi prije upotrebe. Potrebno je:
- usmjeriti ili verificirati opremu za mjerenje i nadzor u definiranim razmacima
ili prije upotrebe u odnosu na meunarodni ili nacionalni standard. Ukoliko ne
postoji, zapisati na temelju ega je napravljeno umjeravanje, potrebno je
oznaiti opremu kako bi bilo mogue utvrditi status umjeravanja. Istodobno je
potrebno zatititi opremu od podeavanja koja utjeu na umjeravanje. Zatititi
opremu od oteenja ili kvarova za vrijeme rukovanja, odravanja i
skladitenja,
- zapisati rezultate umjeravanja, te
-
- procijeniti i zapisati vrijednosti prethodnih mjerenja, kada se utvrdi da je
oprema neumjerena.
8. Mjerenje, analiza i poboljanje
8.1 Openito
Planirati i provoditi procese mjerenja, nadzora i poboljanja koji su potrebni za:
- dokazivanje usklaenosti proizvoda,
- osiguranje usklaenosti upravljanja kvalitetom, te
- trajno poboljanje uinkovitosti sustava upravljanja kvalitete.
Nabrojeno ukljuuje utvrivanje primjenjivih statistikih metoda (tehnika) i opsega njihove
primjene.
8.2 Nadzor i mjerenje
8.2.1 Zadovoljstvo kupca
Poduzee mora nadzirati informacije koje se odnose na opaanje kupca i ispunjava li
poduzee njegove zahtjeve. Moraju se odrediti metode za prikupljanje i koritenje ovih
informacija.
8.2.2 Interni audit-obavezan zahtjev
U okviru institucije internog audita, odnosno prosudbe, potrebno je:
- provoditi interne audite u planiranim razmacima, da bi se utvrdilo da li je
sustav upravljanja kvalitetom u skladu s planiranim zahtjevima norme i
zahtjevima koje je utvrdilo poduzee,
- utvrditi uinkovitost provoenja i odravanja sustava upravljanja kvalitetom,
- planirati program audita uzimajui u obzir status i znaaj procesa i podruja i
rezultate prethodnih audita,
- definirati kriterij audita, opseg, uestalost i metodologiju,
- odabrati auditore da se osigura objektivnost i nezavisnost, te
-
- dokumentirati postupak, to podrazumijeva utvrivanje odgovornosti, zahtjeve
za planiranje i provoenje audita, i izvjetavanje o rezultatima i odravanje
zapisa.
Korektivni postupci moraju se provoditi pravovremeno. Odnosno, valjaju se odvijati
naknadni postupci za verifikaciju pokrenutih aktivnosti i valja izvjetavati o rezultatima
verifikacije.
8.2.3 Nadzor i mjerenje procesa
Valja primijeniti odgovarajue metode nadzora, i gdje je primjenjivo, mjerenje procesa
upravljanja kvalitetom. Metode moraju dokazivati mogunost procesa da se ostvare planirani
rezultati. Gdje se ne ostvaruju planirani rezultati, moraju se pokrenuti popravci i korektivne
aktivnosti da bi se osigurala usklaenost proizvoda.
8.2.4 Nadzor i mjerenje proizvoda
Mjerenje i nadzor karakteristika proizvoda omoguuje utvrivanje i potvrivanje
usklaenosti u odgovarajuim fazama procesa realizacije s planiranim postupcima. S obzirom
Na logiku sustava upravljanja kvalitetom, moraju se odravati dokazi usklaenosti s
kriterijima prihvatljivosti.
Zapisi moraju ukazivati na osobu ili osobe ovlatene za putanje proizvoda. Putanje ili
isporuka proizvoda ne smije se provesti prije nego su dovreni svi planirani postupci na
zadovoljavajui nain, osim ako su ovlatene osobe, i gdje je primjenjivo kupac, dali
dozvolu.
8.3 Upravljanje neusklaenim proizvodom-obavezan zahtjev
Neusklaen proizvod mora se identificirati i nadzirati kako bi se sprijeila nenamjerna
upotreba ili isporuka. U sluaju da je utvrena neusklaenost nakon isporuke, mora se
pokrenuti odgovarajua aktivnost.
Poduzee mora postupati s neusklaenim proizvodom na jedan od ovih naina:
- pokrenuti aktivnost za uklanjanje uoene neusklaenosti,
- zatraiti dozvolu, odnosno koncesiju, te sprijeiti originalnu eljenu upotrebu
ili primjenu.
-
Kada se pojavi neusklaeni proizvod, mora ga se ponovno verificirati da bi se dokazala
usklaenost.
Valja odravati zapise o naravi neusklaenosti i naknadno provedenoj aktivnosti.
8.4 Analiza podataka
Logika ovog zahtjeva je utvrditi, prikupiti i analizirati primjerene podatke iz raspoloivih
izvora s namjerom:
- dokazivanja pogodnosti i uinkovitosti sustava upravljanja kvalitetom, te
- procjene mogunosti provoenja trajnog unapreenja tog sustava.
Analizirati podatke je potrebno zbog osiguranja informacija o zadovoljstvu kupaca,
usklaenosti sa zahtjevima na proizvod, karakteristikama procesa i proizvoda i njihovim
trendovima, ukljuujui prilike za preventivne aktivnosti i dobavljaima.
8.5 Trajno poboljanje
8.5.1 Planiranje trajnog poboljanja
Poduzee mora trajno poboljavati uinkovitost sustava upravljanja kvalitetom primjenjujui:
- politiku kvalitete,
- ciljeve kvalitete,
- rezultate kvalitete,
- analizu podataka,
- korektivne postupke,
- preventivne postupke, te
- preispitivanje sustava os strane poslovodstva.
8.5.2 Korektivni postupak-obavezan zahtjev
Poduzee mora pokrenuti postupke kako bi se uklonili uzroci neusklaenosti i sprijeilo
njihovo ponavljanje na temelju dokumentiranog postupka, kojim se utvruju zahtjevi za:
-
- problemom usklaenosti, ukljuujui reklamacije kupaca,
- odreivanjem uzroka neusklaenosti, u okviru kojeg se ocjenjuje potreba za
korektivnim postupkom,
- utvrivanjem i provoenjem potrebne aktivnosti, zapisivanjem rezultata
pokrenutog postupka, te
- pregledom korektivnog postupka.
8.5.3 Preventivni postupak-obavezan zahtjev
Poduzee mora utvrditi postupak kako bi uklonilo uzrok potencijalne neusklaenosti i
sprijeilo njegovo nastajanje. Postupci moraju biti primjereni posljedicama potencijalnog
problema. Zbog toga dokumentirani postupak mora utvrditi zahtjev za:
- utvrivanjem potencijalnih neusklaenosti i njihovih uzroka,
- procjenom potrebe za preventivnom aktivnosti odreivanjem i provoenjem
potrebnog postupka,
- izradom zapisa o rezultatima pokrenutog postupka, te
- ocjenom pokrenutih preventivnih postupaka.
Svako poduzee koje je implementiralo sustav za upravljanje kvalitetom prema normi ISO
9001:2008 ima arhiviranu dokumentaciju iz koje se mogu vidjeti svi detalji vezani sa bilo
koji od zahtjeva. Za poduzee je vano da se to bolje upozna sa naelima i principima norme
jer predstavljaju odreene smjernice ponaanja u bilo kojoj situaciji.
-
3. Uvoenje normi ISO 9001:2008 i certificiranje sustava upravljanja kvalitetom
Za uvoenje sustava upravljanja kvalitetom prema normi ISO 9001:2008 i certifikaciju potrebno je u prosjeku od 3 do 12 mjeseci, ovisno o veliini poduzea te raznolikosti proizvoda, procesa ili usluga. Podrka menadmenta, odgovarajua organizacija, postojanje ve implementiranih pojedinih elemenata sustava upravljanja kvlitetom, educiranost i motiviranost zaposlenih te pomo vanjskih savjetnika mogu olakati i ubrzati uvoenje i odravanje sustava upravljanja kvalitetom i certifikaciju sustava. (www.supera-kvalitea.hr, 19.02.2014)
Faze uspostave SUK-a i certificiranja su:
- pripremne aktivnosti koje ukljuuju snimku i analizu postojeeg stanja (organizacija, procesi, resursi),
- edukacija poslovodstva i kljunih zaposlenika za uvoenje SUK-a,
- planiranje potrebnih aktivnosti za uspostavu SUK-a, a obuhvaaju procese, dokumentaciju, zapise te razradu svih elemenata SUK-a prema normi ISO 9001:2009,
- implementacija sustava postupno uvoenje SUK-a u poslovanje i svakodnevni rad, provjera implementiranog sustava provedbom internih audita, te
- certifikacija SUK-a prema normi ISO 9001:2008 implementirani sustav procjenjuju i ocjenjuju neovisne certifikacijske kue tijekom certifikacijskog audita.
Certifikacija SUK-a prema normi ISO 9001:2008 omoguava:
- potvrdu sukladnosti poslovanja smeunarodnom normom ISO 9001:2008,
- vee povjerenje poslovnih partnera i kupaca,
- marketinku promociju, te
- objektivnu i neovisnu vanjsku procjenu i ocjenu SUK-a.
-
4. Implementacija dokumentacije sustava kvalitete
Napisana dokumentacija sustava kvalitete se nakon pregleda i odobrenja distribuira u procese, odnosno na primjenu. Za distribuciju dokumentacije najee je zaduen odjel kvalitete ili predstavnik uprave za kvalitetu. Dokumentacija se dostavlja pojedincima, odnosno procesima koji trebaju svoj rad uskladiti s njenim zahtjevima. Svaki dokument ima svoju listu distribucije iz koje se moe vidjeti: tko je primio dokument, iz kojeg odjela, kada, te potpis primatelja. (Kondi, 2002, 131)
Tijek dokumentacije i aktivnosti koje se poduzimaju nakon njene distribucije prikazan je na slici:
Slika 3. Tijek dokumentacije
(Izvor: Kondi, ., Kvaliteta i ISO 9000, Varadin, 2002., str.132.)
Svaki dostavljeni dokument sustava kvalitete se treba prouiti u smislu zahtjeva i obveza koje iz njega proizlaze. Nakon prouavanja slijedi edukacija djelatnika, koju provode autori
-
dokumenata. Svi detalji i nejasnoe moraju se uskladiti i razjasniti. Tek kad su svim djelatnicima jasne njihove obveze i odgovornosti moe se poeti raditi po vaeoj dokumentaciji.
Primjena dokumentacije u praksi je zapravo usklaivanje prakse i vaeih zahtjeva iz normi niza ISO 9000, koje se preko dokumentacije sustava kvalitete prenose u procese. Dokumentacija u poduzeima mora biti dostupna svima koji se njome koriste. Rukovoditelji su zadueni za stalno praenje usklaenosti dokumentacije i prakse, oni donose odluke o promjeni dokumentacije i prakse.
Kod promjene dokumentacije potrebno je osim same promjene teksta povui sve stare dokumente, pazei da se ne pomijeaju nevaei i vaei dokumenti. Distribucija izmijenjenih dokumenata je identina prethodnoj. U novoj verziji dokumenata treba biti vidljiva promjena u odnosu na prethodno izdanje. Nakon primitka izmijenjene dokumentacije rukovoditelji je trebaju analizirati, te utvrditi nove zahtjeve u odnosu na prethodno izdanje. Sa izmjenama upoznaju najblie suradnike i dogovaraju primjenu u praksi. Postupak izmjene dokumentacije nije neobina pojava u poduzeima, ve je to rezultat procesa poboljanja i inovacija, koje prisiljavaju na stalne izmjene u praksi i dokumentaciji. Proces izmjena je trajan. Broj dokumenata nije ogranien. Svako poduzee procjenjuje broj dokumenata za ispunjenje svih zahtjeva norme ISO 9001:2008.
-
5. Proizvodnost i kart
5.1. Proizvodnost (produktivnost)
Proizvodnost se zbog svoje vanosti kako za gospodarstvo u cjelini tako i za svakog
proizvoaa posebno prouava. Takoer, proizvodnost je jedno od mjerila uspjenosti
poslovanja svakog poduzea, neovisno o grani kojoj pripada. Kada je u pitanju pojam
proizvodnost, postoji vie definicija, pa se u tom smislu moe govoriti o proizvodnosti stroja,
radione, sirovina i sl. Meutim, pojam proizvodnosti treba primjenjivati na radnu snagu.
Kod proizvodnosti se podrazumijeva ljudski rad jer je ljudski rad jedini tvorac svih
vrijednosti, te se zbog toga pojam proizvodnosti koristi i u duem obliku, kao proizvodnost
rada. Proizvodnost rada podrazumijeva i ivi i minuli rad, iako se u praksi uzima ivi rad kao
mjerilo proizvodnosti rada. ivi rad se uzima zbog toga to ne postoji mogunost adekvatnog
mjerenja minulog rada, te zbog injenice da se ivi i minuli rad ne mogu mjeriti istim
mjerilima.
Izraz za proizvodnost (Pk) izraava odnos izmeu koliine ostvarenog uinka (Q) i koliine
uloenog ivog rada (L) koji je potreban za tu proizvodnju.
Pk=Q/L
(aja, 1991.,115)
Navedena formula pokazuje da se proizvodnost rada moe postii na dva naina, i to:
a) porastom koliine uinaka uz istu koliinu uloenog rada (u istom radnom vremenu)
ili
b) ostvarenjem iste koliine uinaka uz manje uloenog rada ( u kraem radnom
vremenu)
Takoer, proizvodnost rada se moe izraziti i na drugi nain, i to kao odnos uloene koliine
rada (L) i ostvarene koliine uinaka (Q). Time se dobiva prosjeni utroak radnog vremena
(kojim se mjeri utroak radne snage) po jedinici uinka.
Pk=L/Q
(aja, 1991.,115)
Rezultati ovih formula proizvodnosti ine njezin nivo.
-
5.1.1. Naini mjerenja proizvodnosti
Proizvodnost se moe mjeriti na dva naina, i to kao:
a) naturalno (fiziko, koliinsko) mjerenje, te
b) vrijednosno (novano) mjerenje
(aja, 1991.,116)
Kod naturalnog i vrijednosnog izraavanja ostvarenih uinaka (Q) javlja se problem
izraavanja koliine uinaka u fizikim jedinicama mjere.
Ukoliko poduzee proizvodi jednu vrstu proizvoda ili vie proizvoda koji se mjere istom
jedinicom mjere, tada nema problema za izraavanje ostvarene proizvodnje, ali ukoliko
poduzee proizvodi vie razliitih proizvoda, tada se javlja problem izraavanja takve
proizvodnje, jer se proizvedene koliine raznovrsnih proizvoda ne mogu zbrajati.
Kod naturalnog mjerenja javljaju se i neke potekoe izraavanja koliine uloenog rada u
proizvodnju odreene koliine uinaka. Ti problemi su:
- koji rad uzeti u obzir kod mjerenja proizvodnosti,
- koju vremensku jedinicu koristiti pri mjerenju, te
- kakav treba biti odnos izmeu proizvodnosti i intenziteta rada.
Vrste radova
Pored utroenog radnog vremena, broj zaposlenih u proizvodnji je najee upotrebljavana
kategorija za izraavanje koliine utroenog rada. Svako poduzee ima odreeni radni
kolektiv koji se moe podijeliti u razliite skupine. Pri analizi proizvodnosti, radni kolektiv se
obino dijeli na:
- direktne radnike, one radnike iji je rad direktno utroen na izradi ili preradi
predmeta rada ili obavljanju proizvodnih usluga,
- indirektne radnike, one radnike iji je rad utroen na pomonim poslovima,
kao to su transport, skladite, remont i sl., te
- ostale radnike, iji je rad utroen na poslovima organizacije i stvaranja uvjeta
za normalno poslovanje poduzea.
-
Iz navedene podjele radnog kolektiva moe se uoiti da ukupno utroenu koliinu rada (L)
ine zbroj direktnog (Ld), indirektnog (Li) i ostalog rada (Lo):
L=Ld+Li+Lo
(aja, 1991.,116)
Takoer, mogue je uz opi izraz za proizvodnost analizirati i parcijalne pokazatelje
proizvodnosti direktnog (Pkd), indirektnog (Pki) i ostalog rada (Pko), to omoguuje
stvaranje zakljuaka o doprinosu pojedine skupine radnika u proizvodnji odreene koliine
uinaka:
Pk=Q/L, Pkd=Q/Ld, Pki=Q/Li, Pko_Q/Lo
(aja, 1991.,116)
Takvo analitiko mjerenje proizvodnosti istie i uzroke koji su doveli do promjene
proizvodnosti, pa slui kao temelj za poduzimanje odgovarajuih mjera za poveanje
proizvodnosti.
Vremenska jedinica
Utroak radne snage moe se mjeriti iskljuivo vremenskim trajanjem procesa rada, a u tu
svrhu koriste se ove jedinice:
- radnik-sat,
- radnik-dan,
- radnik-mjesec, te
- radnik-godina.
Od navedenih jedinica, najee se koristi jedinica radnik-sat. Radnik-sat se razlikuje od
radnog sata po tome to radni sat predstavlja vrijeme od 60 minuta koje radnik provede na
poslu, dok radnik-sat predstavlja 60 minuta efektivnog rada, to znai da je radnik-sat oien
od vremena kada radnik nije radio. Radnik-dan je jedinica koja obuhvaa propisano puno
radno vrijeme jednog dana., neovisno o tome koliko je radnik radio efektivno tijekom tog
vremena (bilo zbog kanjenja na posao, zbog odsutnosti, ozljede i sl.). Radnik-mjesec i
radnik-godina su jedinice koje predstavljaju zbrojeve radnih dana tijekom mjeseca ili godine,
-
te su jo neodreenije. Od navedenih jedinica, radnik-dan je najprikladnija za mjerenje
utroka radne snage te se na temelju nje moe dobiti najrealniji prikaz kretanja proizvodnosti.
Ukoliko se eli saznati nain na koji je iskoriteno radno vrijeme, to se moe odrediti
pomou koeficijenta iskoritenja radnog vremena, kojeg izraava odnos izmeu efektivnih
sati rada (radnik-sat) i moguih radnih sati:
Koeficijent iskoritenja radnog vremena=radnih-sati/mogui radni sati
Normalna proizvodnost
Na porast proizvodnosti moe se djelovati na vie naina:
- primjenom novih tehnolokih metoda,
- uvoenjem savrenijih sredstava za rad,
- upotrebom pogodnijih predmeta rada, obrazovanjem radnika i sl.
Navedenim nainima omoguava se postizanje vee koliine uinaka u istom radnom
vremenu.
Na porast proizvodnosti moe se djelovati i pojaanim intenzitetom rada, to znai postizanje
iste koliine uinaka u kraem radnom vremenu. U ovom sluaju mora se uzeti u obzir da je
ljudska energija iscrpna i da nakon odreenog vremena intenzivnijeg rada dolazi do opadanja
proizvodnosti rada zbog poveanja nepanje, dekoncentracije, umora i sl. pa je samim time i
kvaliteta uinka sve manja. Iz navedenoga se moe zakljuiti da je potrebno utvrditi sve
okolnosti koje odreuju normalnu proizvodnost.
Normalnu proizvodnost definiraju normalni faktori koji se odnose na utroak radne snage
(kao to su normalno radno vrijeme, normalna sposobnost, normalne ivotne potrebe i sl.) i
faktori koji odreuju normalni uinak. Normalni uinak se moe postii u okviru optimalnog
intenziteta rada, kod kojega se niti donja, niti gornja granica ne bi smjele premaiti.
Ukoliko bi intenzitet rada bio takav da se nalazi ispod optimuma, poslovanje takvog
poduzea postaje nedovoljno racionalno, nivo proizvodnosti je ispod moguega to dovodi do
vie cijene kotanja uinka. S druge strane, ukoliko bi se prela i odravala gornja granica
optimalnog intenziteta rada, tetnost za ljudsko fiziko i psihiko zdravlje bila bi sve
ozbiljnija, a to dovodi do smanjenja proizvodnosti..
-
Vrijednosno mjerenje
Vrijednosno (novano) izraavanje proizvodnosti moe se prikazati kao odnos umnoka
koliine proizvedenih uinaka (Q) i prodajnih cijena (Cp) i utroenog rada (L). Utroeni rad
se prikazuje u novanom izrazu za utroak radnog vremena.
P=Q*Cp/L=Up/L odnosno P=L/Q*Cp=L/Up
(aja, 1991.,118)
Vrijednosno mjerenje proizvodnosti se izvodi i tako da se brojnik izraza prikae novano kao
Up (ukupni prihod), a da se utroeni rad u nazivniku izrazi naturalno (ili brojem radnika ili
utroenim radnik-satima):
P=ukupni prihod/broj radnika odnosno P=ukupni prihod/utroeni radnik-sati.
(aja, 1991.,119)
5.1.2. Mjere za poveanje proizvodnosti
Na postignuti nivo proizvodnosti rada utjee vie faktora. Odgovarajuim mjerama nastoji se
intenzitete utjecaja svakog faktora usmjeriti na poveanje proizvodnosti. Najznaajniji faktori
su:
1. ljudski faktori
2. tehniki progres
3. organizacijski faktori
4. drutveni faktori, te
5. prirodni faktori.
(aja, 1991.,122-123)
Ljudski faktori
U radnom procesu najvaniji faktor je ovjek i od njega ovisi poveanje proizvodnosti. Kod
ljudskih faktora se posebno istiu:
- struktura radnog kolektiva po kvalifikacijama radnika,
- intenzitet rada,
- meuljudski odnosi,
- raspodjela osobnih dohodaka i sl.
-
Tehniki progres
Tehniki progres je od velikog znaaja za proizvodnost. Opremljenost savrenijim sredstvima
rada podie proizvodnu snagu rada te omoguava proizvodnju uinaka odreene kvalitete, a
to znai porast proizvodnosti.
Organizacijski faktori
Organiziranjem procesa rada stvaraju se velike mogunosti za smanjenje utroka radne snage
za postizanje odreene koliine uinaka. Dva poduzea koja posjeduju slina sredstva za
proizvodnju i imaju slinu kvalifikacijsku strukturu radnog kolektiva mogu u ostvarivanju
sline proizvodnje postii razliite rezultate, to se posebno odnosi na nivoe proizvodnosti.
Kod organizacijskih faktora istiu se:
- skraenje trajanja procesa reprodukcije,
- planiranje,
- simplifikacija rada,
- priprema rada,
- integracija poduzea i sl.
Drutveni faktori
Sredina u kojoj djeluje poduzee i organizacija drutva utjeu na postizanje odreenog nivoa
proizvodnosti. Meu utjecajima koje drutvo ima u tom smislu treba istaknuti:
- proizvodne odnose koji preko zainteresiranosti radnika utjeu na proizvodnost,
- unutarnja i vanjska politika,
- socijalna politika,
- ekonomska politika,
- trita i sl.
Prirodni faktori
Ova grupa faktora znaajno utjee na proizvodnost onih poduzea kod kojih njihova lokacija
ima veliko znaenje. Kod ove grupe faktora treba istaknuti klimu, geografski raspored resursa
te raspoloivost radnje snage.
Sa stajalita poduzea, ove grupe faktora mogu se grupirati na:
-
- unutarnje faktore proizvodnosti, one koje djeluju u samom poduzeu, a mogu
biti objektivni (tehnika opremljenost rada, organizacija rada, veliina
poduzea i sl.) i subjektivni (sposobnost i volja za rad i sl.), te
- vanjske faktore proizvodnosti, one koje djeluju izvan poduzea, ali se
odraavaju na njegovu proizvodnost (drutveni faktori, znanstvena i tehnika
istraivanja, struktura stanovnitva i sl.).
Neki od primjera na koji se nain moe poveati proizvodnost u procesu montae cijevi:
potrebnu operaciju izvodi obrazovan i kvalificiran cjevar, koritenje modernije opreme i
strojeva, kvalitetna priprema/organizacija rada (priprema materijala, gotovi nacrti) i sl.
Poveanje proizvodnosti rada omoguuje vie pozitivnih uinaka, meu kojima se posebno
istiu:
- proizvodnost rada predstavlja temeljni nain poveanja osobnih primanja, to
utjee na kupovnu mo graana, a samim time utjee i na poveanje ivotnog
standarda,
- smanjuje trokove proizvodnje, te
- smanjuje cijenu kotanja po jedinici proizvoda, a time utjee na konkurentsku
- sposobnost na domaem i stranom tritu.
(http://www.100megsfree.com ,18.02.2014)
5.2. kart
kart je neeljena pojava koja se javlja u proizvodnji, te se njegova pojava nastoji u to veoj
mjeri umanjiti. U proizvodnji predstavlja sve proizvode koji ne zadovoljavaju odreene
tehnike standarde ili kvalitetu. (www.poslovniforum.hr, 19.02.2014.)
kart je u proizvodnji esto prisutan i to kao posljedica utjecaja vie faktora. Svojom
pojavom kart u odreenoj mjeri otkriva kvalitetu rada poduzea, i zbog toga je potrebno
trajno praenje njegove pojave, kako njegovog poveanja, tako i njegovog smanjenja u
procesu proizvodnje.
Primjeri karta koji se mogu povezati sa postupkom montae cijevi su:
-
- cjevar za rad sa kiselinom je upotrijebio vie kiseline nego to je operacija
zahtijevala i cijev se previe nagrizla kiselina, pa ona vie nije upotrebljiva za
tu operaciju,
- cjevar zaduen za narezivanje cijevi je pogreno narezao cijev, ona se vie ne
moe koristiti za tu operaciju,
- cijevar je napravio cijev po nacrtu kojeg je dobio, a koji nije u skladu sa
zahtjevima operacije, cijev se vie ne moe koristiti za tu operaciju
- cijevar je napravio cijev od pogrenog ili neodgovarajueg materijala, cijev se
vie ne moe koristiti za tu operaciju i sl.
5.2.1. Uzroci pojave karta
Da bi se sustavno i uspjeno pratila i mjerila razina karta, mora se utvrditi uzrok zbog kojeg
je dolo do njegove pojave. Najei uzroci pojave karta su:
- loa priprema tehnolokog procesa,
- loi nacrti i konstrukcijski detalji pojedinog proizvoda,
- loa organizacija proizvodnog procesa,
- nedostaci kod sredstava za rad i opreme pomou koje se proizvodi,
- lo alat,
- neodgovarajui materijal,
- loa kvaliteta sirovina,
- nedovoljna razina znanja radnika i sl.
(https://www.vps.ns.ac.rs ,18.02.2014.)
Zbog navedenih uzroka moe doi do pojave karta, zbog ega se upropatava materijal i
gubi vrijeme, to dovodi do smanjenja obujma proizvodnje i poveanja trokova po jedinici
uinka. Nastanak karta onemoguuje normalno odvijanje procesa proizvodnje. Samim time
to se kartom smanjuje uinak po zaposleniku, istovremeno se smanjuje i proizvodnost rada.
Poduzee koje je prepoznalo vrijednost norme ISO 9001:2008 i implementiralo zahtjeve
norme u svoj sustav upravljanja kvalitetom osigurati e si porast proizvodnosti i smanjenje
razine karta.
Navedeni su faktori koji utjeu na porast proizvodnosti i primjeri poveanja proizvodnosti
vezani uz prilog. Norma ISO 9001:2008 e sa svojim zahtjevima direktno utjecati na faktore
-
koji utjeu na porast proizvodnosti (vezano uz prilog, u pogledu obrazovanog cjevara tu se
mogu primijeniti zahtjevi 6.2. zajedno sa 6.2.1, 6.2.2. i 6.2.3. Kad je u pitanju oprema, moe
se primijeniti zahtjev 6., zajedno sa 6.3. i 6.4. Za pripremu rada postoji zahtjev 7.).
Norma moe utjecati i na smanjenje razine karta u poduzeu. Vezano za prilog, moe se
ponajvie primijeniti zahtjev 6., a moe i zahtjev 7.)
Moe se zakljuiti da je vrlo poeljno podizati razinu proizvodnosti, a istodobno nastojati
smanjivati pojavu karta. Da bi poduzee to postiglo, norma ISO 9001:2008 moe pomoi sa
svojim naelima i zahtjevima.
-
6. Postupak montae cijevi u poduzeu 3.MAJ Brodogradilite d.d.
6.1. Poduzee 3. MAJ Brodogradilite d.d.
Brodogradilite 3.MAJ ima bogatu povijest koja zapoinje jo 1892.godine , kad je njemaka
brodogradilina tvrtka Howaldts Werke izgradila brodogradilite nekoliko kilometara
zapadno od ondanje Rijeke, u mjestu zvanom Brgudi na kojem je ve od ranije poslovao
manji pogon za popravak drvenih brodova.Nakon toga brodogradilite obnavlja autor-ugarska
administracija. Brodogradilite se uzdizalo sve do 1920. godine kada je Rijeka pripala
Italiji.Premda mu namjena i nadalje ostaje izgradnja bojnih plovila, zapostavljeno u okvirima
razvojnih planova talijanske drave, te zbog nametnute otre konkurencije favoriziranih
talijanskih brodogradilita, rijeko Brodogradilite zapada u novane tekoe i
stagnaciju.Italija je kapitulirala 1943. godine, te je Rijeku, pa tako i brodogradilite okupirala
njemaka vojska koja je od uzornog i naprednog brodogradilite stvorila tuan prizor
opustoenosti. Osloboenje je Rijeka doekala 3. svibnja 1945. Budui da je Brodogradilite
bilo temeljito razoreno, a raspoloivi materijalni izvori krajnje skromni, obnova je
pretpostavljala izuzetne napore. Na obnovi se radi danonono i 1948. Brodogradilite je u
stanju zapoeti gradnju manjih plovnih objekata uz nastavak obnove. U spomen na dan
osloboenja Rijeke, te godine Brodogradilite poratni naziv Kvarnersko brodogradilite
mijenja u BRODOGRADILITE 3.MAJ. Proizvodna orijentacija okree se gradnji
trgovakih brodova i poetkom pedesetih godina izlaze prvi prekooceanski brodovi za
potrebe domaih brodarskih poduzea. Postupnim usvajanjem novih tehnologija raste
produktivnost,a kakvoa izradbe sve je bolja. (http://www.3maj.hr/cm/hrvatski/povijest.htm)
Tijekom ezdesetih i sedamdesetih godina Brodogradilite obogauje svoju ponudu novim
tipovima brodova odgovarajui na nove zahtjeve trita. No, nakon destljea mira dolazi
razdoblje stradanja, vrijeme domovinskog rata i osnutka nezavisne domovine. Sve to
predstavlja teak udarac hrvatskom gospodarstvu. U tom trenutku brodogradnja je, ba kao i
danas, imala velik znaaj gospodarskog ustroja nae drave.
Koncem 2013. godine 3. MAJ je preuzelo Pulsko brodogradilite Uljanik. Uljanik Grupa je
moderna, efikasna proizvodno-poslovna grupacija koju ine brodogradilita Uljanik u Puli i
3. Maj u Rijeci, Strojogradnja i Tvornica opreme.
Brodogradilite 3. MAJ posjeduje certifikat ISO 9000 i godinama posluje po naelima i
zahtjevima norme ISO 9001:2008
-
6. 2. Primjer postupka montae cijevi u poduzeu 3.MAJ Brodogradilite d.d.
U ovom poglavlju opisan je postupak montae cijevi na primjeru brodogradilita 3. Maj.
Navedeni su bitni koraci te posljedice (kart) koji su opisani u prijanjim poglavljima kroz
teoriju .
Gradnja broda je jedan od najsloenijih proizvodnih procesa. Razlozi ove sloenosti lee u
injenicama:
- brod je po svojoj strukturi proizvod koji je sastavljen od velikog broja razliitih
djelova, montanih jedinica i finalnih proizvoda
- gotovo svaki projekt ima prototipski karakter
- u izgradnji broda se primjenjuju sve vrste tehnolokih procesa karakteristinih za
preradu metala
- u izgradnji broda uestvuje veliki broj proizvodnih zanimanja, dobavljaa i
kooperanata.
Brod se kao sloeni proizvod ralanjuje u manje sklopove i elemente koji su potrebni za:
- sastavljanje kalkulacije
- praenje trokova i obraun realizacije
- organiziranje proizvodnje
Ralanjivanje predstavlja svrsishodno dijeljenje predmeta te promatranja na odreene
dijelove, a da se time ne gube svoje osobine ili svojstva.
Brod se moe ralaniti na vie naina, i to:
- funkcionalno (po sadraju pojedinih funkcija ili slube)
- tehnoloki (kao tehnoloke jedinice u procesu proizvodnje)
Svako brodogradilite i svaki brod su specifini. Ta specifinost utjee na sustav upravljanja
kvalitetom. to su vii zahtjevi za kvalitetom i to je vie kontrola kvalitete to je i broj
neutvrenih nesukladnosti vei. Ako bi se i uspio uspostaviti sustav potpunog upravljanja
kvalitetom (TQM) onda bi trokovi za kvalitetu u tolikoj mjeri utjecali na konanu vrijednost
proizvoda da bi ga uinili nekonkurentnim.
U brodogradnji se tei ka vertikalnom diferenciranom pristupu upravljanja kvalitetom.
(Buka, 2012.,64)
-
Tablica 1. Vertikalna diferencijacija proizvoda povezana sa tehnolokom sloenou
TEHNOLOKA
SLOENOST
ZAHTJEVI ZA
KVALITETOM
KLASA
Brodovi specijalnih namjena Visoka Visoki Visoka
Vienamjenski brodovi Srednja Standardni I
Namjenski brodovi Sredanja Standardni II
Brodovi jednostavne izrade Niska Standardni III
(Izvor: Buka, 64)
Zbog sloenosti procesa proizvodnje mogunost pogreke je uvijek prisutna. Pod rizikom
pogreke u procesu proizvodnje podrazumijeva se teta kod odreenog dogaaja. Pogreka je
dogaaj iji je posljedica izvanredna teta, gubitak ili troak na materijalnoj imovini za
vrijeme trajanja proizvodnog procesa.
Toka pogodna za pogreku (TPP) je pretpostavljeno mjesto unutar proizvodnog procesa koje
zbog svoje posebnosti ili prethodnih dogaaja predstavlja viu razinu odstupanja od
postavljenih zahtjeva za kvalitetom od ostalih toaka u okruenju.
U toku proizvodnog procesa mogu se desiti slijedee pogreke (neuskladnosti) dorada, kart i
reklamacija.
Dorada je postupak u kojem je uoenu pogreku mogue otkloniti, a da se pri tome ne
mijenjaju osnovni elementi. Npr. ukoliko je cijev zavarena krivo moe se izbrusiti krivi var
bez da se promijene karakteristike cijevi.
kart je posljedica pogreke za koju ne postoji mogunost popravljanja i u veini sluajeva
zahtjeva vee trokove od izrade novog proizvoda. Ukoliko cjevar krivo naree cijev, ona se
ne moe vie iskoristiti za tu operaciju i predstavlja kart.
Reklamacije su povrati / prigovori kupca proizvoda. Mogunost nesuglasica u dogovoru.
Radni postupci u proizvodnom procesu montaa cijevi prikazani su u Dijagramu toka
izrade cijevi Slika 4. Toke kontrole u procesu su:
- KT11 - Razvrstavanje cijevi, kontrola cijevi i montanih nacrta
- KT12 - Transport, kontrola moguih oteenja prilikom transporta
- KT13 - Montaa, kontrola cjevovoda, usklaivanje s montanim nacrtima
-
Slika 4. Dijagram toka montae cijevi
(Izvor: Buka, 66)
-
6.3. Radni postupak montae cijevi
Radni postupak montae cijevi ima slijedei sadraj:
1. Uvodne napomene
2. Svrha postupka
3. Podruje primjene postupka
4. Definicije termina i skraenice
5. Obveze organizacijske jedinice i njenog rukovodstva
6. Opis procesa obuhvaenog postupkom
7. Spremanje podataka o postupku
8. Zakljune napomene i referentni dokumenti
9. Prilozi
Svrha postupka je izvoenje procesa montae cijevi u nadzirani uvjetima, u skladu sa
zahtjevima kvalitete. Proces montae cijevi jedan je od procesa koji se odvijaju u Odjelu
montae opreme. Osobe obvezne za ovladavanje kvalitetom, svaka u svom procesu rada,
dune su primjenjivati naine od otkrivanja do rjeavanja neuskladnosti, te poduzimati
preventivne mjere.
Dokumentacija sadri slijedee priloge:
1. Popis verifikacijskih operacija montae cijevi
2. Dijagram toka procesa montae cijevi
3. Opis rada izvritelja svake operacije procesa montae cijevi
4. Popis radnih mjesta/funkcija odgovornih za primjenu postupka
5. Lista revizija dokumenta
Popis verifikacijskih operacija montae cijevi
U tablici 2. prikazan je popis verifikacijskih operacija montae cijevi. Za svaki verifikacijski
postupak propisani su: podruje verifikacije, opseg verifikacije, koritena dokumentacija za
verifikaciju, koriteni standardi i kriteriji, koritene tehnike/metode, koritena oprema, zapisi
o obavljenoj verifikaciji, organizacijska jedinica koja obavlja verifikaciju te uestalost
verifikacije.
-
Tab
lica
2. P
opis
ver
ifik
acij
skih
ope
raci
ja m
onta
e c
ijev
i
IDE
NT
. B
RO
J V
ER
IFIK
AC
IJS
KA
O
PE
RA
CIJ
A
PO
DR
U
JE
VE
RIF
IKA
CIJ
E
OP
SE
G
VE
RIF
IKA
CIJ
E
KO
RI
TE
NA
D
OK
UM
EN
TA
CIJ
A
ZA
VE
RIF
IKA
CIJ
U
KO
RI
TE
NI
ST
AN
DA
RD
I I K
RIT
ER
IJI
KO
RI
TE
NE
M
ET
OD
E /
TE
HN
IKE
KO
RI
TE
NA
O
PR
EM
A
ZA
PIS
I O
OB
AV
LJE
NO
J V
ER
IFIK
AC
IJI
OR
GA
NIZ
AC
IJS
KA
JE
DIN
ICA
U
ES
TA
LOS
T
VE
RIF
ICIR
AN
JA
1.1
2.1
Pre
gled
avan
je
Cje
vovo
di
Str
uktu
raln
i pr
egle
d ci
jevi
po
rad
ion.
na
crtim
a i
shem
ama
Rad
ioniki
na
crt,
shem
e S
B
Viz
ualn
a
Nem
a za
pisa
-
Pos
lovoa
OJ
-
Kon
trol
or O
J
Svi
cje
vovo
di
1.2
2.2
Ispi
tivan
je
Cje
vovo
di
Pro
vjer
a ne
prop
usno
sti
Rad
ioniki
na
crt,
shem
e S
B
Viz
ualn
a
Nem
a za
pisa
-
Pos
lovoa
OJ
- K
ontr
olor
OJ
Svi
cje
vovo
di
1.3
2.3
Pre
gled
avan
je
Ispi
tivan
je
Cje
vovo
di
Str
uktu
raln
i pr
egle
d i
prov
jera
ne
prop
usno
sti
Rad
ioniki
na
crt,
shem
e S
tand
ardi
kl
asifi
kac.
D
rut
ava
Viz
ualn
a
Prim
opre
- da
jni l
isti
-
Pos
lovoa
OJ
- K
ontr
olor
OJ
- R
egis
tar
- B
rodo
vlas
nik
Pre
ma
knjiz
i is
pitiv
anja
3.1
Pre
gled
avan
je
Cje
vovo
di
Str
uktu
raln
i pr
egle
d cj
ev.
pose
bnih
si
stem
a
Rad
ioniki
na
crt,
shem
e S
B
Viz
ualn
a
Nem
a za
pisa
-
Pos
lovoa
OJ
- K
ontr
olor
OJ
Svi
cje
vovo
di
3.2
Ispi
tivan
je
Cje
vovo
di
Pro
vjer
a
nepr
opus
nost
i R
adio
niki
nacr
t, sh
eme
SB
V
izua
lna
N
ema
zapi
sa
- P
oslo
voa
OJ
- K
ontr
olor
OJ
Svi
cje
vovo
di
3.3
Pre
gled
avan
je
Ispi
tivan
je
Cje
vovo
di
Str
uktu
raln
i pr
egle
d i
prov
jera
ne
prop
usno
sti
Rad
ioniki
N
acrt
, she
me
Sta
ndar
di
klas
ifika
c.
Dru
tav
a
Viz
ualn
a
Prim
opre
- da
jni l
isti
-
Pos
lovoa
OJ
- K
ontr
olor
-
Reg
ista
r -
Bro
dovl
asni
k
Pre
ma
knjiz
i is
pitiv
anja
Izv
or: P
ostu
pak
mon
tae
cij
evi,
1/1)
-
Dijagram toka procesa montae cijevi
Dijagram toka procesa montae cijevi sa ukljuenim ulazima i resursima prikazan je u
tablici 3.
Kod montae razlikuju se postupci:
1. Montiranje cijevi po radionikim nacrtima
2. Montiranje cijevi po shemama
3. Montiranje cijevi cjevovoda posebnih sustava
Poslije svakog postupka slijedi pregledavanje/ispitivanje. Ukoliko ono ne zadovoljava
ponavlja se postupak. Uz svaki postupak vezani su sastavni elementi/materijali (ulazi) koji
ine cjevovod.
Kod postupka montiranja cijevi po radionikim nacrtima koriste se slijedei materijali:
nepropusni prolazi, nosai cijevi, cijevi, armatura, vijci i brave. Od dokumentacije koristi se
tehnika dokumentacija (nacrt montae, popis materijala), radionika dokumentacija (sheme,
popis cijevi za izradu) te analitiki list.
Poslove montae obavljaju izvritelji razliitih struka (traser, brodocjevar, snima, mornar).
Posebni sustavi cjevovoda su: cjevovod radne hidraulike, cjevovod pilot hidraulike,
cjevovod za gaenje poara CO2 plinom, cjevovod tereta i grijanja u tankovima tereta, ispuh
pomonog motora i spaljivaa smea, cjevovod freona te cjevovod sanitarnih i radnih
prostorija
-
(I
zvor
: Pos
tupa
k m
onta
e c
ijev
i, 1/
1)
-
Opis rada izvritelja svake operacije procesa montae cijevi
Za svaku operaciju propisan je opis rada izvritelja operacije. U tablici 4. Opis rada izvritelja
svake operacije procesa montae cijevi prikazan je postupak montiranja cijevi po radioniim
nacrtima. Kod montiranja cijevi po radionikim nacrtima izvritelji su: traseri, brodocjevari,
snimai i mornari. U postupku montiranja koriste se tehnikom dokumentacijom (nacrt
montae, popis materijala) te analitikim listom.
Tablica 4. Opis rada izvritelja svake operacije procesa montae cijevi
RED. BR.
OPERACIJA OPIS RADA IZVRITELJA SVAKE OPERACIJE
1. MONTIRANJE CIJEVI PO RADIONIKIM NACRTIMA
- Cjevar traser, po radionikom nacrtu, obavlja trasiranje Nepropusnih i slobodnih cijevnih prolaza. Aparatom za autogeno rezanje bui rupe, te pripaja prolaze koje mu je sluba pripreme dostavila pod brod. - Brodocjevar preuzima materijale u prirunim skladitima, te uz suradnju pripreme i transporta materijale doprema pod brod. Dizalicom, ukoliko je radnom dokumentacijom predvieno, i uz pomo mornara podie cijevi na brod i ubacuje u prostor montae cijevi na brodu. Materijal rasporeuje po radionikom nacrtu na pozicije ugradnje. - Nakon zavarivanja prolaza, po radionikom nacrtu montiraju se cijevi, nosai cijevi i armatura. U prirunike spojeve se ubacuju odgovarajue brtve i zatim steu vijcima. Prilagoavaju se cijevi predviene za adaptiranje i dorauju se gotove cijevi koje iz bilo kojeg razloga ne odgovaraju. - Po zavretku montae gotovih cijevi, brodocjevar snima snima CIP cijevi i kartne cijevi, te skice snimljenih cijevi dostavlja izradi cijevi. Nakon izrade snimljenih cijevi brodocjevar ih montira prema opisanom postupku. - Potom se demontiraju sve prilagoene i doraene cijevi, skidaju s broda i uz pomo pratioca i transporta dostavljaju na dovrenje u radionu za izradu cijevi. - Nakon povratka cijevi iz izrade, cijevi se definitivno montiraju na svoju poziciju ime je cjevovod, po radionikom nacrtu montae za odreeni prostor, gotov.
-- ---- --------
(Izvor: Postupak montae cijevi,1/9)
-
6.4. Rezultat istraivanja
Svako poduzee ima neki svoj sustav za upravljanje kvalitetom, pa je namjera ovog rada
prikazati funkcioniranje sustava upravljanja kvalitetom po zahtjevima norme ISO 9001:2008
u mojem poduzeu, njegov uinak na porast proizvodnosti i na smanjenje razine karta u
proizvodnji.
Dana 10. sijenja 2012. godine, brodogradilite 3. MAJ je dobilo potvrdu4 da je njegov sustav
upravljanja kvalitetom u skladu sa normom ISO 9001:2008. Tu potvrdu brodogradilitu je
izdala certifikacijska kua Lloyd's Register Quality Assurance (LRQA). Dobivenom
potvrdom sustav upravljanja kvalitetom se primjenjuje na ova podruja:
Projektiranje i proizvodnja brodova i drugih plivajuih objekata te popravak i preinake
brodova.
Proizvodnja spremnika i elinih konstrukcija.
Dobivanjem potvrde Brodogradilite 3. MAJ je potvrdio kvalitetu svojih proizvoda. Internu
kontrolu kvalitete u brodogradilitu vri odjel Standardizacije. Odjel je organizacijski
smjeten u slubi Tehnike pripreme materijala.
Nakon dobivanja potvrde da je sustav upravljanja kvalitetom Brodogradilita 3. MAJ u skladu
sa normom ISO 9001:2008, Uprava je izdala interni oglas o primjeni novog sustava kvalitete,
koji se primjenjuje na svaki odjel u brodogradilitu.
Glavni rukovodilac svakog odjela je bio odgovoran za implementaciju novog sustava kvalitete
u svoj odjel. U tu svrhu je sastavljen struni tim zaposlenika iz odjela Standardizacije, koji bi
uz pomo glavnog rukovodioca svakog odjela, a po potrebi i drugih zaposlenika, zapoeo
proces implementacije.
4- Potvrda o odobrenju broj: LCR 0120174
-
Tijekom procesa implementacije, struni tim i glavni rukovodilac bi provjerili postojee
stanje sustava kvalitete u odjelu, i nakon toga bi se pristupilo izradi dokumentacije. Nakon
izrade
dokumentacije, ona se distribuira zaposlenicima odjela koji moraju svoj rad uskladiti prema
zahtjevima norme. Dobiveni dokumenti se prouavaju od strane glavnog rukovodioca odjela i
njegovih pomonika, te se arhiviraju na nain da budu dostupni svim zaposlenicima.
Na kraju slijedi upoznavanje zaposlenika sa njihovim obavezama i odgovornostima. Glavni
rukovodilac je odgovoran za praenje usklaenosti dokumentacije i prakse.
Navedena naela Procesni pristup i Sustavni pristup mogu se povezati sa prilogom o postupku
montae cijevi jer navedeni postupak prikazuje proces, te ulaz i izlaz i procesom se upravlja s
ciljem poveanja efikasnosti.
Zbog veliine i kompleksnosti 3. MAJ-a za primjer se koristi postupak montae cijevi, to je
samo jedan od brojnih postupaka koji se odvijaju unutar 3. MAJ-a. Tako se u radu kao prilog
prikazuje postupak montae cijevi, pripadajui dijagram toka, radni postupak, dijagram toka
procesa montae cijevi, popis verifikacijskih operacija, te opis rada izvritelja svake operacije
procesa.
Postupak montae cijevi je ''dokumentirani postupak'' jer je uspostavljen, dokumentiran,
proveden ii odravani time je u skladu sa zahtjevima norme ISO 9001:2008. Proces montae
cijevi odvija se u odjelu Izrada cijevi, koji je jedan od brojnih odjela u brodogradilitu. U tom
odjelu postoji vie radiona u kojima se odvijaju razliiti procesi izrade cijevi, pa se i proces
montae cijevi odvija u svojoj radioni. Svaka radiona je opremljena odgovarajuim strojevima
i opremom koji su potrebni za rad.
Ve je spomenuto da je proces montae cijevi samo jedan od bojnih u brodogradilitu, i on
svoje inpute dobiva od ouputa procesa koji se izvodi prije montae i njegovi outuputi se
koriste kao input za neke druge procese.
Proces montae cijevi ima svoj tijek, to je vidljivo iz priloga. To znai da se ne moe
pristupiti slijedeoj fazi procesa ukoliko prethodna faza nije izvedena na odgovarajui nain.
Svaka faza ima svoju radionu u kojoj se izvodi i skupinu zaposlenika koji rade na pojedinoj
fazi.
-
Svaka radiona ima poslovou koji je odgovoran za rad svojih zaposlenika i nesmetano
odvijanje svoje faze. Taj poslovoa odgovara glavnom rukovodiocu odjela, a ukoliko je on
odsutan, njegovom zamjeniku.
Moe se uoiti da se proces postupka montae cijevi pridrava zahtjeva norme ISO
9001:2008. Konkretno, ZAHTJEVI KOJI SE ODNOSE NA DOKUMENTACIJU jer je
postupak montae cijevi dokumentiran i odravan, te ZAHTJEV UPRAVLJANJE
RESURSIMA, jer su opisani resursi potrebni za postupak.
U radu su navedeni primjeri kako se moe poveati proizvodnost i smanjiti razina karta u
postupku montae cijevi. Svako poduzee bi trebalo poveavati svoju proizvodnost jer je
njegova vanost za pojedino poduzee i za itavo gospodarstvo velika, kao to je ve
navedeno. Takoer, kart izravno utjee na proizvodnost, pa se zbog toga treba smanjivati
njegova razina u procesu proizvodnje.
-
7. Zakljuak
U ovom radu bilo je govora o normi ISO 9001:2008, njenim naelima i zahtjevima te
njezinom pozitivnom uinku na porast proizvodnosti i smanjenje razine karta. Takoer se
govorilo i o znaaju proizvodnosti i o kartu, kao i o Brodogradilitu 3. Maj.
Sustav upravljanja kvalitetom je upravljaki sustav kojim usmjeravamo organizaciju na
ostvarenje postavljenih ciljeva u pogledu kvaliteta poslovanja i pruanja usluga. Ovaj sustav
ine organizacijska struktura, odgovornosti, procesi i resursi potrebni za upravljanje
sustavom.
Danas najraireniji sustav upravljanja kvalitetom nudi Meunarodna organizacija za
standardizaciju ISO. Sustav kvalitete po ISO standardu (unutar kojeg se nalazi i norma ISO
9001:2008) koristi se u velikom broju poduzea koja su prepoznala njegove vrijednosti, te u
svim razvijenim zemljama. Treba napomenuti da je implementacija sustava upravljanja
kvalitetom prema zahtjevima norme ISO 9001:2008 na dobrovoljnoj bazi i svako poduzee bi
se trebalo opredijeliti za implementaciju tog sustava.
ISO 9001 je sustav standarda za organizaciju poslovanja, koji je univerzalan bez obzira na
djelatnost. Ovaj model danas je najraireniji suvremeni nain organizacije i upravljanja
poslovnim sustavima. Temeljni uzrok nastanka ovog modela je potreba za to veom
poslovnom djelotvornou.
Prije samog uvoenja sustava upravljanja kvalitetom prema zahtjevima norme ISO
9001:2008, zainteresirano poduzee se treba informirati o povijesti ISO organizacije, o
naelima i zahtjevima norme, o emu je bilo govora. Ukoliko se naela tumae i koriste na
pravilan nain, mogu biti od velike koristi za poduzee. Ona predstavljaju temelj uspjenog
voenja poduzea. Zahtjevi se mogu shvatiti kao smjernice ponaanja poduzea.
Treba imati na umu da je implementacija sustava kvalitete po zahtjevima norme ISO
9001:2008 dugotrajan postupak i da se rezultate ne moe oekivati u kratkom roku. Takoer,
sustav treba i stalno unapreivati. Uspjenom implementacijom zahtjeva norme ISO
9001:2008 poduzee odailje pozitivnu sliku o sebi svojim poslovnim partnerima i kupcima,
osigurava si promociju i ostvaruje druge pozitivne efekte. Implementirani sustav kvalitete
-
treba provjeravati i odravati jer se certifikat moe izgubiti, a to bi za bilo koje poduzee bilo
nepovoljno.Postoje eksterni i interni razlozi uvoenja ISO sustava. Eksterni razlozi uvoenja
presudni su za organizacije kojima je ISO sustav preduvjet opstanka na tritu.
Brodogradnja ima bogatu i dugu tradiciju u Hrvatskoj. Ubraja se u proizvodnju investicijskih
dobara, zapoljava veliki broj ljudi te doprinosi izvozu.Ve je reeno da je gradnja broda
sloen proces. Svaki brod je specifian i za brodogradilite je prednost imati implementiran
sustav kvalitete po zahtjevima norme ISO 9001:2008 u svim odjelima.
U dokumentaciji norme opisane su sve operacije, obveze i odgovornosti u bilo kojem procesu,
pa se odvijanje procesa moe odvijati bez potekoa. Za takvu specifinu proizvodnju vano
je podizanje proizvodnosti, dok kart ini znaajnu stavku kod trokova proizvodnje. kart se
javlja u brojnim odjelima i kada se sve te stavke zbroje dobiva se odreeni troak. Tako se
javlja kart kod izrade cijevi, kod obrade lima i elika, izrade razliitih dijelova za potrebe
pojedinih radiona i sl.
Brod je jedan od najsloenijih proizvoda jer je svaki brod specifian i zahtjeva drugaije
materijale, mjere i sl., a treba se raditi po istim normama kvalitete. Stoga se u brodogradnji
tei vertikalnom diferenciranom pristupu upravljanja kvalitetom. Kroz poglavlje o postupku
montae cijevi opisan je i prikazan nain na koji se upravlja kvalitetom, te kako se kroz
aktivnosti koje prate norme moe poboljati proizvodnost.
Proizvodnost je vaan faktor svakog poduzea koji utjee na ivotni standard stanovnitva i
na konkurentnost poduzea na domaim i stranim tritima. kart je neeljena pojava koja se
javlja ak i kod efikasne proizvodnje, i nastoji se smanjiti njena pojava.
Zbog svega navedenog, sustav upravljanja kvalitetom prema zahtjevima norme ISO
9001:2008 je zanimljiv i pouan i svako poduzee treba teiti da ima takav sustav upravljanja
kvalitetom.
-
LITERATURA
1. Kondi, ., Kvaliteta i ISO 9000, TIVA, Varadin 2002.
2. Buka, Tomislav: Diferencijacija upravljanja kvalitetom kod ciklikih projekata
u brodograevnoj industriji, doktorska disertacija, Sveuilite u Rijeci, Tehniki
fakultet, Rijeka 2012.
3. Lazibat, Toni: Upravljanje kvalitetom, Znanstvena knjiga, Zagreb 2009.
4. Mencer, Ivan: Upravljanje kvalitetom, autorizirana predavanja, Sveuilite u
Rijeci, Ekonomski fakultet, Rijeka 2004.
5. Samardija, J., Kolak, G.: Komparativna analiza tri najvea svjetska modela
poslovne izvrsnosti, struni rad, Ekonomski vjesnik, Broj 1, Osijek 2009.
6. aja, Marko: Ekonomika proizvodnje, kolska knjiga, Zagreb 1991.
Ostali izvori:
1. Porter, L. J., Tanner, S. J.: Assessing business excellence, Routledge;
2 edition, (December 17, 2003)
2. http://www.svijet-kvalitete.com/index.php/upravljanje-kvalitetom/497-procesni-pristup(17.12.2013)
3.http://www.gzo.hr/index.php?l=onama (14.01.2014)
4.http://www.3maj.hr/cm/hrvatski/povijest.html (19.02.2014)
5. Brodograevna industrija 3.Maj, QS-C-101.11.2.3-2, Postupak montae cijevi
-
Popis slika
Slika Stranica
Slika 1. Kri normi 4
Slika 2. Procesni pristup 7
Slika 3.Tijek dokumentacije 26
Slika 4. Dijagram toka montae cijevi 40
Popis tablica
Tablica Stranica
Tablica 1. Vertikalna diferencijacija proizvoda povezana sa 39
tehnolokom sloenou
Tablica 2. Popis verifikacijskih operacija montae cijevi 42
Tablica 3. Dijagram toka procesa montae cijevi 44
Tablica 4. Opis rada izvritelja svake operacije procesa montae cijevi 45